ljiljan [broj 447, 13.8.2001]

Click here to load reader

Post on 03-Jun-2018

234 views

Category:

Documents

2 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]

    1/68

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]

    2/68

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]

    3/68

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]

    4/68

    SALON FIAT .

    Zenlca

    ska o r i a

    8

    324122 5

    3241 185

    324 4542

    OVLATENI

    TRGOVAC I

    SERVISER

    [email protected]

    Seicento 1, 1 od

    Punto 1,2 od

    Dobio 1,2

    od

    9.907 KM

    12.231 KM

    17.136 KM

    IYTGC- 1A-

    --L1et

    kOOt

    klima

    u r e a j

    seNfi

    p r a v / j a / c e n i r a / n o

    z a k l j u a v a n j e el

    o d i z a i

    prednjih stakala .

    SALON

    KALEN

    k o l i i n e o g r a n i e n e

    Zenlca

    Brava 1,6SX

    od

    18.924 KM

    K a m b e r o V l a l k m a

    bb

    Palio 1 2 od 13.014 KM

    032 410

    529 ' .

    sALON J\IJTO

    BEES rruwfti

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]

    5/68

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]

    6/68

    '

    ..

    ....

    juCi

    i se.gregacijski, a

    vi,

    gospodo iz - r

    Evrope, svaki dan dolazitc u Sarajc-

    I

    .

    vo

    i prijetite da se us'voji taka,

    I

    - - - - - - ~ _ _ : . _ . . . ~ ~ - - : . : . . : _ . ~ ~ ~ ~ - ~ ~ ~ 7 - :

    pomislili da su Marsovci. . . . ~ s t c i ~ t r a j k ~ J ~ ~

    :

    ..:''.t

    u iscoi

    konste aciii cudi:iih igara- ' ml otor ni .+-' :;;; . : ~ ~ ; ; : i ; ;

    . dan nepravedan lzborni zakon. (Sc-

    1

    .

    st, odnosno sedamgodina nam obc:

    tavate sarenu

    l a z ~

    a nas je svakt I

    dan manjc). Od ovih svih problcma i

    : : ~ ~ . / p ~ , ~ ~ :

    ~ ~ ~ k ~ : : ~ ; : ~

    . 'I>Oiimana }

    . f , ~ ~ f : : i ; c j ~ : ~ t

    . .

    BiH nije na tockoviina .da se

    "pfeveie'1fEVf6pu,-Ona

    je

    oduvijek

    u

    Evropi. Ag(esor. je U,cinio ono st-0 je

    : trebaju u Evro-. rune morali su napustit i svoje ti

    za

    navedena

    mfesra

    uopee

    do

    uCila

    ( s ~ o l s k i h k?iiga .1 ostalog .postuju ooluku visokog

    p r e t l s t a v n i 1 ~ a , . , , .

    ";

    skobkog pnbora),

    kop 110Slffi .U

    pla-

    ..

    a

    a

    .bismo

    zaU$tavili

    daljnu .

    gnidnJUi;,

    '''..i

    sticnoj kesi jcr nemam

    tor;be

    - tasne. . kuea na pbljoprivrednoin.

    zemliiStt1za

    .

    Teska mi

    jc za

    hranu, odjecu, obucu,

    d ~ t i j e S.rba

    Ostanak mi .

    sJDo

    se

    ...

    lijekove, skolski pribor... OdJ.ucili

    da

    se okupimo u

    ponedjeljak.,

    j

    .

    ,

    mi, djece, silovali, rastjcrali pola

    Bo

    sne i pomsili i popalili svc, tc njih

    1

    na

    jcdnoj i drugoj strani nauciti Jc-

    I

    vandelju koji ih tome nijc

    uCio,

    a

    I

    nas Bosnjake neka ostave

    na

    miru,

    jer mi imamo ono sto oni ncmaju. U

    konstelaiji mnogih igara i

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]

    7/68

    '

    13

    20

    AUGUST 2001

    .

    r

    . . 'i 't

    ;;;:: :: .;

    - -

    "

    ;- - -

    ,. - ..

    - .

    .. . -;

    va Ylast se morala znojiti kad je iz Haaga do- ZaSto se cudimo u ovolikom

    domaCem

    pateatinn propl.

    bila optuinicu protiv visokih oficira

    Armije ljudi

    s t o ~

    Haag

    posefe-za

    . . . . .

    geaerzBrna?.

    I

    hl 'h

    je

    BiH. Optuinlca

    Je

    stigta uvecer a

    vec

    ' sutradan vec bilo

    presudeno

    i pn"je

    Haaga, premda

    je

    ta

    dolllaCa

    optuiaica

    u podne su se osjetili duinim obratiti ovtm bila

    sumnjivija

    od ove haib.

    n a r . ~ ~ . Vjerovatno t jednog dana oktriti

    ; . _ } ~ : - . . .

    ..

    . zasto su generaH

    Armije BiH

    morali odgovara

    ti

    za

    o j 9 d i a a ~ n e

    zlocine.

    Ali, svakako nije

    jasno zaito su se zno

    jDi ovdainjl ;alitiCari.

    ProSle sedmice

    uspio

    sam

    proCitati

    kako ce

    nekakav llldi flBlkcioner odgovarati zbog pronevjere pune

    Cetiri

    [email protected] kol\w tlbilnih ~ a t l a Nisam

    upaa,tio

    ime, ali sam upaintio

    ~ t r a t l a a

    sumll ZJjfg

    koje

    neko

    mora odgovarati i dokaiivati

    da

    1',

    namlld potroilo.

    .

    Neko

    ~

    mi preporuciti

    da

    ostavim

    sudove da

    rade

    svoj

    po-

    sao.

    Ali, taJ.neko valjda

    zna

    da

    se

    i

    po

    anonimnoj prijavi islje

    ~ ~ i ~ f l l O I U s v a k o m ~

    Y

    ovoj

    drzavi

    navaliti na

    vrat. A

    kad

    tu

    sje

    s v a k o m

    se

    moze

    'nesto pronaci,

    p a ~ ako

    nista,

    da je

    utajio

    kakvu

    opelnsku taksu.

    U

    ovom laaosu progona

    na

    domatem

    terenu

    nije

    ni

    Cudo

    sto se

    p o J ~ v l j u j u 1enwall odbnunbeM

    i antltaiisticke Annije BiH u

    Haagu.

    . _ ? ) ~ . . .

    Sve je dolaskom

    Alijanse

    na vlast stavljeno pod

    sumnju

    u

    ovoj driavi, aaravno

    osim

    funkcionera

    Alijanse.

    Oni

    su

    ostali

    nedodirljlvl. Kad smo pisali o stravicnim posljedicama pranja

    novca u

    Biha6u

    I dokumentima i imenima optuiivali rukovodi

    oce,Jatmoinje

    Alijanse

    ; oni su ostali na syojim pozicijama-da u

    - : ~ ; :0;o :H

    , -.

    , ' . .

    mirtf prate kako propadaju banke i privreda. Pisali

    smo

    o

    dva

    desetak funkcionera Alijanse iz Tuzle, Sarajeva, Zenice i o kri

    vibtim prijavama koje ih terete, niko ih nije ni uznemirio zbeg

    toga. Zasto je

    ovoj

    driari i njeaim isljednicima vainija anoai

    mna

    :

    prijava

    od

    argumentiranib t e k s ~ o v a ovdasnjih nQvina?

    Y.'

    ~ t t i o

    zato ito

    :onimne

    p r i j a v e

    m o i e s

    blrati, bacajuci

    a filfe kontefner. '

    Da

    m je aeko tmi/.ficemo

    iivjeti

    saOwliko

    Nznada

    i $tta-

    ha,

    nasinijali

    bismo '

    se

    u

    lice.

    Kad je

    oaj

    wod

    zabrao.nor

    last,

    oiellivae

    je1..-JenJe

    bar

    dijela

    obeCallJa.

    Kad l l Q l pworili4a

    ee

    .

    i n t t ~

    smo znati da ee n a vostruko

    .

    p

    u v r i j

    vse vlasti,

    ubvatiti

    redove pred

    evi'opsldan

    aiilbasadmna.

    Kaci

    SU

    IWD

    govorli

    O

    bairtli

    pnt iY

    Ui

    4cije,

    1111111

    Zllli

    da

    6t

    se

    ovi

    novi boriti

    samo

    protiv

    grijehoea

    lllill

    starlh.

    ;: Z

    . .

    . : : ~ .

    ..

    Kad su

    nam

    govorili 9 Jellnstwj

    .AJl)aiSt,

    nismo

    a l

    natl

    da ee

    5e iz te AHJ.se

    iZbaciti samo

    jedma

    partija

    aaa

    lllCioaaflla,

    Bosnjaka

    Kad

    su

    nam govorili

    o

    zapo$1javanju, nismo ni m da

    1 Ntl

    jos viSe'

    nezaposlenih.

    .

    .:

    . ~ . ;

    ..

    Kad

    su

    nam

    obeCavali

    nowi gled ove zemlje

    swi)etlr. llismo

    vjerovali da ee nam

    llkiauti

    i OllO

    malo

    viza koje smo lmal

    za

    bi -

    cetiri

    zemlje. Kaci SU gOVQrili

    o

    privatizaciji i str . . .

    .

    nismo

    .vjerovali da

    6e ci i

    svega sto a OYQJ

    driavi

    vrtjedi bit ,:to-"

    liko jadna

    da ee nas

    investltori zaoblaziti.

    t

    got.om krugu;;:;r

    Kad su

    nam

    gOYOrili

    o zajedniCkim iustibtdjama ow driaYe,

    znali

    smo

    da

    ee se It If greetito biti za Repablllu Srpsku, a Jilla

    YM

    za svoju driavicu u driaYi,

    al

    nismo vjerovali

    da

    ee bltl

    vainiji

    glas iz ~ S a i H e r c e g a t ~

    negoli

    ovaj

    na5 .,.m,

    modemi

    i

    kratski.

    ZaSto

    smo

    uvljek kae okuiai, llli a

    ODj

    tre i? Obilll i i

    osramoeem

    u

    raba

    kao aatifaiisti, abieni . . . .Ce l i

    mini

    kao

    demokrate?

    LllLIA.N 13-20AUGUST2001

    7

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]

    8/68

    8 LllLI N

    m 13 -

    20

    AUGUST 2001

    Kal

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]

    9/68

    V

    Edib Pol jo, predsjednil< Saveza _bh. udruenja u Svedskoj

    Predloit

    e m o

    .

    da u

    Svedsl

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]

    10/68

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]

    11/68

    B o n j a l < a trojlrani

    i

    bi

    lo s l u a j e v a p r e k o r a e n j a

    kre

    njem pravila rata i

    m e u n a r o -

    dnih konvencija o ratovanju, i

    takve

    s l u a j e v e

    treba pravno sa

    nkcionirati.

    M e u t i m sama i n j e n i c a

    da su se sva trojica oficira

    Armije BiH svojim dostoja

    nstvenim, dobrovoljnim sta

    vljanjem na raspolaganje Ha

    kom sudu jo jednom p o r u i -

    li da je odbrana BiH utemelje

    na na principima pravde, slo

    bode i demokracije i da se ovi

    pnnc1p1 ne mogu dovoditi u

    pitanje.

    U tom smislu, ako je u nu

    noj, pravednoj odbrambcno-

    .

    o s l o b o d i l a k o j

    borbi i bilo pre-

    k o r a e n j a k o j ~ 1 se mogu

    la

    nkcionirati ulogom I-Iakog

    -

    da, onda to mogu biti samo a

    losni izuzeci koji odudaraju od

    ispravnog moralnog kodeksa

    afirmiranog u ponaanju bora

    ca i oficira Armije R l ~ i H .

    I n a e VKBI

    k a t c g o r i n o

    smatra da se Haki tribuna , u

    ovom vremenskom razdoblju i

    u odnosu snaga koje su na sce

    ni na svim prostorima bive Ju

    goslavije, u svemu pridrava

    v a e i h

    n a e l a

    UN -a koji se

    odnose na gonjenje lica koja su

    u posljednjem ratu p o i n i l a ra-

    tne z l o i n e u irem spektru i u

    tom smislu ne pravi nikakve di

    stinkcije tako da

    bi

    favorizirali

    odrcdene skupine ili bilo kakvu

    pripadnost naciji, vjeri i sl.

