matvejevic - mediteranski brevijar (1)

Download Matvejevic - Mediteranski brevijar (1)

Post on 19-Oct-2015

1.016 views

Category:

Documents

89 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Mediteranski brevijar

TRANSCRIPT

  • Izdava: Grafiki zavod Hrvatske, OOUR Izdavaka djelatnost, Zagreb, Preobraenska 4, 1990. Za izdavaa: Milan Zinai Urednik: Nenad Popovi Design: Sanja Ivekovl Teh- niki urednik: Ni/cica Ostarevi Slog: Kreimir Blaevac Fotografija: Kreimir Tadi Lektura: Mate Maras Izdavake recenzije: Josip Tabak, Jure Katelan Naklada: 3000 ISBN-86-399-0256-9 Tisak: Tiskarna Ljudske pravice, Ljubljana 1990. Sto primjeraka ovog izdanja numerirano je od 1 do 100. Svakom od njih priloene su po dvije litografije, raene prema kopijama ptolomejskih karata iz XV. stoljea (motivi jadranske obale), koje je u tehnici akvarela runo kolorirao slikar Dino Trtovac: ti su primjerci signirani i otisnuti na papiru Hahnemuhle Butten Kupferdruck, 230 gr. Trideset bibliofilskih primjeraka, signiranih i numeriranih od 1 do 30, otisnuti su u formatu 35 x 50 cm, na bijelom papiru Hahnemuhle Butten Kupferdruck, 230 gr. Predrag Matvejevi MEDITERANSKI BREVIJAR Uvod Claudio Magris Grafiki zavod Hrvatske Claudio Magris: Za jednu filologiju mora Uvod u "Mediteranski brevijar" Na jednoj stranici "Mediteranskog brevijara", Predrag Matvejevi pria o tome kako je u Aleksandriji sreo katalonskog urara koji je uporno nasto- jao, rvui se s krajnjim nedostatkom podataka, sastaviti katalog uvene biblioteke, najvee u cijelom antikom svijetu, koju je unitio kalif Omar. Filologija mora - za koju pisac ove knjige nudi izvanredan obrazac, bo- gat inteligencijom i poezijom - podsjea spojem strogosti i smionosti, znanstvene preciznosti i epifanije beskraja, na metodiki i fantazijski pot- hvat toga katalonskog urara. Znanost o moru obuhvaa izuavanje struja i ruta, kemijsku analizu slanosti i stratigrafiju reljefa, mape s podrujima dubina i puina, zone s razliitim jainama svjetla, mjerenja temperature i vjetra. To je istodobno pripovijest o brodolomima i mit o sirenama, pria o potonulim galijama i

