kubanska revolucija

28
KUBANSKA REVOLUCIJA KUBANSKA REVOLUCIJA

Upload: vivache

Post on 16-Jun-2015

401 views

Category:

Documents


12 download

TRANSCRIPT

Page 1: KUBANSKA REVOLUCIJA

KUBANSKA REVOLUCIJAKUBANSKA REVOLUCIJA

Page 2: KUBANSKA REVOLUCIJA

U ovom tekstu ću vam opisatiU ovom tekstu ću vam opisati Kubansku revoluciju i Kubansku revoluciju i

ljude koji su glavni pokretači te ljude koji su glavni pokretači te

revolucije...revolucije...

Page 3: KUBANSKA REVOLUCIJA

Kubanska revolucija u XVI Kubanska revolucija u XVI delova...delova...

Page 4: KUBANSKA REVOLUCIJA

I VEČNA KOLONIJAI VEČNA KOLONIJAKubu je otkrio Kristifor Kolumbo 1492. godine, oduševivši se lepotom te ostrvske zemlje.Kubu je otkrio Kristifor Kolumbo 1492. godine, oduševivši se lepotom te ostrvske zemlje.Fernando Kortez je sa Kube krenuo u osvajanje Južne Amerike.Fernando Kortez je sa Kube krenuo u osvajanje Južne Amerike.Prvi heroj protivšpanskog otpora u Americi bio je Indijanac Atvej na Kubi. Tri meseca je Prvi heroj protivšpanskog otpora u Americi bio je Indijanac Atvej na Kubi. Tri meseca je vodio gerilski rat. Uhvaćen je i osuđen na lomaču. Španski fratar ga je pozvao da pređe u vodio gerilski rat. Uhvaćen je i osuđen na lomaču. Španski fratar ga je pozvao da pređe u hrišćanstvo, ali je Atvej to odbio.hrišćanstvo, ali je Atvej to odbio.Kuba je bila most španske penetracije na kontinent. Dovođeni su robovi iz Nigerije, Kuba je bila most španske penetracije na kontinent. Dovođeni su robovi iz Nigerije, Konga i drugih afričkih zemalja. Zatim su Kubu masovno naseljavali Španci, Englezi i Konga i drugih afričkih zemalja. Zatim su Kubu masovno naseljavali Španci, Englezi i posebno Francuzi posle buržoaske revolucije.posebno Francuzi posle buržoaske revolucije.Na prelasku iz XVIII u XIX vek pod vođstvom Argentinca Hosea de San Martina i Na prelasku iz XVIII u XIX vek pod vođstvom Argentinca Hosea de San Martina i Venecuelanca Simona Bolivara oslobođen je ceo koninent od španske dominacije.Venecuelanca Simona Bolivara oslobođen je ceo koninent od španske dominacije.Zbog sopstvenih interesa SAD nisu dozvoljavale Englezima da deluju protiv Španaca.Zbog sopstvenih interesa SAD nisu dozvoljavale Englezima da deluju protiv Španaca.Prvi rat za nezavisnost Kube 1867-78. kontrolisao je privilegovani stalež.Prvi rat za nezavisnost Kube 1867-78. kontrolisao je privilegovani stalež.Drugi rat za nezavisnost se vodi na talasu narodnog ustanka. Ustanak predvode Hose Drugi rat za nezavisnost se vodi na talasu narodnog ustanka. Ustanak predvode Hose Marti, Antonio Masao i Masimo Gomez.Marti, Antonio Masao i Masimo Gomez.Marti je u svojoj misli i akciji polazio od ideja francuske buržoaske revolucije, ali je on išao Marti je u svojoj misli i akciji polazio od ideja francuske buržoaske revolucije, ali je on išao i preko granica epohe i smešta se u XX vek, postavljajući kao svoj anticipirajući krajnji cilj i preko granica epohe i smešta se u XX vek, postavljajući kao svoj anticipirajući krajnji cilj borbe — otpor ekspanziji SAD.borbe — otpor ekspanziji SAD.Već u prvim sukobima Marti je smrtno ranjen. Španci su obezglavili njegovo telo.Već u prvim sukobima Marti je smrtno ranjen. Španci su obezglavili njegovo telo.U borbi je primenjena gerilska taktika u kojoj se stvarala nezavisna nacija. Robovi su U borbi je primenjena gerilska taktika u kojoj se stvarala nezavisna nacija. Robovi su dobili 1880. slobodu i crnci su postali ravnopravni sa belcima.dobili 1880. slobodu i crnci su postali ravnopravni sa belcima.Američka oklopnjača Američka oklopnjača Mejn Mejn eksplodirala je 1889. u havanskoj luci. To je bio povod za eksplodirala je 1889. u havanskoj luci. To je bio povod za intervenciju SAD.intervenciju SAD.Američki kongres: „Kuba treba da bude suverena i slobodna".Američki kongres: „Kuba treba da bude suverena i slobodna".Lenjin: „Rat između SAD i Španije za posedovanje Kube označio je početak epohe Lenjin: „Rat između SAD i Španije za posedovanje Kube označio je početak epohe imperijalizma".imperijalizma".Rat između Španije i SAD bio je vrlo kratak. U njemu su pobedile SAD.Rat između Španije i SAD bio je vrlo kratak. U njemu su pobedile SAD.Nestankom španske dominacije, Kuba je u izvesnom smislu postala američki protektorat. Nestankom španske dominacije, Kuba je u izvesnom smislu postala američki protektorat. U ustavu Kube donetom 1901. morao je biti ugrađen amandman koji se odnosi na U ustavu Kube donetom 1901. morao je biti ugrađen amandman koji se odnosi na davanje baza SAD. Amandmanom se zabranjuje zaključivanje sporazuma i zajmova bez davanje baza SAD. Amandmanom se zabranjuje zaključivanje sporazuma i zajmova bez dozvole SAD. Daje se pravo SAD da interveniše na Kubi radi „zaštite života, imovine i dozvole SAD. Daje se pravo SAD da interveniše na Kubi radi „zaštite života, imovine i individualnih sloboda".individualnih sloboda".

Page 5: KUBANSKA REVOLUCIJA

II MELJAII MELJANakon oslobođenja od Španaca usledila su poniženja od strane SAD. Nacionalna Nakon oslobođenja od Španaca usledila su poniženja od strane SAD. Nacionalna buržoazija sve više popušta pod pritiscima i postaje saveznik SAD.buržoazija sve više popušta pod pritiscima i postaje saveznik SAD.Crnci okupljeni u stranci Crnci okupljeni u stranci Obojeni i nezavisni Obojeni i nezavisni su se pobunili 1912. godine. Tri hiljade su se pobunili 1912. godine. Tri hiljade ustanika je tom prilikom poklano. Te iste godine su se organizovali duvanski radnici, ali ustanika je tom prilikom poklano. Te iste godine su se organizovali duvanski radnici, ali to je sve slabo i bez vidnog uticaja.to je sve slabo i bez vidnog uticaja.U to vreme nosioci progresivnih ideja su studenti iz srednje seoske buržoazije. Kubanska U to vreme nosioci progresivnih ideja su studenti iz srednje seoske buržoazije. Kubanska radnička klasa je još nezrela. O marksizmu nije znala skoro ništa. Nacionalna ideja je bila radnička klasa je još nezrela. O marksizmu nije znala skoro ništa. Nacionalna ideja je bila kompromitovana, a internacionalna, klasna svest je bila tek u začetku.kompromitovana, a internacionalna, klasna svest je bila tek u začetku.Pod vođstvom Hulija Antonija Melje osnovana je KP Kube. Melja je bio snažne konstitucije, Pod vođstvom Hulija Antonija Melje osnovana je KP Kube. Melja je bio snažne konstitucije, s izraženom intuicijom, ratoboran i antidogmata. Zalaže se za ujedinjenje nacionalnog i s izraženom intuicijom, ratoboran i antidogmata. Zalaže se za ujedinjenje nacionalnog i internacionalnog pokreta. Jedan meksički profesor ga je učio marksizmu-lenjinizmu.internacionalnog pokreta. Jedan meksički profesor ga je učio marksizmu-lenjinizmu.Melja se nalazi na čelu Narodnog univerzitetaMelja se nalazi na čelu Narodnog univerziteta Hose Marti. Hose Marti. Organizuje manifestacije protiv Organizuje manifestacije protiv dolaska Musolinijevog broda i protiv dolaska američkog ambasadora. U tim dolaska Musolinijevog broda i protiv dolaska američkog ambasadora. U tim demonstracijama je ranjen. Prilikom dolaska prvog sovjetskog broda, koji je bio ukotvljen demonstracijama je ranjen. Prilikom dolaska prvog sovjetskog broda, koji je bio ukotvljen daleko na pučini, Melja je doplivao do broda sa kubanskom zastavom. Na Univerzitetu daleko na pučini, Melja je doplivao do broda sa kubanskom zastavom. Na Univerzitetu uređuje časopsiuređuje časopsi Huventud Huventud. Biva izbačen sa fakulteta i uhapšen. Melja organizuje štrajk . Biva izbačen sa fakulteta i uhapšen. Melja organizuje štrajk glađu u zatvoru, ali ga ostali zatvorenici ne podržavaju. On i dalje insistira na štrajku glađu u zatvoru, ali ga ostali zatvorenici ne podržavaju. On i dalje insistira na štrajku glađu, što nailazi na podršku javnosti. U to vreme je na vlasti Herardo Mačado, veliki glađu, što nailazi na podršku javnosti. U to vreme je na vlasti Herardo Mačado, veliki antikomunista.antikomunista.Pesnik i advokat Ruben Martinez Viljena stupa u odbranu Melje. Viljena lično ide kod Pesnik i advokat Ruben Martinez Viljena stupa u odbranu Melje. Viljena lično ide kod Mačada kako bi izdejstvovao oslobođenje Melje. Posle devetnaest dana štrajka glađu Mačada kako bi izdejstvovao oslobođenje Melje. Posle devetnaest dana štrajka glađu Melja je pušten na slobodu.Melja je pušten na slobodu.

