ljiljan ljetne sorte šljive zalijevanje sustavom kap po kap Štetnici u

Click here to load reader

Post on 30-Dec-2016

228 views

Category:

Documents

4 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • G r e e n G a r d e n b r o j 6 8 s v i b a n j / l i p a n j 2 0 1 0 . g o d i n a X c i j e n a 3 K M

    LjiljanLjetne sorte ljiveZalijevanje sustavom kap po kaptetnici u konici i neprijatelji pelaFeromonske klopke

  • e-mail: [email protected]

  • 3

    B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

    Urednikova rije SADRAJPENJAICE ZA UGODNU HLADOVINU 4GODINJI ODMORI OPASNOST ZA SOBNE BILJKE 5CVATUE GRMLJE U VRTOVIMA 6VELIANSTVO MEU CVIJEEM 7SUENJE I UVANJE LJEKOVITOG BILJA 8 GRAH KORISTAN U TANJURU, DEKORATIVAN U VRTU 9LJETO U POVRTNJAKU 10UZGOJ I ZATITA KRASTAVACA NA MREI 11UZGOJ RAJICE U KASNIJIM ROKOVIMA 12LEPTIRI - TETNICI KUPUSNJAA 14TETNICI U KONICI I NEPRIJATELJI PELA 16NAVODNJAVANJE VINOGRADA SUSTAVOM KAPA PO KAP 18SINERGON 2000 19PITANJA I ODGOVORI 20LJETNI POSLOVI U NASADU AKTINIDIJE 21NEPOLA SLABO POZNATA VONA VRSTA 22KAKO SUZBIJATI LIAJEVE NA VOKAMA 23LJETNE SORTE LJIVA 24fEROMONSKE ZAMKE 25DUGOVJENI ORAH 26PRVO NATJECANJE TRAKTORISTA ORAA HERCEGOVINE 27TRAVANJ U ZNAKU GREEN GARDENA 28OPREZ! SEZONA JE KRPELJA 29ZANIMLJIVOSTI 30

    GlasiloGREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, iroki Brijeg, Obilazna cesta 27 88220 iroki Brijeg,Tel.: ++ 387 (39) 700 000, fax: ++ 387 (39) 706 572

    Glavni urednik:dr. Ivan Ostoji

    Redakcijski kolegij: Josip Brkljaa, Nino Rotim, Goran Jurilj,Danko Toli, Mario ubela, Ivica Doko

    Marketing: Snjeana Spahi - Bevanda, dipl. oec.

    Fotografija na naslovnici: Ivan Ostoji

    Miljenjem federalnog ministarstvaobrazovanja, nauke, kulture i porta broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine asopis Green Garden osloboen je plaanja poreza na promet.

    Pred Vama se nalazi novi, ljetni broj strunog glasila Green Garden koji na svojim stranicama, kao i uvijek, donosi niz zani-mljivih lanaka iz oblasti voarstva, vinogradarstva, povrarstva, cvjearstva i zatite bilja. U ovom broju izdvajamo niz priloga o cvjetnim vrstama, posebice lanke o ljiljanu te cvatuim grmovi-ma koji krase obiteljske vrtove. Kako dolazi vrijeme godinjih od-mora, mnogima sobno i balkonska cvijee postaje veliki problem. Kako obaviti gnojidbu, prihranu i zalijevanje sobnog i balkonskog bilja, proitajte u istoimenom lanku.

    Tijekom ljetnih mjeseci aktualna je berba i suenje ljekovitog bilja. Kako pravilno brati odnosno suiti pojedine ljekovite biljne vrste, proitajte u prilogu na stranici broj 8.

    Koji su to poslovi koji se obavljaju tijekom ljeta u nasadima aktinidije proitajte sa stranica posveenim voarstvu te na koji nain zatititi voke od liajeva koji u posljednje vrijeme postaju sve vei problem. Nadalje, iz zatite bilja doznajte za to sve slue feromonske zamke koje od sada moete nabaviti i na naem tri-tu, a koje se koriste za praenje i suzbijanje tetnika u vonim na-sadima. Priloge zaokruujemo lankom o leptirima ije gusjenice prave znaajne tete u nasadima kupusa.

    Iz svijeta povrarstva pored redovitog kalendara sjetve izdva-jamo prilog o uzgoju i zatiti krastavaca na mrei, te uzgoju rajice u kasnijim agrorokovima. Na stranicama posveenim povru mo-ete proitati i lanak o grahu, koji se sve vie uzgaja na podruju Hercegovine.

    I ljubitelji pela doi e na svoje. Za njih smo pripremili lanak o tetnicima i uonici i neprijateljima pela i nainu njihova suz-bijanja.

    Nita manje nisu zanimljivi ni prilozi o zalijevanju sustavom kap po kap, ljetnim sortama ljive, orahu, te posebno izdvajamo prilog o prvom natjecanju traktorista oraa na podruju Herce-govine. Ali kako ni to nije sve, ipak Vam preporuamo da na i Va Green Garden detaljno proitate, a ukoliko smo neto propustili nadamo se da nam to neete zamjeriti.

    Urednitvo

  • 4

    B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

    Svojim razgranatim nai-nom irenja pokrivaju ve-like povrine i idealne su za sadnju uz pergole, balkonske ograde i sl. Ukoliko ih ostavimo da rastu bez ikakve potpore, ve-ina penjaica e posluiti kao odlini pokrivai tla.

    Tekoma (Campsis radicans, sin. Tecoma radicans) je polu-otporna listopadna penjaica porijeklom iz Sjeverne Ameri-ke. Cvjetovi su krupne trubice dugake desetak centimetara, skupljene u cvatovima na kraju ovogodinjih izboja, crveno-na-ranaste boje. Ovi cvjetovi ine tekomu jednom od najupeat-ljivijih vrtnih biljaka tijekom ljetnih mjeseci. Ali, da bi cvala, potrebno joj je duboko, plodno tlo i sunan, zatien poloaj. Na tekim glinovitim i suhim pje-skovitim tlima nee dosei svoju punu ljepotu. Jedini nedostatak ove biljke je to je neugledna tijekom zimskih mjeseci kada baci lie i ogoli. Zbog toga te-koma nije prikladna penjaica za mjesta koja treba zakloniti zbog njihova runog izgleda. Radije je upotrijebite tamo gdje joj nema premca: na junom proelju kue ili za prekrivanje suncu izloenih ograda i sjenica.

    PENJAICE ZA UGODNU HLADOVINUPenjaice su biljke koje koristimo u kreiranju okomitih obojenih povrina, posebno u situacijama gdje je to teko ili nemogue izvesti drugim biljnim vrstama. Tu svoju sposobnost penjaice zahvaljuju mogunosti rasta na vrlo malom, gotovo minimalnom dijelu tla, to je inae sluaj na tlima uz kuu, ograde i zidove.

    Glicinija kineska (Wisteria sinensis) je otporna listopadna grmolika penjaica, podrijetlom iz Kine. Ima brojne mirisne svje-tloljubiaste cvjetove u dugim viseim cvatovima. Prva cvatnja ove biljke je u kasno proljee, a druga u kasno ljeto. Koristi se za prekrivanje zidova, sjenica, pergola, lukova i drugih vrtnih konstrukcija. Pogodna je i za bonsai. Dobro raste u kvalitet-nom ilovastom tlu na toplom sunanom mjestu. Obrezuje se u ljeto nakon prve cvatnje, te po potrebi ponovo u zimu. Izrazito je snana biljka te se redovitom rezidbom mora kontrolirati njen rast. Nikako je nemojte dopusti-ti da glicinija bez kontrole raste u vaemu vrtu.

    Jasmin obini (Jasminum officinalis) je otporna listopadna penjaica snanog rasta podrije-tlom iz Azije, sa sjajnim listovima i bijelim mirisnim cvjetovima. Gusto prekriva povrine. Koristi se za rast uz vrtne konstrukcije, te uz debla stabala. Vrijeme cvat-nje je ljeto, pa sve do u jesen. Dobro raste u prosjeno hranji-vom ilovastom tlu na sunanom mjestu. Ukoliko je potrebno, obrezuje se u proljee.

    Veoma slina vrsta obinom jasminu je pravi jasmin (Jasmi-num azoricum). Ovo je poluot-

    Josip BrklJaa, ing.

    I to trebate znatiBorave li u vrtu mala djeca, igrajui se na terasi koju prikrivaju

    glicinija i tekoma, brino pazite da nehotice ne pojedu bilo koji dio glicinije, osobito mahune i sjemenke. Naime, dvije do tri poje-dene sjemenke mogu prouzroiti teko otrovanje s muninama i bolovima u trbuhu, proirenje zjenica i poremeaj cirkulacije, jer glicinija sadrava otrovne glikozide: vistarin i lektin.

    porna vazdazelena penjaica, koja u uvjetima blage klime cvate gotovo cjelu godinu. Ina-e kod nas cvjeta tijekom cjelog ljeta. Dobro raste na sunanom,

    zatienom poloaju ali podno-si i blagu sjenu. esto se koristi za rast uz pergole i zidove, ali i kao lonanica. Obrezuje se u proljee.

    Glicinija esta penjaica

    Jasmin cvate sve do jeseniKrupni cvjetovi tekome

  • 5

    B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

    Ljubiteljima cvijea dobro je poznata injenica kako su voda i svjetlo dva jako bitna imbenika za uzgoj biljaka u posudama. Bez njih biljka brzo doivljava ok i za kratko vrijeme ugiba iz razloga to se naruava normalan proces fotosinteze. Stoga mnogima od nas, s dola-skom vruih ljetnih dana i godi-njih odmora, namee se i pitanje

    GODINJI ODMORIOPASNOSt ZA SObNE bILJkEDolaskom vruih ljetnih dana i godinjih odmora, koje e mnogi provesti daleko od vlastitih domova, svima nam se namee pitanje na koji nain svojim sobnim biljkama osigu-rati dovoljne koliine vode.

    na koji nain sobnim biljkama osigurati dovoljne koliine vode. No, meutim, ljubitelji sobnih bi-ljaka snai e se na razne naine kako njihove arene ljepotice ni u kojem pogledu ne bi patile. Kako do toga uistinu i ne bi dolo, po-trebno je:- prepusti brigu oko zalijevanja

    nekom od povjerenja;- posluiti se namjenskim flortis

    gelovima koji se mogu pronai u poljoljekarnama;

    - posluiti se vlastitom matom i pokuati napraviti priuvni su-stav za natapanje.

    flortis gelovi-rjeenje zadugotrajnu opskrbu vodom

    Iako je brigu oko odravanja sobnog cvijea najbolje prepustiti osobi od povjerenja, danas to ba kao i da nije tako lako. Stoga smo odluili na godinji odmor poni-jeti i kljueve svoga stana. Ali, to onda s naim sobnim biljkama. Sreom, postoji rjeenje koje do-lazi iz renomirane tvrtke flortis. Naime, danas na tritu moemo pronai namjenske gelove koje naim sobnim biljkama osigu-ravaju dovoljne koliine vode u

    trajanju od ak 30 dana. Broj na-vedenih gelova ovisi od veliine, odnosno, promjera lonanica a to je i naznaeno na samoj amba-lai ovog revolucionarnog flortis proizvoda. U protivnom, pojedine domaice ve imaju provjerene metode a koje se odnose na prav-ljenje priuvnih sustava za nata-panje. Dakako, rije je o itavom asortimanu proizvoda, poevi od plastinih boca pa sve do podlo-aka ispunjenih glinom. Meutim, sve navedene metode nisu i jed-nako uinkovite. Ali, pored svega potrebno je imati na umu kako sve biljke nemaju iste potrebe za vodom, te da biljke u fazi intenziv-nog rasta i cvjetanja trebaju vee koliine vode. S druge strane, kak-tusi i sukulenti uvaju zalihe vode u mesnatim listovima pa ih treba rjee i zalijevati, dok biljke kru-pnih listova, pak, trebaju ee za-lijevanje. Osim toga, vrijedi pravilo kako biljke u malim loncima kao i one biljke ije je korijenje preraslo treba ee zalijevati. Da nita ne biste prepustili sluaju, nuno je poznavati i injenicu kako se voda bre isparava u glinenim za razliku od plastinih posuda.

    Biljke na tjedan danaIako je razdoblje od tjedan

    dana jako kratko vrijeme glede zbrinjavanja biljaka, to ne znai da na odmor moemo bezbrino otii bez njihove prethodne op-skrbe vodom. Naime, supstrat je potrebno zasititi vodom i biljke potom staviti na blago osvijetlje-no mjesto, primjerice na sjevernu ili istonu stranu. Meutim, esto se postavlja pitanje kako supstrat adekvatno zasititi vodom, a da smo pritom sigurni da e biljka uistinu i dobiti dovoljne koliine vode. Stoga je biljku nuno stavi-ti u podloak s vodom ili uroniti u veu posudu u trajanju od 20-tak minuta. Nakon toga odlijemo

    Josip BrklJaa, ing.

    vodu iz podloka ili biljku izvadi-mo iz posude. Tim inom biljka je spremna za samostalan ivot u trajanju od tjedan dana.

