damjan- medjunarodni odnosi skripta durakovic

8/10/2019 Damjan- Medjunarodni Odnosi Skripta Durakovic

1/31

MEUNARONI ONOSI NIJAZ URAKOVID

Faktori meunarone vanjske politike:

a)

Unutranji ili omadi faktori su:

1)

Politiki sistem i ravni oblik,

2)

Ekonomski sistem i ekonomski potencijal,

3)

Vojna mod,

4)

Kulturna i komunikacijska premod,

5)

Supremacija u procesu globalizacije,

6)

Socijalni sistem i njemu primjereni elementi nadgradnje.

b)

Vanjski faktori:

1)meunaroni sistem ili oficijelno uspostavljen sistem relevantnih meunaronih faktora,

2) vojna mod u kontekstu raspojele snaga i iktata koji vri jena strana (SAD i NATO), nasuprot

teorijama o bipolarnosti i ravnotei snaga,

3) meunarona saranja i sve izraenija konfliktnost,

4) stanje i potencijal meunarone ekonomije labavih institucija prava i morala.

Liberlani pogled na svijet

Poetak klasinog liberalizma vezuje se za A. Tocquevilla, koji u svom poznatom jelu Demokratija u

Americi istie a emokratske nacije su prirono naklonjene miru to proizilazi iz njihovih interesa i

sklonosti.

Pojanjavajudi Liberalni pogle na svijet Kegley i Witcopf istiu a je u sutini liberalizma naglasak na

uticaju ieja na ponaanje, jenakost, ostojanstvo i slobou pojeinca, kao i potreba zatite ljui o

pretjerane ravne regulative. Liberalizam posmatra pojeinca kao skup moralnih vrijenosti i vrlina

postavkom a ljuska bida treba posmatrati kao cilj umjesto kao srestvo. Time liberalizam naglaava

moralni princip prije nego tenju za vladu i institucije prije nego sposobnosti kao sile koje oblikuju

onose izmeu rava, a politiku na meunaronom nivou ne efinie kao borbu za mod i presti, negoprije kao borbu za saglasnost.

Za razvoj liberalizma, posebno u SAD, naroito je zasluan Woorow Wilson.


2/31


3/31

se politika geografija ili emografska karta svijeta ponovno iscrta tako a granice nacija ogovarjau

etnikom grupisanju.

Realizam i realistiki pogle na svijet

Glavni zagovornici tog novog pogleda na svijet su: E. H Carr, George F Kennan, Hans J. Morgenthau,

Reinhold Niebuhr, Kenneth Thompson.

Realizam poimaju kao teoriju zasnovanu na pretpostavci a je svjetska politika u sutini i nepromjenjiva

borba meu ravama o kojih svaka glea primarno sopstveni interes, za premod i poloaj u uslovima

meunarone smuenosti i anarhije, pri emu svaka o pojeinih rava tei za ostvarivanjem

sopstvenih nacionalnih interesa.

Realpolitika je tvrnja a rave treba a se pripremaju za rat kakobi orale mir.

Realpolitika je teorijski koncept kojim se propisuje da zemlje moraju staviti svoje nacionalne interese

iznad interesa globalne zajednice.

Realistika shvatanja po Carru iz jela vaeset goina krize:

1)

Liberalni racionalisti su u svom pogleu na meunarone onose posmatrali taanja, preteno

homogenizovana nacionalna rutva to ih je navelo na utopistiki zakljuak a meu ravama

postoji prirodna harmonija interesa koja vodi stvaranju zajednice naroda.

2)

Kasniji istorijski razvoj ekonomskog i politikog sistema rava koje su u meusobnim onosima,

sve vie obacuju naela Laissez-faire (slobone trgovine) pojaavajudi konfliktne interese koji

su mogli a buu rjeavani samo neposrenim pregovorima zainteresovanih rava, to je

umanjilo prije svega znaaj moralnih normi u razrjeavanju sporova;

3)

Socijalni motivi, prije svega unutar razvijenih kapitalistikih rava, kao to su nezaposlenost,jenaka raspojela ohotka, sinikalna zatita ranika it, postaali su primarniji o

maksimiziranja proizvodnje, profita, ekstra profita i sl.

4) Ieoloko vjeto prikrivana tenencija eliminacije prioriteta jaanja profita prenosi se u oblast

vanjske politike gje sila sve vie, a profit sve manje, postaje osnovni prioritet;

5)

Ekonomska saradnja, koja je ranije imala samo profitni motiv, sve je vie premet bezbjenosnih

i vojnih konsideracija;

6)

Etiko shvatanje a je ono to je ekonomski obro ne mora a bue i moralno obro prenosi

se na vanjsku politiku, pri emu se polazi o pretpostavke da socijalni ciljevi mogu da se

ostvaruju samo ukoliko se utie na politike rugih zemalja;

7)

Nacionalni interes se ne poklapa sa moralom i ak sila rave kreira moral potreban za zatituinteresa;

8)

Sila u meunaronim onosima ima primat na moralom;

9)

Da bi se stvorio meunaroni poreak potrebo je a jena rava bue znatno jaa o rugih

rava i a ima takvu prevlast koja de obezbjeivati a sama ne mora u konfliktnim situacijama

zauzimati oreenu stranu.


4/31

Bihejvioristika teorija u meunaronim onosima

U najkradem, bihejviorizam jeste pristup prouavanju meunaronih onosa koji naglaava primjenu

naunih metoa i koji insistira a se puna panja posveti politikom znaaju naunog istraivanja.

Bihejviorizam se zalae za principe i postupke istraivanja meunaronih pojava kako bi se olo o

uoptavanja ili stavova o meunaronim pravilnostima, koje izmeu njih vae bez obzira na mjesto i

vrijeme. Bihejvioristi, takoe, naglaavaju potrebu za egzaktnim empirijskim poacima o

karakteristikama zemalja i kako se ponaaju jena prema rugoj. U najkradem, bihejvioristiki pogle

insistira na uporenom i kvantitativnom prouavanju meunaronih onosa.

Funkcionalizam, neoliberalizam i teorija meuzavisnosti

Osnovne ieje funkcionalistike oktrije meunaronih onosa mogu se iskazati u sljeedim stavovima:

a)

Funkcije oreenih nacionalnih i meunaronih interesa oreuju oblik saranje, koje na

meunaronom planu ostvaruju rave i transnacionalni subjekti meunaronih onosa;

b) Unutranje i meunarone potrebe razliiti subjekti koji uestvuju u meunaronim onosima

zadovoljavaju samo u oblastima u kojima imaju svoje interese, koji nisu samo nacionalnog nivoa,

ved se ostvaruju na svim nivoima i u svim porujima gje se pokau motivi za funkcionalno

povezivanje;

c)

Funkcionalna saranja obezbjeuje ostvarivanje interesa svih subjekata, sa minimalnim

ugroavanjem pojeinanih interesa

d)

Samo saranja temeljena na funkcionalnom povezivanju subjekata moe a obezbijei

harmonino meunarono organizovanje, koje moe a bude u skladu sa principom nacionalne

slobode;

e)

Teritorijalne jeinice, kao to je rava, ne mogu izvriti selekciju zajenikih interesameunaronih subjekata;

f)

Kako svi interesi nisu zajeniki svim subjektima, tako zajeniki interesi nisu u jenakoj mjer i

bitni svim subjektima, a jeino slobono povezivanje subjekata meunarone saranje moe

dovesti do funkcionalnog i organizacionog skladnog zadovoljenja potreba;

g)

Meunaronom miru posebno oprinosi transnacionalno jaanje meunarone saranje, koje

postepeno slabi elemente suvereniteta rave i relativizuje znaaj meunaronih granica.

Marksistiki pristup meunaronim onosima

Na teorijskoj batini Marksa i Engelsa marksistiki pristup meunaronim onosima utemeljuju prije

svega Rosa Luxemburg, Bernstein, L.D. Trocki, Zinovjev, Tomski, te kasnije itava plejaa marksista-lenjinista itd.

Glavno polazite je a meunaroni onosi nastaju s pojavom klasnih rutava, onosno a unutranja

politika oreuje vanjsku politiku, a rutveno-ekonomski sistem je bitan faktor u profiliranju te politike.

Uticaj rutveno-ekonomskog sistema na vanjsku politiku ispoljava se kao projekcija rutvenih interesa,

onosno primarno klasnih interesa u meunaronim onosima.


5/31

Meunaroni onosi u svjetlu versajskog mira i novog evropskog poretka

Poslije ujeinjenja 1871., Njemaka ved poetkom 20. stoljeda postaje snana inustrijska, ekonomska i

vojna sila. S tom snagom se javila i ambicija da se preuzme primat u Evopi i da se suzbije do tad

nepriksonovna mod Velike Britanije.

Njemaka je traila preraspojelu taanje kolonijalnog kolaa. iredi svoje ambicije i mimo evropskihgranica.

Veoma brzi uspon Njemaake raikalno pomjera i ravnoteu sile i to tako a sve veda snaga Njemake i

globalne aspiracije Njemake i njenih saveznika mijenjaju ukupnu geopolitiku situaciju.

Teorija ravnotee sile se zasnivala na hipotezi a de se mir i stabilnost najvjerovatnije orati u situaciji

kaa je vojna sila rasporeena tako a ni jena sila ili blok ne mogu ominirati. Tako je npr. Trojni savez

osnovan 1882 (Njemaka, Austrougraska i Italija) i obnovljen 1902. Savez Ente Coriale (Srani

sporazum) je zakljuen 1904. uzmeu Velike Britanije i Francuske kasnije poznat kao Antanta.