Page 6: KUBANSKA REVOLUCIJA

III PESNIK NA ČELU KOMUNISTAIII PESNIK NA ČELU KOMUNISTAPoznanstvo Melje i Viljene ostavilo je duboki trag u kubanskom revolucionarnom pokretu. Poznanstvo Melje i Viljene ostavilo je duboki trag u kubanskom revolucionarnom pokretu. Melja je pomagao Viljeni da se otrgne atmosfere u kojoj se razvijao kao pesnik.Melja je pomagao Viljeni da se otrgne atmosfere u kojoj se razvijao kao pesnik.Posle zatvora Melja odlazi u inostranstvo. Viljena preuzima njegovo mesto u Partiji. Posle zatvora Melja odlazi u inostranstvo. Viljena preuzima njegovo mesto u Partiji. Viljena teži da spoji delatnost radništva i inteligencije.Viljena teži da spoji delatnost radništva i inteligencije.Melja u Moskvi prisustvuje kongresu Sindikalne internacionale. Iz Moskve odlazi u Melja u Moskvi prisustvuje kongresu Sindikalne internacionale. Iz Moskve odlazi u Meksiko gde ga agenti Mačada 1929. ubijaju. Melja je tada imao 25 godina. U tom Meksiko gde ga agenti Mačada 1929. ubijaju. Melja je tada imao 25 godina. U tom trenutku je pripremao oružanu ekspediciju na Kubu.trenutku je pripremao oružanu ekspediciju na Kubu.U prvoj fazi diktature od 1925-29 režim izvodi javne radove. Tada se država zadužuje U prvoj fazi diktature od 1925-29 režim izvodi javne radove. Tada se država zadužuje američkim kreditima.američkim kreditima.Posle 1929. situacija se zaoštrava. Mačado zavodi još žešću diktaturu. Komunisti sve više Posle 1929. situacija se zaoštrava. Mačado zavodi još žešću diktaturu. Komunisti sve više kontrolišu sindikate.kontrolišu sindikate.Viljena je relativno skriven rukovodilac. Uz to, bio je oboleo od tuberkoloze.Viljena je relativno skriven rukovodilac. Uz to, bio je oboleo od tuberkoloze.Viljena: „Cepam na komade svoje stihove, prezirem ih; interesuju me taman toliko koliko Viljena: „Cepam na komade svoje stihove, prezirem ih; interesuju me taman toliko koliko većinu naših pisaca interesuje socijalna pravda”.većinu naših pisaca interesuje socijalna pravda”.Studenti stvaraju svoju organizaciju Studenti stvaraju svoju organizaciju Direktorio estudijatil.Direktorio estudijatil.Zbog namere Mačada da automatski produži svoj predsednički mandat izbijaju 1927. Zbog namere Mačada da automatski produži svoj predsednički mandat izbijaju 1927. protesti studenata. Univerzitet je stavljen pod vojnu upravu. To dovodi do podele među protesti studenata. Univerzitet je stavljen pod vojnu upravu. To dovodi do podele među studentima na levo i desno krilo.studentima na levo i desno krilo.Antonio Giteras se zalaže da se odmah pređe na oružani ustanak.Antonio Giteras se zalaže da se odmah pređe na oružani ustanak.Mačado započinje sudske procese protiv studenata.Mačado započinje sudske procese protiv studenata.

Page 7: KUBANSKA REVOLUCIJA

IV GENERALNI ŠTRAJKIV GENERALNI ŠTRAJKSvetska ekonomska kriza se odrazila i na Kubu. Radnici su u sve gorem položaju. Svetska ekonomska kriza se odrazila i na Kubu. Radnici su u sve gorem položaju. Generalni štrajk je organizovan 1930. godine. On je naneo veliki udarac režimu. Viljena Generalni štrajk je organizovan 1930. godine. On je naneo veliki udarac režimu. Viljena pod temperaturom govori masi: „Rekli su da štrajka neće biti, ali se ipak štrajkuje. Rekli pod temperaturom govori masi: „Rekli su da štrajka neće biti, ali se ipak štrajkuje. Rekli su da neću govoriti, a ja govorim”.su da neću govoriti, a ja govorim”.Viljena je morao posle štrajka da ide u egzil — Njujork, Moskva, a zatim sanatorijum na Viljena je morao posle štrajka da ide u egzil — Njujork, Moskva, a zatim sanatorijum na Crnom moru.Crnom moru.Mačado započinje teror nad komunistima. Mnogi su bačeni ajkulama. Policija hapsi i sve Mačado započinje teror nad komunistima. Mnogi su bačeni ajkulama. Policija hapsi i sve članove članove DirektorijumaDirektorijuma. Uvodi se cenzura listova.. Uvodi se cenzura listova.Posle amnestije izbijaju nove podele među studentima. Više oružanih pokušaja propada. Posle amnestije izbijaju nove podele među studentima. Više oružanih pokušaja propada. Komunisti pokušavaju da mobilišu mase.Komunisti pokušavaju da mobilišu mase.Nacionalni sindikat radnika šećera se 1931. sukobljava po fabrikama sa mačadističkom Nacionalni sindikat radnika šećera se 1931. sukobljava po fabrikama sa mačadističkom vojskom.vojskom.Tokom 1933. cela Kuba je u previranju. Mnogi vozovi su iskakali iz koloseka i vršene su Tokom 1933. cela Kuba je u previranju. Mnogi vozovi su iskakali iz koloseka i vršene su druge sabotaže. Antonio Giteras imao je značajnog udela u organizovanju tih akcija.druge sabotaže. Antonio Giteras imao je značajnog udela u organizovanju tih akcija.

Page 8: KUBANSKA REVOLUCIJA

V NEUSPELA REVOLUCIJAV NEUSPELA REVOLUCIJAGiteras je revolucionar po instiltu. Akcije priprema u tišini, deluje odlučno i hladnokrvno. Giteras je revolucionar po instiltu. Akcije priprema u tišini, deluje odlučno i hladnokrvno. Potiče iz imućne porodice. Isključen je sa Univerziteta. Kao trgovački putnik putovao je po Potiče iz imućne porodice. Isključen je sa Univerziteta. Kao trgovački putnik putovao je po zemlji.zemlji.Mačado je bio predstavnik feudalno-imperijalnog sistema. Mačado je vidljiv, Volstrit Mačado je bio predstavnik feudalno-imperijalnog sistema. Mačado je vidljiv, Volstrit nevidljiv, ali prisustan.nevidljiv, ali prisustan.Viljena i Giteras se nikad nisu sreli, iako su se borili na istoj strani i protiv istog Viljena i Giteras se nikad nisu sreli, iako su se borili na istoj strani i protiv istog neprijatelja. Giteras podiže ustanak. Komunistička partija izdaje direktivu da se ne neprijatelja. Giteras podiže ustanak. Komunistička partija izdaje direktivu da se ne podržava ustanička aktivnost podržava ustanička aktivnost giterista.giterista. Giteras biva 1931. uhapšen, a potom pušten. On Giteras biva 1931. uhapšen, a potom pušten. On je za nastavak akcija, dok je studenstki je za nastavak akcija, dok je studenstki DirektorijumDirektorijum protiv. Gitersa sam planira da protiv. Gitersa sam planira da vojnim avionom zauzme kasarnu Monkadu u Santjagu di Kubi. Ovaj pokušaj je propao.vojnim avionom zauzme kasarnu Monkadu u Santjagu di Kubi. Ovaj pokušaj je propao.Viljena se 1933. vraća u zemlju.Viljena se 1933. vraća u zemlju.SAD više ne podržavaju otvoreno Mačada. Štrajkovi su svuda i zemlja je paralisana. SAD više ne podržavaju otvoreno Mačada. Štrajkovi su svuda i zemlja je paralisana. Viljena leži bolestan u krevetu. Giteras pokušava započeti oružanu borbu.Viljena leži bolestan u krevetu. Giteras pokušava započeti oružanu borbu.Narod izlazi na ulice. Mačado interveniše. Mačado pod pritiskom narodnog otpora nudi Narod izlazi na ulice. Mačado interveniše. Mačado pod pritiskom narodnog otpora nudi sindikatima skoro sve što su tražaili na ekonomskom planu. Predlozi Mačada kolebaju čak sindikatima skoro sve što su tražaili na ekonomskom planu. Predlozi Mačada kolebaju čak i komuniste. Transportni radnici Havane odlučno su odbili predloge Mačada: „Neka ide i komuniste. Transportni radnici Havane odlučno su odbili predloge Mačada: „Neka ide životinja!”.životinja!”.Radnici su želeli politički štrajk i dobili su ga. Mačado je pobegao brodom na Bahame. Radnici su želeli politički štrajk i dobili su ga. Mačado je pobegao brodom na Bahame. Nacionalna buržoazija je uspostavila vlast. Narednik („pukovnik") Batista postaje šef Nacionalna buržoazija je uspostavila vlast. Narednik („pukovnik") Batista postaje šef armije.armije.Giteras prihvata mesto u vladi — kontrolisao je odbranu i ratnu mornaricu. U ceremoniji Giteras prihvata mesto u vladi — kontrolisao je odbranu i ratnu mornaricu. U ceremoniji na jednom brodu Giteras se pojavio s primercima knjige Džona Rida na jednom brodu Giteras se pojavio s primercima knjige Džona Rida Deset dana koji su Deset dana koji su potresli svetpotresli svet..Po obaranju Mačada u nekim fabrikama radnici su uspostavili sovjete. Radnička milicija s Po obaranju Mačada u nekim fabrikama radnici su uspostavili sovjete. Radnička milicija s motkama, revolverima i crvenim trakama je vršila kontrolu vlasti. To je bio izraz motkama, revolverima i crvenim trakama je vršila kontrolu vlasti. To je bio izraz spontanosti, bez čvršćeg jedinstva pokreta.spontanosti, bez čvršćeg jedinstva pokreta.Posmrtni ostaci Melje se prenose na Kubi. Batistini ljudi su s krovova pucali na kolonu i Posmrtni ostaci Melje se prenose na Kubi. Batistini ljudi su s krovova pucali na kolonu i ubili nekoliko ljudi. Ovaj incident je izazvao još veći rasep između Giterasa i komunista.ubili nekoliko ljudi. Ovaj incident je izazvao još veći rasep između Giterasa i komunista.Giteras pokušava da udovolji zahtevima radnika, ali se iza kulisa već odvija vojni udar Giteras pokušava da udovolji zahtevima radnika, ali se iza kulisa već odvija vojni udar Batiste.Batiste.Giteras se ponovo 1934. odmetnuo kako bi organizovao oružanu bobu.Giteras se ponovo 1934. odmetnuo kako bi organizovao oružanu bobu.

