medjunarodni politiki odnosi

Download Medjunarodni politiki odnosi

Post on 25-Nov-2015

144 views

Category:

Documents

3 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Skripta za ispit

TRANSCRIPT

VRUI RAT U AZIJIDrugi svjetski rat, kao i veliki sukob globalnih razmjera, utrli su put novim odnosima na izvaneuropskim prostorima. Posebno znaajne promjene zbile su se na Dalekom Istoku. Jedan dio zemalja naao se pod okupacijom (Japan), graanski rat (Kina), a Koreja je bila podijeljena na dva dijela.

1. Saveznici i poslijeratni Japansaveznika politika prema Japanu bila je formulirana na Potsdamskoj konferenciji 26 srpnja 1945. Japan je trebao biti demilitariziran, politiki sustav demokratiziran, a ratni zloinci kanjeni. Japan su okupirale amerike vojne snage. 1945. obnovljene su politike stranke. 1946. odrani prvi parlamentarni izbori. Godinu dana kasnije saveznike snage u Japanu izgradile su ustav u kojem je car samo simbol, a zemlja je proglaena za parlamentarnu demokraciju.Na ekonomskom planu proglaena je agrarna reforma, likvidirani su monopoli. 1948. amerika je vlada izgradila plan ekonomske pomoi Japanu.Korejski rat pokazao je vanost podruja Pacifika i mjesto Japana, te je u San Franciscu 1951. odrana konferencija 49 drava koja je trebala rijeiti pitanje mira s Japanom. SSSR i njegovi saveznici bojkotirali su konferenciju, a Mirovni je ugovor potpisan 8 rujna 1951. Japan postaje lan UN-a 1957.

2. Saveznika politika prema Kini i IndokiniU godinama Drugog svjetskog rata Japan je okupirao velike kineske gradove na sjeveroistoku Kine, a Mandurija je imala marionetsku vladu pod japanskom kontrolom. Na sjeveru zemlje nalazile su se snage pod vodstvom KP Kine, dok je tzv. slubena kineska vlada kontrolirala jug i zapad zemlje.Kada se vidjelo da e antifaistika koalicija pobijediti, amerika se politika ozbiljno poela baviti Kinom. Amerika je politika zahtijevala od ang Kai eka da se komunisti ukljue u poslijeratnu kinesku vladu i da se stvori zajednika vojska. Mao Ce Tung, svjestan da se iri revolucionarni utjecaj KP, nije urio s prihvaanjem podreenoga poloaja koji je nudio Kuomintang (kineska politika stranka na elu s ang Kai ekom, za stvaranje nove, demokratske kineske drave). Tomu je posebno pogodovalo i to to je Crvena armija podruje Mandurije prepustila snagama kineskih komunista, koje su u otvoreni ratni sukob s Kuomintangom ule 1946. Iste godine general Marshall izborio se za kratko primirje koje nije dugo trajalo. Odlune su se bitke vodile godine 1949. na rijeci Chuaj Che, gdje je narodnooslobodilaka vojska desetkovala snage Kuomintanga. U sijenju 1949. ang Kai ek se odrekao predsjednikog poloaja. U listopadu 1949. bila je proglaena NR Kina. U sijenju 1950. NR Kina je potpisala Ugovor o prijateljstvu, suradnji i uzajamnoj pomoi sa SSSR-om. -u SAD zaredale su se kritike na Trumanovu administraciju, koju se optuivalo da je izgubila Kinu i da je time stvorena opasna situacija za amerike interese na Pacifiku.-amerika je politika, u godinama rata, u Kini vidjela veliko potencijalno trite budunosti. Oslanjali su se jedino na Kuomintang, no kada se pokazalo da on gubi rat s komunistima, u Americi ipak nje bilo takvih politikih snaga koje bi zagovarale ameriko vojno djelovanje i intervenciju u Kini. Razlozi: u Grkoj graanski rat, revolucija u ehoslovakoj 1949., stvaranje NATO-a, razvoj odnosa na europskom prostoru- SSSR imao je jo manje snage zbog zaokupljenosti stabiliziranjem svoje vlasti. No, pomogao je NR Kini. To je sve bilo u ogranienim snagama jer se Staljin bojao pobjede kineskih komunista i dobivanja novoga velikog ideolokog partnera- Amerika politika odbila je priznati NR Kinu, a njezino mjesto u UN-u sve do sedamdesetih godina drao je Tajvan- U poetku rata u Indokini amerika je politika bila vrlo suzdrana, pa ak i kritika, spram francuskog nastojanja da se zadri Indokina u vezama sa KP Francuske. No sada, u uvjetima postojanja velike komunistike zemlje na granici Indokine, SAD je zapoeo s pruanjem obilne financijske i vojne pomoi Francuskoj