Poetkom 20. stoljeda je ojaala i Rusija koja je irila svoje granic ei postala prijetnja Njemakoj.Njemaka je glavnog saveznika imala u Austro-Ugarskoj monarhiji, a u ratnoj strani Trojnog saaveza

uskore de udi i onemodala Turska, koja je imala veliki strah o hegemonistiki nastrojene Rusije.

Atentat na prestolonasljednika A.U.Ferinana, izvren je u Sarajevu 28. juna 1914 i to je bio povod

za austrougarski napad na Srbiju, tj. realizaciju ratnih planova Trojnog saveza koji su mnogo prije

skrojeni. (ovo je uzrok)

Njemaka je znala a im ne odgoara dugotrajni rat zbog jake snage Velike Britanije i Francuske, pa su

zato sile Osovine procijenile a je kratkotrajan lokalizirani i pobjeniki rat mogud. (Blitz Krieg)

Njemaka je Austro-Ugarskoj ala orijeene ruke a zauzme Srbiju. Ipak, loa je procjena Njemakekomane a de napa na Srbiju i Belgiju (kasnije) nede izazvati brzu reakciju Francuske i Rusije.

Naprotiv, Francuska, Rusija i Velika Britanija su se uruile u aprilu 1917. a silama Antante se priruuju i

SAD (kao odgovor na kontinuirane napae njemakih pomornica na amerike trgovake broove) i

ulaskom SAD u ratrat je poprimio svjetske razmjere.

Neki drugi uzroci izbijanja prvog svjetskog rata: neki historiari misle a su omadi inioci, pogotovo

nacionalizam u Jugoistionoj Evropi glavni, uzronici.

Uprkos nacionalnim strastima, 1. svjetski rat se vjerovatno ne bi ni dogodio da nije bilo anglo-njemakog

trgovinskog suparnitva, francusko-ruskog saveznitva i formiranja vije zamrene alijanse. Izbijanjeovog rata se ne moe zamisliti bez prisustva Trojne atante, koja je postojala kao savez ieoloki razliitih

vlaa ujeinjujudi Britaniju, Francusku i Rusiju. Shono tome, pojela multipolarnog sistema ravnotee

sila koja je sve vedi broj suparnikih sila ovukla u bipolarne koalicije i odsustvo hegemona koji bi

oravao re moa je uinio rat neizbjenim.


6/31

Posljeice koje je ovaj rat imao na ukupne meunarone onose:

Strahovita razaranja, velika materijalna bijeda i smrt miliona ljudi

Promjena geopolitike karte Evrope

Njegovim zavretkom (ecambar 1918.) propala su etiri carstva: Njemako, Austrougarsko,rusko i Osmansko, a na njihovim ruevinama su formirane nezavisne rave: Poljska,ehoslovaka, Kraljevina SHS, Maarska i Austrija

Stvorene su i nove rave: Finska, Estonija, Letonija i Litvanija.

U oktobru 1917. je podignuta i Oktobarska revolucija pod vostvom komunista

Po vostvom Lenjina formirana je i prva Socijalistika Svojetska Republika (Ruska SFSR, 1918.) iona de biti stoer stvaranja SSSR-a

Poslijeratni meunaroni poreak se poinje kreirati poetkom 1919. gine, kaa su se prestavnici sila

pojbjednica sastali u Parizu da bi ugovorili mirovni sporazumVersajski sporazum28. juna 1919. Ipak,

bog graanskog rata i intervencije zapanih sila u Rusiji (s ciljem a se srui boljevika vlast), te

neuspjele intervencije zapadnih sila u Turskoj (s ciljem da se maloazijski dio Turske podijeli i da se ovlada

Bosforom i Daranelima), te neuspjele intervencije otro konfrontiranih interesa Britanije, Francuske i

SAD-amnoga pitanja koja su bila na nevnom reu Versaja nisu rijeena sve o 1920., a sluaj Turskedo 1923.

Pol Kenei smatra a je naujupaljivija promjena u Evropi bila pojava pregrti nacionalnih rava

umjesto zemalja koje su ranije bile dijelovi carstva Habzburga, Romanova ili Hoencolerna.

Njemaka nije pretrpjela ogromne teritorijalne gubitke, ali je njena mod pogoena na ruge naine:

Povratak Alzasa i Lorene Francuskoj

Ispavka granica sa Belgijom i Danskom

Saveznika okupacija rajneske oblasti i francuskom prvrednom eksploatacijom Sara

Demilitarizacijabez aviona, pomornica, tenkova, pruskog generaltaba Gubitak prostranog kolonijalnog carstva u korist Britanije i Francuske

Japan je naslijeio nekaanju njemaku grupu ostrva sjeverno oekvatora, maa je antungvraden Kini 1922.

Na Vaingtonskoj konferenciji 1921 1922 sile su se ogovrile a ogranie veliinu ratnih flot, ime je

zaustavljena anglo-amerika-japanska pomorska trka.

Kaa govorimo o Drutvu naroa, Kenei govori o ezer tiranju SAD- a, jer je Liga naroa neto za to se

zalagao presjenik Vilson , ali to nikaa nije ratificirano na amerikom kongresu, jer su emorkate

izgubili izbore 1919. Drutvo naroa se pokazalo neefikasnim i neuinkovitim u smislu ouvanjasvjetskog mira i zbog injenice a u njemu nisu uestvovale SAD.

Osnivai Drutva su bile rave koje su uestovale u ratu protiv Njemake, te novostvorene rave

(Heas, Poljska, ehoslovaka). Drugu grupu rava su prestavljale one rave koje su omah b ile

pozvane a uu u Drutvo naroa: Argentina, Venecuela, anska, panija, Kolumbija, Holanija,

Norveka, Paragvaj, Persija, Salvaor, ile, vajcarska i veska i u novembru-decembru 1920. sve su

one pristupile Drutvu.


7/31

Ulazedi u Drutvo vicarska se ograila a de uvati svoju neutralnost, pa je obila priznati 'izuzetan

poloaj' istakavi a de ona u vojnim intervencijama uestvovati samo pruanjem ekonomske modi.

Treda grupa su bile sve ostale rave svijeta i za njihovo lanstvo bilo je potrebno vije tred ine glasova

Skuptine Lige naroa i jenoglasna oluka Savjeta.

Osnovni organi Drutva:

Skuptina svih prestavnika lanova Drutva naroa - Svaki lan je imao jean glas. (Tako jeVelika Britanija s Irskom imala 7 glasova)

Savjet - po prvobitnom Paktu se sastojao o 9 lanova pet stalnih (Britanija, Italija, SAD,Francuska i Japan) i etiri privremena koja su se smjenivala svake goine. Prve su bile Belgija,Grka, panija i Brazil. No kako SAD nije ula u ovaj Pakt, Savjet je imao 8 lanova.

Sekretarijatom.

to se tie manata, oni su bile poijeljene u tri kategorije.:

Prva kategorijaoblasti Turske koje su dostigle takav stepen razvoja da njihovo postojanje kao

samostalnih naroa moe biti privremeno priznato. Drave koje su obile manat na oblasti tekategorije upravljade njima ok zemlje po manatom ne postanu sposobne a upravljajusobom.

Druga kategorija oblasti centralne Afrike kojima upravljaju mandatori, ali se brani trgovinarobljem, orujem i alkoholom, a potuje se sloboa savjesti i vjere pojarmljenog stanovnitva.

Treda kategorija kolonije u jugozapanoj Africi i neka ostrva u junom ijelu Tihog okeana ovim kolonijama upravlja se po zakonima rave manatora kao sastavnim ijelom teritorije terave.

Pri rutvu naroa je osnovan i Meunaroni biro raa u koji su mogle udi i zemlje koje nisu bile

pozvane u Drutvo nego je to bila svojevrsna komisija za one koji ele biti primljeni u lanstvo.

Drutvo naroa je osnovano s ciljem a bue glavni meunaroni subjekt ouvanja svjtskog mira, ali seto pokazalo neuinkovito i raspalo se poetkom rugog svjetskog rata.

I 2. svjetski rat je bio repriza Prvogborba za mod. Novu raspojelu kolonija i utvrivanje novih granica i

interesnih sfera u Evropi i svijetu. Formirana je nova Trojka osovnine: Njemaka, Italija, Japan, sa

kasnijim satelitima Maarska, Rumunija, Slovaka, Bugarska, NDH. Turska ostaje neutralna, ba kao i

Frankova panija i Salazarov Portugal. S ruge strane se pojavljuje nova Antanta Britanija, Francuska,

SAD i SSSR.

Njemakoj je trebalo manje o 20 goina a postane nova sila voedi se nacifaizmom, tj. ekstremni

nacionalizam, autoritarno rutvo s jenopartijskim sistemom sa iktatorskim vostvom.

Uz faizam ie i Machtpolitik njemaka realistika filozofija upravljanja ravom koja ekspanziju

ravne modi i teritroije, upotrebom oruane sile smatra za legalan i legitiman cilj. Faistike ieje su se

zasnivale i na rasizmu, tj. superiornost arijevske rase i njemake nacije.

Drugi svjetski rat je trajao punih 6 godina razaranje, ljuske rtve, materijalne tete, genoci...

pobijeno preko 23 miliona ljudi.


8/31

U osnovi njemako-talijanski japanski i ini faizmi su zasnovani nateoriji o rasnoj namodi, porobljavanju

i genociu, s ciljem a se te vrijenosti nametnu cijelom ovjeanstvu.

Mnogi razloge za nereagiranje svjetskih sila spram njemakom ubrazanom naoruavanju vie u tome to

se Britanija, prije svega pouzdavala u anglo-ameriku saranju s ciljem oravanja onakvog svjetskog

poretka kakav jei nstaliran Versajem, poretka u kojem su SAD izabrale politiku izolacionizma

Izolacionizam povlaenje iz aktivnog ueda otine rave sa ostalim uesnicima u svjetskim

poslovima i primarna orijentacija rave na bavljenje unutranjim poslovima.

