kvalitete komunikacije uČenika i nastavnika tijekom
TRANSCRIPT
Prihvaeno: 1. listopada 2018. Semir Šejtani Univerzitet „Demal
Bijedi” u Mostaru, Nastavniki fakultet Bosna i Hercegovina
[email protected]
KVALITETE KOMUNIKACIJE UENIKA I NASTAVNIKA TIJEKOM NASTAVNIH I IZVANNASTAVNIH AKTIVNOSTI
Saetak: Komunikacija je temeljni društveni proces u kome se pruaju i primaju informacije, ali i
proces koji omoguuje meudjelovanje pojedinca i skupine, uenika i nastavnika, uenika i
uenika, nastavnika i uenika. Veina meusobnih odnosa odvija se kroz interpersonalnu
komunikaciju i sama uspješnost odgojno-obrazovnog procesa ovisi od kvalitete i uspješnosti
meusobne komunikacije uenika i nastavnika. Vrlo je vano da nastavnici, osim znanja iz
odgovarajuih predmeta, poduavaju uenike komuniciranju, ali i vještinama uspješne
komunikacije. Ovaj rad bavi se komunikacijskim vještinama koje se mogu uiti, usavršavati i
unaprjeivati, kako u nastavi, tako i u izvannastavnim aktivnostima te su veoma vane u
odnosima uenika i nastavnika, jer je loša komunikacija esto uzrokom brojnih problema i
nesporazuma. Istraivanje je imalo za cilj utvrditi i ispitati procjene i mišljenje uenika i
nastavnika o poduavanju uenika komunikacijskim vještinama. Uzorak istraivanja inilo je
590 uenika i 315 nastavnika osnovnih i srednjih škola s podruja Hercegovake regije (Bosna i
Hercegovina). Za prikupljanje podataka korištena je tehnika skaliranja likertovog tipa. Rezultati
istraivanja pokazali su da je poduavanje uenika komunikacijskim vještinama prisutno u
izvoenju nastave i izvannastavnih aktivnosti. Kljune rijei: izvannastavne aktivnosti,komunikacijske vještine, nastava
UVOD
Komunikacija je vaan imbenik cjelokupnog odgojno-obrazovnog procesa. Kako bi uenici razumjeli poruku koju im nastavnici šalju, ona mora biti jasna, razgovijet-na,
konkretna, sadrajna i jednostavna. Nastavnik, kao organizator izvoenja na-stavnog
procesa, ima odgovornu ulogu za uspješnost svakog pojedinca i razreda, odnosno
grupe kao cjeline. Kako bi u tome uspio, mora demokratski voditi grupu, otvoreno
komunicirati, usmjeriti zajednike aktivnosti prema svrsi i sistemski moti-virati sve
subjekte u odgojno-obrazovnom procesu. Svaki bi se uenik u školi trebao dobro
osjeati, a da bi to mogao, treba znati komunicirati. Komunikacija je prenoše-nje
poruke jedne osobe drugoj, tako da je ona moe razumjeti i u raspravi provjeriti i, ako
treba, temeljem nje djelovati (Vilotijevi, 2001:315). Ona je u razredu vrlo vana jer
uvjetuje kakva e biti klima u cijeloj školi. Jedna je od uloga nastavnika, tijekom
izvoenja nastave, upoznati uenike s nainima komuniciranja: omoguiti
331
S. Šejtani: Kvalitete komunikacije uenika i nastavnika tijekom nastavnih i ...
im da upoznaju sebe, da znaju razgovarati, slušati, opaati, da se meusobno bolje upoznaju i uvaavaju.
Planirani i sistemski pristupu poduavanju komunikacijskih vještina odnosno ko-munikacijskih kompetencija, potiu i naela pedagoške prakse koja omoguavaju njihovo poduavanje:
- uvaavati i poštovati osjeaje uenika kako bi im se pomoglo osjeati se i postati kompetentnim sudionicima u vršnjakoj skupini, odnosno razrednoj zajednici,
- društvena, odnosno komunikacijska kompetencija kulturološki je odreena, - teškoe u socijalizaciji uenika prilika su za poduku, - socijalno, odnosno komunikacijsko ponašanje razvija se u zatvorenom krugu, - neposredna komunikacija pojaava djelotvornost odraslih, - vani odnosi zahtijevaju sadrajnost, - optimalna intervencija nastavnika potie društvenu, odnosno
komunikacijsku kompetenciju, - oekivanja odraslih oblikuju djeije karaktere, interakcija i komunikacija
nastavnika sa uenicima model je socijalne kompetencije (Katz i MeClellan, 2005:55).
Komunikacijske vještine mogu se definirati kao prijenos poruke koja podrazumi-
jeva zajedniko razumijevanje izmeu konteksta u kome se ta komunikacija odvija
(Saunders i Mills, 1999). Osim toga, vještine komunikacije vane su za nastavnika u
pruanju obrazovanja uenicima (McCarthy i Carter, 2001). Dobre komunikacijske
vještine osigurat e svakom nastavniku da od uenika dobije ono najbolje. Studija koju je provela Sng Bee (2012) smatra da dobre komunikacijske vještine nisu vane samo
za nastavnike, ve su vane i za uenike i njihov akademski uspjeh. Komuni-kacija u
uionici ukljuuje interakciju face to face i komunikaciju koja je neophodna izmeu
sudionika u uionici kako bi se osiguralo neometano odvijanje nastavnog procesa (Kogut i Silver, 2009; Kazi, 2012). Vještine komuniciranja veoma su vana umijea i
bitna sposobnost svakog nastavnika te su temelj uspješne i kvalitetne ko-munikacije
sa uenicima. To su: slušanje, empatija, fleksibilnost, inkluzivnost, kvali-tetna interakcija, otvorenost, osjetljivost za meusobnu suradnju i uvaavanje. Kva-litetno i
uspješno poduavanje komunikacijskim vještinama ostvaruje se u nastavi, a još vei
prostor moe se nai u realizaciji izvannastavnih aktivnosti, gdje nastavnik pokazuje da
mu je stalo do napretka uenika te time jaa njihovo sampouzdanje, a krajnji ishod je
poveanje uinkovitosti i kvalitete u obrazovanju i komunikaciji. Komunikacija u
nastavi izmijenila se tijekom svog razvoja i kretala se od potpuno autoritativne, nasilne i rigidne pa sve do demokratske, otvorene i participirajue. Uinci nastavnog
procesa izmeu ostalog ovise i o kvaliteti komunikacije neposred-nih sudionika
odgojno-obrazovnog procesa, tj. nastavnika i uenika. Prilikom razvoja svog identitet
uenik mora nauiti u razgovoru i komunikaciji s nastavnikom primati, ali i davati
informacije, naravno u kontekstu meusobnog povjerenja, poštovanja i uvaavanja. Uinkovite vještine komunikacije nastavniku u uionici donose uspješnu
332
modifikaciju ponašanja uenika. Komunikacijske vještine alati su koje koristimo za
uklanjanje prepreka za uinkovitu komunikaciju (McPheat, 2010.), koja ima pose-ban znaaj u nastavnom procesu . I sama priroda komunikacije varira od osobe do osobe,
od kulture do kulture i od društva do društva (Kabita, 2014.). Komunikacija u uionici
usmjerava nastavu i uenje i stoga je kljuni element za podsticajno uenje.
Uinkovita komunikacija u uionici preklapa materijal nastave i uenje (Civikly-Po-wel
1999: 63) i nalazi se u sri bilo koje kvalitete u uionici (Polk 2006: 25). Karakteristika interpersonalne komunikacije koja pogoduje razvoju uenikova
identiteta i komunikacijskih vještina jest mogunost slobodnog izbora informa-cija od strane i nastavnika i uenika. Izvannastave aktivnosti uenika idealne su za slobodniju komunikaciju jer uenici samostalno biraju odreene aktivnosti, a to nastavniku daje priliku da kroz interakciju sa uenicima, osobnim primjerom i kroz odreene radionike aktivnosti, vjeba razvoj komunikacije. Komunikacija u izvannastavnm aktivnostima je izravna izmjena poruka izmeu nastavnika i uenika. Ovaj komunikacijski proces u kojem nastavnik i uenik meusobno djeluju ima svr-hu pozitivno djelovati na razvoj uenika. Uinkovita i jasna komunikacija preduvjet je za otpoinjanje kvalitetnog procesa uenja. Ako je odnos izmeu uenika i nastav-nika narušen zbog neuinkovite komunikacije, to ne samo da e negativno utjecati na usvajanje znanja, nego e izravno oteati uenicima razvijanje sposobnosti za uenje djelotvornih vještina meusobne komunikacije s drugima, jer e uenici pra-titi primjer nastavnika.
Prema Farrellu (2009), nastavnici koriste komunikaciju u uionicama kako bi se postigle tri stvari: da se steknu znaajna znanja uenika, da odgovore na pitanja koja
uenici postave i da opišu iskustva u uionici koju dijele sa uenicima. Nastavnici
trebaju postati svjesniji svojih komunikacijskih vještina i komunikacijskih obrazaca koje trenutno koriste u komunikaciji s uenicima u uionicama te moi procijeniti
pruaju li ovi obrasci mogunosti uenicima da usvoje i usavrše vlastite komunikacij- ske vještine. Vještine komunikacije ukljuuju slušanje i govor, kao i itanje i pisanje.