    U

    tom pravcu, najvaniji

    primjer je po::;ljedn ja odluka

    [ [akog

    tribuna la koja j ije-

    lom svijetu, urbi et orbi, istakla

    ko je p o i n i o genocid, kao i ra

    nije uliluke

    I

    Iakog tribunala

    da u Bi I deavao meduna

    rodni sukob. Tbme se ne moe

    nita ni dodati ni odbiti, uma

    juci u Yidu i kazn\ .

    Iz S\'ega niwcdenog, dolazi

    se, i logikom i i s t i m razumom

    do jasnog j u k a da se na

    bosa nskohc

    e c g o v a k i

    m pro

    storima ni u kom

    : ; l u a j u

    i ni

    na kakav n a i n

    ne

    moe po

    i s t 0 v j e i v a 1 i utvrdeni agresor i

    rtva, tj. llni i n i o c i koji su u

    ratnom vihoru zapalili i ostva

    rili oganj rntnog z l o i n a i oni

    kuji su se stavili u odbranu i

    brani

    li

    :;voju dravu, sebe i

    svoj narod, da bi spasili goli i

    vot

    i dostojanstvo.

    Predsjednik

    V i j e a

    1'ongresa

    b o n j a k i h intelektualaca

    AtifPurivatra

    Nal

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]

    12/68

    Jerlw

    v a n k o v i ,

    zastupnjk

    u

    Domu

    naro-

    da Parlamenta e d e r ~ c i j e , izjavio

    e da

    Prcd ,ie

    dnik Federacije

    K a l i ~

    ni,Je -borav.o

    tajno

    u zapadnoj

    jni,

    Drugi

    ool

    ~

    ~ a o

    naalost, k io . .. . i

    mi

    ci

    hrvatskih i

    jo , . ~

    mili su

    ga

    samo pri

    "

    to-je sin&li

    L i j a n o v i e \ a n k o v ~ .

    To to se drugi put40

    g a a j u neugodnosti

    pre

    dsjedniku Federacije ili

    p o v i u

    medu Hrvatima

    . zapadne Hercegovine, s a ~

    1110

    Je

    udaronje

    na jednog

    . .

    w

    . ~ ? s . l j e d ~ ~ g

    ~ < ~

    t1.tpoht1c1,

    koJl tom;:

    nije zasluio. Filipa-. . '

    v . l ~ v o i m ~ valjda,

    nikada

    i

    nigdje nije

    spomenuto

    u

    aferama oko korupcije ili

    u

    i n j e n i c a m a

    da je napravio bilo kakav n e a -

    stan potez.

    Nije,

    medu im, ni sam v.ierovao da jo preko

    n o i postao u vlastitom narodu nepodoban.

    N j e g o v ~

    naci 'o fne

    ridg 0vara njeg

    voj

    naciji. :

    Ugroeni

    etritsch

    Ni Wolfgang Petritsch nije poeljan u

    hrvatskoj samoupravi.

    Marko o k i

    jcJan od

    i k a n e p o s t o j e e , a djelotvorne hrvatske sa

    mouprave. obradovao

    ~ j e prorlvnike v 1 s o ~ Q g

    1

    predstavnika, ustvrdi

    vi kako u ovu dravu

    stie

    ddcgacija

    Am\;

    r i k o g

    kongresa

    da

    ispila rad prvog o

    vjeka OHRa.

    Ta

    J1. glupost

    odmah demanlirana.

    Bilo

    bi

    lijepo

    da

    amerieki kongre .

    smcni < l o u radi

    i r a s ; ~ iie

    radi PcLritscha. SveJ;j

    to uvezano je sa

    s v j e d o . e n j e m

    kardinala Vi .

    nka P u l j i a i nadbiskupa Ratka P e r i a .

    ko-

    ji

    su se u Kongresuisplakali

    ibog

    tekog

    i

    vota i ugroenosti

    Hrvata

    u Bosni

    i

    Hercegtvo

    za izhjcglice RS-a u

    za

    vrijeme rata naputali

    svoja mjesta rodenja i boravka u toku agresi-

    - je i nakon, m o i

    u i

    u svoje

    k u e

    i stanove do

    kraja oktobra

    2001.

    god. Prema preporuka

    ma ovog mini:st;irstva, Srbi koji naseljavaju

    njihove domove moraju se sami s n a i i oslo

    boditi imovinu tlotcra.

    'fro'l

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]

    13/68

    .

    .

    POSLJEDNJ

    SEDMIC

    stranih

    dravljana,

    od kojih

    se v e i n a

    uputila prema Zapadu.

    Brzom intervencijom Federalne policije,

    n a j v ~ i

    broj ovih

    apatrida u h v a e n

    je u

    po

    kuaju izlaska iz Bosne i I-Iercegovine na

    g r a n i n o 1 n prijelazu u Velikoj Kladui.

    ef

    Dravne

    g r a n i n e slube Tomislav

    Mihalj

    kazao je ovim povodom

    da

    bi ' uzla

    mogla postati

    centralna

    t a k a ilegalne imi

    gracije u Evropi.

    enerali pred

    Hakim

    tribunalom

    Trojica visokih

    oficira

    Armije Bi H,

    generali Mehmed A l a g i

    i

    Enver Hadi

    h a s a o n o v i te brigadir Amir

    Kubura

    ,

    prolog

    e t v r t k a , sedam dana

    nakon nj i

    h ovog p r i v o e n j a u BiH, prvi put su

    se

    pojavili pred sudijama Hakog tribuna

    la. Sva

    trojica n j a k i h oficira izjasni

    li su se da ni su krivi ni po jednoj t a k i

    optunice.

    Mada

    su

    imali pravo da izja

    njavanje o optunici odgode za 30 dana,

    A l a g i ,

    H a d i h a s a n o v i i Kubura to pra

    vo

    ni su

    iskoristili. Bez

    obz

    ira na

    to

    to

    su

    odbacili sve t a k e optunice,

    oficiri

    Armije

    BiH

    su

    izjavili

    da

    razumiju

    optu

    nicu, dakle da nema potreb e da se ona u

    cjelini i t a , i

    prihvatili

    su

    da

    se

    odmah

    izjasne

    po

    njenim t a k a m a . Time

    su,

    i z m e u

    ostalog,

    potvrdili da potuju

    M e u n a r d n i

    sud.

    Generali A l a g i i H a d i h a s a n o v i te

    brigadir Kubura, navedeno je u

    optuni

    ci,

    od januara

    93.

    do

    januara 94. bili

    su

    na

    komandnim

    pozicijama u T r e e m

    ko.,.

    rpusu

    Armije BiH, koji

    je

    operirao

    na

    p o d r u j u

    od Bugojna,

    Travnika,

    Viteza

    i

    B u s o v a e

    do Zenice,

    Maglaja,

    Zavidovi-

    e p a i Kaknja. U tim

    operacijama

    i

    posliji; njih, kako

    se

    nan)lli

    u

    optunici,

    uhijenu je

    najmanje

    200 civila, bosa

    nskih Hr\'ata

    1 Srha, dnk je

    mnogo

    vie

    njih

    ranjcrn>.

    OHR zatraio obustavu

    gradnje

    u Kotorskom

    l\akon

    cijek

    serije

    pro1csta

    povratni

    ka u Kotorsko, zbog g r a c . l n j ~

    k u a

    za dose

    ljene Srbe na bonjat:kom zemljitu, Ured

    visokog predstavnika zatraio ji. od O p i -

    ne

    Doboj da

    na 15

    dana

    ohustavi gradnju

    na ovom podrut:ju.

    OHR je od povratnika

    u

    Kotorsko do

    bio no\'e

    inform

    at:ije koje upitnim

    ranije informacijc nn osnovu kojih je 4.

    decembra prole

    godine OHR

    izdao

    odo

    brenje

    za

    dodjelu

    zcmljit

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]

    14/68

    . Kontinentalni tu-rizam

    Biseri o t o k e ljepote

    Bosanska Otoka .,

    ovih dana pokaz

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]

    15/68

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]

    16/68

    6

    LRLIAN 3 20 AUGUST 200I

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]

    17/68

    .

    Beriz

    B e l l < i

    . l a n Predsjednitva

    Bosne

    i

    Hercegovine

    )..)

    ejo

    O M E R G I

    . -. -

    Da

    li je

    dananjom odlukom Predsjedni

    tva

    Bosna

    i Hercegovina dobila svoju

    jedinstvenu vanjsku politiku?

    B E L K I :

    J\lli smo danas k o n a n o

    usvojili dokument koji se zove ri-

    ncipi pnmci i zadaci u

    v o e n j u

    va-

    njske

    poli1ih1J

    To je

    dokument koji

    je

    o b a v e z u j u i okvir za sve one koji na

    neki

    n a i n

    participiraju u

    p r o v o e

    nju te politike p o e v od MVP-a

    preko skuptinskih komisija i dru

    gih radnih tijela koja po bilo kojem

    osnovu i na bilo koji

    n a i n u e s t v u

    ju u implementaciji naeg odnosa

    sa drugim dravama

    u k l j u u j u i

    a k i posjete recimo delegacija ka

    ntona ili delegacija o p i n a inoze

    mnim reg ijama i gradovima. Po

    dravam i lu regionalnu saradnju

    o p e p r i h v a e n u u Evropu i svijetu

    jer se smatra da

    je

    ona mnogo ela

    s t i n i j a

    bra jednostavnija da grad

    sa gradom saraduje. Dakle

    ovo je

    dokument koji na neki n a i n daje

    okvir

    za

    ponaanje svih onih koji

    imaju komunikaciju po bilo o j e m

    osnovu sa drugim dravama. Po

    meni ovo

    je

    jedan od dva

    n a j z n a a

    jnija posla koja

    je

    Predsjednitvo

    usp

    jel

    o da dovri. Odbrambena

    po

    litika i vanjska politika su dva do

    kumenta koje je Predsjednitvo u

    skladu sa svojim ingerencijama za

    vrilo i u ovom s l u a j u radi se da

    kle o jedinstvenoj vanjskoj politici

    Bosne i Hercegovine.

    Mnogi misle

    da

    ste Vi do

    sada i11ali na

    jiskreniji istup na konferenciji ~ a k o n

    pravno

    r e e n o

    transfera generala

    Armije BiH u Haag.

    B E L K I :

    1o

    i jeste bio transfer a

    ne ekstradicija. A to se t i e mog

    kako kaete iskrenog istupa poku

    at

    ga

    pojasniti. Predsjednitvo

    km> ins1ituciji1 niti ja kao dio insti

    tucije po zakonu po kojem se cije

    la procedura vodila apsolutno nije

    u k l j u e n o

    niti ga ima u procedura

    ma niti IIaag komunicira

    sa

    Pre

    dsjednitvom niti

    MVP.

    Ali

    ja mo

    ram biti poten i korektan; onog

    trenutka kada je ministar vanjskih

    poslova primio u skladu sa Federa

    lnim zakonom iz 1996. godine za

    p c a c n e koverte

    i

    mene

    je

    obavi

    jestio kao

    l a n a

    Predsjednitva.

    J\tlornm

    r i

    da sam

    se

    saglasio da

    se ispo1uje procedura i vodi r a u -

    Ono

    to je do mene dolo

    od ovog s l u a j a

    pred UN

    om, jeste samo ono to

    je gospodin

    Husein

    ivalj

    reagirao

    kod mene i to

    sam

    u p u i v a o

    na MVP.

    Ambasada SR

    Jugoslavije

    u

    New

    Yorku stavila je u

    promet

    Sporazum o spe

    cijalnim

    vezama

    RS

    i Ju

    goslavije u engleskoj va

    rijanti, u kojoj je na ne-

    koliko mjesta

    stajalo da

    se

    radi

    o sporazumu

    i z m e u dvije

    drave.

    Go-

    spodin Zivalj je reagirao

    kako bih

    i ja. Mislim

    da

    je

    on

    poslao pismo

    go

    spodinu M i i u ovdje u

    Sarajevo. U razgovoru sa

    gospodinom

    Lagumdi

    jom

    utvrdio

    sam

    da

    se,

    n a s r e u nikakva teta ni

    je desila niti je

    iko

    of ci

    jelno

    potpisao

    taj

    doku

    ment. Sad to svodim na

    pokuaj prodavanja

    ma-

    gle.Ja ne sumnjam da je

    bilo ko od ljudi iz

    MVP-a,

    ne daj Boe, s a u e s n i k u

    toj namjeri.

