www.pravokutnik.net

-SKRIPTA ZA LAPAŠA-

Autor: K/SsOpis: Pitanja su prikupljena na 6 rokova tijekom 2006 godine., većina ih je odgovorena.Ne obuhvaća treću knjigu (tad je nije ni bilo).Za Lapaša je dosta preporučljiva, za ostale ne znam, ali pokriva većinu gradiva.Ima 37 stranica, oko 430 pitanja. Preporučljivo pročitati i klasičnu skriptu.Pisano: 2006/07.

PODNASLOVI (nisu pitanja)

UVOD1.POJAM MEĐUNARODNOG PRAVA2.PODJELA MEĐUNARODNOG PRAVA3.PRAVNA PRIRODA MEĐUNARODNOG PRAVA4.IZVORI MEĐUNARODNOG PRAVA5.KODIFIKACIJA MEĐUNARODNOG PRAVA6.POVIJEST MEĐUNARODNOG PRAVA7.RAZVOJ ZNANOSTI MEĐUNARODNOG PRAVA8.ULOGA PRAVNE ZNANOSTI U IZGRAĐIVANJU MEĐUNARODNOG PRAVA

SUBJEKTI MEĐUNARODNOG PRAVA9.OPĆI POGLEDI10.POJEDNIAC U MEĐUNARODNOM PRAVU11.MEĐUNARODNI ORGANIZMI12.DRŽAVE13.PRIZNANJE DRŽAVE14.PRIZNANJE VLADE15.USTANICI I OSLOBODILAČKI POKRETI16.TEMELJNA PRAVA DRŽAVA17.SLOŽENE DRŽAVE18.ODNOSI OVISNOSTI UOPĆE19.VAZALITET I PROTEKTORAT20.MANDATI I STARATELJSTVO21.NESAMOUPRAVNA PODRUČJA22.TRAJNA NEUTRALNOST23.PODRUČJA S POSEBNIM POLOŽAJEM24.SVETA STOLICA I DRŽAVA VATIKANSKOG GRADA

OBJEKTI MEĐUNARODNOG PRAVA25.DRŽAVNO PODRUČJE26.GRANICE27.RIJEKE28.MORE29.MEĐUNARODNI PROKOPI30.ZRAČNI PROSTOR31.SVEMIR32.STJECANJE PODRUČJA33.SUKCESIJA DRŽAVA34.MEĐUDRŽAVNE SLUŽNOSTI

1

www.pravokutnik.net

ČOVJEK U MEĐUNARODNOM PRAVU35.DRŽAVLJANI I STRANCI36.MEĐUNARODNA ZAŠTITA ČOVJEKA37.MEĐUNARODNA ZAŠTITA MANJINA38.KAZNENA ODGOVORNOST POJEDNICA

ORGANI MEĐUNARODNIH ODNOSA38.OPĆENITO39.NAJVIŠI ORGAN VANJSKOG ZASTUPANJA40.VLADA I MINISTAR VANJSKIH POSLOVA41.DIPLOMATSKI ZASTUPNICI42.DIPLOMATSKE POVLASTICE43.KONZULI44.MEĐUNARODNI SLUŽBENICI

PRAVNE ČINJENICE MEĐUNARODNOG PRAVA45.PREGLED46.PRAVNI POSLOVI UOPĆE47.JEDNOSTRANI PRAVNI POSLOVI48.MEĐUNARODNI UGOVORI UOPĆE, POJAM I VRSTE49.POSTANAK MEĐUNARODNIH UGOVORA50.UGOVORI I TREĆE DRŽAVE51.DJELOVANJE UGOVORA52.PRESTANAK UGOVORA53.USPOSTAVLJANJE UGOVORA54.NEDOPUŠTENI ČINI, MEĐUNARODNI DELIKTI

MEĐUNARODNE ORGANIZACIJEI.ODSJEK-UJEDNINJENI NARODI55.PRETEČE56.OSNIVANJE57.PRAVO UJEDNINJENIH NARODA58.OPĆI POGLEDI59.ČLANOVI60.POSEBAN POLOŽAJ STALNIH ČLANOVA VIJEĆA SIGURNOSTI61.POLOŽAJ DRŽAVA NEČLANICA62.ORGANI UJEDINJENIH NARODA63.OPĆA SKUPŠTINA64.VIJEĆE SIGURNOSTI65.POMOĆNI ORGANI VIJEĆA SIGURNOSTI66.GOSPODARSKO ISOCIJALNO VIJEĆE67.STARATELJSKO VIJEĆE68.TAJNIŠTVO69.MEĐUNARODNI SUD70.REGINALNI SPORAZUMIII.ODSJEK-SPECIJALIZIRANE USTANOVE I OSTALE M.ORGANIZACIJE71.OPĆI PREGLED72.MEĐUNARODNA ORGANIZACIJA RADA73.ORGANIZACIJA ZA PREHRANU I POLJODJELSTVO74.MEĐUNARODNA ORGANIZACIJA ZA CIVILNO ZRAKOPLOVSTVO

2

www.pravokutnik.net

75.MEĐUNARODNA ORGANIZACIJA ZA PROSVJETU76.SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA77.ORGANIZACIJA ZA FINANCIJE, TRGOVINU I RAZVOJ78.OSTALE ORGANIZACIJEDODATAK79.REGIONALNE ORGANIZACIJE

RJEŠAVANJE(MIRNO) SPOROVA I OSIGURANJE MIRA80.PREGLED SREDSTAVA ZA MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA81.POSREDOVANJE82.ISTRAGA 83.MIRENJE84.IZRAVNANJE85.ARBITAŽA86.MEĐUNARODNI SUD87.OSIGURANJE MIRA PREMA POVELJI UJEDINJENIH NARODA88.MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA U KRILU UJEDINJENIH NARODA89.MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA BEZ INTERVENCIJE UJEDNINJENIH NARODA90.IZNOŠENJE SPORA PRED UJEDNINJENE NARODE91.KOLEKTIVNE MJERE92.MIROVNE OPERACIJE93.SMANJENJE ORUŽJA I RAZORUŽANJE94.DRUGE MJERE ZA OSIGURANJE MIRADODATAK95.SAMOPOMOĆ

RATNO PRAVOI.ODSJEK- ODNOSI ZARAĆENIH96.UVOD97.POJAM RATA98.IZVORI RATNOG PRAVA99.POČETAK I SVRŠETAK RATA100.RATIŠTE101.OSOBE KOJE SUDJELUJU U RATU102.OGRANIČENJE RATOVANJA103.ZAŠTITA RANJENIKA, BOLESNIKA I BRODOLOMACA104.ZAŠTITA CIVILNO PUČANSTVA105.RATNA OKUPACIJA106.NEPRIJATELJSKA IMOVINA NA MORUII.ODSJEK-NEUTRALNOST107.POJAM108.PRAVA I DUŽNOSTI NEUTRALACA109.ODRAZ GOSPODARSKOG RATA S OBZIROM NA ODNOSE ZARAĆENIH DRŽAVA110.GOSPODARSKI RAT NA MORU I NUEUTRALNA IMOVINA(PRAVO PLIJENA, MORSKOG)111.ZAŠTITA NEUTRALNE IMOVINE U POMORSKOM RATU112.BLOKADA113.KONTRABANDA114.PROTUNEUTRALNA POMOĆ115.FORMALNO PLJENOVNO PRAVO

3

www.pravokutnik.net

116.PLJENOVNO REDARSTVO117.PLJENOVNO SUDOVANJE

UVOD1.POJAM MEĐUNARODNOG PRAVA a-koja je definicija međunarodnog prava?(to je sustav pravnih pravila koja uređuju odnose u međunarodnoj zajednici priznatih subjekata)-zašto je međunarodno pravo sustav?(zato jer je to sređena cjelina)-kakav je kriterij prihvatilo međunarodnopravo?(subjektivni)-zašto nije moguć objektivni kriterij?()-što kaže objektivni a što subjektivni kriterij?()-što ako nema specijalnih pravila, što će se primjeniti?()-može li postojati spor na koji se ne može primjeniti međunarodno pravo, koji se ne može riješiti?(ne može postojati spor koji se ne može riješiti jer uvijek postoji općenitije pravilo)-što je međunarodna zajednica?(međunarodna zajednica je krug država između kojih je moguće izgrađivanje pravila međunarodnog prava. Danas postoji samo jedna međunarodna zajednica.)-može li danas postojati regionalno pravo?(može??)kakvo može biti običajno pravo?(običajno pravo može biti opće, regionalno i lokalno između dvije države)

2.PODJELA MEĐUNARODNOG PRAVA a-kako se dijeli međunarodno pravo?(postoji više podjela: prirodno, pozitivno/običajno, ugovorno/ opće,posebno/ apsolutno obvezujuće ili ius kogens ili imperativne norme, dispozitivno/ pravo rata, pravo mira3.PRAVNA PRIRODA MEĐUNARODNOG PRAVA4.IZVORI MEĐUNARODNOG PRAVA +a-koji su izvori međunarodnog prava?(ugovorno pravo, običajno pravo i opća načela prava priznata od civiliziranih naroda)-kakav je hijerarhijski odnos između njih?(sva su tri izvora među sobom jednaka, pa između njih nema određene hijerarhije u primjeni. Zato u slučaju sukoba odlučuju opća načela o sukobu jednako vrijednih pravnih pravila- mlađe pravilo ukida starije a posebno pravilo prevladava nad općenitijim. Nema praznina. Jedino ius kogens priječi stvaranje protivnog pravila)-ius kogens(imperativne norme međunarodnog prava...)-što se događa ugovoru koji je u doba sklapanja protivan ius kogens?(takav ugovor je ništavan zato jer nije ispunjen jedan od 4 uvjeta, tj.nepodesan objekt)-što ako nastane novi ius kogens suprotan ugovoru?(to je jedan od načina prestanka ugovora po općem pravu)-može li nešto ukinuti kongentnu normu?(može je ukinuti samo nova kongentna norma iste pravne snage)

4

www.pravokutnik.net

-primjer dispozitivne norme iz prava međunarodnih ugovora?(npr.kod stupanja na snagu međunarodnog ugovora može se ugovoriti retroaktivno djelovanje. Ako nije ništa ugovoreno, ugovor stupa na snagu kad su sve države izrazile svoj pristanak)-primjer kongentnih normi?(npr. Ženevske konvencije)-što je soft law i primjer?(to su raznovrsni međunarodni akti glede kojih ne postoji obveza, npr KESS)---izvori mp prema statutu +b -može li sudac donijeti novu presudu po staroj, tj presedan?(ne može)-kud spadaju pravna znanost i sudske rješidbe?(oni su pomoćni izvor međunarodnog prava. Oni služe za to da se iznalaze i određuju pravna pravila. Nisu jednake vrijednosti kao 3 ostala izvora)-mogu li pravila običajnog prava prerasti u ugovorno pravo?(mogu)-koja je razlika običajnog prava i pukog običaja?(običajno pravo je obvezatno, a običaji nisu obvezatni, nego su nastali u želji za prijateljskim susretanjem i međusobnim poštivanjem. Neodržanje običaja ne povlači međunarodnopravnu odgovornost)-opća načela prava, priznata od civiliziranih naroda, primjer?(knjiga, ona su jedan od 3 ravnopravna izvora međunarodnog prava. primjer- načelo o neopravdanom bogaćenju ili načelo audiatur et altera pars u postupkju pred sudovima)-kad se primjenjuju opća načela prava?(kod te vrste izvora treba tražiti da neko načelo postoji u svim glavnim pravnim sustavima svijeta, a ne samo u užem krugu pravnih sustava europsko-američke kulture. Postojanje takvog pravnog načela ne treba dokazivati iz međunarodnih običaja.)-gdje su nastala opća načela prava?(opća načela prava nastala su u unutrašnjem pravu)----pravičnost-koje su vrste pravičnosti?(akcesorna pravičnost, tj.pravičnost koja je uključena u pravo, te pravičnost koja se postavlja kao nešto različito od prava, kao nešto što stoji izvan prava, bilo da određuje nešto različito od prava, bilo da ga dopunjuje. Takva pravičnost nije pozitivno pravo)-može li akcesorna pravičnost biti uključena u pravnu normu?(režim rijeka?za razgraničenje isključivog gospodarskog pojasa i (epikontinentskog) pojasa između država kojima obale leže sučelice ili međusobno graniče predviđa se da se uređuje sporazumom na temelju međunarodnog prava kako je ono navedeno u čl.38 statuta međunarodnog suda, radi postizanja pravičnog rješenja)-kako se zove pretakanje običajnog prava u ugovorno?(kodifikacija)5.KODIFIKACIJA MEĐUNARODNOG PRAVA a-koje su vrste kodifikacija?(postoji više podjela: općenita, djelomična/ sustavna ili planska, prigodna/ privatna, službena)-koji je organ ujedninjenih naroda nadležan da sastavlja kodifikaciju?(opća skupština)-koji je glavni operativni organ za kodifikaciju?(komisija za međunarodno pravo)-kakav je sastav komisije za međunarodno pravo? (komisija se sastoji od 34 stručnjaka za međunarodno pravo, koje opća skupština bira kao stručnjake, a ne kao predstavnike njihovih država)

5

www.pravokutnik.net

-koji su dijelovi međunarodnog prava kodificirani u kojim dokumentima?(sukcesija- , pravo mora- 4ženevskekonvencije i konvencija o pravu mora, diplomatsko pravo-bečka konvencija o diplomatskim odnosima, konzularno pravo- bečka konvencija o konzularnim odnosima, humanitarno pravo- 4ženevske konvencije)6.POVIJEST MEĐUNARODNOG PRAVA-je li međunarodna zajednica uvijek bila jedinstvena kao danas?(nije. u staro doba bilo je više kulturnih krugova koji nisu bili međusobno povezani, npr.indija, kina, prednja azija, helenske države...)-koje su faze razvoja međunarodnog prava?(najvažnije etape u razvoju međunarodnog prava su: bečki kongres 1815, pariški kongres 1856, berlinski kongres 1878 i haaške mirovne konferencije 1899 i 1907)7.RAZVOJ ZNANOSTI MEĐUNARODNOG PRAVA8.ULOGA PRAVNE ZNANOSTI U IZGRAĐIVANJU MEĐUNARODNOG PRAVA-gentilis, hugo grotius-koja su najvažnija djela huga grotiusa?(mare liberum i de iure belli ac pacis)-zašto je značajan grotius?(podijelio je pravo na prirodno pravo i pravo koje nastaje uz privolu država)SUBJEKTI MEĐUNARODNOG PRAVA9.OPĆI POGLEDI a-što je subjekt međunarodnog prava?(subjekt međunarodnog prava ili međunarodna osoba je svatko tko je po odredbama međunarodnog prava nositelj prava i dužnosti, djeluje izravno po pravilima tog prava i izravno je podvrgnut međunarodnopravnom poretku)-po kojim kriterijima dijelimo subjekte međunarodnog prava i primjeri(1po djelatnoj sposobnosti , države imaju punu djelatnu sposobnost, starateljska područja nemaju djelatne sposobnosti, 2po pravnoj sposobnosti države imaju punu pravnu sposobnost, ustanici imaju ograničenu, a subjekt međunarodnog prava ne može biti bez pravne sposobnosti, 3po trajnosti., države su stalni, ustanici su privremeni..)-usporedba priznanja države i ustanika?(priznanje države je deklarativno, a ustanika konstitutivno..