Page 9: KUBANSKA REVOLUCIJA

VI SVA VLAST BATISTIVI SVA VLAST BATISTIKomunisti su 1934. prešli u ilegalu. Jedan komunista se seća: „Bili smo grupa Komunisti su 1934. prešli u ilegalu. Jedan komunista se seća: „Bili smo grupa progonjenih, okruženi neprijateljstvom i odbačeni od svih, jer smo mislili na određeni progonjenih, okruženi neprijateljstvom i odbačeni od svih, jer smo mislili na određeni način i branili jedan ideal. Buržoaska štampa često nije govorila ni o ubijanju komunista. način i branili jedan ideal. Buržoaska štampa često nije govorila ni o ubijanju komunista. Morali smo da probijamo put noktima, trudeći se da posejemo seme koje bi posle niklo na Morali smo da probijamo put noktima, trudeći se da posejemo seme koje bi posle niklo na kubanskoj zemlji”.kubanskoj zemlji”.Politika SAD htela je da spreči simbiozu demokratskih nacionalnih težnji i klasne borbe. Politika SAD htela je da spreči simbiozu demokratskih nacionalnih težnji i klasne borbe. Politički manevri više nisu bili dovoljni. Bila je potrebna naoružana rulja koja bi zaštitila Politički manevri više nisu bili dovoljni. Bila je potrebna naoružana rulja koja bi zaštitila volstritske volstritske vikarevikare na Kubi. SAD su ukinule amandman na ustav Kube, a u stvari proširile na Kubi. SAD su ukinule amandman na ustav Kube, a u stvari proširile svoj uticaj.svoj uticaj.Komunisti su odbili da učestvuju na izborima za Ustavotvornu skupštinu 1936. godine. Na Komunisti su odbili da učestvuju na izborima za Ustavotvornu skupštinu 1936. godine. Na čelu komunista je Blas Roka. To je period legelizacije KP Kube.čelu komunista je Blas Roka. To je period legelizacije KP Kube.Batista se do kraja kompromitovao izvršenim masakrom nad radnicima i ubistvom Batista se do kraja kompromitovao izvršenim masakrom nad radnicima i ubistvom Antonia Giterasa.Antonia Giterasa.Erl Brauder, stari komunista iz SAD sprovodi oportunističku liniju. On podržava Kongres Erl Brauder, stari komunista iz SAD sprovodi oportunističku liniju. On podržava Kongres SAD da se raspusti KP SAD. Braduerizam polazi od novih odnosa u svetu i lažne SAD da se raspusti KP SAD. Braduerizam polazi od novih odnosa u svetu i lažne perspektive svetske situacije. Braduarizam predviđa harmonizaciju odnosa i perspektive svetske situacije. Braduarizam predviđa harmonizaciju odnosa i koegzistenciju između kapitalizma i socijalizma. Ova shvatanja su nanela veliku štetu koegzistenciju između kapitalizma i socijalizma. Ova shvatanja su nanela veliku štetu komunističkom pokretu na Kubi. Ubrzo po započinjanju hladnog rata, otpočinju 1947. komunističkom pokretu na Kubi. Ubrzo po započinjanju hladnog rata, otpočinju 1947. novi progoni komunista na Kubi.novi progoni komunista na Kubi.Na čelu federacije radnika šećerana se nalazi Hesus Menendes, nadničar, pravi sindikalni Na čelu federacije radnika šećerana se nalazi Hesus Menendes, nadničar, pravi sindikalni vođa. Predvodi sindikalnu borbu protiv američkih zakona koji su na štetu kubanskih vođa. Predvodi sindikalnu borbu protiv američkih zakona koji su na štetu kubanskih proizvođača šećera. Tokom jednog putovanja vozom biva brutalno ubijen. Posmrtni ostaci proizvođača šećera. Tokom jednog putovanja vozom biva brutalno ubijen. Posmrtni ostaci Menendesa su prenošeni celim ostrvom.Menendesa su prenošeni celim ostrvom.Batista organizuje Batista organizuje pandiljepandilje — bandite za zaštitu režima. — bandite za zaštitu režima.Eduardo Čibas, lider Stranke kubanskog naroda („ortodoksne”), bio je bespoštedni Eduardo Čibas, lider Stranke kubanskog naroda („ortodoksne”), bio je bespoštedni kritičar režima. Predstavljao je oličenje čestitosti, u jakobinskom stilu. Kada mu 1948. kritičar režima. Predstavljao je oličenje čestitosti, u jakobinskom stilu. Kada mu 1948. nisu dozvolili da govori preko radija ubio se pred mikrofonom ostavljajući poslednji apel nisu dozvolili da govori preko radija ubio se pred mikrofonom ostavljajući poslednji apel Kubancima. Njegova smrt je imala snažan odjek.Kubancima. Njegova smrt je imala snažan odjek.

Page 10: KUBANSKA REVOLUCIJA

VII FIDEL KASTROVII FIDEL KASTROPosle 1948. žestoka antikomunistička kampanja je naterala komuniste u još veću Posle 1948. žestoka antikomunistička kampanja je naterala komuniste u još veću defanzivu.defanzivu.Radnička klasa je tada pod uticajem sitnoburžoaske svesti uz anarhističke i reformističke Radnička klasa je tada pod uticajem sitnoburžoaske svesti uz anarhističke i reformističke ideje.ideje.Fidel Kastro je sin imućnog poljoprivrednika sa juga zemlje. Studira prava. Kastro je sličan Fidel Kastro je sin imućnog poljoprivrednika sa juga zemlje. Studira prava. Kastro je sličan Melji i fizički i po držanju — eksplozivan; krasi ga jednostavna jasnoća i instikt za akciju u Melji i fizički i po držanju — eksplozivan; krasi ga jednostavna jasnoća i instikt za akciju u pravom trenutku. Kastro je znao da subjektivni faktor pretvori u objektivni i da pravom trenutku. Kastro je znao da subjektivni faktor pretvori u objektivni i da kvalitativno preokrene situaciju.kvalitativno preokrene situaciju.Kastro je još kao student bio oduševljen Eduardom Čibasom. Već tada učestvuje u Kastro je još kao student bio oduševljen Eduardom Čibasom. Već tada učestvuje u akcijama na Univerzitetu. Kastro je organizovao rekviriranje privatnih autobusa u okviru akcijama na Univerzitetu. Kastro je organizovao rekviriranje privatnih autobusa u okviru studentskog kruga. Član je studentskog kruga. Član je manikatosa manikatosa — studenata koji se bore za pravdu. Učestvuje u — studenata koji se bore za pravdu. Učestvuje u pokušaju rušenja vlade u Santo Domingu. Posle dva meseca priprema, vlada ih je pokušaju rušenja vlade u Santo Domingu. Posle dva meseca priprema, vlada ih je sprečila šaljući ratne brodove koji su presrela tri brodića s pobunjenicima. Fidel se bacio sprečila šaljući ratne brodove koji su presrela tri brodića s pobunjenicima. Fidel se bacio u more i plivajući s puškom do obale izbegao hapšenje.u more i plivajući s puškom do obale izbegao hapšenje.Kastro je živeo s revolverom na dohvatu ruke, jer nikad nije bio siguran da neće biti Kastro je živeo s revolverom na dohvatu ruke, jer nikad nije bio siguran da neće biti uhapšen. Već je bio poznat u političkom životu. Optuživan je da je ubio tri policijska uhapšen. Već je bio poznat u političkom životu. Optuživan je da je ubio tri policijska agenta, ali za to nije bilo dokaza. Čak su i američki novinari pisali protiv te lažne optužbe. agenta, ali za to nije bilo dokaza. Čak su i američki novinari pisali protiv te lažne optužbe. Kastro vodi usamljenički život. Na Univerzitetu naoružane grupe prete da će ga ubiti.Kastro vodi usamljenički život. Na Univerzitetu naoružane grupe prete da će ga ubiti.Povodom ubistva kolumbijskog predsednika Gaitana dolazi do izliva narodnog Povodom ubistva kolumbijskog predsednika Gaitana dolazi do izliva narodnog nezadovoljstva. Kastro s puškom odlazi u Kolumbiju. Prilikom protesta pojavljuju se nezadovoljstva. Kastro s puškom odlazi u Kolumbiju. Prilikom protesta pojavljuju se zastave sa srpom i čekićem. Ubrzo su se naoružani borci morali povući u planine. Posle zastave sa srpom i čekićem. Ubrzo su se naoružani borci morali povući u planine. Posle neuspelog ustanka Fidel se vraća na Kubu. Kastru je pripisano ubistvo tri sveštenika u neuspelog ustanka Fidel se vraća na Kubu. Kastru je pripisano ubistvo tri sveštenika u Kolumbiji. Pokret u Kolumbiji nije imao nikakvu koordiaciju što je samo olakšalo njegov Kolumbiji. Pokret u Kolumbiji nije imao nikakvu koordiaciju što je samo olakšalo njegov brzi slom.brzi slom.Kastro je 1950. diplomirao na pravnom fakultetu. Ženi se i dobija kćerku. Otvara Kastro je 1950. diplomirao na pravnom fakultetu. Ženi se i dobija kćerku. Otvara advokatsku kancelariju. Radi sa ortodoksnom omladinom. Sukobljava se s komunistima advokatsku kancelariju. Radi sa ortodoksnom omladinom. Sukobljava se s komunistima koji ga smatraju nepromišljenim.koji ga smatraju nepromišljenim.Batista je izveo državni udar i prigrabio je svu vlast.Batista je izveo državni udar i prigrabio je svu vlast.Kastro je izneo vrhovnom sudu sve povrede ustava koji je počinio Batista.Kastro je izneo vrhovnom sudu sve povrede ustava koji je počinio Batista.Kastro zagovara nasilje. Komunisti su protiv nasilja, jer je državni udar prošao bez otpora. Kastro zagovara nasilje. Komunisti su protiv nasilja, jer je državni udar prošao bez otpora. Ortodoksija Ortodoksija se nije pokrenula zato što nije ušla u savez s komunistima i zato što nema se nije pokrenula zato što nije ušla u savez s komunistima i zato što nema snage za odlučnu akciju.snage za odlučnu akciju.Na godišnjicu Čibasove smrti na groblju se okupila ortodoksna omladina. Kastro Na godišnjicu Čibasove smrti na groblju se okupila ortodoksna omladina. Kastro okupljenim izjavljuje: „Na nasilje se mora odgovoriti nasiljem!".okupljenim izjavljuje: „Na nasilje se mora odgovoriti nasiljem!".