    Dakle,

    to

    je

    jedan neuspjean pokuaj

    lanog predstavljanja. To

    bi

    bilo isto kao kad bih ja

    doao

    u Mostar i rekao

    da

    sam George

    Bush.

    Tu

    nema

    tete;

    pokuaj je

    ste, ali,

    n a s r e u

    nema tete

    LJILJAN

    U

    13

    - 20 AUGUST

    2001

    7

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]

    18/68

    INT RVJU

    SEDM I E

    na o Zakonu.

    To

    je jedna strana me-

    dalje, a druga strana medalje je ko-

    rektna i potena komunikacija i

    sa

    Vojskom Federacije BiH, s ljudima,

    oficirima, generalima, poten odnos

    prema javnosti i poten odnos pre

    ma ljudima o kojima se govori,

    na-

    a v a j u i

    stalno potovanje Zako

    na i saradnju sa Tribunalom. Niko

    nije kriv dok

    se

    ne dokae, to je

    osnovno, i ja sam zato izrazio nadu

    da Tribuna r a z l i k o v a ~ i projekte

    kojima pripadaju a z l i ljudi, ko

    ji se nalaze pod opservacijama Ha

    aga. Govorim o projektu agresije,

    genocida i e t n i k o g i e n j a i, na

    18 LllLJA N

    13

    - 20 AUGUST 2001

    drugoj strani, govorim o projektu

    odbran_, ali

    ne

    iskljut:u1cm da : .11

    se, u odbrani pravedne St\a ri - za-

    tite zivota, 11ud1 i drave. mogli c.le

    siti

    p o j e d i n a n i

    z l o i n i

    11

    dijdo\1-

    ma Bosne. Konrnktiran sam i,a

    ol'ici

    rima

    Vojske

    Federacije, u (.h. \'Cl

    sa

    ti

    tog d.ma, prije konferencije za ta

    mpu koju smo imali u Prcdsjetln1-

    tvu. Onda sam izasao ususret ideji

    gospodina Alije Bebmena, ko1i 1c

    smatrao da bi bilo dobro Ja :.e obra

    timo grndanima i objasn i

    mo

    o

    mu

    se

    radi.

    Bio

    sam u Do

    mu

    Armi

    je, gdje je bio jedan

    scmi:1.ar

    za

    ofi

    cin.:,

    pojavio sam se pred n a j \

    i ~ i m

    oficirima Vojske Federacije da

    ih

    informiram o onom to uslijedi

    ti, i moram

    reci

    tla su ovi ljudi bili

    potpuno na nivou situacije. Mislim

    tla je

    propu::.t

    napravljen to

    se

    nisu

    p r o c e ~ i r n l i svi ti s l u a j e v i pojedina

    n i h z l o i n a kojih je b

    il

    o, i za

    ko

    je

    \'isoki oficiri i brigadiri j generali

    znaju da su

    se

    desili mimo njihove

    kontrole, mimo njihove naredbe,

    mimo projekta.

    Moemo

    to

    prema Sporazumu

    o

    pravili

    ma

    rimskog

    puta.

    B E L K I : Naravno, moemo i

    po

    Jrugim osnovama. Dakle, radi se o

    k r i v i n i m djelima, ne moraju svi

    p o i n i t e l j i

    ratnih z l o i n a na ovoj

    strani biti u Haagu, ali moe biti

    na pravedan odnos prema nedje

    lu

    pred naim sudovima.

    Vratimo

    se

    pitanju

    tube BiH

    za genocid

    protiv

    Jugoslavije.

    Bilo je

    previe nedo-

    umica.

    E L K I Da budem iskren, ja sam

    odahnuo, dakle, poslije jednog

    stranog pritiska i straha da ne

    omahn'em u ovom s l u a j u da svo

    jim i n j e n j e m ili

    n e i n j e n j e m

    ne

    dovedem u pitanje tu tubu.

    To

    je

    za mene bilo i ostalo pitanje ugle-

    Cijela stvar

    oko

    tube je

    v o e n a

    na

    neki n a i n vani-

    nstitucionalno, bez

    jasnih

    izvora f nansiranja, bez ja-

    sne

    komunikacije

    sa

    ~

    tucijom Predsjednitva,

    dravnim

    organima itd.

    Povrh svega,

    ponaanje

    gospodina a i r b e g o v i a

    me je

    zbunilo,

    ja to mo-

    ram

    kazati,

    ne

    u l a z e i

    u

    situaciju

    koja

    je nastala

    vrenjem njegove

    funkcije

    efa Misije u UN u. BiO

    sam

    siguran

    da

    ne

    postoji

    o v j e k

    na Kugli

    zemaljskoj

    iz

    BiH, prvenstveno m i s ~ i m

    na

    Bonjake,

    koji bi

    sebi

    dozvolio

    d ugrozi

    tu

    tu-

    bu. Nikada nisam

    pomi-

    slio,

    niti

    vjerovao da

    bi go-

    spodin a i r b e g o v i

    pravio neku radnju

    u tom

    smjeru,

    iako

    je

    do mene

    dolazilo:

    "Pa

    on s d radi

    neto

    kod

    gospodina

    Pani-

    pa on se moe nagodi-

    ti,

    pa neke

    pare,

    pa ovo i

    ono .

    skladu

    sa svojim

    ovlatenjima, nikad

    nisam

    na to pomislio, ali mu za-

    mjeram to na

    desetke

    mojih

    poroka, zahtjeva,

    pi-

    sama, nije reagirao,

    dao

    mi ulazne informacije,

    po-

    mogao da nas povee sa

    institucijama

    za

    koje

    je

    o o V

    organmrao

    mrezu

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]

    19/68

    da, a s t i odnosa prema ovoj dra

    vi moje b u d u n o s t i u ovoj dravi,

    moje

    familije komija i

    poznani

    ka. Takav je moj odnos bio prema

    tom

    problemu. Ali sam

    se tada

    su

    o i o sa

    problemom:

    Ni

    kroz

    jednu

    instituciju

    ove

    drave, nakon odlu

    ke Predsjednitva iz 1993. godine,

    kad

    je

    pokrenuta

    stvar ovaj

    pro

    blem

    nije v o e n . P r a k t i n o

    cijela

    stvar oko tube

    je

    v o e n a na neki

    n a i n

    vaninstitucionalno,

    bez ja

    snih

    izvora finansiranja, bez jasne

    komunikacije

    sa institucijom

    Pre

    dsjednitva, dravnim organima,

    itd. Povrh svega

    ponaanje

    gospo

    dina a i r b e g o v i a me je

    zbunilo,

    ja to

    moram

    kazati,

    ne

    u l a z e i

    u

    si-.

    tuaciju koja je nastala vrenjem

    njegove funkcije efa Misije u UN

    u. Bio

    sam siguran da

    ne

    postoji

    o v j e k

    na

    Kugli zemaljskoj

    iz

    BiH,

    prvenstveno

    mislim

    na Bonjakc,

    koji

    i

    sebi dozvolio

    da

    ugrozi

    tu

    tubu. Nikada

    nisam

    pomislio,

    ni

    ti vjerovao da

    bi

    gospodin a i r b e -

    g o v i napravio

    neku

    radnju u

    tom

    smjeru, iako je do mene

    dolazilo:

    on sada radi neto kod

    gospo

    dina a n i a pa on

    se

    moe nagodi

    ti pa .neke

    pare,

    pa ovo i

    ono .

    U

    skladu sa svojim ovlatenjima, ni- _ .

    kad nisam na to pomislio,

    ali

    mu

    zamjeram

    to na desetke mojih po

    ruka,

    zahtjeva, pisama,

    nije reagi

    rao

    dao mi ulazne informacije,

    po

    mogao da nas povee

    sa

    institucija

    ma

    za

    koje je organizirao mreu.

    Dakle, vrlo je vano

    da

    je

    Predsje

    dnitvo razrijeilo a i r b e g o v i a ,

    .imenovalo

    pravnog

    zastupnika i

    organizatora tima u ovom sudu, da

    bi odredili ad hok sudiju koji

    u

    proceduri m o i

    zadovoljiti

    potrebe

    koje Sud ima u

    odnosu

    prema BiH.

    Sada

    traim

    n a i n da o j a a m

    tu

    strukturu,

    da

    taj

    predstavnik BiH

    ima pristojnu administrativnu

    strukturu

    oko sebe, koja

    raditi

    kontiuirano, sa

    sjeditem u

    Saraje

    vu

    gdje biti

    sva

    dokumentacija

    i odakle se pratiti cijeli proces.

    Proli

    vikend sam,

    zajedno

    sa

    go

    spodom K r i a n o v i e m i

    Trakom,

    imao

    dui

    razgovor

    sa

    efom

    advo

    katske kancelarije Van

    Bizenom,

    te

    smo informirani

    o toku i

    stanju

    tube.

    Njegove procjene su optimi

    s t i n e

    naravno,

    da je

    stvar kompli

    cirana, da

    treba mnogo truda,

    eksperata

    itd.

    To

    je proces koji

    tra

    i nepogrjeivost

    mi smo

    dese

    tke

    hiljada

    stranica tamo dostavili,

    ja

    sam optimist

    da

    BiH

    ovaj

    spor dobiti.

    To biti

    z n a a f n o za

    definitivno u t v r i v a n j e odnosa

    m e u n a r o d n e

    zajednice

    prema

    onom

    to

    je ovdje bilo i

    to

    je

    zna

    a j n o za b u d u n o s t BiH, za satisfa

    kciju

    n j e z i n i m

    g r a a n i m a

    i

    mora

    lna

    i

    materijalnu.

    I, to je najvani-

    je

    bit

    to

    jedna ozbiljna poruka

    narodu Jugoslavije, da

    viJc

    sta

    z n a i ne voditi r a u n a koga

    se

    bira

    i koga se podrava.

    Dakle

    ovo nije

    tuba

    protiv

    naroda

    Jugoslavije.

    Ovo je

    tuba

    protiv reima. koji je

    taj

    narod,

    na

    n e s r e u podrao

    i

    izabrao. Uvjeren

    sam da

    presu

    da biti osnovan i da BiII i z a i

    kao

    pobjednik

    u ovom sporu .

    Objasnite

    nam svoj boravak u Beogradu.

    S kim ste se susreli i s kim ste razgova-

    rali?

    B E L K I :

    U delegaciji Prcdsjetlni

    tva ja sam se susreo

    sa

    gospodi

    nom

    Kotunicom,

    gospodinom

    i

    . i e m te

    predsjednikom ~ k u p 1 i -

    ne gospodinom B u l a t o v i e m .

    Ra

    zgovarano je o odnosima, o sara-

    ..

    dnji,

    o

    formiranju meJudravnog

    v i j e a .

    M e u t i m

    u

    dvije-tri

    situ

    acije natuknute je to pitanje -

    be, dakle, nije direktno rnzgova

    rano

    o

    tubi,

    ali je spomt:n u ta u

    nekim

    kontekstima. Rekao sam

    da

    je to stvar prava i pravde, da posllr

    je konvencije postoji

    sud, da

    po

    stoj..: dvije

    strane,

    da sudovi posto

    ji za ovakve

    stvari,

    i da je to

    stvar

    koja ne bi

    trebala

    o p t e r e i v a t i

    tu

    vrslll razgovara o

    b u d u n o s t i

    civi

    lirncijskom odnosu, ekonomskoj

    saradnji i svemu ostalom

    qobrom

    za

    nae

    dvije drave. I razgovor je

    na tome zavravan.

    I

    moja sazna-

    1_ja su da niko iz delegacije nije

    dalje na d r u k i j i

    n a i n posebno

    razgovarao,

    n.i

    gospodin

    Lagu

    mdija, ni gospodin K r i a n o v i ni

    gospodin

    R a d . i i .

    Govori

    se i

    pie

    kako se

    pokuao

    podme-

    tnuti

    dokument za

    verificiranje

    specija-

    lnih odnosa

    i z m e u RS

    i

    Jugoslavije

    pri

    UN u._Da li ste vi

    upoznati

    s tim s l u a -

    jem i o e m u se

    radi?

