ljiljan [broj 550, 1.8.2003]

of 76/76
8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003] http://slidepdf.com/reader/full/ljiljan-broj-550-182003 1/76 l

Post on 02-Jun-2018

246 views

Category:

Documents

4 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]

    1/76

    l

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]

    2/76

    osmal CityCentar

    stanovi se grade u Sarajevu, u naselju Hrasno li, ulica Milana Preloga;ukupno 307 stanova, 42 poslovna prost ora i 480 garanih mjesta;kupcima je na raspolaganju 14 tipova stanova e l i i n eod 75 do 225 m2

    i 9 penthausa, dvoetanih stanova e l i i n eod 220 do 380 m2 na najviimspratovima;uz svaki stan kupac dobija i jedno parking mjes to u garai;cijena stana 1.250 eura/m2;cijena poslovnog prostor a 2.250 eur a/m2;rok za zavretak gradnje: do kraja godine

    Kupovina se moe obaviti na vie a i n a1 uplato m kompletnog iznosa odjednom odobrava se rabat od 3 do 5o u zavisnost i

    o d v e l i i n estana)2 uplatom 30 o iznosa pri potpisivanju ugovora, ostatak na 24 jednake rate bez

    kamata Bosmalov beskamatni kre itli

    3 . kupovinom na u g o r o n ikredit od 15 godina preko komerci jalne banke:Raiffeisen Bank dd

    KAMATOM OD 7 9 O O NAOSTA TAK DU GA

    Za sve info rmacij e nazovite na telefon: 033/715 000 i l i posjetite web-stranicu:www.bosmal.com

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]

    3/76

    t i'

    ZARADITE DUPLO VIE NEGONA R O E N UTEDNJU UNAJBOWOJ BANCIAko kupi; prostor n e e t esam ko.ristit" m e m onati zakupca. zMaClaOd z:akUpa: ide V;atm L-.Ako kiapac unaprijed. a posfsje 36 mjeseci izrazj e J da: pros or w a - dOblJG

    n a z ~R O ~O RSE PRODAJE POS L I J E D E I MCIJENAMAUkupno elcina lokalaPrvi sorat 676m 2 27-600 m2Drugi sprat 676m 2 27-600 m2T r e isorat 676 m" 27-600 m2Peti sorat 676m"' 23-600 m2sesti sorat 676 m" 23-600 m'

    Ako kupac sve plati unaprijed ostvaruje pravo napopustAko kupac kupujecijeli sprat ostvaruje dodatni popusl

    Cijena Namjena2.600 KM/m2 Prodaia roba i us/LJtJa2.400 KM/m2 Prodaja roba i usluoa2.200 KM/m2 Prodaia roba i usluaa1.800 KM/m2 Kancelari e1.700 KM/m" Kancelarije

    Ako kupac uplati odmah30 % cijene, ostatak p l a au 6 jednak ih rata bez k.amata.Kupcimogu prostor kupiti putemd u g o r o n o gkredita kod banke.

    SADRAJI - - - - - - - - - - -

    Prodaja roba I usluga za gradnjui opremanje objekata za r d istanovanje :sanitarije , kuhinjen a m j e t a j e l e k t r o m a t e r i ja l :grijanje.bijela i Hl-FI tehnika.tepisi, itisoni ala t i , okovi uramljivanjeslika , iv.anje zavjesa i dekora,

    boje i lakovi , krojenje plota zanamjetaj po mjeri kupca ,

    v i j a n aroba,servisi za opremu ;i a l a t e r e s t o r a n s l a s t l a r n a, ipazerfa, butici za o d j e ui u u 1computer shop ,mobiteli,zastupanjeINO firmi , projektni biroi ,knjigovodstveni servisi,agenclja zamarketing,agencija za promociju agenaja za industrijski design :prehrana advokali ,fitness studio ;prodaja nekretnina ,auto -salonl i j e n i k aordinacija i drugedjelatnosti po eljama kupaca ,

    I'

    Objekat se sastoji od suterena , visokog prizemlja i 6 spratova .Objekat e biti opremljen liffovima i kosimpokretnim stepenicama.

    Unipromet se obavezuje sve kupceuknjiiti 111 na dan uplate posljednjerate.Ako kupac kupuje prostor u fa-

    zi zgradnje na kredit ,Unipromet dajeprostor kreditoru pod hipoteku a pootplati kredita banci Unipromet ekupca uknjjiiti 111. Prostor se proda-

    je bez r a e n i hpodova , sputenih .stropova ,lokalnog razvoda za struju , e o n o gizlobenog zida, sve ostalo k l j u e n oje u cijenu .Objekat ebit izveden tako da se sputeni stropne mora raditi.

    __ =l fo'" ~ ~ ~ . 7~ . Zavtetak [email protected] : A_VGU T 2003_g_of .,

    aru MB. . ta l 2 (lioo M e r c a t o r a~ ) - 'Telefoia 1 ~ 9 6 5Radno vrijeme 07 - 20 aibotom 07 ' - 17 nedj ljom O ' -13,00-

    l l l l l a - 7 s -IZ

    . .Gt tau e rz w-41

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]

    4/76

    ..ORMUS PllVADIA

    UEIARSKAORDINACUAU I OW E E I U E1 l&U

    UI.Kolodworska10 Sanqevo

    Prim. Dr. lzet u s t o v i Akoste Wesoi, o neeliteu bolnim Ako iefife ltnui kftrltetnu vsJupdoktora i medicinskesestre u stanu,Ako Uviteu inostroMtvv,a imateWesnei stare roclik,e,kot1ma supotn line zdtamveneusluge

    N a m ~"'BORMU i" namolMtel:061 157 653.Mi vam sto;tno

    na raspa lagaajvu mdcodoOa

    C ~ h \ A NFirma za prijevoz denaza

    24 sahata na usluzi:vrimo gasuljeniei opremanjemej itapo islamskim principima:i:;rijevozmeiiita obavljamoizsvih

    evropskihzemaljado m1estaukopa:prijevozobavljamoi za Basnu sve vae obaveze oko meiiita izvra

    vamo temeljito i s dunom panjomHADIM. E M A NSveinfOnnaci je

    moete dobitipulemlEl.: 0049 (OJ39/81320 259MDlB..: 0170. BOJ 47 28

    ~ Z 81-i:032 691 400Korbinian Beer Str . 33,

    80997 MUnc:hen

    ( ' ( )

    '> 'R DIO

    11111 r- 99.3 MHz -24sata sa vama. IZENICA a l i aBrdo :

    tel.+387 (O) j2 / 410 290; 440441; 440 442; 440 443 le.mail [email protected];fax: +387321440444 I

    EZ VISNI R D IOVarazdinsbbr.18SarajevoMtt n Tel033712-902Tdirt\.03366l-951

    KootaktTel.00387nn2.900:71-901

    mtv NOVONASELJE1GMANA Z A R I SARA.IEVO

    telllad11 IS6,411700. e n ~ c o m o o

    POTRAlTESIGNALVAETELEVIZIJENA49UHFi 4 UHFKANALU

    PUTEMPREDAJNIKANAORMANJUIHUMUS V A ~ MDANOMOD~ 6 : DO00:00

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]

    5/76

    ,

    Pred sami start utakmica nogometne Premijer lige i m e e v apretkvalifikaci-ja za renomirana evropska kup t a k m i e n j a ,i g r a idva gradska rivala, e l j e z n i ara i Sarajeva kluba sa n a j v e i mrejtingom i ugledom u zemlji, priredili su namn a j v e eovogodinje r a z o a r e n j e .S v e o p o m t u o mi g r a a ,trenera i n a v i j a a ,najednoj prijateljskoj utakmici, na stadionu Olimpika na Otoci, gdje je rezultat potpuno u drugom planu, razmaene i p r e p l a e n ezvijezde i zvjezdice podsjetite sunas na sve ono runo to se deavalo u minulom prvenstvu na bh. stadionima, narazne vandalizme, t u e ,markale ice i S.rebrenice na ono to smo eljeli zaboraviti i mislili da je zauvijek iza nas. Sramno da ne moe biti sramnije.

    I g r a i

    oba tima pokazali su da im je ponaanje, kao i iskazani primitivizam,primjerenije nekim seoskim i l k o i m a ,anonimusima iz neke vukojebine, negogradskim d e k i m ai dravnim reprezentativcima iz metropole. Ako se divljanje n a v i j a aoba tima i vandalizam na stad ionu Koeva, odmah nakon agresijena Grad i zemlju, kad su se, i z m e uostalog, okorjeli kriminalci vozali atletskom stazom u fijakeru, moglo opravdati poratnim pranjenjem energije, ovajput se preko toga ne moe olahko prelaziti.

    Nadleni organi NS BiH, Jusuf Puiila i ostali morali bi reagirati i akterimaskandala z r e iadekvatne kazne, ali i kompletne uprave oba kluba. Hladne glave i na miru odrati a sodgoja'>, svojim pulenima i n a v i j a i m a ,objasniti imda nogomet nije boks i da se sa takvim ponaanjem ne ide u Evropu. Evropa tosasjeca u korijenu i kanjava d r a s t i n oda im se svima zavrti u glavi .

    Sad ili odmah, dok nije kasno.

    l j V

    . ~ ' - S A D R Z A J

    a;111tDrinaje n a j v e agrobnicaBonjakaizSrebrenice 8PEJDERBrigadir Selmo C i k o t i ,komandant Prvog korpusa VFBiH:

    Morase utvrditi ko je krivza stanjena lgmanu1993. godine 9SPEKTARSmanjenjevisokihp l a a 12

    Seada P a l a v r i ,potpredsjednica SDA:BorisavParavacprijetikaonekadRadovanK a r a d i 18

    1;; 111I i f ; l i l;I i f ltJ, -V r u ajesen na p o l i t i k o jsceni RS-a:M i k e r e v i odlazi,Dodikdolazi? 23

    Policijske podvale:

    M i l e t i u "SB"lanomfotografijomR a d o n i uizmislioratni z l o i n 26Socijalni genocid nad Bonjacimakao uzrok pada nataliteta:

    Bebe na e k a n j u 28l : l : l , ; 151 ;1J t - _ _ _ _ _ _ _ _Farma uz magistralni put M-17 u o p i n i e p e :

    Begovsir u BegovomHanu 44

    Iz Globusa: Optube zbog posjedovanja droge,nasilja, silovanja.CrniNBA dosje 46

    NA RUBU:LjetnaMarijinashega 55Post festum: B i h a k ifestival:

    Naii z v o a ivievoleBudvui Zrenjanin negoB i h a 58Belma e o ,balerina:

    Katarina je uloga mogivota 62

    Elvir o l i ,novi l a nlslanbulspora:O t i i e m onaEPu Portugal 66

    iJUt1tM1Historija Otomanske drave drutva i civilizacije:Muslimanskinarodi,vjerskipokretii sekte 70

    I ~ t o g r f i a sa naslovne stranice: arhiv 1 JiljanaIlzdl'IK UIUAN d.o.o. Sime Mllutlnovlta SaraJDJe12 . Sarajevo, Dlleldw Mensur Brdar, Glavni I od owumll.l'edrlll Sejo O m e r a g i ,Kole fl urednlllll: lsnam T a l J l ,Mlrsad S i n a n o v l ,hldlraK u u k - S o r : u ,Mustafa B o r o v l Redallil4aJasmina B l k i ,Muhamed B l k l ,EllrlJa H a d i a h m e t o v i ,Enes J a k u p o v l ,F\JadK o v a ,Enes R a t k u l ,Munevera u k l eKoUnnlstl Nusret a n a r ,Hadfem H a j d a r e v l ,Devad H o d l ,Enes K a r i ,Mufld Memlja, Ferld M u h l ,Hllmo Neimarllja, Mustafa S p a h l ,Tehnli ld weclnlk VellJaH a s a n b e - ' o v l Dolunent9cQa FatlmaZ l m l Lektor lndira Pindo Sekretar NdafrdleAlmedina l i s p a h l ,FcrtociflJaMediha i v o j e v i Sftlet lista Nusret a n a r ,Devad H o d i ,Aziz K a d r l b e g o v l ,Mufid Memlja, HllmoNelmertUa, Mustafa S p a h i 1 smet V e l a d f l Fatima V l a j i te :66 48 95, fax: 66 46 97,DIP - lJIUan Sarajevo M w u s.nfevu: Sime M i l u t i n o v i aSarajlije i2,71000 Sarajevo tel.: ++387 33 66 48 95, 66 46 32, fax: 66 46 97, modem: 44 29 94Predltlimlltwt D lllOZllmatw.:LJiijan,Postfach 1770, 64507 Gross Gerau Oeutschland, tel.: ++49 61529n516, fax: ++49 6152177980, mobil ++49 151 12724689 [email protected] tamp.rtJa Alden Prlnt, Za ltantp111'8 Edhem N u m i Distribucija za Evropu I Ameriku: SAARBACH,Hurth

    Pretplata za ljiljan uplatiti na Kamarad konto broj; 2442401 BLZ550 800 65 DRESDNERBANK MAINZLm . l i Jeupl n u evldendlu mllh l lala 18111 pod brojem 341 u alcladuu Zakonom o .i.mom lnfonnnnJuRBlH. uslimanski p . z kop e nastao l./llM

    ' RwlkJena ,pHe Df1litva novln.ra BIHkao M)bolJ list Bal u 1992. pelini&mali: ljiijan @ lsinter.net

    L.JD , JAN 1 - 8 AUGUSTA 2003 5 .