  • drevnim levijatanima; maternica ovjeanstva i kolijevka civilizacije, gr- ka forma koja se raa iz mora savrena kao Afrodita, velika kunja due o kojoj govori Musil, suoenje sa simbolima vjenosti i uvjerenja, tj. sa- moga ivota obasjanog u istoj prisutnosti i punoi svoga znaenja. Odi- seja, taj najvei roman tvorbe {Bildungsroman), velebna pria o pojedin- cu koji se otputio u svijet i koji se vraa svome domu ili sebi samom, ne moe se ni zamisliti bez mora. A to more - Mediteran - okrilje je nae povijesti i civilizacije. Glas koji dolazi iz Srednje Evrope - iz kontinentalnoga svijeta, sa i- rokih hrvatsko - panonskih nizina - napisao je, evo, genijalnu knjigu o Mediteranu, nepredvidivu i blistavu, koja jednako obogauje kulturnu hi- storiografiju kao i knjievnost o moru s njezinim tisuljetnim bogatstvi- ma, koja se mjere s blagom potonulim u morske dubine. Predrag Matveje- vi je u isto vrijeme ovjek s obale: roen u Mostaru, u Hercegovini, samo pedesetak kilometara daleko od Jadrana, oaran ve u djetinjstvu rije- kom i mediteranskim podnebljem, pitao se zato je rub uz more ponegdje tako uzak i kratkotrajan ili pak zbog ega pojedini stanovnici, odmaknuv- i se od morske strane, mijenjaju odjednom obiaje i pjevaju drukije pje- sme. Poetina znatielja djeaka rasla je i dozrijevala u spoznajama znan- stvenika, kritiara i prvorazrednog evropskog intelektualca kakav je Ma- tvejevi, da bi nam otkrila, u ovom neoekivanom Brevijaru, jednu poseb- nu, posve originalnu fenomenologiju. to je, zapravo, ova knjiga koja svojom uzdranom i sloenom dis- krecijom izaziva uobiajene podjele na knjievne rodove? Matvejeviev Mediteran nije, kao to to i sam autor kae, tek povijesno-kulturni pro- stor, koji je magistralno i moda konano prouio Braudel, niti je pak mitsko-lirski, vitalni temat kakav su proslavili Camus ili Gide. Fasci- 5 nantan anr izmeu portulana, leksikona i romanesknog eseja oslonjenog na apsolutnu vjernost stvarnom, Matvejevieva knjiga moe podsjetiti, unato svojoj potpunoj autonomiji i razliitosti, na Micheletovo More, drugu genijalnu i bizarnu knjigu u kojoj je veliki historik, nakon to je u arhivima istraivao povijest Francuske i njezine Revolucije, usredotoio svoju neumornu pozornost na svjetionike i geoloke slojeve obale, na koljke i oceansku floru, ljekovite kupke i prie o sirenama. itajui ovaj Brevijar ponekad se stjee dojam da kroza nj govori jed- no od onih lica koja su u njemu predstavljena, koja ive uz more, motrei svjetionike i pabirei po pomorskim glosarima. Ali svaki pravi suvreme- ni Odisej duan je navui kuni haijetak prije negoli marinsku jaku, kao to to jednom ree Giorgio Bergamini, te zaploviti kroz biblioteku jedna- ko kao meu izgubljene otoke. Dananji Uliks mora biti vian daljini mita i izgonu iz prirode, postati istraivaem odsutnosti ili prikrivenosti pra- voga ivota. Predrag Matvejevi nije pomorac, niti je uvar svjetionika. Moda je i to, ali je prije svega protagonist suvremene intelektualne ra- sprave. Njegova bibliografija ima naslova koji su, oito, vrlo razliiti od ovoga Brevijara. Profesor na raznim, znaajnim univerzama, evropskim i prekooceanskim, Matvejevi se oslonio na kritiku potaknutu marksiz- mom i revolucionarnom instancijom, ali lienu svake ortodoksije i ideo-

