Broj 480 godina X. 12. prosinca 2014. cijena 18 kuna

NEONELIKVIDNOST DESET UZROKA DRAMATIČNOG POVRATKA NEPLAĆANJA

3D PRINTERI SIGURNO ĆE PROMIJENITI I

VAŠ BIZNIS

Revolucija

GRAĐEVINARI PRED ZIDOM

Na milosti i nemilosti stranih

preuzimača

VEDRANA JELUŠIĆ KAŠIĆ:

Tvrtke trebaju u akvizicije izvan

regije

+TEHNOPOLIS

MAGAZINZA NOVO DOBA

www.liderpress.hr

Putovanje od 1000 kilometara započinje punim spremnikom.Već pola stoljeća pomičemo granice u naftnom i plinskom poslovanju kakobismo vam osigurali najbolju kvalitetu i najugodnije iskustvo kupovine.Uz vas smo i u drugim segmentima života, kroz podršku koju dajemoraznim ekološkim, kulturnim, sportskim i obrazovnim projektima.Vaša vjernost gorivo je koje pokreće naše poslovanje.

50 GODINAPUTUJEMO S VAMA

3Lider /// www.liderpress.hr

S A D R Ž A J

RUBRIKE

www.liderpress.hr

5 EKONOMALIJE Miodrag Šajatović o sličnosti mentalnih sklopova Maras (HDZ) i Marasović (SDP), dva brata uboga

8 KRIZOLOGIJA Neonelikvidnost Deset uzroka dramatičnog povratka neplaćanja

14 AKTUALNO

Građevinarstvo Gljadelkin nakon IGH kupuje i Hidroelektru niskogradnju

16 POLITIČKA SEKCIJAVišnja Starešina o nerazumijevanju Vesna Pusić glumi nesvrstanost najavom priznanja Palestine

18 INTERVJUVedrana Jelušić Kašić, EBRD: Hrvatske tvrtke trebale bi krenuti u akvizicije izvan regije

22 POLITIKAPredsjednički izbori Nudi li itko Hrvatskoj velik projekt umjesto instant-rješenja?

29 OPINION MAKERAnka Dorić o prioritetu Spas Imunološkog zavoda važan je za zdravlje cijele nacije

30 KONFERENCIJEŽene u biznisu Spolna ravnopravnost još je samo mit

38 PODUZETNICIPeharec&Weigand: Programerima ne trebaju poticaji, nego dobar partner za prodaju

40 MARKETINGMarsala Svijet će sljedeće godine obojiti nijansa crvenog vina

42 SAVJETNIKNekretnine Za investitora povoljniji PDV nego porez na građevinsko zemljište

44 POSLOVNA ZNANJAUpravljanje Kako igrati s neodlučnim, nesigurnim ili prepametnim šefom

48 SVIJETProračun EU Parlament spriječio da države članice višak podijele i ne plate obveze Unije

50 FELJTON

Lee M. Tillman Šef Marathon Oila spas od pada dobiti vidi u Jadranu

58 PRAVDA ZA SVEEdis Felić o stručnim službama Policijski su inspektori na ribarskim plovilima protuzakoniti

6 KONTEKSTI10 DOIGRAVANJE 34 ENGLESKI

36 KLUB IZVOZNIKA 45 HI-TECH 46 SLK

49 EU-VODIČ53 KULTURA54 AUTOTREND

55 UKRATKO56 KRONIKA

25Lider /// www.liderpress.hr24 Lider /// 12. prosinca 2014.

T E M A T J E D N AT E M A T J E D N A

3D PRINTERI SIGURNOĆE PROMIJENITI

I VAŠ BIZNIS

Revolucija 3D print tehnologija je budućnosti, a 3D printere imat će svako kućanstvo.

Moći će se isprintati doslovno sve od igle do lokomotive, printat će se i hrana i ljudski organi... Nema područja na koja 3D printeri neće utjecati. Kako točno? To nitko nije znao ni kada je Nokia 1990. počela

proizvoditi mobitele

e li plastična zdjelica za novu ambalažu margarina točno onakva kakva bi trebala biti, možda ne zvuči kao prvorazredni pro-blem, ali ako to znači potencijalno krivo izrađene alate za serijsku proizvodnju, trošak u vremenu i novcu postaje itekako