    B E L K I :

    Nekidan,

    upozoren

    sam,

    u

    rvatskoj

    r i j e i je izaao tekst

    odnosno izvjetaj

    od

    Bosanskog ko

    ngresa u Americi u kojem su optu

    eni funkcioneri

    drave

    BiH Alija

    nsa i posebno

    v d . i

    B e l k i

    i Lagu

    mdija da su izdali BiH, da

    njsu

    re-

    agirali

    na Specijalni

    sporazum

    i z m e u RS i Jugoslavije iako

    su

    imali

    ustavne

    m o g u n o s t i da to za

    ustave. Koristim se

    prilikom

    -

    da

    ka

    em da j gospodin B e l k i pokre

    nuo pitanje

    ustavnosti

    Sporazuma

    o

    specijalnim

    odnosima

    i z m e u

    RS

    i Jugoslavije

    po

    inicijativi

    dijela

    Ustavne komisije RS dakle njenih

    l a n o v a Bonjaka i. Hrvata.

    Oni su

    inicijativom ili

    prema

    meni, a

    ja

    sarri

    odmah reagirao, s m a t r a j u i

    osnovanim njihov zahtjev. Iskori

    stio sam svoje

    ustavno

    pravo i

    kod

    Ustavnog

    suda

    otvorio

    proceduru

    provjere ustavnosti tog

    sporazuma.

    To je informacija o kojoj

    se

    i ne go

    vori u

    medijima.

    O tome

    sam

    govo

    rio u Viegradu

    za

    potrebe TVRS,

    prilikom posjete. I onda su me lju

    di pitali zato

    sam

    ja to uradio. Re

    kao sam:

    Postoje

    o g u n o s t i regi

    onalne saradnje, da ne bih sam

    bio kontradiktoran,

    kultura, sport,

    privreda itd ali kad

    je u

    pitanju

    odbrana,

    to

    su

    dravne

    funkcije ne

    ma

    govora o pravu bilo kojeg

    entite-

    LJILJAN

    l

    13 - 20 AUGUST 200 l 9

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]

    20/68

    INT RVJU

    S E D M I E

    ta da takve aranmane prave sa

    drugim dravama. Radi se o diskri

    mina

    o r s k o m

    pristupu u odnosu na

    veliki dio grada na BiH. Dakle, je

    dan dio

    r a a n a

    samo zbog toga to

    su srpske nacionalnosti ima odre

    e n e

    pogodnosti u odnosu na susje

    dnu zemlju, dok ostali nemaju. Za

    to i

    ja

    ne bih mogao sa

    l i n o m

    ka

    rtom i i u Jugoslaviju? U ovom slu

    a j u pokrenuo sam pitanja koja se

    t i u direktnih ingerencija drave i

    entiteta, koji ne mogu zadirati u

    re

    lacije koje ureduje drava.

    lnteresira me funkcioniranje Predsjedni

    tva. i n i mi se

    kao

    da je Predsjednitvo

    prvi put saglasno o

    najvanijim

    stvarima.

    B E L K I : Nisam sklon procjenjiva

    njuo tome da li su tri

    o v j e k a

    sagla

    sna ili ne, skloniji sam tezi o potpu

    noj odgovornosti sve trojice

    l a n o v a

    Predsjednitva. Oni su kolektivni

    ef drave

    i

    nije pitanje da

    li

    su sa

    glasni, nego su odg_ovorni za sve to

    rade ili ne rade za ovu dravu. Iza

    brani smo i odgovorni za taj posao.

    ;Ipak, mlpravljena je jedna dobra

    atmosfera u Predsjednitvu, imamo

    neke rezultate, naravno, u kapacite

    tu koliko Predsjednitvo za tsta ima

    pravnu snagu kad

    je

    r i j e o njegovoj

    ustavnoj poziciji.

    i m

    vi imate u

    Ustavu da Predsjednitvo simbolizi

    ra vrh, a ne kae

    se

    da je ef drave,

    odmah imate

    feler.

    Ali, i u okviru

    tog felera, uvjeren sam da se jako

    mnogo stvari moe uraditi. a r o i t o

    ako se argumentirano ide sa proje

    ktima c. javnost, i argumentirano

    prave pritisci na entitetske skupti

    ne i vlade da tlogovaraju i prenose

    poslove na dravu. Evo, kau ljudi,

    prema Dejtonu sport nije na nivou

    ~ r a v e

    a k

    ni na nivou Federacije

    nego je na kantonu formalno-pra

    vno. ta je sutina. Sutina j

    e,

    nara

    vno, da treba neke stvari, i v e i n u

    stvari ljudskog ivota svesti na loka

    lni nivo. Zato da se ne razlikuje .

    pristup kulturi u Vareu, od Gruda

    ili

    F o e

    Ali, problem

    je

    kada d o e

    do

    v e e

    komunikacije, jer drava se

    pojavlj1;1je

    kao jedina

    m o g u a

    insti

    tucija koja uspostavlja dalje relacije

    u irem okruenju. To. su dravne

    stvari i nisu upitne. Dakle, ne treba

    drava voditi politiku sporta, ali

    drava treba osigurati ulazak u aso

    cijacije, u evropska isvjetska takmi

    e n j a . Zamjene se teze. Niko niko

    me ne oduzima pravo da se bavi ku

    lturom i sportom kako on voli, osje

    i ima potrebu, ali ako h o e da bu

    de dio sistema svjetskog, regiona

    lnog, drava mu treba, drava je

    je

    dina adresa gdje

    to

    moe ostvariti.

    Samo je pitanje kad ljudi shvatiti

    da je to u korist njihove djece i bolje

    b u d u n o s t i .

    Ili i dalje mrcvariti

    svoj stari san. Ova drava ima i pe-

    0

    Llo JAN

    13

    - 20

    AUGUST 2001

    rspektivu i

    b u d u n o s t ja

    sam po

    tpuno uvjeren a prodisati.

    Govorite

    o p t i m i s t i n o ali

    problem

    u

    vezi

    sa odlaskom

    omladine iz ove zemlje

    je

    sve

    m u n i j i .

    B E L K I :

    To

    je lema gdje se ja

    na

    jnelagodnije o s j e a m . fo je tema

    na koju ja, kao o v j e k koji nosi ja

    vnu visoku funkciju,

    u

    ovom

    I

    n:-

    nutku, nemam odgovora. Imam

    samo jedan strah, jednu strepnju,

    r a z u m i j e v a j u i kakve katastrofa

    lne posljedice

    za

    ovu dravu i

    nj

    nu perspektivu moe izazvat i

    odlazak zdravih, sposobnih, irila

    dih lj_udi. S.tari ljudi i boles :li ljudi

    nisu ni

    u

    stanju

    o t i i .

    ivicne plai:

    Kome, onda, Izborni zakon, kome

    Odluka o konstitutivnosti naroda,

    evropski standardi, demokratiza

    cija? I moj sin je u

    A m e r i

    od

    1996

    godine, sa suprugom, rade

    ispod prosjeka svog obrazovanja,

    imaju ansu za posao i nadu u bo

    lji ivot. Dakle, jedini

    je n a i n

    uvjeriti

    te

    ljude da za g.odinu

    dvije u

    ovoj

    zemlji dobiti posao.

    Prema mom miljenju, kad

    je

    r i j e

    o ekonomiji, o nezaposlenosti,

    ovdje se mora otvori ti front pod

    nazivom: Biti ili ne biti, jedins1ve

    no, kao borba protiv kuge .

    Bilo je problema i u vezi sa finansiranjem

    oficira i timova u ~ i b u n a l u u Haagu.

    B E L K I : Ne samo o pitanju fina

    nsiranja, bio je jedan neureden sta

    tus u o p e . Evo, recimo, jedan srpski

    oficir za vezu je imao l o g i s t i k u po

    drku iz

    RS,

    vezan

    za

    i \ ~ n i s t < r s t v o

    pravde. B o n j a k i i hrvatski su hili

    .

    vezani za 1vlinistarstvo vanjskih po

    slova i radili kao savjetnici ministra.

    Na moju inicijativu donesen

    je

    zva

    n i a n

    akt koji preuzima odgovorno

    st i ingerencije nad radom tih oficira

    za

    vezu, na

    n a i n

    i model koH je pre

    p o r u i l a g o s p o a Carla del Ponte.

    Dakle, Predsjednitvo je donijelo

    odluku

    da

    preuzima na sebe organi

    zaciju, a

    kao

    rebalans budeta smo

    uputili zahtjev

    za

    finansiranje ofici

    ra

    za

    vezu. Ministarstvo trezora pre

    dla

    e

    da se

    kao

    posebna pozicija u

    okviru nekih p r e d r a u n a otvori sta

    vka

    l inansiranja oficira

    za

    vezu. Ci

    jeli

    bi

    nesporazumi mogli da nasta

    nu u e d e e m :

    Kojim

    kapacitetom

    i koliko mi moemo osigurati no

    rmalne uvjete za rad tih ljudi? 1ada

    nja Armija BiH i institucije BiH su

    dugo

    radile

    i prikupljate dokaze, svi

    jet obavjctavale, pozivale institucije

    da sankcioniraju genocid, da sankci

    oniraju ratne

    z l o i n e

    i

    l o g i n o

    je da

    je

    nastavljeno na takav

    n a i n

    raditi

    prema Hakom tribunalu. Danas

    imamo, otprilike,

    18

    ljudi sa sjedi

    ~ t e m

    u I laagu. Naravno, kad

    je r i j e

    o obavezi, ima ih koje se ne mogu

    prevoditi

    na novac, ali to se

    mora ri

    jeiti

    kroz

    budet, a Skuptina da to

    javno odbori i da se sve

    to

    ugradi u

    budet

    BiH

    . . Ja nemam posebnih

    problema,

    i

    tu nema nita sakrivene).

    Ti ljudi nisu ilegalni, ti ljudi su u

    okviru Statuta, u okviru potrebe

    drave

    BiH.

    Ovom odlukom, koju je

    Predsjednitvo donijelo, razrijeili

    smo taj problem. U fazi izrade su

    principi organizacije, jedinstvena

    pravila

    za sva

    tri ureda. Postoji ef,

    sekreta

    r,

    t e h n i k i

    saradnik, i u reba-

    lansu budeta treba da javno otvori

    mo

    p o z i ~ i j u .

    Opredjeljenje Predsje

    dnitva

    je

    da se jasno zna koliko taj

    po.sao kota, da

    g r a a n i

    znaju, kao

    to trebaju da znaju koliko kota

    ti spor BiH.protiv Jugoslavije. Ja

    predloiti Skuptini BiH rebalans

    budeta, da se ta stavka iskae i da

    pie - trokovi m e u n a r o d n i h sporo

    va BiH kotaju toliko. Ja ne mogu da

    pohvatam koliko je dosada to kota

    lo.

    Zakon o fondacijama BiH tako

    e r nije proao na Skuptini BiH.

    On ima anse da p r o e ali mora se

    javno progovoriti ko je protiv a ko je

    za. ta

    je

    ovdje problem? B e l k i ka

    e

    to

    je nacionalni interes Bonjaka,

    bez obaveze da objavi u e m u je na

    cionalni interes, jer

    to

    ujeda. Nema

    te argumentacije, jednostavno se pa

    ualno kae i svi zanijeme. Mora se

    otvoriti debata: Kae se da je ugro

    en nacionalni interes Srba, pa da vi

    dimo kako? Kako biti ugroen na

    cionalni interes Srba, Hrvata,

    Bo

    njaka donoenjem nanormalnijeg

    zakona o slobodnim zonama, ili na

    jnormalnijeg zakona

    o p i h -civiliza

    cijskih tekovina o osnivanju fonda

    cija

    za pet ljudi,

    ako h o e

    da osnuju

    fondaciju da pomau neke stvari.

    Imao sam ideju da se formira fond

    za podupiranje tube BiH protiv Ju

    goslavije, jer imam zainteresova

    nih vlada, asocijacija itd., koje su

    spremne poduprijeti ovu stvar, i

    imam naznaka pravnih ekspera

    ta koji nude usluge BiH, jednosta

    vno

    z

    svog

    u b j e e n j a da je sud pra

    vde u Hagu institucija koja je civili

    zaciji nuna, i to

    je

    na neki

    n a i n

    za

    njih izazov sa moralnog aspekta.

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]

    21/68

    POLITIK DRUTVO

    - -

    ..

    Pokuaj

    u s t o l i e n j a

    odgovornosti

    vojnog i

    p o l i t i k o g vrha

    bo

    n j a k o g naroda sre

    dnje

    Bosne

    u optuni

    ci

    to je izdalo

    Vie

    javno

    tuiteljstvo u

    Vitezu prije vie od

    est godina,

    samo

    je

    manevar

    k ~ j i treba

    ti dokazati.