Pristanak na njemako naoruanje oveo je o politike poputanja ili pacificiranja potencijalnih agresora

putem ustupaka. Hitler se obvezao a nede iriti teritoriju Njemake silom, ali je to iznevjerio u martu

1938. kaa je natjerao Austriju u saez sa Njemakom.

Strah o njemake ekspanzije oveo je o Minhenske konferencije u septembru 1938. gje us

prisustvovali Hitler, britanski premijer emberlen i vpe Francuske i Italije. Na osnovu pogrenog

uvjerenja a de poputanje zaustaviti alji njemaki ekspanzionizam i ovesti o mira naeg vremena,embrlen i ostali su pristali na Hitlerove zahtjeve i otvorili irom vrata faistikoj agresiji.

Napadom Hitlera na Poljsku 1. septembra 1939., Veliak Britanija i Francuska su samo dva dana poslije

objavile rat Njemakoj i tako je poeo 2. svjetski rat.

Uz faizam kao sestrinska ie i tzv. Machtpolitik, onosno njemaka realistika filozofija upravljanja

ravom koja ekspanziju ravne modi i teritorije, upotrebom oruane sile smatra za legalan i legitiman

cilj.

Politika izolacionizmapovlaenje iz aktivnog ueda SAD sa ostalim uesnicima u svjetskim poslovima i

primarna orijentacija rave na bavljenje unutranjim poslovima.

inioci u meunaronim odnosima

Znaaj inilaca je razliit, a to su:

-

Socijalno-ekonomska struktura;

-

Ekonomska, vojna i politika mod;

-

Demokgrafske strukture;

-

Geopolitiki poloaj i veliina zemlje, i sl.

Danas se finansijska trita ijele na trita novca, trita eviza i trita kapitala.

Svjetski kapital, kapital uopte ima gvozenu logiku, koja se zasniva na nekoliko etabliranih pravila: prvo,

svaki kapital, prije svega, trai veliko trite. Drugi uslov a bi kapital uao u otinu zemlju jeste

politika stabilnost te zemlje; tredi uslov je pravna stabilnost i garancija otine rave za subinu

uloenog kapitala, etvrto je jeftina rana snaga i jeftine sirovine, a peto je geopolitiki poloaj pojeine

rave.


9/31


10/31

-

Stvaranje socijalistikih rava nakon II svjetskog rata i hlanoratovska polarizacija ubrzali su i

ojaali trenove poveivanja;

-

U ananjoj fazi mirnijih meunaronih onosa, prirono je a jaa elja najvedeg broja rava

a jeluju aktivno u meunaronim organizacijama.

Meunarone organizacije obino se ijele na meunarone vlaine organizacije, u kojima ravejeluju na osnovu meunaronog ugovora i na meunarone nevlaine organizacije, koje tvore iri krug

razliitih skupina, grupa i pojeinaca iz razliitih rava.

Meunarone vlaine organizacije ijele se na:

-

Univerzalne (UN)

-

Regionalne (NATO, Organizacija amerikih rava, Organizacija afrikog jeinstva).

Charles W kegley nui neto rugaiji, savremeniji pristup meunaronim organizacijama. Ovi autori

smatraju a anas postoje vije glavne vrste neravnih inilaca meunaronih onosa, i to:

meuvlaine organizacije (MVO) iji su lanovi rave i nevlaine organizacije (NVO) iji su lanovipojedinci i grupe.

Transnacionalni subjekti meunaronih onosa

Transnacionalni subjekti meunaronih onosa karakteriu se, prije svega, u tome to su u njima

okupljeni ljui iz razliitih rava, bez posreovanja svojih rava.

Za vrijeme vlaavine Musolinija, faistika Italija je 1929. Goine priznala suverenitet pape na

vatinkanskim gradom (taj akt je ponat pod nazivom Lateranski ugovor).

Dva su istorijska pokreta bili temeljni uzrok stvaranja razliitih ogranaka hridanstva, koji postoje i danas.

Prvi je bio tzv. Velika izma izmeu Istoka i Zapaa 1054. Goine, i rugi veliki raskol u 16. Vijeku, poznat

kao Reformacija, koju nasljeuje Protestantizam.

Kako je istaknuto, katolici su pripanici Rimokatolike crkve. Sama hridanskacrvka podijeljena je 1054.

Goine na zapanu i istonu. Taj istorijski ogaaj je poznat kao crkveni raskol.

Na meunaronom planu, nominalno na elu Pravoslavne crkve anas je Vaseljenski sabor sa sjeitem

u Istanbulu, a Carigraska patrijarija i njen patrijarh su samo primus inter pares meu rugim

crkvama patrijarijama.

Dvije najvede pogrupe muslimana su sunniti i iiti. Sunniti sainjavaju veliki postotak muslimanskogsvijeta, iako i anas osta iita ivi u zemljama Bliskog Istoka. Sve o propasti Osmanskog carstva,

onosno sultanata, islam je u organizacijskom i hijerarhijskom smislu imao univerzalni karakter. Na elu

svih muslimana zavisno o istorijskog perioa, bio je sam paiah(sultan), onosno eihul -islam

(najstariji vjerski dostojnik muslimana u Turskoj carevini) sa sjeitem u Istanbulu. Raspaom

Osmanskog carstva, ukianjem sultanata, u turskoj revoluciji po vostvom Mustafe-pae Kemala

Ataturka, ukia se i halifat i time se islam poinje organizovati na nacionalnoj osnovi.


11/31

Notorno je a je juaizam najstarija o tri svjetske religije. Juaizam je i izvor i hridanstva i islama. U

osnovi tog uenja jeste vjerovanje a postoji samo jean Bog, koji je stvoritelj i vlaar svijeta. Objavio je

svoj Zakon (Tora) jevrejskom narodu i izabrao ga a bue svjetlo i uzor itavom ovjeanstvu. Talmu je

velika vjerska zbirka poslije biblijskih tumaenja Starog zavjeta, obrenih pravila, pravnih propisa, pria i

izreka. Sastoji se iz va ijela: Miina (tekst uenja) i Gemara (objanjenja uenja).

Nakon ugih kgoina progonstva Jevreji su shvatili a de kao vjerska manjina prestati trpjeti samo ako

buu ponovo mogli ivjeti u svojoj vlastitoj zemlji. Iz tih shvadanja, ieologija i elja roio ce cionizam,

ijom je zaslugom i uspostavljena rava Izrael. 1942. Goine cionistiki pokret usvaja tzv. Baltimorski

program, koji poziva na uspostavu iovske rave u britanskom manatu Palestini. Drava Izrael je

uspostavljena 14. Maja 1948. Goine olukom Generalne skuptine UN.

Spoljnopolitika srestva

Danas se moe redi a su glavna sutinska srestva u spoljnoj politici ubjeivanje, obedanje, prijetnja,

nagrada, kazna i prinuda.

Primjer prijetnje masovnom omazom jeste prijetnja koju je u spoljnju politiku SAD bio ugraio

ravni sekretar Don Foster Dales u oba hlanog rata. Ona se svoila na to a de SAD za svaku

promjenu na periferiji svoje sfere uticaja, ak i ona kaa je u pitanju unutranji prevrat, smatrati

ogovornim voede socijalistike zemlje, SSSR i Kinu i a de se osvetiti, omah srestvima i na mjestima

po sopstvenom izboru, tj. upotrebom nuklearnog oruja.

Savremeni terorizam

U teoriji meunaronih onosa, kaa smo govorili o spoljnopolitikim postupcima, pore ostalih,

ukazuje se i na znaaj postupka prvenstveno vezanih za prinuu. Takavpostupak je zastraivanje. Drugi

oblik postupaka vezanih za prinuu spaa u grupu pojeinanih akata nasilja. Pojela se vri prema tome

jesu li napanuti ljui, materijalni objekti i mogu se razlikovati: terorizam, sabotaa i iverzije.

Teror kao orue manjine

Terorizamlat. Terorstrah; u terminologiju ulazi putem Francuske revolucije (jakobinizam). Jakobinci

su smatrali a se rezultati revolocijue ne mogu sauvati prema svim njenim protivnciima ako im se ne

utjera golemi strah, a to je postizano giljotinom, potocima krvi, nemilosrdnim proganjanjem itd.

Po genezi imena, iz obiljeja terora o anas se iskazuju neke konstante:

Teror je svagje orue manjine koja smatra a je ugroen neki opdi interes i u tom svomsopstvenom strahu za ouvanje opdih interesa, manjina eli a izazove strah i jezu stvarnog iliimaginarnog neprijatelja.

Terorizam po pravilu ne moe a razlui prave krivce o onih koji su nevini.Neki teoretiari smatraju a je neopustiva ientifikacija terorizma i anarhizma. Ona se ponajede

ieoloki motivira, jer oni koji je vre stoje na stanovitu a je terorizam srestvo kojim se uglavnom

slui ljevica. Ali i ko glavnih anarhistikih mislilaca, mogu se pronadi stavovi koji eksplicite negiraju ovu

vezu.


12/31

Ipak, treba istadi a se mnoge teroristike grupe u proteklih 50 goina (IRA, ETA, Al Qaia, Hezbolah)

naahnjuju likom i jelom i prototipom pravog anarhiste, koji je bedutan, fanatino oan ciljevima

revolucije, spreman na rtvu, nepokolebljiv i preziran spram bizarnosti, moralnomposrnudu, hipokriziji

nekapitalistikog rutva it...