Izvannastavne aktivnosti pruaju velike mogunosti za kulturni i stvaralaki ra-zvoj
osobnosti uenika. Darling, N., Caldwell, LL. i Smith, R. (2005.) utvrdili su da uenici
koji sudjeluju u izvannastavnim aktivnostima u školi postiu bolje ocjene te više akademske tenje u usporedbi s onima koji ne sudjeluju u izvannastavnim
aktivnostima. Smisao izvannastavnih aktivnosti stvaranje je komunikacijskih i dru-gih
uvjeta da se što više uenika ukljui u razne organizacijske oblike u kojima e nai
smisao i zadovoljstvo te shvatiti njihovu potrebu. Aktivno slušanje, postavljanje
pitanja, kritiko razmišljanje i raspravljanje zasigurno su vjebe koje se mogu na
kvalitetan i osmišljen nain ostvariti izvannastavnim aktivnostima. Komunikacija u
izvannastavnim aktivnostima izravna je izmjena poruka izmeu nastavnika i ueni-ka.
Ovaj komunikacijski proces u kojem nastavnik i uenik meusobno djeluju ima svrhu
da pozitivno djeluje na razvoj uenika jer mnogi problemi i poteškoe u ško-li nastaju
upravo zbog nedostatka adekvatne, uspješne i kvalitetne komunikacije. Uzroci takvom nedostatku esto su nedovoljno razvijene uenike sposobnosti ko-municiranja, a one
su odraz djetetove komunikacije unutar obitelji. Takva komuni-
333
S. Šejtani: Kvalitete komunikacije uenika i nastavnika tijekom nastavnih i ...
kacija treba biti osnovom meusobnog poštivanja, uvaavanja, povjerenja (Brata-ni,
2002:102). Komunikacija je vrlo vana u kreiranju pozitivne klime u razredu i dobrih
meuljudskih odnosa. Loša komunikacija moe prouzroiti mnoge probleme i
nesporazume izmeu uenika i nastavnika. Da bi komunikacija bila uinkovita i
kvalitetna, neophodno je da uenici razumiju poruku koju nastavnik šalje, koja mora
biti jasna i razgovijetna, demokratska i humana, a dobre komunikacijske vještine koje
nastavnik posjeduje omoguit e i uenicima usvajanje istih i postizanje dobrih
rezultata, kako u nastavi, tako i u izvannastavnim aktivnostima.
METODOLOGIJA RADA
Komunikacijske su vještine oblici ponašanja koje nastavnik pokazuje u interakciji s drugim uenicima. One imaju za cilj motivirati uenike, razvijati dobre meuljud-ske odnose s njima, podravati ih i stvarati pozitivnu komunikacijsku klimu u odjelu. Kroz
aktivno slušanje, postavljanje pitanja, empatiju, samopraenje, ukljuenost i upravljanje interakcijom kao i prilagodljivost ponašanja, nastavnici na izravan i ne-
izravan nain mogu uenike poduavati komunikacijskim vještinama. Cilj je istraivanjautvrditi procjene uenika i nastavnika o poduavaju uenika
komunikacijskim vještinama. U skladu s ovako postavljenim ciljem, definirali smo zadatke istraivanja:
1. Istraiti mišljenja uenika i nastavnika o tome poduavaju li nastavnici tijekom izvoenja nastavnog procesa uenike vještinama komuniciranja
2. Ispitati mišljenja uenika i nastavnika o tome poduavaju li nastavnici tijekom
izvoenja izvannastavnih aktivnosti uenike vještinama komuniciranja
Hipoteza istraivanjaje da ne postoje statistiki znaajne razlike u procjenama meu uenicima i nastavnicima o poduavanju vještina komunikacije u nastavnim i izvannastavnim aktivnostima.
Populacija iz koje smo birali uzorak ispitanika i na koje se odnosilo ovo istraivanje
sastoji se od uenika devetog razreda osnovnih škola i uenika prvog i drugog razreda
srednjih škole s podruja Hercegovake regije (Hercegovako-neretvanska upanija ).
Uzorak istraivanja obuhvatio je škole, odnosno uenike i nastavnike iz pet gradova (Mostar, Konjic, Jablanica, Stolac, apljina), sedam osnovnih škola (IV osnovna škola
Mostar, Osnovna škola „Mujaga Komadina“ Mostar, Osnovna škola „Šejh Jujo“ Mo-
star, VI osnovna škola Mostar, Prva osnovna škola Stolac, II osnovna škola Konjic i Os-
novna škola „Suljo ili“ Jablanica ) i sedam srednjih škola (Strojarsko prometna škola,
Medicinska škola, Karaozbegova medresa, Elektrotehnika škola, Ekonomska škola,
Srednjoškolski centar Jablanica, Srednjoškolski centar Konjic ).
Tablica 1. Struktura uzoraka
334
Šk. vjesn. 67 (2018.), 2, 331-342
Kako bismo došli do relevantnih spoznaja o tome poduavaju li nastavnici i u kojoj
mjeri uenike vještinama interpersonalne komunikacije u nastavi i izvannastavnim
aktivnostima, konstruirali smo instrument koji se sastojao od 12 tvrdnji, ljestvicom likertovog tipa za uenike i nastavnike. U ovoj ljestvici ispitanici su izraavali ue-
stalost pojedinih segmenata poduavanja komunikacijskih vještina (uvijek, esto,
ponekad, rijetko i nikad) u skladu s uputstvom koje je bilo sastavni dio ljestvice. Lje-
stvica se sastojala od dva dijela: ljestvica procjene uenika i nastavnika o vještinama
poduavanja komunikacije u nastavnim aktivnostima i ljestvica procjene uenika i nastavnika o vještinama poduavanja komunikacije u izvannastavnim aktivnostima.
Na uzorku od 200 ispitanika (120 uenika i 80 nastavnika), koristei se statistikim
programom SPSS 21, utvrdili smo pouzdanost instrumenta α= .844 (Kronbahov alfa
koeficijent). Diskriminativnost tvrdnji izraunata je pomou item-total korelacije,
odnosno preko suodnosa rezultata koje su ispitanici postigli na odreenoj tvrdnji i rezultata koje su postigli u cjelokupnom procjenjivanju. Sve procjene ija je korela-cija
znaajna doprinose procjenjivanju te imaju zadovoljavajuu diskriminativnost.
Konana varijanta ljestvice ima distribuciju koja znaajno odstupa od normalne, što je dokazano Smirnov-Kolmogorovljevim testom, gdje je D= .082, df= 200, p= .002 ,
odnosno Shapirov Wilkovim testom gdje je D= .958, df= 200, p= .167
REZULTATI I INTERPRETACIJA ISTRAIVANJA
Suvremena i kreativna nastava omoguava stvaranje uvjeta aktivnog sudjelova-nja
uenika, nastavnika i roditelja u interakciji i komunikaciji. Modernizacija i inova-cije u
odgoju i obrazovanju stavljaju svakog nastavnika u situaciju da mora istupati kao
kreativac i pronalaza novog i uinkovitijeg naina rada kako bi postigao što bo-lje rezultate, a uloga komunikacije je od velikog znaaja. Za kvalitetnu komunikaciju u
nastavi, nastavnik treba voditi rauna da u sadrajima i metodama bude prikladno
zastupljena emocionalno-društvena komponenta. Sve što nastavnik ini tijekom in- terakcije s uenicima omoguava im da oni nešto saznaju o njemu, a mnoge poruke
uenici tumae i kao odnos nastavnika prema njima. Kad je komunikacija eša i
bogatija, uenici e to doivljavati kao panju i zanimanje za njih, a kad je rijetka ili
izostaje, oni e nastavnika opaati nezainteresiranim i osjeat e se zapostavljeno. Zasigurno jedan od naina poduavanja uenika komunikacijskim vještinama jeste osobni primjer. Voenjem kvalitetne komunikacije, kao jednog od naina poduava-
nja komunikacijskih vještina, uenici ue kako razjasniti nesporazume i sukobe pa-
ljivim korištenjem govora. Kvalitetna komunikacija vrijedno je sredstvo u izgradnji
zajednice i nerijetko sprjeava mogue poteškoe i barijere u graenju pozitivnih
meuljudskih odnosa. U tablici br.2 prikazali smo rezultate procjene ispitanika o poduavanju komunikacijskih vještina u izvoenju nastave, gdje je na ljestvici mini-
malna navedena procjena nikad, a maksimalna procjena na ljestvici uvijek.
335
S. Šejtani: Kvalitete komunikacije uenika i nastavnika tijekom nastavnih i ...
Tablica 2.Poduavanje komunikacijskih vještina u izvoenju nastave
Pokazatelji poduavanja komunikacijskih
Nastavnici prekidaju izlaganje uenika Od ostalih uenika nastavnici trae da
slušaju govor drugog uenika Nastavnici obraaju pozornost dok uenik govori Nastavnici svojom komunikacijom nastoje
zainteresirati sve uenike u odjelu Nastavnici s uenicima razvijaju dobre odnose
Nastavnici potiu uenike na rasprave i diskusije
Nastavnici uvaavaju razliita mišljenja
U-uenici, N-nastavnici
Is p
it an
ic i
U N U N U N U N U N U N U N
N
590 315 590 315 590 315 590 315 590 315 590 315 590 315
M in
M ax
1 5
1 5
1 5
1 5
1 5
1 5
1 5
1 5
1 5
1 5
1 5
1 5
1 5
1 5
M ea
St a.