    Naime,

    u

    optunici sa grbom

    Hrvatske

    Republike

    Herceg-Bosne stoji

    kako

    je

    Armija

    BiH

    e t n i k i

    i s t i l a

    Hrvate

    sa ovih prostora, te

    izazvala rat

    da

    uniti

    HVO i stvori

    islamsku

    dravu.

    Apsurdno

    i

    V

    sm1esno

    +

    Enes

    A K U P O V I

    dlazak

    dva generala i je

    dnog

    brigadira Armije

    BiH u Haag, te njihovo

    prvo pojavljivanje pred

    sudom, jo ne prestaje

    uznemiravati javnost koja .je sklo-

    na

    tvrdnji da se radi o i z j e d n a a

    vanju rtve i

    z l o i n a c a .

    Tuilatvo u

    Haagu samo

    je

    obradilo stare optunice od javnog

    tuiteljstva iz Travnika, sa sjedi

    tem u Vitezu, koje su

    prije

    vie

    od

    est godina napravljene protiv ge

    nerala Envera H a d i h a s a n o v i a

    generala

    Mebmeda

    A l a g i a i

    Esa

    da

    S p a h i a

    biveg zapovjednika

    306. brdske brigade

    r e e g

    korpu

    sa Armije

    BiH.

    Ko je p r o i t a o 9ptunicu i ova

    dokumenta

    sa p e a t i m a

    Hrvatske

    Republilse Herceg Bosne, mora

    u o i t i i d e n t i n o s t u optunicama.

    L o g i n o

    da

    je Tribuna iskoristio

    ovu dokumentaciju, iako se mora

    postaviti

    pitanje

    p e a t a HR He

    rceg Bosne, skoro 20 m}eseci na

    kon Vaingtonskog sporazuma i

    stvaranja

    Federacije

    Bosne i He

    rcegovme.

    Vie javno tuiteljstvo Travnik

    sa sjeditem u Vitezu podnijelo je

    Viem

    sudu

    zahtjev

    za p r o v o e n j e

    dstrage

    protiv ove trojice oficira

    Armije Bosne i Hercegovine.

    H a d i h a s a n o v i A l a g i i Kubura u dokumentima

    Hrvatsl

    l t.ar1:t:. , .

    O . s - . : u n j l ~ n

    t \ ~ 1 1

    ii.:;.., d t f \ j t

    fJ.jasnt

    '

    po.

    .

    l j o , )

    e-.i

    Qni 1 t ~

    > : ; t u ~ : i l J ,

    ;.;,o

    i

    :15 sv

    .:ru;;e

    okolnoa.tl

    ve;.ono i v f r . J o

    ri,jlo l .

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]

    22/68

    V

    POLITIK DRUSTVO

    veze sa mozgom, jer

    je

    Tuilatvo

    u Haagu upozna to sa < f t ~ u cll4u

    o o ~ v a r 1 v o n j o

    poltttk

    c L n l k ~ C

    ~ i l ~ t.,-1tortJ

    o p t t n ~ ~ r b v n f k

    J Z o n i ~

    o4 oaoba ll'lfllUllO*nakt

    n.i:letnalnostJ

    1 o.stvec-tva.r.JQ

    ldoJt

    o

    tlat.oj

    u a u n ~ l < O j drtYt tzdll a . S p O V J ~ d p r l p d n 4 ~ 1 "

    i l l Korpuaa

    Ar1J

    81H t t o k o z v ~ n l b

    s p e e t ~ a l ~ l h p ~ ~ \ r O J b \

    M ~ c v a r , 7. ultallCk.a

    brlzad. Patrtotaka

    l lC t l n

    l t l1 J .

    ~ O j t u o aattV'U

    (JJ

    ~ o r p ~ s a Arcij BlH. da vojno ~ f t 1 4 t i :

    ~ s t 1 0 , 1 l u r ffrvtako( v t , l i t ~ t

    o ~ f ' . a r e ~ ko-

    -sv b lle

    &,..nt

    opat.anka

    . atgurno:t.L

    h t v t t I U ~ (

    naro4s na

    tt . .

    proeatori

    ~ i : 811J'f0tlIO

    c.Jr1bl

    t .

    ).tentvt. ~ 0 ~ ~ ~ 1 ~ ~ o ~ t t t t J t r d J a l ' l a k l ~ ~ ~ a

    ll ,

    r t . J ~ t t p o t p u ~ . . o

    un1lt

    ~ t - a t s k o p . x 6 3 t - o o p l ~ _ . ,

    1rO-ftlk

    1 i ~ ' c &tlrnJ

    svakot t.:1e ~ ~ g o o a ranlJJ t ~ t o J a n ~ .

    a

    ;i prlpt41nct

    ~ Y t d t l \ U t postrojbt.

    po

    dlrekt:

    ni

    .J:IPJJl'l&tt,-_,..

    o ~ J t t n l h vr rw od llP Ja

    199}. do

    vlJe l , 9 , . g c . d J n ~

    pt cdo:zl

    vojne

    op.raclJ trJtkoa to.j1)4 Jiil vallld 410 t.ctkof

    ~ e a n t v 14 p o d r u e j ~ o p f l ~ T ~ ~ v n t -

    l l e n t e ~ p r o e j e r ~ t

    prlnJdno

    r t1 lJ n l

    to 1& ~ ~ t J e : t . 1 ~ ~ C t 4 :

    J ~ ~ o v i d l . t ~ p o ~ k ,

    .

    l IAVUl

    P O ~ :

    l"rotSv

    ovcJ r j t l e n ~ oi t ae i a J - Y i t ~ . i J . l . b

    Y i J ~ U OYCJrC

    lud.a.

    V r ~ \ l

    Oj. tt-i

    4..0&.

    od d&M

    pr1.jo;.a ovo1

    rjelon,1.

    ' lb Oft

    s.toltrf.f.

    icvc-hn$ rjdt_eJa.

    ma 1 u Livnu,

    dok

    je ostale mini

    rao i sravnio do temelja. Na svu

    : - . r c u ,

    to :;c nije dogodilo na po

    d r u j u

    gdje je bila Armija BiH.

    Jednostavno, na optube o uni

    ~ l a v a n j u

    k a t o l i k i h

    crkvi, Armija

    je odgovorila straama

    pred tim

    objektima u najgore vrijeme. Sve

    p o d : - . j e a

    na jedan tekst u zagre

    b a k o m

    s c d m i n i k u

    o crkvi Gu

    o j

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]

    23/68

    ~ . . ..

    LICEJI

    J

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]

    24/68

    V

    POLITIKA

    I

    DRUSTVO

    KAKAV

    M N ST R TAKAV I

    KOMESAR:

    K o n a n o rijeena enigma ol o izbora policijslzog

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]

    25/68

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]

    26/68

    POLITIKA

    I

    DRUTVO

    Zavrzlame ol

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]

    27/68

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]

    28/68

    V

    POLITIKA I DRUSTVO

    samo nastavak sukoba. Nije

    to

    ni

    Muhidin l i , teanjski kadar i po

    m o n i k u Ministarstvu pravde, ko

    jeg "gura" obi Ekrema A j a n o v i a i

    time mu, navodno,

    u z v r a a

    usluge iz

    vremena kada

    je l i

    bio ef vojne si

    gurnosti a A j a n o v i e v sin ubio tea

    njskog hirurga H a d i k a d u n i a Na

    izvor

    se

    boji da objavljivanje ime

    na najpogodnijeg kandidata "drugo

    j" strani dati vremena da izlobira

    protiv njega i zato ne eli da

    ga

    ime

    nuje. 'fajanstveni kandidat je,

    kae

    samo toliko, radio

    u

    Zenici, prijatelj

    je

    sa

    S i l a j d i e m

    i uiva njegovo

    ve

    liko povjerenje, i u dravnim organi

    ma je visokopozicioniran,

    V

    Sta

    se

    b jeli

    u gori

    zelenoj?

    Drugi

    izvor,

    pak, kae

    da

    se

    Ga

    l i j a e v i e v

    obi unutar SBiII, potpo

    mognut utjecajnim v a n s t r a n a k i m

    lj

    udima

    medu

    kojima

    se

    n a j e e

    spominje zamjenikministra Kanto

    nalnc bolnice i

    b u d u i

    ef

    u d u e g ,

    i prvog u BiH, Centra za humanu

    reprodukciju,

    Ermin

    e h i ) slomi

    u obilascima partijske baze u Brezi

    i Visokom. Kojem

    se

    baza priklo

    niti carstvu,

    A j a n o v i e v o m ,

    Kule

    n o v i e v o m ,

    G a l i j a e v i e v o m

    ili ne

    kom r e e m , vrlo teko je procijeni-

    ti.

    G a l i j a e v i e v

    obi je,

    a k ,

    u je

    dnom trenutku bio spreman da pre

    govara

    sa

    SDA

    o, sa

    njene strane,

    p o n u e n o j

    opciji reprezentativne

    vlade. l1 tu svrhu se sastao u Jelahu

    kod Tenja sa predsjednikom Ka

    ntonalnog odbora SDA smetom

    A v d i e m .

    Putem izaslanika - lobi

    sta obavljeni su razgovori i u Zcnici

    sa predsjednikom z e n i k e SDA Ha

    risom M a i e m .

    Sve

    zbog toga to

    su

    mislili da za premijera mogu Jo-

    bi

    ti direktora "Metalnog" Jr.

    Ahmeta H a d i p a i a , o v j e k a sa

    izvanrednim s t r u n i m i ljudskim

    backgroundom, kojemu je jedina

    falinka to nije r o e n i

    Z c n i a n i n

    i kojega je SDA na prethodnim

    izborima ponizila,

    s t a v l j a j u i ga na

    15. mjesto na listi, iza mnogih apso

    lutnih anonimusa, a u t e n t i n i h

    Z c n i a n a . Kako su pregovori, o i

    gledno, iz nekog razloga propali,

    lo

    bisti nekorumpiranog Galeta su po

    kuali H a d i p a i a nagovoriti da

    promijeni dres i na taj n a i n posta

    ne premijer. Sasvim o e k i v a n o , on

    je

    to odbio, uz obrazloenje da nije

    od tih ljudi, bez obzira na to to se

    SDA nije ba viteki prema njemu

    ponijela.

    I

    tako je najpovoljnija

    va-

    _

    rijanta za premijera, dola iz tabora

    nekorumpiranog Galeta - propala.

    Ako je prema jiljanovim izvo

    rima, novi premijer dolazi iz za

    sjede.

    8 UILJAN

    13 - 20 AUGUST 2001

    V

    Ermin

    C e h i ,

    siva en1inencija z e n i k e p o l i t i k e scene

    K u l e n o v i je smijenjen zbog sebe

    a ne zbog nekog drugog

    E i i l : Alija K u l c n o v i i Ilamdi

    ja

    K u l o v i

    optuuiu me za prijate

    ljstvo, utjecaj,

    za c.lobre

    ,ezc u me

    u n a r o d n o j

    zajednici.

    K u l c n o v i

    kae da imam dobre veze sa 1

    DZ

    om, K u l o v i dn imam jako dobre

    veze u SBill, drugi kau da imam

    jako dobre veze

    sa

    predsjednikom

    SDA

    J v 1 a i e m

    predsjednikom

    Kantonalnog oJbora SDA sme

    tom A v d i c m , pa sa Dcvadom

    G a l i j a e v i c o l . . . To

    JC t a n o ,

    imam jako dobre

    veze

    sa tim lju

    dima i ponosim se time. Novi sef

    OSCE-a Beecroft,

    u

    intervjuu koji

    je dao Ljiljanu,

    kae

    o p o l i t i k o m

    utjecaju i

    p o l i t i k o j

    utakmici: "

    Naj-vanije je u p o l i l i k o j ulakmici

    uvjeriti to

    vie

    ljudi u

    svoje

    stuv

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]

    29/68

    Otvaranje tabu-tema b o n j a l < e

    p o l i t i l z e

    i drutvene stvarnosti,

    kao preduvjeta za povratalz u b u d u n o s t

    l

    l l

    t

    Fatmir L I S P H I

    o n j a k o drutvo 1e u

    dominantnoj vecin1

    poderano

    na dva

    zape

    a e n a svijeta. U je

    dnom

    ive

    samoime

    novani vlasnici b o n j a k o g

    b i a

    i j i

    je hendikep to ne vide dalje

    od

    ideoloke infrastrukture

    SDA. Za njih

    su

    b o n j a k i

    inte

    resi

    paralelni sa vizijama

    SDA,

    uleme

    i drugih

    stvarnosnih

    l si.

    m b o l i k i h

    znakova

    b o n j a k e

    politike u posljednjoj deceniji.