10.POJEDINAC U MEĐUNARODNOM PRAVU a-je li pojedinac podvrgnut međunarodnom poretku?(jest)11.MEĐUNARODNI ORGANIZMI a12.DRŽAVE a--koja je razlika federacije i konfederacije?(konfederacija nastaje međunarodnim ugovorom, i kod konfederacije svaka država zadržava svoj suverenitet)-ima li konfederacija međunarodnopravni subjektivitet?(ima u onoj mjeri u kojoj su ga konfederacijske jedinice prenijele)-može li federalna država biti subjekt međunarodnog prava?(ne može??osim..)-u slučaju derivativnog nastanka države, koji institut se javlja?(sukcesija)-kako država može nastati derivativnim putem?(odcjepljenjem, raspadom, ujedinjenjem..13.PRIZNANJE DRŽAVE

6

www.pravokutnik.net

-koji je trenutak nastanka države?(kad ispuni načelo efektivnosti)-po kojem načelu nastaju države?(po načelu efektivnosti)-kako vremenski djeluje priznanje države?(priznanje države je retroaktivno, tj njegov se učinak računa od dana kad je država doista nastala, bez štete za prava što su nastala prije priznanja)-koja su 2 temelja nastanka države?(to su originarni i derivativni postanak države)-što je originarni a što derivativni postanak države?(to se razlikovanje može proveti na temelju dviju značajki. S jedne strane originarni postanak države znači da je država nastala na nenaseljenom prostoru ili barem na području na kojem dotad nije bilo države. Svaki drugi postanak bio bi derivativan. S druge strane govori se o derivativnom postanku države onda kad se država osnovala uz prekid dotadašnjeg pravnog poretka, tj.tako da se nisu poštivala ustavna pravila one države ili onih država čiji su elementi, tj.područje ušli u novu državu. Razlikovanje ima važnost s obzirom na sukcesiju nove države u prava i obveze države ili država čije je područje pripalo novoj državi.)-kad prestaje postojati država?(nestankom jednog od elemenata)-debelacija?()-što je novonastala nezavisna država?()-priznanje de iure i de facto?(priznanje de iure je stalno i potpuno, a priznanje de facto je privremeno ili ograničeno na neke odnose. Priznanje de iure neopozivo je, ne može se opozvati ni onda ako priznata država ne izvrši obvezu koju je preuzela prigodom priznanja. Ono je retroaktivno)-može li priznanje biti uvjetovano?(može)-što ako hrvatska uspostavi diplomatske odnose sa crnom gorom?(znači da ju je priznala)-što se još može smatrati priznanjem?(npr.ako država sklopi dvostrani ugovor. U slučaju mnogostranog ugovora priznanje se ne pretpostavlja)-što je sa konzulima i priznanjem?(ako pošalje konzula ne pretpostavlja se priznanje, a ako primi konzula priznanje se pretpostavlja)14.PRIZNANJE VLADE-tko se smatra vladom?(ona koja efektivno vrši vlast)-što je benedurova doktrina??()-kako djeluje priznanje vlade?(priznanje vlade je retroaktivno tj.njime se priznaju akti priznate vlade unatrag od vremena kad je faktično preuzela vlast. Po tome je ovo priznanje deklarativno)-što je priznanje vlade?()-koga međunarodno pravo smatra vladom??(vladu de facto??-koje vlade ne priznaje?(protuustavne??

7

www.pravokutnik.net

-koja je doktrina suprotna wilsonovoj?(estrada doktrina meksička. Estrada je postavio načelo da priznanje vlade znači uvredljivo miješanje stranih država u unutrašnje prilike)15.USTANICI I OSLOBODILAČKI POKRETI +b-što je građanski rat?(to je borba u jednoj državi u kojoj jedna strana želi zadržati vlast, a druga želi steći vlast u cijeloj državi ili jednom njezinom dijelu)-zašto su ustanici privremeni subjekt?()-koja 2 instituta povlače ustanici priznati kao zaraćene stranke?(priznanje države i priznanje vlade)-koji su učinci priznanja ustanika?(priznanje djeluje konstitutivno i relativno, tj ustanici priznanjem stječu međunarodnopravnu sposobnost, ali samo prema onom tko ih je priznao. vlada više ne odgovara prema onim državama što su priznale ustanike za taj dio područja)-koja je osnovna razlika ustanika i oslobodilačke borbe?(međunarodni/nemeđunarodni) -ima li ijedno priznanje konstitutivan učinak, tj.koji subjekt ako ga se ne prizna, ne postoji?(to su ustanici priznati kao zaraćena stranka. Tek njihovo priznanje njima daje ograničeni međunarodnopravni subjektivitet.)16.TEMELJNA PRAVA DRŽAVA a-koja prava pripadaju državi već po samoj činjenici njezinog postojanja?(5 prava- pravo na opstanak ili samoodržanje, pravo na nezavisnost ili suverenitet, pravo na jednakost, pravo na međunarodni saobraćaj, pravo na štovanje)17.SLOŽENE DRŽAVE18.ODNOSI OVISNOSTI UOPĆE +a-koja su 4 tipa?(vazalitet, protektorat, mandati i starateljstvo)-koje su 3 vrste područja mogla ući u sustav starateljstva()19.VAZALITET I PROTEKTORAT20.MANDATI I STARATELJSTVO +b-koje su bile dužnosti države mandateljice, što je morala a što nije smjela?(mandatarica je morala slati ligi naroda godišnje izvještaje, koje je ispitivao poseban pobočni organ- stalni odbor za mandate. Pakt lige naroda nametnuo je različite obveze članicama, a u paktu su glede mandata b i c istaknute sljedeće obveze: 1.suzbijanje zloupotreba kao što su trgovanje robljem i prodaja oružja i alkohola,2.osiguranje slobode savjesti i vjeroispovjedi,3.zabrana podizanja utvrda, vojnih baza i vojne izobrazbe pučanstva za druge svrhe nego što je obrana samog područja, 4.poštovanje načela otvorenih vrata za trgovinu svih članova lige naroda)-koja su područja nakon 1.svjetskog rata ušla u sustav mandata?(pod mandat su došle neke zemlje bivšeg otomanskog carstva i njemačke kolonije. Prema stupnju razvoja podijeljene su na 3 kategorije a,b i c)-koja su područja nakon 2.svjetskog rata postala starateljskog područja?(taj je sustav predviđen u prvom redu za područja koja su dotad bila pod mandatom, zatim za područja koja bi se po završetku rata oduzela pobijeđenim državama. Sustav se mogao primjeniti i na druga područja dobrovoljnom odlukom država što njima upravljaju. Ukupno je 11 područja došlo pod starateljstvo: togo(pod upravom uk), togo(francuska), kamerun(uk) kamerun(francuska), somalija(italija), tanganjika(uk), zapadni samoa(novi zeland), nauru(australija), ruanda-urundi(belgija), nova gvineja(australija), pacifički otoci(sad).-što su strategijske zone?

8

www.pravokutnik.net

(strategijske zone su starateljska područja nad kojima vrhovni nadzor nema opća skupština nego vijeće sigurnosti. Kao strategijska zona proglašeni su jedino pacifički otoci koji su stavljeni pod starateljstvo sad-a)-------------starateljsko vijeće?(za poslove starateljstva predviđa povelja poseban organ ujedinjenih naroda, starateljsko vijeće. Ono radi pod vodstvom opće skupštine za sva područja osim starateljskih zona, za koje ulogu opće skupštine vrši vijeće sigurnosti)-da li postoje stalna mjesta u starateljskom vijeću?(stalne članice vijeća sigurnosti moraju biti u starateljskom vijeću)-kakav je sastav starateljskog vijeće?(pola pola)-koje su funkcije starateljskog vijeća?( nadzor nad starateljskim područjima, slanje kontrole, peticije..-na koja način može prestati status starateljskog područja?(3 su načina:..)-šta je bilo sa mandatima?()21.NESAMOUPRAVNA PODRUČJA a+-kome države šalju izvješća?(odbor dvadeset četvorice??)-koja su dva najvažnija dokumenta koja uređuju pitanja nesamoupravnih područja?(deklaracija o nesamoupravnim područjima i deklaracija o davanju nezavisnosti kolonijalanim zemljama i narodima)-tko nadzire nesamoupravna područja?(odbor 24-orice)-koja su mu ovlaštenja?(odbor 24-orice prima peticije, saslušava njihove podnositelje, šalje misije u pojedino područje pod kolonijalnom upravom)-što prima?(izvješća od država, peticije od stanovništva)-koja je definicija, razlika nesamoupravnih područja po dvije deklaracije?(prije metoda numeracije, sada geografski, etnički odvojene)-kada prestaje status nesamouopravnih područja?(to može biti na tri načina: nastankom suverene nezavisne države, slobodnim pridruživanjem nekoj nezavisnoj državi ili integracijom u neku nezavisnu državu.)-usporedi status nesamoupravnih područja i starateljskih područja?(povoljniji je položaj starateljskih područja jer imaju točno određena prava kojih se moraju pridržavati upraviteljice. U pogledu nesamoupravnih područja traže se samo informacije statističke i tehničke prirode. Ipak se to širi i na politička pitanja)

22.TRAJNA NEUTRALNOST-koje su države trajno neutralne?(austrija.švicarska, malta,država vatikanskog grada)-na koji je način malta postala neutralna?(razmjenom nota)23.PODRUČJA S POSEBNIM POLOŽAJEM +b-što znate o trstu??-kojim dukumentom je osnovan slobodni teritorij trsta?(mirovnim ugovorom s italijom)-da li je trst mogao biti članom međunarodnih organizacija?

9

www.pravokutnik.net

(da)-kojim dokumentom je okončan slobodni teritorij trsta?(memorandum o suglasnosti u londonu)-što znate o gdanjsku()-kome je pripadao gdanjsk(između poljske i njemačke)-kojim ugovorom je osnovan gdanjsk?(versajskim ugovorom)-tko je davao egzekvaturu za gdanjsk?(poljska)

24.SVETA STOLICA I DRŽAVA VATIKANSKOG GRADA +b-sveta stolica?-što povezuje svetu stolicu sa švicarskom, maltom i austrijom(trajna neutralnost)-koja je posebna služnost povezana sa državom vatikanskog grada?(zabrana gradnje viših zgrada od bazilike sv.petra i pravo turista da pristupaju trgu sv.petra)

OBJEKTI MEĐUNARODNOG PRAVA25.DRŽAVNO PODRUČJE a-ako država ima more gdje je granica države na moru?(granica države na moru ide vanjskom granicom teritorijalnog mora)-gdje je državna granica u zraku?(najniža orbitalna putanja, 100km)

26.GRANICE a-što je to uti posidetis?(to je načelo po kojem su određene granice u latinskoj americi)-gdje je poslije primjenjeno?(poslijne je primjenjeno u africi, a zatim i u jugoslaviji na temelju mišljenja badinterove komisije)-ako se između država nalazi jezero, koja se pravila koriste?(3 su pravila-1koimperij,2 podjela cijelog jezera i3treće- da pojas uz obalu pripada svakoj državi posebno, a ostatak je slobodan)-što ako rijeka promijeni tok?(prema običajnom pravu državna granica slijedi izmjenu toka rijeke ako se zbiva postepeno djelovanjem prirodnih sila. Kod nagle izmjene toka rijeke granica ostaje u dosadašnjem koritu. Ipak poželjno je da se to uredi ugovorom.)-što je thalweg?(to je običajnopravno pravilo kod razgraničenja na rijekama, znači da se granica na vodenom toku određuje sredinom plovne matice rijeke)-koja je metoda suprotna thalwegu?(metoda geometrijske sredine)27.RIJEKE-je li dunav reguliran?(reguliran je najprije 1921 kad je donesen definitivni statut dunava, a zatim je 1948 donesena konvencija za dunav)-koja je osnovna razlika dunavskih statuta?