2,81 1,16
3,47 1,31
4,52 ,79
4,81 ,41
4,29 ,85
4,83 ,42
4,07 1,00
4,77 ,46
4,29 ,85
4,39 ,84
3,49 1,01
4,03 ,83
4,38 ,85
4,50 ,58
Rezultati deskriptivne statistike ukazuju da je kod uenika (Me=4,52) najviše
pozitivnog stava, odnosno procjene o komuniciranju nastavnika, odnosno podu-
avanju komunikacijskih vještina u izvoenju nastave u indikatoru gdje nastavnik od uenika trai da slušaju izlaganje drugog uenika dok govori. Slušanje je vaan
element uinkovite komunikacije. Cilj je istinskog slušanja razumijevanje onoga što
nam sugovornik pokušava prenijeti. Dobar slušatelj posveuje panju osjeajima go-
vornika i kontekstu u kome je nešto reeno. Kada se kod govornika pojave zbunjuju-a
mjesta, dobar slušatelj postavlja pitanja kako bi mu sve bilo jasno. Tišinu i stanke
treba tumaiti ispravno, jednom kao smetnju, a drugi put za motiviranje sudionika u
komunikaciji (Brilhart, Galanes i Adams, 2001:54). Najveu srednju vrijednost u pro-
cjenama nastavnika (Me= 4,83) uoavamo kod pokazatelja gdje nastavnici smatraju da
oni obraaju panju na govor uenika i da time potiu i ostale uenike. Ova dva pokazatelja povezana su, jer o osobnom primjeru nastavnika u velikoj mjeri ovisi i
ponašanje uenika. Poduavanjem komunikacijskih vještina nastavnik stvara uvjete da
uenik razvije društvene i komunikacijske kompetencije koje su potrebne za us-
postavljanje odnosa i kvalitetnu komunikaciju s drugima uenicima i nastavnicima. Voenjem kvalitetne komunikacije nastavnika s uenikom kao jednog od naina po-
duavanja komunikacijskih vještina, uenici ue kako razjasniti nesporazume i su-kobe
paljivim korištenjem govora. Dobiveni podaci ukazuju da uenici i nastavnici ne
procjenjuju jednako ostvarenje razliitih aktivnosti koje imaju za cilj poboljšanje
komunikacijskih vještina uenika. Najmanju srednju vrijednost (M=2,81) u procjeni
336
Šk. vjesn. 67 (2018.), 2, 331-342
uenika dobio je pokazatelj nastavnici prekidaju izlaganje uenika. Iako ovim po- kazateljem nismo uspjeli dobiti odgovor na pitanje prekida li nastavnik uenika da bi mu ukazao na odreenu interakciju ili povezanost s nastavnim gradivom, ipak smatramo, ako se eli razvijati demokratska komunikacija, vano je da nastavnici dopuste uenicima da završe svoje izlaganje, a tek nakon toga daju svoj osvrt, ko- mentar ili sugestiju.
Dok 34,9% uenika smatra da nastavnici uvijek tijekom izvoenja nastave ue- nike poduavaju komunikacijskim vještinama, taj se postotak kod nastavnika udvo-struuje i iznosi 62,9%. Kod ostalih procjena takoer moemo primijetiti razliku u procentualnom iznosu. Male vrijednosti standardne devijacije kod uenika i kod na-stavnika ukazuju na malu raspršenost, odnosno disperziju lanova numerikog niza od aritmetike sredine iz ega slijedi dobra reprezentativnost aritmetike sredine i kod uenika i nastavnika.
Postojanje statistiki znaajne razlike u procjena uenika i nastavnika o poduava-
nju komunikacijskih vještina tijekom izvoenja nastave, izraunali smo 2 testom. Do-
bivena vrijednost 2 iznosi 63,362 i vea je od graninih vrijednosti na nivou 0,05 2=
11,1 i na nivou 0,01 2=15,1 za odgovarajui stupanj slobode (df=5), što nas dovodi do zakljuka da postoji statistiki znaajna razlika u procjenama uenika i nastavnika osnovne i srednje škole o vještinama poduavanja komunikacije u izvoenju nastave.
Graf 1. Poduavanje komunikacijskih vještina u izvoenju nastave
Kvalitetnom nastavniku nije dovoljno samo znanje koje posjeduje, ve njegovo umi-
jee ponašanja i komunikacijske vještine uspostavljanja, ali i odravanja meuljudskih
odnosa u uionici. Kad se nastavnik „stavi“ u poloaj uenika, više ga moe razumjeti,
shvatiti njegove elje i potrebe, pa e budua komunikacija biti mnogo uspješnija. Pozi-
tivne procjene nastavnika uistinu ohrabruju jer uspješni i kvalitetni nastavnici iskazuju
empatiju prema uenicima te lakše organiziraju nastavni proces i imaju dobru komuni-
kaciju sa njima u svrhu kvalitetne interakcije. Iako je bilo vidljivo da uenici i nastavnici
337
S. Šejtani: Kvalitete komunikacije uenika i nastavnika tijekom nastavnih i ... imaju pozitivan stav prema vještinama komuniciranja, ipak je razlika u njihovim odgo-
vorima primjetna, što je u konanici bilo povezano i s vrijednošu 2 testa. U procesu
pomaganja uenicima da ue i vjebaju komunikacijske vještine, vrlo je vano kreirati
ispravnu odgojno-obrazovnu strategiju koja e uenicima osigurati mnoštvo prilika za
komunikaciju kroz smislene sadraje, igru, rad i razonodu. Smislena i sustavno planirana
društvena interakcija i komunikacija u nastavnom procesu, jedan je od najvanijih fakto-ra
optimalnog kognitivnog, odnosno cjelovitog razvoja svakog uenika.
RAZVOJ KOMUNIKACIJSKIH VJEŠTINA UENIKA U IZVANNASTAVNIM AKTIVNOSTIMA
Kvalitetno obrazovanje nastavniku postavlja zadatak da razvija uenika u demo-
kratsku, kreativnu i stvaralaki usmjerenu mladu osobu s vlastitim stavovima i per-
cepcijama, a sve to preko zadovoljenja osnovnih interakcijskih i komunikacijskih veza.
Zasigurno izvannastavne aktivnosti mogu dati prostor za ostvarenje ovog cilja. Na-
stavnici imaju veliku autonomiju u osmišljavanju programskih sadraja izvannastavnih
aktivnosti, njihovoj pripremi i realizaciji. Razvijanje komunikacijskih vještina moe po-
luiti vrlo dobre rezultate kroz debate, rasprave, usmjerene radionice, a sve to upravo
tijekom izvoenja izvannastavnih aktivnosti. Kako bi nastavnik prilagodio komunika-
cijsko poduavanje uenicima, on s njima mora komunicirati na naelima meusob-
nog uvaavanja i empatije. Samo takva komunikacija otvara put uspješnoj i slobodnoj
komunikaciji, što izvoenje izvannastavnih aktivnosti ini kvalitetnijim i uinkovitijim. U tablici br. 3 prikazani su rezultati procjena uenika i nastavnika gdje je minimalna
procjena 1 (nikad), a maksimalna 5 (uvijek) oznaava prisutnost pokazatelja.
Tablica 3. Poduavanje komunikacijskih vještina u izvoenju izvannastavnih aktivnosti
Pokazatelji poduavanja kom. vještina u izvoenju izvannastavnih aktivnosti
Nastavnici organiziraju razliite aktivnosti kako bi uenici uili i vjebali vještine interpersonalne komunikacije Nastavnici rade na razvoju vještina interpersonalne
komunikacije u izvannastavnim aktivnostima Stvaraju i potiu i dvosmjernu komunikaciju u izvannastavnim aktivnostima
Nastavnici uenike ohrabruju da postavljaju pitanja Nastavnici ne osiguravaju uvjete za otvorenu komunikaciju prilikom izvoenja izvannastavnih aktivnosti
2= 129,44 p 0,05 df=5 Legenda:
U-uenici, N-nastavnici
Is p
it an
ic i
U N
590 315 590 315 590 315 590 315 590 315
M in
M ax
M ea
Šk. vjesn. 67 (2018.), 2, 331-342
Temeljem prikazanih rezultata vidljivo je da veina uenika (Me=3,47) smatra da
nastavnici tijekom izvoenja izvannastavnih aktivnosti rade na razvoju vještina in- terpersonalne komunikacije. Interpersonalna komunikacija jedan je od osnovnih in-
strumenata razvoja našeg identiteta. Da bi se omoguio i osigurao razvoj uenikovog
identiteta u odgojno-obrazovnom procesu, neophodan uvjet jest odreena kvaliteta
interpersonalne komunikacije unutar škole. Ispitanici su procijenili da nastavnici ti-
jekom izvoenja izvannastavnih aktivnosti podstiu dvosmjernu komunikaciju (na- stavnici Me=4,44; uenici Me=4,52). U dvosmjernoj komunikaciji uenici mogu po-
stavljati pitanja i na taj nain kroz razgovor obavještavaju nastavnika jesu li i u kojoj mjeri primili poslanu poruku, tj. usvojili odreeni nastavni ili izvannastavni sadraj. Interpersonalna komunikacija jedan je od osnovnih instrumenata razvoja našeg iden- titeta. Uenik mora nauiti u razgovoru s nastavnikom primati, ali i davati informacije,
naravno u kontekstu meusobnog povjerenja i poštovanja. U dvosmjernoj komunika- ciji sugovornici meusobno reagiraju i uzajamno utjeu jedan na drugoga. Jedan i dru-
gi razgovaraju te se i jedan i drugi mijenjaju. Iz takvog razgovora svi sugovornici izlaze
drugaiji. Na poetku i na kraju razgovora oni više nisu isti. To je razgovor u kojem se sluša, razmišlja i govori. U izvoenju izvannastavnih aktivnosti ova komunikacija odvija
se kroz razgovor nastavnika s uenicima, meusobnu interakciju i raspravu. Izvannastavne aktivnosti nije mogue ostvariti bez komunikacije, a njena svrha je
usmjeriti aktivnosti uenika u svrhu osobne dobrobiti i dobrobiti škole. Dobiveni po-
daci ukazuju da nastavnici tijekom izvoenja izvannastavnih aktivnosti rade na razvoju
komunikacijskih vještina (M=4,44). Kvalitetna komunikacija u izvoenju izvannastav-
nih aktivnosti podrazumijeva da sudionici posjeduju komunikacijske vještine kao što
su: slušanje, postavljanje pitanja, empatija, poznavanje situacije, ukljuenost, uprav-
ljanje, interakcija i fleksibilno ponašanje. Upravo izvannastavne aktivnosti idealna su
prilika za vjebanje komunikacijskih vještina zbog fleksibilnosti nastavnih sadraja.