opipljiv. U Zvijezdi su takav problem izbjegli 3D ispisom proto-tipa na kojem se mogu jednostavno i brzo uočiti potencijalne ne-pravilnosti. U Krašu su pak 3D skeniranjem pa ispisom u samo 48 sati dobili nove, poboljšane, zamjenske dijelove na traci za proizvodnju bombona.To su samo dva primjera upotrebe 3D tehnologije u proizvodnji, i to u industrijama u kojima nije tradicionalno udomaćena kao što je to slučaj s automobilskom, avio, elektro, strojarskom i op-ćenito metaloprerađivačkom industrijom. Novost je da 3D prin-teri ulaze u gotovo sve pore gospodarstva. – Sve je više upita tvrtki, od velikih do malih, iz svih industrija. A strane tvrtke zbog zahtjeva za uštedama stišću svoje koope-rante, primjerice u automobilskoj industriji, da se koriste tom tehnologijom – kaže Zoran Marenić, vlasnik Tehnoprogresa.3D printeri smatraju se tehnološkom revolucijom i predviđa se da će u roku nekoliko godina postati sastavni dio proizvodnje te da će se bez njihove upotrebe teško moći biti konkurentan na svjetskom tržištu. Stalno se povećava broj materijala koji se prin-taju, točnost i brzina ispisa, a apologeti 3D ispisa smatraju da do-lazi vrijeme kad će se svaki dio auta, broda, namještaja, kućan-skog predmeta itd. moći isprintati u vrlo kratkom vremenu i po

Jpiše MATILDA BAČELIĆmatilda.bacelic@liderpress.hr

14 15Lider /// 12. prosinca 2014. Lider /// www.liderpress.hr

A K T U A L N O

stavka generalnog direktora Hi-droelektre niskogradnje Rade Pi-lipovića u utorak uvod je u preu-zimanje te tvrtke koje će provesti ruski biznismen Sergej Glja-delkin, inače većinski vlasnik

IGH, što doznajemo neslužbeno. Gljadelkin bi trebao preuzeti 75 posto tvrtke i inzistirao je na ostavci, no za koju će je cijenu preuzeti, za sada je teško reći. Preu-zimanje se očekuje potkraj veljače jer se vjeruje da bi do tada trebao završiti predstečajni postupak Hidroe-lektre niskogradnje. Do zaključenja broja nismo uspjeli dobiti službenu potvrdu od samog Gljadelkina. Čini se pak da su stranci poput njega put u spas i za druge do-maće građevinske tvrtke koje bi ih mogli angažirati na stranim tržištima.

Problem 'cash flowa' Razlog je što one više nisu u stanju funkcionirati na tržištu kao proteklog de-setljeća, dok je vladao građevinski bum (naravno, i prije), pa im vrijednost pada, pogotovo jer se većina njih drži domaćeg tržišta kao pijan plota. Zato nije ni čudno što je direktor HUP-ove Udruge poslodavaca graditeljstva Zdenko Karakaš nedavno rekao da je vri-jednost tvrtki drastično pala. Spomenuo je tvrtku koja je 2012. imala 1200 zaposlenih i bila među deset naj-većih u branši te čijih je 33 posto dionica moguće ku-piti za samo, navodi Karakaš, dva milijuna eura. Bu-dući da je očito riječ o Hidroelektri niskogradnji, to bi značilo da bi Gljadelkin postao većinski vlasnik Hidro-elektre niskogradnje za malo više od četiri milijuna eura. No tu pretpostavku ipak treba uzeti s rezervom. Karakaš je naveo i primjer IGH čijih je 51,3 posto di-onica Gljadelkin kupio za 7,5 milijuna eura iako ta tvrtka ‘ima sva raspoloživa dopuštenja za građevinska ispitivanja, s timom vrhunskih doktora znanosti i stručnjaka’.Pad vrijednosti tih dviju tvrtki objašnjava konzultant

Andrej Grubišić iz tvrtke Grubišić i partneri koji kaže da je ključna stvar u budućim novčanim tokovima (engl. cash flow) u poduzeću i iz njega, koji govore kakvo je vjerojatno buduće stanje u tvrtkama. Mi sad možemo govoriti da neka tvrtka poput IGH ima određenu vri-jednost, ali ako joj je budući novčani tok loš, ona će pa-dati. Grubišić navodi primjer Alpine Baua, tvrtke koja je imala tisuće certifikata, provedenih projekata, po-znat brend, veličinu, stotine vrhunskih inženjera itd., ali sve je to bilo u prošlosti. Postala je bezvrijedan igrač kad su investitori ocijenili da nema dobru perspektivu budućega novčanog toka.– Zato kažem, sve je to super kad govorimo o IGH-ovim vrijednostima, ali samo onoliko koliko te vrijed-nosti pridonose budućemu novčanom toku. Ako je ta perspektiva loša, to će utjecati i na cijenu tvrtke jer su očekivanja vezana uz budući novčani tok jedina mje-rodavna u procjeni tvrtkine vrijednosti, ne njezina proš-lost – objašnjava Grubišić.