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]

    6/76

    :4_:. - ' . : ~ ~ i : . ~ , :

    LJHJi'n ndlad ;; n e io a i t l k i{ ~ f } J t ;;; 1 f } ~ . i ~ .- ~ J ; ~ 1 1 : : : : ;' . ~ 1 - ~ i :t F n e d j e l j ~20. j u l ~; n a v e e r ;na

    programu m bilit j ~ poslije naj. l ~ t r .gledaPlje

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]

    7/76

    ajte nam da jedemo Promije.ute n a o a l eda nas vi.. i dio va" l a a Nemojte nas

    . ~ S l e - ~ .. .

    vi ovo . amo nei

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]

    8/76

    S A U N A

    U aag Ili u zatvor

    Kako su javile neke pariske radio-stanicebivi premijer RS i aktualni predsjednikStranke nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodikn voljkoje poao u Haag das v j e d o i

    nas u e n j u

    RadoslavuB r a n i n u .

    Naime Dodikje morao da p o epoto je18. jula od Hakog tribunala dobio ferman

    da mu u l u a j udase ne odazove prijeti kazna od sedamgodina zatvora i nov a n aod 100.000eura.Izgleda da mu se neide i ne zamjeraB r a n i n uali niSrbima koji misle da suim jo uvijekKarad i i l a d i sveci ida su se boriliza

    pravu stvar p r o g o n e i ,u b i j a j u is i l u j u iip l j a k a j u iBonjake ali i Hrvate.Stoga Dodiku nije padalo na pamet da bis v j e d o e iu Haagu mogao neto i zaraditi.Mislioje da e se i z v u ii sve preutjeti. Alicam del Pontemalo ko je odolio ..

    o m a e

    neurohlrurke snage

    S rajevo se nekad i n iosvjetenim gradom. N a r o i t okada neki pametni ljudinaprave nekolikokoraka naprijed. Poslije rata mnogo se u i n i l ona osposobljavanjuhirurkoga kadra. Danas smo uspjeli da samostalno obavljamo operacije na srcu i namozgu. Mr. dr. Kemal D i z d a r e v i ,specijali

    sta neurohirurgnaK l i n i k o mCentru Univerziteta u Sarajevunajavljuje da e natim obaviti najko-

    mpliciranijuoperacijuna mozgu. Radi se ooperaciji benignogtumora u dijelu lobanje i z m e usrednje istranje lobanjske jame tzv.petrokliva-

    lnoj regiji koja u inozemstvu kota do100.000 KM. Neurohirurkizahvati na KCUSarajevo svrstavaju se m e unajsuvremenije u Evropi.Ovu operaciju dr. D i z d a r e v i izvodioje na kliniciMayo u SAD u. Ovi sur j e ii vrlo delikatnizahvati kojise rade unajosposobljenijimklinikama na svijetu. Dase rade i ovdje dovoljnogovori.

    L R L I A N 1 - 8 AUGUSTA 2003

    P R E S S I J

    U CARATRAJANAKOZUE UI

    Vlada R priznalad a ~je rina n a j v e grobnica njaka

    iz SrebreniceVlada RS-a je a o p i l a :Prema javno obja

    vljenim podacima patologa dr. Zorana S t a n k o v i a ,p r o n a e n isu ostaci 2.082tijela od kojih se za 325moglo utvrditi da su ubijeni iz neposredne blizine. Veliki broj Bonjakakoji su 'pobjegli u umu'na razne n a i n esu izgubi

    l ivot - samoubistvima,utapanjem u rijeci Drini, ulaskom u nepoznata minska polja, borbenim djelovanjima sajedinicama Vojske RS-a".

    Pojanjeno je da se radi onavodima u privremenomizvjetaju koji je pravni zastupnik Vlade RS-a dostavio Domu za ljudska prava, uz tvrdnju da su "vlasti RS-a onemog u e n eda provedu sveobuhvatnu istragu i pribave i n j e -nice koje su im naloene odlukom Doma za ljudska prava uBiH u s l u a j u'Srebrenica' od7. m arta ovegodine".

    Potanko se navodi hiljadu ijedan razlog o ne m o g u e n o s t iistrage i pribavljanja i n j e n i -ca, ali se u o p ene objanjavakako je uza svu n e m o g u en o s t bilo m o g u eponuditi decidiran podatak o k o n a n o mbilansu s r e b r e n i k etragedije, oostacima 2.082 tijela, "od kojihse za 325moglo utvrditi da suubijeni iz neposredne blizine".

    Ili je to vrhunac cinizma

    ili je moda r i j e o " p r o n a e -nim ostacima 2.082 tijela" o kojima nita ne znaju Amor

    a o v i i Dravna komisijaza traenje nestalih, pa bi trebalo hitno reagirati i od Vlade RS-a zatraiti da se isporu e "ostaci" koje je pronaaopatolog dr. Zoran S t a n k o v i ?

    Medut .im, uz svu monstruoznost krajnje licemjernogz v a n i n o gsrpskog spiska o samo 2.082 ubijenih Bonjaka izz a t i e n ezone Srebrenica, "odkojih se za samo 325 mogloutvrditi da su ubijeni iz neposredne blizine", ostaje zapitanost otkud Vlada p r o n a eutapanja Bonjaka u Drini. Ako semislilo na tok Orine na laktuBosne, u oblasti mjesne zajednice Skelani, takvi su - osimonih koji su se uspjeli probiti 'prema Sandaku, Kosovu iliMakedoniji - preplivavi Drinu; preivjeli s t r a v i n etorturei u Srbiji i i s p o r u i v a n j e mvlastima RS-a, ali su u v e i n iiostali ivi . Ali, u odnosu naukupni broj stradalnika, takvisu u manjini. Uostalom, i iz sa

    mog izvjetaja je jasno da setvrdnja o masovnom utapanjuu Drini odnosi na one koji su

    "pobjegli u umu", a svakome ko je imalo u p u e nu taj mar smrti Bonjakaiz Srebrenice prema Tuzlijasno je da ti ljudi koji su ukoloni krenuli "kroz umu" iz Srebrenice 11. jula1995.godine, nakon to jedefinitivno izostala najavljena intervencija avijacije NATO-pakta- nisu mo

    -glini vidjeti Drine. Oni suse kretali dubokom unutra n j o uBosne i nikako se, sobzirom na r a s p o r e e n o s tsrpskih snaga u s r e b r e n i k o j ,brat u n a k o ji z v o m i k o jo p i n i ,nisu mogli ni r i m a iDrini.

    Ali, mora da taj podatak outapanju u Drini onih koji su"pobjegli u umu'', s obziromna z v a n i n o s tizvora, moraz n a i t ineto drugo, odnosnojedino to da su opkoljene iu h v a e n egrupe Bonjakao d v o e n ena Drinu i onda suse oni tamo "utopili".

    Ne razotrkiva li izvjetajVlade RS-a o d o g a a n j i m auSrebrenici jula 1995.godine(premda je primijer RS-a Dra-gan M i k c i : e v i ,valjda s u o e nsa prekomjernim propustimapohitio d ~ s a o p ida je i j e opreliminarnom izvjetaju) istinu o kojoj se najbriljivije utilo, ali i razlono pretpostavljalo da se tako zbilo - da nekrije samo zemlja masovnegrobnice Bonjaka iz Srebreni

    ce i da je Drina, zapravo, naj v e anjihova grobnica ?K.L.

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]

    9/76

    . . ~ '' . ' ',,..,.;; ~ ' '' ~ - i ' , ~ i

    Brigadir Selmo C i k o t i _ ,komandant .Prvog korpusa Vojske Federacije BiH

    ora se utvrditi ko je l

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]

    10/76

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]

    11/76

    . SUCI NA BANJOJ LUCI

    T i s u etjedanab o n j a k a - s r p s k i h

    e(za)visno sudstvo i tui(la)teljstvonapokon k r e esamrtve a ( o ) k ei

    u Livnjskom kantonu (HB). e t i r isuca i isto toliko tui(telji)ca definitivnosu osmerac zaBoe pravde,m u l t i e t n i k ei hercegbosanske u zemlji Bosni.Konkurencijaje bila velika iproli su samo najsposobniji,s t r u n oi moralno najkompletniji.Tako brem kau uVisokom sudskomi t u i l a k o mvij e uFBiH. Ipak,v e i n azastupnika Kantonalne skuptinenaposljednjoj je sjednici izglasalarezoluciju kojomo s u u j eime-

    uV itelji Kotorskog kraj

    Doboja vjerovatnosu najuporniji Bonjaci na svijetu.Treba se makar po

    kuatiprisjetiti tasu sve izde

    novanja sudija i tuilacai traireviziju u korist Hrvata.Pr emamiljenju zastupnika Hrvaca,premalo je Hrvatau sudstvu ituilatvu, a previeSrba iBo-njaka.Uprkos tome, imenovani sucii tuitelj i iz reda Bonjaka i u o p i n s k i mi u kantnaln im sudovima,v e i n anjih,trudese da govore hrvatskije iod samihHrvata.Oni se nezaklinju- v e priseu, onio b e avaju da e v e tijekom slijede e gtjedna rijeiti. nekezastarjele sudbenespise, kojih ima nat i s u e .Radit e , kako vele,urno i biti ozbiljni i m b e

    nici u k o n a n o mustrojuupanijskog sudstva, tuiteljstvaa

    NIKOKAOKOTORANI

    V

    ako treba- zatrait e i p r i uvne suce , jer se predmetanagomilalo na t i s u eupravozavladavine Herceg-Bosanaca i90 postonjih su srpsko-bonja k ipredmeti. A Bonjaci,pa ineki Srbi u sudstvu,tuilatvu,vladi, skuptini. tjednima tis u a r e .Zarad p l a av e i hodn a j v e i h .Jezik maternji manjeje bitan. B o n j a k o mt u s u arenju i tjednanju e se smiju i Hrvati.

    Ako ita odvratiHrvateodnjihovog novokomponiranog

    i z r i a j abit e to kameleoniSrbi i Bonjaci. Suci HB naBanjoj Luci .

    A.K

    zam a

    k o mnaselju zavihori zeleni svijeta,koji su u Kotorskombajrak sa polumjesecom izvi- prisustvovali proklanjavanjujezdom, da im d o ereisu-1- n o v o i z g r a e n edamije, tzv.ulema dr.Mustafa ef. C e r i i Donje damije.da se okupi vieod 20.000 Bo- - Damijajebila razruenanjakasa svihstrana Bosne i vieod 80 postoi nije bilodru-

    - .

    . ge nego natemeljima

    , ,

    stare p o e t iizgradnjunove damije.Uspjelis ~ o ,uz svakodnevno

    -angairanje-povratnika, uz p o m o Kotorana iz dijasporei susjednih demata. Radovisu kotali186.000 KM- kae Haziln Mrkon j i ,predsjednik Gra-

    verali od p o ~ t k a

    agresije1992. godinepa do dananjih dana, kalfosu k r v n i k iubijani i poslijemu k is p r j e a v a n ida sevrate na svoje, kakosu obijali sto ijednavrata ili gdje sve nisudemonstrirali, ali nisu posustajali. Nekidan su doivjelida seu njihovom povratni-

    >; .& . ~ , , . , * ; : ~ . ' ~ r ' ; i . ; i ~ - : {> ' y _._... _ ' - , : . : , ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ( . .

    e v i n s k o godbora.s.s.. . ~ ~ . , _ , . . , , ~ ~ 7 ' ~ -

    . ' ,;_. . . -- - -- - -

    S U N

    detskih sredstava. alosna je jednadruga strana jadne i z b j e g l i k e medaljeu kojoj se o nekim krivcimai njihovimp r o e r d a n i mmilionima samo malo pisalo ponovinama i p r i a l opo TV-ekranima. Oni su zadovoljno poslije(za sebe) uspjenog ministrovanja(i.efova

    nja) vratilise na svoje briljivo pripremane privatne biznise i a n e v e .za razliku od povratnika koji v e godinamaive u ruevinama i atorima. Ili su,dok su se neki bogatili, u nevoljiodlu l za odlazak iz domovine.

    o nagradeuvijek isti dolaze

    Nje lahko bitidijelomu m j e t n i k o gmiljea nae zemlje. N a r o i t o ,akom l a iumjetniktek treba da se afirmira.Jer kod nas puno z n a iono ta ti radeotac i majka , ta mu iliena, i sva blia rodbina. Kolikogod se opovrgava tajfaktor, on je e s t opresudan. Eto, recimo, m u z i k aurednica na BHRadiju 1Vesna n d r e e - 1 . a i m o v i gdje stigne gura u eter svoga moa senada 1.aimoVi , vlasnika kreativne radionice Fa-brika koja se I a auorgamzalJUmuzi k i hperformansapa su oni zastupljeni na radiju k ~ dgodto " $ a t r i i i "Vesnapoeli. Ili,naprimjer,Amela a d i m e j l i ,slik.arka i r a f i a r k a ,pokupi sve nagrade.Kodnje to ide l a n a n o .Godinama je nag r a i v a n akao n a j m l a aa sad se to au--- - -- ~ tomatski nastavilo u njenim srednjim --godinama. Upitna je kolikoje do talentaa kolikodo roditeljaljekara, i mua, dugogodinjeg predsjednika ULUBiHMe

    nsuda e e .Primjera ovakve vrste jedosta. A umjetnosti ih ba ne bi trebalonikako da bude.

    - - .

    LJIUAN 1- 8AUGUSTA 2003.