    B o n j a k a pitanja time

    se

    validno

    mogu razmatrati samo u njiho

    vom

    krugu, jer svi drugi nemaju

    licencu da se bave

    tim misiona

    rskim

    kujundilukom.

    Taman

    posla da Bonjaci sa menduhama

    u

    uhu, u farmerkama i

    patikama,

    ili

    sa

    flaom piva, razmatraju bo

    n j a k a

    pitanja

    Logika

    vlasnika bonjatva

    skrhava

    se

    u d o d i n ~ s

    r e a l n o u .

    Jer, kakvo je

    to duebrinitvo

    nad

    narodom ako

    se o d r i e m o

    ogromnog

    broja

    Bonjaka koji su

    po opredjeljenjima

    d r u k i j i

    od

    propisane

    mjere?; kakvo

    je

    to mi

    sionarstvo ako naciju zatvaramo

    u

    k u e n o s t odabrane p o l i t i k e

    stranke?;

    kakva je

    to

    o r a v a

    ambicija

    ako se,

    uprkos galopira

    j u o j

    razgradnji

    b o n j a k o g b i a ,

    jo vrtimo u sterilnim, kapituli

    ranil ll, historijski klonulim obra

    scima promiljanja

    b o n j a k e

    strategije?

    Pa

    i da jeste

    bonja

    k i

    narod

    na zelenoj

    grani, bilo

    bi

    sumanuto

    odricati

    pravo

    sva

    kome Bonjaku da s

    punom

    slo

    bodom

    sudjeluje

    u promiljanju

    b o n j a k e stvarnosti. A da pri

    to

    me

    ne bude

    nacionalista To

    je

    imperativ na

    kome

    se

    gradi pa-

    triotska stabilnost

    nacije . Samo

    je

    u Bonjaka

    patriotizam

    ukalu

    pljen

    u s t r a n a k i , ideoloki

    okvir, od

    kojeg,

    pokazalo

    se,

    ne

    ma

    nikakva haira.

    Pogotovo

    da

    nas,

    kad

    se

    b o n j a k o

    b i e

    rasipa

    u

    trulei zagubljenosti,

    besci

    ljnosti, u

    usisavanju

    divlje globa

    lizacije i svake vrste socijalnog

    zla, od o p e h u r n a r i s t i k e bezo

    s j e a j n o s t i do p o t o n u a rn iadi h

    u pakao alkohola i droge.

    B o n j a k o

    antibonjatvo

    Smjerne ideoloke hladmine

    medresa

    ili

    muftijstava

    obne\ idje

    lc su na

    u l i n u

    stvarnost; lamoilnji

    dizdari

    nae uparlocnos1i strah

    od b o n j a k e

    r a z l i i t o s t i

    l i j e e

    prezirom, umjesto da razumiju

    svoju odgovornost prema bonja

    k o j

    d j e v o j i c i

    i j e

    jutro

    p o i n j e

    heroinom,

    ili b o n j a k o m d j e a k u

    i j i se dan zavrava u

    alkoholnom

    brlogu;

    u

    odnosu

    na 1999.

    godinu

    maloljetna dclikvencija nam

    je po

    rasla za 240 procenata. N e m o g u e

    je danas zvati se k i m o m b o n j a h c

    duhovnosli a biti izvan stvarnosti,

    biti

    usmjeren na one koji

    svakako

    razumiju

    sve to treba

    da razumi

    ju;

    najlake je

    uputiti prezir pn:

    ma bolnim

    t a k a m a b o n j a k e

    stvarnosti, a najtee razumjeti

    i

    pokuati ~ k c i j o m p r c v a z i i vlast i

    tu

    odgovornost za

    rapidni suloni

    zam duha u Bonjaka. Da bi

    se

    ita.

    pomaklo

    s t a k e

    umiranja, n1

    lja

    izmijeniti

    strukturu

    s h v a a n j a

    aktivno

    otvoriti b o n j a k a

    pitanja

    i podstaknuti sve one koji ele da

    sudjeluju u promiljanju, a time i

    rehabilitaciji,

    o n j a k o g

    b i a .

    Spomenuli smo na p o e t k u

    p r i e

    i onu drugu

    z a p e a e n u

    stranu

    b o n j a k o g

    svijeta. S te ve

    i n s k e strane,

    koja je

    danas

    uzva

    mpirena opijumom n e p o s t o j e i h

    promjena, n e m o g u e

    je

    o e k i v a t i

    alhivan odnos prema promilja

    nju b o n j a k i h pitanja. Zalud vje

    rovanje

    SDA

    da im

    se nekad

    vratiti

    ti prebjegli b i r a i ,

    urpkos

    tome

    to

    e r n z o , a r e n j a

    .fildia-

    nskom

    Alijansom

    biti jo dublja i

    g o r a . V e i n a

    Bonjaka srlja

    u kla

    nce

    obmane, v j e r u j u i

    Ja

    je

    bijeg

    od

    sebe

    k l j u mirne b u d u n o s t i .

    Uzrok je

    u traumi, u

    pometnji,

    u

    i z v r i j e a n o s t i ,

    u

    isprepadanosti,

    a

    medijske sapunice

    i la o

    prospe

    ritetu BiH i n e se kao adekvatan

    sedativ

    za

    miran ivot, ma koliko

    Sa protokom mrtvog vremena b o n j a k a

    k o n ~ l i k t n a

    pitanja rastu poput tumora koji

    crpi .

    snagu iz nae

    preostalosti i gui

    vita

    Ine

    funkcije

    ivota. Za koju deceniju n e e

    .

    biti lidera i

    opcija

    oko kojih se dijelimo a

    od toga da li e m o

    danas

    p o e t i

    razgovara

    ti i

    miriti se ovisi

    - h o e

    li

    biti

    nas. Bo

    n j a k i

    imperativ je

    da se to prije dosegne

    ideoloki neovisan sud o sebi jer mnoga ne-

    .

    razjanjena

    pitanja

    razaraju eljeno jedi

    nstvo oko temeljnica nacionalnog

    bitka

    V-. .

    /

    _ /

    l /

    ..

    ..

    LJD .JAN

    .'ii 13 - 20

    AUGUST

    200 I

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]

    30/68

    POLITIK

    I

    DRUTVO

    I

    da traje. Kroz nae ivote je protu

    tnjao toliki koncentrat drame, da

    je to previe i za jednu epohu, a

    kamoli za hudi ljudski ivot. Ide

    oloke centrale

    tzv.

    demokratskih

    promjena do sapunskog k i e r a j a

    forsiraju neto

    e g a

    nema, to je

    n e p o s t o j e e

    u

    odnosu

    na

    p o l i t i k i

    realitet u kome skapava multi

    e t n i k o b i e BiH. P a n i a n bijeg

    Bonjaka od SDA nije uzrokovan

    kvalitetom alternative, uvjere

    njem da se ne moe opstati na kle

    ronacionalnim premisama; i da je

    kleronacionalizacija b o n j a k i h

    interesa

    u z r o n i k

    svekolikog stra

    danja. Sada je to jedna druga kra

    jnost. Vjero\latnije je da bonja

    k o

    b i r a k o

    tijelo dublje srljati u

    anacionalnu anarhiju i

    apatiju

    negoli vratit i se staromodnoj, ne

    reformskoj i tromoj opciji SDA.

    T o a k

    vremena

    je

    otiao naprijed i

    SDA bi ga,.eventualno, mogla su

    s t i i korjenitom reformom i rede

    finiranjem

    v e i n e

    znakova svoga

    identiteta i oblika djelovanja.

    Validnost

    deflnltlvnih istin

    Rjeenje b o n j a k e revitaliza

    cije time ne treba traiti ni u je

    dnom ni u drugom p o l i t i k o m

    opredjeljenju.

    I

    jedna i druga po

    l i t i k a vizija zaziru od poniranja

    u

    b o n j a k u

    stvarnost: SDA - zato

    to je kao stranka imanentno su

    protstavljena b o n j a k o m

    jedi

    nstvu; SDP- zato to bi o n j a k a

    samrtna stvarnost demistificirala

    i uzi ju o reintegraciji

    iH

    i rehabi

    litaciji m u l t i e t n i k o g bh. drutva.

    K r i t i n a masa Bonjaka, pokazalo

    se, u SDA ne vidi garanta stabi

    lnosti i prosperiteta. Ni vidi ga vi

    e ni u Alijansi. i n i se da postoji

    strah od s t r a n a k o g t u m a e n j a

    nacionalnih interesa. Spoj bi tre

    balo traiti u m o g u n o s t i otvara

    nja n a d s t r a n a k o g i nadideolo

    kog

    b o n j a k o g

    dijaloga, kojim

    bi se oblikovala i usmjeravala po

    l i t i k a

    stvarnost.

    B o n j a k i narod danas

    je

    na

    lik

    na

    konfuznu matricu

    SDP-a,

    stranke koja nema snage da se ra

    z r a u n a

    sa svojim kriminogenim

    slabostima, sa vlastitim mangupi

    ma, jer smatra da bi tako dodatno

    oslabila, a ne o j a a l a svoje pozici

    je. To

    je

    psihologija zubobolje. Da

    li

    pretrpjeti

    j a u bol i

    biti

    rahat,

    ili sputavati bol, o d g a a t i nemi

    novne, a time otvoriti prostor i

    renju

    bolesti? Svaki bi l jekar pre

    dloio prvu varijantu, ali

    bi

    rije

    tko koji

    bolnik

    smogao snagu za

    racionalan postupak.

    Danas nam se i n i da bi nas

    otvaranje tabu-tema

    b o ~ n

    a l : k t : po

    l i t i k e i drutvene stvarnosti mo

    glo odvesti u dublje razjedinjenje i

    pometnju. Tim prije to nckt: ta

    bu-teme

    v e

    imaju agitpropovsku

    dimenziju uobl e n i h i dcfinil

    ivnih

    istina. Zaboravljamo blisko isku

    stvo Titovog reima,

    ;ijt:

    Ml ideolo

    ke definitivne

    istine

    postale

    ma

    1e-

    rijal

    za

    potpalu; na p o v r ~ i n i budu

    n o s t i o(p)staju neovisni i neoplt:

    r e e n i sudovi o onomc

    ~ 1 0 je

    i ka-

    ko je bilo. Bonja(;ki imperativ je

    da se to prije dosegne idt:oloki

    neovisan sud o sebi, jer mnoga ne:

    razjanjena pitanja razaraju cl je-

    no jedinstvo oko temeljnica

    1rnci-

    onalne bitnosti.

    t_varanj_e historijskih

    ne)sporazuma

    Ovih dana u Oslobotlenju izlazi

    feljton Nadede G a e Sudbo11orni

    dogadaji u

    kome Adil Zulfikarpa-

    i izmedu ostalog, pripovijeda i

    o pokuaju historijsko1:

    sporn::; i-

    jevan_ia sa Srbima. Zul

    t'

    ikarpait

    je o tome nt:davno govorio sa

    Enverom S e l i m o v i u

    illL

    c1

    j u

    BHT-a. Dakle, da li ic moglo d o i

    do

    Histo1ijskog

    spora

    z

    umu

    : .a

    Srbi

    ma? Ili je bilo prekas

    no?

    hkja

    ~ t :

    pojavila u p r e d v e e r j e konflikta,

    podosta nakon vezivanja predi

    zbornih zastava SDA

    i

    IIDZ, ka

    da su Bonjaci

    v e

    bili svrstani na

    jednu stranu u s-h sukobu, pn a k

    i ratovali za

    Pranju T u m a n a .

    Dakako, o n j a k i kroa:izam jc u

    Srba proizveo uvjcrcnj t: da

    :-.u

    im

    i Bonjaci ncprijatelJi. Sta bi se

    desilo da je b o n j a k i puk 1990.

    bio usmjeren na vezivanje zas\a\'a

    sa Srbima? ( ~ i m e bi :,c tada hrani

    la e r n i k a :;trnst? Logika kazuje

    da je Bonjal:ki i muslimunski

    interes bio na istol:noj strani, u

    uvezivanju sa muslimanima Sa

    ndaka, Kosova, Makedonije. U

    BiH

    su

    Bonjaci i Srbi c:inili v e i

    30 LJR JAN li 13 - 20 AUGUST 200 I

    nu u vie od stotinu o p i n a , a Bo-

    nja1.:i

    i Ilrvati tek u nekoliko.