Deset milijuna eura za GP Krk? Upozo-rava i na to da su vrijednosti tvrtki netom prije krize potkraj 2008. bile mnogo veće na burzama nego što su doista vrijedile, što je moglo dovesti u zabludu vlasnike tvrtki koji su odobravali poslovne planove mimo stvarnih mogućnosti. Konzultant Željko Perić kaže da je baš tada predlagao nekim vlasnicima građevinskih tvrtki da potraže svježi kapital dok je još vrijeme. – Međutim, dosta su se tvrdo postavili, nisu uopće raz-mišljali o tome, a danas te tvrtke više uopće nisu mete za preuzimanje – govori Perić.Ipak, primjer Hidroelektre niskogradnje pokazuje da još ima zainteresiranih za neke tvrtke. Naravno, cijena je mnogo manja nego da su potražile partnera prije krize ili odmah na početku nje. To znači da su domaće tvrtke općenito zakasnile u privlačenju kapitala, prije svega stranih investitora, i pitanje je sada koliko je ta-kvih velikih tvrtki za čije bi se dionice stranci raspiti-

GRAĐEVINARIGLJADELKIN NAKON IGH KUPUJE I HIDROELEKTRU NISKOGRADNJUOstavka direktora Pilipovića uvod je u Gljadelkinovo preuzimanje Hidroelektre niskogradnje. Strani preuzimači mogu spasiti posrnuli građevinski sektor jer mogu osigurati prijeko potreban posao u inozemstvu. Uz to, tvrtke se trebaju temeljito restrukturirati i vratiti svojim specijalizacijama

Recept za spas građevinskih tvrtki

1. strani preuzimač2. izlazak na strana

tržišta3. novi, sposobniji

menadžment4. temeljito

restrukturiranje5. okrupnjivanje6. povratak

specijalizacijama

piše EDIS FELIĆedis.felic@liderpress.hr O

Sergej GljadelkinRuski investitor u svom portfelju ima dvadeset tvrtki diljem svijeta. Njegova krovna tvrtka, austrijski Avenue Holding, ostvaruje godišnji konsolidirani prihod od pola milijarde dolara

vali. Gledajući iz te perspektive, građevinskim je po-duzećima najbolje da pokušaju spasiti što se spasiti dade jer budući novčani tok, kako sada stvari stoje, može biti još lošiji. To ne znači da bi potencijalne in-vestitore trebale potražiti samo loše tvrtke. Upravo su-protno, osim njih, ako ih više uopće netko hoće, kako kaže Perić, upravo je sada vrijeme da i dobre tvrtke potraže svjež kapital. Grubišić navodi GP Krk kao dobar primjer: – Riječ je o dobroj tvrtki za koju mislim da bi je investitori mogli dokapitalizirati s desetak milijuna eura – kaže Grubišić.

Ključ je preko granice A upravo je ključ u strancima. Iako Karakaš smatra da je nerealno oče-kivati da hrvatske tvrtke nastupe na stranom tržištu i da se treba usredotočiti na domaće, upravo su stranci kao mogući vlasnici velika prilika da se tržište potraži u drugim zemljama. To pak znači da osim traženja novih stranih (može i domaćih) partnera građevinske tvrtke ipak moraju potražiti posao u inozemstvu jer ga kod kuće nema dovoljno. Štoviše, Perić kaže da je upravo strategija usredotočivanja na domaće tržište bio katastrofalno loš potez domaćih tvrtki proteklog desetljeća kad se vjerovalo da će investicijski bum koji je pokrenula država u cestogradnji te privatni sektor u gradnji stambenih i poslovnih objekata tra-jati dovijeka. Bila je to kratkovidna politika iako je do procvata te industrije upravo Hidroelektra ni-skogradnja imala veliko iskustvo na stranim tržištima jer je pola svojih poslovnih aktivnosti ostvarivala na njima, no nakon toga zanemarila ih je i okrenula se domaćem tržištu.– Tad su mnoge tvrtke imale osjećaj da im ništa ne treba. Za razliku od drugih Viadukt je primjer tvrtke koja je mudro nastojala i u prošlom desetljeću ostati na stranom tržištu, što joj se sad vratilo jer ipak bolje stoji od drugih. Osim toga, Hidroelektra niskogradnja i Viadukt bile su te tvrtke koje su se bavile niskograd-