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]

    12/76

    -

    S A U N A

    Od Muana do Milana

    Prije e t i r igodine na stranicama ovogmagazina dananji savjetnik za kulturu, profesor na tuzlanskoj Akademijidramskih umjetnosti, poslanik SDAi,

    naravno, glumac - EmirHadi.haftzbeg o v i ,dao je kontroverzni interviewkojije izazvao podijeljena miljenja u avno-

    sti. Pored brojnihoptubi na r a u nonih kulturnjakakoji imaju vie funkcija, a sada suto njegovi najboljiprijateljipa je i onupao u.tu zamkustizanja na sve

    strane , o d s j e amo da je Hadihaf i z b e g o v i javno ihrabro obznanio

    da e igrati opskurnu l i n o s tiz nae ratne prolosti ~ T o p a l o v i . acaru.Radim v e dugo na pripremi materijala

    'koji bi trebao biti eventualni predloakza dramski tekst o ivotu i smrti Muana T o p a l o v i acace, kontroverznog sarajevskog branitelja i komandanta brigade. E, da ne bi MirkoP e j a n o v i o d r e ivao ko je u Sarajevu bio z l o i n a ca ko

    heroj, valja sjesti i napisati istinu o tome ko je zaista bio Caco. u e u v r e -menu ta roba vie nije bila kurentna natritu pa se Emir prealtao. Ovih mjeseci treba da u filmu Go west Ahmeda m a m o v i . aigra likMilana, Srbinahomoseksualnih sklonosti kojisvogaljubavnikaBonjaka krije u rodnomTrebinju dok on o b l a iodoru agresorske vojske. ta drugo r e ido kratak jeput od Muana do Milana.PODSLIKU:Ljiljan,.1999.

    Delirlum tremens

    Slobodne Bosne .

    S v.arno su d e l i r i n iu svojoj agonijiti slobodnobosnai . Premda stalno pucaju u prazno i izazivaju podsmijeh, ne odustaju od svojih gigantskih lai, konstrukcija i science i ti-on izmiljotina.Jedna od tih patolokih lai t i ese uvaenog kompozitora e l eJ u s i : akojem valjda ne moguoprostiti to to ga u svojim projektimaangaira Grad.imir Gojer,prema kojemgodinama ispoljavajuprimitivnu miza-

    12 .L J I L I A N 1 - 8 AUGUSTA2003

    S L J

    .. : .. . i l i. : ~ , ~ ~ f : : f ~ ~ ; ~ {

    11 11 11r;Jk ~ k. u . 5 e a l i z ~ ~ i j ip ~ o e ~ t ,~v r i j : j n o g~ 7 s e -i FEUPM zadovoljan . ~ a l . J t "" . ,..1;, :

    ;l a ~ 1 1 8>ofRoplvariie1 ~ ~.fj; ~1 n i i v ~ ~ e ' a s o r n e%g t Q J l n ~ eJ u-am.i na .Crqomvrhu.

    r A'\ih . j i \tt;'

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]

    13/76

    ,

    Usvojeno 9 novih~ ~ ~ prijedloga reformi

    Remontnog zavoda Orao p o e l oje u bijeljinskom Osnovnom sudu. Prvi pretres trajao jenepuni sat, jer nisu bili ispunjeni zakonskiuvjeti za p o e t a ks u e n j ab u d u ida se u sudnici nisu pojavila dvojica od 17 optuenih.

    Devetanest prijedloga ekonomskih refo-rmi, od p r e d v i e n i h50 iz druge faze rada

    1 Buldoer komisije, usvojeno je na prvoj plc- .[ narnoj sjednici.

    ..

    Naime, nisu se pojavili direktor marke- ~ ~ ~tinga Orla Goran S a n t r a i penzionirani ge- fneral Vojske Republike Srpske Ratloslav 1P a n d i koji sada ivi u Srbiji. . i

    S u e n j ese nastavlja 15. septembra.

    Juli topliji od prosjeka

    S t a t i s t i k ipodaci Federalnog meteorolokog zavoda pokazali su da je juliu pogledutemperature bio iznad v i e g o d i n j e ~p r o s j e ~ka koji je za ovaj mjesec iznosio 28,9 stepeni.

    Na dvije preostale sjednice Buldoderkomisije JI p r e d v i e n eza septembar, planira se usvajan e i preostalih prijedloga koji Di trebali pro:5i parlamentarnu procedurudo 5. decembra ove godine.

    Na uvoj posljednoj .sjednici, i z m e uostalih, usvojen je prijedlog o reprogramiranju dugovanja kompanija iz RS harmonizacijom kamata, u j e d n a a v a n j epropisa i standardizacije kontrole kvaliteta nafte, uklanjanje barijera za trgovanje dionicama malih d i o n i a r au RS te p o m o bh. IT sektoruu reduciranju monopola kroz striktnu

    implementaciju Zakona o komunikacijama.

    Smanjenje p l a au sedamjavnih p r e d u z e a

    Objavom u Slubenim rwvinama na sna. guje stupila odluka Vlade Federacije BiH o

    Tako je u proli ponedjeljak u Saraje- 1 g r a n i a v a n j uoperativnih trokova poslovu zabiljeena dnevna temptrratura od 33 vanja i bruto primanja uposlenih u javnimstepena Mal9 je i mjesta gdje bi se svi p r e d u z e i m a .mogli rashladiti U nekim gradovima u ~ Tako upravni i nadzorni odbori u nareBiH zabiljeene su enormne temperatur e dnih est mjeseci moraju umanjiti rashodeU r a d a c uje izmjerena 35,6 Livnu 33,6 . za deset procenata, i to u Elektroprivredii ~ 1 o s t a r u38,4 stepeni Celzija. S r e aje i BiH Eleklrvprivredi HZ HB H Telecomusamo to meteorolozi uskoro najavljuju BH Poti Hrvatskim telekomunikacijamanie temperature l Hrvatskim potama i BH-Gasu.

    ntropiju, zasnovanu samo na jednom faktu: nije u njihovomtaboru. D u b r o v a k o ggospara i uglednogkompozitora nazvalisu hrvatskim nacionalistom koji jesvoj meganacionalizam dokazivao takoto je "u svojstvudirigenta" vrfoophodnju sa svojimm u z i a r i m adu logorake linije u Dretelju, Heliodromu.Tamo je e l omuzicirao, bio neto kao "duhovno osvjeenje" b o n j a k i mzarobljenicima d a j u ipodrku Herceg-Bosni i HVO-u u borbi

    protiv Armije iH Takve gnusne laimoe samo fabriciratium onih koji surat proveli u toplom talijanskom ambijentu ili domu T a n j e v i e v i h .Naravno, e l oJ u s i je odrao u Dubrovniku nekolikohuma nitarnih koncerata za pomoc BiH,bic je i osta o na veliki prijatelj.

    a i s t ui lepu kosu

    Da smo mi drava bezo g r a n i e n j abilo

    kakve vrste kad je u pitanju ruenjevlastite drave , zna se, jesmo. jesmo i od

    onih kojin a g r a u j ut u e

    bez provjeravanja. Svakodnevno sa "naih malih ekranaisijava reklamni marketing kojisvakompravovjerenom Bosancu "para ui". Zato?- pitat e t ese ,pa to su samomale benignereklame. Nitastrano. A,strano jeste.jer su to reklame na t u i mjezicima i sa

    nama stranimlicima. Reklame sa sloganom "za i s t uilepu kosu" na kojima defilirajumanekenke i lica iz Beograda i zagreba, mogup r o amo ovdje. svakom ozbiljnompon u a upostave se uvjeti da reklama namijenjena za .bh. trlte mora zadovoljavati osnovne j e z i k euzanse te zemlje.ovako, mi smo primorani da se "lepimo"za t u alica, sluamo njihovjezik, kupujemo njihovo,a da ti i takvi p r o i z v o a inisu

    'ni prstom mrdnulikako bi pokazali da potuju zemlju na kojoj plasiraju svoje artikle i da r a u n a j uda i ovdje ima lijepih ljudi i glasova koji bi ih moglireklamirati

    LJILJ N a 1 -8 AUGUSTA 2003 3

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]

    14/76

    Bosna je jedna lijepa. zemlja i z m uUneSave Drine ..Zemlja dobrih ljudiABS BANKAJEBOSANSKA B NK

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]

    15/76

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]

    16/76

    S A U N A

    Glumi glumial glavu ne gubi

    Kako je glads v e v e atako je i o m a a

    estrada sve brojnija. Bosna i Hercegovi

    na krenula je pratiti srbijanski trend kojegje, istina, n e m o g u eupratiti jer se kod njih,s u d e ipo onome to se vidina PlNK-u,svaki drugi o v j e kbavi pjevanjem, drmanjem,

    - ~ . . . . . . . _ . . ~ _ . . ~ ~ ~ - .sviranjem, cuca-njem, bibanjem,ljuljanjem.. Ovdjesu stvari neto suptilnijeali nisu dolake od bivejugoslavenskoga prosjeka. Jer estradom suse p o e l ibaviti ioni i j aprofesija lahko moe skliznutiu und. Naprimjer,glumci.Eto, glumacMirvad u r i o p e -narodnosno poznat

    kao Rile, pojavljujese na svadbama, dernecima, koncertima, i s p r a a j uvojnika itd. imuzicira, svira, pjeva, te prospe koji "sola"iz "Vize".Ovih dana n a j v e ishow na koncertima Hari Mata Harijapravi ba on. Ma kakav Hari Rile uzme harmoniku u ruke i za

    pjeva omiljenu 5akK:evuzoko.moja Zokonsn j e m a k i mr rasturi publiku koju je socijala zacementirala na onih ispod 100 QI.Ta-ko dobar glumac postade dobar tezgaro. I,naravno, sve manje glumac profesionalac.

    Nema krizeza glumce z V1Ze

    Izgleda da za glumce iz "Vize za b u d u n o -st" nema krize. Viza se prole nedjeljep o e l aemitirati i na dravnoj televizijiRe-publikeSrbije u udarnom terminu nedje-

    lja, 21.30 na prvomkanalu. Kau da jegledanost bila velika to je posebnoz n a a j n ouzme liseu obzir i n j e n i c adaje srbijanski humorbio primjerkvalitete u parametrimabive zemlje i da suB e o g r a a n iposebno izbirljivikad su

    takvi sadraji u pitanju. ijub& a m a r d i koji igra jednu od glavnih uloga u seriji za"Dnevniavaz prokomentirao je da je serijabila jako izreklamirana i da se iznenadio

    6 U I L I A N I - 8AUGUSTA2003

    P R E S S I J A

    K D UV NJKE ZAPNUV .

    Marijaoborila Senou

    enz1on1rana livanjska u iteljica arija Su i jo se ne da.I dalje uporno

    ocjenjuje''. Najnovijaz a k l j u n aocjena i

    vahne dameodnosi sena preimenovanja livanjskih ulica.Ljiljan jeo tome v e pisao kakosu, z a h v a l j u j u ii bo n j a k o m l a n u

    komisije za davanje imenaulica, trgova, ustanova,ostala samo t r i - e t i r ipredratna naziva u najgornjemgradu koja asociraju na Bonjake kao najbrojnijue t n i k uskupinu usamom gradu.

    Mijenjanisu nazivi i drugih ulica, medu njimai uliceS u i aHrasti, koja vodi kaprigradskoj mahali .livanjskih katolikaS u i a .V i j e ~ n i c iO p i n s k o gv i j e aLivnasu, prije par mjeseci, ovu na-

    j o b i n i j ucestu preimenovatiu ulicu Augusta enoe.

    Ali,u i t e l j i c aMarija, premda ljubitelj enoinog djela,nijesedala.Uz o m o pozna-

    tog livansjkog ginekologaprim.dr. Dragoa u i a ,pokrenula je peticijum e uLivnjacimai, skupivi vieod900potpisa Hrvata, Bonjakai Srba, proslijedilajeDamiruT a d i u ,p o v j e s n i a r uzaduenom uO p i n iza o u v a n j ehrvatskih tekovinau v e i -

    nskomb o n j a k o mLivnu.O p i n s k ov i j e e ,niti re-

    vnosni nacionalistT a d i ,koj je i kumovao branite-ljskim, kraljevskim, banovskim, domobranskimi domovinskim ulicama i bosa

    nskom Livnu, nisu imalik u d ~V r a e n isu S u i a

    Hrasti, a pao veliki enoapred omanjom Marijom.Oborila ga jeMarija, baonako damski i plebiscitarno. Time je pao i T a d i ,

    primakavi se uk o n a n i c i

    svom svrgnutom mentoruB a k o v i u .

    Ali, livanjski Bonjacini ovoga putanisu imali

    svoju Mariju koja bi vratilanjihove velikanena u l i n etable, na kole i trgove. Uonimakoji ih predstavljajuuO p i n s k o mv i j e ui dalje

    u i B a k o v i ,z a h v a l j u j u i

    i j o jhadezeovtini i preivljavaju p o l i t i k i ,kapitulantskise d o d v o r a v a j u ido ga e n j a .

    UDRUENJEBORACAUTRAVNIKU

    OS

    druenje boraca NOAR-au Travniku jei ove godineizuzetno akti

    vno. To kae njegov predsjednik lbrahim u m i Bajko,p o d s j e a j u ida se u l a n j u j esve vie mladih antifaista,koji su, zajedno sa starim borcima, nedavnosudjelovali uobiljeavanju 60-godinjicebitaka naNeretvi i Sutjesci ina komemoraciji povodom

    roz

    23-godinjiceTitinc smrti uJajcu.

    Viestotinamladih istarih antifaista biloje na osniv a k o jskuptinidrutva -sip Broz 1ito u 'Ifavniku, u restoranuKod Pogle na rijeciUgar na V l a i u ,a zabavljaoih je ansamblKUD Ka.raulaiz Karaule.

    Borci NOAR-ai ostaliantifaisti e nastaviti aktivnosti na obnovidevastiranihspomenika NOB-a.V e je

    - eu p u e n opismo O p i n s k o mv i j e usa redosljedomobnove.

    Prikrajujei anketa o zdravstvenom stanju i socijalnimproblemima boracaNOAR-a

    . , uz angairanjesocijalnih radnika,napravit e se analiza.Nastavljena jepraksa obilaskabolesnihboraca, a pored svemasovnijeg l a n j i v a n j au ovuorganizaciju, prisutan jesvev e iinteres iza njihov tromjes e n ilistGlas antifaista.. M G

    i

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]

    17/76

    VAKUFSKAIMOVINA

    Kad e Srbi snosititrokove ponovne

    izgradnje damijaLjiljan je prvi, odmah nakon

    vandalskog i n aruenja R i j e k edamije u st rogom centru Zvomika i okolnih a r i j s k i hk u a ,

    objavio fotografije sa lica mjesta.Bila je to senzacija, nakon e g ajemnogima u svijetu mnogo togapostalo jasnije u vezi sa zbivanjima u agresi jom z a h v a e n o jBosni, ali je to bio i alarm vlastimaSDS-a u Zvorniku da p r o e l j a,sav Zvornik, jer je, eto, nekomeuspjelo r o k r i j u m a r i l iinkriminirane fotografije.