10

www.pravokutnik.net

(po novom uređenju samo je jedna komisija, i to čine je samo obalne države, i konvencija se ne odnosi na pritoke dunava, nego samo na dunav od ulma do ušća, i to sulinskim rukavom.)-koja je razlika u pogledu komisija?(prije su bile dvije komisije, a po novom uređenju jedna, i čine je samo obalne države)-koliko je bilo komisija?(prije2 sada1)-što kaže barcelonska izjava?(barcelonskom konvencijom i statutom o režimu plovnih putova međunarodnog interesa od 1921 ugovorena su opća pravila, tj.pravila o slobodi plovidbe svim rijekama, ali samo između država stranaka te konvencije.)

28.MORE-------konvencija o pravu mora a-koja je bila prva konvencija o pravu mora?(konvencija iz1933o teritorijalnom moru, ali nije stupila na snagu)-kad je konvencija o pravu mora stupila na snagu?(1994)-zašto tako kasno(tad je zaključen protokol uz glavu 11..-koje je novine uvela konvencija iz 1983?(uvedene su arhipelaške vode, gospodarski pojas..)-koji su uvjeti za arhipelaške vode?(voda.kopno između 1:1 i 9:1..)------unutrašnje morske vode a-ušća rijeka?()-na što se smiju povlačiti ravne polazne crte? -koji su uvjeti za povlačenje ravnih polaznih crta?(ako je obala razvedena i duboko usječena ili ako se uzduž obale nalazi niz otoka, može se za povlačenje polazne crte primjeniti metoda ravnih polaznih crta.na vanjske rubove otoka i na uzvisine koje su suhe za visoke vode) (povlačenje polazne crte ne smije se znatno udaljiti od općeg smjera obale, a dio mora koji leži unutar tih crta mora biti dovoljno povezan s kopnenim područjem da bi se smio podvrgnuti režimu unutrašnjih voda. Ravne polazne crte ne smiju se povlačiti na uzvišice koje su suhe samo za niske vode, niti od njih, osim ako su na njima podignuti svetionici ili slični uređaji koji se stalno nalaze nad morskom razinom, ili ako je povlačenje polaznih crta na takve uzvišice dobilo opće međunarodno priznanje. Nije dopušteno da se povlačenjem ravnih polaznih crta odvoji teritorijalno more druge države od otvorenog mora ili isključivog gospodarskog pojasa) -----teritorijalno more a-kakva je kaznena jurisdikcija obalne države nad teritorijalnim morem?()-za koja 2 slučaja država ima kaznenu jurisdikciju za djela počinjena izvan teritorijalnog mora?(ako krši prava države u gospodarskom pojasu i ako krši pravila o očuvanju okoliša u otvorenom moru)

-----vanjski pojas-koliko može sezati?(24 milje)-koja su prava obalne države u vanjskom pojasu?(zaštita carinskih, zdravstvenih, fiskalnih i imigracijskih poslova)

11

www.pravokutnik.net

-što je novo uvela konvencija o pravu mora u vanjskom pojasu?(pravo nadzora nad arheološkim..-može li u vanjskom pojasu početi progon?(može ali samo ako brod krši prava koja su državi dana u vanjskom pojasu)-----otvoreno more a-koja su načela otvorenog mora?(imaju 4 načela otvorenog mora.to su:-koje su slobode otvorenog mora?(ima 6 sloboda otvorenog mora. To su:-nad kojim brodovima država može vršiti jurisdikciju na otvorenom moru?(piratstvo)-koje su iznimke jurisdikcije nad brodovima vlstite zastave na ostvorenom moru?(piratstvo, trgovina robljem, sumnja da je brod iste zastave, da plovi pod lažnom zastavom ili da nema zastave, da se bavi neovlaštenim emitiranjem)-tko smije zaustaviti brod koji se bavi neovlaštenim emitiranjem?()-što je piratstvo?(to je svakii čin nasilj...)-pravo progona?()--------morski tjesnaci?-za koje tjesnace postoji tranzitni prolazak?(kada spaja gospodarski pojas ili otvoreno more sa gospodarskim pojasom ili otvorenim morem)-u kojim tjesnacima postoji neškodljivi prolazak?(kad se tjesnac nalazi između kopna i otka,a može se proći i s vanjske strane otoka, i kad spaja teritorijalno more jedne države s..-usporedba tranzitnog i neškodljivog prolaska(zrakoplovi, podmornice ne moraju viti zastavu..-koje još vrste tjesnaca postoje?(široki tjesnaci- koji su širi od 24 milje i tjesnaci koji ju uređeni međunarodnim ugovorima)-koji ugovor uređuje bospor i dardaneli?()

29.MEĐUNARODNI PROKOPI +b-kielski prokop?-kad je internacionaliziran i kojim ugovorom(nakon dugog svjetskog rata, versajskim ugovorom)-da li je kielski prokop danas internacionaliziran?(nije jer je njemačka jednostrano otkazala obvezu)-sueski prokop?-čime je uređen?(carigradskom konvencijom 1888.g.)-kako je danas uređen?(egipatska vlada je 1956 proglasila nacionalizaciju društva sueskog prokopa i preuzela je u svoje ruke upravu nad prokopom.)-gdje spada obećanje?(to je samostalni jednostrani pravni posao)-panamski prokop(novo uređenje panamskog prokopa temelji se na 2 ugovora sklopljena između paname i sad-a 1977: ugovor o panamskom prokopu i ugovor o trajnoj nutralizaciji i o upravljanju panamskim prokopom)

12

www.pravokutnik.net

-što znači da je (sueski prokop) demilitariziran?-koja je osnovna razlika tjesnaca i prokopa(razlika je u njihovoj regulaciji. Tjesnace regulira konvencija o pravu mora, a prokopi imaju svaki svoju konvenciju, tjesnaci su prirodni, prokopi umjetnio)-kad ne bi bilo ništa ugovoreno, što bi se za njih primjenjivalo?(za tjesnace običajno pravo, a za prokope unutrašnje zakonodavstvo države)30.ZRAČNI PROSTOR a-koji je osnovni dokument vezan za zračni prostor?(čikaška konvencija 1944)-koja su 2 ugovora ublažila čikašku konvenciju?(to su sporazum o tranzitu u međunarodnom zračnom prometu ili sporazum 2 slobode i sporazum o međunarodnom zračnom prijevozu ili sporazum 5 sloboda)koje su tehničke a koje komercijalne slobode zraka?(tehničke slobode zraka su:1.pravo neškodljivog preleta druge države bez slijetanja i2.pravo slijetanja na područje druge države, ali samo iz tehničkih razloga, ne iz komercijalnihkomercijalne slobode zraka su: 1.pravo da se iskrcaju putnici, pošta i teret iz države pripadnosti zrakoplova, 2.pravo da se uskrcaju putnici, pošta i teret za državu pripadnosti zrakoplova i 3.pravo da se ukrcaju putnici, pošta i teret za bilo koju državu koja nije država pripadnosti zrakoplova i pravo da se iskrcaju.)-je li čikaškom konvencijom osnovana organizacija?(jest. Međunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo)-gdje počinje svemir a završava zračni prostor?(2su kriterija, jedan je daljinski, a drugi funkcionalni, najniža orbitalna putanja, 100km)-koje su sve konvencije?(čikaška konvencija 1944, sporazum 2slobode, sporazum5sloboda, konvencija o kaznenim djelima i nekim drugim činima počinjenim u zrakoplovima ili tokijska konvencija 1963. ona je dopunjena s tri konvencije: konvencija o suzbijanju protupravne zapljene zrakoplova ili haaška konvencija iz 1970, konvencija o suzbijanju protupravnih čina protiv sigurnosti civilnog zrakoplovstva ili montrealska konvenvencija iz 1971, dopunjena protokolom za suzbijanje protupravnih čina nasilja u zračnim lukama koje služe civilnom zrakoplovstvu, ili montrealskim protokolom iz 1988, konvencija o obilježavanju plastičnih eksploziva u svrhu otkrivanja, tehničkim prilogom.Donesene su jos: konvencija o prekograničnom onečišćenju zraka na velikim udaljenostima u ženevi 1979 i bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača iz 1985)31.SVEMIR-odbor za miroljubivu upotrebu svemira?(osnovan je 1958 kao ad hoc a 1959 kao stalni odbor. On djeluje kao cjelina ili kroz svoja 2pododbora- znanstvenotehnički i pravni)-je li svemirski prostor reguliran?(reguliran je sa 5 ugovora. Uz prvi i osnovni 1ugovor o svemiru tu su: 2sporazum o spašavanju astronauta, vraćanju astronauta, i vraćanju objekata lansiranih u svemir, 3.konvencija o međunarodnoj odgovornosti za štetu koju prouzroče svemirski objekti, 4.konvencija o registraciji objekata lansiranih u svemir i 5.sporazum koji uređuje aktivnosti na mjesecu i drugim nebeskim tijelima.)-što su astronauti?(poslanici čovječanstva u svemiru)-što je razlika svemirskih objekata i nebeskih tijela?(svemirski objekti su umjetni, nebeska tijela prirodna?

32.STJECANJE PODRUČJA a a-zašto je to bitno?

13

www.pravokutnik.net

()-koji je glavni način originarnog stjecanja?(okupacija)-što je okupacija(okupacija je trajno zaposjedanje ničijeg područja s namjerom da se stekne)-što se još može steći okupacijom?(može i derelikvirano područje)-da li je bitno da područje nije bilo ničije nikad ili u trenutku stjecanja?(u trenutku stjecanja)-koji su uvjeti za okupaciju?(3.su uvjeta-terra nullius, efektivnost, notifikacija)-je li se terra nullius isto shvaćala u prošlosti i danas?(u praksi država nije se smatralo zaprekom okupaciji ako se na tom području nalazila organizirana domorodačka vlast ili čak država koja nije član međunarodne zajednice??.)-efektivnost?(potrebno je da je područje zaposjednuto na vidljiv i djelotvoran način, tj.da država na njemu stalno vrši svoju vlast, da osigurava pravni poredak)-što u slučaju da se hoće okupirati arhipelag?(dovoljno je okupirati samo glavne otoke)-koje su teorije?(teorija geografskog jedinstva ili susjedstva i teorija zaleđa, država bi po njima mogla pukim očitovanjem bez efektivnog zaposjedanja steći krajeve koji su sa zaposjednutim područjem u prirodnoj vezi, npr.neko otočje ili zaleđe obalnog područja. To načelo je služilo kolonijalnim državama da lakše protegnu svoju vlast u doba kolonijalne ekspanzije. Unatoč čestoj upotrebi ne može se smatrati da je to načelo priznato u međunarodnom pravu. Još dalje je išla teorija sektora, prema kojoj su neke države koje leže uz polarna područja htjele podijeliti ta područja, osobito arktik. Prema toj teoriji svakoj od takvih država pripao bi dio polarnih područja omeđen meridijanima koji se nastavljaju na njezinu istočnu i zapadnu granicu, ali to nije u međunarodnom pravu općepriznato.-što pripada državi po teoriji sektora?(gore..)-jesu li te teorije prihvaćene?(nisu općepriznate.)-kako je danas uređen antartik?(uređen je ugovorom o antartiku 1959. na konferenciji u washingtonu. )-načela antartičkog sustava?(ugovorom a antarktiku postavljena su sljedeća načela: upotreba antartika isključivo u miroljubive svrhe, sloboda znanstvenog istraživanja i najveća moguća međunarodna suradnja, očuvanje antarktičkog okoliša zabranom odlaganja nuklearnog otpada i poduzimanjem potrebnih mjera za zaštitu živih bogatstava. ne može ga nitko zaposjesti??) -što kaže ugovor o antartiku o zahtjevima zemalja?(novi zahtjevi se ne smiju postavljati, a stari su zamrznuti-koja je razlika antartika i antartike?(antartika je kontinent, a antartik obuhvaća i ..)-koji su drugi načini stjecanja područja?(ustup ili cesija, stjecanje silom oružja, dosjelost ili preskripcija)-zašto je debelacija sporna, koji su argumenti autora da je to originarno stjecanje. Što se događa sa tim područjem prije pripajanja?(to područje postaje ničije.ipak većina autora misli drukčije)-što u slučaju da otok izroni u otvorenom moru, a što u teritorijalnom moru, kakvo je to stjecanje, a što u epikontinetskom pojasu?