3. Saveznici i korejski problemTijekom Drugog svjetskog rata saveznici su se dogovorili da e Koreja biti suverena zemlja i da e na taj nain biti ukinuta japanska okupacija. Koreja je bila podijeljena na dva dijela, po 38. paraleli. SAD je dobio juni, dok je sjeverni pripao sovjetskoj kontroli. Pitanje daljnje sudbine Koreje trebali su rijeiti nacionalni izbori pod pokroviteljstvom UN-a. No, SSSR nije dopustio da se oni odre u sjevernom dijelu. U srpnju 1948. u junom dijelu proglaena je Republika Koreja. Iste godine u sjevernom dijelu Koreje proglaena je Demokratska Republika Koreja. Amerike i sovjetske vojne snage povukle su se 1949. 25 lipnja 1950 krenuo je napad sa sjevera na jug.

IZRAELSKO-ARAPSKI SUKOBI

Podruje Palestine Velika je Britanija dobila kao mandat Lige naroda. Ono to je posebno otealo britanski poloaj u Palestini i to je postalo korijen sukoba koji e trajati i razvijati bila je tzv. Balfourova deklaracija. Balfour je izrazio potporu ideji pretvaranja Palestine u domovinu idova i obeao britansku pomo.

1. Britansko obeanje idovima i ArapimaNo, budui da su Arapi bili potrebni britanskoj politici u njihovoj borbi protiv Turaka na Bliskom Istoku, V.B. je i Arapima obeala potporu u stvaranju njihove neovisne arapske drave. Nakon zavretka Prvog svjetskog rata i preuzimanja Palestine, V.B. je podijelila teritorij Palestine. Razliita britanska obeanja ubrzo su dovela do otvorenih sukoba. Sve su vie rasli i antagonizmi izmeu arapskog i idovskog stanovnitva, to je posebno dolo do izraaja u velikom i krvavom sukobu kod Zida plaa godine 1929.1937. nastao je Peelov prijedlog koji je polazio od prava obaju naroda, uz prijedlog da se Palestinu podijeli na arapsku i idovsku. Arapi su taj prijedlog odmah odbacili. 1939. V.B. je objavila Bijelu knjigu o Palestini. Tim je dokumentom bilo obeano davanje neovisnosti Palestini za deset godina, ogranien je broj idovskih doseljenika na 75.000 u sljedeih pet godina. Nakon tog roka bila je najavljena zabrana useljavanja u Palestinu. Nakon velikog holokausta, vie od 100 tisua idova ekalo je odlazak u Palestinu. Britanska politika bila je formalno vezana Bijelom knjigom iz 1939. Nije znala izlaz iz situacije i pozvala je u pomo UN. Ukinula se zabrana kupnje zemljita idovskih agencija. Specijalno povjerenstvo UN-a za Palestinu odluilo je osnovati dvije drave. V.B. je najavila povlaenje svojih vojnih snaga iz Palestine 1948. Ben Gurion 14 svibnja proglasio je nastanak nove drave Izrael.

2. Prvi arapsko-idovski ratPet arapskih zemalja: Egipat, Irak, Transjordanija, Sirija i Libanon napali su Izrael koji je meutim izborio pobjedu. Zemlje su nejedinstvene u napadu. Svaka je htjela komadi Palestine za sebe. Prvi arapsko-idovski sukob doveo je do velikog egzodusa Arapa s onih teritorija koje je osvojio Izrael. Primirje 1949. nije rijeilo problem. Arapske zemlje nisu priznale Izrael i zatvorile su sueski kanal, a Izrael nije dozvolio povratak izbjeglica.