    Ruenjem R i j e k edamije,jedne od a j v e i hu Bosni i Hercegovi, tada su Srbi mislili dasu se za sva vremena rijeili teprelijepe g r a e vi n e ,koja je bila

    glavno obiljeje isimbol

    Zvornika. Zato su, uklonivisve tragove da je tu nekad biladamija, od sravnjenog damijskog harema oduzeli SO kvadratnih metara i proir ili cestu.

    M e u t i m ,z v o r n i k iBonjaci su doli po svoje. Domza ljudska prava BiH je presudio da se R i j e k adamija mora obnoviti. Uprava za geodetske i imovinske poslove u RSu je, pak, izradila svoj nacrt re -

    gulac ion og plana gradskog jezgra Zvornika, r i z n a j u iuzurpaciju lokacije na kojoj je bilaR i j e k adamija i p r e d v i a j u i

    gradnju damij e mt drugommjestu.

    Z v o r n i k iBonjaci, naravno, ne pristaju na takve ustu-pke i insistiraju da damija bude i z g r a en a u istim dimenzijama. Pri tome e , naraYno,trebati vratiti i oduzcuh SOkvadaratnih metara.

    - Trait e m oodgovornostonih koji stoje iza ovog kriminalnog i na . - izjavio je EsadH r v a i ,pravni zastupnik Vakufske direkcije Bi II, potcrtav a j u ida da e od tamonjeO p i n s k eskuptine biti traeno da- se izmijeni dio rcgulacionog plana kojim je priznatak r a azemljita.

    I za damiju u dijelu gradaZr.mlaz u Zvomiku je Dom zaljudska prava BiH donio od lukuo njezinoj ponovnoj gradnji.

    Medutim, na mjestu gdje je biladamija Srbi su izgradili stambeno-poslovnu ~ g r a d una trisprata. Bonjaci trae da se damija izgradi u neposred noj blizini. Srbi e eni da u j u .I, sadanastaje o g a a n j eumjesto da setrai ruenj e s tamb eno-poslovne zgrade i da se damija u Zamlazu -podigne na istom mjestu.I o troku onih koji su je sruili.Kao to, um 'jesto pogadanja o lokaciji R i j e k edamije, trebatra iti da se ona bezuvjetno podigne ondje gdje je bila i da sepodigne o trokt. onih koji su jesruili.

    Napokon bi Bonjaci morali pisati takve tube Domuza ljudska prava 1 Dom za ljudska prava donositi takve presude.

    Ovako kako ic krenulo, Srbine a ~ oda nisu kanjeni to suruili damije, nego jo i uvjctuju ~ d j e e ih Bonjaci graditi ovl::sticom troku ?

    E.L.

    REBALANSIRANJEBUDETA

    H o eli RS za mezarje P o t o a r i m auplatiti dva miliona KM

    Posebno je zanimljivdio Privremenog izvjetajaVlade RS-a o statusu u vezisakoracima koje je poduzela oizvrenju odlukeu predmetima'Srebrenica' koji se odnosi napresudu Doma za ljudskaprava BiH u primjeru koji

    se odnosi na izvrenjet a k e

    10. z a k l u k ate odluke.to s t i eizorenja tac ke

    IO z a l d j u k aOdluke - uplate

    C.lott ..CM~ 5'l)ute..-r- Jo.-1,,. " - ~ " " " ' ~ "S 'IU to o>ia&1-) '1>omen obiljejei meza1je, pa-ualni iznos od 2 000 000KA-1ista ebili izvrenanalwn rebala-nsa budeta RS-a IUJjije u whu .

    Pitanje je dokad e biti uiolm rebalans budeta RS-a ih o eli ikad biti u p l a e n a iadva miliona Kl\'1 i, ako budu,kako e na to reagirati S reb r e n i a n k e .

    K L .

    S A U N A

    g l e d a n o u ."SVe ovoz n a ida smopoeljelijednidruge,te n e e gnovogi e o b i n o gizBiH,n e e gtonijednevnaPolitika,a tonosibojusredinesedamgodinaodDejtona - rekaojepopularni smoki.

    K o n j e v i nije erif lll e

    rif o n j e v i nijeniprvinizadnji kojijeriasvojoj parceliizveonekad o g r a i v anjaa da nijeza to traiou r b a n i s t i k o - g r a e v i n s k usaglasnost.Alionjejediniodpopularnihg r a a n aovemalezemljekojije toplatio.Platiosvakako;imaterijalnojerjesammoraosruitispornedijelove,i s i h i k ijernijeto malistres,a i medijskijerga novinenisupoputalepa je izjavljivaoug r uinervozisvatapasu i inspektoripokazalio s j e a jza njegovutekusituaciju,a posebnoza zdravstvenikartonnjegovebremenitesupruge.erifse na krajupomiriosvlastitomgrekoma nspektoripijunekolikoputanadankafuuveleljepnojvili.Zakonje zakon.Red je red.TUsu paragrafi,pazagrabi...

    Ako nema hljebaima t r a a

    Akonemahljeba, narodudajtet r a a ,modabiovapreformuliranar e e n i c aMarijeAntoanetemoglaodgovaratidananjemvremenu.Jernarod i t atabloideisvetoje " p o d v u enoutim .N a j i t a n i j inedjeljni tabloidExpressdonosiekskluzivnuinformacijuda sev j e i t ineenjaHaris i n o v i uskoroeni.Za Dinov i ase uvijekveuovakvep r i ejerjepoeljnameta.Njegovekolegena estradigovoreda ima netounjegovomprezimenu.Kaodasu u ~ e g aulidinipa nikakoda n a es r e una dugestaze.Najavanjegovogv j e n a n j au oktobru,

    naravno, samojezamkaza lakovjerne.Bit e opet trlababalan .Sigurnismoda biNazifGljivaimaoboljup o s k o i c u .

    L J I L J A N 1 - 8 AUGUSTA 2003 7

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]

    18/76

    Foto edlha I V O J V I

    8 L l l L J A N 1 8 AUGUSTA 2003

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]

    19/76

    Seada P a l a v r i potpredsjednica _Stranlze demokratslze alzcije

    Z ~ a t ei -sami da su nam tri godine bile blokirane .strateke firme. Tri godine je trajala blokada privatizacije stratekih firmi. Onog a s akad je Federalni parlament prihvatio uvjete za kredit od 40 miliona maraka, odakle bi se f inansirali sira-

    / '

    ni eksperti za privatizaciju, sve je deblokirano.M e u n a r o d n azajednica ne investira u ono to nije privatizirana,a blokira nam te procese. Odug o v l a esa onim to je vezano za privatizaciju.Eto, p r e p l i use f inansijski interesi davanjemkredita, ali niko ne brine o tome da se privatizacija to prije o k o n ada se sudbina ljudi rijei, dase pokrene biznis, da se ljudi zaposle

    ~~ Mirsad S I N A N O V I

    l a n o v ikomisija za p r o v o e n j erefo

    rmi u medijima izjavljuju da predstavnici m e u ~ a r o d n ezajednice podravaju one koji opstruiraju reforme carina, obavjetajnih slubi, odbrane.Radi se o oblastima koje bi institucionalno pripale dravi.P A L A V R I : Primjerice . iztri carinske uprave trebalo binapraviti jednu upravu, onudravnu. Ali to nije i z r i i t o

    '

    navedeno u zakon u koji smousvojili. Tako se stvara dojamo reformama, da se stvarajupretpostavke za ujedinjenje

    carina, _za upravu na dravnom nivou, ~ t o bi kasnijemoglo p o f l } o i.PDV-u nadravnom nivu. Ali, nisamoptimista, to je samo dojam,nije sutina : Opstrukcije po- .stoje. I dalje preds tavnici Republike Srpske se hvataju zasvoju tvorevinu kakvu jestvorio Radovan K a r a d i Misle da je treba o u v a t ikao

    _posebnu dravu. A njimapredstavnici m e u n a r o d n ezajednice nemaju s n a g ~dakau da Republika Srpska nije drava, niti e to i k a d ~bi-

    ti. I otuda sve ove opstrukcije. Vidjeli ste znakove na me u e n t i t e t s k o jliniji. Pie: Dobro doli u Repuliku Srpsku.Na zaglavljima z v a n i n i hakata nigdje ne pie "Bosna iHercegovina", i to se toleriepunih osam godina. Nije mijasno kako to m e u n a r o d n azajednica moe reintegrirati

    , BiH? Nije dovoljno da imamo jedinstvene tablice, jedinstvenu g r a n i n uslubu, jedinstven paso ..

    Kako u ovom kontekstu koll' entiratipolemiku T i h i ai Paravca, l a n o v a

    Predsjednitva BiH?PALA R I :Sulejman T i h i predsjednik moje stranke, napravom je putu. Rekao jestvari ko je bi trebao r e i isam Paravac, a umjesto togaimamo situaciju da dva l a n aPredsjednitva polemizirajuputem medija. I ponovo kaem, nailazit e m ona istu situaciju, bez obzira ko bio namjestu Paravca, ili na mjestuT i h i a .Uvijek m oimati situaciju da Bonjaci ele dravu BiH a Srbi iz RepublikeSrpske je ne ele.

    LJILJAN li I - 8 AUGUSTA 2003 19

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]

    20/76

    I N T E RV J U S E D M I E

    Gospodin Paravac kae da se nebismjelo insistirati na promjeni Ustava. .BIH, jer bi se moglo desiti da se opetbroje rtve samo na jenoj strani.P A L A V R I To mi l i ina onoto je K a r a d i rekao u Sku-

    . ptini BiH, kada je nagovjetavao ne st a nak jednog naroda . Kaem ponovo: onog ratane bi bilo da nije bilo JN A ,M i l o e v i ai Srbije. Istina daParavac pokuava rat prikazati kao r a a n s k irat u BiH, alisasvim je ne spor na i n je n i cada je na BiH izvrena agresija. Na zadatak je da Usta vBiH uskladimo sa e" op skomkonvencijom o zatiti lj udskihpr ava i temeljnih slobo

    da. Gospodin Paravac, i svioni koji ive u Bill, morajuprihvatiti i n j e n i c u -cta e se

    2 L D L I A N 1 - 8 AUGUSTA 2003

    UstavBiH mijenjati bez rata.Vi znate da je BiH na ovajUsta v prista la samo iz razlogato je on po Dejtonskom sporazumu donosio n1ir ito jeAneks7 garantirao odriv povratak svim ljudima.Da n as,svako ko elidobro svojoj zemlji , inicirao bi promjeneUstava, jer on potajek o n i c anaegrazvoja.

    Zatose ne objedine institucije obdus11ena?

    P A L A V R I Svi se protive,ne samo predstavnici Republike Srpske,nego i federalniobdusmenL Ja, zaista, ne mogu razumjeti ljude koji zbog

    vlastitih pozicijane dopu taju da drava ide naprijed.Obdusmeni nisu za objedi-

    njavanje njihoveinstitucije udravnu.Za to se zalae samodravni obdusmen, iako je tozahtjev m e u n a r o d n ezajednice,kada je BiH primana uV i j e eEvrope. Zam islite ta e se desiti kada 31. decembra ode stranac-obdusmen,koji ovu zemlju doivljavavie svojomnego d o m a iobdusmen i, ta e se dogoditi akose ta institucija ne objedini.Koja zemlja im a na tri nivoaobdusmene? To je van pa1neti. Da li su ljudi svjesnida mibez drave ne moemo uEvropsku unij u, u Partnerstvo za mir, nigdje, svakousvijetu poznaje jednu dravu,

    jednu vojsku, zna da ta drava moe biti samoodriva, ato z n a ida im a izvorne pri-

    ~ . ; - . ~...}~ k \@;

    . Sulejman T i h i prtdsje-f ,.,dnik . ~ j es t{ l ~k e .,.,....,~

    vomje putu. Rekao je2 , ;~t v a r f:~ ~ j e r ~ b a gj ~ i ~

    sam Paravae uQesto.toga:.imamo :Situa da .; . . : . : : . - - ~ / ~ ' . ' ,dva l a n aPtedsJ I a .\

    polemjziraju putem medi . ja. 1i o novo .fizem1i1flan.1. , ..zit e m ona situaciju,

    , bez o ~ z i r al q f1~ l on l~m J e -. ; tstu hravca,iii na ~ e s t u

    ~J i h i ~ ~ ~ ; U v i J .. m ~i t ~t t 1 situaciju da o nJai ,.iele ,, d r ~ v q J J i Hbi iftilikefS IJs

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]