    Ukoliko pak na odmoru osta-jemo dulji vremenski period, mo-ramo biti svjesni i injenice da e nae biljke ipak doivjeti stanoviti ok, koji e biti izraen u manjoj ili veoj mjeri. Najbolje se to oituje na primjeru fikusa benjamina koji nas obino doekuje s obiljem otpalih listova. Meutim, uz pri-mjenu ranije spomenutih gelova, ne trebate biti zabrinuti jer e se va fikus vrlo brzo i oporaviti. A, razumljivo je da ete njegovom brem oporavku najbolje prido-nijeti vi sami i to ponajprije ue-stalom primjenom Green Garden gnojiva za zelene biljke. Dakle, pomou malih trikova i savjeta moete uiniti ovo ljeto ugodnim i za vae biljke, a koje e vam to viestruko znati i uzvratiti!

    Korisni savjeti- nabavite dubok podloak i

    ispunite ga ljunkom ili ku-glicama gline. Napunite vo-dom do dva prsta ispod ruba i zatim na ljunak poloite lonanicu. Korijenje e samo crpiti potrebnu koliinu vla-ge.

    - lonanice se mogu smjestiti i u kadu tako da na dno stavi-mo prostirku ili novinu. Na to stavimo opeku i potom kadu ispunimo vodom tako da pokrije opeku na koju emo staviti biljke u loncima.

    - plastine boce nemojte ba-cati u smee ve ih napunite vodom i okrenite ih, pritom pazei da grlo boce bude vrsto zabijeno u zemlju lon-anice. ep odvrnite do po-lovice ili zaepite vatom pa e voda otjecati polagano u zemlju.

    Posebna gnojiva za biljke Gelom protiv sue

  • 6

    B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

    Vee zanimanje za cvatue grmove dovodi se u vezu s novim nainom uzgoja odnosno prodaja kontejniranih sadnica koje se mogu saditi u svako doba godine. Osim toga, otvaranje vrtnih centara, te vei izbor vrsta takoer su pridonijeli veoj zainteresiranosti za cvatu-e grmlje.

    Pravilno posaeno cvatue grmlje stvara nam osjeaj privat-nosti i intimnosti, a ujedno moe sluiti kao vjetrozatitni pojas. Meu cvatuim grmljem postoje vrste niskog rasta, koje slue kao pokrivai tla, te vrste uspravnog rasta kojima se moe ublaiti krutost linija modernih zgrada.

    RododendronRododendron je jedan od

    naih najomiljenijih cvatuih gr-mova. Trai djelomino sjenovi-to, kiselo tlo. Danas ga moemo sresti gotovo svugdje. Njegovi vazdazeleni listovi te cvjetovi ra-zliitih boja mamac su za mnoge

    CVAtUE GRMLJE U VRtOVIMA

    oi. Cvjetovi su zvonasta ili tru-basta oblika.

    Najtraeniji vrtni rododen-droni visoki su 1,5-1,8 metara i cvatu u svibnju. Prilikom sadnje rododendrona imajte na umu da imaju plitko korijenje, te ih se ne smije saditi preduboko. Svake jeseni malirajte ih tresetom. Ti-jekom ljeta trae dosta vode.

    KalistemonKalistemon se smatra cva-

    tuom biljkom koja je vie pri-lagoena uzgoju u zatienim prostorima, ali se u junim kraje-vima moe uzgajati i na otvore-nom, na zatienim poloajima najee uz osunani zid. Zbog toga je potrebno obratiti pozor-nost kod kupnje na sorte otpor-nije na hladnou. Glavno obi-ljeja kalistemona je usko lie i cvatovi koji su nalik na etku za pranje boca. Cvjetovi imaju uo-ljive pranike i gusto su poredani du cilindrinog klasa na ijem je vrhu skupina kratkih, lisnatih

    Matea pehar, dipl. ing.

    Danas se cvatue grmlje koristi za stvaranje trajnog drvenastog okvira kao pozadina za mnoge cvjetne vrste koje daju boju vrtu tijekom cijele godine. Zadnjih godina stalna je potranja za cvatuim grmovima. Vie je razloga poveanog interesa za cvatue grmove.

    izboja. Kalistemon e rasti bre na sunanom poloaju.

    ErikaErika je tipini predstavnik

    vrijeskova s vrstim izbojima, igliastim listovima i zvonoli-kim cvjetovima. Meu vrstama

    postoji velika razlika u oblicima, veliini, boji cvijeta, te zahtjevu prama stanitu. Tipina erika je biljka zbijena rasta koja nara-ste do 20 cm i najee se sadi u vrtu kao pokriva tla, ali ima i onih koje rastu do 2 metra visine. Cvatu u razliito vrijeme.

    Neobini cvatovi kalistemona

    Cvjetovi erike razliitih bojaRododendron trai kiselo tlo

  • 7

    B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

    Ove uistinu prekrasne bilj-ke odlikuju se prelijepim cvjetovima koji ponekad, nekima od nas, svojim opojnim i intenzivnim mirisom znaju zadati ak i glavobolju. Ali, iako je mo-da pomalo teak miris ljiljana, ljepotu njegovih cvjetova u vrtu nita ne moe zamijeniti. A ljilja-ni su stari, dobro nam poznati ukrasi vrtova jer se uzgajaju ve stoljeima usprkos injenici kako neopravdano slove za zahtjevne biljke. Danas, pak, zahvaljujui selekcijskim radom stvoreni su brojni kultivari koje moemo u nijansama razliitih boja susre-sti u mnogim vrtovima. U novije vrijeme posebno su popularni dvobojni ljiljani s tamnijim sre-

    VELIANStVOMEU CVIJEEMLjiljani su biljke raskonih cvjetova koje prati glas kako vole hladne noge i toplu glavu a to je i vie nego tono. Naime, posadite li ispod vitke stabljike ljiljana neku manju biljku, tako da korijen ljiljana bude u hladu, dobit e te upravo ono to ova biljka voli. S druge strane, raskoni cvijet mora biti iskljuivo na suncu.

    ditem i svijetlim vrcima latica, odnosno, prugastim cvjetovima neobinih kombinacija. Njihovoj maginoj privlanosti doista je teko odoljeti.

    Sadnja ljiljana I kako smo ve spomenuli,

    ove relativno zahtjevne biljke trae propusno tlo, bogato hra-njivima to znai da ih ni u ko-jem sluaju nije poeljno saditi na tekim i glinenim tlima, kao ni na tlima gdje se voda due vrijeme zadrava. Meutim, ukoliko ove ljepotane raskonih cvjetova niste uspjeli uzgojiti u vrtu s njihovim uzgojem moe-te pokuati u loncima. Moete ih posaditi i uzgajati na suncu ili polusjeni, ali nikada u potpu-noj hladovini. Lukovice ljiljana

    sade se u jesen (rujan-listopad) ili u proljee i to uglavnom sku-pno tj. 3 do 7 lukovica zajedno. Osnovno pravilo prilikom sad-nje ljiljana je to da vrh lukovice treba biti prekriven desetak cen-timetara debelim slojem zemlje. Iznimka je Madonin ljiljan koji se pokriva samo 3-5 cm debelim slojem zemlje, a prezimljava bez zatitnog pokrova. Razmak sad-nje ovisno o sorti iznosi 30-45 cm. Posaene lukovice trebaju se potom dobro zaliti, dok se u hladnim podrujima obino pokriju s 10-tak cm debelim slo-jem slame ili pak nekim drugim pokrovnim materijalom. Zatit-ni sloj se uklanja tek poetkom proljea, prije nego to ljiljani izbiju. Najbolji nain izbora lu-kovica prilikom sadnje ljiljana su gomolji upakirani u vlani treset, a mogu se pronai u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama. Ako su gomolji suhi, potrebno ih je pak prije sadnje navlaiti ili moemo navlaiti samo tre-set koji se nalazi oko lukovice. Jesenska sadnja ljiljana daje mnogo raniju cvatnju, to znai da emo rano u proljee imati lijepe cvjetove u vrtu. Nakon to su ljiljani ocvali, gomolji se vade i spremaju u sanduie gdje se u vlanom tresetu uvaju do slje-dee sadnje. Lukovice posaene u lonce mogu prezimiti na tem-peraturi od minus 5 stupnjeva C. A unato brojnim tvrdnjama kako su ljiljani zahtjevne biljke, otkrit ete kako uz malo truda i panje moete imati raskone cvjetove i u svom vrtu. Jer lji-ljani posaeni na pravo mjesto, uz malo panje i njege, mnogo

    stanislava rotiM, dipl. ing.

    godina davat e lijepe i raskone cvjetove.

    Njega biljakaPrije negoli smo odluili oba-

    viti sadnju lijana, potrebno je tlo obogatiti i gnojivima koja sadr-e velike koliine fosfora i kalija. Obogaeno tlo omoguiti e da ljiljani brzo izrastu i daju prelijepe, raskone cvjetove. Prilikom rasta i cvjetanja potrebno je redovito vriti prihranu ljiljana i to blagom otopinom hranjiva slinog sasta-va (manji sadraj duika). Nakon to su ljiljani ocvali trebamo od-straniti cvjetove kako ne bi dolo do zametanja sjemena. Na kraju vegetacije potrebno je odrezati stabljiku pri zemlji i prekriti tre-setom ili slinim materijalom a sve kako bi gomolj zatitili od smrzavanja. Svakih nekoliko go-dina biljke koje slabije cvjetaju potrebno je razdijeliti i presaditi. To znai da se razmnoavanje lji-ljana obavlja dijeljenjem gomo-lja tako to manje lukovice koje rastu pokraj glavne prethodno odvojimo. Nakon to se oiste od propalih dijelova vee luko-vice se odvoje i posade posebno, kako je to i opisano kod sadnje.

    Meutim, danas na tritu moemo pronai veliki broj ra-zliitih kultivara u razliitim ni-jansama boja. A porodici ljiljana (Liliaceae) pripadaju ukrasne biljke bez kojih bi nai vrtovi bili znatno siromaniji premda se u istoj skupini nalaze i brojne samonikle biljke iji su cvjeto-vi meu najljepim livadskim i planinskim cvijeem. A upravo je sada vrijeme njihove raskone cvatnje!

    Ljiljani - stari ukrasi vrtova

  • 8

    B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

    svenjeve, a preko glavica sta-vite papirnate vreice i objesite na toplo i zrano mjesto. Sjeme se ne smije spremati u plastine vreice jer one potiu stvaranje vlage.

    Suenje korijenjaKorijenju za uspjeno sue-

    nje treba temperatura 50-60oC. Za suenje je prikladna penica podeena na najniu tempera-turu s otvorenim vratima. Prije suenja korijenje dobro oribajte, nareite ga na komadie i rairite po limu za peenje. Komadie stavite u hladnu penicu i povre-meno okreite zbog ravnomjer-nog suenja. Vrijeme suenja ovisi o vlazi i veliini.

    Uspjenim se smatra ono suenje kojim se iz svje-ih biljaka ukloni vlaga a ostanu eterina ulja. Sam po-stupak suenja mora se obaviti to prije, kako eterina ulja ne bi nestala prilikom prirodnog pro-cesa raspadanja. Klju pravilnog suenja su ispravna temperatura i niska vlanost.

    Temperatura za suenjeProsjena temperatura za

    komercijalno sueno bilje iznosi 38oC, to se teko moe ostvariti kod kue bez specijalnih urea-ja. Temperatura zraka izmeu 20 i 32oC, koja vlada u zranim vitri-nama ili u vitrinama blizu grijaa, sasvim e odgovarati. Za suenje ljekovitog bilja dobro e poslui-ti i neka soba s elektrinom grija-licom koja nije direktno uperena u bilje.

    Suenje na suncu provodi se u krajevima gdje su visoke tem-perature i gdje ima malo vlage, ali se na taj nain gubi boja, a bi-lje je izloeno veoj mogunosti zagaenja.

    SUENJE I UVANJELJEkOVItOG bILJAPoetkom ljeta veliki broj ljekovitih biljka poinje cvasti, a i trenutak kada veliki broj ljubitelja ljekovitih biljaka, bilo da su amateri ili profesionalci, kreu u sakupljanje. Ubrano ljekovito bilje moramo pravilno osuiti ako elimo zadrati ljekovite sastojke.

    Mjesto za suenje mora biti suho i prozrano, te mrano da bi se bolje ouvala boja. Za ovu namjenu garae nisu prikladne.

    Suenje u penici nije pri-kladno posebno za cvjetove i listove, ak i na najnioj tempe-raturi, ali je prikladno za suenje korijenja. Isto tako suenje ljeko-vitog bilja u mikrovalnoj penici nije prikladno, jer se zbog sprje-avanja svjetlosnog luka stavlja mala posuda s vodom, ime se dobiva suprotni uinak.

    Suenje listovaZeleno bilje sitnih listova

    moe se suiti na stabljikama, ali veliki listovi se sue pojedina-no.

    Suenje se najee obav-lja na razapetoj mrei izmeu okvira, da zrak moe cirkulirati i ispod, na koju se raire listovi. Mree se dre na toplom, ta-mnom i zranom mjestu. Lie se sui sve dok ne postane puc-ketavo na dodir. Vrijeme suenja ovisi o debljini listova i o koliini vlage, o stupnju topline i o vlazi u zraku. Suenje najee traje od 3-4 dana do najvie jednog tjedna. Kad su listovi suhi, skida-ju se s stabljike, a ako su listovi veliki, smrve se i spremaju.

    Ljekovito bilje se moe suiti i tako da se zavee u svenjeve i objesi na isto i zrano mjesto.

    Kod velikog broja ljekovitog bilja sue se cvjetovi. Cvjetove nevena lake je suiti cijele, pa se poslije, prema potrebi mogu skidati latice.

    Kako se suepojedine vrste?