Page 11: KUBANSKA REVOLUCIJA

VIII NAPAD NA MONKADUVIII NAPAD NA MONKADUKastro sa trojicom prijatelja započinje pripremu za oružanu borbu: propagandu vrši Kastro sa trojicom prijatelja započinje pripremu za oružanu borbu: propagandu vrši lecima u kojim ističe rešenost da se likvidira diktatura. Ubrzo biva otkrivena radio stanica lecima u kojim ističe rešenost da se likvidira diktatura. Ubrzo biva otkrivena radio stanica koju su koristili, što Fidela navodi na oprezniji rad. Kastro namerava de se organizuje koju su koristili, što Fidela navodi na oprezniji rad. Kastro namerava de se organizuje poput komunističkih ćelija. Uspeo je da okupi 160 učesnika napada na kasarnu Monkadu. poput komunističkih ćelija. Uspeo je da okupi 160 učesnika napada na kasarnu Monkadu. S vojnog aspekta poduhvat nije bio ludački. Tog dana je bio karneval u Santjagu i vojska S vojnog aspekta poduhvat nije bio ludački. Tog dana je bio karneval u Santjagu i vojska nije bila toliko na oprezu. Preko radija je pozvan narod na pobunu. Računalo se na nije bila toliko na oprezu. Preko radija je pozvan narod na pobunu. Računalo se na vojničko iznenađenje i političku podršku naroda. Orijente je bio tvrđava svih pobunavojničko iznenađenje i političku podršku naroda. Orijente je bio tvrđava svih pobunaPobunjenici su se sami finansirali. Okupili su se na jednom imanju van grada. Niko do Pobunjenici su se sami finansirali. Okupili su se na jednom imanju van grada. Niko do tada nije pokušao da napadne Batistinu armiju. Akcija nije dobro izvedena. Fidel je pre tada nije pokušao da napadne Batistinu armiju. Akcija nije dobro izvedena. Fidel je pre napada imao udes automobilom, gde su se začuli prvi pucnji, što je bio znak za uzbunu u napada imao udes automobilom, gde su se začuli prvi pucnji, što je bio znak za uzbunu u kasarni. Raul Kastro (Fidelov brat) zauzeo je sudsku zgradu i on je jedini ostvario plan kasarni. Raul Kastro (Fidelov brat) zauzeo je sudsku zgradu i on je jedini ostvario plan akcije. Abel je zauzeo bolnicu, ali su ga kasnije opkolili, zarobili, iskopali mu oči i pokazali akcije. Abel je zauzeo bolnicu, ali su ga kasnije opkolili, zarobili, iskopali mu oči i pokazali ih njegovoj sestri. Mnogi učesnici pobune su zarobljeni i pobijeni. Fidel se instinktivno ih njegovoj sestri. Mnogi učesnici pobune su zarobljeni i pobijeni. Fidel se instinktivno sakrio u planine, a ne u gradu. To mu je spasilo život. Sedam dana se krio, a zatim se, sakrio u planine, a ne u gradu. To mu je spasilo život. Sedam dana se krio, a zatim se, potpuno iscrpljen, predao.potpuno iscrpljen, predao.Sudije se se založile da Kastro kao advokat ima pravo da sam pripremi svoju odbranu. Sudije se se založile da Kastro kao advokat ima pravo da sam pripremi svoju odbranu. Govor Kastra na sudu je trajao pet sati. Njegov govor je u stvari prvi programski manifest Govor Kastra na sudu je trajao pet sati. Njegov govor je u stvari prvi programski manifest Pokreta 26 juliPokreta 26 juli. Tek nakon dve godine, ovaj Fidelov govor će se štampati kao agitaciona . Tek nakon dve godine, ovaj Fidelov govor će se štampati kao agitaciona knjižica. U njemu se ističe 6 osnovnih pitanja koje treba rešiti na Kubi: problem zemlje, knjižica. U njemu se ističe 6 osnovnih pitanja koje treba rešiti na Kubi: problem zemlje, problem industrije, problem nezaposlenosti, problem stanova, problem obrazovanja i problem industrije, problem nezaposlenosti, problem stanova, problem obrazovanja i problem narodnog zdravlja.problem narodnog zdravlja.Kastro je osuđen na 15 godina robije.Kastro je osuđen na 15 godina robije.Kao i Mao Ce Tung Kastro je otkrio povezanost nacionalnog pokreta i internacionalizma.Kao i Mao Ce Tung Kastro je otkrio povezanost nacionalnog pokreta i internacionalizma.Porodica Fidela Kastra je velika i nejedinstvema. Sestra ga je izdala za račun CIA-e. Raul Porodica Fidela Kastra je velika i nejedinstvema. Sestra ga je izdala za račun CIA-e. Raul ga nikad nije slepo sledio. Raul se od 1952. smatrao komunistom.ga nikad nije slepo sledio. Raul se od 1952. smatrao komunistom.

Page 12: KUBANSKA REVOLUCIJA

IX OD ZATVORA DO ISKRCAVANJAIX OD ZATVORA DO ISKRCAVANJAKastro je bio dve godine u zatvoru (1953-55). Pušten je na slobodu na osnovu opšte Kastro je bio dve godine u zatvoru (1953-55). Pušten je na slobodu na osnovu opšte amnestije. Odmah se razveo, saznavši da mu žena prima stalnu pomoć od Batistine amnestije. Odmah se razveo, saznavši da mu žena prima stalnu pomoć od Batistine vlade.vlade.Kastro sebe i dalje smatra Kastro sebe i dalje smatra čibasistom.čibasistom. Zagovara taktiku neusiljene opreznosti: „Osmesi Zagovara taktiku neusiljene opreznosti: „Osmesi za sve. Sprovoditi taktiku koju smo sprovodili na procesu: braniti naša gledišta, ne za sve. Sprovoditi taktiku koju smo sprovodili na procesu: braniti naša gledišta, ne razdražujući nepotrebno nikoga. Biće kasnije vremena da zajedno zgazimo žohare”.razdražujući nepotrebno nikoga. Biće kasnije vremena da zajedno zgazimo žohare”.Kastro tada dolazi do zaključka: „Ideologija, disciplina, komanda. Sve tri stvari suštinske Kastro tada dolazi do zaključka: „Ideologija, disciplina, komanda. Sve tri stvari suštinske su, ali je komanda osnovna".su, ali je komanda osnovna".U opoziciji su tada dve struje. Jedna struja je bila za izbore i obnavljanje dijaloga između U opoziciji su tada dve struje. Jedna struja je bila za izbore i obnavljanje dijaloga između diktature i opozicije. Druga struja se borila za amnestiju političkih zatvorenika.diktature i opozicije. Druga struja se borila za amnestiju političkih zatvorenika.Batista prvo odbija izbore, ali pod pritiskom SAD pristaje da se održe.Batista prvo odbija izbore, ali pod pritiskom SAD pristaje da se održe.Prilikom izlaska iz zatvora Kastro je trijumfalno dočekan u Havani. Izjavljuje da se treba Prilikom izlaska iz zatvora Kastro je trijumfalno dočekan u Havani. Izjavljuje da se treba boriti pod zastavom obnovljene Čibasove stranke. Štampa ga svuda napada i blati. boriti pod zastavom obnovljene Čibasove stranke. Štampa ga svuda napada i blati. Zabranjuje mu se da nastupi na radiju.Zabranjuje mu se da nastupi na radiju.Raul Kastro je lažno optužen da je podmetnuo bombe u bioskopu. Kastro osuđuje svaki Raul Kastro je lažno optužen da je podmetnuo bombe u bioskopu. Kastro osuđuje svaki terorizam. Raul mora da beži u Meksiko. U Meksuku Raul upoznaje Če Gevaru.terorizam. Raul mora da beži u Meksiko. U Meksuku Raul upoznaje Če Gevaru.Hose Marti: „Kada ima mnogo ljudi bez dostojanstva, onda uvek ima drugih ljudi koji u Hose Marti: „Kada ima mnogo ljudi bez dostojanstva, onda uvek ima drugih ljudi koji u sebi nose dostojanstvo mnogih ljudi".sebi nose dostojanstvo mnogih ljudi".Če Gevara je Argentinac, lekar, revolucionar, koji je pobegao iz Gvatemale posle Če Gevara je Argentinac, lekar, revolucionar, koji je pobegao iz Gvatemale posle intervencije SAD. Tom prilikom se spasao bekstvom u ambasadu Meksika.intervencije SAD. Tom prilikom se spasao bekstvom u ambasadu Meksika.Kastro odlazi u inostranstvo. Najpre u Majami, a zatim u Njujork gde skuplja priloge za Kastro odlazi u inostranstvo. Najpre u Majami, a zatim u Njujork gde skuplja priloge za revoluciju. Iz inostranstva upućuje tri manifesta Kubancima.revoluciju. Iz inostranstva upućuje tri manifesta Kubancima.Kada je Kastro molio Bajoa, veterana i pukovnika iz španskog građanskog rata, da mu Kada je Kastro molio Bajoa, veterana i pukovnika iz španskog građanskog rata, da mu organizuje ekspediciju na Kubu, ovaj pukovnik ga je upitao: „Sa koliko ljudi raspolažete?”. organizuje ekspediciju na Kubu, ovaj pukovnik ga je upitao: „Sa koliko ljudi raspolažete?”. „Zasad, ni sa jednim” — odgovorio je Fidel. Nakon izvesnog vremena, pukovnik je prodao „Zasad, ni sa jednim” — odgovorio je Fidel. Nakon izvesnog vremena, pukovnik je prodao svoju fabriku nameštaja i stavio je sredstva na raspolaganje Kastru, a zatim počeo da svoju fabriku nameštaja i stavio je sredstva na raspolaganje Kastru, a zatim počeo da priprema ekspediciju. Priprem su se sastojale u trčanju, pucanju i drugim aktivnostima priprema ekspediciju. Priprem su se sastojale u trčanju, pucanju i drugim aktivnostima neophodnim za gerilsko ratovanje. U tim pripremama se Če pokazao kao najbolji...neophodnim za gerilsko ratovanje. U tim pripremama se Če pokazao kao najbolji...

Page 13: KUBANSKA REVOLUCIJA

...Marta 1956. Kastro odlučuje da prekine svaki savez sa buržoaskim strankama ...Marta 1956. Kastro odlučuje da prekine svaki savez sa buržoaskim strankama uključujući i uključujući i OrtodoksijuOrtodoksiju. Proklamovao je stvaranje . Proklamovao je stvaranje Pokreta 26 juliPokreta 26 juli i obećao iskrcavanje na i obećao iskrcavanje na Kubu tokom 1956.Kubu tokom 1956.Jedan brod sa oružjem je bio zaplenjen, tako da se moralo iznova krenuti sa Jedan brod sa oružjem je bio zaplenjen, tako da se moralo iznova krenuti sa prikupljanjem orzužja.prikupljanjem orzužja.U to vreme se nastavljaju nesporazumi s komunistima — koje snage treba prvo pokrenuti U to vreme se nastavljaju nesporazumi s komunistima — koje snage treba prvo pokrenuti i koje metode borbe primeniti. Komunisti ističu ulogu masa, dok Kastro ističe ulogu i koje metode borbe primeniti. Komunisti ističu ulogu masa, dok Kastro ističe ulogu oružane avangarde, da bi se mase onda pokrenule.oružane avangarde, da bi se mase onda pokrenule.Komunisti organizuju radnike. Traju masovni štrajkovi. Batista vrši vojnu mobilizaciju i Komunisti organizuju radnike. Traju masovni štrajkovi. Batista vrši vojnu mobilizaciju i zavodi vanredno stanje. Na sindikalnom planu borbe postižu se uspesi, a na političkom zavodi vanredno stanje. Na sindikalnom planu borbe postižu se uspesi, a na političkom planu veliki borbeni potencijal se ne iskorišćava.planu veliki borbeni potencijal se ne iskorišćava.U Santjagu se formira prva sekcija U Santjagu se formira prva sekcija Pokreta 26 juliPokreta 26 juli pod vođstvom učitelja Franka Paisa. U pod vođstvom učitelja Franka Paisa. U Meksiku Kastro i Pais donose plan o koordiniranom delovanju. Fidel zakupljuje barku Meksiku Kastro i Pais donose plan o koordiniranom delovanju. Fidel zakupljuje barku nazvanu nazvanu GranmaGranma (bakica). Na nju se ukrcava osamdeset ljudi, iako barka može da primi (bakica). Na nju se ukrcava osamdeset ljudi, iako barka može da primi deset puta manje. Barkica sporo putuje ka Kubi. U Santjagu je izvršen još jedan neuspeli deset puta manje. Barkica sporo putuje ka Kubi. U Santjagu je izvršen još jedan neuspeli napad na Monkadu. Zauzet je zatvor i sedište pomorske policije. napad na Monkadu. Zauzet je zatvor i sedište pomorske policije. GranmaGranma je kasnila tri je kasnila tri dana. Grupa je stigli na Kubu potpuno iscrpljena i odmah je imala vatreno krštenje. U dana. Grupa je stigli na Kubu potpuno iscrpljena i odmah je imala vatreno krštenje. U sukobu sa vladinim snagama grupa je razbijena.sukobu sa vladinim snagama grupa je razbijena.