    21/76

    hode na nivou dr ave, poznaje jedinstvena ministarstvoodbrane obrazovanje... Jamogu shva titi da neke oblastimogu biti decentralizirane,

    ali jednazemlja

    mora utjecati n ~ obrazovanje mladih. Mismo donijeli okvirni Zakon oosnovnom i srednjem obrazov a ~ j ujedva smo postigli tajminimum saglasnosti. Ja neo e k u j e mda se dogodi sve zadan treba i korak po korak,m e u t i m ,ali ako e k a m otajzakon osam godina, on bi semorao zaroviti u reformuobrazovanja dublje i brekako bi na s primili u Evropsku uniju. Slovenci nam ka

    u: Mi mo reforme radili radisebe, da bi nama bolje bilo,da bismo bolje ivjeli, da bismo k o n a n ouveli demokraciju u zemlju , da bismo imalivii standard i ako budemoprimljeni u E ~ r o p s k uunijuto i jeste dobro.Pogledajte odluku Doma zal j ~ d s k aprava. Troje Srba, koji su se vratili u FederacijuBiH, obratili su se Domu itraili da im Federacija ispla u j epenziju, a da ne primaju

    penziju iz Republike Srpske.I Dom je prihvatio njihovenavode, jer su, navodno , diskriminirani u Federa cij i.Obaveza Federacije je da seizvr i ta odluka Doma. Tu su izahtjevi penzionera iz Republike Srpske. Oni bi da odu izFederacije, da ive u Republici Srpskoj, gdje je ivotni standard nii, gdje su trokoviivota ni i, a da primaju penzije iz Federacije. A izbjeglice, protjerane iz RepublikeSrpske, trebali da ive u Federaciji, a da dobijaju penzije izRepublike Srpske. Vidite kako ekonomski razlozi tjerajuljude da p o n utraiti bolje.Opet, to je pogre a n n a i ntrai se bolje samo u mjeri ukojoj treba uzeti iz Federacije. Ekonomski razlozi tjerajuljude da p o n utraiti bolje.Penzioneri iz Republike Srpske se bore za to da ostanu usrpskom entitetu , a ne da se

    vrate u svoje domove u Federaciji. Na kraju, potpuna je neistina da ona odluka Doma,

    koja obavezuje Federa _iju za

    MedUnarodna zajednicamora smjenjivati sve onekoji ne ele u i n i t iovudravu samoodrivom. Po~ ~ a dp0mislim da onima

    . 9 j 1 o d l a i u . j uu medunaro-; ; ~ ~ . iH bude rovito- : ~ ~ - ~ i : . ~ ~ : ; - _ : .;_ - . - -

    ~ j ~ ,jer tada ima posla. a m e u n a r o d n einstitiucije moda ~ tu problem. Uzmite primjer Ko-s0va i BiH.Povratak u Ko-

    sovo dogodio se za dvamjeseca. Kada se nekestvari h o euraditi ondase to o g o d ipreko n o i

    ono troje ljudi, obavezuje Federaciju za sve penzionere kojisu otili u Republiku Srpsku.Ali neto se na tom polju moraraditi, moramo se potenij e ponaati ...

    Doimlje se da je Koridor SC dobio sa

    ,1asnost sva tri naroda, ne misli se nap o l i t i a r e .

    P A L A V R I :To je tak o. Blizudva miliona ljudi koji ivena lokalitertima kroz kojaprolazi Koridor, vrlo su zainteresirani da budu povezani sa svijetom , a moda im jeod toga vanije da imaju priliku da rade i da zarade , daive od svoga rada. Tu bi bilozaposlena preko 70 posto bh.g r a e v i n s k i hfirmi, a kolikobi tu bilo prehrambenih

    ugostiteljskih, t u r i s t i k i h: M e u t i m ,ono to je zan imljivo sa p o i t i k o gaspekta,j e s t ~to da u protekl e dvijegodine niko nije izgovorio niprvo slovo Koridora. Kada seBosmal pojavio, kad je nekim mladim Bosancima palona pamet da za svoju zemljuneto urade , javljaju se drugi ,svi su zainteresirani dotleniko nije ni pomi ljao na autoput .. Prije svega , zakon ni

    je prekien ono to je V i j e eministara uradilo jeste to daje Bo.smal dobio potvrdu dap ~ s t o j ijavni interes za gra-

    dnju Koridora SC. Nije seotilo ni korak dalje .

    Otkuda ovoliko zanimanje za Autt-dnijeti mho. d o m a i msudovima,. alit e m ose i m e u n a r o -dnom sudu u S u a z b o ~da isvijet sama kako m l a a h n ina e l n i kH a d i doivljava wojcg r a a n ei pronldi demomtiju ;

    I, jo jedna ja.vna pomb. na- e l n i k u , .bl j i e za 9G pus.to s lanOvnika Dolminfe same formalnifun1a:inncI: Pokn.ajtecfobzatida je o g j n oi poudmu sagndrtipos:Iovno-stamben u 2g[adu bana mjestu gdje s te dor.nbvuoigrali,. a sada.pobjegli sa srmomN c o : n oodnstati u ben.hida sprij e i m orealizaciju odhrkc t o ju

    mogu pro\Jes:ti samoar l t j tc t ro-nskit r h a n i s . t i k idiletanti pro-vesti: a v : i n s : k avlast kofa ne hajeza miljenje \ 'dike e i n . ~neko.-likahiljada itelfa.brojnog m.aseija_ Jer; sagradit e m oi minijaturni Dhod, od gline i trave,.alinam vieni tonu:. betonan e e t edcmijetuu naselje.. Pozivamoi j rvnos.t da proetai uvjeri se dasmo upti lVCL Jer; akn bi na.s mo- n i c iipak pobijedili t nakarri:rzarias e biti kamo t vaim oplakivanjima, z primamt e l em n ogeda se i.sdjavajub t o b i uillali ubbgodatima. smu:a. '.

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]

    38/76

    i IT T A J I nm 1er .Med.rese uVelikom a j n ukr jVISOkog . s v j e d o ida

    . je u Bo:snibolje negoto jestl Ukoliko je

    ova tvrdnja presmjcla onda jeova medresa u najmanju niku-d r a s t i a nargument ikako moeb i ~bolje s Bosnom i Bonjacim:a

    Da nismo pri je pet-est god.ina, ba kao nekidan, bahnuli u tumodresu, mogli bismo - ugleilavi u auli novu maketu kompleksa r a e v i n a -pomisliti da j e tot i p i n onae pretjeravanje lm l a e n j eprazne sl une s tjeranjem kaprica i provincijalnih kompleksa. Drugim i j e i m ada odtoga nema nita. Ali, tako nam semoglo r i i n i t ii proli put da ni -je balo u o imnogo toga to je e tada bilo vidljivo. I tada se daleko

    bilo odmakla odp o e t k a

    i nita

    38 UD IAIW i - 8 AUGUSTA 2003

    Primjer me rese sman

    V

    ,..... _~ .&,i; slii.....

    i l ~ a m w n a . i a : ' i L

    nije o d s j e a l ona medresukoja je u najteem vaktnkolske 1992 ./ 93 . godine,kako to ovdje kau, krennia s ledine.

    U m u v r m n ujemaketa koja je tada iz gle-

    dala nestvarna - realiziI>-na . Otuda i uvjerenje da ei nova, dopunjena rnakeubiti pretv01ena n 'Stvarnost.

    sesls, r J . :; -

    Polovica ukupnog projekta je re -alizirana.

    Iz.gradnja komplcksaMeLirese odvija se prema 74lmisli ininjcr.a

    ; 10 S : J m a n aa njrgov komu ltant je ininjer Omr:r BcihnW'I .

    Nakon to su o b m a n igra e v i n s k i

    radovi, na redu je fini-i:ranje a k o gdoma (posebno:muki , posebno enski dom, apIClijepo ih spajaju z a j e d n i k e

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]

    39/76

    e d o v i kraj isokog

    prostorije)-, zgrada sa komfornim stanovima za nastavnike,nova damija na uzvisini (znatno v e aod p o s t o j e e ) ,te sportsko-re kreacioni centa r, s a dvoranom i pokrivenim bazenom.

    lako je uokolo veliko gradili

    te, u objektima koji su dovrenisve je kao - apoteka sve pod konac i vie p o d s j e ana musafirsku u unegoli na kolu.

    i t a vkompleks obuhvatai m p o z a n t n i ~35.000 kvadratnihm e t a r ~a ta povrina je - kao iizgradnja objekata uz medresu -postepeno proirivana i na njoj

    i n j e n ii z n a a j n iinfrastrukturni zahvati (vodovod i novi put).

    I nije ovdje u pitanju samoodgojno-obrazovna funkci; a. Uprizemlju zgrade u kojo1 seodrava nastava radi pekara, pob a isu r a s p o r e e n ekonice,uzgaja se stoka i na vlastitom posjedu bavi poljoprivredom. Tu sui t r g o v a k ai i z d a v a k ad j e l a t n ~st. Iza ovih nabrajanja slijedi konstatacija da je po tome ova medresa jedinstvena u svijetu.

    -Ni je bilo uspjeha preko no i Sve smo postigli napornimradom. Hvala Allahu, d. . , midanas imamo svoj krov J svoi vrti, kako kae Voltaire, i glavicukupusa u njemu. Sve je to dokazda Bonjaci mogu kad h o e sa o je na problem u tome to rijetko h o e m o- kae dire i

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]

    40/76

    H P R I V R E D A

    ast2lo je prni lo da sna Ilidi bar- fednom

    mjesccma z a p o n esanekim refitim proje-ktom i l i da se: jedan od

    njih ptlvede: kraju.. l i l o r bilo- rovilt dana: kada fe mrcna pri- o ~ projekta. bfrinske i - a r e :na reiarifi Hra.mica -lgmaIL Tom pr::illi:om direktorSimensa. za. Bosnu i IrercegovinuPkn Atifm u r u i oje a e f n i -ku p i n ellida gosp. ienMpl EHEIFjf:itaidejni projekt ko -j i e finamirala. ova firma

    Radiseo ideji:sta:coj nekolikodCsetina gpc:lina i j ase realiZacija i n t T anajbliom za Zimskuolim.pi:jadm 19 34. godllre ali se

    odmtafu odi gradnje zbog nepo-sx:cd:ne bfiziite tadaiijeg privre-~ giganta 'Fanrosa i zbog.njegove,.. tada strateke: vanosti.

    Zavretkom protcldog rata ieljom da se SVC obnQTi i izgradijo boijen:ego to je bilo, obnovi-la se i i.de]a c izgradnji i a r eodHI:asmi:c d fgmana Mislilo sepri ~ pt:vdlStvena o:a ra:.zrojturizma. n:jcgo e.- nove- kaa i na: potrebe naih lj adi da u:to r a e mvremenu: uspiju o ido; : f s t _ Q :plimiils.fw& a:.ako to ele: i do ski:fanja sanfka.nj a. .. e nekoliko godina> se pripi:cmao: terem i i m .se to medi-

    - .... 11w. VI.1 - g AUGUSTA 2003

    Novi ilidbnski projekt 7a visoke uspjehe

    Radi se o ideji staroj . . . . . . desetina p c l I a;a se realizacija c . a J i 1 za sh as I jaflr 1984. gadille a l se I M ll alllliez c llizirle tada;eg gigwla Faasa 'i zlleglliecsue, I

    jski prezmtiralo jario se St.emprro kao fin:msijer defaog a porom i fzvedbmog: projekta..

    Mi smo ovim bili pozitivnoi Z : a e n a e n ii to j e ubrzale nae

    kontakte s a ~ nekadanjim prestinim gndite-ljem i a r a . .Njihova ekipa ininfera prihvatila se izrade projekta koji je ocijenjen o a j y c i m

    ocjenama kak n a e l n i k.Ma-h m u t o v i koji je l a nA t -wmno grupe 1 _ . . ~Gospodin Asbdown je pobzaooduedjenje idejom i projchom

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]

    41/76

    i a r ei jedino mu je ao to v e danas ili sutra ne o i n j uradovi.Ipak, nastao je dodatni optimizam i uvjerenost u opravdano sto v o ~projekta. .

    Z i a r anije sama seb i cilj.

    Ona mnogo kota ali donijet emnogo razvoju turizma a JJljepa t e sadraj ivota Ilid ancim a, Sarajlijama... Pribliit elgman na koji e se iz polaznestanice u Hrasnici d o iza svega17 minuta.

    Sedamnaestminuta do lgmana

    Ilida se razvija, iri se i rasteu visine. Nekako s i m o b l i k itajrast krenut e jo bre i vie u vi-

    sine i a r o m i j ije projekt prezentirao ovih dana. Ta simbolikaima i svoju cijenu - 30 milionaKM a m o g u eje angairati 60posto d o m a i hfirmi na e l usaEnergoinvestom

    V e u fazi projekta zna se daje ovo jedna od deset n a j z n a ajnijih i a r au Evropi. Njena duina i funkcionalnost polazne idolazne stanice kao i me

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]

    42/76

    BH P R I V R E D A

    ezakonito pon nje poslod v c prem radnicima

    Anes D U N U Z O V I

    ropadanje socijalisti k o gdrutvenog si

    . stema u i s t o n o e v r o -pskim zemaljama, raspad SFRJ-a i, prije

    svega, agresija na BiH, doveli sudo potpunog unitavanja bh. privrede. F i z i k ije unitena infrastruktura, iz rata preostala tehnologija je zastarjela, prekinuti suposlovni kontakti sa pa rtneri ma saprostora ranije z a j e d n i k edrave,ali i sa partner ima iz drugih zemalja, strani biznismeni zbog nesigurnosti izbjegavaju BiH, a veliki jei odliv s t r u n i hkadrova iz zemlje.

    Privatizacijapo l e i m a

    radnika

    U takvoj situaciji se vriv l a s n i k atransformacija bh.p r e d u z e ana n a i nkoji osporavaju mnogi koji su za to stru n i .Pojedinci i grupe po izuzetno povoljniI l uvjetima dolazedo vlasnitva nad p r e d u z e i -ma, a ono to n a j e eslijedinakon toga jest nepotovanjeugovora, to uglavnom ide preko l e aradnika. Pored primje

    ra uspjeno provedene privatizacije i korektnog odnos;:t poslodavaca prem radnicima,svjedoci smo i svakodnevnih

    4 LRLI N I - 8 AUGUSTA 2 3

    protesta radnika privatiziranihp r e d u z e azbog bahatog ponaanja poslodavaca, krenjaugovora i zakona. Sjetimo seprimjera p r c d u z c aAlhos Energoinvest-Kometa nekoliko pre-

    d u z e au Unska-sanskom kantonu koje je otkupila firmaCitrus i mnogih drugih.