    Lavandu je najbolje objesiti u svenjevima svezane rafijom. Cvjetni klasovi prekriju se pa-pirnatom vreicom da po njima ne pada praina. Osim toga pa-pirnate vreica sakupljaju otpale latice.

    Cvjetovi luka vlasca i ruini pupoljci koji se upotrebljavaju u dekorativne svrhe, zadrat e lijep oblik ako se sue u usprav-nom poloaju tako da se stapke provuku kroz iane reetke za kolae.

    Ako prilikom suenja cvjeto-va elite zadrati savren oblik i boju. Stavite cvijet na tanak sloj sitnog specijalno obraenog pijeska i njime prekrijte cvijet. Tako pripremljen cvijet sui se 2-3 tjedna.

    Sjeme se bere zajedno sa sjemenim glavama koje se na-laze na stapkama. Zaveite ih u

    Josip BrklJaa, ing.

    Spremanje osuenog biljaOsueni listovi i cvjetovi brzo e propasti i izgubi-ti aromu i boju. Uvijek ih spremite na suho i mrano mjesto. Cvjetove i listove od kojih ete napraviti potpuri moete spremiti u papirnate vreice i hermetiki zatvore-ne limenke ili staklenke.

    Nasad lavande u Hercegovini

  • 9

    B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

    Iako se grah nerado nalazi na je-lovniku, viestruko je koristan. To je i razumljivo jer se radi o povru s doslovce najsavreni-jom kombinacijom hranjivih tva-ri. Dovoljno je samo spomenuti kako je niskokalorian, praktino ne sadrava masnoe, a istodob-no sadri vitamine B skupine. Nutricionisti ga stavljaju na vrh zdrave prehrane te ga posebno preporuuju vegetarijancima i osobama s povienim kolestero-lom. Zbog sadraja eljeza grah je u odnosu na sve druge vrste povra najkorisniji i najuinkovi-tiji u borbi protiv anemije. Stoga je doista velika teta da domaice prednost daju mesnim obrocima a za grahom poseu samo kada zakripi u kunom proraunu.Razlike izmeu grahamahunara i graha zrnaa

    Po vrtovima i poljima uzgaja-ju se brojne sorte graha od kojih svaka ima svoje posebnosti. Me-utim, esto se postavlja pita-nje ima li u botanikom smislu razlike izmeu graha mahunara i obinog graha zrnaa? Nema. Razlike se dakle oituju samo u uporabnoj vrijednosti pojedinih sorti. Osim toga, mahune gra-ha mahunara se mogu koristiti

    GRAH kORIStAN U tANJURU, DEkORAtIVAN U VRtURije je o povru koje su nai preci rado jeli, gotovo svakodnevno. Nita zauujue, jer radi se o jeftinoj ali ukusnoj namirnici koja je i onim najsiromanijim omoguila preiv-ljavanje. Zbog toga je grah stekao epitet sirotinjskog mesa.

    za kuhanje i konzerviranje dok se mahune graha zrnaa koriste za proizvodnju fizioloki zrelog zrna.

    Najee sorte grahaU poljoljekarnama najee

    nailazimo na niske sorte graha mahunara BERGGOLD i TOP CROP. BERGGOLD se najvie i uzgaja u Hercegovini a odlikuje ga nizak rast i veoma rano pris-pijevanje. U razdoblju od dva mjeseca oblikuje ute mahune okruglastog presjeka koje su po-godne i za zamrzavanje. Dosta se koristi i za pripremanje salata a zbog svoje velike ukusnosti i hra-

    njive vrijednosti u Hercegovini se udomaio pod nazivom ZLATNA ili UTA OLOVKA. S druge strane imamo slinu, ranu sortu, niskog graha mahunara TOP CROP koju odlikuje zelena boja mahuna. Iako se, takoer, radi o cijenjenoj sorti, u junim krajevima nae

    nino rotiM, dipl. ing.

    zemlje puno vie se uzgaja BER-GGOLD. Meutim, osim navede-nih sorti, jo se uzgajaju i niske sorte, irokih i plosnatih mahuna zelene boje STAROZAGORSKI i ROMA. Za sve one koji na jelov-niku ele ute, iroke mahune predlaemo da pokuaju s uzgo-jem cijenjene sorte visokog rasta UDO VENECIJE. Svakako da ne smijemo izostaviti i ne spome-nuti kultivare OGNJENI JEZIK i PROVAJDER. Dakle, svaka sorta graha, bilo mahunara, bilo zrna-a, ima svoje kulinarske vrijedno-sti i specifinosti uzgoja te kod kupnje i nabave sjemena traite odgovarajuu strunu pomo radi lakeg izbora.

    Vanost navodnjavanjaPoto se vei dio uzgoja graha

    mahunara i zrnaa odvija tijekom ljeta, potrebno je voditi rauna o njegovu navodnjavanju. Dobro je poznato kako ljeti znaju biti suro-vi, sparni dani u Hercegovini a za grah je upravo najkritinija sua u vrijeme cvatnje i neposredno iza nje. Navodnjavanje je poeljno provoditi kienjem jer se tim po-stupkom podie vlanost zraka a to pridonosi uinkovitijoj cvatnji i zametanju mahuna. Razumljivo da od toga izravno ovisi i prinos te posebno kvalitet mahuna.

    Dakle, u dijelu svog vrta (ali i plastenika) svakako planiraj-te i sjetvu graha jer je on puno hranjiviji i zdraviji, primjerice od mesa ali i drugih namirnica. Uo-stalom, grah je postao tradicio-nalno jelo svih europskih kultura s bogatom recepturom u svim kuhinjama svijeta. Istina, nakon njegovog obilnog konzumiranja malo moramo obuzdati naku-pljene plinove u crijevima. Ali to ete, ta nitko nije savren...

    Mahune i sjeme sorte udo venecije

    Sorta visokog graha Sorta Bergold

  • 10

    B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

    U toplijim dijelovima Her-cegovine tijekom srp-nja i kolovoza ozbiljniji proizvoai nastavljaju sjetvu i sadnju povra kako bi zadovoljili potrebe trita. Istina, uvjeti za sjetvu povra nisu optimalni jer ipak u ovo doba godine esto vladaju tropske vruine. Stoga je biljkama potrebno osigura-ti dovoljne koliine vode kako uloeni trud ne bi bio uzaludan. Osim toga, prije sjetve sjemena nuno je kvalitetno pripremiti tlo, to podrazumijeva i unoe-nje odgovarajuih biljnih hranji-va. Prije sjetve ili sadnje povra nikako ne smijemo zaboraviti i unoenje insekticida u tlo, s tim da se obvezno konzultiramo s lokalnom savjetodavnom slu-bom. Nije nevano napomenuti da sve navedene radove u povrt-njaku, poevi od zalijevanja pa do unoenja gnojiva, trebamo obavljati predveer ili rano uju-tro, kad temperature nisu previ-soke.

    esto se postavlja i pitanje kada je tlo presuho, odnosno kako odrediti pravodobni mo-ment zalijevanja. Stoga, trebate li povre zalijevati, jednostavno procijenite tako da na dubini od 10 cm iskopate malo zemlje i sti-

    LJEtO U POVRtNJAkUIako su temperature u ovom razdoblju iznimno visoke, intenzitet radova u povrtnjaku se tek neznatno umanjuje. Proizvo-aima je vano osigurati kontinuitet berbe svjeeg povra koje se u naim junim podrujima od jeseni, zime pa sve do travnja moe brati na otvorenom polju i plasirati na trite.

    snete je u ruci. Raspadne li se, to je znak da je tlo presuho. Osim toga, vrtlari su esto u nedoumi-ci vezanoj za koliinu utroene vode neophodne za zalijevanje. A openito govorei, koliine vode variraju ovisno od klimat-skih prilika, sastava tla pa sve do povrtne kulture koja se uzgaja. Ipak, vrijedi nepisano pravilo kako mlade biljke u poetku ra-zvoja zahtijevaju 1-2 litra vode na dan, dok starije biljke troe od 2,5 do 5,5 litara dnevno. Ali, uvijek je starije biljke poeljnije zalijevati jednom do dva puta tjedno s 10-20 litara po etvor-nom metru nego svaki dan s 5

    litara vode. Pored toga, kako bi se sauvala vlaga u tlu, dobro je povre zastirati pokoenom travom, slamom ili liem jer je dokazano da zastirka po etvor-nom metru utedi ak i do jednu litru vode dnevno.

    Razumljivo je da su podaci u tablici orijentacijski i da optimal-no vrijeme sjetve ovisi od vlada-juih klimatskih prilika. Svakako da je najkritiniji period sjetve u razdoblju od 20 srpnja do 10 kolovoza.

    Osim sjetve, aktualna je i sad-nja presadnica povra: cvjetae, endivije, kelja pupara, zimskog kelja, zimskog kupusa, jesen-ske salate i dr. Pri tom prednost imaju presadnice proizvedene kontejniranim nainom i to iz razloga to se bez veih pote-koa mogu saditi tijekom cijele godine uz izostanak stresa-za-hvaljujui grudi supstrata oko korijena. Sadnja se obavlja u dovoljno vlano tlo s tim da dva tjedna nakon sadnje trebamo obaviti i prvu prihranu (KAN i sl.). Kako je ovo godina s pojaanom pojavom lisnih uiju i stjenica, trebamo voditi rauna i o zatiti prijesadnica a to se prije svega odnosi na kupusnjae. Posebnu pak pozornost trebamo obratiti na tetnika kupusnu muhu koja je posljednjih godina stalna pri-jetnja kupusnjaama.

    VRSTA POVRA

    KOLIINA SJEMENA

    (g/m2)

    VRIJEME SJETVE

    CVJETAA 3 01.07.-20.07.

    CIKLA 3 01.07.-10.07.

    ENDIVIJA 3 01.07.-31.08.

    MRKVA 4 01.07.-31.08.

    PERIN 3 01.07.-31.08.

    RADI 5 01.07.-31.08.

    PORILUK 15 01.07.-31.08.

    JESENSKA SALATA

    3 01.07.-31.08.

    ZIMSKIKUPUS

    3 01.07.-15.07.

    ZIMSKIKELJ

    3 01.07.-20.07.

    GRAHMAHUNAR

    15 01.07.-15.08.

    Sjetva povra u toplijim podrujima

    Mario uBela, dipl. ing.

    Presadnice salate

    Presadnice kupusa

    Mlade biljke cikle

    Gredica s mrkvom

  • B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

    11

    Krastavac je tipini predstav-nik povra kojem pogodu-je uzgoj na mrei. To je i ra-zumljivo ukoliko je poznato da se na njegovoj stabljici nalaze vitice, koje kad se dohvate nekog pred-meta, brzo ga obuhvate i obavija-ju. Zato se krastavac prilino lako moe uzgajati okomito uz naslon od mree, ice, konopaca, letvica i sl. Najvanije je izabrati poloaj koji je zaklonjen od utjecaja jakih vjetrova, odnosno u naim kraje-vima dovoljno je odabrati poloaj okrenut prema suncu. Ukoliko ga uzgajamo u zatienom prostoru, onda je uzgoj na mrei idealna opcija iz vie razloga. Prije svega, velika prednost okomitog uzgoja krastavaca ogleda se u ogromnoj utedi na prostoru. To je posebno naglaeno u malim obiteljskim plastenicima u kojima se vodi borba za svaki centimetar slo-bodnog prostora.

    Povezanost okomitoguzgoja i gorina plodova

    Puno vaniji moment ogleda se u injenici kako su pojedini proizvoai zamijetili da kod uz-goja na mrei imaju manju po-javu gorine plodova koja ovim sonim plodovima itekako uma-njuje trnu vrijednost. To je lako objanjivo ukoliko se zna da kra-stavci brzo reagiraju na razne po-remeaje nastale u tijeku razvitka plodova. Jednostavno reeno, gorina nije nikakva bolest nego brza reakcija biljke na bilo kakav zastoj ili nedostatak nastao u ti-jeku vegetacije. Tako je utvreno da gaenje po vrijeama u vri-jeme radova tijekom vegetacije znaajnije utjee na pojavu gori-ne plodova. Kod uzgoja na mrei gorina plodova izostaje premda na njenu pojavu mogu utjecati i niske odnosno visoke temperatu-re, zalijevanje hladnom vodom u

    UZGOJ I ZAtItAkRAStAVACA NA MREIKrastavci su jednogodinje biljke puzave vrijeaste stabljike koje vole rasti na visokim tem-peraturama tla i zraka. U takvim uvjetima ostvaruju iznimno visoke urode i kakvou plodo-va. Drugim rijeima, upravo se najvei prinosi osiguravaju uzgojem krastavaca na armaturi odnosno mrei.

    toplijem dijelu dana (doba velikih vruina) i dr. Ipak, jedna od naj-vanijih karakteristika okomitog uzgoja krastavaca ogleda se u injenici kako zbog bolje prozra-nosti biljaka imamo manje pote-koa s bolestima, dok su plodovi puno istiji a berba znatno laka.