3. Drugi arapsko-idovski ratGodine 1955. Egipat je zatvorio Akabski zaljev kao jedinu vezu izraelske luke Elat sa zemljama Azije i istone Afrike. SSSR se pojavio kao egipatski saveznik. Blokada Izraela naila je na osudu Francuske i V.B. koje su zahtijevale prekid blokade. To se nije dogodilo pa su te dvije drave traile da Izrael i Egipat povuku svoje snage deset milja od pojasa Sueza. Izrael je prihvatio ultimatum ali Egipat nije. Nakon toga francusko-britanske snage krenule su prema egipatskoj obali. Izrazito snaan ameriki pritisak i sovjetska najava da e vojno djelovati, doveli su do povlaenja. Prve mirovne snage UN-a smjetene su izmeu dviju zaraenih snaga. Nakon sueske krize godine 1964. osnovana je Palestinska oslobodilaka organizacija (PLO), s Jaserom Arafatom na elu, koja je odmah donijela svoju povelju. U Povelji se istie borba palestinskog naroda kao jedini put za stvaranje neovisne i suverene drave. Poetkom 1967. Egipat je optuio Izrael za pripremu napada. No, ustvari Egipat je opet traio povlaenje mirovnih snaga i zabranu plovidbe. Izrael je bio izazvan.estodnevni rat dao je snage Izraelu, pa je sljedei rat u Bliskom Istoku, voen 1969. i 1970. nije bitno promijenio vojne pozicije. Egipat i SSSR poeli su sa kombinacijama, a Amerika je poela inzistirati s pregovorima. 1971. Sadat postaje egipatski predsjednik, trai 1972. povlaenje sovjetskih vojnih snaga te se otvaraju mogunosti za poetak prvih tajnih pregovora s Amerikom.

4. Jom Kipur ratSadat na sastanku sa sirijskim predsjednikom Sadamom i jordanskim kraljem Huseinom odluio je da iznenada napadne Izrael. Egipatske su snage krenule u rat 6 listopada 1973. probivi izraelsku obranu na dan velikoga izraelskog blagdana pomirenja Jom Kipura.Postoje dva miljenja o izraelskoj politici uoi egipatskog napada. Po jednom, izraelska je vlada imala podatke o namjeri egipatskog napada no smatrali su da nee napasti. Po drugom miljenju, vlada u Tel Avivu (Golda Meir) namjerno je htjela provesti mobilizaciju jer ju je tadanji ameriki dravni tajnik Kissinger upozorio da to ne ini kako ne bi dala povoda da bude optuena kao zemlja koja je poela rat. U tijeku dva tjedna ratovanja, Izrael je opet vodio. Arapske zemlje, okirane, poveale su cijenu nafte za 70% i najavljujui daljnja poskupljenja ako Izrael ne povue svoje snage i ako ne prizna prava Palestinaca. U enevi je potkraj 1973. zapoela konferencija o Bliskom Istoku. Razgraniene su vojne snage Izraela i arapskih zemalja, a u meuprostor su poslane mirovne snage UN-a. U Izraelu na vlast dolazi desnica (Begin) koja je odmah najavila potrebu zadravanja osvojene strane desne obale Jordana te zapoela gradnju idovskih naselja. Da bi ublaio domae i strane kritike, Begin je pozvao egipatskog predsjednika Sadata u posjet Jeruzalemu.

5. Sastanak u Camp Davidu 1978.Egipatski predsjednik Sadat prihvatio je izraelski poziv. Amerika diplomacija pojavila se kao glavni posrednik u pregovorima. Predsjednik Carter 1978. pozvao je Begina i Sadata da u roku od tri mjeseca potpiu mirovni ugovor.U oujku 1979. potpisan je ugovor kojim se obje strane odriu uporabe sile a Egipat je postao prav arapska zemlja koja je priznala Izrael. Om