    Osim ovih predratnih, sadauglavnom propalih privatiziranih p r e d u z e a ,nakon rata se

    Vlasnici ne potujusa radnicimapotpisane ugovoreo opisu poslova kojeje radnik duanobavljati pa sedeava da diplomoraniekonomist primljen up r e d u z e eu f nansi-jsku slubu radinekad u maloprodajikao prodavac proizvo-da svoje firme.Deavalo se t a k o e rda radnici umjestoda rade posloveza koje su primljeni

    u r e d u z e ekopajutemelje za k u ei vile svojihposlodavaca ilinjihovih prijatelja

    p o k r e ui nova p r e d u z e a .Odnos vlasnika ovih r e d u z e aprema radnicima je, u najve e mbroju s l u a j e v anekorektan i izlazi iz okvira ZakonaPiO, Zakona o radu, Zakona oljudskim pravima itd.

    R o b o v l a s n i k i

    mentalHetposlodavaca

    Rezultati istraivanja j -ljana pokazuju veliku nekorektnost poslodavaca prema radnicim u v e i n ip r ~ v a t n i h

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]

    43/76

    p r e d u z e aFederacije BiH, i toi u velikim privatnim preduze i m akoja uspjeno posluju , ukojima se o b r e ogroman novac i u kojima se u najmanjuruku o e k u j ebarem potovanje osnovnih zakonskih normii osnovnih prava radnika. Tako, prema podacima dobijenim od radnika, u n a j v e e mbroju s l u a j e v aposlodavci nap l a a j udoprino se, odnosnopenziono i zdravstveno osiguranje za svoje radnike, kao niporeze. U s l u a j e v i m au kojima se u p l a u j udoprinosi,uglavnom se z v a n i n i morganima prikazuje minimalnap l a a

    te se takou p l a u j u

    i mini m alni doprinosi. Na ovaj na i nse kri Zakon PiO i nano-si teta radnicima, PIO-ui budetima vlada. Po-slodavci zahtijeva-ju od radnika dar a -

    d e.

    due od bro- /ja sati koji je d r e e nzakonom ili koji potpisujuugovorom , a koji n a j e eiznosi 40 radnih sati u sedmici. e s t ose uvodi i rad subotom, pa i nedjeljom. Prema rij e i m a

    jednog radnika uj ~

    dnom sarajevskom trgevinskom p r e d u z e uradnici suradili i po 20 sati dnevno. Ovajprekovremeni rad uglavnomnije p l a e na radnik moe dobi i o d r e e n ibroj n a r a e n i hsati, ali ih uglavnom nikad ne e m o iiskoristiti.

    lplomlraniekonomist

    prodaje cipelen pijaci

    Vlasnici ne potuju sa radnicima potpisane ugovore oopisu poslova koje je radnik

    duan obavljati, pa se deavada diplomorani ekonomistprimljen u p r e d u z e eu finansijsku slubu radi nekad umaloprodaji kao prodavac

    proizvoda svoje firme. De avalo se, t a k o e rda radnici,umjesto da rade poslove zakoje su primljeni u preduze e kopaju temelje za ku- e i vile svoj ih poslo-davaca ili njihovihprijatelja. Radnicima sene dozvoljava koritenje odmorau onom brojudana koji je za

    garantiran Za -

    ~

    ,

    konom o radu . Ne potuju ses t r u n ekvalifikacije radnikakod o d r ; e i v a n j ap l a edui

    ne odmora itd. U mnogimp r e d u z e i m aradnici nemajup r a v ~na topli obrok, ne p l a a;im se bolovanje, a posebanproblem imaju trudnice, koji. .. ma se ne priznaje pravo na t r u d n i k obolovanje.

    Ukoliko je bolest ozbiljna inalae dugotrajnije odsustvoTvanje sa posla, poslodavac n a ~lazi opravdane ra zlog,e z .otputanje radnika.

    Sindikalnih organizacijauglavnom nema. Njihovo fo-rmiranje se s p r j e a v aa ukoliko se i oforme, njihova koordinacija je izraenija sa poslodavcem nego sa radnicima, i j ebiinterese trebali tititi, jer takvi

    s indikati, zapravo, samo pred stavlja ju marionete i lijepizlog prema javnosti, zakonima , inspekciji.

    Na svako protivljenje radnika i ukazivanje na krenjezakona, poslodavac reagiraprijetnjom o davanju otkaza;

    - . - -

    I I1,

    'I

    to, u vrijeme velike nezaposle nosti i besparice, niko sebine moe priutiti, e trpi ono

    to ga je snalo .

    Radnicinemaju izbora

    O stepenu sadanje nezaposlen os ti s v j e d o i i n j e n i c adaje 1991. godine u tadanjojSRBiH bilo 631.020 zaposlenih, a danas je a p o s ~ e n osvega :61,4 posto od tog broja. Upravo i n j e n i c ada u Federaciji BiHima blizu 292.000 nezap _osle

    niho m o g u a v a

    poslodavcimasvakodnevno otpu tanje radnika, jer na Zavodu za zapoljavanje lahko pronalaze novurtvu za svoje n e ~ a k o n i t ei

    neljudske poslove.

    Vie je razloga kojima jeo m o g u e n oovakvo ponaanjeposlodavaca. P o l i t i k esnage uBiH kojima nije stalo do ovezemlje godinama opstruirajudonoenje zakona, normi, akata, propisa koji bi zaustavilimnoge nezakonite radnje, pa i

    samovolju vlasnika privatnihp r e d u z e a .Dugose e k a l o nausvajanje Zako-na o radu, Zako- na PiO itd. Mnogo nivo a vlasti,njihova nepovezanost i nedovo

    lj n o angaira n jena rjeavanjuproblema radnika, a k o e romog u a v a malve-rzacije posloda

    vaca pre-

    mar a -

    n i i -

    ma. Nad l e n e

    inspekc i j eradne , fi

    nansi jske,poreske... ne-

    dovoljno radena pronalaenju

    nezakonitosti. Uvelikom broju s l u a -

    jeva se inspektorima prijeti, tako da u nekim p r e d u z e i m ainspektori i ne provode kontro

    lu zbogl i n e

    sigurnosti. Nisu rijetki s l u a j e v ii korumpiranosti inspektora usmislu p o d m i i v a n j a i n j e n j ausluga i s l i n o .

    Dakfe, rezultati istraivanja o odnosu poslodavaca prema njihovim radnicima, pora a v a j u isu i, u najmanju ruku, trebaju djelovati alarmantno na najvie nivoe vlasti ina inspekcijske slube. Oni bitrebali poduzeti sve mjere kako bi se razbio r o b o v l a s n i k iodnos koji danas vlada u BiH,zemlji koja eli slijediti Evropu, u kojoj se e dugo zna zaprava radnika i ona se morajupotovati. .

    L I J U ~ l - 8 AUGUSTA 2003 8. . .

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]

    44/76

    H P R I V R E D

    V

    Farma uz magistralniput M-17 uo p i n iZ e p e

    Sve ovo i z n e n a u j esvakog gosta: na jednom mjestu su i krave, i pogon

    za preradu mlijeka i mikrobioloka laboratorija i ispitivanje kavaliteta.Proizvode se zdravi, d o m a iekoloki proizvodi Od d o m a e gmlijeka doekolokih jogurta i pavlake, svjeeg sira. Begov sir je primjer zdrave -hrane. A u t e n t i a n :to je kategorija polutvrdih sireva, sa 47 posto m l i j e n emasti i bogatstvom b j e l a n e v i n a

    Mlrsad S I N A N O V l

    utnicima koji krenu magistralnimputem M-17 odSa

    rajevo prefo Zenice ka Doboju nemoe se desiti da na samojobali rijeke Bosne,na ulazu uBegovHan u o p i n i e p e ,ne

    Ll lLJAN t - 8AUGUSTA2003

    ugledaju veliku farmu zauzgoj krava i teladi. Samimtime to je farma r a z v u e n a uz ovaj magistralniput nijeteko ocijeniti da se onapro-stire na preko dvadesetdunu-ma kvalitetne zemlje,te da seupotpunosti uklapa u ovajprirodni pejza. Kaoda su tuoduvijek bili rijeka iput i

    i z m e unjih farma. Oni kojiimaju p o d u z e t n i k o gduharekb bi da je vlasnicima lahko dopremiti proizvod kupcima, jer se farma nalazi

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]

    45/76

    lim prostorijama. Krave suHoltajn, v i s o k o m l i j e n epoznate po tome to su mrave iveoma velike, s velikim vimenima. Mrave su jersve dajuza - mlijeko. Dijelovi krovai z g r a e n isu od providnog eri-

    . jepa, kao bi prirodna svjetlost.dopirala u talu.

    Pri samom ulazu u taiuinstalirana je automatska tehnologija za muu, koja osigurava maksimalnu i s t o umlijeka u potpuno zatvorenom si

    stemu. Za manje o jedne minute o g u eje izmusti osam krava, a za jo r a evrijeme mlijeko se doprema u pogon za preradu u komese nalazi i mikrobioloka laboratorija u kojoj.semoe ispitivati i kvalitet mlijeka. Sveovo i z n e n a u j esvakoggosta: na jednom mjestu su ikrave, i pogon za preradu mlijeka, i mikrobioloka laboratorija, i ispit_vanje kavaliteta.Ovako se proizvode zdravi, dom a iekoloki proizvodi Odd o m a e gmlijeka do ekolokihjogurtai pavlake, svjeeg sira;

    to je rijetkost u proizvodnjim l i j e n i hproizvoda.

    Nedavno proizvedeni Begov sirje primjer zdrave hrane.Po svemu je a u t e n t i a n :to jekategorija pol utvrdih sireva, sa47 postom l i j e n emasti i bogatstvom b j e l a n e v i n aNijeosmiljen prema receptuv e poznatih sireva na tritu.Ovoje jedinstven proizvodb r a eP a t k o v i .

    I ona prostorija za studenteima svoj odgovor.B r a aPat k o v i i

    su nedavno p.otpisaliugovor sa Veterinarskim fakultetom iz Sarajeva: u narednih10godina zajednoe u n a p r e ivati ekoloku preradu mlijeka

    o e m o

    u arajevo

    Ako bismo htjeli nekog pitatiotkuda ovakvaf a r ~ ai z m e ~rijeke i_magistralnog puta,tekako to da na ovih dvadesetakqunuma svih dvadeset i dva radnika rade vrijedno, proi_vodeekoloke mlijekoi proizvode

    od mlijeka i ne razgovarajusaputnicima, ne bise mogao zao b i ierif, jedan odb r a ePat k o v i koji mnogo ne govori, asvi ga sluaju.

    Ko bi mogao pomisliti da e m omi ll i-

    nari p r o n a ibiveg komandanta Sedmemuslimasnke brigade u pogonu za pro-izvodnju mlijeka?

    - Pa eto. Htio samse okuatiu proizvodnji mlijeka im l i j e -nih proizvoda.Svi otvaraju hotele ili benzinske pumpe uzmagistralni put, a to meni nepae. Oduvijek sam elio proizvoditi zdravu hranu.

    Otkuda ideja za farmu?

    - Iskreno, toje elja moga rahmetli babe. Kada bi vidio na

    panjaku stadoovaca i krava,nije mogao a da ne uzdahne.Neto ga je sasijecalo od te elje. A nija ne mogu onu zatvorenost u kancelariji. Svako odnas najbolje sebemoe ocijeni-

    .ti po proizvodu koji nastanenjegoovm zaslugom. Teko jesebe ocijeniti u kancelariji

    Farma?

    - Jo 1996. godine formiraosam farmu od desetak krava, anaredne e sam imao tehnolo

    giju za pakiranjesvjeeg kravljeg mlijeka u staklene flae. Tek 1999. godine kupio samb e ibroj p i l i j e n i hHoltajnkrava i i holandsku opremu zamljekaru. Ip o e l is ~ osa proizvodnjom. Osim to imamonae krave, mlijeko otkupljujemo i od kooperanata, kojihimamo vie od dvije stotine.

    Trite?

    - .Nai p_oizvod prodajuse u

    \

    Z e n i k o - d o b o j s k o mSrednjebosanskom i Neretljanskomkantonu._Ovihdana bili-smo uSarajevu. H o e m oda se naiproizvodi prodaju i u Saraje-.vskom kantonu.Jesteli zadovoljniprodajom?- Jo ne radimo stopostotnimkapacitetom, ali moramo biti.zadovoljni. Nai kupcise iznenade kada dobijuo m a eekoloke proizvode od mlijeka.Oni koji jednom kupe na jo-,gurt, vie ne mijenjaju pro-i z v o a a. -

    Begov sir?- To je na, a u t e n t i a nproizvod. Nikog nismo kopirali.D o m a isir od ekolokog inlije

    ka, bogatj e l a n e v i n a m a .

    este l e p o e l isa njegovom incl ljom?

    - Ciljnam je da na sir plasiramo na tritei s t o n i hzemalja.V e u drugoj polovini avgustao t i i u u Saudijsku Arabiju ipokuati dogovoriti prve isporuke. Mnoge evropske zemljeizvoze sir na islamsko trite, a-po kvalitetu ne moe se mjeriti

    sa nas1m.ta Yll1I e dlj?

    - Razvoj i stalni' na(Sredak, jermirovanje nasv r a aunazad.Cilj je dase pojavimo u svimmjestimo u Bosriii Hercegovini, ali da prodremoi na s t o n otrite.Na putu prema Doboju nije bi-.lo ovakvih farmi. Magistralniput su okupirale one restoranske i benzinske i pokoja svjet l e areklama. Cilj je lahka ibrza zarada i - mirovanje. Aovonije ciljb r a eP a t k o v i ..