14

www.pravokutnik.net

(suverenost u epikontinentskom pojasu nad otokom)-na koji se način stječe terra nullius?(okupacijom)-što je cesija?(to je stjecanje područja na temelju međunarodnog ugovora)-koji se institut redovito aktivira kod derivativnog stjecanja(sukcesija)-gdje spadaju okupacija i derelikcija što se tiče pravnih poslova?(to su mješoviti jednostrani pravni poslovi)

33.SUKCESIJA DRŽAVA +a-što je sukcesija?(suikcesija kao ustanova međunarodnog prava jest ulaženje neke držđave u pravne odnose druge države, koje je posljedica osnivanja ili proširenja vlasti, odnosno uspostave suverenosti te države na području koje je dotada pripadalo drugoj državi.-koje su bečke konvencije o sukcesiji?(2.su bečke konvencije- bečka konvencija o sukcesiji država glede međunarodnih ugovora iz 1978 i bečka konvencija o sukcesiji država glede državne imovine, arhiva i dugova iz 1983)-koja su 4 temeljna pravila sukcesije?(1.sama promjena državne vlasti, makar bila i protuustavna, u odnosu na isto državno područje ne dovodi do sukcesije. 2.nema mjesta sukcesiji država u slučaju ratne okupacije, 3.što se tiče prava i obveza vezanih baš za područje kao takvo, prema načelu nemo plus iuris transferre pottest quam ipse habet, sljednica u u pravilu preuzima područje kakvo je bilo u prednice, sa svim eventualnim ograničenjima. 4.ako nije drukčije ugovoreno za stečeno područje u pravilu vrijede međunarodni ugovori sljednice, a ne prednice.)-što se događa sa ugovorima prednice?(na tom području vrijede ugovori države sljednice, a od ugovora prednice samo radificiirani ugovori)-pojam arhiva?(to su svi dokumenti bilo kojeg datuma i bilo koje vrste što ih je prednica izdala ili primila u obavljanju svojih funkcija, a koji su na dan sukcesije država pripadali prednici na temelju njezina unutrašnjeg prava i koje je ona sačuvala neposredno ili su sačuvani pod njezinim nadzorom, i to kao arhivi u bilo koju svrhu.-kako je uređena sukcesija u pogledu arhiva?(dužnost je..)-što je novonastala nezavisna država i kako je uređena sukcesija?(načelo kontinuiteta i tabule rase)-što se dešava sa pokretninama a što sa nekretninama?-koji način stjecanja prva konvencija ne spominje, tj. Koji od derivativnih načina?(raspad-ako se odvoji jedna ili više..-što je opcija?(opcija je izbor između dva državljanstva koji se vrši očitovanjem)34.MEĐUDRŽAVNE SLUŽNOSTI +b-kako se dijele služnosti?(vojne i gospodarske(od kojih su osobito važne prometne?)-kojim ugovorom se ugovaraju?(radificirani ugovori)-što su radificirani ugovori?(to su oni ugovori koji su najuže povezani sa samim područjem, tj oni koji se odnose na ugovorom ustanovljenu granicu)

15

www.pravokutnik.net

ČOVJEK U MEĐUNARODNOM PRAVU35.DRŽAVLJANI I STRANCI-što je opcija? (opcija je izbor između dva državljanstva koji se vrši očitovanjem)-što postaju državljani koji ne prihvate novo državljanstvo, i što ih štiti?(manjina..-čime su uređeni slučajevi bezdržavljanstva?(konvencijom o smanjenj slučajeva bez državljnstva, donesenoj 1961 u ujedinjenim narodima)-što su stranci?(stranci su osobe koje nisu u državljanskoj vezi sa zemljom u kojoj ase trajno ili privremeno nalaze)-što je izručenje?(opća skupština ujedinjenih naroda izradila je 1990.model ugovora o izručenju. Ne postoji obveza izručenja ako zamoljena država ima ozbiljnog razloga misliti da se izručenje zahtjeva zbog običnog kažnjivog djela, a s ciljem da se izručenog moglo kazniti zbog rasnih vjerskih ili njacionalnih razloga.)-koja je deklaracija za strance?(deklaracija o pravima čovjeka osoba koje nisu državljani zemlje u kojoj žive)36.MEĐUNARODNA ZAŠTITA ČOVJEKA a-koji dokumenti uređuju zaštitu?(konvencija o suzbijanju ropstva koju je donijela liga naroda 1926, konvencija o pravnom položaju izbjeglica 1951,)koji su glavni dokumenti u ujedinjenim narodima?(opća deklaracija o pravima čovjeka usvojena 1948, međunarodni pakt o ekonomskim socijalnim i kulturnim pravima i međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima koji su doneseni 1966 a stupili na snagu 1976)-koja je razilka između 2 pakta?(razlika je u njihovoj obvezatnosti: obveze iz pakta o građanskim i političkim pravima bezuvjetne su i neograničene, dok pakt o ekonomskim socijalnim i kulturnim pravima obvezuje stranke da porade na tome da se postigne puno ostvarenje prava priznatih u paktu. Države stranke međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima mogu poduzeti mjere koje ukidaju njihove obveze iz ovoga pakta jedino u slučaju izvanredne javne opasnosti koja ugrožava opstanak nacije i čije je postojanje službeno proglašeno.)-tko nadzire pakt o ekonomskim socijalnim i kulturnim pravima?(odbor za ekonomska socijalna i kulturna prava sastavljen od 18 članova)-tko nadzire pakt o građanskim i političkim pravima?(odbor za prava čovjeka)-kako djeluje odbor za prava čovjeka?(djeluje na 3 načina: kao prvo prima i razmatra izvještaje od država i to redovno svakih pet godina a i kad god to smatra potrebnim,. Njegov drugi zadatak je da razmatra i rješava pripoćenja kojima neka stranka upozorava na neprovođenje odredaba pakta od druge države. Ta nadležnost vrijedi samo prema onim državama koje su je priznale posebnom izjavom. Fakultativnim protokolom dana je mogućnost pritužbe pojedinca zbog kršenja pakta od neke države stranke.)-tko može izići pred odbor za prava čovjeka?(države, a sad i pojedinac??)-tko nadzire zaštitu izbjeglica?(visoki komesar ujedinjenih naroda za izbjeglice)-tko nadzire zaštitu prava čovjeka?

16

www.pravokutnik.net

()-što je uveo 1.protokol?(on je dao mogućnost pritužbe pojedincu zbog kršenja pakta od neke države stranke-o čemu govori 2.dopunski protokol?(o ukidanju smrtne kazne)-može li jedna država tužiti drugu pred odborom?(može)-što regulira rasnu diskriminaciju?(deklaracija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije iz 1963 i konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije iz 1965. konvencijo0m je ustanovljen odbor za ukidanje rqasne diskriminacije.odbor razmatra izvještaje država stranaka o poduzetim mjerama.)-koje su još konvencije protiv diskriminacije?(konvencija o diskriminaciji u zaposlenju i zvanjima, u okviru međunarodne organizacije rada i konvencija o borbi protiv diskriminacije na polju nastave u okviru UNESCO-a. Tu su i 4ženevske konvencije o zaštiti žrtava u ratu. Tu je i konvecija protiv mučenja i drugih okrutnih mečovječnih ili ponižavajućih postupaka ili kazni. Osnovan je i odbor protiv mučenja)-koji je glavni organ u europi za zaštitu i na temelju kojeg dokumenta djeluje?(europska konvencija o zaštiti prava čovjeka i temeljnih sloboda usvojena je u rimu 1950. ona je ustanovila posebne organe za nadzor: Europska komisija za prava čovjeka i Europski sud za prava čovjeka)-što regulira položaj žena?(opća skupština je 1967 prihvatila deklaraciju o ukidanju diskriminacije prema ženama, a 1979 konvenciju o ukidanju svih oblika diskriminacije prema ženama.)-što regulira položaj djece?(općs skupština je 1959 prihvatila deklaraciju pravima djeteta koja sadrži samo smjernice, a 1989. prihvatila je konvenciju o pravima djeteta. Osnovan je i odbor za prava djeteta.)

37.MEĐUNARODNA ZAŠTITA MANJINA a-što je (1947.osnovana je potkomisija za sprečavanje diskriminaciju i zaštitu manjina)-što regulira manjine?(deklaracija o pravim osoba što pripadaju nacionalnim, etničkim, vjerskim i jezičnim manjinama. Donijela ju je opća skupština 1992. vijeće europe donijelo je Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina)-da li međunarodno pravo određuje položaj izbjeglica?(da. To uređuje konvencija o pravnom položaju izbjeglica)-dodatni dokument??

38.KAZNENA ODGOVORNOST POJEDNICA +b-što je međunarodni zločin?(međunarodni zločin je takav čin koji međunarodno pravo izravno normira zabranom usmjerenom prema pojedincu, bilo da onda kažnjavanje prepusti pojedinoj državi kao njezinu obvezu ili da se uredi međunarodno sudstvo)-koga se trebalo suditi poslije 1.svjetskog rata?(njemačkog cara, ali je pobjegao u nizozemsku)-što se događa nakon 2.svjetskog rata?(osnovana su 2 suda, u tokiju i nurnbergu, sporazum četiriju sila)-zakon br.10 o kažnjavanju glavnih ratnih krivaca?()

17

www.pravokutnik.net

-kakav je bio sastav suda?(4 suca, 4 zamjenika, odlučivalo se većinom glasova)-kakva je stvarna nadležnost nurnbernškog suda?(zločini protiv mira, ratni zločin i zločin protiv čovječnosti)-kad je reguliran genocid(1946 donesena je deklaracija o genocidu, a 1948 konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida)-kojeg dijela nadležnosti nema sud za ruandu?(nema teških kršenja ženevskih konvencija jer se ne radi o međunarodnom sukobu)-koje su još konvencije?(konvencija o suzbijanju i kažnjavanju zločina apartheida iz 1973, međunarodna konvencija protiv uzimanja talaca iz 1979, konvencija o sigurnosti osoblja ujedinjenih naroda i pridruženog osoblja iz 1994, europska konvencija o suzbijqanju terorizma koju je donijelo vijeće europe 1977, deklaracija o mjerama za eliminiranje terorizma. Iz 1994)-koja je nadležnost suda za jugoslaviju?(sud je nadležan za 4 zločina: 1.teške povrede ženevskih konvencija od 1949, tj djela uperena protiv osoba i imovine, 2.povrede ratnog prava ustanovljenog konvencijom iz 1948, 3.genocid i 4.zločin protiv čovječnosti)

ORGANI MEĐUNARODNIH ODNOSA38.OPĆENITO a-kako dijelimo organe međunarodnih odnosa?(neki organi imaju vlast zastupanja po samom svom položaju, npr.državni poglavar, vojni zapovjednici, dok je kod drugih potreban akt opunomoćivanja, npr.poslanici. mogu se još razlikovati redovit, prigodni i izvanredni organi. Prema sjedištu svog djelovanja razlikuju se unutrašnji i vanjski organi od kojih su najvažniji redoviti diplomatski zastupnici.)39.NAJVIŠI ORGAN VANJSKOG ZASTUPANJA-koji su organi vanjskog zastupanja?(šef države, predsjednik vlade, ministar vanjskih poslova)-kakva je podjela(po tome treba li punomoć ili ne)-tko još može obvezati državu?(diplomatski agenti, akreditirani predstavnici pri međunarodnim organizacijama, vojni zapovjednici)40.VLADA I MINISTAR VANJSKIH POSLOVA41.DIPLOMATSKI ZASTUPNICI +a-što je diplomatski zastupnik?(diplomatski zastupnik je osoba koja na temelju izdane punomoći zastupa državu prema drugoj državi ili drugim državama. Redoviti diplomkatski zastupnici nazivaju se poslanicima)-ćime je regulirano ?(konvencijom o diplomatskim odnosima i konvencijom o specijalnim misijama)-koje su funkcije diplomatskih zastupnika?()-što je diplomatski agent(to je zajednički naziv za šefa misije i diplomatsko osoblje)-što je uveo bečki kongres?(bečki kongres je uveo podjelu diplomatskih zastupnika na 3 razreda: na poklisare poslanike, otpravnike poslova)

18

www.pravokutnik.net

-šefovi misije?(3 su razreda šefa misije- 1ambasadori,nunciji 2poslanici, internunciji, ministri 3.-otpravnik poslova...)-kako stupa na službu šef misije?(prvo je potreban agreman države šiljateljice da bi država primateljica mogla izdati vjerodajnice, tj akreditiv. Šef misije predaje vjerodajnice i to poklisari i poslanici vrhovnom organu vanjskog zastupanja, tj.državnom poglavaru, a otpravnik poslova ministru vanjskih poslova. U slučaju odlaska sa funkcije predaje odazivno pismo, a dobija rekreditiv)-što je otpravnik ad interrim'(to je obično najstariji diplomatski službenik misije koji privremeno djeluje kao šef misije ako je mjesto šefa misije ispražnjeno ili ako je šef misije spriječen da vrši svoje funkcije)-odkud se izabire otpravnik poslova ad interrim(po stažu najstariji član diplomatskog osoblja)-kako ide struktura..(šeš misije, diplomatsko osoblje, administrativno i tehničko osoblje, poslužno osoblje)-što je doajen'(kad diplomatski zbor nastupa kao cjelina, predvodi ga po rangu najstariji šef misije kao doajen diplomatskog zbora)-postoji li druga mogućnost određivanja doajena?(papinski nuncij)-koje su funkcije šefa misije?(1predstavljanje države šiljateljice u državi primateljici, 2zaštita interesa države šiljateljice i njezinih državaljana, 3pregovaranje s vladom države primateljice, 4sakupljanje obavijesti o stanju i razvoju događaja i podnošenje izvještaja svojoj vladi, 5unapređivanje prijateljskih odnosa i razvijanje gospodarskih, kulturnih i znanstvenih odnosa)-koje su dužnosti šefa misije?(ne miješati se u unutrašnje poslove, poštovanje države primateljice i njenih članova, da poštuje zakone)-što se dešava u slučaju kršenja dužnosti šefa misije?(on postaje persona non grata, država primateljica traži opiziv)-koji su organi vanjskog zastupanja?(predjsednik, premijer..-što su nunciji?(papini poslanici)-kad se šalje otpravnik poslova?()-što je akreditiv?(to su vjerodajnice. Njih šef misije predaje državnom poglavaru odnosno ministru vanjskih poslova)-što je agreman?()-kome se akreditiv predaje?(12razred državnom poglavaru a 3razred ministru vanjskih poslova)-koja je osnovna razlika 3.razreda šefa misije od prva 2?(jer se akreditira kod ministra vanjskih poslova, a prva dva razreda kod državnog poglavara)42.DIPLOMATSKE POVLASTICE-što je valiza(to je prtljaga diplomata koja ne podliježe pregledu)-kazneni imunitet šefa misije?(država primateljica može šefa misije samo vratiti državi šiljateljici)-što ako počini kazneno djelo?