njom, a danas ih je u tom sektoru previše jer su se u njega intenzivno u vrijeme buma uključili i Kon-struktor, Osijek Koteks, Skladgradnja itd. – kaže Perić.A da ih je i inače u građevinarstvu previše, pokazuju podaci koje je u svom izlaganju naveo Karakaš. Tako je lani aktivnih tvrtki bilo 8300, a gotovo 80 posto njih imalo je do devet zaposlenih, a od 10 do 49 zaposlenih bilo je u 18 posto tvrtki; ostale su bile one s više zapo-slenih. Perić kaže da se većina tih manjih tvrtki poja-vila također proteklog desetljeća, kad su one koje su se specijalizirale primjerice za termofasade proširile posao na gradnju. Vidjele su priliku koja im se pružala, ali ujedno su bile nelojalna konkurencija velikima jer je u graditeljstvu mnogo teže otkriti crno tržište. Jedan je od prijedloga da se tvrtke vrate svojoj specijalizi-ranoj djelatnosti i da surađuju s velikima.

Restrukturiranje Zato je temeljito restrukturi-ranje, uza sve prije navedeno, još jedan od zadataka domaćega građevinskog sektora. Ono osim specijali-zacije podrazumijeva osuvremenjenje upravljanja. Drugim riječima, trebalo bi malo osvježiti menadžerske snage. No kako kaže jedan naš sugovornik, čini se da za mnoge te odluke koje smo naveli da bi se trebale do-nijeti nema dovoljno ili svijesti ili percepcije stanja ili pak odlučnosti, pa tako ni za promjene u upravljanju. Zato, iako su sve važne, vjerojatno je ipak najvažnija odluka da se pronađe kvalitetan (su)vlasnik, po mo-gućnosti strani. On će onda dovesti nove menadžerske snage (baš kao što je Gljadelkin, čini se, inzistirao na ostavci sadašnje uprave), reorganizirat će tvrtku odre-đujući kojim će se poslovima najviše baviti te će takve poslove potražiti u inozemstvu, ne oslanjajući se pre-više na državne investicije, ili će stanogradnja u Hr-vatskoj ponovno porasti. Ali treba reći i to da ova pre-poruka nije namijenjena samo tvrtkama u građevin-skom sektoru nego i onima u drugima, ne isključujući ni one stabilnije. L

51,3%

75%IGH za 7,5 milijuna eura

Hidroelektre niskogradnje za četiri

milijuna eura?

GLJADELKINOVŠOPING U

HRVATSKOJ

50 51Lider /// 12. prosinca 2014. Lider /// www.liderpress.hr

F E L J T O N

rvatski san o lagodnu rentijer-skom životu, ovaj put s pomoću nafte i plina, dobiva sve konkret-nije obrise nakon što su prava na

istraživanje i eksploataciju nafte i plina u Ja-dranu dobile najmanje tri tvrtke (koliko je poznato), među kojima i američki Marathon Oil. Otprilike mjesec dana nakon završetka natječaja stručno povjerenstvo odabralo je, prema još neslužbenim izvorima, talijanski ENI, Inu te spomenutu američku tvrtku, što je malokoga iznenadilo. Imajući na umu do-gađaje proteklih mjeseci, čudno bi bilo je-dino da nijedna odabrana tvrtka nije ame-rička, kao i da priliku nije dobila Ina. Najpo-znatije ime svakako je ENI, četvrta najveća privatna naftna tvrtka na svijetu, a Marathon je široj javnosti slabije poznat i ne ubraja se među 'uobičajene sumnjivce', kao ni u vrh američkih naftnih tvrtki.

Rusi na mala vrata? No samozataj-nost ne treba zavaravati – riječ je o tvrtki s dugom tradicijom i operacijama na nekoliko kontinenata, pri čemu se ističu one u Nor-veškoj (iako je ondje nedavno prodala ope-raciju), Ekvatorskoj Gvineji i SAD-u, gdje se okušava snažnije angažirati. Osim toga, Ma-rathon Oil ima bogato iskustvo u crpljenju nafte u moru jer više od pola proizvodnje ot-pada na ‘offshore’ polja. ENI je podjednako logičan izbor jer je riječ o jednoj od najjačih tvrtki na svijetu koja s Inom već vadi plin u sjevernom Jadranu.