    Specifinosti zatitekrastavca

    Kako su krastavci uzgajani u plastenicima podloniji napadu tetnih insekata ali i pojedinih bolesti, to se posebna pozornost treba posvetiti pravodobnoj za-

    titi uzgajanih biljaka. S druge strane, kada krastavce uzgajamo na mrei, tada moemo biti sigur-ni kako je manja mogunost po-jave bolesti u odnosu na klasian uzgoj na tlu dok je zatita biljaka jednostavnije izvediva. Ali, i pored toga primjenu pesticida odnosno zatitu biljaka ne smijemo izosta-viti. Tretiranje biljaka obavlja se prvi put 7-10 dana nakon sadnje pripravcima Daconil (15-17 ml/10 lit vode) u kombinaciji s insek-ticidom Karate zeon (2 ml/10 lit vode). Kada se plodovi ponu za-

    metati, tada tretiranje vrimo pripravkom

    protiv

    plamenjae Ridomil Gold MZ (25 grama /10 lit vode) u kombinaciji s fungicidom protiv pepelnice Topas (2,5 ml/10 lit vode). U fazi berbe zatitu nastavljamo fungi-cidima protiv plamenjae i pepel-nice Quadris (10 ml/10 lit vode) kratke karence (3 dana) ili fungi-cidom protiv plamenjae Revus MZ (25 grama/10 lit vode). Prak-sa je pokazala da, pored svega, u zatienim prostorima trebamo koristiti i pripravak Vertimec (8-10 ml/10 lit vode) koji se ne mi-jea s drugim pripravcima, a ija karenca iznosi 7 dana. Vertimec se aplicira u ranim jutarnjim ili veernjim satima u cilju to efi-kasnijeg suzbijanja tetnih grinja i kalifornijskog tripsa. Svakako treba napomenuti kako je ovdje rije o orijentacijskom programu zatite krastavaca jer e broj tre-tiranja dijelom ovisiti i od stanja u samom nasadu. Ipak, bitno je naglasiti kako je krastavac kultura koja se kontinuirano bere, zbog ega prilikom tretiranja moramo strogo voditi rauna o karenci.

    nino rotiM, dipl. ing.

    Plodovima protiv eiDobro je poznato kako krastavci predstavljaju povre s najveim sadrajem vode. Naime, ak 97 % ukupne teine plodova ini voda. Osim toga, njihovi osvje-avajui plodovi ine znaajan izvor vitamina i minerala. Stoga i ne udi to ih u nekim orijen-talnim zemljama, poput Turske prodavai nude na ulicama na nain da plod krastavca ogule, operu i ponude vam za osvje-enje. Drugim rijeima, u takvim egzotinim zemljama umjesto sladoleda moete kupiti puno zdravije i hranjivije osvjeenje, u vidu plodova salatnog krastav-ca. Meutim, znatno bolje i eko-nominije je ukoliko ga uspijete uzgojiti odnosno proizvesti u vlastitom povrtnjaku.

    Uzgoj krastavca na mrei

    Mrea za uzgoj krastavaca

  • 12

    B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

    Istina, ne vladaju optimalni uvjeti za njen uzgoj, ali raji-ca se moe uzgajati u toplijim krajevima i tijekom ljeta. Iskustva iz Dalmacije pokazuju da onda-nji povrtlari rajicu za kasnu pro-izvodnju siju u lipnju. Sjetva se obavlja na otvoreno uz utroak sjemena od 1 gram po etvor-nom metru. Dakle, sjetva je pri-lino rijetka jer gui sklop ne bi omoguio razvijanje kvalitetnih, vrstih prijesadnica. Ipak, treba imati na umu da prijesadnice

    UZGOJ RAJICE U kASNIJIM ROkOVIMAIako u povrtnjaku vladaju velike vruine, ne postoje vee zapreke za kasni uzgoj rajice. Potrebno je samo malo volje i redo-vitog zalijevanja pa da koncem ljeta moemo uivati u njenim osvjeavajuim plodovima.

    trebaju biti dobro razvijene kako bi mogle podnijeti velike vruine i neto surovije uvjete uzgoja.

    Svakako da je proizvodnja prijesadnica najkritiniji period u kasnom uzgoju rajice. Stoga, treba biti paljiv kako se ne bi preskoilo zalijevanje. Zalije-vanje se nikako ne smije provo-diti za vrueg dijela dana jer bi na taj nain doslovce sprili tek iznikle biljke. Iskusniji povrtlari kupuju i odgovarajue mree za hladovinu kako bi zasjenili mla-de biljke i na taj nain im pruili barem malo odmora od jakog

    veliMir lasi, dipl. ing.

    Pomidora na dalmatinski nainNa (nezaobilaznom) maslinovu ulju kratko propirjajte isjeckanu kapulu, luk i petrusimul, dodajte oguljene pomidore i sve dugo tuite, povremeno mijeajui, dok ne dobijete gust umak. Posoli-te, popaprite i zasladite licom eera. Na taj nain dobili ste alu koja pretstavlja univerzalni sredozemni dodatak tjestenini, njoki-ma, leom i peenom mesu a osnova je i mnogim umacima.

    popodnevnog sunca. Kada smo uspjeli uzgojiti sadnice presai-vanje obavljamo tijekom srpnja na razmak redova od 70 cm i u redu 35 cm.

    Uklanjanje vrhovaOsim, vie panje ljetna

    rajica zahtijeva i uzgoj na dva izboja. Ne smijemo zaboraviti ni otkidanje vrnih dijelova a to se obino provodi mjesec dana pri-je zahlaenja. Cilj ovog postupka je usmjeravanje hranjiva u donje dijelove biljke kako bi biljka for-mirala krupnije plodove. Ukoliko ovaj postupak ne provedemo, hranjiva e odlaziti i u vrne dije-love ime se biljka dodatno iscr-pljuje pa plodovi ostaju prilino sitni i nejednolino dozreli.

    Berba rajiceUkoliko smo uspjeli pravil-

    no uzgojiti rajicu, slijedi berba. Vrijeme berbe ovisi od datuma sjetve/sadnje i vladajuih klimat-skih prilika ali obino poinje po-

    etkom rujna. Ukoliko se vrijeme nenadano pogora, potrebno je obrati sve plodove (ak i zelene) jer rajica bez problema moe i naknadno dozoriti. Dovoljno je plodove rasprostrijeti u prostori-ju na ije podove smo prethod-no stavili slamu u sloju od 15-tak cm. Temperatura prostorije treba iznositi 11-140 C s tim da se u tu svrhu najee koriste klijalita.

    Ljetni uzgoj rajice nije rai-ren iz razloga to zahtijeva malo vie truda i panje. Ali, zato po-vrtnjak tijekom ljeta ostaviti pra-zan jer ipak vrijedi probati.

    Ljetna sadnja rajice Plodovi dozrijevaju sredinom rujna

    Zakidanje vrhova

    Namjenska gnojiva za rajicu

  • e-mail: [email protected]

  • 14

    B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

    Ve od trenutka sadnje, mada do napada moe doi i tijekom uzgoja pri-jesadnica, kupusnjae, posebno glavati kupus, izloeni su napa-du gusjenica kupusnog moljca. To je tipini tetnik kupusnjaa, posebno glavatog kupusa, u po-etnim fazama razvoja biljaka. Ako se mlade biljke na vrijeme ne zatite, moe doi do veoma velikih teta.

    Kupusni moljacPojedinih godina uoene su

    masovne pojave gusjenica ku-pusnog moljca. Na pojedinim biljkama moe se nai vie dese-tina gusjenica. Dok su gusjenice mlade, one izgrizaju samo sre-dinji mesnati dio lista. Nastala oteenja su u obliku prozoria, budui da nije oteena pokoica (epiderma) lista. U narodu se to esto naziva srebrenasta ipka.

    Kako rastu, gusjenice posta-ju prodrljivije i izgrizaju mlado sredinje lie u obliku nepravil-nih rupica. Osim toga, napadnuti listovi su jako oneieni izme-tom gusjenica.

    U sluaju prisutnosti veeg broja gusjenica, mlado sredinje lie je potpuno izgrieno i one-ieno izmetom gusjenica. Do veih teta posebno dolazi kada napad, posebno starijih gusjeni-ca, uslijedi u vrijeme uzgoja pri-

    LEPTIRI tEtNICI kUPUSNJAAMeu velikim brojem tetnika koji mogu napasti kupusnjae znaajno mjesto zauzimaju liinke leptira, tj. gusjenice. Po-sljednjih godina biljee se sve vee tete od ovih tetnika.

    jesadnica, ili neposredno nakon presaivanja biljaka. Na tako mladim biljkama i kod manjeg broja gusjenica dolazi do potpu-nog unitenja sredinjeg dijela biljke, pa takve biljke ne formi-raju glavice ili, kako se u narodu kae, ostaju jalove.

    Meutim, esto se dogodi da kod biljaka, kod kojih su gusjeni-ce moljca unitile centralni vrni dio biljke, iz pazuha listova po-tjera vei broj pupova iz kojih se formira vei broj glavica. Takve glavice u pravilu ostaju veoma male te nemaju nikakvu trinu vrijednost.

    Zatita kupusnjaaZatita mladih biljaka kupu-

    snjaa, posebno glavatog kupusa na kojem nastaju najvee tete od napada gusjenica kupusnog moljca dosta je jednostavna. Po-to se kupus nalazi u poetnoj fazi razvoja, tada je veoma lako temeljito poprskati svaku biljku. Zbog male lisne mase ne troi se puno kropivo po jedinici povri-ne, pa su niski trokovi zatite, to dozvoljava da se tretiranje obavi ee, nekim od sljedeih pripra-vaka: Rotor 1,25 EC, Reldan 40, fastac 10 SC, Karate, ili pak nekim drugim pripravkom.

    Kupusne soviceTijekom jeseni kupusnjae,

    prije svih glavati kupus, mogu biti napadnute gusjenicama ku-

    pusne sovice. Leptir sovice je ak-tivan tijekom noi a preko dana se zavlai ispod listova kupusa ili neko drugo skrovito mjesto. Zato ga poljoprivredni proizvo-ai tee zapaaju i u sluaju da pozorno promatraju kupusnjae, za razliku, od primjerice, velikog kupusara koji iznad parcela ku-pusa leti gotovo tijekom cijelog dana. enka kupusne sovice po-lae jaja s donje strane lista. Jaja su u poetku zelena i teko se zapaaju. Gusjenice su po pojavi najee zelene boje, a kako ra-stu boja im se mijenja od zelene do smee. Gusjenica moe nara-sti i do 40 mm. Kupusna sovica najee razvija dvije generacije godinje, jednu proljetnu i jednu jesenju. Zapravo leptir druge ge-neracije javlja se od sredine ljeta, ali se gusjenice masovno javljaju

    poetkom jeseni. Kupusna sovica za razvoj zahtijeva dosta vlage, pa se masovnije javlja uz rijene tokove i druga mjesta na kojima ima dosta vlage. Meutim, kako se kod nas kupus i ostale kupu-snjae obilno zalijevaju, to sovi-ca i na sunim terenima nalazi povoljne uvjete za razvoj.

    Kupusna sovica, za razliku od kupusara i kupusnog moljca, nije tipini tetnik kupusnjaa. Ona je, naime, polifagna vrsta, to znai da se njene gusjenice mogu razvijati na velikom broju poljoprivrednih kultura, te na nekim korovskim biljkama. To je jedan od razloga da taj tetnik uvijek ima na raspolaganju neku biljnu vrstu na kojoj se moe ra-zvijati. Kada su u pitanju kupu-snjae, gusjenice se mogu razvi-jati na svim vrstama, ali preferira

    dr. ivan ostoJi

    Gusjenica kupusnog moljca

    Leptir kupusnog moljca Oteenja na listovima i glavici kupusa

  • 15

    B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

    glavati kupus na kojem i priinja-va najvee tete.

    Gusjenice se zavlaeu glavice kupusa

    Dok su gusjenice mlade, smjetene su u centralnom dijelu rozete, tj. nalaze su izmeu mla-dih sredinjih listova. tete ine tako to izgrizaju dijelove lista iz-meu nervature u obliku manjih ili veih okruglastih rupica. Kada kupus formira glavicu, gusjenice se zavlae u njenu unutranjost. ivei u glavici gusjenice pra-ve vei broj hodnika pri emu oteuju unutranje listove. Po-red toga, hodnici u kojima ive gusjenice sovica puni su izmeta, to jo vie doprinosi da jae na-padnute glavice nisu uporabljive za ishranu ljudi. Kako odrasle gu-sjenice, koje su u stvari i najpro-drljivije, napadaju razvijenije gla-vice, to tete nisu toliko izraene u smanjenju uroda, to esto moe zavarati poljoprivrednog proizvoaa, glede tetnosti so-vice. Zapravo, tete su ispoljene u pogledu kvalitete napadnutih glavica, to se na kraju svodi na smanjenje dobiti, jer se ne kvali-tetni urod i ako moe biti zadovo-ljavajui, ne moe dobro prodati. Naime, glavice ija je unutra-njost ispresijecana od gusjenica sovice i zagaena izmetom gu-sjenice, domaice izbjegavaju kupovati. Pored toga, glavice kupusa koje su oteene od gu-sjenica kupusne sovice, veoma su podlone napadu, odnosno razvoju patogenih organizama, prije svega gljivica koje izazivaju trule. Takve glavice veoma brzo

    propadaju, pa se u tom sluaju mogu ispoljiti tete i u pogledu smanjenja uroda.