Graf 2. Poduavanje komunikacijskih vještina u izvoenju izvannastavnih aktivnosti
Ravnopravan i partnerski odnos izmeu sudionika u komunikaciji jest onaj koji najviše doprinosi kvaliteti razmjene, a ogleda se u meusobnom poštovanju i pri-
339
S. Šejtani: Kvalitete komunikacije uenika i nastavnika tijekom nastavnih i ...
hvaanju. Naini na koji to nastavnici rade odreuju hoe li e doi do povezivanja s
uenicima ili e doi do prekida komunikacije. Dobiveni podaci ukazuju da uenici i nastavnici imaju slinu procjenu o tome da tijekom izvoenja izvannastavnih aktiv-
nosti nastavnici vjebaju razvoj komunikacijskih vještina. Meutim, vizualno se da primijetiti da se postotak slaganja u procjeni izmeu ispitanika znatno razlikuje. Od
ukupnog broja uenika obuhvaenih istraivanjem (N 590), njih 22,3% izjasnilo se da nastavnici uvijek s njima u izvannastavnim aktivnostima vjebaju razvoj komuni-
kacijskih vještina. Taj postotak se više nego udvostruio po istom pitanju procjene nastavnika i on iznosi 50,1 % (procjena uvijek). Posebno je zanimljiva i procjena po-
nekad za koju se opredijelilo 7,9 % nastavnika, a 28,2 % uenika. Budui da su vrijed- nost standardne devijacije male, to ukazuje na malu raspršenost, odnosno disper-ziju
lanova numerikog niza od aritmetike sredine iz ega slijedi dobra reprezen- tativnost aritmetike sredine. Vještina komuniciranja jedan je od kljunih aspekata
razvoja svakog pojedinca. Bez razvijenih komunikacijskih vještina teško moemo na kvalitetan nain ostvariti zadatke koje pred nas stavlja rad u izvannastavnim aktiv-
nostima. Stoga je na nastavnicima obaveza i odgovornost da kod uenika razvijaju komunikacijske vještine, a to se postie izmeu ostalog i osobnim primjerom.
Izraunata vrijednost 2 iznosi 129,44 vea je od graninih vrijednosti na nivou 0,05 2=11,1 i na nivou 0,01 2=15,1 za odgovarajui stupanj slobode (df=5), što ukazuje na zakljuak da postoji statistiki znaajna razlika u procjenama uenika i nastavnika osnovne i srednje škole o vještinama poduavanja komunikacije u izvo- enju izvannastavnih aktivnosti.
Izvannastavne aktivnosti uenika vaan su segment ivota i rada u školi. U njima je mogue prepoznati individualne sklonosti djeteta mnogo više nego tijekom izvoenja
nastavnog procesa. Dijete nas svojim demokratskim izborom za odreene sadraje usmjerava na podruje svoga zanimanja i djelovanja. Upravo taj aspekt moe pomoi
nastavnicima kako bi izvannastavne aktivnosti iskoristili na najbolji mogui nain. Komunikacijske vještine su veoma vane u meuljudskim odnosima jer pogreš-
nom komunikacijom moemo napraviti brojne nesporazume i probleme. Kvalitetno osmišljene komunikacijske vještine kod svakog uenika mogu znaajno poveati nje-gov uspjeh u odgojno-obrazovnom procesu.
ZAKLJUAK
Kvalitetna komunikacija vrijedno je sredstvo u izgradnji zajednice i nerijetko sprjeava mogue poteškoe i granice u graenju pozitivnih meuljudskih odnosa. Poduavanje uenika komunikacijskim vještinama u nastavnom procesu poveava vjerojatnost da e ih uenik primijeniti u odreenim situacijama.
Nakon izvršene analize u procjenama uenika i nastavnika o tome poduavaju li
nastavnici u nastavnom procesu i izvannastavnim aktivnostima uenike komunika-
cijskim vještinama, što su bili zadaci istraivanja, moe se zakljuiti da je poduava-nje
uenika komunikacijskim vještinama prisutno u izvoenju nastave i izvannastav-nih
aktivnosti. Ovaj stav potvrdili su i uenici i nastavnici. Meutim, vidljivo je bilo
postojanje razlike u njihovim procjenama. Dok su uenici bili priblino suzdrani od 340
Šk. vjesn. 67 (2018.), 2, 331-342
izrazito pozitivnog stava o prisutnosti komunikacijskih vjebi u izvoenju nastave i izvannastavnih aktivnosti, nastavnici su na veinu procjena imali izrazito pozitivan stav „uvijek“. Tako su za nastavu procijenili da preko 60,0% njih uvijek poduava uenike komunikacijskim vještinama u izvoenju nastave, a u izvannastavnim ak-tivnostima njih preko 50,0%. Postotak kod uenika bio je znatno manji, oko 34,0 % uenika izjasnilo se da u nastavi imaju vjebe komunikacije, a oko 22,0% u izvoe-nju izvannastavnih aktivnosti. Kako bismo ipak u potpunosti bili sigurni ima li sta-tistiki
znaajne razlike u procjeni uenika i nastavnika, pristupili smo izraunavanju 2 testa
koji je, i u sluaju izvoenja nastavnih aktivnosti (2=63,362) i u izvoenju
izvannastavnih aktivnosti (2=129,44), bio ve od graninih vrijednosti na nivou 0,05
2= 11,1 i na nivou 0,01 2=15,1 za odgovarajui stupanj slobode (df=5), što navodi na zakljuak da se moe odbaciti hipoteza koja je glasila „Pretpostavljamo da ne postoje statistiki znaajne razlike u procjenama meu uenicima i nastavnicima o poduavanju vještina komunikacije u nastavnim i izvannastavnim aktivnostima“.
Iako se još sustavno ne posveuje dovoljna panja vjebama komuniciranja u nastavi i izvannastavnim aktivnostima, uraeni su veliki iskoraci ka tome. Kvalitetna komunikacija nije uroena nego se, kao i svaka druga vještina, stjee svjesnim i ue-stalim primjenjivanjem nauenog.
Kvalitetno pripremljene i struno osmišljene izvannastavne aktivnosti pospješuju
komunikacijske vještine uenika bez obzira je li uenik izabrao glumu, ples, ekologiju,
sport ili bilo koju drugu izvannastavnu aktivnost. Ono što je vano jest da se na ovim
aktivnostima uenici ue na ispravan nain komunicirati. Za izvoenje izvannastavnih
aktivnosti vrlo je vana dvosmjerna komunikacija koja omoguuje pruanje povratne
informacije izmeu uenika i nastavnika, uenici imaju mogunosti sudjelovanja u ra-
spravama, što kvalitetu komuniciranja podie na višu razinu. Takoer je veoma vano
da tijekom izvoenja izvannastavnih aktivnosti nastavnici intenzivno rade na razvoju
komunikacijskih vještina. Komunikacijske vještine nisu nešto s im se ljudi raaju, nisu
dane, one su zadane, mogu se razvijati i poboljšati. One podrazumijevaju znanje,
osobine i navike, a uenjem i vjebanjem se grade, razvijaju i unapreuju.
341
S. Šejtani: Kvalitete komunikacije uenika i nastavnika tijekom nastavnih i ...
LITERATURA
1. Bratani, M. (1993). Mikropedagogija. Zagreb:Školska knjiga 2. Brilhart, J.K., Galanes, G.J., Adams, K. (2001). Effective group discussion: Theory
and practice. New York, itd: McGraw-Hill 3. Civikly-Powel, J.M. 1999. Can we teach without communicating? New
Directions for Teaching and Learning, 80, Winter: 61-67. 4. Darling, N., Caldwell, LL., Smith, R. (2005). Participation in school-based
extracurricular activities and adolescent adjustment [Electronic version]. Journal of Leisure Research. 2005; 37:51-77
5. Farrell, T. S. (2009). Talking, listening, and teaching:A guide to classroom communication. Canada: Corwin
6. Kabita, D. (2014). Need of Effective Communication Skills in Teaching Science in Classroom Situation. Inter. J. Edu. Res. Technol. 5 [3] 2014; 40-42.DOI: 10.15515/ ijert. 0976-4089.5.3.4042
7. Katz, L.G., MeClellan, D.E. (2005). Poticanje razvoja djeije socijalne kompetencije. Zagreb: Educa.
8. Kazi, E. H., Abdul Razak, A. Z. i Mosa, F. Z. (2012). Excellent teachers and their job satisfactions: An Analysis at Malaysia’s Standpoint. International Journal of Academic Research in Progressive Education and Development October 2012, 1(4), 1-16
9. Khan, A., Khav, S., Zia-Ul-Islam,Khan, M. (2017). Communication Skills of a Teacher and Its Role in the Development of the Students’ Academic Success. Journal of Education and Practice. Vol.8, No.1, 2017. 18-21
10. Kogut, G. i Silver, R. E. (2009). Teacher Talk, Pedagogical Talk and Classroom Activities. Proceedings of the Redesigning Pedagogy Conference, Singapore, June, 2009
11. McCarthy, M.R. and R. Carter (2001). Ten Criteria for a Spoken Grammar in E. Hinkel and S. Fotos (eds). New Perspectives on Grammar Teaching in Second Language Classrooms. Mahwah, NJ:Lawrence Erlbaum Associates.