Page 14: KUBANSKA REVOLUCIJA

X SIJERAX SIJERAPosle razbijanja grupe, Fidel se sa dva druga krio tri dana u trsci. Formirale su se tri Posle razbijanja grupe, Fidel se sa dva druga krio tri dana u trsci. Formirale su se tri grupe pobunjenika. One nisu znale jedna za drugu. Postepeno se uspostavljaju veze sa grupe pobunjenika. One nisu znale jedna za drugu. Postepeno se uspostavljaju veze sa seljacima. Kada su uz veliku opreznost ponovo uspostavili kontakt među sobom ostalo je seljacima. Kada su uz veliku opreznost ponovo uspostavili kontakt među sobom ostalo je ukupno 12 ljudi među kojima su bili i Fidel, Če, Raul i Kamilo Sijenfuegos. Kastro je tada ukupno 12 ljudi među kojima su bili i Fidel, Če, Raul i Kamilo Sijenfuegos. Kastro je tada izjavio: „Sada možemo da budemo sigurni da je revolucija pobedila”.izjavio: „Sada možemo da budemo sigurni da je revolucija pobedila”.Sijera Maestra je visoka oko hiljadu metara. Nema puteva, velika je gustina rastinja, Sijera Maestra je visoka oko hiljadu metara. Nema puteva, velika je gustina rastinja, velike su vrućine i posvuda je duboko blato. Oko 80% prekarista (seljaci koji su uzimali velike su vrućine i posvuda je duboko blato. Oko 80% prekarista (seljaci koji su uzimali zemlju bez dozvole o vlasništvu) živelo je u Sijeri. Za ljude iz Sijere Havana je bila zemlju bez dozvole o vlasništvu) živelo je u Sijeri. Za ljude iz Sijere Havana je bila prestonica jednog drugog sveta.prestonica jednog drugog sveta.Raul i Če su među gerilcima jedini bili komunisti. Če se zalaže za izradu jednog Raul i Če su među gerilcima jedini bili komunisti. Če se zalaže za izradu jednog sveobuhvatnog programa na šta mu je jedan gerilac odgovorio: „Oboriti Batistu i to je sveobuhvatnog programa na šta mu je jedan gerilac odgovorio: „Oboriti Batistu i to je sve".sve".Batista organizuje bande specijalizovanih policajaca koji sprovode teror. Oko Sijere se Batista organizuje bande specijalizovanih policajaca koji sprovode teror. Oko Sijere se grade aerodromi i vladinim trupama se dotura američko oružje. Pošto su ga proglasili grade aerodromi i vladinim trupama se dotura američko oružje. Pošto su ga proglasili mrtvim, Kastro je izveo napad na jednu malu kasarnu. Gerilci zadobijaju poverenje sitne mrtvim, Kastro je izveo napad na jednu malu kasarnu. Gerilci zadobijaju poverenje sitne buržoazije koja šalje pomoć i ljudstvo. Uskoro gerila broji 127 ljudi.buržoazije koja šalje pomoć i ljudstvo. Uskoro gerila broji 127 ljudi.Prio Sokaras, predsednik Kube pre Batiste, pokušava ekpediciju kao i Kastro, ali je Prio Sokaras, predsednik Kube pre Batiste, pokušava ekpediciju kao i Kastro, ali je otkriven i masakriran.otkriven i masakriran.Seljaci su počeli polako prilaziti pokretu. Tada se revolucija odenula u Seljaci su počeli polako prilaziti pokretu. Tada se revolucija odenula u jarejjarej (seljački (seljački slameni šešir).slameni šešir).Iz Havane dolaze predstavnici najnaprednijih bužoaskih grupa. Usvojeni manifest iz Sijera Iz Havane dolaze predstavnici najnaprednijih bužoaskih grupa. Usvojeni manifest iz Sijera Maestre je bio na liberalnim i demokratskim principima s ciljem stvaranja širokog fronta.Maestre je bio na liberalnim i demokratskim principima s ciljem stvaranja širokog fronta.Gerila je podeljena u dve kolone. Na čelu jedne kolone je Kastro, a na čelu druge je Če Gerila je podeljena u dve kolone. Na čelu jedne kolone je Kastro, a na čelu druge je Če Gevara.Gevara.U Santjagu je ubijen Frank Pais, što dovodi do generalnog štrajka i ponovnog uvođenja U Santjagu je ubijen Frank Pais, što dovodi do generalnog štrajka i ponovnog uvođenja cenzure.cenzure.Gerila postepeno stvara svoju teritoriju. Krajem 1957. Batista povlači vojsku iz Sijere ne Gerila postepeno stvara svoju teritoriju. Krajem 1957. Batista povlači vojsku iz Sijere ne uspevši da slomi gerilu.uspevši da slomi gerilu.

Page 15: KUBANSKA REVOLUCIJA

XI RAVNICAXI RAVNICABližio se trenutak kada se Bližio se trenutak kada se Pokretu 26 juliPokretu 26 juli morao dati precizan politički vid — žrtvovati morao dati precizan politički vid — žrtvovati kvantitet kvalitetu. Namera CIA-e je bila da pokret otrgne od revolucionarnog puta. Zato kvantitet kvalitetu. Namera CIA-e je bila da pokret otrgne od revolucionarnog puta. Zato je u Majamiju potpisan dokument u ime opozicije i je u Majamiju potpisan dokument u ime opozicije i Pokreta 26 juliPokreta 26 juli. Kastro se odmah . Kastro se odmah odrekao svog predstavnika u Majamiju. Paktom je bilo predviđeno likvidiranje oružanih odrekao svog predstavnika u Majamiju. Paktom je bilo predviđeno likvidiranje oružanih snaga revolucije, mogućnost strane intervencije, mogućnost vojne hunte itd. Kastro je snaga revolucije, mogućnost strane intervencije, mogućnost vojne hunte itd. Kastro je odbijanjem odbijanjem Pakta iz Majamija Pakta iz Majamija prvi put direktno napao američki imperijalizam.prvi put direktno napao američki imperijalizam.Če je bio oduševljen Fidelovim odbijanjem pakta.Če je bio oduševljen Fidelovim odbijanjem pakta.SAD vrše pritisak na Batistu da vrati građanska prava i organizuje izbore.SAD vrše pritisak na Batistu da vrati građanska prava i organizuje izbore.Početkom 1958. Kastro uvodi preke sudove za one koji počine zločin protiv građanskih Početkom 1958. Kastro uvodi preke sudove za one koji počine zločin protiv građanskih prava.prava.Veliku pomoć i propagandni efekat gerilcima je pružao ustanički radio Veliku pomoć i propagandni efekat gerilcima je pružao ustanički radio RebeldeRebelde. I . I katolička crkva traži da Batista ode i formira se vlada nacionalnog spasa. Ovu ponudu katolička crkva traži da Batista ode i formira se vlada nacionalnog spasa. Ovu ponudu Kastro odbija.Kastro odbija.Pokret se premešta u ravnicu. Na čelu pokreta u ravnici je Raul.Pokret se premešta u ravnicu. Na čelu pokreta u ravnici je Raul.Kastro izdaje novi manifest — za totalni rat.Kastro izdaje novi manifest — za totalni rat.

Page 16: KUBANSKA REVOLUCIJA

XII TOTALNI RATXII TOTALNI RATStudenti su početkom 1958. organizovali demonstracije. Napala ih je policije. Studenti Studenti su početkom 1958. organizovali demonstracije. Napala ih je policije. Studenti stupaju u štrajk. Istovremeno se priprema generalni štrajk u Havani zakazan za 9. april. stupaju u štrajk. Istovremeno se priprema generalni štrajk u Havani zakazan za 9. april. Štrajk se priprema u tajnosti. Radnici su naoružani. Bilo je naoružano i 2.000 omladinaca. Štrajk se priprema u tajnosti. Radnici su naoružani. Bilo je naoružano i 2.000 omladinaca. Tačno u 11 sati se oglasio pobunjenički radio: „Kubanci, danas je dan slobode. Ovo vas Tačno u 11 sati se oglasio pobunjenički radio: „Kubanci, danas je dan slobode. Ovo vas 26 juli26 juli poziva na revolucionarni generalni štrajk! Ovog trenutka na celoj Kubi počinje poziva na revolucionarni generalni štrajk! Ovog trenutka na celoj Kubi počinje konačna borba koja će se završiti obaranjem diktature”.konačna borba koja će se završiti obaranjem diktature”.Započela je borba. Zavladala je velika panika. Mnogi gradovi su zauzeti, ali Havana ne. Započela je borba. Zavladala je velika panika. Mnogi gradovi su zauzeti, ali Havana ne. Na ulicama je ubijeno na desetine pobunjenika. Raul je rekao da unapred ne veruje u Na ulicama je ubijeno na desetine pobunjenika. Raul je rekao da unapred ne veruje u štrajk pripremljen na tako sektaški način.štrajk pripremljen na tako sektaški način.Trećeg maja na Sijeri je održan samokritički sastanak. Na sastanku je atmosfera bila Trećeg maja na Sijeri je održan samokritički sastanak. Na sastanku je atmosfera bila zategnuta. Ljudi iz Sijere u potpunosti preuzimaju vođstvo nad pokretom — političkim i zategnuta. Ljudi iz Sijere u potpunosti preuzimaju vođstvo nad pokretom — političkim i vojnim. Gerilska linija je ojačala i dobila prevagu. To je ujedno početak ideološkog vojnim. Gerilska linija je ojačala i dobila prevagu. To je ujedno početak ideološkog jedinstva pokreta.jedinstva pokreta.Raul se sreće sa Pepe Ramirezom i od tada počinje saradnja komunista i pokreta.Raul se sreće sa Pepe Ramirezom i od tada počinje saradnja komunista i pokreta.Raul likvidaira bande — zločince strelja, ostale prima u vojsku.Raul likvidaira bande — zločince strelja, ostale prima u vojsku.U maju Batista započinje ofanzivu. Taktika gerilaca je —pružanje slabog otpora u U maju Batista započinje ofanzivu. Taktika gerilaca je —pružanje slabog otpora u početnoj fazi borbe, a zatim jačati otpor, da bi se na kraju prešlo u protivnapad.početnoj fazi borbe, a zatim jačati otpor, da bi se na kraju prešlo u protivnapad.Posle sloma ove ofanzive Batista je izgubio prednost koju je zadobio posle aprilskog Posle sloma ove ofanzive Batista je izgubio prednost koju je zadobio posle aprilskog generalnog štrajka.generalnog štrajka.Kastro je na Sijeri, dok Sijenfuegos i Če u dve kolone kreću u pravcu zaokruženja Kastro je na Sijeri, dok Sijenfuegos i Če u dve kolone kreću u pravcu zaokruženja Santjaga. Kolonama gerilske vojske daju se imena boraca za nezavisnost Kube od Santjaga. Kolonama gerilske vojske daju se imena boraca za nezavisnost Kube od Španaca.Španaca.SAD još više naoružavaju Batistu.SAD još više naoružavaju Batistu.Raul je uspostavio slobodnu teritoriju i na njoj normalizovao život. Zarobljava 50 Raul je uspostavio slobodnu teritoriju i na njoj normalizovao život. Zarobljava 50 američkih vojnika i civilnih tehničara. Vodi pregovore da se zarobljenici puste, pod američkih vojnika i civilnih tehničara. Vodi pregovore da se zarobljenici puste, pod uslovom da Batista obustavi bombardovanje slobodne teritorije.uslovom da Batista obustavi bombardovanje slobodne teritorije.Fidel traži povlačenje američke vojne misije. SAD to odbijaju.Fidel traži povlačenje američke vojne misije. SAD to odbijaju.