    Zatita kupusa od sovicaKada je u pitanju zatita kupu-

    sa od napada gusjenica kupusne sovice, treba istaknuti da zatita mora biti pravovremeno prove-dena, tj. zatitu treba usmjeriti protiv mladih gusjenica dok se nalaze izmeu mladog sredi-njeg lia. To je potrebno iz vie razloga. Prije svega zbog toga to su mlade gusjenice daleko osjet-ljivije na djelovanje insekticida, te

    to je tada, znai dok glavica nije razvijena i u nju ule gusjenice, lake ostvariti kontakt primijenje-nog insekticida s gusjenicama. Pored toga to zakanjela zatita nije djelotvorna, budui se tada najvei broj gusjenica nalazi u glavicama, te nije mogu kon-takt primijenjenog insekticida sa gusjenicama, isto tako nisu spri-jeene tete koje prave gusjenice u poetku svog razvoja, kada iz-grizaju mlado sredinje lie. Ako se na vrijeme pristupi suzbijanju gusjenica, dakle ako se insekticid primijeni dok su gusjenice mlade,

    tada je zatitu kupusa od napada gusjenica kupusne sovice mogu-e ostvariti primjenom priprava-ka koji imaju izraeno kontaktno i eluano djelovanje. Koriste se uglavnom isti pripravci kao kod kupusnog moljca.

    I kupusari prave tetePored ova dva, poljoprivred-

    nim proizvoaima manje po-znata tetnika, krajem ljeta i po-etkom jeseni, na kupusnjaama se mogu nai i gusjenice drugih leptira, prije svih velikog kupu-sara. U godinama kada doe do masovne pojave ovog tetnika, a na pojedinim parcelama moe doi do potpunog golobrsta svih listova na kupusnjaama. Ukoliko se redovito provodi zatita protiv kupusnog moljca i kupusne sovi-ce, tada nije potrebno posebno vriti tretiranje protiv gusjenica velikog kupusara, jer primijenje-ni insekticidi protiv gusjenica spomenutih tetnika, djeluju i na gusjenice velikog kupusara.

    Kod suzbijanja bilo kojeg tetnika na kupusnjaama treba odabranom pripravku, odnosno insekticidnoj tekuini, dodati neko sredstvo, tj. okvaiva, koje poboljava prijanjanje kropiva na povrinu lista. Naime, povr-ina lista kupusnjaa prekrivena je votanom prevlakom pa se insekticidna tekuina kojoj nije dodan okvaiva slabo zadrava na listu, zbog ega je djelotvor-nost primijenjenog insekticida smanjena. Od pripravaka koji se koriste kao okvaivai kod nas su u prometu sljedei: Chromovit, Extravon i dr. Oteenja na listovima kupusa od gusjenica velikog kupusara

    Gusjenica kupusne sovice Gusjenice velikog kupusara

  • 16

    B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

    Pele odnosno njihove pro-izvode napadaju razliiti tetni organizmi, meu kojima njih nekoliko mogu pri-initi ozbiljne tete. Po tetnosti se posebno izdvajaju mali i veliki voskov moljac.

    Voskovi moljciVoskovi moljci veliki (Galleria

    mellonella L.) i mali (Achroea grise-lla) su noni leptiri koji se javljaju svake godine. Odrasli nisu tetni ,ali su zato tetne njihove liinke koje oteuju sae koje se nalazi van konice, a nekada mogu prii-

    niti i tete u konici kod slabih za-jednica. Inae voskovi moljci pri-padaju skupini skladinih tetnika i najvee tete rade u skladitima.

    enka voskova moljca odloi nekoliko stotina jaja na uskla-ditenom sau. Nakon izlaska iz jaja, liinke se hrane saem, pravei kanale, a sve to upredaju nitima.

    Preventivne mjere suzbijanja odnose se na odravanje istoe u skladitima gdje se skladite-sai i drugi pelinji proizvodi. Skladita moraju biti hladna, s temperaturom ispod 15 oC.

    Danas se na tritu mogu nabaviti razliiti pripravci kojima

    tEtNICI U kONICII NEPRIJAtELJI PELAveliMir lasi, dipl. ing. se suzbijaju moljci u skladitima,

    ali samo neki se mogu koristiti u pelarstvu.

    SlaninarSlaninar (Dermestes lardarius)

    napada razliite vrste proizvoda ivotinjskog porijekla. Odrasli slaninar je crne boje sa sivom prugom, dugaak 7-9 mm, a li-inka naraste do 10 mm. Vrlo je prodrljiv, a proizvode onei-uje velikom koliinom izmeta. Ponekad ga se moe pronai na sau, no tete koje pravi nisu velike. Moe ga se pronai i u konici, a vrlo esto u skladinim prostorima.

    Leptir - mrtvaka glava

    Imago i liinka slaninaraGusjenice i oteenja od voskova moljca Leptir voskova moljca

  • 17

    B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

    Mrtvaka glavaLeptir, domaeg naziva mr-

    tvaka glava (Acherontia atropos L.), je jedan od veih leptira kod nas. Razmjetaj dlaica na lenoj strani prsita daje obrise mrtva-ke glave. arenih je boja.

    Mrtvaka glava je noni lep-tir koji ulazi u konice u potrazi za medom i nektarom. Svojim prisustvom u konici uznemira-va pela koje ga esto i ubiju, pa se u konici mogu pronai ostaci dijelova tijela. Pela esto oblije-pe ostatke tijela propolisom.

    Osnovna mjera zatite je onemoguavanje ulaska leptira u konicu postavljanjem uskog leta.

    Mraviesti su stanovnici pelinja-

    ka, ali ne nanose velike tete. Tu i tamo ulaze u konice u potrazi za medom. Poznato je da neke vrste napadaju pele. Ako se na pelinjaku primijeti vea broj-nost mrava potrebno je pronai i unititi mravinjake.

    Strljenovi i oseStrljen (Vespa crabo) i osa

    (Vespula vulgaris)mogu priiniti tete pelama. Daleko vie su opasniji trljenovi koji mogu postati veliki problem na peli-njaku ako se jave u veoj brojno-sti. Strljenovi love pele ispred konica, ali ulaze u konice gdje

    napadaju leglo, ali i maticu. Suz-bijaju se postavljanjem mamaca na bazi octikavog vina, jabunog soka ili piva. Ne smiju se koristiti mamci koji su privlani za pele (slatkaste tekuine)

    MieviMievi mogu predstavljati

    ozbiljan problem na pelinjaku. Mogu unititi ili oslabiti cijelu pelinju zajednicu. Posebno su tetni tijekom zime kada se uvlae u konice u potrazi za sklonitem. Uznemiruju pele u zimskom klupku, ali se hrane i medom, peludom, mrtvim i ivim pelama. Sae u konica-ma u kojima je boravio mi ima

    karakteristian miris koji odbija maticu i pele. Osnovne mjere zatite svode se na onemogu-avanje ulaska mieva u konice na nain da se suavaju leta i po-stavljaju tzv. eljevi. Ako se pri-mijeti vea brojnost mieva na pelinjaku potrebno je postaviti zatrovane mamce.

    PticeNeke vrste ptica, primjerice

    pelarica ili ukrasne una (Me-rops apiaster) mogu priiniti manje tete pelinjoj zajedni-ci. Ova ptica uznemirava pele prilikom odlaska ili povratka s pae, a vrlo esto lovi pele oko pelinjaka.

    Tijekom zime mievi se zavlae u konice Pelarica lovi pele oko pelinjaka

    I ose priinjavaju tete pelama

    Strljenovi love pele ispred konicaMravi se takoer zavlae u konice

  • 18

    B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

    To je i razumljivo ukoliko se u obzir uzme injenica kako Hercegovina ima dovoljne koliine padavina, samo to su one neravnomjerno rasporee-ne. Drugim rijeima, padavina nema u razdoblju intenzivnog porasta veine poljoprivrednih kultura te se stoga i pristupa na-tapanju.

    Hit su sustavi kap po kapI doista, svakim danim u

    hercegovakim vinogradima moemo uoiti sve vei broj in-staliranih sustava kap po kap. Navedeni sustavi se ve desetlje-ima masovno koriste u vinogra-dima na podruju june Italije. Tamonja praksa je pokazala da se navedenim sustavom moe utedjeti koliina vode i do 60 posto iz razloga to se natapa samo dio tla uz trs, to je sasvim i dovoljno. Uostalom, ukoliko po-gledamo prostrane vinograde tvrtke Hercegovina vina (Konju-si, Blizanci), vidjet emo kako je u njima instaliran sustav kap po kap na nekoliko stotina hektara. Isto tako, novi suvremeni nasa-di stolnog groa tvrtke Revita plant na Buni su takoer sa si-stemom zalijevanja kap po kap. Osim toga, sve vei broj manjih vinogradara svoje vinograde navodnjavaju sustavom kap po kap. Oni najbolje i svjedoe kako

    je profi vinogradarstvo isplativo samo uz potivanje novih teh-nologija i suvremenih trendova. Osim toga, dokazano je kako su se primjenom navodnjavanja kapanjem prinosi poveali za ak 30 posto. Ukoliko to pomno-imo sa nekoliko stotina hekta-ra povrine, dobit e se itekako rentabilna raunica. Zanimljiv je i podatak da je na osnovu dosa-danjih istraivanja, saznanja i osobnih iskustava uoeno kako u kritinim mjesecima za vinovu lozu treba osigurati 4 mm vode dnevno.

    Prednost sustava kap po kapOsim utede vode i osigura-

    vanja veih prinosa, ugraiva-njem sustava kap po kap sma-njujemo vlanost zraka i tla u

    nasadu te su time i opasnosti od bolesti manje. Osim toga, me-uredni prostori ostaju suhi, to omoguuje slobodno kretanje ljudi i strojeva. Takoer, konti-nuiranost navodnjavanja koja se postie ovim nainom uvjetuje veoma povoljan mikroklimat gdje se u permanentno vlanom zemljitu eliminiraju okovi na-stali kao posljedica hercegova-kih tropskih vruina. Drugim, rijeima, u Hercegovini vladaju tropski uvjeti to potvruju i sva-kodnevne temperature preko 30 stupnjeva C koje se mogu javiti u svim mjesecima vegetacije te izrazito vrui dani s preko 35 stupnjeva C od konca travnja do konca rujna. Usljed toga esto dolazi do ekscesnih pojava u po-gledu potreba za vodom i odre-enih okova koji se eliminiraju kontinuiranim, svakodnevnim navodnjavanjem putem sustava kap po kap. Pored toga ne zane-marimo ni injenicu kako je cije-na sustava vie nego prihvatljiva a samo instaliranje i odravanje vrlo jednostavno.

    to na kraju rei nego da dio budunost hercegovake poljoprivrede dobrim dijelom svakako lei i u njenom vino-gradarstvu koje je opet u uspo-

    NAVODNJAVANJE VINOGRADA SUStAVOM kAP PO kAPPosljednjih nekoliko godina unutar vinograda uoava se sve vei broj instaliranih sustava kap po kap koji predstavljaju i svojevrsnu budunost natapanja vinograda u Hercegovini. Pa, svima nam je poznato kako analiza klimatskih imbenika pokazuje da je potreba za na-tapanjem izraena na podruju cijele Hercegovine.

    Mladen karai, dipl. ing.

    Poetak u IzraeluPrva plastina kapaljka kon-struirana je od strane Blassa u Izraelu, odakle se, zajedno sa cjelim sustavom navod-njavanja, proirila po cijelom svijetu. Ovaj sustav navod-njavanja karakterizira upravo kapaljka kao mjesto na kojem se reducira radni tlak iz cijevi i u obliku kapljice isputa vodu na tlo. Danas postoji vie vrsta kapaljki. Obzirom na mjesto instaliranja na cijev, razlikuju se kapaljke ugraene u cijev i one koje se postavljaju na ci-jev. Osim toga postoje i:

    kapaljke s laminarnim to- kom vodekompenzirajue kapaljke samoispirajue kapaljke

    Jedan od osnovnih nedo-stataka navodnjavanja ka-panjem jest zaepljenje ka-paljki, bilo ono mehaniko ili kemijsko. Zaepljenje kapaljki izravno je povezano s kva-litetom vode koja se koristi za navodnjavanje, odnosno njenim fizikalnim, kemijskim i mikrobiolokim faktorima. Zbog toga ptrebno je uraditi analizu kakvoe vode, te na osnovu rezultata odabrati odgovarajuu opremu za na-vodnjavanje kapanjem. filter mora biti pravilno odabran jer u velikoj mjeri o izboru filtera ovisi sustav navodnjavanja. Osim mehanikog zaeplje-nja kapaljke su podlone i kemijskom zaepljenju. Ono je posljedica stvaranja neto-pljivih soli (kalcija, magnezija, eljeza ili mangana) na otvoru ili unutar kapaljke.Jedan od moguih naina sprjeavanja taloenja kar-bonata jeste smanjivanje pH dodavanje kiseline.

    nu. Ali, razumljivo je da samo uvoenjem novih tehnologija i osuvremenjivanjem proizvod-nje moemo oekivati i dobre proizvodne rezultate. Uostalom, kada danas sutra uemo u toliko eljenu Europsku Uniju, morat emo konkurirati naim budu-im vinogradarskim kolegama. Stoga, ukoliko nam s navodnja-vanjem ba i ne ide, tjeimo se saznanjem kako je kvaliteta ipak na naoj strani

    Jedan od naina primjene sistema kap po kap

    Polaganje crijeva za navodnjavanje u tlo

  • 19

    B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

    Karakteristike:Sinergon 2000 je organsko tekue gnojivo namijenjeno foli-jarnoj primjeni kod biljaka koje su podlone ambijentalnom i fiziolokom stresu. Organska komponenta unosi duik u visoko primjenjivom obliku, koji omoguava poboljanje fiziolokih i proi-zvodnih mehanizama uzgajane biljke. Prisutnost aminokiselina u organskoj tvari kao to su glutamin, cistein, serin i glicin omoguava formulaciji da reagira pozitivno na proteinsku sintezu biljke pospjeujui uspostavljane biokemijskih funkcija u sluaju oka uzrokovanog temperaturnim ili fizio-lokim promjenama ili raznim drugim tretmanima. Sinergon 2000 je obogaen magnezijem-najbitnijim elementom za formi-ranje klorofila i karotenoidnih supstanci, te eljezom- pokretaem procesa fotosinteze.Na ovaj nain biljka gnojena Sinergonom 2000 je otpornija, aktivnija, vital-nija i produktivnija.