12. McPheat, S. (2010). Effective Communication Skills. MTD Training & Ventus Publishing ApS
13. Polk, J. A. 2006. Traits of effective teachers. Arts Education Policy Review, 107(4): 23-29. 14. Saunders, S. i Mill, M.A. (1999). The knowledge of communication skills of
secondary graduate student teachers and their understanding of the relationship between communication skills and teaching. NZARE / AARE Conference Paper – Melbourne, Conference Paper Number MIL99660.
15. Sng Bee Bee. (2012).The Impact of Teachers’ Communication Skills on Teaching: Reflections of Pre-service Teachers on their Communication Strengths and Weaknesses.Humanising language teaching.
16. Vilotijevi, M. (2001). Didaktika I. Sarajevo:BH MOST.
342
KVALITETE KOMUNIKACIJE UENIKA I NASTAVNIKA TIJEKOM NASTAVNIH I IZVANNASTAVNIH AKTIVNOSTI
Saetak: Komunikacija je temeljni društveni proces u kome se pruaju i primaju informacije, ali i
proces koji omoguuje meudjelovanje pojedinca i skupine, uenika i nastavnika, uenika i
uenika, nastavnika i uenika. Veina meusobnih odnosa odvija se kroz interpersonalnu
komunikaciju i sama uspješnost odgojno-obrazovnog procesa ovisi od kvalitete i uspješnosti
meusobne komunikacije uenika i nastavnika. Vrlo je vano da nastavnici, osim znanja iz
odgovarajuih predmeta, poduavaju uenike komuniciranju, ali i vještinama uspješne
komunikacije. Ovaj rad bavi se komunikacijskim vještinama koje se mogu uiti, usavršavati i
unaprjeivati, kako u nastavi, tako i u izvannastavnim aktivnostima te su veoma vane u
odnosima uenika i nastavnika, jer je loša komunikacija esto uzrokom brojnih problema i
nesporazuma. Istraivanje je imalo za cilj utvrditi i ispitati procjene i mišljenje uenika i
nastavnika o poduavanju uenika komunikacijskim vještinama. Uzorak istraivanja inilo je
590 uenika i 315 nastavnika osnovnih i srednjih škola s podruja Hercegovake regije (Bosna i
Hercegovina). Za prikupljanje podataka korištena je tehnika skaliranja likertovog tipa. Rezultati
istraivanja pokazali su da je poduavanje uenika komunikacijskim vještinama prisutno u
izvoenju nastave i izvannastavnih aktivnosti. Kljune rijei: izvannastavne aktivnosti,komunikacijske vještine, nastava
UVOD
Komunikacija je vaan imbenik cjelokupnog odgojno-obrazovnog procesa. Kako bi uenici razumjeli poruku koju im nastavnici šalju, ona mora biti jasna, razgovijet-na,
konkretna, sadrajna i jednostavna. Nastavnik, kao organizator izvoenja na-stavnog
procesa, ima odgovornu ulogu za uspješnost svakog pojedinca i razreda, odnosno
grupe kao cjeline. Kako bi u tome uspio, mora demokratski voditi grupu, otvoreno
komunicirati, usmjeriti zajednike aktivnosti prema svrsi i sistemski moti-virati sve
subjekte u odgojno-obrazovnom procesu. Svaki bi se uenik u školi trebao dobro
osjeati, a da bi to mogao, treba znati komunicirati. Komunikacija je prenoše-nje
poruke jedne osobe drugoj, tako da je ona moe razumjeti i u raspravi provjeriti i, ako
treba, temeljem nje djelovati (Vilotijevi, 2001:315). Ona je u razredu vrlo vana jer
uvjetuje kakva e biti klima u cijeloj školi. Jedna je od uloga nastavnika, tijekom
izvoenja nastave, upoznati uenike s nainima komuniciranja: omoguiti
331
S. Šejtani: Kvalitete komunikacije uenika i nastavnika tijekom nastavnih i ...
im da upoznaju sebe, da znaju razgovarati, slušati, opaati, da se meusobno bolje upoznaju i uvaavaju.
Planirani i sistemski pristupu poduavanju komunikacijskih vještina odnosno ko-munikacijskih kompetencija, potiu i naela pedagoške prakse koja omoguavaju njihovo poduavanje:
- uvaavati i poštovati osjeaje uenika kako bi im se pomoglo osjeati se i postati kompetentnim sudionicima u vršnjakoj skupini, odnosno razrednoj zajednici,
- društvena, odnosno komunikacijska kompetencija kulturološki je odreena, - teškoe u socijalizaciji uenika prilika su za poduku, - socijalno, odnosno komunikacijsko ponašanje razvija se u zatvorenom krugu, - neposredna komunikacija pojaava djelotvornost odraslih, - vani odnosi zahtijevaju sadrajnost, - optimalna intervencija nastavnika potie društvenu, odnosno
komunikacijsku kompetenciju, - oekivanja odraslih oblikuju djeije karaktere, interakcija i komunikacija
nastavnika sa uenicima model je socijalne kompetencije (Katz i MeClellan, 2005:55).
Komunikacijske vještine mogu se definirati kao prijenos poruke koja podrazumi-
jeva zajedniko razumijevanje izmeu konteksta u kome se ta komunikacija odvija
(Saunders i Mills, 1999). Osim toga, vještine komunikacije vane su za nastavnika u
pruanju obrazovanja uenicima (McCarthy i Carter, 2001). Dobre komunikacijske
vještine osigurat e svakom nastavniku da od uenika dobije ono najbolje. Studija koju je provela Sng Bee (2012) smatra da dobre komunikacijske vještine nisu vane samo
za nastavnike, ve su vane i za uenike i njihov akademski uspjeh. Komuni-kacija u
uionici ukljuuje interakciju face to face i komunikaciju koja je neophodna izmeu
sudionika u uionici kako bi se osiguralo neometano odvijanje nastavnog procesa (Kogut i Silver, 2009; Kazi, 2012). Vještine komuniciranja veoma su vana umijea i
bitna sposobnost svakog nastavnika te su temelj uspješne i kvalitetne ko-munikacije
sa uenicima. To su: slušanje, empatija, fleksibilnost, inkluzivnost, kvali-tetna interakcija, otvorenost, osjetljivost za meusobnu suradnju i uvaavanje. Kva-litetno i
uspješno poduavanje komunikacijskim vještinama ostvaruje se u nastavi, a još vei
prostor moe se nai u realizaciji izvannastavnih aktivnosti, gdje nastavnik pokazuje da
mu je stalo do napretka uenika te time jaa njihovo sampouzdanje, a krajnji ishod je
poveanje uinkovitosti i kvalitete u obrazovanju i komunikaciji. Komunikacija u
nastavi izmijenila se tijekom svog razvoja i kretala se od potpuno autoritativne, nasilne i rigidne pa sve do demokratske, otvorene i participirajue. Uinci nastavnog
procesa izmeu ostalog ovise i o kvaliteti komunikacije neposred-nih sudionika
odgojno-obrazovnog procesa, tj. nastavnika i uenika. Prilikom razvoja svog identitet
uenik mora nauiti u razgovoru i komunikaciji s nastavnikom primati, ali i davati
informacije, naravno u kontekstu meusobnog povjerenja, poštovanja i uvaavanja. Uinkovite vještine komunikacije nastavniku u uionici donose uspješnu
332
modifikaciju ponašanja uenika. Komunikacijske vještine alati su koje koristimo za
uklanjanje prepreka za uinkovitu komunikaciju (McPheat, 2010.), koja ima pose-ban znaaj u nastavnom procesu . I sama priroda komunikacije varira od osobe do osobe,
od kulture do kulture i od društva do društva (Kabita, 2014.). Komunikacija u uionici
usmjerava nastavu i uenje i stoga je kljuni element za podsticajno uenje.