    LJILJ N 1 - 8 AUGUSTA 2003 5

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]

    46/76

    S V I J T

    nepunih godinu dana deseci su a m e r i k i h koarkaaoptueni zbog posjedovanja droge nasilja silovanja

    Priredio len G A L O V i

    obe Bryant bio je jedan od n a j m o n i j i hinajkorisnijih koarkaa u NBA ligi. No,

    ublika ga nij e voljela. Nikome u Los Angelesu nije bila s i m p a t i n ap r i ao sretno oenjenome m l a d i ui njenome ocu

    koji je odrastao u l;>ogatoj obitelji.Kada je prije est mjeseci njegovaena Vanessa rodi la malu NataliuDiamante, Kobe Bryant koeve jezabijao i g r j u is identifikacijskom naruk vicom koju_ie njegovak idobila u rodilitu. Kobe Bryant na tijelu nema ni jednu tetovau nikad nije_ ivio u getu, zavrioje srednju kolu i odrastao u Milanu d i v e ise svakog tjedna nogo-

    Samo protiv DennisaRodmana i llenalversona a m e r i k ajepolicija ispisalastotinu kaznenih iprekrajnih prijava

    metnim vjetinama Rijkaarda,Gullita, Van Bastena... .Bryamova imena donedavno nijebilo ni u policijsko j evidenciji. No,prije mjesec dana taj se -pristojan o v j e kupisao na poduu listu svojih kolega iz NBA lige koji su hapeni zbog aroge, silovanja _ zlostavljanja ena, n a s i l o i k o g-ponaa .nja, prebrze vonje , ubojstva . .

    ZatvorT\lilatvo savezne drave Colorado podiglo je optunicu protiv Ko-bea Bryanta zbog navodnog silovanja 19-godijakinje 30. lipnja ujednom hotelu i s t o n ood Denvera.Bryant je u h i e nali je i ubrzooslobod _n kada je platio 25.000dolara kaucije. Ako se koarkaudokae krivnja, Bryant bi u zatvoru mogao odleati e t i r igodine.

    Bryant je nasrnuo na studenticukoja je radila u jednom hotelu kaos p r e m a i c a Djevojka je prijavilasilovanje policiji I srpnja, a koarka je priznao: Ona je dobrovoljno pristala na odIJ.OS. Preljub jemoja jedina pogreka .T o n omjesec dana nakon to je

    Kobe Bryant s u o e ns optubamazbog silovanja, novi su skandalipotresli koarkae iz NBA.

    Klub Atlanta Hawks d l u i oje svoga koarkaa .Glenna Robinsona k -zniti s tri utakmice neigranja kadaje optuen zbog nanoenja tjelesnihozljeda mafci svoje k e r ia istog jedana uhapen i Darrell Armstrongiz Orlando Magica. Taj se koarkaispred jednog n o n o gkluba posva a os taksistima, e l e ipreko redau iu vozilo. u sukob 'se umijea lapolicajka, a Armstrong ju je zgrabioza ruku i i i ojoj palac. Nekolikodana kasnije u Tusconu je, e t r e iput, zbog droge uhapen Damon /Stoudamire iz Portland TraH Blaze.: rsa. Umotao je marihuanu u aluminijsku foliju, pa je zaustavljen zbogreakcije detektora metala na aerodromu. Htio sam se samo maloosvjeiti , rekao je novinarima. Po e t k o mmjeseca k o n a nje i sudskiproces protiv Chrisa Webbera iz i-ngsa, koji je priznao da je u razdo-

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]

    47/76

    - - - - - - - - - - - - - .............. ,. . . . . . s . ' t l P

    blju od 1991. do 1993. uzimao novac, e k o v eo d j e ui nakit, poreznije platio, a zauzvrat je igrao zam o m a djednog a m e r i k o gs v e u ilita. U isto je vrijeme priveden bekWizardsa Jerry Stackhouse. Taj jekoarka iznajmio k u uu SjevernojKarolini, a kada je istekao rok rentanja, agencija je zatraila da napusti objekt. No, Stackhouse se pos v a a os agenticom za nekretnine,tridesetsedmogodinjom PatriciomNagy i u jednom trenutku enugrubo zgrabio za vrat. Ona je pozvala policiju, a Stackhbuse je priveden. Morao je platiti 2.000 dolarada bi izaao na slobodu, a zatim jeizjavio: Htio sam istrgnuti ugovoro iznajmljivanju k u eiz njezinihruku. Traila je da se iselim, a jaznam da sam imao pravo jo jedandan ostati u k u i .S l u a j n osam jez a k a i opo vratu .S u e n j ezbog napada na n a v i j a eti-jekom jedne utakmice i e k u j eAntointe Walker iz Boston Celticsa.Optube i kazne s kojima se u o a v aAllen lverson vie nitko i nebroji.

    KrizaJeremiah Bartz, m e r i k inovinari koarkaki komentator, zaklju-

    . i oje u svojoj kolumni: NBA lig prolazi kroz m u n ukrizu identiteta. D e s e t l j e i m asu mediji imarketinke kompanije iskori

    tavali biografi iu Michaela Jordana, uzornoga o v j e k ai u d e -

    snog sportaa. Zatim se, na Lrenutak, u i n i l oda e inteligentniKobe Bryant pokazati kako normalni, obiteljski ljudi mogu bitiveliki koarkai. Vie niko ' u ton e evjerovati. Klinci su u Americi sada uvjereni da samo ljudi sulice, m l a d i ikoji su dosegnutidno, mogu krenut i u visine. A tamo ih e k anekanjeno uivanjeu narkoticima, seks i ~ l a v a .Radise o pogubnom obrascu .

    tanje . tierijinudi ,aadu i kataStrof u .

    :.. ; . . ' . 1 ~ :: _ ;

    asili su u t o~ r : :~ - - ~ ~ ~ ) ; .

    i;:aK strani prekid ~ . :koji odmah t j t~ ~...rpa n a ~ n a g ute n a j a v i l i d ~ esvoje snage :u ;-llllllillliMonrQViii p o v u iu luku .glavnog grada kako ~bi tam.-+1 d o e k a l ed o l a z a k z a p a d n o a f r i l t j h

    ~

    Crna lista profesionalnih koarka i prijestupnika u SAD-u se sva

    ki dan iri. Bartz strahuje da Amerikanci vie nikad n e eimati velikoga koarkaa koji je i s tpred zakonom: Osamnaestogodinji srednjokolac LeBron James je nevi e n italent. Uzeo ga je Cleveland,a taj bi inteligentni m l a d i mogaobiti najbolji i g r a lige, ali bi istovremeno mogao naslijediti i Jordanovu titulu ambasadora sporta.No, on v e sada vrijedi vie od 100milijuna dolara. S takvim e boga-

    tstvom i statusom James tekoizdrati. Kad bih ja bio David Stern, efNBA lige, zatraio bih da tipovi poput Iversona uvijek buduudaljeni barem stotinu metara''.Don Miller t r u n j a kje za odnoses j a v n o uu NBA m o m a d iOrlando Magic_ Krajem 1996. Nick

    Anderson, sjajni trica i strijelacMagica, prijavljen je policiji zbogsilovanja. Prije nego to su medijidoznali za s l u a jMiller je organizirao Andersonovu konferencijuza novinare: Morali smo bitiagresivni. O d l u i l ismo demantirati sve optube prije nego to jeitko doznao za njih .Anderson je, sa suzama u o i m ap r i a oo nevjerojatnim laima ioptubama. Njegova je ispovijestzavrila na naslovnicama ameri k i hnovina. Svi su povjerovali daje nevin. Sutradan su izjave silovane nesretnice i njezina o g o r e n aoca zavrite na dnu sportske stranice. Nisu ni p r i m i j e e n e .Andersonnikad nije optuen ni uhapen.Postoji uzajamna veza i z m e u

    n a v i j a azvijezda i medija .Valjashvatiti da su mediji samo filter,objanjava Roy Peter Clar k, me dijski n a l i t i a rzaposlen na Institutu Poynter u St. Peterburgu.Prirodno je da mediji grade spo

    rtaev imid. Mediji stvaraju dru-

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]

    48/76

    tvene ikone. Druga je funkcija me-dija da te ikone briu, eliminiraju .No, napominje Clark, ne radi se onamjeri: Novinari samo utaujuglad publike koja eli skandale .Nova Lanktr ee, e l n i c a i k a k eagencije koja vodi marketink eposlove za v e i n ui g r a aizNBA, priznaje: Ne znam zatoza sportae ne vae isti standardi koji vrijede za o b i n eljude.Oni su, i n imi se, posljednjih

    .+IRAK

    Krvavi promaajia m e r i k i hsnaga

    godina a k dobro n a g r a i v a n izasvoje prijestupe .

    osadaLanktree je pritom spomenulas l u a j e v eMikea 1ysona, koji jesvoju popularnost posljednjih godina odravao upravo z a h v a l j u j u in a s i l n i k o mponaanju i optubama za zlostavljanje ena.

    P r o i t a l asam l a n a ku kojem setvrdilo da je koarka Tim Duncandosadan i zamoran. Kakva je toporuka kad se za vrhunskog sportaa, koji nema problema sa zakonom i koji vodi uzoran obiteljskiiyot, tvrdi da je dosadan i zamoran? Prije desetak godina svaka biv e ~ i k akorporacija istog trenutkaraskinula ugovor s koarkaem koji bi bio optuen za neki prijestup.Danas su ubojice i silovatelji medijima samo kontroverzne osobe, a

    mnogi - upravo zbog .wog ska ndaloznog imida - p r i v l a eoglaiva e - napominje Nova Lanktrec.Uzorni Kobe Bryant zaradio jc 'milijune r e k l a m i r a j u iSprite,McDonald 's i Nike. Nijedna se odtriju kompanija zasad nije o i t ovala o optubama.Mladi ljudi grijee. Grijee slavni

    i anonimni. Pogreke se moguoprostiti. No, u a s a v a j u aje i nj enica da neki sportai, poput Allc-

    na Iversona, grade svoj imid, svoju karijeru, upravo n a s i l n i k i mponaanjem, grubim i bahatimizjavama .. Iver son tako u v asvojkriminalni, u l i n ikredibilitet medu djecom koja odrastaju na ulici,m e udjecom koja kradu i ubijaju

    da bi se domogla modela tenisicakakve nosi Iverson .Ipak, Lanktree priznaje da v e i n avelikih kompanija u svojim kampanjama odbija angairati sumnjiva ponaanja.

    PrilagodbaSvi i g r a ikoji ulaze u NBA od1986. moraju odsluati e t v e r o d n e -vna predavanja o prilagodbi jedi-

    .nstvenom o ~ l i k ustresnih situacijakojima e biti izloeni u karijeri .Predavanja se bave kreiranjemimida, odnosom prema medijima, financijskim planiranjem,

    obrazovanjem .. Na predavanjimase spominju droge i alkohol.Menader Tommy Sheppard pomae mladim koarkaima koji dolaze u m o m a dDenver Nuggetsa 'da se lake prilagode novim uvjetima ivota i treninga. Svake godine imamo sastanak s i g r a i m ai razgovaramo o njihovu medijskomstatusu, o tome kako ih publikadoivljava. Ti m l a d i iz a r a u j umilijune i doista so izloeni ra-

    znim opasnostima. Ponekad se, naprosto, dogodi da neki od njih zavre na pogrenome mjestu u pogreno vrijeme. Mnogi su nepre-stano okrueni osobama koje ihprate i nude im seks, drogu, ulaganja u razne poslove .. Iza takvih

    ljudi i takvih ponuda uglavnom sekriju neprilike'', i s t i eSheppard.

    UbojicaU n a j v e uje nepril iku za pao Jayson Williams. Bivi centar New

    Zamjenik a m e r i k o gdravnog .tajnika Ri- ~ ti autima na o j e s ~ v o j n i c ipucali i ~ r o l a z u .chard Armitage je rekao da su m e r i k esna- ~ Portparol vojske kaeda nema nikakVih podage zakasnile samo nekoliko sati i nisu uspje- : taka o tom napadu, da samo zna da u ga izve-

    le uhvatiti Sadama. Armitage je za CNN re - ~ l pripadnici 1ask Force 20 specijalci koji lo-kao da 'Sad dam nije Osama bin Laden ' i ni- : ve Saddama H usseina i njegove saradnike.

    ~ ~ l i k esnage o j ~pokUavaju uhvatiti bi:.~ l r a k o gdiktatora Saddama Husseina

    uspjele su zarobiti jednog od njegovih tjelohranitelja, a o p i l aje m e r i k avojska. 'Moemo potvrditi da je njegov t j e l o h r a n i t e l ~~u}.tapen ' , rekao je vojni glasnogovornik. Onnije .rekao druge pojedinosti o hapenju. ;__ _ - ~ E / :; : ~ -, j - : : : F x \ :. -

    je 'navikao na skrivanje'. : Vlasn ik vile, poglavica Rabeeah Am i u je re,Mislim da. mnogi ljudi o s j e a j uda se stee . k a ~da se vratio ~ q u n a k o nn a p ~ .. JQo m aoko vrata Saddama Husseina, danas su ~ :da su vojnici p r o V ~ ~ i l i uzgradu i o . , e .izvedene tri akcije i vjerujemo da smo bili samo ? A m e r i k ivojnici vle od sat vrementt ;nisunekoliko sati iza Saddama ',kazao je Arrnitage. ~ doputali pristup u to p o d r u j e .U napaduA m e r i k ispecijalci koji love Saddama Hu- ~ su zapaljena dva automobila ispred zgrade, asseina izveli su u nedjelju krvav napad na je- : j-0 su dva izreet.ana mecima..dnu vilu u Bagdadu, svrgnutoga diktatora :

    f

    nisu pronali, ali poginulo je petero r a a n a .: ,4

    . ~ ~ ~ ~ e d n ji hn e k ? l i ~ l ; ;d ~ ~ aa m e r i k es a ~ e.su B d t u z e l enekohko ~ k C 1 1 au B a g d a d u i . S a ~ddamovom rodnom Tikritu kako bi uhvatilesvrgnutog i r a k o gv o u .