    Ako

    v e

    nije mogla ostati neutra

    lna,

    Ja

    li je

    b o n j a k o m u s l i m a -

    nska snaga bila na istoku ili na

    zapadu naih prostora? Svikli

    smo na postavku da su agresija i

    genocid pripremani godinama

    prije. Da li

    je

    to ba tako? A gdje

    jt:

    priprcmana hrvatska agresija

    na l3ill? iYloda problem treba

    pro,matrati iz pozicije kasnih osa

    mde:setih, kada se srpska mrnja

    mogla l i j e i t i b o n j a k o m voljom

    za slavenskim zajednitvom. Mo

    da? Ova pitanja jesu intrigantna

    za

    raspctljavanje

    v o r a

    bonja

    k i h lutanja, ali intrigantnija

    za

    pozidoniranje f u t u r i s t i k e

    strategije. Zato Bonjaci nakon

    svega ne

    bi

    mogli

    u i n i t i

    zaokret?

    Nt:suJcni llistorijski

    sporazum

    sa

    Srbima i e razmatra ovo pitanje.

    jcdnu

    od tabu-tema i n i i, ka

    ko neki kau,

    c l e r i n o

    rnedunaro-

    ,. dno priznanje Bi . Zato e t e r i n o ?

    Nakon izbora 1990., pobjedom i

    koalicijom nacionalnih stranaka,

    suvacnitet

    je sa r a d n i k e klase

    preao na konstitutivne nacije.

    Da su pobijedile g r a a n s k e stra

    nke, ili da je

    s a i n j e n a

    koalicija

    SDA sa grndanskim blokom, su

    \'ereni1e1 bi bio na g r a a n i m a

    Bill. Ovako je SDS bio nosilac le

    gitimiteta srpskog naroda; SDS

    je

    p r e g l n ~ a n

    u Parlamentu BiH

    prilikom donoenja Odluke ore

    l'crendumu. Neki a n a l i t i a r i kau

    da

    je

    timc preglasan srpski narod

    ~ t o

    je

    u Jaljem slijedu ratnih do

    gadaja pred

    m e u n a r o d n o m

    zaje

    dnicom legitimiziralo S-DS-ove

    zahtjeve za srpskom dravom u

    BiH. U ovom kontekstu vrijedi

    promiljanje ideje da se, na tala

    su

    Odluke o kostitutivnosti, uki

    nu nacionalne stranke odnosno

    da sve stranke u BiH moraju ima

    ti ravnomjeran m u l t i e t n i k i sa

    stav izbornih listi .

    U

    ovom

    gubi

    t n i k o m a s u Bonjacima bi na

    jvie odgovaralo ukidanje naci

    onalnih stranaka

    i preseljavanje

    nacionalnog aspekta u domove

    naroda, i u nevladine

    n a c i o n a l ~ e

    institucije.

    Bonjatvo

    i antifaizam

    Kao to se onomad politika

    SDA opirala reinauguraciji bo

    njatva, tako se i dan-danas dri

    podalje od a n t i f a i s t i k e tradicije

    BiH. Ideja bonjatva je u Tuzli

    1992. i 1993., od glasila SDA Zmaj

    od Bosne p o i s t o v j e i v a n a sa

    tnitvom", "jugonostalgijom" itd.

    Valjda samo zato to l u o n o e bo

    njatva nisu bile iz SDA. Negaci

    ja bonjatva bi, kao i negacija

    antifaizma,

    z n a i l a

    negaciju veze

    b o n j a k e m u s l i m a n s k o g naroda

    sa BiH.

    N e m o g u e

    je pozivati se

    na ideju BiH, a nemati vezu sa ko

    rijenima bh. dravnosti, koji

    sure

    habilitirani ZAVNOBiH-om, kao

    krunom z a j e d n i k o g antifaisti

    k o g otpora bh. naroda idejama

    faizma, endehazije,

    e t n i t v a

    itd.

    Pa valjda je i

    b o n j a k a

    borba za

    slobodu inspirirana ant faisti

    k i m

    i h u m a n i s t i k i m motivima,

    to joj

    o m o g u a v a

    da bude slje

    dnik historijskog argumenta? Sta

    mpedo komunizma, koji je

    i ~ e o l o

    gizirao i prisvojio nadideoloku

    a n t i f a i s t i k u borbu za opstanak,

    ne bi smio biti razlog da se odre

    knemo svoga a s n o g doprinosa u

    svjetskoj pobjedi nad faizmom.

    To

    je

    najubjedljiviji dokaz naeg

    sudjelovanja u svjetskoj historiji i

    glavni argumen t za ostvarenje na

    cionalnih ciljeva

    b o n j a k o - m u s l i

    manskog naroda.

    Nakon desetaka hiljada ljudi

    bez.kojih smo ostali u s&h genoci

    du i u postdejtonskom e t n i k o m

    i e n j u , nama se, Bonjacima, ne

    gubi nijedan o v j e k . Mirno okre

    e m o glavu od desetaka hiljada

    Bonjaka koji su hipnotizirani

    li

    kom i djelom Fikreta

    A b d i a .

    Ovi

    ljudi ive u opsesiji da se kritize

    rski suprotstave

    b o n j a k o m

    pro

    speriletu i revitalizaciji BiH, jer

    samo tako mogu pravdati sve to

    se i njima i nama dogodilo. Za

    ko-

    ju deceniju

    n e e

    biti ni Fikreta ni .

    Antifikreta, a od1toga da

    l e m o

    p o e t i razgovarati, i miri ti se, ovi

    si - h o e li biti nas.

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]

    31/68

    m

    snaga

    odgovarao za

    bombardiran1e emaike

    za

    Pustinjsku

    oluju

    Foto: Mediha

    I V O J V I

    J ~ J I L J A N

    13 -

    2 AUGUST 2 1

    3

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]

    32/68

    V

    POLITIK DRUSTVO

    Misl

    im da je u tom s

    mi

    slu

    i n j e n jedan ruan i nepotre

    ban gest, prije svega, n

    ije

    trebalo da se desi, a da li slu

    a j n o

    ili

    namjerno,

    de

    sio se.

    Mi slim, nije trebalo da se ha

    pse istog dana kad se

    dono

    si

    presuda generalu

    Kntla.

    za

    n a j v e i

    z l o i n u Srebrenici.

    To, hajde da kaemo, deava

    nje za jedan dan,

    ljudi

    su

    po

    vezali, njihovo hapenje je bi

    la

    spektakularnija vijest nego

    to

    je osuda generalu

    Kr

    sti

    u .

    To

    su zreli

    ljudi

    koji

    su

    znali odbraniti ovu zemlju ,

    oni

    bi se bez ikakvog problema

    javili i branili pravdu i istinu u

    Haagu. Njih nije

    trebalo ha

    psiti,

    oni

    bi doli

    sami.

    Tako

    da u k l j u u j u i to, u k l j u u j u i

    i

    onu

    konferenciju za tampu,

    koja nije trebala, vie je ima

    la

    kontraproduktivnog u sebi

    da pokae

    da

    je ova zemlja za

    to da

    se z r u u j u z l o i n c i ,

    jer

    su samo

    oni

    i z r u e n i

    od

    orga

    na

    dravnih institucija, a

    svi

    ostali su uhapeni

    od SFOR-a

    i

    privedeni Hakom

    sudu

    3 LJILJAN B 13

    20 AUGUST 200 I

    stranama, odn 1sno d11dm

    i111.1.

    Bil

    I

    ht

    trebala da hude PL"ta 1.cml1a

    Annija

    Bi

    Hsigurno je

    bila jedina vojska

    u

    BiH

    koja je jo u toku rata sankcionirala pojedine

    o i n a , recimo, ubistvo dvojice fratra

    u Fo jnici, a j

    Kazan

    i

    ili

    porodice

    R i s t o v i .

    Nclxui

    kod, u jednom

    o p e m

    odnosu,

    1cr s\ 1 smo m1proli te kole. Tako da

    mn zalo

    se

    uni len:te, p meni, mogu

    sc teretni hiljade i hiljade vojnika i ofi

    eirn n;1 drugoj slrani. Jer, kad je r i j e o

    j a k i , primjeni radi, polazim od toga,

    p l j a k a l i Sli O\ U zemlju

    U

    toku rata a i

    J a n a ~ j.:

    p l j a k a j u ,

    pa niko ne odgovara

    za

    to .

    Kad Je r i i c

    o paljcvinama, one su

    hile daleku

    vie

    na drugoj strani. Sjetite

    sc l'odrin1a. Kra1111e, Herccgovine ili

    l ' o ~ a v i n e P

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]

    33/68

    nera

    la, svakog po svojim zasluga. Pre

    ma

    tome, to je obaveza, ne

    treba

    javno

    I meni je ma lo neugodno

    dje lovalo objavlj ivanje razgovor.1. Ja

    sam sa o v i e m obavio dosta

    razgovora,

    a k sam i

    sa njegovom

    su

    prugom razgovarao, je uhapen, ali

    moja obaveza je to ja i to mogu

    i t i .

    U i n i t

    to od

    srca i bez da

    to

    dajem u javnost. Dakle,

    u i n i t

    sve

    to mogu i, naravno, animirati sve lju

    de koji to

    mogu,

    bez ikakve medijske

    prezentacije.

    Vi

    ste sada u

    penziji.

    Kako

    sada

    gledate na

    no

    vi ust r

    oj

    Vojs

    ke Federa

    cije i

    Mini

    starstva

    odbrane. Da l je

    do

    lo

    do

    ne

    kih

    sutinskih

    promjena Ili

    na

    zatka?

    Ne vidim

    nita

    novo u ustro

    ju MO i VF, izuzev to se u proct:su

    p r i l a g o a v a n j a

    VF,

    moraju smanjivati

    odredt:ne komande, jedinict:, fuzioni

    rati

    o d r e e n e

    funkcije. Sutinski mje

    dolo ni do

    kakvih promjena,

    jer 1999.

    godine trebala je da se potpuno intc

    grirn Vojska

    Federaci

    j

    e, naalost,

    to

    nije

    u i n j e n o .

    Ja sam na to

    upozoravao

    i javno i slubeno i privatno, i

    jeuan

    od razloga to sam

    izaao

    iz

    vojske je

    ste

    to

    to

    nisam mogao

    sprovesti

    taj

    zadatak,

    vidio

    sam da

    nije

    postojala

    p o l i t i k a volja da se to zavri. Ne vi

    dim da se

    nakon

    toga

    neto uradilo

    i

    mislim

    da je

    podjela

    unutar odhra

    mbenog sistema Federacije ostala, i to

    je veliki

    problem

    .

    Ukoliko ostane, ha

    jde da kaemo, komponentna VF,

    zna

    podjela

    u nacionalnom

    sm

    islu, i

    uko li

    ko

    zah tjevi da

    tako

    bude

    na

    nivou

    BiH, mi nemamo integq1cije

    drave u jednom od najvanijih se

    gmenata

    a

    to

    je

    odbrana. Ako nemamo

    odbrane, nemamo ni

    drave.

    Mislim

    da ne

    treba

    kriti neke stvari, trt:ba ih

    javno a o p i t i treba se boriti da se do

    de do onoga to je zakon predvi

    dio,

    a

    to je potpuna in teg racija u odbramhc

    nom sistemu Federacije.

    Zalimljlvo

    je

    da vojnik iz

    hrvatske

    kompone

    nte Ima v e u p l a u nego

    oficir

    u bosanskoj.

    D E L I

    To je

    dobro

    poznato. Mi jesmo

    otprije dvije

    -t r

    i godine usvojili zaje

    d n i k i pravilnik o p l a a a o n je va

    io samo za one koji su bi li iz

    Armije

    BiH.

    Nikada

    nisam

    znao kol

    iku

    je moj

    zamjenik imao

    p l a u

    mislim da i Atif

    D u d a k o v i to ne zna. Ja mu, naravno,

    elim da

    istraje

    u borbi za in tegraciju

    od bramhenog

    sis

    tem

    a,

    jer sigurno je

    da to vie zavisi od i k e nego

    od

    volje vojn ika. Vojn ik izvriti ono

    to

    se trni. Ali ne tr

    eba

    dozvoliti da lje po

    djele i stagnaciju ovog stanja, jer to.ko

    ta

    Federaciju

    i dravu BiH.