    Koritenjem SINERGON-a 2000 dobiva se:vea otpornost na klimatske nepogode, bolji vegetativni razvoj, bolja opa uravnoteenost biljke, vea produktivnost kvantitativna i kvalitativna smanjuje stres biljke pri- likom tretmana s herbicidima.

    Doze i nain primjene: (u odnosu na uvjete tla i same biljke)Folijarna primjena (doze za 100 lit vode)

    Voke i vinova loza (kruka, jabuka, breskva, ljiva, kajsija, trenja, kiwi, maslina, vinsko i stolno groe, agrumi, jagoda, i dr.): 100-150 gr primje-njivati u fazi prije i poslije cvatnje i u fazi rasta plodova.Povre (rajica, salata, paprika itd.) 100-120g. Primjenjivati u fazi nakon presaivanja ili ponovne vegetacije, te u fazi formiranja ploda. Kod pri-mjene u zatienim prostorima doza ne smije prei 100 gr/100 lit. vode.Cvijee : 60-80 gr ; primjenjivati u fazi nakon presaivanja ili ponovne ve-getacije, u fazi formiranja cvjetnih pupoljaka. Ukrasne biljke i rasadnici: 80-100 gr ; prilikom pojave prvih novih listo-va.itarice : 1,5-2 kg/ha ; primjenjivati u fazi porasta i rasta stabljike .Industrijske kulture: (repa, duhan, i dr.) 1,5-2 kg/ha. Tretirati nakon po-jave etvrtog-petog lista. Ostalo: (vonjak, povrtnjak, industrijske biljke) 100-150 gr u sluaju am-bijentalnog i fiziolokog stresa.

    Fertirigacija (gnojidba kroz sistem za navodnjavanje):Voke i vinova loza: 5-15 kg/ha Povrtne kulture, ukrasne biljke i cvijee: 1-2 kg/1000 m2.

    Kompatibilnost (mogunost mjeanja): SINERGON 2000 se moe mijeati s ostalim CIfO pripravcima ali i sa sred-stvima za zatitu bilja.Napomene: U zatienom prostoru (plasteniku, stakleniku, tunelima, itd) doze Sinergona ne smiju prei 100g na 100 lit vode (0,1%). folijarni tre-tmani se izvode u jutarnjem ili popodnevnom dijelu dana (ne kod visokih temperatura). Prije primjene protresti bocu. CIfO jami kvalitetu pripravka, ali ne preuzima nikakvu odgovornost za tete nastale usljed neprikladne primjene pripravka ili nepotivanja nave-denih doza i naina primjene.

    SINERGON2000Pospjeuje razvoj biljaka u stresnim uvjetima

    ivica doko, dipl. ing.

  • PItANJA I ODGOVORI

    B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

    20

    Savijanje grana voaka

    Proitao sam da se savijanjem kod voaka plodovi mogu oekivati mnogo ranije nakon sadnje, pa me zanima vrijedi li to za sve vone vrste.

    Savijanje grana u lukove na mla-im vokama u prvim godinama poslije sadnje moe se vie ili manje skratiti trajanje njihove mladenake nerodnosti, odno-sno vrijeme od sadnje do dono-enja prvih plodova. To posebno vrijedi za jabuke i kruke cijeplje-ne na bujnim podlogama i nji-hove pojedine sorte. Na slabije bujnim podlogama i sortama sklonim ranijem plodonoenju savijanjem se ne postigne puno. Na savijanje se troi mnogo vre-mena pa ga primjenjuju voari amateri koji imaju manji broj sta-bala. U veim vonjacima obav-lja se minimalna rezidba, samo toliko koliko je nuno za obli-kovanje kronje i primjenjuje se uravnoteena ishrana, odnosno pravilna gnojidba mladih voa-ka, to takoer pridonosi njiho-vu ranijem plodonoenju.Savijanje se ne prakticira kod ko-tiavih voaka (breskva, trenja, vinja, marelica i ljiva), jer one na njega gotovo i da ne reagiraju.

    Mladen Karai, dipl. ing.

    Vaenje panjeva

    Tijekom ljeta planiram posjei vei broj starijih vonih staba-la. Zanima me kako najlake izvaditi panjeve.

    Nakon rezidbe tijekom jeseni panjeve je najbolje premazati jednim od herbicida na osnovi glifosata (Herkules ili Cosmic). Koristimo fizioloku zakonitost da se u jesen kod drvenastih kultura hranjiva premjetaju iz nadzemnih dijelova u korijen. I upravo ujesen kod svega to tre-bamo unititi koristimo jedan od

    ova dva pripravka. Razrijedi se otopina u omjeru 1:6 i svako de-blo premae etkicom. Otopina e unititi panj i do najmanjeg korjenia, pa ga idue godine moete jednostavno izvaditi bez mehanizacije.

    Ivica Doko, dipl. ing.

    Rastjerivanje zmija

    Postoji li kemijski pripravak za rastjerivanje zmija. Naime, na svom imanju primijetio sam nekoliko zmija u blizini jedne nakupine kamenja koja se na-lazi u zaputenom vonjaku.

    Upravo zmije trae takva mjesta kao svoja stanita, pogotovo ako su jo obrasla raslinjem. Kako bi se rijeili zmija, moramo njihova stanita uiniti nesigurnim za obitavanje. Naime, poznato je da zmije ne obitavaju na povri-nama gdje se ne osjeaju sigur-nim. Takve povrine potrebno je kultivirati, raslinje oistiti, a po mogunosti to kamenje ukloni-ti. Osim toga, raslinje se moe i spaliti. Trajno sprjeavanje nase-ljavanja zmija na neko podruje (vonjak, ili neku drugu povr-inu) teko je izvedivo. Mogu se koristiti pocinana mrea sa sitnim oknima kojom se ogradi cijela povrina.Danas na tritu postoje priprav-ci koji se mogu koristiti u rastje-rivanju zmija. Jedan od takvih pripravaka je i Viperalt-repelent koji svojim mirisom tjera zmije. Moete ga nabaviti u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama ili trnim centrima.

    Matea Pehar, dipl. ing.

    O kojoj sortikrumpiru se radi

    U veljai sam kupio 20 kg krumpira kojeg sam posa-

    dio tijekom oujka. Prilikom kupovine od prodavaa sam traio neku novu ranu sortu krumpira. Krumpir je izuzetno dobro radio, a gomolji su ne-to izduljeni. Molim vas da mi odgovorite o kojoj sorti krum-pira se radi jer ga namjeravam saditi i idue godine.

    Gomolji krumpira koje ste do-stavili pripadaju sorti Arnova. Naime, gomolji ove sorte su ne-to izduljeni i glatke pokoice. Arnova pripada skupini ranih sorti krumpira namijenjenih za proizvodnju mladog krumpira. Izuzetna je rodna sorta i svake godine povrine zasaene ovom sortom se poveavaju. Predvia se da e biti jedna od vodeih sorti za proizvodnju mladog krumpira

    Mario ubela, dipl. ing.

    Pojava sitnih bobicana grozdu

    Prilikom redovitog obilaska vinograda primijetio sam vei broj grozdova na kojima su se formirale suvie sitne bobice. Iako nisam veliki strunjak mislim da se nipoto ne radi o bolesti. Stoga me zanima o ka-kvoj je pojavi rije?

    Iako niste, kako sami kaete veli-ki strunjak, u pravu ste kada tvr-dite da nije rije o bolesti. Uzrok pojave sitnih bobica lei u loem vremenu koje je pratilac naih krajeva u zadnjim godinama i to upravo u vrijeme cvatnje vinove loze. Kako bismo vam tonije po-jasnili ovu pojavu, elim vam rei da u vaem vinogradu nije bilo potpune oplodnje, zbog ega je i dolo do formiranja malih bo-bica. Stoga vam preporuujemo da, prije cvatnje ili odmah nakon cvatnje obavite prihranjivanje, pritom vodei rauna da se ne pretjeruje s koliinom gnojiva. Jer, upravo agrotehnikim mje-

    rama istodobno je vano utje-cati i na smanjivanje prevelike bujnosti trsa dok cvjeta, a to se provodi pravilnom rezidbom uz koritenje slabije bujnih podlo-ga i sl. esto za navedene simp-tome poljodjelci znaju tvrditi da je uzrok nedostatak vlage neop-hodan za razvoj grozdova i lia, a to nije tono. Vlaga jest bitna, ali se ne oituje na ovako izraen nain.

    Nino Rotim, dipl. ing.

    UREA i njenafolijarna primjena

    Dugi niz godina uspjeno se bavim poljoprivrednom proi-zvodnjom. Iako sam nebrojeno puta razliite poljoprivredne kulture gnojio duinim gnoji-vima nikada ista nisam koristio folijarno tj. preko lista. Stoga me zanima koje su karakteristi-ke UREE (sa strunog gledita) i moe li se ona koristiti za gno-jidbu preko lista?

    UREA se jo naziva karbamidom ili mokraevinom i predstavlja nae najkoncentriranije vrsto duino gnojivo koje sadrava 46 % duika. UREA dolazi u obli-ku bijelih zrnaca premda nekada moe biti i bijela kristalna sol. Slabo je higroskopna, to znai da ne upija vlagu iz zraka i dosta se lako uva. Vrlo je rastvorljiva u vodi i koristi se za gnojenje svih kultura bilo pri oranju, pred sjetvu ili za prihranjivanje (kao i KAN). Meutim, UREA se danas dosta koristi i za gnojidbu preko lista kada se najee rastvara 0,5-1,0 kg u 100 litara vode, to znai da je tada koncentracija rastvora 0,5-1 %. Premda pojedine kultu-re podnose i neto jae koncen-tracije (krumpir), kod folijarne primjene UREE treba biti opre-zan iz razloga to lako moe doi do pojave neeljenih oegotina.

    Mladen Karai, dipl. ing.

  • 21

    B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

    Prije neto vie od jednog desetljea u Hercegovini su se vrlo aktivno poele podizati odrine kivija ili aktini-dije. Nita zauujue, jer se radi o jednoj od rijetkih vonih vrsta koja trai minimalnu njegu i odr-avanje. Tim vie to se kiwi vrlo rijetko ili gotovo nikako ne treba prskati, odnosno, primjena pesti-cida u uzgoju aktinidije je svede-na na minimalnu mjeru. Stoga se najee i sadi uz okunice i to pr-venstveno za stvaranje vrlo guste hladovine s tim da ne smijemo zanemariti ni veliko bogatstvo C vitamina koji se kriju u njego-vim aromatinim plodovima. Ali, poto je rije o relativno novoj vonoj vrsti, u praksi se deavaju razliite pogreke.

    List dobiva izrazito utu boju-bolest ili premalo gnojiva?

    Ni jedno ni drugo. Pogreka se javlja u samom startu, odnosno, kod sadnje. Ukoliko kiwi sadimo na tlima koja su bogata karbo-natima i imaju previe aktivnog vapna u svom sastavu, tada se redovito pojavljuje i kloroza, koja se manifestira uenjem lista. Na-vedena tla nisu idealna za sadnju kiwija jer aktivno vapno blokira eljezo u tlu a ono je neophodno za uzgoj aktinidija. Stoga je, u vie navrata, eljezo potrebno unositi u tlo i to otapanjem eljeznih he-lata ija koliina ovisi o sta-rosti stabala i stupnja kloroze. Navedene eljezne helate mo-ete pronai u svim bolje opskrbljenim

    poljoljekarnama pod tvornikim nazivom Florgen 6. Inae, pojava uenja lista ili kloroze je poseb-no izraena ove godine jer velike koliine oborina ispiru u dublje slojeve tla i ono malo eljeza koje se nalazi dostupno stablima akti-nidija. A mjeseci svibanj i lipanj su idealani za primjenu preparata Florgen 6 i Sequestren Fe.

    A kada se unosemineralna gnojiva?

    Mineralna gnojiva se uno-se takoer u ovom razdoblju s tim da ne trebamo pretjerivati s njihovim koliinama. Izbor tipa gnojiva ovisi o vie imbenika, ali je svakako najpoeljnije koristiti specijalna gnojiva za aktinidije jer ona u svom sastavu pored osnovnih elemenata sadravaju i mikroelemente nune za pravi-lan razvitak stabala. Dovoljno je oko svakog stabla razbacati 100 grama navedenog gnojiva koje se potom lagano ukopaje u tlo, nakon ega slijedi obilno zalije-vanje vodom. Gnojivo se unosi u dva navrata, prvi put u mjesecu svibnju dok se drugo unoenje gnojiva obavlja u mjesecu rujnu ili listopadu.

    Zahtijevaju li aktinidijevelike koliine vode?

    Svakako da uestalost na-vodnjavanja prvenstveno ovisi od vladajuih klimatskih prilika. Ipak, na pjeskovitim tlima o tome trebamo voditi rauna jer zbog

    svoje velike pro-pusnosti herce-govaka tla za-htijevaju visoke koliine vode. N e d o s t a t a k vode dovodi do gubitka vrsto-e lista i drugih zelenih organa biljke a to se moe odraziti na plodonoenje.