    48 L g l I A N 1 - 8 AUGUSTA 2003

    Jedan m e r i k ivojnik u oblinjoj bolnici po- ~ FILIPINI~ tvrdio je da je pet tijela i najmanje osmero :. . :: p o v r i j e e n i h .dovezeno s mjesta napada. Ira- : Predsjednica Arroyol k ipolicajac je rekao da su svi poginuli bili l

    e l i n alady.....

    l ~ . r ~ ; ' 1 . ... - - : .. -. :' - t ' ~ ; .. , ,

    : Filipinska vlada osnovat e nezavtmo po-~ vjerenstvo koje e istraiti uzroke pobu~ ne koju je organizirala grupa odmetnutih: filipinskih vojnikaiPr:edsjednica drav; loria Maca:~ .- j eizjavila da je ~ l ) : u n a v o j n i k a . .

    edna aljenja te da enjezini u e . Qta~ ti snositi zakonsk:rt p o l i t i k uodgi:>vomose .f Arroyo je rekla da se 'samo n a j o a j n i j eorga-.

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]

    49/76

    . Jc:ncyNdSa prole je pine ubio w ~i sada mu prijeti pedesetgodim .zatwra. Jay Willimis pre-SIJIO je igrati kniadm 1999. b d je:slomio kDljeno... a dvije godine lca

    :snije. mkon to je .na allwhohup l b .z:aledno devetorirom prijatelja pottoio 627 doJa:ra, ubio jev n r n alimnzme koji i l i je r.azvoziopo ldubovima u New Jerseyju.JayWilliams je poslije opijanja po-zvao rlniJ:wo u svoju vilu, a zatimu:zeo pitolj i rebo : Sad gledajrepro:fesionalciP e l e ipokazati .kako dobro harata pitolj;em, pii:aniie koaiika- neoprezno natega o okid a i o p a l i o ~Pogodio je nesretnogv o z a at o n ou srce. o v j e kje namje5tu u m r o ~:a Williams je pitoljstavio n njegove ruke, naredivi

    prijatelj.ima da s v j e d o ekako seovaj :sam ubio. s p a n i e n ije Williams potom skinno d j e us k o i oubazen i presvukao se. Prijatelji nisu poslu:ali njegovu naredbu. Su e n j ejo traje, ali Williams imaslabe filinse da izbjegne kaznu.Zbog marihuane je suspendiran iLamar Odom iz Los Angelesa Clippersa, a Vernon Maxvell je zbogopojnih rlroga u zatvoru proveo 45dana. Chris Webber iz S:acramento.Kings:a a kje dv:a pura 1998. godine lihapen zbog droge, a kompa-

    nija Fm s njim je po10m raskinub.muBrimiJijunski ugovor. Probkm2s drogom niali su i Mookie Bhyioclc, bivi hek.Atlanta H2Wksa CliffRobinson, knlo Phoemv,M:araas

    a m b ~centu New York Knicksa.Kod diltljeg Isai-aha Ridaa policija

    je pronala drogu 1996 . godine..

    . .

    N.asilni i ag1esimi k:oatkriiSU iz.aziw1i incidente l f iz ifho l n m t eDttrick Coleman lg:ra:>je u Detr.oitn bd a :sednog kluba poll lbn :s policajcem.

    N:a lel1enu se :s Cmiissom Willi:aimo.nom: o o r . a u n . a o. ibma, :avlasnik jednng ttd:ine udllri.o }e i pclicaja, :at n n i v . a.koj.a je potom .lSlfjedila,prekinuta je tek n.ako:n .inlervt:neije specijalaca i upotrebe .snzxvca.Dva mjeseca .kasnije Mason j eoptuen za bludne T.adnje, .a nasilan je bio .i J.ason Kidd. :Bivu zv i

    jezdu .Phoenixa vlastita je en-aprij:avila zbog zlos t avl j:anj:a .inan.o enia tekih o.zljeda. Nesretna jeJoumani kasnije povnlda optube .Ruben P:atterson, n e k o krilo Se- ..attle Supersonicsa a d a n a s . i g r . a ~ o -.nlanda, zbo_g silovanja dadilje :morao je mirovati 15 dana u k u n o mpritvoru, plaito je pet i s u a.dolarakazne te milijunsku :odtetu .rtviDeShawn Stevenson z 1J:tah J:azzaoptuen je ib.og .seksnalnih odnos.as e t r o a e s r o g o d i n j a l r i n j o m.

    Nasta\ ak na 52. strani. ,

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]

    50/76

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]

    51/76

    .I , .

    'I ... ' '. .' . .

    RADIMO ZA. SVE

    P R D I Z V C D EIZ VELIKE

    . OBITELJI P R O I Z V D D

    AUTOMOBILA:

    mercedes U/USaab

    Uo/uo Ualeo

    Getrenke lnlportElportMiralem Reidovic .Reinsburgstrasse 78A, 70:t78 StuttgartTelefon: 0711 628555 Fax: 0711 6151987

    a l aPatonc,objavljen u knjizi taro Uice u zapi-sima, autoraivana i r i au kojem pomenuti putopisac, govor e io jeziku kojim se u tom kraju Srbije govori, pie: Sam vojvoda je ovom prilikom govorioturski, aliu o b i a j e n ijezikovdeje bosanski.Na pitanjeda li svet

    razume turski ili arapski, dobioje odgovor da samo nekoliko agazna turski, a ostali ne govore nita osim bosanskog. Pisac mislida su rekli da se i u Sarajevupropoved dri na bosanskom jeziku i) ( ivan i r i :Staro Ui

    ce u zapisima, Titovo Uice,1985,g. str. 34.).

    Sve emisijena FTV u su na

    hrvatskom jeziku

    A o jeziku potomaka bonja k i hAleksandare l i u listuPoli-tika davne1941. godinepie: Potomci naih patarena odgajani u o v j e n o jfilozofiji i poluasketskom ivotus a u v a l isu do danas_i proneli kroz okraje svih vremena duu svoju nenui o s e a j n unaklonjenui s t o n j a k o mzanosui setnoj e n j i v o jrezignaciji - prigrlivi islam oni sute svojeosobine jo p o j a a l id o v o d e iih katka-

    faktoraje preduvjet svake akcije.Drugi izvanrednoz n a a j a n

    poduhvat, teak i ne takolahkoizvriv,je psiholoke prirode. Naime, u pitanjuje jedna u d n apojava uz e s t oinsistiranje da dokaemo kako bosansko ime jezika

    ima dugu tradiciju, nijenasse uop eticala njegova sudbina u svakodnevnom ivotu. On sejedinou praksi pojavljuje u nastavnompredmetu bosanski jezik i to najvie u osnovnim kolama sa.bo n j a k i msastavomu e n i k a .Koli-ko se nastavnici drugih predmetatrude da govore i piu, da leksikuprilagodej e z i n o jtradicijiu e n i -ka, to gotovo nikoga ne zapima.

    Kakvaje u tom pogledu situacija sa udbenicima nije predmet n i i j e gzanimanja.

    Kakvim j e z i n i msredstvimase slue b o n j a k iposlanici uparlamentu ip o l i t i k i mnastupima, to arenilo moemo pratiti na ekranima svaki dan. Nemanikakve reakcije.

    Usrpskojknjievnostitekstovivneod brcizama.Bonjacinesmiju zaboraviti te r i j e ijer ne.mamoadekvatne zamjene,agubi se i stilskaekspresivnost. o tretiragradusa ovih pro-stora iovog podnebljabez turcizama,njegovopis d o g a a j ail i n o s t ije blijed i ne odraavaBosnu onakvu kakva jeona, ui-stinu, bila. Bio sam prije dva mjesecau o ii menijedna ena,naravno$rpkinja,urazgovoru~ e e :"Gospodine,ja uovomno-vomstanun e ubiti rahatkao tosam bila u u iuSarajevu".

    da i do retka otemnostii prefinjene o s e a j n o s t i .Sve to zajednoja-vlja se u onom i s t o mi z v u n o mjeziku i ritmu kojim se na narodtako proslavio medu narodima .

    Toliko oPovelji i njenimp o ~rukama.

    Poslijeovoga slijedi jedante-ak, ali ostvariv zadatak, bar u

    prvo vrijeme njegov bitan dio. Dosada nije bilo takvih pokuaja, aon glasi - kako temeljne odrednice i osobine govora Bonjaka uokviru bosanskog jezikainaugurirati u svakidanjuj e z i n uko-munikaciju-govornu i pisanu,ja-vnu i privatnu. Za njegovo prisustvo u svim javnim,dravnim,medijskim, kulturnim, obrazovnim institucijama trebat e sedobrano potruditi u prvom reduKatedre za jezik filozofskih fakulteta i pedagokih akademija,Institut za jezik, o n j a k azajednica kulture Preporod , ali idrugi.Z a j e d n i k iusaglaendogovor i z a j e d n i k inastup svih ovih

    Kakvim jezikom govore televizijski izvjestitelji, voditeljidnevnika i drugih emisija, nigdje ne raspoznajemo voditelja

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]

    66/76

    S P RT S P 0 T S P RT S P RT - - - - - -

    ~ OGO ME T : Za Ljiljan govori Elvir o l i na nogometni reprezentativac i novi l a nturskog prvoligaa Istanbulspora,

    V

    Biloje dosta razloga zato sam izabrao lstanbulspor. U stanbulu imam k u u .SClrugeslrane:trener Ajkut je igrao sa mnom Lnadam s ~_a ~ m g s ~ d o b r oslagati. Dalje poznajem nekolicinu i g r a asa kojimsam nekad igrao. U stanbu-

    .

    lsporu je trener golmana Fahrudin O m e r o v i a i predsjednik Demuzan je sal ,

    naih prostora. Mislim,da sam dobro izabrao i nadam se da e mi u lstanbu-lsporu biti najlake i n a j b o l j e ~I n a ezadovoljan sam uvjetima koje s._ mi ponu

    dili u Istanbulu, iako nisamimao neke posebne

    prohtjeve. Usvakom s l u a j ue-

    . lim zavriti nogometnu karijeru u Turskoj. To sam v r s t oo d l u i o kae ElvirB o l i nakon potpisivanje jednogodinjeg ugovora sa turskim prvoligaem

    - . -

    LJILJAN l l - 8 AUGUSTA 2003

    -+ Muhamed B I K I osljednju sezo nu ElvirB o l i je nosio dres madridskog Raja Valiekana, a od naredne sezoneb o s n s k o h e r c e g o v k

    nogometnog reprezentativca gledat e m oponovo na turskim travnjacima, na kojima je prije nekoliko godina iz utakmice u uta

    kmicu oduevljavao ljubi telje nogometa jedne od najvatrenijih nogometnih nacija na svijetu.

    Cilj nam je Kup UEFA

    Naime, Elvir B o l i e nare- .dne sezone nositi dres Istanhulspora, l a n aelitne tur ske divizije, r e e p l a s i r a n edrave sa po- - .sljednjeg Svjetskog prvenstva uKoreji i Japanu

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]

    67/76

    S P O RT

    U svakom l u a j u ,elimzavriti no- gometnu karijeru u Turskoj. To sam v r s t o o d l u i o ,rekao nam je EJvirB o l i nakon potpisivanje jednogodinjeg ugovora sa turskimprvoligaem.

    Pitali smo ElviraB o l i a

    sa kakvim ambicijama Istanbulsporulazi u na rednu sezonu.

    lstanbulspor je u minuloj sezoni bio i z m e usedrog i osmogmjesta. Ove sezone pokuat e m osed o m o iplasmana u Kup UEFA.Sigurrw je da e biti teko kad seuzme u obzir da smo mi e t v r t aekipa -u Istanbulu, a zna se dobro kakokotiraju 'Fenerbahche', 'Galatasaray i Besiktas . Upravo, ova tri tima su n a j j a iu turskom prvenstvuteko se ko moe nositi sa njima, i

    g r a k ii finansijski.S .obzirom na to da se B o l i

    tek nedavno p r i k l j u i opripre-mama Istanbulspora, a prve-nstvo u Turskoj p o i n j ep o e -tkom augusta na reprezentati -vac najvjerovatnije n e ebiti ukombinaciji za prvi okraj toprotiv Fenerbahcea, za koji jenekad nastupao.

    Mislim da n e uzaigrati protiv Fenera u prvom kolu, to mi jeposebno ao. Znam da e to biti veoma teka utakmica za nas, ali tae, tu je. Nadam se da u v e u dru

    gom ili r e e mkolu zaigrati od prveminute i od tada zauzeti standardno mjesto u ekipi. Samo da mezaravlje poslui i n e ebiti nikakvih problema. ~ sam rekao da seu Istanbulsporu s j e a mo d l i n o } .

    portisti su najboljiambasadori

    Naa nogometna reprezentacija za koju Elvir o l i godinama nastupa u ovom kvalifikacionom ciklusu ima velike anseda se plasira u bara ili direktnona Evropsko prvenstvo 2004. godine u Portugalu ..

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]

    68/76

    S P RT S P RT S P O R T S P RT

    Sa Stonotenisl

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 550, 1.8.2003]

    69/76

    SPORT

    Bez obzirato je bh. u odnosu na evropski ping-pong u nekoj zlatnoj sredini,ipak svi uovomklubutvrde da imaju veliku ansuda p r o uu drugo kolo i m ebi napravili historijski rezultat jer dosad nijedna bh. eki

    pa nije uspjelap r o i

    prvo kolo.Najbolji u Sjenici,

    Vliegradu I Rudom

    I na ovogodinjimMalim olimpijskim igrama koje se tradicionalno svake godine odravaju uViegradui Rudom, stonoteniseri ovog kluba osvojilisu