Page 17: KUBANSKA REVOLUCIJA

XIII REVOLUCIJAXIII REVOLUCIJABatista je raspisao izbore, ali većina stanovništva odbija da glasa.Batista je raspisao izbore, ali većina stanovništva odbija da glasa.U novembru 1958. Če uništava blindirani voz Batistine vojske.U novembru 1958. Če uništava blindirani voz Batistine vojske.Kasiljas koji je ubio sindikalnog vođu Menendeza brani Santa Klaru od gerilske vojske. Kasiljas koji je ubio sindikalnog vođu Menendeza brani Santa Klaru od gerilske vojske. Pokušava preobučen u seljaka da pobegne iz grada. Uhvaćen je i osuđen na smrt.Pokušava preobučen u seljaka da pobegne iz grada. Uhvaćen je i osuđen na smrt.U novogodišnjoj noći Batista podnosi ostavku i avionom beži iz Havane. Pokušao je da U novogodišnjoj noći Batista podnosi ostavku i avionom beži iz Havane. Pokušao je da sakrije bekstvo, ali je ubrzo sva Havana bila na nogama.sakrije bekstvo, ali je ubrzo sva Havana bila na nogama.Prvog januara 1959. gerilci su bili u Havani. Incident se desio kada su naoružani ljudi Prvog januara 1959. gerilci su bili u Havani. Incident se desio kada su naoružani ljudi DirektorijumaDirektorijuma zauzeli predsedničku palatu. Če Gevara ih je energično pozvao da zauzeli predsedničku palatu. Če Gevara ih je energično pozvao da odustanu od takve namere.odustanu od takve namere.Režimska vojska je faktički bila uništena. Sa osvajanjem vlasti okončana je ustanička faza Režimska vojska je faktički bila uništena. Sa osvajanjem vlasti okončana je ustanička faza borbe protiv Batiste.borbe protiv Batiste.Cilj revolucionara je likvidacija vojske do temelja i zamena vojnog aparata ustaničkom Cilj revolucionara je likvidacija vojske do temelja i zamena vojnog aparata ustaničkom vojskom.vojskom.Sudija Urutija je postavljen za predsednika Kube.Sudija Urutija je postavljen za predsednika Kube.Kastro je 9. januara napao latifuntizam i nagovestio osnovne kriterijume sprovođenja Kastro je 9. januara napao latifuntizam i nagovestio osnovne kriterijume sprovođenja agrarne reforme.agrarne reforme.Komunistička partija je odmah priznala revoluciju. Ali, već na sledećem kongresu je Komunistička partija je odmah priznala revoluciju. Ali, već na sledećem kongresu je ograničila tu podršku.ograničila tu podršku.Kubanska revolucija je, u stvari, bila prva revolucija protiv neokolonijalizma.Kubanska revolucija je, u stvari, bila prva revolucija protiv neokolonijalizma.

Page 18: KUBANSKA REVOLUCIJA

XIV POČECI NOVOG DRUŠTVAXIV POČECI NOVOG DRUŠTVAAmerikanci su imali potpunu kontrolu nad izvoznom industrijom šećera. Kontrolisali su Amerikanci su imali potpunu kontrolu nad izvoznom industrijom šećera. Kontrolisali su proizvodnju električne energije i, delom, bankarski sistem.proizvodnju električne energije i, delom, bankarski sistem.Kastro putuje po Južnoj Americi da bi dobio podršku, a zatim odlazi u Orijente da bi se Kastro putuje po Južnoj Americi da bi dobio podršku, a zatim odlazi u Orijente da bi se sastao sa seljacima.sastao sa seljacima.Maja 1959. donesen je Zakon o agrarnoj reformi. Maksimum je iznosio 400 hektara. Maja 1959. donesen je Zakon o agrarnoj reformi. Maksimum je iznosio 400 hektara. Država je plaćala naknadu za eksproprijaciju. Iza većine latifundista je stajao američki Država je plaćala naknadu za eksproprijaciju. Iza većine latifundista je stajao američki kapital. Zemlja se daje seljacima koji je već obrađuju, a ostatak pripada džavi.kapital. Zemlja se daje seljacima koji je već obrađuju, a ostatak pripada džavi.U Havanu je pozvano 500.000 seljaka u goste na tri dana. Za veliki deo njih je to prvi U Havanu je pozvano 500.000 seljaka u goste na tri dana. Za veliki deo njih je to prvi susret sa Havanom.susret sa Havanom.Predsednik Urutija daje ostavku.Predsednik Urutija daje ostavku.Kastro poziva na promenu stvarnosti — „Ne izvrtati je, ali nikad ne prestajati s Kastro poziva na promenu stvarnosti — „Ne izvrtati je, ali nikad ne prestajati s promenama".promenama".Na Kubi nije postojao proletarijat u klasičnom smislu. Tek 1960. se prelazi na Na Kubi nije postojao proletarijat u klasičnom smislu. Tek 1960. se prelazi na socijalističku revoluciju. Tada je izvršena nacionalizacija svih domaćih i stranih socijalističku revoluciju. Tada je izvršena nacionalizacija svih domaćih i stranih preduzeća. Istovremeno se stvarala nova partija iz ustaničke vojske.preduzeća. Istovremeno se stvarala nova partija iz ustaničke vojske.

Page 19: KUBANSKA REVOLUCIJA

XV REVOLUCIJA SE BRANIXV REVOLUCIJA SE BRANIUbrzo po uspostavljanju nove vlasti, usledili su provokativni vazdušni napadi iz Majamija.Ubrzo po uspostavljanju nove vlasti, usledili su provokativni vazdušni napadi iz Majamija.Obrazovana je nacionalna revolucionarna milicija, sastavljena od radnika i seljaka.Obrazovana je nacionalna revolucionarna milicija, sastavljena od radnika i seljaka.Ponovo se uspostavljaju revolucionarni sudovi.Ponovo se uspostavljaju revolucionarni sudovi.Krajem 1959. se donosi socijalni zakon za sve radnike.Krajem 1959. se donosi socijalni zakon za sve radnike.Uspostavljeni su odnosi sa SSSR-om.Uspostavljeni su odnosi sa SSSR-om.CIA izvodi sabotažu na francuskom tankeru koji se nalazio u kubanskim vodama. U CIA izvodi sabotažu na francuskom tankeru koji se nalazio u kubanskim vodama. U eksploziji je bilo 70 mrtvih.eksploziji je bilo 70 mrtvih.Na radiju Če Gevara započinje ciklus predavanja Narodnog univerziteta o ekonomskom Na radiju Če Gevara započinje ciklus predavanja Narodnog univerziteta o ekonomskom oslobađanju.oslobađanju.Raul je postavljen za ministra oružanih snaga.Raul je postavljen za ministra oružanih snaga.SAD drastično smanjuju kvotu šećera kojeg kupuju od Kube. Kastro: „Smanjuju nam SAD drastično smanjuju kvotu šećera kojeg kupuju od Kube. Kastro: „Smanjuju nam kvotu, funtu po funtu, a mi ćemo, jednu po jednu, oduzimati im šećerane”.kvotu, funtu po funtu, a mi ćemo, jednu po jednu, oduzimati im šećerane”.Zaplenjen je i Zaplenjen je i TexacoTexaco. Nacionalizuje se svo američko vlasništvo.. Nacionalizuje se svo američko vlasništvo.Sovjetski Savez je ponudio da kupi sav kubanski šećer.Sovjetski Savez je ponudio da kupi sav kubanski šećer.Kuba proglašava vojni sporazum sa SAD ništavnim. Uspostavljaju se odnosi Kube i NR Kuba proglašava vojni sporazum sa SAD ništavnim. Uspostavljaju se odnosi Kube i NR Kine. CIA započinje s naoružavanjem bandi na Kubi.Kine. CIA započinje s naoružavanjem bandi na Kubi.Problem nove vlasti je bio u tome što su se politički instrumenti sporije stvarali nego što Problem nove vlasti je bio u tome što su se politički instrumenti sporije stvarali nego što se menjala struktura društva. Trebalo je spretno odvajati sitne od krupnih vlasnika, a za se menjala struktura društva. Trebalo je spretno odvajati sitne od krupnih vlasnika, a za to je bila potrebna istinska partija povezana sa masama. Nije bila dovoljna ustanička to je bila potrebna istinska partija povezana sa masama. Nije bila dovoljna ustanička vojska. Pokušalo se sa starim kadrom komunističke partije, ali nije išlo.vojska. Pokušalo se sa starim kadrom komunističke partije, ali nije išlo.