Uinkovita komunikacija u uionici preklapa materijal nastave i uenje (Civikly-Po-wel
1999: 63) i nalazi se u sri bilo koje kvalitete u uionici (Polk 2006: 25). Karakteristika interpersonalne komunikacije koja pogoduje razvoju uenikova
identiteta i komunikacijskih vještina jest mogunost slobodnog izbora informa-cija od strane i nastavnika i uenika. Izvannastave aktivnosti uenika idealne su za slobodniju komunikaciju jer uenici samostalno biraju odreene aktivnosti, a to nastavniku daje priliku da kroz interakciju sa uenicima, osobnim primjerom i kroz odreene radionike aktivnosti, vjeba razvoj komunikacije. Komunikacija u izvannastavnm aktivnostima je izravna izmjena poruka izmeu nastavnika i uenika. Ovaj komunikacijski proces u kojem nastavnik i uenik meusobno djeluju ima svr-hu pozitivno djelovati na razvoj uenika. Uinkovita i jasna komunikacija preduvjet je za otpoinjanje kvalitetnog procesa uenja. Ako je odnos izmeu uenika i nastav-nika narušen zbog neuinkovite komunikacije, to ne samo da e negativno utjecati na usvajanje znanja, nego e izravno oteati uenicima razvijanje sposobnosti za uenje djelotvornih vještina meusobne komunikacije s drugima, jer e uenici pra-titi primjer nastavnika.
Prema Farrellu (2009), nastavnici koriste komunikaciju u uionicama kako bi se postigle tri stvari: da se steknu znaajna znanja uenika, da odgovore na pitanja koja
uenici postave i da opišu iskustva u uionici koju dijele sa uenicima. Nastavnici
trebaju postati svjesniji svojih komunikacijskih vještina i komunikacijskih obrazaca koje trenutno koriste u komunikaciji s uenicima u uionicama te moi procijeniti
pruaju li ovi obrasci mogunosti uenicima da usvoje i usavrše vlastite komunikacij- ske vještine. Vještine komunikacije ukljuuju slušanje i govor, kao i itanje i pisanje.
Izvannastavne aktivnosti pruaju velike mogunosti za kulturni i stvaralaki ra-zvoj
osobnosti uenika. Darling, N., Caldwell, LL. i Smith, R. (2005.) utvrdili su da uenici
koji sudjeluju u izvannastavnim aktivnostima u školi postiu bolje ocjene te više akademske tenje u usporedbi s onima koji ne sudjeluju u izvannastavnim
aktivnostima. Smisao izvannastavnih aktivnosti stvaranje je komunikacijskih i dru-gih
uvjeta da se što više uenika ukljui u razne organizacijske oblike u kojima e nai
smisao i zadovoljstvo te shvatiti njihovu potrebu. Aktivno slušanje, postavljanje
pitanja, kritiko razmišljanje i raspravljanje zasigurno su vjebe koje se mogu na
kvalitetan i osmišljen nain ostvariti izvannastavnim aktivnostima. Komunikacija u
izvannastavnim aktivnostima izravna je izmjena poruka izmeu nastavnika i ueni-ka.
Ovaj komunikacijski proces u kojem nastavnik i uenik meusobno djeluju ima svrhu
da pozitivno djeluje na razvoj uenika jer mnogi problemi i poteškoe u ško-li nastaju
upravo zbog nedostatka adekvatne, uspješne i kvalitetne komunikacije. Uzroci takvom nedostatku esto su nedovoljno razvijene uenike sposobnosti ko-municiranja, a one
su odraz djetetove komunikacije unutar obitelji. Takva komuni-
333
S. Šejtani: Kvalitete komunikacije uenika i nastavnika tijekom nastavnih i ...
kacija treba biti osnovom meusobnog poštivanja, uvaavanja, povjerenja (Brata-ni,
2002:102). Komunikacija je vrlo vana u kreiranju pozitivne klime u razredu i dobrih
meuljudskih odnosa. Loša komunikacija moe prouzroiti mnoge probleme i
nesporazume izmeu uenika i nastavnika. Da bi komunikacija bila uinkovita i
kvalitetna, neophodno je da uenici razumiju poruku koju nastavnik šalje, koja mora
biti jasna i razgovijetna, demokratska i humana, a dobre komunikacijske vještine koje
nastavnik posjeduje omoguit e i uenicima usvajanje istih i postizanje dobrih
rezultata, kako u nastavi, tako i u izvannastavnim aktivnostima.
METODOLOGIJA RADA
Komunikacijske su vještine oblici ponašanja koje nastavnik pokazuje u interakciji s drugim uenicima. One imaju za cilj motivirati uenike, razvijati dobre meuljud-ske odnose s njima, podravati ih i stvarati pozitivnu komunikacijsku klimu u odjelu. Kroz
aktivno slušanje, postavljanje pitanja, empatiju, samopraenje, ukljuenost i upravljanje interakcijom kao i prilagodljivost ponašanja, nastavnici na izravan i ne-
izravan nain mogu uenike poduavati komunikacijskim vještinama. Cilj je istraivanjautvrditi procjene uenika i nastavnika o poduavaju uenika
komunikacijskim vještinama. U skladu s ovako postavljenim ciljem, definirali smo zadatke istraivanja:
1. Istraiti mišljenja uenika i nastavnika o tome poduavaju li nastavnici tijekom izvoenja nastavnog procesa uenike vještinama komuniciranja
2. Ispitati mišljenja uenika i nastavnika o tome poduavaju li nastavnici tijekom
izvoenja izvannastavnih aktivnosti uenike vještinama komuniciranja
Hipoteza istraivanjaje da ne postoje statistiki znaajne razlike u procjenama meu uenicima i nastavnicima o poduavanju vještina komunikacije u nastavnim i izvannastavnim aktivnostima.
Populacija iz koje smo birali uzorak ispitanika i na koje se odnosilo ovo istraivanje
sastoji se od uenika devetog razreda osnovnih škola i uenika prvog i drugog razreda
srednjih škole s podruja Hercegovake regije (Hercegovako-neretvanska upanija ).
Uzorak istraivanja obuhvatio je škole, odnosno uenike i nastavnike iz pet gradova (Mostar, Konjic, Jablanica, Stolac, apljina), sedam osnovnih škola (IV osnovna škola
Mostar, Osnovna škola „Mujaga Komadina“ Mostar, Osnovna škola „Šejh Jujo“ Mo-
star, VI osnovna škola Mostar, Prva osnovna škola Stolac, II osnovna škola Konjic i Os-
novna škola „Suljo ili“ Jablanica ) i sedam srednjih škola (Strojarsko prometna škola,
Medicinska škola, Karaozbegova medresa, Elektrotehnika škola, Ekonomska škola,
Srednjoškolski centar Jablanica, Srednjoškolski centar Konjic ).
Tablica 1. Struktura uzoraka
334
Šk. vjesn. 67 (2018.), 2, 331-342
Kako bismo došli do relevantnih spoznaja o tome poduavaju li nastavnici i u kojoj
mjeri uenike vještinama interpersonalne komunikacije u nastavi i izvannastavnim
aktivnostima, konstruirali smo instrument koji se sastojao od 12 tvrdnji, ljestvicom likertovog tipa za uenike i nastavnike. U ovoj ljestvici ispitanici su izraavali ue-
stalost pojedinih segmenata poduavanja komunikacijskih vještina (uvijek, esto,
ponekad, rijetko i nikad) u skladu s uputstvom koje je bilo sastavni dio ljestvice. Lje-
stvica se sastojala od dva dijela: ljestvica procjene uenika i nastavnika o vještinama
poduavanja komunikacije u nastavnim aktivnostima i ljestvica procjene uenika i nastavnika o vještinama poduavanja komunikacije u izvannastavnim aktivnostima.
Na uzorku od 200 ispitanika (120 uenika i 80 nastavnika), koristei se statistikim
programom SPSS 21, utvrdili smo pouzdanost instrumenta α= .844 (Kronbahov alfa
koeficijent). Diskriminativnost tvrdnji izraunata je pomou item-total korelacije,
odnosno preko suodnosa rezultata koje su ispitanici postigli na odreenoj tvrdnji i rezultata koje su postigli u cjelokupnom procjenjivanju. Sve procjene ija je korela-cija
znaajna doprinose procjenjivanju te imaju zadovoljavajuu diskriminativnost.
Konana varijanta ljestvice ima distribuciju koja znaajno odstupa od normalne, što je dokazano Smirnov-Kolmogorovljevim testom, gdje je D= .082, df= 200, p= .002 ,
odnosno Shapirov Wilkovim testom gdje je D= .958, df= 200, p= .167
REZULTATI I INTERPRETACIJA ISTRAIVANJA
Suvremena i kreativna nastava omoguava stvaranje uvjeta aktivnog sudjelova-nja
uenika, nastavnika i roditelja u interakciji i komunikaciji. Modernizacija i inova-cije u
odgoju i obrazovanju stavljaju svakog nastavnika u situaciju da mora istupati kao
kreativac i pronalaza novog i uinkovitijeg naina rada kako bi postigao što bo-lje rezultate, a uloga komunikacije je od velikog znaaja. Za kvalitetnu komunikaciju u
nastavi, nastavnik treba voditi rauna da u sadrajima i metodama bude prikladno
zastupljena emocionalno-društvena komponenta. Sve što nastavnik ini tijekom in- terakcije s uenicima omoguava im da oni nešto saznaju o njemu, a mnoge poruke
uenici tumae i kao odnos nastavnika prema njima. Kad je komunikacija eša i
bogatija, uenici e to doivljavati kao panju i zanimanje za njih, a kad je rijetka ili
izostaje, oni e nastavnika opaati nezainteresiranim i osjeat e se zapostavljeno. Zasigurno jedan od naina poduavanja uenika komunikacijskim vještinama jeste osobni primjer. Voenjem kvalitetne komunikacije, kao jednog od naina poduava-
nja komunikacijskih vještina, uenici ue kako razjasniti nesporazume i sukobe pa-
ljivim korištenjem govora. Kvalitetna komunikacija vrijedno je sredstvo u izgradnji
zajednice i nerijetko sprjeava mogue poteškoe i barijere u graenju pozitivnih
meuljudskih odnosa. U tablici br.2 prikazali smo rezultate procjene ispitanika o poduavanju komunikacijskih vještina u izvoenju nastave, gdje je na ljestvici mini-
malna navedena procjena nikad, a maksimalna procjena na ljestvici uvijek.