19

www.pravokutnik.net

(može otići, a ako ostane postaje obični stranac)-građanski imunitet šefa misije?(što se tiče građanske sudbenosti izuzeće se priznaje, osim u 3 slučaja:..1.kod stvarnopravne tužbe glede privatne nekretnine na području države primateljice, izuzevši ako diplomatski agent posjeduje tu nekretninu za račun države šiljateljice a za potrebe misije, 2.kod nasljednopravnih predmeta u kojima je diplomatski agent izvršitelj oporuke, upravitelj ostavine i to na privatnoj osnovi, i 3.kada diplomatski agent vrši u državi primateljici izvan svojih službenih funkcija neko clobodno zvanje ili trgovačku djelatnost)-usporedba imuniteta šefa diplomatske misije i šefa konzularne misije?(konzul je oslobođen samo za djela počinjena u obavljanju službene dužnosti)43.KONZULI a-koje su vrste konzula?(konzuli po zvanju i počasni konzuli)-koja su 4 razreda šefa konzulata?(generalni konzuli, konzuli, vicekonzuli, konzularni agenti)-što je egzekvatura?(to je ovlaštenje kojim država primateljica dopušta šefu konzulata vršenje funkcija)-kako se zove akt kojim se traži egzekvatura?(patentno pismo)-tko čini strukturu konzulata?(šef konzulata, funkcioneri, osoblje..)-koje su funkcije konzula?(da štiti interese državljana države šiljateljice i same te države, das bude na pomoć državljanima svoje države, da pruža pomoć brodovima pod zastavom svoje države i zrakoplovima, da razvija trgovinske,kulturne i druge prijateljske odnose između država.)-kakav je postupak postavljanja konzula?(država šiljateljica daje patentno pismo, država primateljica izdaje šefu konzulata ovlaštenje koje se naziva egzekvatura i kojom mu dopušta vršenje funkcija.)-koje administratine poslove obavlja?(matične..-kad konzul odgovara građanski?(3su slučaja..44.MEĐUNARODNI SLUŽBENICI

PRAVNE ČINJENICE MEĐUNARODNOG PRAVA45.PREGLED46.PRAVNI POSLOVI UOPĆE a-što su mješoviti pravni poslovi?(uz očitovanje je potreban i stvarni čin)47.JEDNOSTRANI PRAVNI POSLOVI +b-koje su vrste jednostranih pravnih poslova?(samostalni, akcesorni i mješoviti)-koji su samostalni pravni poslovi?(notifikacija, prosvjed, priznanje, odreknuće i obećanje)-kakav je pravni učinak pripoćenja?()-odkad djeluje pravni učinak priopćenja?()-koji je pravni učinak prosvjeda?()

20

www.pravokutnik.net

-što je prosvjed. čemu služi?(to je samostalni jednostrani pravni posao., služi da spriječi djelovanje pravnog pravila «qui tacet consetire videtur)-tko je ovlašten da uputi prosvjed(svi organi vanjskog zastupanja, t.jredoviti organi dipl(vanjskih??) odnosa)-koji je pravni učinak notifikacije i kad ona nastupa?-što je priznanje?(to je očitovanje stranke koja priznaje valjanost nekom stanju ili činjenici)

48.MEĐUNARODNI UGOVORI UOPĆE, POJAM I VRSTE a49.POSTANAK MEĐUNARODNIH UGOVORA a-koja su dva postupka nastanka međunarodnih ugovora?(sastavljeni potupak i jednostavni postupak)-što je sastavljeni postupak?(3 faze)-u sastavljenom postupku kojim načinom se provodi autentifikacija?(parafiran

-što je jednostavni postupak?()-kako se izražava pristanak na ugovor(ratifikacija, potpisivanje..-u koja 4 slučaja je potrebna ratifikacija?()-kad ugovor obvezuje potpisivanjem?(kad se stranke tako dogovore)50.UGOVORI I TREĆE DRŽAVE51.DJELOVANJE UGOVORA52.PRESTANAK UGOVORA a-što je rebus sic stantibus?(to je jedan od načina prestanka ugovora po općem pravu)-kad se ne može pozvati na klauzulu rebus sic stantibus?(ne može kod ugovora o granici ako je država sama kriva za izmjenu okolnosti)-koji ugovori prestaju ratom?(oni čiji se sadržaj odnosi na mirno stanje, naročito bilateralni)53.USPOSTAVLJANJE UGOVORA54.NEDOPUŠTENI ČINI, MEĐUNARODNI DELIKTI B+-koji su elementi međunarodnog delikta?(povreditelj, povrijeđeni, a oba moraju biti subjekti međunarodnog prava, mora biti povrijeđeno dobro koje je u međunarodnom pravu zaštićeno, mora nastati šteta)-što je bitno u zadovoljštini, kakav mora imati značaj?(mora imati značaj javnosti)-može li se dati satisfakcija u novcu?(može)-što se dosuđuje uz naknadu štete?(kamate i izbjegla dobit)-što je naknada ex gracia?()-može li o tome suditi međunarodni sud()

21

www.pravokutnik.net

MEĐUNARODNE ORGANIZACIJEI.ODSJEK-UJEDNINJENI NARODI55.PRETEČE56.OSNIVANJE-kad je osnovana sveta alijansa?(nakon bečkog kongresa 1815g)-što je bila njena svrha?()-koncert europskih velevlasti?()-liga naroda?()-kako je liga naroda donosila odluke?(jednoglasno)-faze osnivanja ujedinjenih naroda?(atlantska povelja 1941, deklaracija un1942, moskovska deklaracija1943, konferencija u dumberton oaksu1944, konferencija u san franciscu¸1945) 57.PRAVO UJEDNINJENIH NARODA +c-što čini pravo ujedinjenih naroda??(povelja, statut, radni akti koje donosi, ugovori s drugim organizacijama, poslovnici raznih organa)58.OPĆI POGLEDI59.ČLANOVI +a-kakav značaj moraju imati članovi?(članovi mogu biti samo države)-tko odlučuje o prijemu novih članova u ujedinjene narode?(opća skupština 2/3 većinom na prijedlog vijeća sigurnosti)-koji je jedini slučaj 2/3 većine svih članova(izmjena povelje)-isključenje, suspenzija, mala suspenzija?-tko odlučuje o prestanku suspenzije?(vijeće sigurnosti)-u čemu se sastoji suspenzija?(gubi pravo glasa..-koja prava se ne mogu suspendirati?(pravo pristupa prd međunarodni sud i još 2 prava-..60.POSEBAN POLOŽAJ STALNIH ČLANOVA VIJEĆA SIGURNOSTI a61.POLOŽAJ DRŽAVA NEČLANICA-mogu li se nečlanica pojaviti kao stranka pred međunarodnim sudom?(mogu na dva načina- ako postane strankom statuta ili ako potpiše izjavu vijeću sigurnosti)62.ORGANI UJEDINJENIH NARODA a-koji su glavni organi ujedinjenih naroda?(opća skupština, starateljsko vijeće., gospodarsko i socijalno vijeće, starateljsko vijeće, tajništvo i međunarodni sud)-koji organ ima nadzor nad zaštitom prava čovjeka?(gospodarsko i socijalno vijeće)63.OPĆA SKUPŠTINA a64.VIJEĆE SIGURNOSTI a-kako odlučuje vijeće sigurnosti. Kako se donose odluke?(razlikuju se meritorne i proceduralne odluke. Za meritorne je potrebna većina od 9 članova, uključujući sve stalne članove, a za proceduralne samo većina od 9 članova)

22

www.pravokutnik.net

-prvi veto?-što je dvostruki veto?()-da li je moguć veto kod proceduralnih odluka?(nije jer nisu potrebni glasovi svih velesila)65.POMOĆNI ORGANI VIJEĆA SIGURNOSTI66.GOSPODARSKO ISOCIJALNO VIJEĆE-kakav je sastav?(ima 54 člana, svake godine se bira 1/3 na 3 godine)-tko bira članove gospodarskog i socijalnog vijeća?(opća skupština)-kako se zove to svojstvo opće skupštine?(ona je kreativni organ za druge organe)67.STARATELJSKO VIJEĆE68.TAJNIŠTVO69.MEĐUNARODNI SUD(86)--------sastav-koliko sudaca ima međunarodni sud?(15)-tko bira suce međunarodnog suda?(opća skupština i vijeće sigurnosti, ali svaki zbor posebno)-tko čini kandidacijkse odbore?(kandidiranje za izbor vrše u svakoj državi kandidaciona tijela, sastvaljena od osoba koje je ta država stavila na popis stalnog arbitražnog suda. Ako neka država nije potpisnica haaške konvencije po kojoj djeluje stalni arbitražni sud, imenuje ona kandidacioni odbor ad hoc.)-što je adhoc sudac?(ako u raspravi pred sudom sudjeluje neka država koja u tom času nema svog pripadnika u sastavu suda, ima ta država pravo imenovati suca ad hoc, tj.nacionalnog suca, koji ulazi u sudački zbor i ima jednaka prava kao i svaki redoviti sudac. Nacionalni suci određuju se i u savjetodavnom postupku.)

---------nadležnost-kako se izglasava presuda međunarodnog suda?(većinom glasova, ako je pola-pola, odlučuje predsjednik)-posebna ili odvojena mišljenja?(svaki sudac koji se ne slaže s presudom ili njezinim razlozima može presudi dodati svoje mišljenje i ono se objavljuje uz presudu. (mišljenje-posebno ili odvojeno))-osobna nadležnost međunarodnog suda?(tri su kategorije država-...(3su kategorije- članice povelje ujedinjenih naroda koje su sve i stranke statuta, stranke statuta koje nisu članice ujedninjenih naroda i one države koje nisu stranke statuta ako potpišu koju propisuje vijeće sigurnosti)..-što nečlanica UN treba napraviti da postane stranka pred međunarodnim sudom(treba vijeću sigurnosti potpisati izjavu u kojoj prihvaća 3 uvjeta- nadležnost suda, da će prihvatiti obveznost i da će snositi troškove)-stvarna nadležnost međunarodnog suda?(4 slučaja-.to su svi pravni sporovi koji se odnose na: 1.tumačenje nekog ugovora, 2.svaku točku međunarodnog prava, 3.postojanje svake činjenice koja bi, ako se ostanovi tvorila povredu međunarodnog prava, 4.prirodu ili opseg zadovoljenja koje valja dati za povredu međunarodne obveze).-koje obveze države moraju prihvatiti u statutu međunarodnog suda?(3stvari-

23

www.pravokutnik.net

-za koje je slučajeve nadležan međunarodni sud?(4 slučaja-.to su svi pravni sporovi koji se odnose na: 1.tumačenje nekog ugovora, 2.svaku točku međunarodnog prava, 3.postojanje svake činjenice koja bi, ako se ostanovi tvorila povredu međunarodnog prava, 4.prirodu ili opseg zadovoljenja koje valja dati za povredu međunarodne obveze).

-----------postupak-kako počinje, na koji način?(postupak u parnicama započinje na 2 načina. Jedan način primjenjuje se kad među strankama ne postoji unaprijed preuzeta obveza o podvrgavanju određenih vrsta sporova međunarodnom sudu. U tom slučaju moraju se stranke tek sporazumjeti da će konkretni spor iznijeti pred sud. To biva u obliku međunarodnog ugovora koji se naziva kompromis ili pristatna pogodba. Kad je takav sporazum posignut, postupak se započne saopćenjem kompromisa sudu. U tako započtom postupku nema ni tužitelja ni tuženog.Ako već otprije postoji ugovorna obveza stranaka o podvgavanju nadležnosti suda, postupak se započne jednostranom tužbom jedne od stranaka. Tada se postavlja tužbeni zahtjev, a druga se stranka od njega brani i traži da zahtjev odbije, a može i postaviti zahtjev u obliku protutužbe.)-u slučaju kompromisa, kada se on sklapa u odnosu na postojanje spora?(kad je spor već nastao)-kasko ide dalje postupak?(sam postupak se dijeli na pismeni i usmeni, pismeni postupak sastoji se u podnošenju parnihčnih pisama stranaka i u njihovu saopćenju protivnoj stranci. Ako se postupak započinje jednostranom tužbom, tužiteljica podnosi prvo parnično pismo(memoire) na koje protivna stranka daje odgovor(contre-memoire). Dok je važio stari poslovnik, slijedio je protuodgovor (replika), a za njime drugotnica (duplika). Poslovnik od 1972.g. daje pravo samo na prvi par parničnih pisama, a drugi par može dozvoliti ako to stranke sporazumno traže, a i po vlastitoj ocjeni ili na prijedlog samo jedne od stranaka.Kad se parnica temelji na pristatnoj pogodbi, pa nema ni tužitelja ni tuženoga, tada svaka stranka daje prvo pismo i odgovor na prvo pismo protivne stranke. Mo često itu jedna stranka preuzima položaj tužitelja a druga tuženoga)-kako sud može postupiti povodom prigovora?(u početku pismenog postupka može tužena stranka staviti prigovor. To treba učiniti uroku koji je koji je određen za odgovor na tužbu. Ako je prigovor stavljen sud prekida pismeni postupak o glavnoj stvari i i vodi najprije pismeni, a zatim usmeni postupak o prigovorima. Sud može postupiti na tri načina. Ako sud uvaži prigovore, sud izriče presudu kojom utvrđuje opravdanost prigovora i time se postupak obustavlja. Ako sud odbaci priogovore nastavlj se prekinuti postupak u glavnoj stvari i i određuju se za podnošenje parničnih pisama novi rokovi. Sud može zaključiti da su prigovori takve naravi da se o njima ne može suditi bez ulaženja u glavnu stvar. Tada sud određuje da se raspravljanje oprigovorima spoji s raspravljanjem o glavnoj stvari. Sud može i u kjonačnoj presudi uvažiti prigovore i tako odbiti da sudi o glavnoj stvari.)-što sudac može dati uz presudu?(svaki sudac koji se ne slaže s presudom ili njezinim razlozima može presudi dodati svoje mišljenje i ono se objavljuje uz presudu. (mišljenje-posebno ili odvojeno))-je li presuda suda konačna?(presuda suda je konačna ali njezin učinak je ograničen na stranke spora)-da li postoji pravni lijek?(statut nije predvidio mogućnost pravnog lijeka na neku višu instanciju)----savjetodavno mišljenje?(uz svoju sudsku djelatnost mađunarodni sud daje savjetodavna mišljenja ujedninjenim narodima i nekim drugimn međunarodnim organizacijama. I u davanju savjetodavnih mišljenja međunarodni