Page 20: KUBANSKA REVOLUCIJA

XVI INTERVENCIJA U ZALIVU SVINJAXVI INTERVENCIJA U ZALIVU SVINJAKastro govori u UN. Zbog neljubaznosti domaćina Kastro odseda u Harlemu. SAD Kastro govori u UN. Zbog neljubaznosti domaćina Kastro odseda u Harlemu. SAD naoružavaju izbeglice. Njihova obuka se vrši u Gvatemali.naoružavaju izbeglice. Njihova obuka se vrši u Gvatemali.Prvobitni plan SAD je da se iskrcaju padobranci na ostrvo u više grupa, kako bi se spojili Prvobitni plan SAD je da se iskrcaju padobranci na ostrvo u više grupa, kako bi se spojili sa bandama. Odustaje se od tog plana i odlučuje se za masovno iskrcavanje.sa bandama. Odustaje se od tog plana i odlučuje se za masovno iskrcavanje.Američki ambasador je pozvan 3. januara 1961. da prekine sve odnose sa Kubom.Američki ambasador je pozvan 3. januara 1961. da prekine sve odnose sa Kubom.Kubanska vlast stvara gustu mrežu revolucionarne milicije po celom ostrvu.Kubanska vlast stvara gustu mrežu revolucionarne milicije po celom ostrvu.Kastro: „Cuba no esta sola" (Kuba nije sama).Kastro: „Cuba no esta sola" (Kuba nije sama).Ponovo se uvode preki sudovi. Počinje čišćenje terena od bandi.Ponovo se uvode preki sudovi. Počinje čišćenje terena od bandi.Plan CIA-e je da se posle iskrcavanja uspostavi mostobran na kome će se proglasiti Plan CIA-e je da se posle iskrcavanja uspostavi mostobran na kome će se proglasiti privremena vlada.privremena vlada.Ekspedicija na Kubu broji 1400 emigranata. Njihov socijalni sastav: službenici, sitni Ekspedicija na Kubu broji 1400 emigranata. Njihov socijalni sastav: službenici, sitni buržuji, Batistini vojnici, potomci latifundista, nezaposlena sirotinja...buržuji, Batistini vojnici, potomci latifundista, nezaposlena sirotinja...Ekspedicija je krenula iz jedne luke u Nikaragvi. Diktator Somoza je zatražio da mu Ekspedicija je krenula iz jedne luke u Nikaragvi. Diktator Somoza je zatražio da mu donesu „nekoliko dlaka Kastrove brade".donesu „nekoliko dlaka Kastrove brade".Prvo je usledilo bombardovanje, a onda su se ljudi-žabe (Amerikanci) prvi iskrcali.Prvo je usledilo bombardovanje, a onda su se ljudi-žabe (Amerikanci) prvi iskrcali.Kubanci su iznenadili neprijateljsku avijaciju novim avionima koje su dobili mesec dana Kubanci su iznenadili neprijateljsku avijaciju novim avionima koje su dobili mesec dana ranije. Revolucionarna milicija je blokirala celo ostrvo. Ko god je imao sumnjivo držanje ranije. Revolucionarna milicija je blokirala celo ostrvo. Ko god je imao sumnjivo držanje bio je zatvoren. U sabirnim centrima se našlo na desetine hiljada ljudi. Time je bio je zatvoren. U sabirnim centrima se našlo na desetine hiljada ljudi. Time je peta peta kolonakolona onemogućena. U Havani je desetak ljudi streljano. onemogućena. U Havani je desetak ljudi streljano.U Vašingtonu su posle nekoliko sati shvatili da je ekspedicija na plaži Hiron propala. U Vašingtonu su posle nekoliko sati shvatili da je ekspedicija na plaži Hiron propala. Zarobljeno je preko 1200 napadača.Zarobljeno je preko 1200 napadača.SAD su prvo prihvatile odgovornost svoje vlade za ekspediciju, da bi sledećeg dana SAD su prvo prihvatile odgovornost svoje vlade za ekspediciju, da bi sledećeg dana uspostavile potpunu blokadu robe koja ide sa Kube.uspostavile potpunu blokadu robe koja ide sa Kube.Blokada Kube od strane SAD traje preko četiri decenije.Blokada Kube od strane SAD traje preko četiri decenije.

Page 21: KUBANSKA REVOLUCIJA

Biografija Kubanskog lideraBiografija Kubanskog lideraFidela KastraFidela Kastra

Page 22: KUBANSKA REVOLUCIJA

Fidel Alehandro Kastro Rus rođen je 13. avgusta 1926. godine u Biranu u bivsoj provinciji Fidel Alehandro Kastro Rus rođen je 13. avgusta 1926. godine u Biranu u bivsoj provinciji Orijente.Orijente.1945 godine upisao se na Univerzitet u Havani gde je i diplomirao 1950.godine.1945 godine upisao se na Univerzitet u Havani gde je i diplomirao 1950.godine.1948. godine oľenio se sa Mirtom Dijas-Balart. Dobili su sina 1949. godine, a razveli se 1948. godine oľenio se sa Mirtom Dijas-Balart. Dobili su sina 1949. godine, a razveli se 1954.1954.26.jula 1953.godine pokusava da, zajedno sa grupom od oko 120 ljudi, zauzme na juris 26.jula 1953.godine pokusava da, zajedno sa grupom od oko 120 ljudi, zauzme na juris kasarnu Monkada u Santijago de Kubi. Napad se pretvorio u poraz po revolucionarne kasarnu Monkada u Santijago de Kubi. Napad se pretvorio u poraz po revolucionarne snage. Mnogi borci su poubijani, a ostali uhapseni. snage. Mnogi borci su poubijani, a ostali uhapseni. Za vreme suđenja koje se vodi po ovom predmetu izgovara svoju čuvenu odbranu Za vreme suđenja koje se vodi po ovom predmetu izgovara svoju čuvenu odbranu poznatu kao "Istorija će me opravdati" (La historia me absolverá). Osuđen je na 15 poznatu kao "Istorija će me opravdati" (La historia me absolverá). Osuđen je na 15 godina zatvora na ostrvu Isla de Pinos, međutim, posle 22 meseca izlazi na slobodu, godina zatvora na ostrvu Isla de Pinos, međutim, posle 22 meseca izlazi na slobodu, zahvaljujući amnestiji.zahvaljujući amnestiji.Odlazi u egzil u Meksiko gde upoznaje Ernesta Če Gevaru.Odlazi u egzil u Meksiko gde upoznaje Ernesta Če Gevaru.2.decembra 1956. godine vraća se na Kubu jahtom Granma sa 81 ekspedicionarom pod 2.decembra 1956. godine vraća se na Kubu jahtom Granma sa 81 ekspedicionarom pod njegovom komandom. Samo nekoliko dana posle, pobunjenici su napadnuti na prepad u njegovom komandom. Samo nekoliko dana posle, pobunjenici su napadnuti na prepad u mestu Alegria de Pio i praktično svi likvidirani. mestu Alegria de Pio i praktično svi likvidirani. 18.decembra 1956.godine preziveli uspevaju da se ponovo okupe na Sijera Maestri da bi 18.decembra 1956.godine preziveli uspevaju da se ponovo okupe na Sijera Maestri da bi započeli borbu. započeli borbu. Rat traje jedva 2 godine i Fidel ulazi trijumfalno u Havanu 8.januara 1959.godine.Rat traje jedva 2 godine i Fidel ulazi trijumfalno u Havanu 8.januara 1959.godine.23.januara 1959.godine putuje u Venecuelu.23.januara 1959.godine putuje u Venecuelu.16. februara iste godine dolazi na mesto Prvog ministra.16. februara iste godine dolazi na mesto Prvog ministra.Aprila 1961.godine, pred neposrednom opasnosću od invazije plaćenika, pod Aprila 1961.godine, pred neposrednom opasnosću od invazije plaćenika, pod pokroviteljstvom CIA, objavljuje socijalistički karakter Revolucije pred okupljenim pokroviteljstvom CIA, objavljuje socijalistički karakter Revolucije pred okupljenim narodom u Havani. Kasnije , lično rukovodi vojskom koja je za manje od 72 sata pobedila narodom u Havani. Kasnije , lično rukovodi vojskom koja je za manje od 72 sata pobedila invaziju na Plazi Hiron. invaziju na Plazi Hiron. 13.marta 1968.godine predlaľe "revolucionarnu ofanzivu"i objavljuje nacionalizaciju svih 13.marta 1968.godine predlaľe "revolucionarnu ofanzivu"i objavljuje nacionalizaciju svih radnji i trgovina koje su se jos uvek nalazile u rukama privatnih vlasnika. radnji i trgovina koje su se jos uvek nalazile u rukama privatnih vlasnika. 1971.godine putuje u Čile na poziv Vlade narodnog jedinstva čiji je Predsednik Salvador 1971.godine putuje u Čile na poziv Vlade narodnog jedinstva čiji je Predsednik Salvador Aljende.Aljende.10.januara 1976.godine prima u zvaničnu posetu Omara Torihosa, sefa panamske vlade.10.januara 1976.godine prima u zvaničnu posetu Omara Torihosa, sefa panamske vlade.15.oktobra 1976.godine, na komemorativnom skupu zrtvama terorističkog atentata na 15.oktobra 1976.godine, na komemorativnom skupu zrtvama terorističkog atentata na avion kubanske avijacije, izvrsen kod Barbadosa pod pokroviteljstvom avion kubanske avijacije, izvrsen kod Barbadosa pod pokroviteljstvom CIA, odrzao je jedan od svojih najpotresnijih govora i, izmedu ostalog, rekao: CIA, odrzao je jedan od svojih najpotresnijih govora i, izmedu ostalog, rekao: "Kada jedan energičan i hrabar narod plače, nepravda podrhtava!“..."Kada jedan energičan i hrabar narod plače, nepravda podrhtava!“...

Page 23: KUBANSKA REVOLUCIJA

...Decembra 1975.godine učestvuje na I kongresu Komunističke partije Kube....Decembra 1975.godine učestvuje na I kongresu Komunističke partije Kube.Decembra 1980.godine učestvuje na II kongresu Komunističke partije Kube.Decembra 1980.godine učestvuje na II kongresu Komunističke partije Kube.Oktobra 1995. godine učestvuje u Njujorku na proslavi pedesetogodisnjice Oktobra 1995. godine učestvuje u Njujorku na proslavi pedesetogodisnjice osnivanja Ujedinjenih Nacija i drzi govor na Generalnoj skupstini.osnivanja Ujedinjenih Nacija i drzi govor na Generalnoj skupstini.Januara 1998. godine prima u Havani Papu Jovana Pavla .Januara 1998. godine prima u Havani Papu Jovana Pavla .DECEMBRA 2000. GODINE POČASNI JE GOST GRADA MEKSIKA.DECEMBRA 2000. GODINE POČASNI JE GOST GRADA MEKSIKA.

