mađarska glazba u xx

2
Mađarska glazba u XX. stoljeću Glazbeni život poprima već u XIX. stoljeću građanski karakter u Mađarskoj. se glazbena društva u Budimpešti, Sopronu, Veszprému. Otvaraju se nacio utemeljuju filharmonijska društva, konzervatoriji i akademije. U to vrijeme predodžba o mađarskoj glazbi svodila se pretežno na melodijska i ritamska obilježja poznata iz Li zstovih rapsodija i Brahmsovih plesova. Djela mađarskih skladatelja, koji su se ugledali u utje suvremene kompozitore drugih zemalja, napose austrijske, nisu prelazila regionaln Poslije 1900. godine na glazbenu scenu došli su Béla Bartók i Zoltán Kodl s kojima je započelo novo poglavlje u mađarskoj glazbi. Posebnost Bartóka kao glazbenika leži u tome što je on jedini predstavnik modernoga skladateljskog kano stvaralaštvo nezamislivo bez folklornoga temelja. Sjedinjavanjem obilježja mađarskog folklora sa suvremenim zapadnoeuropskim ob Bartók i njegovi suvremenici su dokrajčili i ve ć davno iscrpljenu romantičarsku tradici otvorili nove putove. Svojom glazbenom djelatnošću prešli nacionalne okv mogu svrstati među začetnike tzv. Nove glazbe XX.st. Toj prvoj generac glazbenika pripadaju još i Ernő Dohnány, zaslužan za propagiranje djela Bartóka Leo Weiner, značajan pedagog i teoretičar; Lászlo Lajtha, etnomuzikolog i pisac Kósa, plodan stvaralac i pedagog koji tvori prijelaz na iduću generaciju mađarsk Predstavnici druge generacije u mađarskoj glazbi proizašli su većinom iz škole Bartóka i Kodálya i, nastavljajući njihove težnje, krenuli različitim p glazbe ali još uvijek uz prizvuk mađarskog folklora. Među njima se izdvajaju Fer ó, Mihály Hajdu, Tibor Sárai i dr. Svi oni su dali svoj doprinos stvaranju novije m i obnavljanju dramskih vrsta. Među kompozitorima poslijeratne generacije individualnošću izraza András Szőllősy, Lajos Papp, Győrgy Ligeti i drugi. U središtu današnjeg glazbenog života Mađarske važno je naglasiti Državnu Operu u kojoj su započeli svoju karijeru mnogi dirigenti svjetskog glasa George Széll, FerencFricsay i István Kertész. Od orkestara najznačajniji jeorkestar Filharmonijskog društva, Državni koncertni orekstar i Radio -orkestar, te u novije vrijeme Mađarski komorni orkestar.

Upload: branka-telenta

Post on 21-Jul-2015

72 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Maarska glazba u XX. stoljeu

Glazbeni ivot poprima ve u XIX. stoljeu graanski karakter u Maarskoj. Osnivaju se glazbena drutva u Budimpeti, Sopronu, Veszprmu. Otvaraju se nacionalna kazalita, utemeljuju filharmonijska drutva, konzervatoriji i akademije. U to vrijeme predodba o maarskoj glazbi svodila se preteno na melodijska i ritamska obiljeja poznata iz Lizstovih rapsodija i Brahmsovih plesova. Djela maarskih skladatelja, koji su se ugledali u utjecajne suvremene kompozitore drugih zemalja, napose austrijske, nisu prelazila regionalne granice. Poslije 1900. godine na glazbenu scenu doli su Bla Bartk i Zoltn Kodly, linosti s kojima je zapoelo novo poglavlje u maarskoj glazbi. Posebnost Bartka kao glazbenika lei u tome to je on jedini predstavnik modernoga skladateljskog kanona ije je ukupno stvaralatvo nezamislivo bez folklornoga temelja. Sjedinjavanjem obiljeja maarskog folklora sa suvremenim zapadnoeuropskim obiljejima Bartk i njegovi suvremenici su dokrajili i ve davno iscrpljenu romantiarsku tradiciju i otvorili nove putove. Svojom glazbenom djelatnou preli nacionalne okvire te se danas mogu svrstati meu zaetnike tzv. Nove glazbe XX.st. Toj prvoj generaciji maarskih glazbenika pripadaju jo i Ern Dohnny, zasluan za propagiranje djela Bartka i Kodlya; Leo Weiner, znaajan pedagog i teoretiar; Lszlo Lajtha, etnomuzikolog i pisac te Gyrgy Ksa, plodan stvaralac i pedagog koji tvori prijelaz na iduu generaciju maarskih glazbenika. Predstavnici druge generacije u maarskoj glazbi proizali su veinom iz kole Bartka i Kodlya i, nastavljajui njihove tenje, krenuli razliitim putevima suvremene glazbe ali jo uvijek uz prizvuk maarskog folklora. Meu njima se izdvajaju Ferenc Szab, Mihly Hajdu, Tibor Srai i dr. Svi oni su dali svoj doprinos stvaranju novije maarske glazbe i obnavljanju dramskih vrsta. Meu kompozitorima poslijeratne generacije afirmirali su se individualnou izraza Andrs Szllsy, Lajos Papp, Gyrgy Ligeti i drugi. U sreditu dananjeg glazbenog ivota Maarske vano je naglasiti budimpetansku Dravnu Operu u kojoj su zapoeli svoju karijeru mnogi dirigenti svjetskog glasa kao to su George Szll, Ferenc Fricsay i Istvn Kertsz. Od orkestara najznaajniji je orkestar Filharmonijskog drutva, Dravni koncertni orekstar i Radio-orkestar, te u novije vrijeme Maarski komorni orkestar.