335
S. Šejtani: Kvalitete komunikacije uenika i nastavnika tijekom nastavnih i ...
Tablica 2.Poduavanje komunikacijskih vještina u izvoenju nastave
Pokazatelji poduavanja komunikacijskih
Nastavnici prekidaju izlaganje uenika Od ostalih uenika nastavnici trae da
slušaju govor drugog uenika Nastavnici obraaju pozornost dok uenik govori Nastavnici svojom komunikacijom nastoje
zainteresirati sve uenike u odjelu Nastavnici s uenicima razvijaju dobre odnose
Nastavnici potiu uenike na rasprave i diskusije
Nastavnici uvaavaju razliita mišljenja
U-uenici, N-nastavnici
Is p
it an
ic i
U N U N U N U N U N U N U N
N
590 315 590 315 590 315 590 315 590 315 590 315 590 315
M in
M ax
1 5
1 5
1 5
1 5
1 5
1 5
1 5
1 5
1 5
1 5
1 5
1 5
1 5
1 5
M ea
St a.
2,81 1,16
3,47 1,31
4,52 ,79
4,81 ,41
4,29 ,85
4,83 ,42
4,07 1,00
4,77 ,46
4,29 ,85
4,39 ,84
3,49 1,01
4,03 ,83
4,38 ,85
4,50 ,58
Rezultati deskriptivne statistike ukazuju da je kod uenika (Me=4,52) najviše
pozitivnog stava, odnosno procjene o komuniciranju nastavnika, odnosno podu-
avanju komunikacijskih vještina u izvoenju nastave u indikatoru gdje nastavnik od uenika trai da slušaju izlaganje drugog uenika dok govori. Slušanje je vaan
element uinkovite komunikacije. Cilj je istinskog slušanja razumijevanje onoga što
nam sugovornik pokušava prenijeti. Dobar slušatelj posveuje panju osjeajima go-
vornika i kontekstu u kome je nešto reeno. Kada se kod govornika pojave zbunjuju-a
mjesta, dobar slušatelj postavlja pitanja kako bi mu sve bilo jasno. Tišinu i stanke
treba tumaiti ispravno, jednom kao smetnju, a drugi put za motiviranje sudionika u
komunikaciji (Brilhart, Galanes i Adams, 2001:54). Najveu srednju vrijednost u pro-
cjenama nastavnika (Me= 4,83) uoavamo kod pokazatelja gdje nastavnici smatraju da
oni obraaju panju na govor uenika i da time potiu i ostale uenike. Ova dva pokazatelja povezana su, jer o osobnom primjeru nastavnika u velikoj mjeri ovisi i
ponašanje uenika. Poduavanjem komunikacijskih vještina nastavnik stvara uvjete da
uenik razvije društvene i komunikacijske kompetencije koje su potrebne za us-
postavljanje odnosa i kvalitetnu komunikaciju s drugima uenicima i nastavnicima. Voenjem kvalitetne komunikacije nastavnika s uenikom kao jednog od naina po-
duavanja komunikacijskih vještina, uenici ue kako razjasniti nesporazume i su-kobe
paljivim korištenjem govora. Dobiveni podaci ukazuju da uenici i nastavnici ne
procjenjuju jednako ostvarenje razliitih aktivnosti koje imaju za cilj poboljšanje
komunikacijskih vještina uenika. Najmanju srednju vrijednost (M=2,81) u procjeni
336
Šk. vjesn. 67 (2018.), 2, 331-342
uenika dobio je pokazatelj nastavnici prekidaju izlaganje uenika. Iako ovim po- kazateljem nismo uspjeli dobiti odgovor na pitanje prekida li nastavnik uenika da bi mu ukazao na odreenu interakciju ili povezanost s nastavnim gradivom, ipak smatramo, ako se eli razvijati demokratska komunikacija, vano je da nastavnici dopuste uenicima da završe svoje izlaganje, a tek nakon toga daju svoj osvrt, ko- mentar ili sugestiju.
Dok 34,9% uenika smatra da nastavnici uvijek tijekom izvoenja nastave ue- nike poduavaju komunikacijskim vještinama, taj se postotak kod nastavnika udvo-struuje i iznosi 62,9%. Kod ostalih procjena takoer moemo primijetiti razliku u procentualnom iznosu. Male vrijednosti standardne devijacije kod uenika i kod na-stavnika ukazuju na malu raspršenost, odnosno disperziju lanova numerikog niza od aritmetike sredine iz ega slijedi dobra reprezentativnost aritmetike sredine i kod uenika i nastavnika.
Postojanje statistiki znaajne razlike u procjena uenika i nastavnika o poduava-
nju komunikacijskih vještina tijekom izvoenja nastave, izraunali smo 2 testom. Do-
bivena vrijednost 2 iznosi 63,362 i vea je od graninih vrijednosti na nivou 0,05 2=
11,1 i na nivou 0,01 2=15,1 za odgovarajui stupanj slobode (df=5), što nas dovodi do zakljuka da postoji statistiki znaajna razlika u procjenama uenika i nastavnika osnovne i srednje škole o vještinama poduavanja komunikacije u izvoenju nastave.
Graf 1. Poduavanje komunikacijskih vještina u izvoenju nastave
Kvalitetnom nastavniku nije dovoljno samo znanje koje posjeduje, ve njegovo umi-
jee ponašanja i komunikacijske vještine uspostavljanja, ali i odravanja meuljudskih
odnosa u uionici. Kad se nastavnik „stavi“ u poloaj uenika, više ga moe razumjeti,
shvatiti njegove elje i potrebe, pa e budua komunikacija biti mnogo uspješnija. Pozi-
tivne procjene nastavnika uistinu ohrabruju jer uspješni i kvalitetni nastavnici iskazuju
empatiju prema uenicima te lakše organiziraju nastavni proces i imaju dobru komuni-
kaciju sa njima u svrhu kvalitetne interakcije. Iako je bilo vidljivo da uenici i nastavnici
337
S. Šejtani: Kvalitete komunikacije uenika i nastavnika tijekom nastavnih i ... imaju pozitivan stav prema vještinama komuniciranja, ipak je razlika u njihovim odgo-
vorima primjetna, što je u konanici bilo povezano i s vrijednošu 2 testa. U procesu
pomaganja uenicima da ue i vjebaju komunikacijske vještine, vrlo je vano kreirati
ispravnu odgojno-obrazovnu strategiju koja e uenicima osigurati mnoštvo prilika za
komunikaciju kroz smislene sadraje, igru, rad i razonodu. Smislena i sustavno planirana
društvena interakcija i komunikacija u nastavnom procesu, jedan je od najvanijih fakto-ra
optimalnog kognitivnog, odnosno cjelovitog razvoja svakog uenika.
RAZVOJ KOMUNIKACIJSKIH VJEŠTINA UENIKA U IZVANNASTAVNIM AKTIVNOSTIMA
Kvalitetno obrazovanje nastavniku postavlja zadatak da razvija uenika u demo-
kratsku, kreativnu i stvaralaki usmjerenu mladu osobu s vlastitim stavovima i per-
cepcijama, a sve to preko zadovoljenja osnovnih interakcijskih i komunikacijskih veza.
Zasigurno izvannastavne aktivnosti mogu dati prostor za ostvarenje ovog cilja. Na-
stavnici imaju veliku autonomiju u osmišljavanju programskih sadraja izvannastavnih
aktivnosti, njihovoj pripremi i realizaciji. Razvijanje komunikacijskih vještina moe po-
luiti vrlo dobre rezultate kroz debate, rasprave, usmjerene radionice, a sve to upravo
tijekom izvoenja izvannastavnih aktivnosti. Kako bi nastavnik prilagodio komunika-
cijsko poduavanje uenicima, on s njima mora komunicirati na naelima meusob-
nog uvaavanja i empatije. Samo takva komunikacija otvara put uspješnoj i slobodnoj
komunikaciji, što izvoenje izvannastavnih aktivnosti ini kvalitetnijim i uinkovitijim. U tablici br. 3 prikazani su rezultati procjena uenika i nastavnika gdje je minimalna
procjena 1 (nikad), a maksimalna 5 (uvijek) oznaava prisutnost pokazatelja.