  • loke dogme. U mnotvu eseja, osobito u istinskom kritiko-historij- skom remek-djelu kakvo je Pour une poetque de l'evenement (Pariz, 1979), temeljito je promislio i s velikom originalnou obnovio sartrovski pojam engagement, ukljuivi se s neprikosnovenim autoritetom u meu- narodnu debatu o funkciji i slobodi knjievnosti. Jo i danas - moda vie nego juer - suvremena se svijest zaplie, napose na Zapadu, u ne- prihvatljive i kobne nedoumice oko realizma ili klasicizma i naprednosti, izmeu Scile i Haribde, humanistike instancije se ukruuju u anakroni- stikom i represivnom konzervativizmu, dok se pak slobodnjaki zahtjevi degradiraju u nagonskom umnoavanju, regresivnom i nerazgovijetnom, u onom to Nietzsche zove "anarhijom atoma". Vrlo je malo autora koji pomau da se doista suoimo s takvom bezi- zlaznou, kao to to ini Matvejevi, koji svojom kozmopolitskom kultu- rom i intelektualnim gospodstvom - kao i svojom dijalektikom priblia- vanja-udaljavanja spram ivota, stvari i povijesti - brani subjektivnost ne odriui se pritom univerzalnosti, suprotstavlja se totalitarizmu ne gu- bei iz vida globalnu perspektivu stvarnosti. Ta je opredjeljenja potvrdio u mnogim svojim esejima, od knjievnih studija u pravom smislu rijei i etiko-politikih istupa, do glasovitih i smionih "Otvorenih pisama" upuenih, u tekim situacijama i ne bez osobnog rizika, raznim monici- ma na zemlji u obranu slobode ili, bolje rei, stvarnih sloboda i rtava moi. Borei se protiv staljinizma i svih vrsta staljinista, protiv totalitarnih formula i shvaanja, Matvejevi je isto tako odbio i raskrinkao suprotnu i komplementarnu opasnost, kakva danas naoigled rastae svako kultur- no jedinstvo i sistem vrijednosti, odbacivi ogoreni partikularizam i mo- lekularnu rasutost: istraiva iz Jugoslavije i Srednje Evrope, tog sloe- nog, raznovrsnog i ponekad centrifugalnog mozaika, upozorio je da "po- 6 sebnost, sama po sebi, jo nije vrijednost", istiui opasnost od opsesiv- ne, visceralne i atomizirane egzaltacije vlastitog identiteta i sebeljubija. U Mediteranskom brevijaru, ovaj tuma dijaloga izmeu maksimalnih sistema ne mijenja stav ni poziv: mijenja samo registar, nalazi oaravaju- i muziki klju. Ne ita vie, kao u svojim prethodnim djelima, samo knjige, nego oitava svijet, stvarnost i uzvike osoba, stil lukih kapetani- ja, neodredivo prelaenje prirode u povijest i umjetnost, produavanje oblika obale u oblike arhitekture, granice ocrtane kulturom masline, ire- njem pojedine religije ili neobjanjivim putovima jegulje, biljei sudbine i prie koje su pohranjene u nautikim leksikonima ili iezlim idiomima, jezik valova i mola, argone i govore koji se neprimjetno mijenjaju u vre- menu i prostoru: chiacchiera, ciacola i akula, scirocco, ilok i iroko, neve, nevera i neverin, barca, barcon, barcosa, barcuius, brago... Nje- gov Brevijar postaje epskom knjigom koju ispunjava pietas za svaku od bezbrojnih sudbina koje more uva i sahranjuje poput neizmjernog arhiva ili pak golemog etimolokog rjenika. More je duboko i bez dna, a Matve- jeviev govor lagan, ulazi u dubinu kroz odsjaj nabora, posjeduje hitrinu bibavice unato irini, ak i traginoj, koju obuhvaa. On umije navesti ljupkost Mediterana da se iskae i oituje, poput Raffaela La Caprijc u

  • prekrasnom djelu Izgubljeni sklad. Kultura i povijest izravno se uvode u stvari, u kamen, u bore na lici- ma ljudi, u okus vina i ulja, u boju valova. Matvejevi nastoji obuhvatiti Mediteran, prepustiti se ari te rijei, ali i strogo odrediti znaenja, te po- vui granice i ustanoviti mee. Slijedi razne mediteranske staze, putove jantara i sefardskih idova, trsove loze i korita rijeka. Granice tada po- staju nestalne i vrludave makar bile ustaljene i koncentrine, ocrtavaju se idealne krivulje poput izobara ili pak kresta na valovima. Mediteranski brevijar je pripovijest: pripovijest koja navodi stvarnost da govori i koja savreno kalemi kulturu na fantastinu evokaciju. Moda je to danas naj- ivlji i najplodniji rod knjievnosti, barem one pripovjedake: toliko ivlji i poetiniji od "romana" to nam priaju kako je i zato gosp. X sretan ili nesretan s gom Y. Kao potamolog koji je, u knjizi Dunav, iskazivao prije svega duboku nostalgiju za morem, napose za Jadranom, bratski zavidim talasologu Matvejeviu i sretan sam to Dunav utjee u more, makar to bilo, naa- lost Crno more a ne pravi Mediteran. 7 I Brevijar Pristupajui Mediteranu odreujemo najprije polazite: obalu ili prizor, luku ili dogaaj, plovidbu ili priu. Kasnije postaje manje vano odakle smo krenuli, a vie dokle smo stigli: to smo i kako smo vidjeli. Ponekad sva mora izgledaju kao jed- no, osobito kad se dugo plovi, ponekad je svako od njih dru- go. Polazim s Jadrana, s njegove istone strane. Sjeverna oba- la, od Malage do Bospora, blia je i dostupnija onome tko odavde kree. Na junoj strani, od Haife do Ceute, manje je zaljeva i luka. Obil

Recommended

View more >