    Jedinstveni su, izgleda, jedino u osudi pntho

    * 111 s1nlktura MO i u Vf. Stalno se

    po me

    cijima p o v t a e p r i e o krinlinalu, malverzaci

    j m

    s

    st1110Yima, automobilima, promae

    nn nvestkijaiu.

    D B L I

    Mislim da hi t rebalo prvo uvi

    jek gledati naprijed.

    sigurno

    je

    jedno, da smo mi koji smo otili ostavi

    li Vojsku Federacije, izgra

    in

    fr

    ast

    ruktur

    u u onom

    obimu

    u

    kojem

    su

    dozvoljavala sreds tv-J . I, nara

    vno, sve to treba gledati u

    1996.,

    1995., 1994.

    godi

    ne ili 1998., al i ne

    200 1. su okolnosti bil e. Mo-

    ram

    a i

    da je l)ejwnsk1m sporazu

    mom,

    Aneksom

    11\,

    pn:cizirano da se u

    roku

    od 180 d

    ana

    morala da dcmohi

    lt

    zira

    vojska ili da se.: smjcsl i u kasa rnc.

    Mi

    smo

    u IRU dana mora li da

    rijd

    imu

    prohlc.:m 220

    hiljad

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]

    34/68

    M U D Z H E D I N I

    Na

    Ljiljanovu adresu

    e-mailom

    je

    u p u e n o pismo o v j e k a

    koji

    je

    nedavno uhapen

    pod optubom

    da je

    Bin

    Ladenov

    suradnik.

    N a i n

    na koji je uhapen

    i

    tretman tokom ispitivanja blago

    r e e n o jeste

    neljudski. cijelu ovu

    ujdurmu

    ovdanjih

    medija

    i

    njihovih

    mentora

    u v u e n

    je

    a k i m e r i k i

    p ~ e d s j e d n i k George

    Bush. A m e r i k a

    ambasada

    u

    Bosni

    i

    Hercegovini

    odbila

    je bilo kakvu vezu sa ovim

    hapenjem. Nigdje

    dakle

    ozbiljnijih razloga

    za

    hapenje

    i o

    svemu

    se moe

    samo

    n a g a a t i .

    P r i a o

    isljedivanju navodnog

    teroriste

    je

    previe

    potresna

    i

    nema nikakve

    veze

    sa

    zakonom.

    Objavljujemo pismo

    ovog

    o v j e k a

    u

    cijelosti

    4 LllLJAN

    13 20 AUGUST 200 I

    ismo o v j e k koj m

    j

    u i n j e n

    nepravda

    Imad

    Bl Misri:

    Bismilahirahma11irahim

    27. 07. 2001.

    KPZ Sarajevo 64/4

    Moj

    g< Vor p o i n j e sa AUahga

    to

    ste

    u i 1 1 i l i ze

    pokajete. Al-Hugural 6)

    Dana

    18. 07.

    2001.

    u e t v r t a k

    oko

    14

    sali

    v r a a o sam se sa enom i svoje

    troje

    djece,

    a sa ama, t a k o e r i komi-

    nica

    sa nje11im

    si11om,

    sa

    a b l a n i k o g je

    zera. Na putu za Sarajevo, iza luela

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]

    35/68

    van, zaustavila 11as je policija,

    naredi

    vi mida parkiram voziw na drugu stra

    nu ceste, a zatim uzevi 11wje dokume-

    11le.

    Mislio sam

    da sam napravio neki

    prekraj,

    m e u t i m isti policajac se

    uda-

    ljio do svog

    vozila i o e o

    da

    r i a na to

    ki-voki. Ja

    sam

    i

    dalje

    e k a o na povrat

    svojih

    dokumenata,

    ali su se o e l a poja

    vljivati razna civilna auta,

    koja su

    se

    parkirala u mojoj blizini.

    Odjednom je

    krenula akcija ljudi iz tih vozila (kojih

    je bilo oko 20), prema meni

    i

    mojoj

    obi

    telji. Jedna

    grupa

    je okruila moje auto

    i otvorila sva

    e t v e r a

    vraui, a druga

    grupa

    je krenula prema meni i zgrabili

    su me, mislim da ih je

    bilo

    oko deset i

    svaki od njih je

    imao

    poseban zadatak

    prema meni, neki su imali zadatak da

    me veu lisicama,

    drugi

    su tokom veza

    nja

    lupali

    mojom glavom od krov mojeg

    auta, t r e i su

    me

    istovremeno pretresali.

    Jedan

    od njih

    me

    je

    jako

    udario pesni

    com

    u vilicu dok su neki uperili

    pitolje

    u

    moju glavu,

    iako se ja

    nisam odupirao.

    U

    tim

    trenucima sam

    u o

    vnsak

    moje

    djece

    - BABO,

    B BO

    -

    ko1a

    su sve

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]

    36/68

    H

    PRIVRED

    S l u a j Hanefije l i a

    i

    naa o s i g u r a v a j u a drutva

    T Ivica P A I

    S

    a

    nam rade s i g u r a v a j u a

    drutva? To, izgleda, po

    staje

    poseban

    problem

    ove

    drave.

    Prije vie od dvije godine Ze

    n i a n i n u Hanefiji l i u

    nestao je

    golf A-4 , koji je kasko osigurao

    kod VGT

    osiguranja.

    Umjesto

    naplate

    tete, g r a a n i n a A l i a evo

    v e

    dvije

    godine

    e k a j u svakojaka

    i z n e n a e n j a okovi, sudski proce

    si

    i pokuaji podvala

    od

    VGT-a, a

    n e m o a n

    je u

    pokuajima da

    na

    doknadi

    odtetu.

    Presavio je

    tabak

    i

    tuio

    VGT

    osiguranje, ali su nevolje p o e l e i

    sa

    sudovima, stvar

    se otezala i,

    evo, i danas ostala nerijeena.

    Kad

    je

    r a a n i n A l i p o e o

    tra

    i i pravdu iznoenjem u javnost

    svog

    problema prije desetak

    mjese

    ci,

    odmah

    je reagiralo

    VGT

    osigu

    ranje i, u najmanju

    ruku,

    u d n i m

    navodima

    demantiralo l i a .

    A l i i n jegov advokat Arnaut

    K o i z

    ustvrdili

    su da

    je neopra

    vdana spo

    rost ovog

    postupka pred

    sudom.

    V

    Sto

    nas

    ne

    tui

    Svaki

    put

    kad sam otiao u po

    slovnicu

    VGT

    osiguranja u Zenici,

    oni su mi neto novo traili. Sedam

    mjeseci nakon to

    mi je

    auto ukra

    den, traili

    su mi

    rezervne

    k l j u e v e

    s a o b r a a j n u dozvolu, a u n auta itd.

    Tek kad

    je,

    nakon sedam

    mje

    seci, A l i uvidio da

    ga

    u poslovni

    ci z a v l a e pokrenuo

    je i

    tubu,

    kod O p i n s k o g

    suda

    u Visokom,

    gdje

    je i

    sjedite VGT

    osiguranja.

    D

    eman

    ti VGT osiguranja, koji

    je dao pr edstavnik filijale, nazvao

    je

    jedan

    normalan

    g r a a n s k i protest

    8

    UILIAN

    13 -

    20AUGUST200J

    mafijakom metodom, pritom :.e

    pozivao na zakon,

    t u m a e i

    ga kako

    njemu odgovara:

    U

    skladu sa

    u:: lo-

    vima za kasko osiguranje motornih

    vozila, prije likvidacije tete potre

    bno

    je

    prikupiti

    o d g o v a r n j u u

    do

    kumentaciju za identifikaciju ukra

    denog vozila.

    fo

    nije

    o g r a n i e n o

    vremenskim periodom

    Pr-cma VGT-u, ispa lo je dn ne

    trebaju uriti dok

    se ne

    pronadu

    lopovi,

    ako

    ih u o p e

    pronadu

    istrani organi,

    premda

    je svako

    me jasno

    da

    su l i u bili duni

    isplatiti odteti.i u roku otl tritlesct

    dana

    nakon evidentirnne tete.

    Za

    razliku od gradani1rn A l i a

    mafijaki poslovi su uslijctlili sa

    svih st rana.

    Nijedne novine nisu htjele obja

    viti dokument - slubenu zabiljeku

    otp

    rije godinu, koja je kao tlokaz po

    dnesena u l i e v o m sudskom postu

    pku protiv VG'f-a. U toj slubenoj

    zabiljeci, nikada o p e a e n o j izne

    sena su operativna saznanja i

    oz1rn-

    e n i krivci. Zabiljeku

    je

    napravio

    t r a v n i k i

    MUP

    i dva svjedoka su se

    potpisala. J\i1cdutim, pola godine ka

    snije

    Sud

    je na ovaj dokument po

    gledao kao na

    o b i a n

    papir i donio

    presudu za r a a n i n a A l i a . Presuda

    je

    i z r e e n a

    23 januara

    2001

    godine,

    a

    do

    dan Ja11as i poretl lane zabilj

    e-

    ke, uredno potpisane, nisu prona

    e n i ni lopovi, niti

    je

    l \ l i u VGT

    isplacila odtetu.

    Sve, dakle, moe p r o i samo

    Ja

    bi se izbjegle obaveze prema gra

    darrima ove drave.

    Problem je,

    o i t o

    prevcl i ki i

    ne i e

    se

    samo

    je9nog

    l u a j a .

    U sval

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]

    37/68

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]

    38/68

  • 8/11/2019 Ljiljan [broj 447, 13.8.2001]

    39/68

    :, .. 111I C..;""

    ., ... ftt

    ._ . .lfl>

    HfJj 1tJUHfllfltUtCLOlj U

    Q C J a j t O J ' ' I C H i ~ U J:19(1Ut

    j : ~ / 0 1

    12.01.1001 &Od.

    oor L

    li

    E

    ll

    eatts.O

    , .

    ,q, \

    ..,,. '

    ~ . . - ~ ,

    , '...i-

    "'

    - ~ . o I ..

    '

    -;{

    ,.tjP-

    ,,,,... .

    1- f ' } g, :P'J

    J,

    Jl..i..,.;;

    ::

    ,

    _.:

    '

    >

    '/\

    f i.

    '

    ,, _ J _ / ~

    L

    ..

    ~ B - - ~ ~

    i -

    r r a -

    nda od 26.

    juna

    '99. godine, nikakva

    privatizac

    ija u

    Distriktu

    nije mogu

    b_ez odobr

    enja superv

    izora.

    Entitetski zakon

    stariji

    od

    s u p e r v i z o r o ~ o g naloga

    /111,

    rplet, Pinmietal, Bimeks,

    UNIS .Hf.

    BO,_Majevica,

    Uzm>

    l'ulis, Hmwl,

    bnpkes-Rob1ta

    k u a

    i

    /,aser .

    Sve to je RS pr i

    vatizirala

    u

    B r k o m ,

    ne

    e k a j u i zakon o privati

    zaciji u Distriktu. Srpske vlasi isu

    IO

    liko

    u

    rile kao

    da

    bi im

    pr

    i\'atizacija

    propa

    la ako je ne provedu u

    B r k o m

    koje, bar po Arbitranoj odluci, nije

    gi:ad u srpskom entitetu. Nema tog

    D a su dobro znali ta rade, pre- naivca koji bi, nakon svih ovjh godi-

    dstavnici srpske vlasti p o t v r u i na srpske osptrukcije Distrikta, upi-

    sami u

    spomenutom pismu

    sav j

    etni-

    tao zar privatizacija u

    RS

    nije mogla

    ce

    premijera I v a n i

    a , u kojem se

    ona

    z a o b i i Distrikt? Svaku kome je po-

    poziva na Arbitranu odluku po ko- zn at ek:>kluzivni polofaj k o g i

    po-

    joj

    zakoni koji

    sada

    vae u

    dijelu godnosti koje Distrikt nudi za bi-

    O ' p i n e B r k o koji pripada

    RS, kuo i

    u

    znis, ko ima bar povrnu predstavu o

    dijelu koji pripada

    Federaciji,

    nastaviti

    b r a n s

    k i m

    komunikacijama i o

    b r ; 1 -

    da

    se

    primjenjuju

    sve dok

    se

    ne pregle-

    nskoj

    Luci

    zna

    da

    je ovdje na

    djelu

    daju, usklade i odob