Jean anarhist Sergej Njeajev kae: Revolucionar prezire svako oktrinerstvo i obija svjetovne nauke,ostavljajudi ih buudim generacijama. On zna za samo jenu nauku, nauku unitenja. Za njega je moralno

sve to moe pomodi pobjei revolucije. Nemoralno i zloinako je sve to joj stoji na putu.

Katihizis pokvarenog rutva

Prema V. Dimitrijevidevoj analizi, Katihizis ijeli cijelo ovo pokvareno rutvo na est kategorija.

1)

Prvu sainjavaju oni koji su smjesta osueni na smrt i tu je najvanija razlika u onosu na

tiranoubojstvo, a poetak prave teroristike logike- njihov spisak nede praviti prema zloinima

koje su poinili i prema tome koliko su u narou omrznuti, nego prema mjeri koristi kju de od

neije smrti imati stvar revolucije.

2)

Drugu kategoriju prestavljaju, ustvari, pravi saisti i tlaitelji, ali de njima privremeno poariti

ivot, kako bi svojim zvjerskim ponaanjem navoili naro na neizbjenu pobunu.

3)

Tredu grupu sainjava stoka na visokom poloaju koja obro ivi u postojedem rutvu. Nju

treba iskoritavati i ucjenjivati.

4)

U etvrtoj su grupi politiki ambiciozni ljui naprenih poglea, s kojima treba privino

saraivati i upotrijebiti ih za izazivanje nerea.

5)

Petoj grupi pripadaju verbalni oktrinari i revolucionari, koje treba posticati na to ede iskaze

a bi vlast unitila vedinu, ok bi o manjine revolucija moa imala i koristi.6)

ene su svrstane u posebnu, estu kategoriju; vedina se uporeuje sa tredom, etvrtom i petom

kategorijom mukaraca, samo mali broj, potpuno posvedenih i preanih, ragocjen je za pokret.

Teoretiar Kropotkin terorizam oobrava kao pobunu manjine. Smatra a je terorizam obar nain a se

privue opda panja, a se na rastian i spektakularan nain okae a je poreak slabiji nego to

izglea ili a se teroristikim aktom izazove surova reakcija reima. (11.septembar 2011 reakcija kao da

je nacrtana po Kropotkinovoj analizi). On terorizam razumijeva i dijelom opravdava i kao osvetu onih koji

su doveeni o oajanja.

irenje meunaronog terorizma

Terorizam nije svua isti i o njemu se ne moe uopteno govoriti.

Moe se govoriti samo o savremenim metoama i orujima terorista, savremenoj propagani i

mundijalnoj, satelitskoj medijskoj prezentaciji terorizma i gotvo nauno-fantastinih teroristikih akcija

koji u ovoj otuenoj civilizaciji postaju premet najunosnijeg meijskog i rugog biznisa.


13/31


14/31

samooprejeljenje naroa, nacionalni hegemonizam, fanatizam, ponienje, unitarizam,separatizam, iredentizam, itd.

Uspjenost borbe de biti u irektnoj korelaciji s uspjenosti prevazilaenja naveenih uzroka i pojava,

uspostavom globalnog mira i emokratije, s ublaavanjem karinalnih razlika u stepenu razvijenosti i sa

ubrzanijim ekonomskim napretkom zemalja, ije je stanovnitvo na granici bioloke egzistencije.

Meunaroni onosi i globalizacija

Globalizacija je rugo ime za skup pojava koje su meusobno povezane, i koje tako, zajeniki jelujudi,

preobraavaju svjetsku politiku. Prema MMF-u globalizacija je sve tjenja meunarona integracija

trita i robe i usluga i kapitala.

Digitalni jaz je pojela izmeu globalnog sjevera, bogatog internet tehnologijom i globalnog juga.

Novi svjetski informativni i komunikacijski poredak (NWICO) je kontroverzni poziv koji je manje razvijeni

Globalni jug uputio 1980. Goine u borbu protiv onoga to je oznaio ka kulturni imperijalizam. Globalni

jug je pozvao na zaobilaenje i obacivanje vijesti i informacija koje emituju transnacionalne zapane

novinske agencije.

Uloga sile u meunaronim onosima

Osmog maja 1945. Goine, kaa su Sovjeti ved bili zauzeli potpuno narueni Berlin i okupirali kompletnu

Istonu Njemaku, a Saveznici okupirali njen Zapani io, felmaral Kajtel je u ime ved o nogu

potuene Njemake potpisao bezuslovnu kapitulaciju. U avgustu 1945. Goine Amerikanci

upotrebljavaju novo oruje i bacaju japanske graove Hiroimu i Nagasaki (6. I 9. Avgust 1945.)

Velika trojka Vinston eril, Frenklin Ruzvelt i Josif Visarionovi Staljinsastala se na Konferenciji u

Jalti, februara 1945. Godine, da bi stvorili novi svjetski poredak.

Posljeice rugog svjetskog rata i izmjenjena uloga sile u meunaronim onosima

8. maja 1948. je Njemaka kapitulirala.

Uprkos tome rat jo nije bio zavren, jer je Japan ialje voio rat protiv SAD -a na Pacifiku. Odlukom

Postamske konferencije (1945.) SSSR takoer ulazi u rat protiv Japana, koji je bio na izisaju.

U avgustu 1945. Amerikanci bacaju novo oruje atomsku bombu na japanske gradove Hiroimu i

Nagasaki.

Stvaranje nuklearne bombe je ovelo u pitanju ravnoteu snaga i stvorilo mogudnost a se ta nuklearna

mod upotrijebi protiv i ojueranjih saveznika. Danas mnogi smatraju a je sreda to je nekoliko goina

kasnije i Rusija proizvvela bombu, te a je tako olo o ravnotee snaga, ali i o ravnotee straha.

2. svjetski rat je okonao suparnitvo velikih sila u Evropi, irenje tog suparnitva na vedi io svijeta

putem imperijalizma kao i evropsku dominaciju u svjetskom privrednom razvoju i kulturi. Neposredno


15/31

po zavretku ovoga rata jean globalni sistem se zavrio, a nove karakteristike transformiranog sistema

jo nisu postale jasne.

Velika trojka eril, Ruzvelt i Staljin su se sastali na konferenciji u Yalti u februaru 1945. a bi stvor ili

novi svjetski poredak.

Nakon bezuslovne preaje Njemake u maju iste goine, velika trojka (Truman umjesto Ruzvelta) se

ponovno sastala u julu 1945. u Postamu. Sastanak je zavren bez sporazuma, a fasaa zajenikog

jeinstva je poela a se kruni. Staljin je lukavo isposlovao a SSSR ue u rat protiv Japana, iako je znao

da je Japan pred neminovnim porazom.

Konferencija u Yalti je sastanak na najviem nivou a bi se rijeila poslijeratna teritorijalna pitanja i

postupak glasanja u UN-u u cilju kolektivnog upravljanja svjetskim poretkom.

Nakon rata, SAD i SSSR su ostale vije velike sile ialje snane sa sposobnodu a nametnu svoju volju.

Njemaka i Japan pali su sa poloaja velikih sila, ba poput Britanije.

Taj odnos SAD-SSSR je na kraju postao hladni rat, Vaington i Moskva su krostili novostvorene UN za

meusobno nametanje umjesto oravanje mira.

Ravnotea snaga

Ravnotea snaga jeste tip ili sistem meuravnih onosa koji se prelae rai zatite nekih univerzalnih

i zajenikih vrijenosti. Ravnotea snaga porazumijeva a se na osnovi karakteristika ponaanja rava

u oreenom razoblju moe ati opis tog razoblja meunaronih onosa.

Prema R. Vukainovidu glavne pretpostavke ravnotee snaga su:

-

Postojanje vedeg broja samostalnih rava koje meusobno stupaju u razliite onose,

-

Nepostojanje nekog velikog centra koji bi imao vedu mod izna sile pojeinih rava,

-

Drave raspolau svojom silom koju de upotrijebiti kao krajnje srestvo za ostvarivanje svojih

interesa,

-

Sila se jeino moe neutralizovati silom, tj. nede biti upotrijebljena ako na rugoj strani postoji

druga, otprilike jednaka takva sila.

Najjenostavnije reeno, ravnotea snaga u svojoj biti je ieja a de mir proistedi kaa je vojna mod

rasporeena tako a ni jena rava nije ovoljno jaka da dominira drugim.

Balanser je u sistemu ravnotee snaga jena uticajna, globalna ili regionalna velika sila koja ejsvojuporku na oluan nain nekoj obrambenoj koaliciji. Najede se navoi primjer VB.

Osim potrebe za jenim balanserom rave trebaju (po Kegliju i Witkopfu) ispotovati i sljeeda pravila:

Da povedavaju svoje potencijale, ali a raije pregovaraju nego a se bore

Raije se boriti nego ne uspjeti povedati potencijale

Bolje da prestanu da se bore nego da eliminiraju bitnog aktera


16/31

Da se suprotstave svakoj koaliciji ili pojeinanom akteru sklonom a preuzme poloaj prevlastiunutar sistema

Da obuzdaju aktere koji prihvataju nadnacionalne organizacione principe

Da opuste poraenom ili obuzanim bitnim nacionalnim akterima a ponovo uu u sistem kaoprihvatljivi partneri u toj ulozi.

Pax atomica je miljenje i uvjerenje a je upravo nuklearno oruje ouvalo svjetski mir.

Hladni rat je trajao 42 godine (od 1949-1991.) godine.

Glavne teorije sile

Realistina teorija- to je jedna od najstarijih. Tvorac ove teorije je Hans Morgenthau. Realisti u prvi planstavljaju va najvanija elementa u MO:

-Nacionalni interes rave-Silu kao sredstvo ostvarenja tog interesa

Sila se smatra najuinkovitijim srestvom za zaovoljavanje bitnih interesa rave. U vezi s tim kljunielementi MO temelje se na kategorijama interesa modi i sile koji u pozitivnoj interakciji prestavljajunacionalnu mod.