24

www.pravokutnik.net

sud je pravosudni organ i zato on može dati samo pravna mišljenja, pa je u tome po njegovoj funkciji ograničena njegova nadležnost u davanju savjetodavnih mišljenja. U osobnom pogledu sud je ograničen utoliko što davanje savjetodavnih mišljenja ne mogu tražiti države, nego jedino neki organi ujedinjenih naroda i neke organizacije. Traženje savjetodavnog mišljenja nije obvezatno. Savjetodavno mišljenje nije obvezatno.)-savjetodavni postupak?(statut međunarodnog suda sadrži samo nekoliko odredaba o postupku za davanje savjetodavnih mišljenja, ali daje ovlaštenja sudu da ga uskladi s postupkom u parnicama. U praksi je savjetodavni postupak postao kontradiktornim stranačkim postupkom s opširnom razmjenom podesaka u pismenom i govorqa u usmenom postupku. Čak se u tom postupku dopustilo imenovanje sudaca ad hoc od strane zainteresiranih država.U pronalaženju rješenja sud se ne da vezati direktivama. Sud mora imati punu slobodu da ispita sve raspoložive okolnosti i podatke koji su mu potrebni radi davanja mišljenja na postavljeno pitanje. Ali i u savjetodavnom postupku sud daje mišljenje samo o pravnim pitanjima. Ako pitanje nije praqvno, sud mora otkloniti davanje mišljenja. Sud u načelu ne bi trebao otklanjati davanje mišljenja osim ako za to ima važnih razloga. Ipak sud je pravosudni organ i njegovi razlozi uskraćivanja mogu biti samo pravne naravi.Savjetodavno mišljenje nema pravnu moć presude. Zato se može o istom pitanju uvijek započeti parnicu pred arbitražnim sudom ili samim međunarodnim sudom, tj.ne može se staviti prigovor rei judicatae.)--------fakultitativna klauzula-što je fakultativna klauzula?(to je slučaj kojim je svaka država mogla svojom jednostranom izjavon preuzeti obvezu da se podvrgava nadležnosti suda u sporovima određena vrste prema svakoj državi koja je potpisala takvu istu izjavu.)-čemu ona služi?(da se ustanovi nadležnost međunarodnog suda za određene sporove između država)-u kojim slučajevima se daje?(izjava se odnosi na vrste sporova što ih navodi čl. 36 statuta. imamo-4 slučaja-.to su svi pravni sporovi koji se odnose na: 1.tumačenje nekog ugovora, 2.svaku točku međunarodnog prava, 3.postojanje svake činjenice koja bi, ako se ustanovi tvorila povredu međunarodnog prava, 4.prirodu ili opseg zadovoljenja koje valja dati za povredu međunarodne obveze).

70.REGINALNI SPORAZUMIII.ODSJEK-SPECIJALIZIRANE USTANOVE I OSTALE M.ORGANIZACIJE71.OPĆI PREGLED-što su specijalizirane ustanove?()-na koji način neka organizacija može postati specijaliziranom ustanovom ujedinjenih naroda(ona mora sklopiti sporazum sa gospodarskim i socijalnim vijećem)-što su pobočni organi i primjer??(UNCTAD)-na koji način djeluju specijalizirane ustanove?()72.MEĐUNARODNA ORGANIZACIJA RADA73.ORGANIZACIJA ZA PREHRANU I POLJODJELSTVO74.MEĐUNARODNA ORGANIZACIJA ZA CIVILNO ZRAKOPLOVSTVO75.MEĐUNARODNA ORGANIZACIJA ZA PROSVJETU76.SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA

25

www.pravokutnik.net

77.ORGANIZACIJA ZA FINANCIJE, TRGOVINU I RAZVOJ78.OSTALE ORGANIZACIJEDODATAK79.REGIONALNE ORGANIZACIJE

RJEŠAVANJE(MIRNO) SPOROVA I OSIGURANJE MIRA80.PREGLED SREDSTAVA ZA MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA +a-koja su sredstva za mirno rješavanje međunarodnih sporova?(posredovanje, istraga, mirenje, izravnanje i arbitraža)-tko donosi obvezujuću odluku(arbitraža i izravnanje)-što je razlika arbitraže i izravnanja(kod arbitraže sporovi se rješavaju primjenom prava. izravnanje ne primjenjuje pravnu normu, nego samo pravičnost. izravnanje nije presuda.. Zajednička crta izravnanja s arbitražom je u tome što su se stranke unaprijed obvezale na izvršenje odluke koju će stvoriti prizvani forum. )-koja je pretpostavka za primjenu pravičnosti?(da su stranke ovlastile sud)-što je zajedničko izravnanju i arbitraži?(Zajednička crta izravananja s arbitražom je u tome što su se stranke unaprijed obvezale na izvršenje odluke koju će stvoriti prizvani forum.)-što je situacija?(u njoj stranke imaju pravo glasa, dok u sporu nemaju)-zašto je to bitno?(zbog 5 stalnih članica vijeća sigurnosti)-koje sredstvo mirnog rješavanja sporova služi utvrđivanju činjenica?(istraga)81.POSREDOVANJE-koja je razlika posredovanja i mirenja?(kod posredovanja organ mirenja je država, a kod mirenja sporazumom izabran pojedinac ili zbor od više njih)82.ISTRAGA 83.MIRENJE84.IZRAVNANJE-što je izravnanje?(izravnanje je način mirnog rješavanja sporova koji ima sljedeće značajke: 1.stranke su priznale neki objektivni forum sa zadatkom da riješi spor a već su se unaprijed obvezale da će izvršiti rješenje i 2.prizvani forum nije vezan pri donošenju rješenja na primjenu prava, bilo zato što to nije moguće(mnogi sporovi o određivanju granice) bilo zato što stranke žele ukloniti uzrok sukoba novim uređenjem (to je tzv.zakonodavna ili administrativna arbitraža)-što ga karakterizira?(neprimjena prava i obvezatnost)-da li je obvezatno?(da)-što je jedina razlika između izravnanja i arbitraže(kod arbitraže sporovi se rješavaju primjenom prava. izravnanje ne primjenjuje pravnu normu, nego samo pravičnost. izravnanje nije presuda.. Zajednička crta izravnanja s arbitražom je u tome što su se stranke unaprijed obvezale na izvršenje odluke koju će stvoriti prizvani forum. )-što je bitna razlika(fakultativna klauzula???

85.ARBITAŽA a

26

www.pravokutnik.net

-koji je najvažniji dokument o arbitraži?(najvažniji dokument o arbitraži je ženevski opći akt iz 1928. To je kolektivni ugovor o mirnom rješenju međunarodnih sporova koji je izradila liga naroda. Akt obvezuje stranke da svaki spor u konačnom stadiju podvrgnu arbitrtaži, razumijevajući pod arbitražom i sudski postupak. Opći akt je supsidijaran u tome što on stupa u djelovanje samo onda ako stranke ne izaberu sporazumno neki drugi način mirnog rješavanja.)-kako je ženevski opći akt podijelio sporove??(na pravne i nepravne??-kako može započeti arbitraža?(na 2načina-pristatnom pogodbom i tužbom)-koje su vrste arbitraže?(razlikuju se prigodna i institucionalna arbitraža prema tome stvara li se sporazum za pojedini već nastali slučaj ili postoji unaprijed dana obveza da će se sporovi određene vrste podvrgavati arbitraži)-koja je razlika prigodne i institucionalne arbitraže?(prigodna se ugovara za pojedini već nastali slučaj, a kod institucionalne postoji unaprijed dana obveza da će se sporovi određene vrste podvrgavati arbitraži)-kad se zaključuje pristatna pogodba kod prigodne arbitraže?(kad spor već nastane)-portoro konvencija?(na drugoj haaškoj mirovnoj konferenciji iz 1907 godine prihvaćena je portoro konvencija, kojom se zabranjuje istjerivanje niovčanih tražbina silom, osim ako dužnička država nije htjela pristati na arbitražu ili je kasnije priječila njezino konstituiranje, odnosno nije htjela izvršiti presudu.)

86.MEĐUNARODNI SUD (69)--------sastav-koliko sudaca ima međunarodni sud?(međunarodni sud ima 15 sudaca)-tko bira suce međunarodnog suda?(suce međunarodnog suda biraju opća skupština i vijeće sigurnosti, ali svaki zbor posebno. Izabran je onaj koji je dobio većinu u oba zbora)-tko čini kandidacijke odbore?(kandidiranje za izbor vrše u svakoj državi kandidaciona tijela, sastavaljena od osoba koje je ta država stavila na popis stalnog arbitražnog suda. Ako neka država nije potpisnica haaške konvencije po kojoj djeluje stalni arbitražni sud, imenuje ona kandidacioni odbor ad hoc.)-što je adhoc sudac?(ako u raspravi pred sudom sudjeluje neka država koja u tom času nema svog pripadnika u sastavu suda, ima ta država pravo imenovati suca ad hoc, tj.nacionalnog suca, koji ulazi u sudački zbor i ima jednaka prava kao i svaki redoviti sudac. Nacionalni suci određuju se i u savjetodavnom postupku.)

---------nadležnost a-osobna nadležnost međunarodnog suda?(3su kategorije država podvrgnute nadležnosti suda- članice povelje ujedinjenih naroda koje su samim timei stranke statuta, stranke statuta koje nisu članice ujedinjenih naroda i one države koje nisu stranke statuta ako potpišu koju propisuje vijeće sigurnosti)..-što nečlanica UN treba napraviti da postane stranka pred međunarodnim sudom(nečlanica UN treba vijeću sigurnosti potpisati izjavu u kojoj prihvaća 3 uvjeta- nadležnost suda, da će prihvatiti obveznost i da će snositi troškove)-stvarna nadležnost međunarodnog suda?-koje obveze države moraju prihvatiti u statutu međunarodnog suda?(3stvari-

27

www.pravokutnik.net

-za koje je slučajeve nadležan međunarodni sud?(međunarodni sud nadležan je za 4 slučaja-.to su svi pravni sporovi koji se odnose :na 1.tumačenje nekog ugovora, 2. na svaku točku međunarodnog prava, 3. na postojanje svake činjenice koja bi, ako se ustanovi tvorila povredu međunarodnog prava, 4. na prirodu ili opseg zadovoljenja koje valja dati za povredu međunarodne obveze).

-----------postupak-kako počinje, na koji način?(postupak u parnicama započinje na 2 načina. Jedan način primjenjuje se kad među strankama ne postoji unaprijed preuzeta obveza o podvrgavanju određenih vrsta sporova međunarodnom sudu. U tom slučaju moraju se stranke tek sporazumjeti da će konkretni spor iznijeti pred sud. To biva u obliku međunarodnog ugovora koji se naziva kompromis ili pristatna pogodba. Kad je takav sporazum postignut, postupak se započne saopćenjem kompromisa sudu. U tako započetom postupku nema ni tužitelja ni tuženog.Ako već otprije postoji ugovorna obveza stranaka o podvgavanju nadležnosti suda, postupak se započne jednostranom tužbom jedne od stranaka. Tada se postavlja tužbeni zahtjev, a druga se stranka od njega brani i traži da zahtjev odbije, a može i postaviti zahtjev u obliku protutužbe.)-u slučaju kompromisa, kada se on sklapa u odnosu na postojanje spora?(kad je spor već nastao)-kasko ide dalje postupak?(sam postupak se dijeli na pismeni i usmeni, pismeni postupak sastoji se u podnošenju parnihčnih pisama stranaka i u njihovu saopćenju protivnoj stranci. Ako se postupak započinje jednostranom tužbom, tužiteljica podnosi prvo parnično pismo(memoire) na koje protivna stranka daje odgovor(contre-memoire). Dok je važio stari poslovnik, slijedio je protuodgovor (replika), a za njime drugotnica (duplika). Poslovnik od 1972.g. daje pravo samo na prvi par parničnih pisama, a drugi par može dozvoliti ako to stranke sporazumno traže, a i po vlastitoj ocjeni ili na prijedlog samo jedne od stranaka.Kad se parnica temelji na pristatnoj pogodbi, pa nema ni tužitelja ni tuženoga, tada svaka stranka daje prvo pismo i odgovor na prvo pismo protivne stranke. no često i tu jedna stranka preuzima položaj tužitelja a druga tuženoga)-kako sud može postupiti povodom prigovora?(u početku pismenog postupka može tužena stranka staviti prigovor. To treba učiniti u roku koji je koji je određen za odgovor na tužbu. Ako je prigovor stavljen sud prekida pismeni postupak o glavnoj stvari i i vodi najprije pismeni, a zatim usmeni postupak o prigovorima. Sud može postupiti na tri načina. 1.Ako sud uvaži prigovore, sud izriče presudu kojom utvrđuje opravdanost prigovora i time se postupak obustavlja. 2.Ako sud odbaci prigovore nastavlja se prekinuti postupak u glavnoj stvari i i određuju se za podnošenje parničnih pisama novi rokovi.3. Sud može zaključiti da su prigovori takve naravi da se o njima ne može suditi bez ulaženja u glavnu stvar. Tada sud određuje da se raspravljanje o prigovorima spoji s raspravljanjem o glavnoj stvari. Sud može i u konačnoj presudi uvažiti prigovore i tako odbiti da sudi o glavnoj stvari.)-što sudac može dati uz presudu?(svaki sudac koji se ne slaže s presudom ili njezinim razlozima može presudi dodati svoje mišljenje i ono se objavljuje uz presudu. (mišljenje-posebno ili odvojeno))-je li presuda suda konačna?(presuda suda je konačna ali njezin učinak je ograničen na stranke spora)-da li postoji pravni lijek?(statut nije predvidio mogućnost pravnog lijeka na neku višu instanciju)-kako se izglasava presuda međunarodnog suda?(većinom glasova, ako je pola-pola, odlučuje predsjednik)-posebna ili odvojena mišljenja?