    Obino, u duljem nedostatku vode kiwi

    formira male, sitne plodove koje nemaju gotovo nikakvog okusa. Osim toga, cijelo stablo trpi zbog ega moe doi i do njegovog propadanja, odnosno, suenja. Stoga kiwi treba zalijevati svakih 5-7 dana (poevi od lipnja pa sve do polovice rujna) koliinom vode od 25 mm po etvornom metru, po turnusu navodnjava-nja.

    Umijee orezivanja!To je prava avantura koja esto

    zavrava s negativnim rezultatom tj. zbog strune rezidbe na biljci esto ne bude formiran niti jedan jedini plod. Razlog najee lei u prejakom prikraivanju ili u rezu rodnih izboja. Dakle, orezivanju aktinidije treba pristupiti krajnje oprezno, s tim da zelenu rezidbu prakticiramo kroz vie navrata tijekom godine. Prvi put kon-cem travnja ili poetkom svibnja kada se odstranjuju prekobrojne

    LJEtNI POSLOVI U NASADU AktINIDIJEIako slovi za relativno nezahtijevnu vonu vrstu koja bez potekoa moe uspijevati uz svaku okunicu, ipak je za njen pra-vilan uzgoj presudna pravodobna agrotehnika. To se, prije svega, odnosi na zelenu rezidbu, prihranjivanje i navodnjavanje, a mjesec svibanj je idealan za provedbu navedenih agrotehnikih mjera.

    Mladen karai, dipl. ing.

    i nerodne mladice koje nisu po-trebne za sljedeu sezonu. Druga rezidba se provodi nakon cvatnje tj. u lipnju kada se prikrauju vr-hovi mladica na 8 pupoljaka od krajnjeg ploda. Osim toga treba prikratiti i sve bujne mladice koje remete osvjetljenost i prozra-nost kronje. Krajnji rez se obavlja koncem kolovoza kada, openito gledano, opada i rast aktinidije, poglavito najee hercegovake sorte Hayward. Ovom rezidbom se vri prikraivanje i podveziva-nje mladica.

    Dakle, to rei nego da rezid-bu aktinidija trebamo povjeriti strunom licu koje poznaje mor-foloke i bioloke zakonitosti i osobine ove cijenjene vone vr-ste. Jer samo uz potivanje i pra-vilno provoenje agrotehnikih mjera moemo oekivati brzo napredovanje stabala aktinidija koje e rezultirati obiljem uku-snih i hranjivih plodova.

    Nedostatak mikrohraniva lako se uoava

    Pripravci za suzbijanje kloroze

  • B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

    22

    Osim toga, nepola je vie-manje nepoznata vona vrsta koja se u naim to-plijim krajevima uzgaja uglav-nom pojedinano na okunici. To, prije svega, moe zahvaliti svojim dekorativnim svojstvima koji se ogledaju u lijepim i veli-kim koastim listovima srebren-kastozelene boje te prekrasnim cvatovima koji izgledaju poput grozda a koje nalazimo na vrho-vima jednogodinjih izboja. Kako pak ne bi bilo zablude, treba na-glasiti kako nepola (Eriobotryia japonica) nije isto to i mumula (Mespilus germanica). Naime, iako nepolu esto nazivaju japan-skom mumulom, ona se bitno

    razlikuje od obine mumule koja je listopadna vona vrsta i iji plo-dovi dozrijevaju koncem listopa-da ili ak u studenome.

    S druge strane, plodove s nepole koja je, ustvari, zimze-lena biljka ponegdje moemo brati ve u svibnju, to znai da oni meu prvima dospijevaju na trite. Iako su njeni plodovi na prvi pogled neugledni, vrlo su soni i imaju ugodno osvjea-vajuu aromu. A osim u svjeem stanju, koriste se i za izradu razli-itih preraevina poput sokova i likera.

    Gdje se sve moeuzgajati nepola?

    Nepola je suptropska voka s vrlo irokim arealom uzgoja.

    Tako je nalazimo u kunim vrto-vima i parkovima uzdu itave obale Jadranskog mora a dijelom i u unutranjosti, gdje dolinom rijeke Neretve prodire utjecaj mediteranske klime. Za ovu vo-nu vrstu je karakteristino kako bez veih potekoa podnosi temperature zraka i do minus 10 stupnjeva C. Zbog toga, u naim junim podrujima veoma dobro uspijeva uz uvjet da je zatiena od jaih sjevernih vjetrova. Jer nepola vrlo dobro prkosi sui ali zato lako strada od jaih hladnih vjetrova. Tako su prema hlad-noi najosjetljiviji mladi pupovi. Nasuprot tomu, visoke tempera-ture zraka i dulja suna razdoblja doslovce ne predstavljaju teret za ovu nadasve zanimljivu vo-nu vrstu. A ona ne samo da e se u junoj Hercegovini lako prila-goditi ve e poetkom svibnja s vrlo ukusnim plodovima najra-nije od svih voaka otvoriti novu sezonu svjeeg voa.

    Redovita rezidba i zatita-klju uspjeha?

    Iako to ljubitelji voa iz ne-znanja zanemaruju, rezidbu nepole treba obaviti odmah na-kon berbe plodova a to se pro-vodi redovito svake godine. Na taj nain kronju adekvatno pro-rijedimo i uinimo prozranom kako bismo omoguili prodor sunevih zraka do svakog lista.

    NEPOLA SLAbO POZNAtA VONA VRStAPremda se nepola intenzivno uzgaja u razvijenim voarskim zemljama s mediteranskom klimom u naim junim krajevi-ma nije zauzela vee i znaajnije mjesto. Glavni uzroci takvu stanju lee u neinformiranosti i nepoznavanju voara s ovom vonom vrstom.

    Mario uBela, dipl. ing. Stoga je kronju najbolje for-mirati u obliku pehara ili kugle. Druga rezidba se obavlja u jesen s ciljem odstranjivanja postra-nih, sekundarnih izboja na glav-nom izboju koji nosi cvjetite. Ako se ne bi orezali ti postrani izboji, donijeli bi sitne plodove koji bi se razvijali na tetu onih na glavnom izboju. Pored toga, rezidbom se uvijek odstranjuju svi tanki, iscrpljeni i bolesni izbo-ji. Zatita od bolesti provodi se prskanjem bakrenim fungicidi kao to su Cuprablau Z, Cham-pion, Bordoka juha i sl. Osim bakra u zatiti nepole koriste se i mnogi klasini fungicidi po-put Cineba i Dithana te sistemici Topas, Rubigan i Systhane. Kod prskanja treba koristiti normal-ne koncentracije, ali voku treba dobro okupati. Iako se uzgaja uglavnom pojedinano, praksa je pokazala kako bez odgova-rajue zatite jednom oboljelu nepolu teko moete izlijeiti.

    Na kraju se opravdano moe zakljuiti kako u uzgoju japan-skih nepola u naim junim kra-jevima mnogo toga nedostaje ili je jo nepoznato. Zbog toga bi bilo vrijeme, da se na tome zapone vie i bolje raditi. Jer ukusni plodovi nepole bi vrlo lako mogli nai mjesto kao prvi plodovi voa u proljee na stolo-vima turista i naih graana.

    Nasad nepole

  • 23

    B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

    Vrlo se esto na stablima i granama drvenastih vo-nih vrsta, kao i nekog dru-gog ukrasnog drvea i grmlja, zapaa pojava liajeva. Mnogi se pitaju teti li to biljkama? Jesu li li-ajevi paraziti ili nametnici? Treba li ih na neki nain suzbijati? Takva pitanja vrlo esto nam postavlja veliki broj voara, im ih primije-tite na svojim vokama, bojei se da e liajevi moda nauditi vo-kama. Odgovor je da se ne treba-ju bojati, jer liajevi nisu opasni.

    Liajevi na vokamaLiajevi se javljaju na gotovo

    svim vonim vrstama, osobito

    kAkO SUZbIJAtILIAJEVE NA VOkAMA?

    ljivi, orahu, jabuci i kruki, po-gotovo u ekstenzivnim ili napu-tenim vonjacima. to je u biti liaj? Liaj je vrlo specifina i vrlo zanimljiva zajednica dva-ju organizama (alge i gljive!), koji ive u tzv. simbiozi ili su-ivotu, od kojeg oba ova orga-nizma imaju zajedniku korist. Od algi su zastupljene uglavnom zelene ili modrozelene alge (Chlorophyta i Cianophyta), a od gljiva najee gljive mjeinarke (Ascomycotina), ija se plodna ti-jela (apoteciji) vrlo lako uoavaju unutar tijela liaja. Liaj kao za-jednica funkcionira tako da alge fotosintezom stvaraju organske tvari, a gljiva nabavlja vodu i mineralna hranjiva, pa se tako

    dr. sc. tihoMir Milievi, nadopunjuju. Istiemo, liajevi nisu nametnici ili paraziti na biljkama, iako se tako na prvi pogled ini. ive samo na povr-ini biljnih organa, pa spadaju u tzv. epifite, ali od biljaka ne uzi-maju vodu i hranjiva, to znai da ne ulaze u biljno stanije kao paraziti. Meutim, njihova poja-va, unato tomu to nisu parazi-ti, posredno moe tetiti biljka-ma jer mogu smanjivati ivotni potencijal biljke ili tzv. vigor, ali i biti pogodno stanite za nase-ljavanje nekih tetnika. Postoji vie od 15.000 vrsta liajeva, a znanost ih svrstava u vrlo dobre bioindikatore ili bioloke poka-zatelje istoe zraka i openito istoe stanita i okolia.

    Obino se javljaju na stari-jim vokama, a ako ponu rasti na mladima, onda je to znak da su te voke slabije kondi-cije, odnosno da su oslabljene od raznih faktora nepovoljne sredine.

    Gotovo se nikada ne javljaju u intenzivnim vonim nasadima, ili vrlo rijetko, i to samo u slua-ju ako se ne provodi uobiajena zatita fungicidima. Naime, ve-ina fungicida, pogotovo onih na bazi bakra, prilino ih dobro suzbija, pa se liajevi stoga nika-da ne javljaju u vonjacima s re-dovitom zatitom fungicidima. Mogli bismo rei da je njihova pojava na vokama najbolji znak dobrih ekolokih uvjeta koji vla-daju u vonjaku. Nikada ne rastu ondje gdje je zrak oneien i gdje postoji rezidua ili ima osta-taka toksinih tvari. Neki liajevi izrazito su dekorativni (pr. Usnea spp. i dr.), pa su jako omiljeni na ukrasnim drvenastim vrstama u kunim vrtovima. Spomenuto je na poetku da se uglavnom jav-ljaju na stablima i granama ljiva, oraha, jabuka i dr. Na ljivi se po-javljuje najee liaj pod nazi-vom Evernia prunastri, a na orahu uti liaj Xanthoria parietina. Od drugih liajeva na vokama su rairene vrste iz rodova Parmelia, Parmelina, Physcia, Platismatia, Pseudoevernia, Ramalina i dr.

    ime ih suzbijati? Na njih dobro djeluju svi

    bakreni fungicidi, pa se stoga kasnim zimskim prskanjem i tretiranjima na poetku vege-tacije, koja se redovito provode u vonjacima, ujedno suzbijaju i liajevi. Ostale kemijske mjere suzbijanja nisu potrebne.

    uti liaj (Xanthoria parietina) Liaji iz roda Parmelia Liaji iz roda Physcia

  • 24

    B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

    Bosna je oduvijek bila po-znata po proizvodnji ljive kojoj itekako godi njena umjereno kontinentalna klima. Tako su glavna proizvodna po-druja ljive u naoj zemlji na po-druju sjeveroistone Bosne (po-druje Majevice, Bijeljine, Brkog, Gradaca i Doboja) te sjeveroza-padnoj Bosni (Potkozarje) iako je njen uzgoj zastupljen i u slivu rijeke Bosne te istonim podruji-ma (Gorade, Viegrad i Zvornik). S druge strane, u Hercegovini se ljiva proizvodi vie za osobne potrebe mada postoje i malo vea proizvodna podruja, poput istone Hercegovine (Nevesinje) i podruje Rame, odnosno, Prozo-ra. Koliko se ljiva cijeni u Bosni najzornije pokazuje podatak da je sajam u Gradacu (29.VIII-1.IX) posveen upravo njoj. Kako se u Hercegovini svake godine odra-va sajam trenje, moemo povui paralelu kako je Bosancima ljiva

    LJEtNE SORtE LJIVAljiva je vodea vona vrsta u BiH. Sve do 80-tih godina prolog stoljea doslovce se uzgajala samo sorta Poegaa. Ipak, posljed-njih godina se sortiment ljive bitnije promijenio tako da danas postoji veliki broj sorti od kojih neke plodonose ba tijekom ljeta.

    Mladen karai, dipl. ing. velike plodove (cca 42 grama), tamnoplave boje. U Hercegovini ovu sortu redovito kombiniraju s ranije navedenom sortom Ruth Gerstetter.

    aanska rodna je samo-oplodna sorta ljive koja rano dolazi na rod a koju odlikuje izrazita rodnost (zbog ega je i dobila naziv). Dozrijeva u prvoj dekadi srpnja, neposredno iza sorte Ruth Gerstetter. Plod je srednje velik s tamnoplavom pokoicom. Meso ploda je so-no, slatko, aromatino i vrlo do-bre kakvoe. Plodovi ove sorte su osim za koritenje u svjeem stanju pogodni i za suenje.