Realisti su najvedu pozornost obratili na va instrumenta iplomaciju i strategiju, ija kombinacija ustvari iprestavlja vanjsku politiku neke zemlje i pokazatelj je njezine nacionalne modi. ( Termin strategija koristise kao sinonim za politiku pozicija sile u MO, akle kao antagonizam pojmu iplomacija koji se koristi z aoznaavanje miroljubivih metoa vanjske politike).

Realistina teorija, bila je voeda teorija MO peesetih i ezesetih go.u SAD -u i ta je imala snaan ak ipresuan utjecaj na taanju ameriku vanjsku politiku. Danas, u savremenim MO ova teorija je postalapovjesnom kategorijom, zajeno sa ravnoteom sila, blokovskom bipolarizacijom i halnoratovskompolitikom.

Teorija rata i mira

Najistaknutiji predstavnik je Rajmund Aron. U ovom sluaju MO se shvadaju meuovisnim jelovanjemstratega i iplomata u kategorijalnom odnosu rat-mir, te kalkulacije sile i diplomatskih sredstava. Po njima,rat i mir prestavljaju prirono stanje mogudih onosa u meuravnim relacijama, jer se MO ponajprijesmatraju politikom, a politika je primarno izraz sile i nacionalne sile. Ova teorija osim ravnotee sila u MO,verificira i nunost postizanja ravnotee intenziteta sile, jer tumai a je prekomjerna upotreba sile kao injeno pomanjkanje jednako opasno za mir.

Teorija faktora i polova

Formulirao ju je Quincy Wright, postavivi cjelokupne MO izmeu 2 pola- mir i rat. Te polove oreuju 4temeljna faktora koji oprejeljuju ljuski ivot, nalaze se u neprekinoj korelaciji: gospoarsko -tehnoloki,pravni, socio-politiki, bioloko-kulturoloki faktori, meu kojima su vani materijalni (gospoarski, vojni,emografski..), a manje pouzani moralni(ieologija, mentalitet, traicija..), ali i one mogu imati znaajnuulogu u def. MO.


17/31

Teorija meunaronog ekvilibrija

Bave se problemom ravnotee MO iji klju su meunarone razvijene institucije. Institucionalni ekvilibrijioreuju razliite elemente, ali sutinu prestavlja formiranje multinacionalnih institucija preko kojih bi seuspostavila kontrola meunarone ravnotee, i time ograniila mogudnost nametanja rata kao oblikaponaanja rava u MO. Ova teorija ustvari zagovara i potvruje blokovsku politiku, moe se smatrati jenimo oblika realistine teorije.

Marksistika klasna teorijaOva teorija stanje rata i mira u MO postavlja na razinu antagonizma meu rutvenim klasama, onosnosuprotnosti izmeu proleterijata i buruazije.

Savremena teorija- polazi o teze a je sila temeljni saraj MO, a rat je primjena sile. Prema ovoj teorijipostoji nacionalna i internacionalna sila, ije najvanije sastavnice su vrstoda, nacionalna snaga, i olunostu ostvarivanju cilja. Glavna zaada novih teorija MO je efiniranje mjesta i uloge svakog meunaronog

subjekta u viestrukoj interakciji onosa i komunikacija unutar meunarone zajenice.

Hladni rat, Tredi svijet,, i politika nesvrstavanja

Nakon Drugog svejtskog rata veoma brzo olazi o otrih ieolokih i politikih konfrontacija, posebno oamerikog sovjetskog suparnitva. Najvie straanja u antifaistikoj koaliciji imali su Sovjet, prije svega uljustvu, ogromnom materijalnom razaranju, unitavanju ekonomije it... SSSR je u Drugom svjetkom ratuizgubio preko 20 miliona ljui, stoga je sovjetska politika bila oluna u namjeri a se geostrateki, vojno ipolitiki onemogudi bilo kakva nova agresija koja bi olazila sa Zapaa.

Bila je oluna a ponovo uspostavi kontrolu na balitkim ravama (Estonija, Letonija, Litvanija), a se

proiri ka Zapau preko poljsko-ruske granice, te da preuzme ijelove teritorije o Finske, Maarske iRuminije. Zapa je najvie brinula ieoloka ambicija Sovjeta, a to je a u svim ravama koje su postaleinteresna zona SSSR-a instaliraju komunistiki reim.

Druga polovina 20 st. je karakterizirana Hladnim ratom, izraenom vojnom blokovskom pojelom svijeta,prijetnjama svjetskom miru, te estokim ieolokim konfrontacijama. U takvoj klimi i svjetskim onosima,javlja se i svjetski Pokret nesvrstavanja. Zaeci ovog pokreta seu u 1955 g. kaa su se u Banunu sastaliprestavnici 29 azijskih i afrikih zemalja. Glavni cilj te konferencije bio je izraa programa i strategije zaborbu protiv kolonijalizma.

Na inicijativu presjenika Socijalistike Jugoslavije Josipa Broza Tita 1961 g. u Beograu su se sastale voe25 zemalja uglavnom bivih kolonija. Historijski znaaj te Beograske konferencije oglea se u tome to je na

njoj formiran Trajni politiki savez, onosno Pokret nesvrstanih. U vrijeme zaetka politike nesvrstavanjauporedo se razvija i ideja koegzistencije, kasnije nazvana Aktivna i miroljubiva koegzistencija. Prvuzvaninu ieju koegzistencije ao je ravni sporazum izmeu Kine i Inije iz 1954 kojim se previalo mirnorjeavanje Tibeta. Taj sporazum poznat kao sporazum Pana ila.


18/31

Koegzistencija se moe okaraktazirati kao:-tip meunarone saranje karakteristian za ravu s razliitim, ak i suprotnim rutveno -politikim iekonomskim urenjem.-aktivnu saranju rava na raznim porujima meusobnih veza, posebno kojoj je svrha oravanje mira isigurnosti.

-meunaronu saranju u sklau s naelima Povelje UN-a-oblik meunarone saranje koji ne moe biti shvaden kao srestvo kojem je svrha zaustaviti aljnje proceserutvenog razvoja.

U eklaraciji o naelima meunaronih prava o prijateljskim onosima i saranji rava, prihvadenoj nazasjeanju Opde skuptine UN-a 1970-te, prihvadena su slj.naela koegzistencije:

1.zabrana od prijetnje i upotrebe sile protiv teritorijalog integriteta ili politike nezavisnosti bilo koje raveili na bilo koji nain suprotan ciljevima UN-a2.Mirno rjeavanje meunaronih sporova3. Zabrana intervencije, mjeanja u unutranje poslove rugih rava.

4.suverena jenakost rave5.ravnopravnost i samooreenje naroa6.svjesno ispunjavanje meunaronih obaveza u slklau s poveljom UN-a7.obeveza saranje rave u sklau s Poveljom.

U prilog Pokreta nesvrstanih i ideja o koegzistenciji pojavila se Teorija etanta (francuski etente-oputanje), koja je oznaavala zahtjev za otopljavanjem hlanoratovske klime i onosa uspostavljenimblokovskom pojelom svijeta i trkom u naoruavanju. Detant je bio proizvo racionalnog politikogpromiljanja a i pore svih veoma izraenih suprotnosti u svijetu, izlaz nije u novom-III svjetkom ratu.

Kraj Hlanog rata, koji se uglavnom omeava paom Berlinskog zia, ujeinjenjem Njemake, raspaom

SSSR-a i rasputanjem Varavskog pakta, ujeno je bio i poetak kraja utjecaja svjetskog Pokretanesvrstavanja.

MO i diplomacija

Diplomacija jeoblik ravne jelatnosti usmjeren na onose sa rugim zemljama i subjekima MO.U osnovi rai se o ciljevima politike oreenih rava, a ti se ciljevi primarno ogleaju u spoljnoj politici

rava.Diplomacija je instrument pomodu kojeg se ostvaruje ta politika. Pojam iplomacija olazi o gr.rijei

iploma to znai presavijeni list, onosno vostruko presavijeni list.U francuskom jeziku la iplomatie pojavljuje se prvi put 1726g. a oznaava nauku ili umijede o

meunaronim govorima. Diplomacija obavlja veoma vane zaatke, ali u sutini cilj iplomacije je afirmacija

interesa i poloaja vlastite rave, spreavanje rata i sl.

U moernom obu pojaao se zahtjev za tzv.javnom iplomacijom, prije svega u cilju onemogudavanjazakulisnih sporazuma ili odluka koje bi bile skrivene od javnosti. Moderna diplomacija danas je usmjerena na

ono to se zove ekonomska iplomacija, kojom se oznaavaju iplomatske aktivnosti usmjerene premaunapreenju i zatiti ekonomskih interesa oreene zemlje. To se onosi na pitanje unapreenje izvoza,privlaenje stranih investicija, borbu za nova trita, investiranje na globalnoj razini, razmjenu informacija,unapreenju kulturne i sportske suranje..


19/31

EU i MO

EUje specijalna nanacionalna politika, ekonomska, carinska, monetarna, ali i obrambeno-sigurnosnaintergracija rava Europe. Proces europskog integriranja zapoeo je stvaranjem Europske zajenice za ugalji elik 1951g. Europske zajenice za atomsku energiju 1957, i europske ekonomske zajednice 1958g. Cilj togsaveza je u poetku bio usreotoen na trgovinu i razvoj.