Page 24: KUBANSKA REVOLUCIJA

Biografija Ernesta ČE Biografija Ernesta ČE GevareGevare

Page 25: KUBANSKA REVOLUCIJA

1928, 14. juna, rodio se u Rosariu, Argentina, kao prvi sin Ernesta Guevare Lyncha i Celie 1928, 14. juna, rodio se u Rosariu, Argentina, kao prvi sin Ernesta Guevare Lyncha i Celie de la Serne.de la Serne.1946-1953 studira na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Buenos Airesu.1946-1953 studira na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Buenos Airesu.1950 radi kao mornar na brodu za prevoz nafte, putuje u Trinidad i Britansku Gvajanu.1950 radi kao mornar na brodu za prevoz nafte, putuje u Trinidad i Britansku Gvajanu.1951 (februar - 1952 avgust) putuje sa Albertom Granadosom po latinoameričkim 1951 (februar - 1952 avgust) putuje sa Albertom Granadosom po latinoameričkim zemljama : posećuje Peru, Kolumbiju i Venecuelu, odakle se vraća u Buenos Aires, zemljama : posećuje Peru, Kolumbiju i Venecuelu, odakle se vraća u Buenos Aires, avionom, preko Majamija (SAD).avionom, preko Majamija (SAD).1953 Završava Univerzitet i stiče diplomu lekara.1953 Završava Univerzitet i stiče diplomu lekara.1953-1954 Po drugi put putuje po zemljama Latinske Amerike. Posećuje Boliviju, Peru, 1953-1954 Po drugi put putuje po zemljama Latinske Amerike. Posećuje Boliviju, Peru, Ekvador, Kolumbiju, Panamu, Kostariku i Salvador. U Gvatemali učestvuje u odbrani Ekvador, Kolumbiju, Panamu, Kostariku i Salvador. U Gvatemali učestvuje u odbrani Vlade predsednika Arbenza, posle čijeg pada živi u Meksiku.Vlade predsednika Arbenza, posle čijeg pada živi u Meksiku.1954-1956 radi u Meksiku kao lekar u Alergijskoj sali Centralne bolnice.1954-1956 radi u Meksiku kao lekar u Alergijskoj sali Centralne bolnice.1956 (januar-maj) upoznaje Fidela Kastra i pridružuje se njegovoj revolucionarnoj grupi ; 1956 (januar-maj) upoznaje Fidela Kastra i pridružuje se njegovoj revolucionarnoj grupi ; učestvuje u pripremama za pohod "Granme".učestvuje u pripremama za pohod "Granme".1956 (jun-avgust) zatvoren je u gradu Meksiku zbog pripadnistva grupi Fidela Kastra. 1956 (jun-avgust) zatvoren je u gradu Meksiku zbog pripadnistva grupi Fidela Kastra. 25.novembra polazi na jahti "Granma" sa još 82 pobunjenika, predvodjena Fidelom 25.novembra polazi na jahti "Granma" sa još 82 pobunjenika, predvodjena Fidelom Kastrom iz luke Tuksapan. Stiže na Kubu 2. decembra.Kastrom iz luke Tuksapan. Stiže na Kubu 2. decembra.1956-1959 Učestvuje u revolucionarnom ratu protiv Batiste na Kubi ; dva puta biva 1956-1959 Učestvuje u revolucionarnom ratu protiv Batiste na Kubi ; dva puta biva ranjavan u borbama.ranjavan u borbama.1957 (27.-28. maja) Bitka kod Uvera. 5. juna je imenovan komandantom Četvrte kolone.1957 (27.-28. maja) Bitka kod Uvera. 5. juna je imenovan komandantom Četvrte kolone.1958 (21. avgusta) dobija naredjenje da se prebaci u pokrajinu Las Viljas na čelo Osme 1958 (21. avgusta) dobija naredjenje da se prebaci u pokrajinu Las Viljas na čelo Osme kolone "Siro Redondo".kolone "Siro Redondo".16.oktobra kolona stiže u planine Eskambraj. Od 28. do 31. decembra rukovodi bitkom 16.oktobra kolona stiže u planine Eskambraj. Od 28. do 31. decembra rukovodi bitkom kod Santa Klare.kod Santa Klare.1959 (1. januar) Oslobodjenje Santa Klare. 2. januara Čeova kolona ulazi u Havanu i 1959 (1. januar) Oslobodjenje Santa Klare. 2. januara Čeova kolona ulazi u Havanu i zauzima utvrdjenje La Kabanja. 9. februara proglašen je kubanskim državljaninom po zauzima utvrdjenje La Kabanja. 9. februara proglašen je kubanskim državljaninom po rodjenju. 3. juna ženi se Aleidom March.rodjenju. 3. juna ženi se Aleidom March.....

Page 26: KUBANSKA REVOLUCIJA

......Od 12. juna - 5. septembra putuje u misiji kubanske vlade u Egipat, Sudan, Pakistan, Od 12. juna - 5. septembra putuje u misiji kubanske vlade u Egipat, Sudan, Pakistan, Indiju, Burmu, Indoneziju, Cejlon, Japan, Maroko, Jugoslaviju i Španiju. 7. oktobra postaje Indiju, Burmu, Indoneziju, Cejlon, Japan, Maroko, Jugoslaviju i Španiju. 7. oktobra postaje Rukovodilac odeljenja za industriju INRE (Nacionalnog instituta za agrarnu reformu). 26. Rukovodilac odeljenja za industriju INRE (Nacionalnog instituta za agrarnu reformu). 26. novembra postaje predsedik Nacionalne banke.novembra postaje predsedik Nacionalne banke.1960 u maju, pojavljuje se u Havani Čeova knjiga "Gerlski rat". Od 22. oktobra do 9. 1960 u maju, pojavljuje se u Havani Čeova knjiga "Gerlski rat". Od 22. oktobra do 9. decembra na čelu je privredne delegacije Kube koja posećuje Sovjetski Savez, decembra na čelu je privredne delegacije Kube koja posećuje Sovjetski Savez, Čehoslovačku, DDR, NR Kinu i DNR Koreju.Čehoslovačku, DDR, NR Kinu i DNR Koreju.1961 (23.februara) imanovan je za Ministra industrije i člana Centralnog saveta za 1961 (23.februara) imanovan je za Ministra industrije i člana Centralnog saveta za planiranje, kojim će nešto kasnije istovremeno i rukovoditi. 17. aprila dolazi do invazije planiranje, kojim će nešto kasnije istovremeno i rukovoditi. 17. aprila dolazi do invazije plaćenika na Plažu Hiron (Zaliv Svinja). Rukovodi trupama u Pinar del Riu. plaćenika na Plažu Hiron (Zaliv Svinja). Rukovodi trupama u Pinar del Riu. 1962 (15.aprila) govori na Nacionalnom savetu CTC (Radničke centrale Kube) pozivajući 1962 (15.aprila) govori na Nacionalnom savetu CTC (Radničke centrale Kube) pozivajući na razvoj socijalističkog udarništva. Od 27.avgusta do 3. septembra nalazi se u Moskvi na na razvoj socijalističkog udarništva. Od 27.avgusta do 3. septembra nalazi se u Moskvi na čelu vladine i partijske delegacije. Posećuje Čehoslovačku. U drugoj polovini oktobra i čelu vladine i partijske delegacije. Posećuje Čehoslovačku. U drugoj polovini oktobra i početkom novembra nalazi se na čelu trupa u Pinar del Riu.početkom novembra nalazi se na čelu trupa u Pinar del Riu.1963 (maj) imenovan je članom Centralnog komiteta, njegovog Politbiroa i Sekretarijata. 1963 (maj) imenovan je članom Centralnog komiteta, njegovog Politbiroa i Sekretarijata. U julu, na čelu kubanske vladine delegacije prisutvuje, u Alžiru, proslavi prve godišnjice U julu, na čelu kubanske vladine delegacije prisutvuje, u Alžiru, proslavi prve godišnjice nezavisnosti te republike.nezavisnosti te republike.1964 (16.januara) potpisuje kubansko-sovjetski protokol o tehničkoj pomoći. Od 20. 1964 (16.januara) potpisuje kubansko-sovjetski protokol o tehničkoj pomoći. Od 20. marta - 13. aprila predvodi kubansku delegaciju na Konferenciji OUN za trgovinu i razvoj marta - 13. aprila predvodi kubansku delegaciju na Konferenciji OUN za trgovinu i razvoj u Ženevi, Švajcarska. Od 15-17. aprila posećuje Francusku, Alžir i Čehoslovačku. Od 5.-u Ženevi, Švajcarska. Od 15-17. aprila posećuje Francusku, Alžir i Čehoslovačku. Od 5.-19. novembra nalazi se u Sovjetskom savezu na čelu kubanske delegacije na proslavi 47. 19. novembra nalazi se u Sovjetskom savezu na čelu kubanske delegacije na proslavi 47. godišnjice Velike oktobarske socijalističke revolucije. 11. novembra govori u Domu godišnjice Velike oktobarske socijalističke revolucije. 11. novembra govori u Domu prijateljstva, na osnivačkoj skupstini Drustva sovjetsko-kubanskog prijateljstva. Od 9.-17. prijateljstva, na osnivačkoj skupstini Drustva sovjetsko-kubanskog prijateljstva. Od 9.-17. decembra predvodi kubansku delegaciju na Generalnoj skupštini OUN u Njujorku. U decembra predvodi kubansku delegaciju na Generalnoj skupštini OUN u Njujorku. U drugoj polovini decembra posećuje Alžir.drugoj polovini decembra posećuje Alžir.1965 (januar-mart) Posećuje NR Kinu, Mali, Kongo (Brazavil), Gvineju, Ganu, Dahomej, 1965 (januar-mart) Posećuje NR Kinu, Mali, Kongo (Brazavil), Gvineju, Ganu, Dahomej, Tanzaniju, Egipat i Alžir, gde prisustvuje Privrednom seminaru afro-azijske solidarnosti. Tanzaniju, Egipat i Alžir, gde prisustvuje Privrednom seminaru afro-azijske solidarnosti. 14. marta se vraća u Havanu. 15. marta poslednji put javno nastupa na Kubi : polaže 14. marta se vraća u Havanu. 15. marta poslednji put javno nastupa na Kubi : polaže račune sa putovanja u inostranstvo pred saradnicima Ministarstva industrije. 1. aprila račune sa putovanja u inostranstvo pred saradnicima Ministarstva industrije. 1. aprila pise oproštajna pisma roditeljima, deci i Fidelu Kastru.pise oproštajna pisma roditeljima, deci i Fidelu Kastru.....

Page 27: KUBANSKA REVOLUCIJA

......3. oktobra, na osnivačkom sastanku Centralnog komiteta Komunistčke partije Kube, 3. oktobra, na osnivačkom sastanku Centralnog komiteta Komunistčke partije Kube, Fidel Kastro čita Čeovo oprostajno pismo.Fidel Kastro čita Čeovo oprostajno pismo.1966 (15. februara) šalje jedno pismo svojoj kćerci Ildi, čestitajući joj rodjendan. 7. 1966 (15. februara) šalje jedno pismo svojoj kćerci Ildi, čestitajući joj rodjendan. 7. novembra stiže u gerilski logor na reci Nankauazu (Bolivija).novembra stiže u gerilski logor na reci Nankauazu (Bolivija).1967 (23. marta) počinju vojne operacije gerilske grupe (Vojske za nacionalno 1967 (23. marta) počinju vojne operacije gerilske grupe (Vojske za nacionalno oslobodjenje Bolivije) kojima rukovodi Če ("Ramon", "Fernando"). 17. aprila u Havani je oslobodjenje Bolivije) kojima rukovodi Če ("Ramon", "Fernando"). 17. aprila u Havani je objavljena Čeova poruka Trikontinentalnoj konferenciji. 20. aprila bolivijanske vlasti objavljena Čeova poruka Trikontinentalnoj konferenciji. 20. aprila bolivijanske vlasti hapse Debraya, Bustosa i Rotha. 29. jula je u Havani otvorena osnivačka konferencija hapse Debraya, Bustosa i Rotha. 29. jula je u Havani otvorena osnivačka konferencija Latinoameričke organizacije solidarnosti. 31. avgusta gine Hoakinova grupa u kojoj je bila Latinoameričke organizacije solidarnosti. 31. avgusta gine Hoakinova grupa u kojoj je bila Tanja. 8. oktobra se odigrava bitka kod klanca Juro. ; ranjeni Če je zarobljen. 9. oktobra Tanja. 8. oktobra se odigrava bitka kod klanca Juro. ; ranjeni Če je zarobljen. 9. oktobra "rendžeri" ubijaju Čea u selu Igera. 15. oktobra Fidel Kastro potvrdjuje Čeovu pogibiju u "rendžeri" ubijaju Čea u selu Igera. 15. oktobra Fidel Kastro potvrdjuje Čeovu pogibiju u Boliviji.Boliviji.1968, u junu, u Havani se pojavljuje prvo izdanje "Čeovog dnevnika iz Bolivije".1968, u junu, u Havani se pojavljuje prvo izdanje "Čeovog dnevnika iz Bolivije".

Page 28: KUBANSKA REVOLUCIJA

Hvala na pažnji!Hvala na pažnji!

Autor:Autor:Aleksandar JankovAleksandar Jankov