Prijateljstvo između Hrvatske i Amerike do-bilo je proteklih mjeseci nov vjetar u leđa, najviše zahvaljujući razvoju situacije u Ukra-jini i redefiniranju odnosa velikih sila u hlad-noratovskom stilu. Žarište je sukoba energe-tika, sasvim sigurno jedno od najmoćnijih oružja u ruskim rukama, što je Hrvatsku iz-bacilo u prvi plan kao jednu od najlogičnijih mogućnosti za brz razvoj europske ener-getske neovisnosti. Riječi 'LNG terminal na Krku' među spominjanijima su u Europi u posljednjih nekoliko mjeseci, pa stoga uvr-štenje Marathon Oila na popis potencijalnih eksploatatora nafte u Jadranu treba gledati i u tome, širem kontekstu. Doduše, tako još nije izbjegnuta mogućnost da zainteresirani ruski divovi poput Ros-njefta i Gazproma kupe manji dio Ininih di-onica uvrštenih na burzu, što bi im omogu-ćilo pristup na mala vrata i jadranskim izvo-rima, a nije isključena ni prodaja ukupnog udjela mađarskog Mola od 49 posto, pogo-tovo imajući na umu vrlo dobre odnose Bu-dimpešte i Moskve s jedne strane i sve lošije s Bruxellesom s druge strane. Reakcije na hrvatsku naftnu budućnost veoma su podi-jeljene i kod kuće i vani. Dok jedni natječaj smatraju vrlo uspješnim i vide svijetlu bu-dućnost u kartama, drugi, poput Financial Timesa, nisu sasvim uvjereni u to. U do-maćim medijima prevladava dojam kako su ponude kvalitetne i ozbiljne, što potkrepljuje i mišljenje, primjerice, analitičara s portala Naturalgaseurope.com, ali britanski je dnevnik prije nekoliko tjedana upozorio na mlakost interesa velikih naftnih igrača. Zna se da su ponude dobivene za 15 od 29 ponu-đenih blokova, za koje su otpočetka favoriti

bili Ina i dva konzorcija, prvi pod vodstvom ENI-ja s britanskim MedOilom i nepo-znatom trećom tvrtkom te drugi formiran između Marathona i austrijskog OMV-a. Prema FT-u, to baš i nije prva liga globalnog istraživanja nafte, pogotovo uzmu li se u obzir prijašnje najave o interesu istinskih divova poput Totala, Shella ili Exxon Mo-bila. Razlog tomu, zanimljivo, nije toliko sumnja velikih igrača u potencijal Jadrana, nego nezadovoljstvo strukturom natječaja koja je, navode FT-u neslužbeni izvori, po-nudila malo vremena za konkretnije utvrđi-vanje stanja na terenu. Ipak, u Hrvatskoj agenciji za ugljikovodike još očekuju da bi se spomenute tvrtke mogle javiti na sljedeći natječaj za preostale blokove.

Očekivanje prve lige Bez obzira na izostanak prve lige u prvom krugu Hrvatska bi i s navedenim tvrtkama trebala ostvariti svoj cilj od 2,5 milijardi dolara investicija u istraživanje i eksploataciju nafte i plina u Ja-dranu koji, prema procjenama US Energy In-formation Administration, ima potvrđenih 70 milijuna barela nafte i 2,6 milijardi pro-stornih metara prirodnog plina. Blokovi su veliki od 1020 do 1635 četvornih kilometara, s time da procjene sugeriraju da je sjeverni Jadran bogatiji plinom, a južni naftom, zbog čega je bio zanimljiviji ponu-đačima koji nisu ni krili veći interes za naftu, a plin očito ima sekundarnu važnost. Ostali blokovi trebali bi biti ponuđeni na drugom natječaju. Odabrane tvrtke imat će pravo na petogodišnje istraživanje godina uz moguć-nost produljenja za još jednu, a eventualna eksploatacija trajala bi 25 godina. Koncesijski

F E L J T O N

Iako je sve još neslužbeno, zna se da će u prvoj rundi natječaja koncesije za istraživanje i crpljenje plina i nafte u Jadranu dobiti tri tvrtke: ENI, Ina i manje poznati američki Marathon Oil. Ta tvrtka nije u američkome naftnom vrhu. Prema Forbesu, na 373. je mjestu od dvije tisuće najvećih tvrtki na svijetu, a na rang-listi Fortuneovih petsto najvećih na 188. Ipak, riječ je o tvrtki s dugom tradicijom i operacijama na nekoliko kontinenata