Glavno upravno tijelo EU je: Savjet ministara, taj savjet ine ministri vlaa rava lanica EU kojiuestvuju u onoenju najvanijih oluka. Savjet utvruje smjernice opde politike Europskoj komisiji koja sesastoji o 20 komesara. Sjeite Europske komisije je u Briselu, i ona je stvorena a izgrai zajenikuekonomsku politiku i da nadgleda ukupan rad europske administracije. Bitne funkcije europske komisije:

prelae nove zakone za EU, naglea ugovore EU, i izvrava oluke Europskog savjeta.

Europski parlament jeprestavniko tijelo politikih partija. Ima 630 poslanika, koji se najmanje 4 putagoinje sastaju u Strazburu, kako bi raspravljali o pitanjima o programskog i stratekog znaaja za EU.Europski parlament vlast ijeli sa Savjetom ministara, a poslanici onose zakone, oobravaju buet EU,

nadgledaju rad Europske komisije i mogu oboriti njene odluke.

Europski sud pravde smjeten je u Luksenburgu; ata mu je ogovornost a rjeava sporove meuvlaama EU i novim institucijama koje je EU stvorila. Su se sastoji o 15 suija koji tumae prava EU , onosiodluke o pravnim pitanjima unutar institucija EU. Njegove odluke su obavezujude.

Za usvajanje uputstava i propisa EU u praksi se koriste vije proceure onoenjea oluka: savjetovanje isaranja; koja de se proceura koristiti zavisi o priroe prijeloga koji se razmatra.

Europska unija je osnovana Ugovorom o EU koji je potpisan u Mastrichtu 10.12.1991 g. U Mastrichtu su

uareni temelji Unije koja osim primarno ekonomskih interesa, ima i ruge ambicije: jaanje zajenikevanjske i sigurnosne politike, te saranju u oblasti unutrane politike i pravosua.

Europski ustav je postignut na samitu u Briselu juna 2004g. Njegovo usvajanje je pretpostavljalo

ratifikaciju u svih 25 rava lanica o kojih je makar 9 rava moralo a ori raferenum. Meutim,Europski ustav nije stupio na snagu jer referendum nije uspio u 2 drave lanice- Francuskoj i Holandiji.Europski ustav je okument iji je cilj a olaka i uini jelotvornijim funkcionisanje proirene unije o 27rava lanica.

Ustav se satoji od 4 djela. Prvi io previa naela, funkcije i organe. Drugi sari Povelju o ljuskimpravima, tredi propisuje pravila za onoenje oluka i primjenu razliitih politika EU, etvrti io sari pravilao stupanju na snagu protokola i deklaracije.

Europa danas sebe smatra drugom federalnom demokratskom super silom. Ona sve vie postaje snani

pobornik integracije i institucionalnih pristupa ouvanja mira. Bezbjenosna strategija EU sve vie poziva nanaela neoliberalnog institucionalizma, to znai a EU svoju buudnost vii u irenju meunaronihorganizacija, europskom ujeinjenju, potivanju meunaronog prava, razoruanju i promovisanjuemokracije. U vezi stim EU je najvedi zagovornik stvaranja zajenike bezbjenosne politike, s ciljem astvori sveevropske ekspeicione snage najmanje 60.000 vojnika.


20/31

BiH i EU

Bilateralni onosi izmeu BiH i EU uspostavljeni su meunaronim priznavanjem Republike BiH kaonezavisne i suverene rave u aprilu 1992g. To je znaajno oprinijelo a ved u maju 1992g. BiH postanepunopravna lanica UN. U martu 1993g. uspostavljeni su puni diplomatski odnosi BiH i EU. Spoljna politikaBiH po Ustavu, prije svega, u nalenosti Presjenitva BiH, Vijeda ministara BiH it...

Poev o 2000-te EU energinije preuzima inicjativu i zemljama Zapanog Balkana nui mogudnoststabilizacije rai priruenja Uniji. Stoga je smiljen novi prepristupni mehanizam, tzv. Mapa puta, sa 18uslova koje je BiH morala ispuniti kako bi se kvalificirala za testiranje o spremnosti za uede o pregovorima ostabilizaciji i priruenju.

Tek u decembru 2002g. ispunjeno je svih 18 uslova iz mape puta. Tako je BiH ula u Partnerstvo za mir, uSavjet europe, a polovinom 2008g.konano je potpisan i Sporazum o priruivanju. Strateki cilj BiH i aljeostaje ulazak u EU i NATO. Ulaskom u NATO sigurno bi se trajno izbjegli ratni sukobi unutar BiH, potpuno

izbjegla mogudnost agresije na BiH o strane susjenih ili nekih rugih zemalja. S ruge strane ulaskom uNATO pakt BiH bi mnogo obila na unutarnjoj stabilnosti i bezbijenosti, to bi privuklo omade i straneinvestitore, onosno europski i svjetski kapital, to bi ona bio generator za bri ulazak BiH u EU.

Kolektivna bezbjednost

Neki teoretiari smatraju a je uzrok 1. svjetskog rata upravo mehanizam ravnotee snaga. Wilson je bio

jedan od naedih kritiara ravnotee snaga i on se zalagao za princip kolektivne bezbjenosti, tj. sistem

svjetskog poretka u kojem de agresija bilo koje rave biti suoena sa kolektivnim ogovorom.

Koncept kolektivne bezbjenosti, poeo je neposreno poslije Versajske konferencije, i to je globalni ili

regionalni sigurnosni reim ogovoren izmeu velikih sila. To je reim koji postavlja pravila rai ouvanja

mira, rukovoen principom a de se jenom inu agresije o strane bilo koje rave, automatski

suprotstaviti kombiniran vojni odgovor od strane ostalih.

U tom cilju je olueno u Versaju formiranje Lige naroa koja je trebala otjelotvoriti ubjeenja o

kolektivnoj bezbjenosti. Formirana je na pretpostavci a miroljubive rave mogu zajeniki a sprijee

i da protivejstvuju na in agresije.

Osnovna ideja je bila da se rat ne prihvati kao legitimni instrument nacionalne politike i da se insistira na

kolektivnoj bezbjenosti koja bi pronalazila puteve a se sprijei rat i to prijetnjom kolektivne akcije.

Taj koncept se zasniva na sljeedem:

Da se izvri omaza na svaku agresiju ili pkuaj a se uspostavi hegemonija, ne samo onih

lanova koji su prijetili oreenim ravama Da ukljui ulede svih rava lanica ne samo dovoljan broj kako bi se zaustavio agresor

Da se stvori meunarona organizacija koja de prepoznavati prijetnje po bezbjenost iorganizirati vojni odgovor na njihne samo a se opusti pojeinim ravama a sameoluuju a li a preuzmo mjere samo-pomodi.

Ovaj princip se moe efinisati kao kolektivno samoregulisanjejena grupa rava pokuava smanjiti

opasnost po bezbjenost tako to se slau a kolektivno kazne svaku ravu lanicu koja kri norme

sistema.


21/31


22/31

Druga bojazan SSSR je bila ieoloke naravi a se Britanija, SAD i ruge kapitalistike zemlje ne mire s

tekovinama Oktobarske revolucije i a glavnog ieolokog ipolitikog protivnika vie u komunizmu.

SSSR je bio oluan a se ponovo uspostavi kontrola na Baltikim ravanma, a se proiri ka Zapau

preko poljsko-ruske granice, a se eliminra istona Pruska, preuzmu ijelovi teritorije o Finske,

Maarske i Rumunije.

Zbog svih tih razloga za Svojet je bilo kljuno a insistira na oluivanju o subini njemakog naroa.

Poslije 1945. olazi o estoke ieoloke konfrontacije pradene u ubrzanoj trci u naoruanju, koja svoje

fantastine oblike obija i sa proizvonjom nove, mnogo stranije hirogenske bombe, pa sve o

neutronske bombe.

Berlinska kriza 1948 1949 je oatno zaotrila antagonizam. Britanci i Amerikanci su eljeli a se

suprotstave komunistikom izazovu, to je SAD naposlijetku i uraio.

U martu 1948. Truman je traio o Kongresa a ponovo uvee vojnu obavezu. Sve ove poteze je

podstakla sovjetska blokada kopnenih prilaza Berlinu.

Druga polovina 20. stoljeda je karakterizirana hlanim ratom, izraenom vojnom blokovskom pojelom

sviejta, bjesomunom trkom u naoruavanju, prijetnjama svjetskom miru, te estokim ieolokim

konfrontacijama.

U takvoj klimi i svjetskim odnosima se javlja i svjetski Pokret nesvrstanja.

Uloga politike nesvrstanja u meunaronim onosima

Zaeci ovog pokrata seu u 1955, kaa su se u Banunu sastali prestavnici 29 azijskih i afrikih zemalja. I

glavni cilj te konferencije je bio izrada programa i strategije za borbu protiv kolonijalizma.

Na incijativa Tita 1961. su se u Beogradu sastale voe 25 zemalja, gulavnom bviih kolonija. Historijski

znaaj Beogrask konferencije je u tome to je na njoj formiran trajni politiki savez onosno Pokret

nesvrstanih.

Od 25 zemalja predstavljenih na Beografskoj konferenciji, on je narastao u svjetski pokret sa vie o 100

zemalja.

Primarni cilj je bio a se izbjegne uvlaenje u hlanoratovsko nametanje ili u saveznitvo sa velikim

silama i a istovremeno unapreuju zajenike interese nerazvijenog svijeta, primarno u oblasti

ekonomske saranje, nauno-tehnolokog razvoj ai rasta.

Osnivai ovog pokreta se smatraju Nehru, Tito, Naser, Nekrumah, Sukarno predsjednici Indije,

Jugoslavije, Egipta, Gane i Indonezije.