    Osim navedenih, u naem sortimentu su priliito zastuplje-ne i sorte aanska ljepotica, a-anska rana i aanska najbolja. Pored toga, postoji veliki niz sorti lokalnog znaaja a koje su iteka-ko zastupljene i cijenjene u poje-dinim proizvodnim podrujima. Meutim, moramo spomenuti i kako u ljetnom razdoblju plodo-nosi veliki broj tzv. japanskih lji-va za kojima posljednjih godina vlada velika potraanja u vonim rasadnicima. Kako i ne bi kada je rije o vrstim, sonim i izrazito velikim plodovima (najee cca 90 grama) koji su se pokazali kva-litetnim za potronju u svjeem stanju. Svima onima koje zanima neto vie predlaemo da svaka-ko posjete navedenim sajam u Gradacu, gdje se svake godine izlau sve sorte ljive koje se uz-gajaju na podruju BiH.

    ono to je nama Hercegovcima trenja.

    Na podruju Hercegovine za-dnjh desetak godina biljei se po-rast sadnje iskljuivo ljetnih i ra-nih jesenskih sorti. Razlog tomu je blizina jadranske obala gdje najee i zavravaju plodovi ove cjenjene vone vrste.

    Najee ljetne sorte ljivaRuth Gerstetter je rana sorta

    ljive koja rano prorodi. Samone-oplodna, je to znai da u njenoj blizini treba posaditi sortu oprai-va: Stanley, Aenka 707 i dr. Sa-zrijeva koncem lipnja i poetkom srpnja. Plod je velik (cca 31 gram), okruglast, ljubiastoplave boje, veoma soan i osvjeavajueg slatkog okusa. Dobro se pokazala u uvjetima Hercegovine.

    Kalifornijska plava rano prorodi te obilno i redovito raa. Rije je o samooplodnoj sorti, to znai da se moe uzgajati sama, bez sorte opraivaa. Dozrijeva polovicom srpnja i formira velike

    plodove (cca 47 grama), okru-glastog oblika i plave boje. Meso ploda je sono i ugodna okusa. Rije je o vrlo cijenjenoj sorti u Hercegovini.

    Stanley pretstavlja sortu ljive koja je u posljednjih dva-desetak godina postala jedna od vodeih sorti u BiH. Prije svega, tome pridonosi injenica da je ova sorta trebala zamijeniti Po-egau (Bistricu) koju je pokosila najopasnija bolest ljive-arka. Oni malo stariji pamte da su veliki nasadi ljive upravo zbog arke, slovom zakona ali i stru-ke, morali bili iskreni i uniteni. Tada se pojavila sorta Stanley koja je trebala biti otporna na arku. Meutim, iako i ona moe oboljeti od ove opake bolesti, za kratko vrijeme se nametnula i postala vodea sorta ljive na podruju BiH, ali i ire. Samo-oplodna je sorta koja rano do-lazi na rod i koja daje redovite i obilne prinose. Dozrijeva u dru-goj polovici kolovoza i formira

    Kalifornijska plava Sorta Ruth Gerstetter

  • 25

    B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

    Feromonske zamke (klopke) su posebno konstruirane zamke koje sadre mamce ispunjene specijalnom feromon-skom smjesom. Namijenjene su za hvatanje te dokazivanje pri-sutnosti odgovarajuih tetnika u vonjacima, vinogradima, ra-tarskim i povrtlarskim kultura-

    FEROMONSkEZAMkE

    Popis kukaca za koje postoje feromonske zamke u Sjemenarni d.o.o. iroki Brijeg

    Latinski naziv Domai naziv Tip klopkeAdoxophyes orana Savija koice ploda RAG

    Agriotes brevis injak Yf

    Agriotes lineatus injak Yf

    Agriotes litigiosus injak Yf

    Agriotes obscurus injak Yf

    Agriotes sordidus injak Yf

    Agriotes sputator injak Yf

    Agriotes ustulatus injak VARb3

    Agrotis ipsilon Sovica ipsilon VARL+

    Agrotis segetum Usjevna sovica RAG

    Anarsia lineatella Breskvin moljac RAG

    Anomala vitis/A.dubia Lozin zlatar VARb3

    Archips podana Jasenov savija RAG

    Archips rosana Ruin savija RAG

    Autographa gamma Sovica gama RAG; VARL+

    Bothynoderes(Cleonus)punctiventris Repina pipa TAL

    Ceratitis capitata Mediteranska vona muha VARs+

    Cetonia a.aurata/Potosia cuprea Zlatne mare VARb3k

    Clysia ambiguella uti grozdov moljac RAG

    Cossus cossus Vrboto VARb3

    Cydia pomonella Jabuni savija RAG

    Cydia pyrivora Krukin savija RAG

    Diabrotica v.virgifera (floral attr.) Kukuruzna zlatica PALs;KLPflor; VARs;PAL;

    Diabrotica v.virgifera (pheromone) Kukuruzna zlatica KLPfero+

    Epicometis(Tropinota)hirta Dlakavi ruiar VARb3k

    Grapholita funebrana ljivin savija RAG

    Grapholita molesta Breskvin savija RAG

    Hedya nubiferana Sivi savija pupova RAG

    Helicoverpa armigera uta kukuruzna sovica RAG

    Hoplocampa minuta, flava Crna i uta ljivina osica PALf

    Leucoptera scitella Moljac krunih mina RAG

    Lithocolletis blancardella Moljac tokastih mina RAG

    Lithocolletis corylifoliella Moljac vreastih mina RAG

    Lobesia botrana Pepeljasti grozdov moljac RAG

    Lynoetia clerckella Moljac vijugavih mina RAG

    Mamestra brassicae Kupusna sovica VARL+

    Mamestra oleracea Povrtna sovica RAG;VARL+

    Nepticula malella Patuljasti moljac miner RAG

    Oxythyrea funesta Crni ruiar VARb3z

    Pandemis heparana Savija lista jabuke RAG

    Phthorimaea operculella Krumpirov moljac RAG

    Plodia interpunctella/A.kuehniella Braneni moljci RAG

    Plutella maculipennis Kupusni moljac RAG

    Prays oleae Maslinin moljac RAG

    Prays oleae Maslinin moljac VARL+

    Rhagoletis cerasi/R.cingulata Trenjina muha PALz

    Sparganothis pilleriana Grozdov savija RAG

    Synanthedon myopaeformis Jabuni staklokrilac RAG

    Tuta absoluta Lisni miner rajice RAG

    Vespa (Vespula,Paravespula) spp. Ose VARL

    Xyleborus dispar Voni sipac PALX

    Zeuzera pyrina Granoto VARb3

    ivica doko, dipl. ing. ma, te u umarstvu. Na osnovu uhvaenih kukaca i njihovog broja, dobiju se podaci za odre-ivanje optimalnog vremena eventualno potrebne mjere suz-bijanja. Zamke se vjeaju, ovisno o vrsti kukca, u kronju voaka, odnosno u zoni groa kod vi-nove loze. Komplet se sastoji od konstrukcije zamke, ljepljive podloge i feromonskog mamka.

    Klopka VARb3k

    Yf klopka za injake

  • 26

    B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

    Orah predstavlja staru vo-arsku vrstu iji su plo-dovi pronaeni meu iskopinama u Pompejima, za koje je ustanovljeno da potjeu iz 79. godine poslije Krista. Plodovi oraha su vrlo cijenjeni i hranjivi, te sadre 15-20 % bjelanevina, 2,5-4 % eera, 50-70 % kvalitet-nih masnoa, ali i brojne vitami-ne (B1, B2, A, C, E, PP) i mineralne tvari ( kalij, kalcij, fosfor, magnezij, eljezo i dr.). Pored velike hranjive vrijednosti, plodovi oraha su zna-ajni jer imaju dijetoterapeutsku vrijednost.

    U odnosu na ostale vone vr-ste, orah je danas u naoj zemlji nepravedno zapostavljen. Ra-zlog lei u injenici da orah ulazi u rodnost 10-tak godina po sad-nji. U BiH nema veih plantanih zasada, nego se orah uglavnom uzgaja kao pojedinana stabla uz okunice. Meutim, takav pristup treba to prije mijenjati, jer je orah osim po plodovima poznat i po kvalitetnom drvetu. Takoer, u odnosu na ostale vo-ne vrste manje je izloen napa-du bolesti i tetnika, ije napade podnosi s manje oteenja. Ne moramo graditi ni skupa skla-dita za uvanje plodova jer se osueni plodovi oraha mogu bez ikakvih problema dulje vrijeme uvati na suhom mjestu. Uz sve to, nije nam potrebno ni puno radne snage, jer na znaajniji rad moramo raunati samo prve tri godine (dok se ne formira uz-gojni oblik), a sve ostalo se svodi na prihranu i berbu. Uz sve gore navedeno lako zakljuujemo da se isplati ulagati u nove planta-ne nasade oraha, koje e uz malu strpljivost donijeti i znaajniji novani profit.

    to se tie izbora proizvod-nog prostora, tu moramo biti oprezni jer je orah u tom pogle-du dosta osjetljiv. Najvie mu odgovaraju visoravni i blage padine junih ekspozicija, dok su ravniarski tereni manje pri-kladni. Orah moemo uzgajati do 1000 m nadmorske visine. U pogledu klimatskih prilika po-sebnu pozornost treba obratiti na temperaturu i oborine. Kad je orah pripremljen za zimu, tj. kad se nalazi u periodu dubokog zimskog mirovanja moe podni-

    DUGOVJENI ORAHOrah je dugovjena voka koja u ovisnosti od uvjeta uspi-jevanja moe doivjeti i vie od stotinu godina. U pravilu, u povoljnim uvjetima puna rodnost oraha potraje i 30-tak godina.

    jeti i temperature od minus 290 C. Meutim, opasnost prijeti od mraza, a posebno su opasna na-gla zahlaenja koja se najee javljaju u sijenju. Tada esto imamo nekoliko uzastopnih, to-plijih dana koji iniciraju kolanje sokova koji s dolaskom naglih

    dovoljno oborina u periodu od oko 5-6 tjedana nakon cvatnje moe doi do jaeg opadanja plodova koji e biti sitniji i slabije kakvoe.

    Sadnja oraha provodi se na isti nain kao i za ostale vone vrste. Najbolje je sadnju obavlja-ti u jesen. Kod podizanja planta-a tlo se mora rigolovati, te u sa-mom momentu sadnje pognojiti sa 25 kg stajskog gnoja koje ne smije doi u dodir s korijenovim sustavom. Razmak redova kod sadnje sorti cijepljenih na podlo-gu domaeg oraha na plodnijim tlima iznosi najmanje 8 metara, dok je razmak izmeu redova 9 metara. Ukoliko se radi o orahu uzgojenom iz sjemena navede-ne razmake treba poveati ba-rem za metar.

    Velika je teta to ne iskori-tavamo prirodne potencijale nae zemlje i to se ne okrenemo podizanju novih, suvremenih plantanih nasada oraha jer kao to narod kae od njega imamo dva roda, i to: u plodovima i u prirastu drva. Takoer, dokazano je da orasi potiu ponovni rast kose, reguliraju luenje zatitne masnoe koe, daju dodatnu snagu ivanom sustavu, te tite od peruti i umora.

    Podloge i sorteOrah se razmnoava vege-

    tativno (cijepljenjem sorti na podloge) i generativno (sjetvom sjemena). Za uzgoj oraha kori-ste se generativne podloge ili sjemenaci od obinog oraha, crnog oraha i raznih hibrida. Od svih podloga najbolji su sjeme-naci obinog oraha, s tim da je potrebno obratiti pozornost na odabir dobrih sjemenjaka.

    Isto tako, kod izbora sorti treba biti veoma oprezan, jer po-stoje i orasi koji formiraju prekra-sno, veliko stablo ali koji nikada ne rode. Zato je najbolje kupo-vati sadnice plemenitog oraha u provjerenim rasadnicima gdje se moemo i dodatno raspitati o karakteristikama pojedinih sorti. Takoer, potrebno je u vonjake unijeti 2 ili 3 sorte, jer postoji va-riranje u redoslijedu cvatnje, pa vei broj sorti poveava vjerovat-nou da e uspijeti meuoprai-vanje i meuoplodnja (mada se sorte oraha mogu oploditi i vla-stitim polenom).

    ivica doko, dipl. ing.

    mrazeva smrznu. Na mrazeve je posebno osjetljiv poetkom zime kada orah s duljom ve-getacijom, nepripremljen ue u zimu. Orah zahtijeva i veliku koliinu oborina i naroito je na suu osjetljiv u proljee, odmah nakon oplodnje. Ukoliko nema

    Nasad oraha

  • 27

    B R O J 6 8 S V I B A N J / L I PA N J 2 0 1 0 .

    U organizaciji Agronomskog i prehrambe-no-tehnolokog fakulteta Sveuilita u Mostaru 30. 04. 2010. godine na fakultet-skom dobru odrano je prvo natjecanje traktori-sta oraa. Pokrovitelj ovog natjecanja je federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umar-stva, a samo natjecanje otvorio je ministar mr. sc. Damir Ljubi.

    Na prvom natjecanju uestvovalo je 14 natje-catelja iz Hercegovako-neretvanske i Zapadno-hecegovake upanije. Lijepo vrijeme ali i ogro-mno zanimanje za ovo natjecanje privuklo je vel