H

piše VANJA FIGENWALDlider@liderpress.hr

LEE

Šef Marathon Oila spas od pada dobiti vidi u Jadranu

M. TILLMAN

TEMA TJEDNA24REVOLUCIJA

3D printeri sigurno će promijeniti i vaš biznis

20122012

Glavni urednik Miodrag Šajatović miodrag.sajatovic@liderpress.hrZamjenica glavnog urednika Manuela Tašler manuela.tasler@liderpress.hr

Izvršni urednik Goran Litvan goran.litvan@liderpress.hr

Pomoćnica glavnog urednika i urednica Lider trenda Dušanka Figenwald dusanka.figenwald@liderpress.hr

Urednica Tatjana Vukić Tehnopolisa tatjana.vukic@liderpress.hr Web-izdanje Branimir Kovač branimir.kovac@liderpress.hr

Dizajn Halid Malla/Fingere info@fingere.hr

Novinari Matilda Bačelić, Biljana Bašić, Tin Bašić, Alan Eder, Edis Felić, Luka Fišić, Vanja Figenwald (Bruxelles), Gordana Gelenčer, Željka Laslavić, Kata Pranić, Miro Soldić, Valentina Starčević, Biljana Starčić, Darija Tabulov-Truta i Jasmina Trstenjak

Kolumnisti dr. sc. Tihomir Domazet, Andrej Grubišić, Dejan Ljuština, Ivan Miloloža, Dragan Munjiza, mr. sc. Damir Novotny, dr. sc. Đuro Njavro, Višnja Starešina, Boris Teški, Dimitrije Trbović

Fotografi Ratko Mavar (urednik) Dražen Lapić

Priprema Liderova grafička radionica

Tajnica redakcije Vladimira Pavlović vladimira.pavlovic@liderpress.hr

Adresa Savska cesta 41, 10000 Zagreb T +385 1/6333-500; F +385 1/6333-599

Izdavač Lider media d.o.o. Savska cesta 41, 10000 Zagreb

Direktor Željko Vukelić zeljko.vukelic@liderpress.hr

Prodaja i Bojana Božanić Ivanović (direktorica)marketing T +385 1/6333-520; F +385 1/6333-599 bojana.bozanic@liderpress.hr Ana Popović Kišur (online marketing): T +385 1/6333-535; F +385 1/6333-596 ana.popovic@liderpress.hr Hrvoje Klanac T +385 1/6333-545; F +385 1/6333-596 hrvoje.klanac@liderpress.hr Jasmina Džanović T +385 1/6333-537; F +385 1/6333-596 jasmina.dzanovic@liderpress.hr Iva Đerić T +385 1/6333-536; F +385 1/6333-596 iva.deric@liderpress.hr Vedran Višnjić T +385 1/6333-510; F +385 1/6333-596 vedran.visnjic@liderpress.hr Ivan Troskot T +385 1/6333-541; F +385 1/6333-596 ivan.troskot@liderpress.hr

Poslovni skupovi Tomislav Blagaić (direktor)i izdavaštvo T +385 1/6333-500; F +385 1/6333-598 tomislav.blagaic@liderpress.hr

Promocija Željko Krizmanić T +385 1/6333-527; F +385 1/6333-598 zeljko.krizmanic@liderpress.hr

Pretplata Ivana Tomljanović T +385 1/6333-513; F +385 1/6333-598 ivana.tomljanovic@liderpress.hr

Distribucija Tisak d.d., Slavonska avenija 2, Zagreb

Uvoznik i distributer Inter Press d.o.o., za BiH Ulica fra Dominika Mandića bb, Široki Brijeg T +387 39/706-287

Tisak Radin print d.o.o., Gospodarska 9, Sveta Nedelja

TELEVIZIJA DOSTUPNA SVIMA

Najbolji dar ove godineOdaberite evotv i uštedite 1583 kn. Uz evotv dobivate sve programske bukete 6 mjeseci za 1 kn mjesečno:

Uz to vam darujemo i buket HBO i Cinemax na godinu dana.

Za evotv ne treba vam ni internet ni telefon, treba vam samo prijamnik koji od sada možete i unajmiti za 19,99 kn mjesečno, sami priključiti na televizor i postojeću antenu i odmah gledati više od 55 najpopularnijih programa.

Više informacija saznajte na www.evotv.hr, na besplatnom broju: 0800 0707 ili od vašeg poštara.

Dokumentarci i vijesti Film i djeca Zabava i glazba

Sport Regija

HD