Sutina ove platforme ukljuuje napore za nove emokratske meunarone onose i na svestranu

saranju meu svim zemljama i naroima. Glavni akcent je na potrebu uvrdenja ekonomske

nezavisnosti, uslovima za privreni razvoj i praveniji meunaroni ekonomski poreak.


23/31


24/31


25/31

Ideologija UN-a je izraena kroz njenih 6 osnovnih principa kljunih za meunarone onose u 21.

stoljedu: sloboa, jenakost, soliarnost, tolerancija, potivanje priroe i osjedaj za zajeniku

odgovornost.

Organi UN-a su:

Savjet bezbjednostiovlatenje a pokrede akcije i upotrebu sile

Generalna skuptina daje preporuke; bavi se bezbjedonosnim, socijalnim i ekonomskimproblemima.

Ekonomski i socijalni savjet

Starateljski savjet

Sekretarijet

Meunaroni su prave.Buet UN-a se sastoji od 3 odvojena elementa:

Osnovni buet

Buet za oravanje mira

Buet za obrovoljne programePRILOG BR. 1: UJEDINJENE NACIJE

UN globalno uruenje vlaa koje sarauju na polju meunaronog prava, globalne bezbjenosti,

ekonomskog razvoja i socijalne jednakosti. Osnovane su 1945. kao zamjena za Ligu naroda, od strane 51

zemlje.

Najznaajnija i najpoznatija javna linost UN-a je Generalni sekretar.

Prenost koje UN ima na Ligom naroa je sposobnost a oravaju i upuduju oruane snage svojih

lanica kao mirotvorce.

Ovaj termin UN je skovao Ruzvelt, kojim je oznaio saveznike 2. svjetskog rata.

25. aprila 1945 orana je prva konferencija UN u San Francisku. Povelja UN-a je potpisaa 2 mjeseca

kasnije, 26. juna.

Pet stalnih lanica bezbjenosti Republika Kina, Francuska, Sovjetski Savez, UN i SAD

Trenutno sjeite ove organizacije je u New Yorku

UN se finansira na va naina:

Oporezovanim prilozima zemalja lanica

Dobrovoljnim prilozima zemalja lanicaRegularni vogoinji buet UN-a i njenih agencija se finansira oporezivanjem. Na Generalnom

zasjeanju se oreuje buet i oluuje porez za svaku lanicu. Visina poreza zavisi od relativne

sposobnosti svake zemlje da plati porez, mjereno prihodima po glavi stanovnika zajedno sa drugim

faktorima.


26/31

Generalna skuptina moe organizovati meunarono konferenciju kako bi privukla svjetsku panju i

stvorila konsenzus za koordinisanu akciju. Neki primjeri su:

Konferencija UN o orivom razvoju Rio, Brazil, 1992. dovela je dos tavaranja UN komisije oorivom razvoj

Meunarona konferencija o razvoju Kairo, Egipat, 1994. oobren program buudih akcija zarjeavanje vanih problema i meuonosa izmeu rutava i orivog razvoja u narenih 20godina

Svjetski samit o unapreenju trgovinskih onosa Kolumbus, Ohajo, 1994. fokus na pitanjukoritenja savremenih informatikih tehnologija u cilju proirenja meunarone trgovinskerazmjene

Svjetski samit za rutveni razvoj Kopenhagen, Danska, 1995. nacionalna odgovornost zaorivi razvoj, obavezao zemlje na vede investiranje u osnovno kolstvo, zravstveno osiguranje,ansu za zapoljavanje it

etvrta svjetska konferencija o pravima enaPeking, Kina, 1995. implementacija prava ena

Druga konferencija UN o ljudskim naseljimaIstanbul, Turska, 1996. izazovi razvoja i oravanjaljudskih naselja u 21. vijeku

Povelja UN-a razmatra sistem regulacije koji de osigurati minimalno koritenje ljudskih i ekonomskih

resursa u svijetu za oruane snage. Zalau se za koncept kontrole oruja i razoruanja

UN ima ulogu i u mirovnim misijama i taa alju mirovnjake u razliite regione gje postoje oruani

konflikti, u cilju sprovoenja uslova mirovnih pregovora i kako bi onemogudili alji nastavak borbi.

Tenja ka ostvarenju ljuskih prava je glavni razlog tvaranja UN-a. Po uzoru na genocid nad Jevrejima u

2.svjetskom ratu onesen je konsenzus a nova organizacija mora jelovati u cilju sprjeavanja slinih

trageija u buudnosti.

U skorije vrijeme se javljaju sve vedi zahtjevi za reformom UN -a. Neki ele a UN igraju znaajniju ili

efikasniju ulogu u svjetskim zbivanjima, a rugi ele a se njena uloga svee na humanitarnu.

Ipak, postoje i neuspjesi ove organizacije poput: Uvoenje embarga na uvoz oruja u BiH i nemod prema

agresiji na BiH, neuspjeh u sprjeavanju genocia u Ruani, neuspjeh sprjeavanja srebrenikog

masakra, seksualno zlostavljanje o strane mirovnjaka UN, nemod UN -a povodom invazije na Irak i

Afganistan itd.

PRILOG BROJ 2: SPECIJALIZIRANE USTANOVE UN-a

Postojanje specijaliziranih ustanovameunaronih organizacija zasniva se na posebnim statutima. UN

su obile time izvjesna, oprezno formuliraa ovlatenja.

esto se za ovakve ustanove kae a pripaaju poroici UN-a, tj. mogu egzistirati samostalno, neovisno

od djelokruga i volje UN-a. Postojanje i funkcioniranje ovih organizacija se usko vezuje za rad

Ekonomskog i socijalnog savjeta UN-a

Osiguranje saradnje i bezbjenosti rava na meunaronom polju svakako je nemogude zamisliti bez

postojanaj i djelovanja jednog ovakvog organizma.


27/31

Meunarona agencija za atomsku energiju (IAEA) nastoji ubrzati i proiriti primjenu atomske

energije za mir, zdravlje i napredak, te obezbijediti da se ta energija ne koristi u vojne svrhe. Razmjena

naunih informacija i strunjaka. Sjeite je u Beu.

Meunarona organizacija raa (ILO) obezbijeiti puno upoljavanje i poizanje ivotnog stanara

ranika, usavravanje ranika, stvaranje pogonih uslova za migraciju, pravina plata, rano vrijeme,uslovi raa it. eneva

Meunarona organizacija za civilno vazuhoplovstvo (OCAO) razvija naela i tehnike na kojima se

zasniva vazuna ploviba i unapreivanje meunaronog (uravnoteenog) vazunog transporta;

KanadaMontreal

Meunarona unija za telekomunikacije (ITU)unapreivanje meunarone saranje u racionalnom

koritenju telekomunikacija i u tehnikom usavravanju te slube; eneva

Meunaroni monetarni fon (IMF)unapreenje meunarone monetarne saranje putem stalnog

konsultovanja; olakavanje uravnoteenog razvoja meunarone trgovine i stabilnosti razmjene;avanje srestava na zajam it; Vaington

Meunarona banka za obnovu i razvoj (IBR)olakavanje investiranja kapitala u produktivne svrhe i

pomaganje nedovoljno razvijenih zemalja;podsticanje inostranih investicaija; davanje zajomva;

unapreivanje uravnoteenog rasta trgovine; Vaington;

Meunarona finansijska korporacija (IFC) - podsticanje privatnih preuzeda u ravama lanicama;

Vaington

Meunarona pomorska organizacija (IMO) obezbjeivanje mehanizma za saranju vlaaa na

regulisanju tehnikih pitanja broarstva angaovanog u meunaronoj trgovini; uklanjanjediskriminatorskih mjera i nepotrebnih restrikcija koje se tiu pomorstva; razmjena informacija; Lonon

Organizacija UN za industrijski razvoj (UNIDO)ubrzati i unaprijediti industrijalizaciju zemalja u razvoju,

koordinirati napore organizacija sistema UN-a u postizanju naveenog cilja; Be

Organizacija UN za ishranu i poljoprivredu (FAO) -prikupljanje, analiza, tumaenje, irenje informacija u

vezi sa ishranom i poljoprivredom; Rim

Meunarono uruenje za razvoj (IA) nastojanje na unapreivanju ekonomskog razvoja i

povedanje prouktivnosti u nedovoljno razvijenim oblastima, finansiranjem potreba njihovog razvoja uz

oreene uslove; Vaington

Organizacija UN za prosjetu, nauku i kulturu (UNESCO) oprinos oravanju mir, bezbjenosti putem

razvoja saranje meu ravama u prosvjeti, nauci i kulturi; razvijanje uzajamnog potovanja i

razumijevanja meu naroima putem srestava javnih komunikacija i prelaganjem meunaronih

sporazuma; irenje znanja i zatita kulturnog naslijea svijet; Pariz


28/31

Svjetska meteoroloka organizacija (WMO) olakanje stvaranje svjetske mree stanica za

meteoroloka osmatranja i ruga geofizika mjerenja kao i pruanje meteorolokih usluga; ostvarenje i

oravanje sistema za razmjenu informacija; unapreivanje meteorologije u vazuhoplovstvu,

pomorstvu. eneva

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) uanpreenje zravlja u svijetu putem meunaronesaranje i kontaktima sa zravstvenim upravama lanica i profesionalnim organizacijama; stimulisanje

mjera za iskorijenjivanje epidemija; rad na dijagnostici; posebno staranje o zdravlju majke i djeteta;

eneva

Svjetski potanski savez (UPU)unapreivanje potanskih slubi na meunaronom planu polazedi o

toga a je svijet jeinstvena potanska teritorija za uzajamnu razmjenu pote; Bern

Opti sporazum o carinama i trgovini (GATT)uzajamno avanje najvedeg povlatenja ugovornica. Tei

se potpunom ukianju kvantitativnih ogranienja prilikom uvoza ili izvoza robe. Smanjivanje carine i

rugih ogranienja koja pogaaju izvjesnu robu iz nerazvijenih zemalja. eneva.