28

www.pravokutnik.net

(svaki sudac koji se ne slaže s presudom ili njezinim razlozima može presudi dodati svoje mišljenje i ono se objavljuje uz presudu. (mišljenje-posebno ili odvojeno))

----savjetodavno mišljenje?(uz svoju sudsku djelatnost međunarodni sud daje savjetodavna mišljenja ujedinjenim narodima i nekim drugim međunarodnim organizacijama. I u davanju savjetodavnih mišljenja međunarodni sud je pravosudni organ i zato on može dati samo pravna mišljenja, pa je u tome po njegovoj funkciji ograničena njegova nadležnost u davanju savjetodavnih mišljenja. U osobnom pogledu sud je ograničen utoliko što davanje savjetodavnih mišljenja ne mogu tražiti države, nego jedino neki organi ujedinjenih naroda i neke organizacije. Traženje savjetodavnog mišljenja nije obvezatno. Savjetodavno mišljenje nema obvezatnu snagu.)-savjetodavni postupak?(statut međunarodnog suda sadrži samo nekoliko odredaba o postupku za davanje savjetodavnih mišljenja, ali daje ovlaštenja sudu da ga uskladi s postupkom u parnicama. U praksi je savjetodavni postupak postao kontradiktornim stranačkim postupkom s opširnom razmjenom podnesaka u pismenom postupku i govora u usmenom postupku. Čak se u tom postupku dopustilo imenovanje sudaca ad hoc od strane zainteresiranih država.U pronalaženju rješenja sud se ne da vezati direktivama. Sud mora imati punu slobodu da ispita sve raspoložive okolnosti i podatke koji su mu potrebni radi davanja mišljenja na postavljeno pitanje. Ali i u savjetodavnom postupku sud daje mišljenje samo o pravnim pitanjima. Ako pitanje nije pravno, sud mora otkloniti davanje mišljenja. Sud u načelu ne bi trebao otklanjati davanje mišljenja osim ako za to ima važnih razloga. Ipak sud je pravosudni organ i njegovi razlozi uskraćivanja mogu biti samo pravne naravi.Savjetodavno mišljenje nema pravnu moć presude. Zato se može o istom pitanju uvijek započeti parnicu pred arbitražnim sudom ili samim međunarodnim sudom, tj.ne može se staviti prigovor rei judicatae.)--------fakultitativna klauzula-što je fakultativna klauzula?(to je slučaj kojim je svaka država mogla svojom jednostranom izjavom preuzeti obvezu da se podvrgava nadležnosti suda u sporovima određena vrste prema svakoj državi koja je potpisala takvu istu izjavu.)-čemu ona služi?(da se ustanovi nadležnost međunarodnog suda za određene sporove između država)-u kojim slučajevima se daje?(izjava se odnosi na vrste sporova što ih navodi čl. 36 statuta. imamo-4 slučaja-.to su svi pravni sporovi koji se odnose : 1.na tumačenje nekog ugovora, 2.na svaku točku međunarodnog prava, 3.na postojanje svake činjenice koja bi, ako se ustanovi tvorila povredu međunarodnog prava, 4.na prirodu ili opseg zadovoljenja koje valja dati za povredu međunarodne obveze).

87.OSIGURANJE MIRA PREMA POVELJI UJEDINJENIH NARODA88.MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA U KRILU UJEDINJENIH NARODA +c-koji je prvi ugovor koji zabranjuje rat?(prvi ugovor koji zabranjuje rat je briand-kellogov palkt iz 1928.g. dopušten je jedino obrambeni rat. liga narod pokušala ga je zabraniti i prije: ženevski protokol iz 1924.g, rezolucija skupštine lige naroda o zabrani napadačkog rata 1927, opći akt iz 1928. glavni je nedostatak svih tih akata što su države same sudile o tome što je napad a što obrana. U krugu američki država rat je još strože zabranjen: havana 1928, saavedra lamas 1933)

29

www.pravokutnik.net

-koje su obveze država članica za osiguranje mira?(obveze država članica za osiguranje mira dadu se svesti na 4 načela: 1.države članice moraju svoje sporove uređivati mirnim sredstvima na takav način da ne budu ugroženi međunarodni mir i sigurnost,2.države članice moraju se u svojim međunarodnim odnosima uzdržavati od prijetnje silom ili upotrebe sile koja bi bila uperena protiv teritorijalne cjelovitosti ili političke nezavisnosti bilo koje države, ili bi na bilo koji način bila nespojiva s cilojevima ujedinjenih naroda, 3.drđžave članice pružat će pomoć ujedinjenim narodima u bilo kojoj akciji što bi bila poduzeta prema odredbama povelje, a ne smiju dati pomoć državi protiv koje bi vijeće sigurnosti poduzelo preventivne ili prinudne mjere, 4.države članice obvezuju se primiti i izvršiti odluke vijeća sigurnosti stvorene u skladu s propisima povelje)-može li svaki spor doći pred ujedinjene narode?(ne može)-pred kim se rješava, pod kojim uvjetom?(pred vijećem sigurnosti, uvjeti su da se bezuspješno pokušao riještii mirnm sredstvima, da je spor ozbiljne prirode, tj da bi njegovo produženje moglo dovesti u opasnost održanje međunarodnog mira i sigurnosti...to nisu obvezujuće odluke)-89.MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA BEZ INTERVENCIJE UJEDNINJENIH NARODA90.IZNOŠENJE SPORA PRED UJEDINJENE NARODE91.KOLEKTIVNE MJERE-koje su 3 pretpostavke da bi se pokrenule kolektivne mjere?(narušavanje mira, prijetnja miru, napadački čini)92.MIROVNE OPERACIJE-što je osnovna razlika mirovnih operacija i kolektivnih mjera?(mirovne operacije nisu predviđene u povelji)-što su mirovne operacije?(mirovne operacije su takve mjere ujedinjenih naroda koje uključuju upotrebu oružanih snaga, ali ne kao prinudna mjera uperena protiv nekog narušitelja mira nego radi održanja mira sprečavanjem izbijanja oružanog sukoba ili uspostavljanjem mira, a da se prinudne mjere ne upotrebljavaju ni protiv jedne od stranaka u sukobu.)93.SMANJENJE ORUŽJA I RAZORUŽANJE94.DRUGE MJERE ZA OSIGURANJE MIRA-što je napad? (definicija)(napad je:1.upad ili navala oružanih snaga neke države na područje druge države; bilo koja vojna okupacija, ma i privremena, koja je poisljedica upada ili navale; upotrebom sile izvršeno pripajanje područka druge države ili dijela njezina područja2.bombardiranje područja druge države pomoću državnih oružanih snaga ili upotreba bilo kakvog oružja protiv tog područja3.blokada luka ili obala neke države pomoću oružanih snaga druge države4.navala državnih oružanih snaga na kopnene, pomorske ili zračne snage druge države ili na trgovačku mornaricu odnbosno zrakoplovstvo druge države5.upotreba oružanih snaga, što ih neka država drži na području neke druge države na osnovi sporazuma s tom drugom državom, kršenjem uvjeta tog sporazuma kao i svako produženje prisutnosti tih snaga preko određenog roka.6.ako neka država koja je svoje područje dala na raspolaganje drugoj državi dopusti da ta druga država upotrijebi to područje za izvršenje čia napada protiv neke treće države7.slanje od strane neke države ili u njezino ime, oružanih četa, grupa, neredovitih ili plaćenika, koji protiv druge države vrše čine oružane sile takve težine da tvore čin napada, kao i bitno upletanje u takvo slanje

30

www.pravokutnik.net

definicija nije iscrpna i dopušta se da se pod napadom razumjevaju i druge stvari.DODATAK95.SAMOPOMOĆ-koji su uvjeti za samopomoć?(pretpostavke za opravdanu upotrebu samopomoći su sljedeće:1,mora biti u pitanju neki interes koji je u međunarodnom pravu zaštiće2.mora postojati povreda, odnosno uskrata zatraženog izvršenja neke dužnosti3.treba da je ostvarenje prava pokušano prije pribjegavanja samopomoći, i to bez uspjeha, npr.diplomatskim putem, posredovanjem, arbitražom4.država koja pristupa samnopomoći nije se smjela odreći upotrebe samopomoći)-koje su vrste samopomoći?(represalije, retalijacija, retorzija)-što su reprezalije?(reprezalije su mjere što ih država poduzima uz povredu međunarodnim pravom zaštićenih interesa druge države kao odgovor na protupravni čin te druge države, a sa svrhom samopomoći, tj.da drugu državu skloni na odustajanje od protupravnih čina, odnosno na davanje zadovoljenja)-što je retalijacija?(posebna vrsta reprezalija je retalijacija, koja se sastoji u upotrebi jednakih protumjera kao odgovor nas protupravnu mjeru druge države.)-što je retorzija(retorzija je uzvraćanje neke međunarodnim pravom dopuštene ali neprijazne mjere primjerenom protumjerom, koja još ne tvori povredu međunarodnog prava. Primjera za retorziju ima mnogo u carinskoj i tarifnoj politici država. Ako se takvom mjerom odstupa od ugovornih obveza onda to nije retorzija nego mogu biti reprezalije)-porotoro konvencija, alvarezova deklaracija?

RATNO PRAVOI.ODSJEK- ODNOSI ZARAĆENIH

96.UVOD97.POJAM RATA-što je svrha ratnog prava?(želi se humanizirati rat, tj žele se ukloniti okrutnosti, spriječiti strašni oblici ratovanja. Mjera humanizacije nameće samo ograničenja koja ne smetaju postizanju vrhovnih ratnih ciljeva.)

98.IZVORI RATNOG PRAVA a+-na što se odnosi i nabrojati??(Višestrani ugovori koji sadrže pravila rata su:1.pariška pomorska deklaracija od 18562.petrogradska deklaracija od 1868. o upotrebi eksplozivnih metaka3.druga haaška deklaracija od1899 o zabrani upotrebe metaka sa otrovnim ili zagušljivim plinovima4.treća haaška deklaracija od 1899 o zabrani upotrebe dum-dum metaka

31

www.pravokutnik.net

haaške konvencije i deklaracije od 19071treća o započinjanju neprijateljstava2četvrta o zakonima i običajima rata na kopnu. Ta su pravila sadržana u prilogu koji se naziva haaškim pravilnikom o suhozemnom ratovanju. Konvencija je zamijenila analognu haašku konvenciju i pravilnik od 18993peta o pravima i dužnostima neutralnih vlasti i osoba u kopnenom ratu4šesta o postupanju s neprijateljskim trgovačkim brodovima kod izbijanja neprijateljstava5sedma o pretvaranju trgovačkih brodova u ratne

6osma o polaganju podmorskih automatskih mina na kontakt7deveta o bombardiranju po pomorskim snagama u vrijeme rata8jedanaesta o nekim ograničenjima pri vršenju prava plijena u pomorskom ratu9trinaesta o pravima i dužnostima neutralaca u pomorskom ratu

1deklaracija o zabrani bacanja projektila i eksploziva iz balona2ženevski protokol od 1925 o zabrani upotrebe zagušljivih, otrovnih ili sličnih plinova i bakterioloških sredstava u ratu.3londonski protokol od 1936 o pravilima vođenja pomorskog rata

ženevske konvencije o zaštiti žrtava rata od 19491.konvencija o poboljšanju sudbine ranjenika i bolesnika u oružanim snagama u ratu2.konvencija o poboljšanju sudbine ranjenika bolesnika i brodolomaca oružanih snaga na moru3.konvencija o postupanju s ratnim zarobljenicima4.konvencija o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata

1.konvencija o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba, potpisana u haagu 19542.konvencija o zabrani usavršavanja proizvodnje i uskladištenja bakteriološkog oružja i oružja otrova i njihovom uništenju, potpisana u londonu moskvi i washingtonu)

-koji su izvori ratnog prava?-koje su haaške konvencije?-koje su ženevske konvencije?-koje još konvencije osim haških i ženevskih postoje?

-koja je 4.haaška konvencija(to je haaška konvecija o zakonima i običajima rata na kopnu)-zašto je bitna 4. konvencija?(4.konvencija je bitna radi toga što u preambuli sadrži martensovu klauzulu i zato što prilog sadrži haaški pravilnik)-martensova klauzula?(martensova klauzula u uvodu četvrte haaške konvencije kojom su usvojena pravila ratovanja na kopnu izrijekom kaže da su u slučajevima koji nisu uređeni ugovornim pravom pučanstvo i ratnici podvrgnuti zaštiti i propisima načela međunarodnog prava koja su rezultat običaja ustanovljenih među civiliziranim narodima, zakona čovječnosti i zahtjeva javne savjesti)-prema kome su zabranjene represalije?(četiri ženevske konvencije od 1949.izrijekom zabranjuju represalije prema zaštićenim osobama: bolesnicima, brodolomcima kao i osoblju, zgradama, brodovima i materijalu namijenjenima njihovoj njezi, prema zarobljenicima i prema zaštićenim građanskim osobama i njihovoj imovini. I s obzirom na kulturna dobra zabranjene su represalije konvencijom o njihovoj zaštiti od 1954g)

32

www.pravokutnik.net

99.POČETAK I SVRŠETAK RATA-što je objava rata?(objava rata je jednostrani pravni posao, tj.pripoćenje, notifikacija kojim se nekoj državi stavlja do znanja odluka o početku ratnog stanja.)-kakva može biti objava rata?(objava rata može biti bezuvjetna, tj.objava rata u užem smislu i uvjetna, tj.ultimatum s uvjetnom objavom rata)-kakva mora biti objava rata?(mora biti jasna i mora sadržavati razloge)-koji je najveći nedostatak objave rata?(nije propisano koje vrijeme treba proteći od objave rata do započinjanja neprijateljstava. Dovoljno je da je objava dana neposredno prije započinjanja neprijateljstava.)-što je ultimatum?(ultimatum je priopćenje kojim se stavlja neki zahtjev i prijeti određenim posljedicama, (npr ratom) ako se zahtjev ne izvrši. Haaška konvencija propisuje da ultimatum mora sadržavati uvjetnu objavu rata)-kako počinje rat?(rat može započeti na dva načina: faktički-započinjanjem neprijateljstava, i objavom)-koja konvencija regulira ovo pitanje?(treća haaška konvencija od 1907.g. o započinjanju neprijateljstava)-što je sa ugovorima?(obustavlja se izvršenje obveza koje terete stranke po odredbama općeg prava i međunarodnih ugovora.)-što su karteli?(karteli su sporazumi o razmjeni zarobljenika itd.)-što je kapitulacija?(kapitulacija je ugovor o načinu i uvjetima predaje cjeline ili dijelova oružanih snaga)-što je primirje?(primirje je obustava neprijateljstava na neko vrijeme, bilo između svih oružanih snaga ini na nekom određenom području.)-kako zavšava rat?(rat završava sporazumno ili jednostrano. Jednostrani završetak biva nakon potpuna upokorenja neprijatelja (debelacija). Do sporazuma o završetku rata može izuzetno doći i šutke, tj.bez mirovnog ugovora, konačom obustavom neprijateljstava.)-kako normalno završava rat?(normalno rat završava s mirovnim ugovorom. To je međunarodni ugovor između zaraćenih stranaka kojim se uspostavlja stanje mira, a uz to se obično uglavljuju mnoga pitanja, tj. Ustup područja, ratna odšteta, povratak zarobljenika, uspostavljanje ugovora, imovinska pitanja, garancije itd)-kad prestaje ratno stanje?(ratno stanje prestaje tek kad stupi na snagu mirovni ugovor, dakle u pravnom pogledu tek razmjenom ratifikacija ako je ratifikacija propisana.)100.RATIŠTE-što je ratište?(ratište je sav prostor na kome zaraženi mogu pripremati i vršiti neprijateljstva)-što spada u ratište?(ratište obuhvaća područje zaraćenih država zajedno s njihovim obalnim morem i zračnim prostorom, otvoreno more i terra nullius. Ono ne obuhvaća područje neutralnih država, njihovo obalno more i neutralizirana područja, kao ni zračni prostor nad tim površinama. Ipak ratište se može priotegnuti i na područje ili dio područja neutralne države koja sama nije u ratu, ako stranke faktično vrše ratne operacije na tom području. To je onda ratište ali nije neprijateljsko područje. Ratištem

33

www.pravokutnik.net

postaju i ratne baze koje zaraćena država ima na području neutralne države. Ratište obuhvaća uz maticu zemlje također kolonije i protektorate.)-što je vojišna prostorija?(to je područje gdje se ratne operacije stvarno vrše)-koja je razlika ratišta i vojišnih prostorija?(na ratištu se mogu vršiti ratne operacije a na vojišnim prostorijama se stvarno vrše)-što obuhvaća ratište pomorskog rata?(ratište pomorskog rata obuhvaća čitavo more i morskim brodovima pristupne vode uz izuzetak obalnog mora neutralnih država i neutraliziranih dijelova mora. Ono tako obuhvaća unutrašnje vode i teritorijalno more zaraćenih država i sve otvoreno more širom cijelog svijeta izuzevši neutralizirane površine.)

101.OSOBE KOJE SUDJELUJU U RATU-što je pučki ustanak?(pod tim se razumijeva stanovništvo nezaposjednutog područja koje se kod približavanja neprijatelja od svoje pobude hvata oružja da bi se oduprlo napadaču, a nije imalo vremena da se organizira po propisima čl.1pravilnika. )-koja su 2 uvjeta da bi se pučki ustanici izjednačili sa oružanim snagama?(pučki ustanak priznaje se pod uvjetom da nosi oružje otvoreno i da poštiva zakone i običaje rata)-što su neborci?(haaški pravilnik spominje razliku između boraca i neboraca u sklopu oružanih snaga. Neborci su osobe koje pripadaju vojsci i potpadaju pod vojnu disciplinu, ali se ne bore s oružjem u ruci,npr. Upravno i tehničko osoblje, vojni svećenici, opskrbnici, kao i osobe koje prate vojsku zbog nekeposebne dužnosti, npr.ratni dopisnici, vojni atašei stranih država, prodavači živeža. Takvi neborci ne smiju upotrebljavati oružje osim ako su napadnuti. Isto tako se ne smije protiv njih upotrijebiti oružje. Ako padnu u ruke neprijatelju imaju se pravo smatrati ratnim zarobljenicima. )-tko čini ratnu mornaricu?(nju sastvaljaju brodovi koji su stalno namijenjeni toj službi ili su za nju privremeno preudešeni, tj.trgovački brodovi pretvoreni u ratne. Ratni brodovi su oni brodovi koji su uvršteni u ratnu mornaricu, stoje pod zapovjednikom koga je postavila država, imaju posadu podređenu vojnoj disciplini i nose vanjski znak ratnog broda. Tom definicijom obuhvaćeni su ne samo brodovi određeni za borbu, nego i pomoćni brodovi ratne mornarice, npr.opskrbni, bolnički, itd.)-koja konvencija uređuje pitanje pretvaranja trgovačkih brodova u ratne?(sedma haaška konvencija o pretvaranju trgovačkih brodova u ratne)

102.OGRANIČENJE RATOVANJA------------ograničenja ratovanja s obzirom na osobe------------ograničenja ratovanja s obzirom na stvari (objekte------------ograničenja ratovanja s obzirom na vrste oružja-koja su zabranjena sredstva?(dum dum meci...skripta)------------ograničenja ratovanja s obzirom na način (metode) ratovanja-ograničenje ratovanja s obzirom na metode(zabranjena su perfidna sradstva, a dopuštene su varke)-što je perfidija?(zloupotreba povjerenja nprijatelja)-milost?(zabranjena je izjava da se neće davati milost)

103.ZAŠTITA RANJENIKA, BOLESNIKA I BRODOLOMACA

34

www.pravokutnik.net

104.ZAŠTITA CIVILNOG PUČANSTVA105.RATNA OKUPACIJA-ima li okupant određene dužnosti?(Prva je dužnost okupanta da poduzme sve mjere koje ovise o njemu, da po mogućnosti uspostavi i uzdrži javni red i život, i to uz poštivanje domaćih zakona ako nije u tome apsolutno spriječen. Okupant ne može tražiti prisegu vjernosti od pučanstva i ne smije od njega zahtijevatu službu u svojim pomoćnim i oružanim snagama. Okupant mora urediti upravu okupiranog kraja.)-što je branjeno mjesto?(to je mjesto gdje se pruža aktivni otpor)

106.NEPRIJATELJSKA IMOVINA NA MORU

II.ODSJEK-NEUTRALNOST107.POJAM108.PRAVA I DUŽNOSTI NEUTRALACA109.ODRAZ GOSPODARSKOG RATA S OBZIROM NA ODNOSE ZARAĆENIH DRŽAVA110.GOSPODARSKI RAT NA MORU I NUEUTRALNA IMOVINA(PRAVO PLIJENA, MORSKOG)111.ZAŠTITA NEUTRALNE IMOVINE U POMORSKOM RATU112.BLOKADA-što je ratna blokada?(blokada je zatvaranje protivničke luke, dijela obale ili ušća rijeke za pomorski promet.)-koji su uvjeti za valjanost ratne blokade?(efektivnost, notifikacija i deklaracija)

113.KONTRABANDA-što je kontrabanda?(kontrabanda je roba koja može služiti za ratne svrhe a nalazi se na morskom putu za neprijatelja, iako je njezin prijevoz protivna stranka zabranila.)-koje su vrste kontrabande?(londonska deklaracija razlikuje tri skupine predmeta: 1.kao apsolutnu kontrabandu predmete koji služe isključivo za ratne svrhe, npr.oružje, municija, ratna oprema, itd, 2.kao relativnu ili uvjetnu kontrabandu predmete koji mogu služiti i za ratne svrhe i za mirnu upotrebu, npr.odjeća, obuća, novac, gorivo,itd.i 3.predmete koji se ne mogu proglasiti kontrabandom:pamuk,svila, lan, konoplja, hrana, pokućstvo... )-što je navicert?(to je potvrda diplomatskog i konzularnog predstavnika države da brod ne prevozi kontrabandu)

114.PROTUNEUTRALNA POMOĆ115.FORMALNO PLJENOVNO PRAVO116.PLJENOVNO REDARSTVO117.PLJENOVNO SUDOVANJE

-u kojem trenutku počinje neutralnost u ratu?()

-koja su prava i dužnosti neutralnih država?(skripta)-što je dužnost neutralne države ako se na njezinom području nalaze pripadnici zaraćenih stranaka?

35

www.pravokutnik.net

()-što je internacija?(uređena je ponajviše 4 ženevskom konvencijom koja skoro cijela govori o načinima internacije. To je prinudni boravak.)-koja je najteža dopuštena mjera okupatora na civilno stanovništvo na okupiranom području?(internacija)

-što je indult?(to je rok unutar kojega bi brodovi koje početak rata zateče u neprijateljskoj luci mogli nesmetano napustiti luku.)-što je ekstradicija (izručenje)?-za koje slučajeve je nadležan sud zs jugoslaviju?(za 4 slučaja- teška kršenja ženevskih konvencija, genocid, zločin protiv čovječnosti i)-što je genocid?(genocid je djelo počinjeno...)-što ako ratne stranke smatraju da to nije rat?(to nema utjecaja)-što je međunarodni zločin?()-što regulira rasnu diskriminaciju?(konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije)-što je uveo ženevski opći akt?(podjelu sporova na pravne i nepravne)-koje su vrste protuneutralne pomoći?(teži i lakši oblik..-crna gora, kojim momentom nastaje država?()-dok ratne operacije traju a protivna strana je zauzela to područje, a protivna strana već zauzela to područje, kako se zove taj institut?(ratna okupacija)-da li je u međunarodnom pravu reguliran građanski rat, tj.nemeđunarodni oružani sukob?posoji li dokument koji to regulira?(reguliran je dopunskim protokolom ženev.konv.o zaštiti žrtava nemeđunarodnih sukoba) -načelo «obveze se moraju izvršavati»-u pomorskom ratu, može li u neutralnu luku biti doveden brod zaraćene stranke?()-koja je razlika između ratnog plijena i pomorskog plijena?()-koji su brodovi izuzeti od zapljene?(bolesnički, kulturni, znanstveni, )-koje konvencije reguliraju ovo pitanje(5 i 13)-što je indult?()-prava angarija?(nije bitno)-što je ............okupacija?(sadrži i političke razloge, može se čak svesti na cesiju)-kako prekid diplkomatskih odnosa djeluje na ugovore?

36

www.pravokutnik.net

()

-načelo «obveze se moraju izvršavati»-gdje spada odbor za prava čovjeka?(međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima)-gdje spada 24-orice?(nesamoupravna područja)-što je teritorijalno vrhovništvo?(to je ukupnost vlasti nad osobama i stvarima na određenom teritoriju=-što je personalno vrhovništvo?(ukupnost vlasti države nad svojim državljanima)-što je benedurova doktrina??-radicirani ugovori?-klauzula rebus sic stantibus?-mogu li ugovori (radicirani) prestati zbog pozivanja na okolnosti?(ne mogu)-da li je međunarodno pravo definiralo zločin agresije?(197.. to je svaka upotreba državne sile...)-koji su čini agresije(imamo 7 čina agresije: bombardiranje, paravojne snage, davanje svog teritorija da bi duga država napala treću..

oko 430 pitanja

37