Specijalizirane ustanove nastoje jelovati na unapreivanju i razvijanju uzajamne komunikacije meu

stanovnitvom, koja se postepeno potiskuje iz ljuske svakonevnice i normalnih onosa. Ovakve

ustanove iu ka potpunoj zatiti svih ljuskih prava i sloboaije je krenje u svakonevnom usponu.

Primjetna je njihova tenencija ka univerzalnosti lanstva.

PRILOG BROJ 3: ORGANIZACIJA SJEVERNOATLANTSKOG SPORAZUMA (NATO)

NATO je osnovan 1949 potpisivanjem sjevernoatlantskog sporazuma u Washingotnu meu 12. rav a

taanjeg zapanog bloka.

Sjeite ove organizacije je u Briselu u Belgiji.

Danas NATO ima 26 rava lanica.

Drave osnivai su 4.aprila 1949. potpisaleNATO sporazum: Belgija, Kanada, Danska, Island, Francuska,

Italija, Luksemburg, Holanija, Norveka, Portugal, UK, SAD

Prvo bitni cilj NATO-a je ouvanje mira i sigurnosti svih svojih lanica, putem politikih i vojnih srestava

u sklau s naelima povelje UN-a.

Promie vrijenosti emokratije, ljuska prava i vlaavinu zakona.

Kaa govorimo o organizacijskoj strukturi: Sjevernoatlantsko vijede, Obor za obrambeno planiranje i

Skupina za nuklearno planiranje su glavne institucije za razvoj politike i donoenje oluka. Oluke koje je

onijelo svako o ovih tijela imaju istu vanos i prestavljaju ogovorenu politiku zemalja lanica bez

obzira na razinu na kojoj su onesene. Ovim tijelima su potinjeni specijalizirani obori


29/31

Sjevernoatlantsko vijede

Jedino tijelo uspostavljeno NATO sporazumom. Ono ima politike ovlasti i pravo onoenja oluka koje

se tiuu Saveza. Sastoji se o stalnih prestavnika svih rava lanica koji se sastaju najmanje jeanput

semino.

Vijede se takoer sastoji i na viim razinama koje obuhvataju efovi rava i vlaa, ministre vanjskih

poslova, ministre odbrane.

Sjednicama predsjedava Glavni sekretar NATO-a ili njegov zamjenik.

Stalni prestavnici rae prema uputstvima svojih vlaa. Tj. premete rasprave moe preloiti bilo koji

od nacionalnih predstavnika ili Glavni sekretar.

Oluke u Vijedu se onose jenoglasno, zajenikim pristankom. Nema glasnja niti se oluke onose

vedinom. Svaka rava lanica zarava potpunu suverenost i ogovornost pri onoenju svojih oluka.

Pripreme za ra Vijeda vre potinjeni obori.

Odbor za odbrambeno planiranje

Sastavljen je o stalnih prestavnika, ali se sastaje i na razini ministara obrane najmanje 2x goinje. U

rau obora sujeluju sve rave lanice osim Francuske.

Odborom predsjedava Generalni sekretar NATO-a.

Obor je glavno tijelo za onoenje oluka glee pitanja planiranja kolektivne obrane i integrirane

NATO vojne strukture, te daje smjernice vojim vlastima NATO-a.

Ima vedi broj poreenih obora, meu kojima je najvaniji Obor za odbrambenu reviziju koji nadzirepostupak organizacije oruanih snaga unutar NATO-a i prouava ruga pitanja vezana uz zruenu vojnu

strukturu.

Skupina za nuklerano planiranje

Sastoji se o ministara obrane rava lanice koje sujeluju u rau Obora za odbrambeno planiranje.

Raspravlja se o posebnim politikim pitanjima koja se tiu nuklearnog naoruanja.

Predsjedava Generalni sekretar NATO-a

Rad ove Skupine priprema Skupina osoblja NPG.

Civilna organizacija i strukture:

Stalni predstavnici i nacionalna izaslanstva

Glavni sekretar

Meunarono osoblje


30/31

Vojna organizacija i strukture:

Vojni odbor

Vojno-zapovjedna struktura:

- savezniko zapovjenitvo za operacije- savezniko zapovjenitvo za transformaciju

Meunarono vojno osobljePartnerstvo za mir

Je politiko-vojni program NATO-a usmjeren ka stvaranju povjerenja izmeu NATO i rugih zemalja

Evrope i nekaanjeg Sovjeta, uspstavljanju meusobne vojne saranje ir egionalne stabilnosti.

Osnovan je 1994. nakon paa istonog bloka.

Partnerstvom za mir upravlja Savjet evroatlantskog partnerstva, koje se sastoji o 26 lanica NATO

saveza i 23 lanice Partnerstva za mir.

BiH, Srbija, Crna gora su programu pristupile 14.12.2006.

Cilj partnerstva za mir je zasnovan na posvedenosti emokratskim principima na kojima se temelji i sama

alijansa, a poveda stabilnost, umanji opasnost za mir i izgrafi ojaane bezbjeonosne veze izmeu

partnerskih zemalja i NATO-a, kao i izmeu samih partnerskih zemalja.

PRILOG BR.5: ULOGA I JELOVANJE SA U MEUNARONIM ONOSIMA UNIPOLARNOG

GLOBALIZMA (290 -296 st)

Dvije prelomne take skorije historije meunaronih onosa bitne za problem kojim se bavimo:

Okonanje 2. svjetskog rata i pobjee SAD-a, Britanije i Sovjetskog Saveza na faistikim silama Raspad Sovjetskog bloka u posljednjoj deceniji 20. vijeka

Svim ovim takama su se meunaroni onosi sutinski promijenili i ukoliko posmatramo geopolitiku,

ieoloko-politiku i vojno-bezbjeonosnu imenziju ovih onosa, shvatidemo a smo uli u novo oba,

u novi poredak.

Najvedi zaokret u rasporeu politike i vojne modi oivjela je Evropa. (21 vijek) Nestali su rutva i

sistemi nazivani socijalistikim. Nestao je SSSR kao geopolitika i politika, te ieoloka supersila kljuni

akter prethonog bipolarnog poretka. Taa SAD iri svoj uticaj na Evropu.

Poetkom 90-tih goina 20. vijeka uspostavljen je novi evropski i svjetski geopolitiki i vojno -

bezbjeonosni poreak. Za razliku o prethonog bipolarnog, ameriko-sovjetskog poretka u kome je 45goina vlaala ravnotea u pogleu nuklearne, konvencionalne i geopolitike modi vije supersile,

zahvaljujudi i kojoj je Evropa bila poteena ratova posljenjih 10 -15 godina unazad govorimo o

unipolarnom, unisonom ameriko-natovskom poretku.

Ovaj poreak je i poreak meunarone, trilateralne, zajednice postindustrijskih, postliberalnih

demokratija.


31/31

Karakteriu ga neravnotea sile i modi koja ovoi o ugorone politike nestabilnosti (entropije) u

svijetu.

Voedu ulogu u pripremi i izgranji novog poretka, za Evropu i za svijet uopte, preuzela je zemlja kojoj

je inae misionarstvo i mesijanstvo traicionalno utkano u politiki establiment SAD.

SAD anas svoju najnoviju, plantarnu civilizaciju i geopolitiku misiju izgranje novog poretka zapoele

su da realizuju i kroz sistem Ujedinjenih nacija. One instrumentalizuju ovu meunaronu organizaciju

nalenu za ouvanje mira i bezbjenosti u svijetu, te sve ede jeluju izvan UN, kredi ih i ignoriudi.

SAD su ominantan agens globalnih promjena i na smjeni milenija su oivjele svojevrsnu evolutivnu,

tranzicionu revoluciju vlastite otaanje pozicije. Voe neoimperijalnu, ratniku politiku. U globalizmu

se prepoznaju totalitarne tenencije koje posjedaju na ieju oblikovanja 4. rajha.

Globalizacija, ija su pokretaka i uarna snaga SAD, moe se tumaiti i kao samo nii, prelazni,

evolutivni stepen potencijalnog novog totalitarizma SAD u meunaronim onosima.

Totalitarnos politike SAD se reflektuje , izmeu ostalog, u tome a se ne ozvoli pojava bilo koje ruge

globalne sile (ak ni iz sopstvenih reova) i a se sopstveni politiki i emokratski okvir u obrazac ivota

nametne kao jedini racionalni, a time i optimalni put.

Totalitarizam SAD u meunaronim onosima i u meunaronom jelovanju SAD poprima obrise

legitimnog, predutno prihvadenog meunaronog ravnog terora supersile u globalnim razmjerima.

Dogaaje nabalkanu (kraj 20.stoljeda) treba posmatrati u kontekstu ieje irenja sistema NATO baza koji

bi ino vrst beem protiv Rusije, kao i obezbjeivanja homogene pozaine za jelovanje prema Bliskom

Istoku.

O povezanosti Balkana sa amerikim ugoronim geopolitikim planovima vezanim za crnomorski i

kaspijski region govori i sama odrednica Evroazijski Balkan. SAD su uvijek smatrale Balkan kao krilo

Bliskog Istoka. A na Bliskom Istoku, s ogromnim energetskim potencijalima, SAD su od 2. svjetskog rata

insistirale na svojoj unilateralnoj kontroli.

Ovaj najnoviji proor Amerike u Evropu i uevrdenje u njoj je kljuna orenica ananje Evrope.

damjan- medjunarodni odnosi skripta durakovic

Documents