Tablica 3. Poduavanje komunikacijskih vještina u izvoenju izvannastavnih aktivnosti
Pokazatelji poduavanja kom. vještina u izvoenju izvannastavnih aktivnosti
Nastavnici organiziraju razliite aktivnosti kako bi uenici uili i vjebali vještine interpersonalne komunikacije Nastavnici rade na razvoju vještina interpersonalne
komunikacije u izvannastavnim aktivnostima Stvaraju i potiu i dvosmjernu komunikaciju u izvannastavnim aktivnostima
Nastavnici uenike ohrabruju da postavljaju pitanja Nastavnici ne osiguravaju uvjete za otvorenu komunikaciju prilikom izvoenja izvannastavnih aktivnosti
2= 129,44 p 0,05 df=5 Legenda:
U-uenici, N-nastavnici
Is p
it an
ic i
U N
590 315 590 315 590 315 590 315 590 315
M in
M ax
M ea
Šk. vjesn. 67 (2018.), 2, 331-342
Temeljem prikazanih rezultata vidljivo je da veina uenika (Me=3,47) smatra da
nastavnici tijekom izvoenja izvannastavnih aktivnosti rade na razvoju vještina in- terpersonalne komunikacije. Interpersonalna komunikacija jedan je od osnovnih in-
strumenata razvoja našeg identiteta. Da bi se omoguio i osigurao razvoj uenikovog
identiteta u odgojno-obrazovnom procesu, neophodan uvjet jest odreena kvaliteta
interpersonalne komunikacije unutar škole. Ispitanici su procijenili da nastavnici ti-
jekom izvoenja izvannastavnih aktivnosti podstiu dvosmjernu komunikaciju (na- stavnici Me=4,44; uenici Me=4,52). U dvosmjernoj komunikaciji uenici mogu po-
stavljati pitanja i na taj nain kroz razgovor obavještavaju nastavnika jesu li i u kojoj mjeri primili poslanu poruku, tj. usvojili odreeni nastavni ili izvannastavni sadraj. Interpersonalna komunikacija jedan je od osnovnih instrumenata razvoja našeg iden- titeta. Uenik mora nauiti u razgovoru s nastavnikom primati, ali i davati informacije,
naravno u kontekstu meusobnog povjerenja i poštovanja. U dvosmjernoj komunika- ciji sugovornici meusobno reagiraju i uzajamno utjeu jedan na drugoga. Jedan i dru-
gi razgovaraju te se i jedan i drugi mijenjaju. Iz takvog razgovora svi sugovornici izlaze
drugaiji. Na poetku i na kraju razgovora oni više nisu isti. To je razgovor u kojem se sluša, razmišlja i govori. U izvoenju izvannastavnih aktivnosti ova komunikacija odvija
se kroz razgovor nastavnika s uenicima, meusobnu interakciju i raspravu. Izvannastavne aktivnosti nije mogue ostvariti bez komunikacije, a njena svrha je
usmjeriti aktivnosti uenika u svrhu osobne dobrobiti i dobrobiti škole. Dobiveni po-
daci ukazuju da nastavnici tijekom izvoenja izvannastavnih aktivnosti rade na razvoju
komunikacijskih vještina (M=4,44). Kvalitetna komunikacija u izvoenju izvannastav-
nih aktivnosti podrazumijeva da sudionici posjeduju komunikacijske vještine kao što
su: slušanje, postavljanje pitanja, empatija, poznavanje situacije, ukljuenost, uprav-
ljanje, interakcija i fleksibilno ponašanje. Upravo izvannastavne aktivnosti idealna su
prilika za vjebanje komunikacijskih vještina zbog fleksibilnosti nastavnih sadraja.
Graf 2. Poduavanje komunikacijskih vještina u izvoenju izvannastavnih aktivnosti
Ravnopravan i partnerski odnos izmeu sudionika u komunikaciji jest onaj koji najviše doprinosi kvaliteti razmjene, a ogleda se u meusobnom poštovanju i pri-
339
S. Šejtani: Kvalitete komunikacije uenika i nastavnika tijekom nastavnih i ...
hvaanju. Naini na koji to nastavnici rade odreuju hoe li e doi do povezivanja s
uenicima ili e doi do prekida komunikacije. Dobiveni podaci ukazuju da uenici i nastavnici imaju slinu procjenu o tome da tijekom izvoenja izvannastavnih aktiv-
nosti nastavnici vjebaju razvoj komunikacijskih vještina. Meutim, vizualno se da primijetiti da se postotak slaganja u procjeni izmeu ispitanika znatno razlikuje. Od
ukupnog broja uenika obuhvaenih istraivanjem (N 590), njih 22,3% izjasnilo se da nastavnici uvijek s njima u izvannastavnim aktivnostima vjebaju razvoj komuni-
kacijskih vještina. Taj postotak se više nego udvostruio po istom pitanju procjene nastavnika i on iznosi 50,1 % (procjena uvijek). Posebno je zanimljiva i procjena po-
nekad za koju se opredijelilo 7,9 % nastavnika, a 28,2 % uenika. Budui da su vrijed- nost standardne devijacije male, to ukazuje na malu raspršenost, odnosno disper-ziju
lanova numerikog niza od aritmetike sredine iz ega slijedi dobra reprezen- tativnost aritmetike sredine. Vještina komuniciranja jedan je od kljunih aspekata
razvoja svakog pojedinca. Bez razvijenih komunikacijskih vještina teško moemo na kvalitetan nain ostvariti zadatke koje pred nas stavlja rad u izvannastavnim aktiv-
nostima. Stoga je na nastavnicima obaveza i odgovornost da kod uenika razvijaju komunikacijske vještine, a to se postie izmeu ostalog i osobnim primjerom.
Izraunata vrijednost 2 iznosi 129,44 vea je od graninih vrijednosti na nivou 0,05 2=11,1 i na nivou 0,01 2=15,1 za odgovarajui stupanj slobode (df=5), što ukazuje na zakljuak da postoji statistiki znaajna razlika u procjenama uenika i nastavnika osnovne i srednje škole o vještinama poduavanja komunikacije u izvo- enju izvannastavnih aktivnosti.
Izvannastavne aktivnosti uenika vaan su segment ivota i rada u školi. U njima je mogue prepoznati individualne sklonosti djeteta mnogo više nego tijekom izvoenja
nastavnog procesa. Dijete nas svojim demokratskim izborom za odreene sadraje usmjerava na podruje svoga zanimanja i djelovanja. Upravo taj aspekt moe pomoi
nastavnicima kako bi izvannastavne aktivnosti iskoristili na najbolji mogui nain. Komunikacijske vještine su veoma vane u meuljudskim odnosima jer pogreš-
nom komunikacijom moemo napraviti brojne nesporazume i probleme. Kvalitetno osmišljene komunikacijske vještine kod svakog uenika mogu znaajno poveati nje-gov uspjeh u odgojno-obrazovnom procesu.
ZAKLJUAK
Kvalitetna komunikacija vrijedno je sredstvo u izgradnji zajednice i nerijetko sprjeava mogue poteškoe i granice u graenju pozitivnih meuljudskih odnosa. Poduavanje uenika komunikacijskim vještinama u nastavnom procesu poveava vjerojatnost da e ih uenik primijeniti u odreenim situacijama.
Nakon izvršene analize u procjenama uenika i nastavnika o tome poduavaju li
nastavnici u nastavnom procesu i izvannastavnim aktivnostima uenike komunika-
cijskim vještinama, što su bili zadaci istraivanja, moe se zakljuiti da je poduava-nje
uenika komunikacijskim vještinama prisutno u izvoenju nastave i izvannastav-nih
aktivnosti. Ovaj stav potvrdili su i uenici i nastavnici. Meutim, vidljivo je bilo
postojanje razlike u njihovim procjenama. Dok su uenici bili priblino suzdrani od 340
Šk. vjesn. 67 (2018.), 2, 331-342
izrazito pozitivnog stava o prisutnosti komunikacijskih vjebi u izvoenju nastave i izvannastavnih aktivnosti, nastavnici su na veinu procjena imali izrazito pozitivan stav „uvijek“. Tako su za nastavu procijenili da preko 60,0% njih uvijek poduava uenike komunikacijskim vještinama u izvoenju nastave, a u izvannastavnim ak-tivnostima njih preko 50,0%. Postotak kod uenika bio je znatno manji, oko 34,0 % uenika izjasnilo se da u nastavi imaju vjebe komunikacije, a oko 22,0% u izvoe-nju izvannastavnih aktivnosti. Kako bismo ipak u potpunosti bili sigurni ima li sta-tistiki
znaajne razlike u procjeni uenika i nastavnika, pristupili smo izraunavanju 2 testa
koji je, i u sluaju izvoenja nastavnih aktivnosti (2=63,362) i u izvoenju
izvannastavnih aktivnosti (2=129,44), bio ve od graninih vrijednosti na nivou 0,05
2= 11,1 i na nivou 0,01 2=15,1 za odgovarajui stupanj slobode (df=5), što navodi na zakljuak da se moe odbaciti hipoteza koja je glasila „Pretpostavljamo da ne postoje statistiki znaajne razlike u procjenama meu uenicima i nastavnicima o poduavanju vještina komunikacije u nastavnim i izvannastavnim aktivnostima“.
Iako se još sustavno ne posveuje dovoljna panja vjebama komuniciranja u nastavi i izvannastavnim aktivnostima, uraeni su veliki iskoraci ka tome. Kvalitetna komunikacija nije uroena nego se, kao i svaka druga vještina, stjee svjesnim i ue-stalim primjenjivanjem nauenog.
Kvalitetno pripremljene i struno osmišljene izvannastavne aktivnosti pospješuju
komunikacijske vještine uenika bez obzira je li uenik izabrao glumu, ples, ekologiju,
sport ili bilo koju drugu izvannastavnu aktivnost. Ono što je vano jest da se na ovim
aktivnostima uenici ue na ispravan nain komunicirati. Za izvoenje izvannastavnih
aktivnosti vrlo je vana dvosmjerna komunikacija koja omoguuje pruanje povratne
informacije izmeu uenika i nastavnika, uenici imaju mogunosti sudjelovanja u ra-
spravama, što kvalitetu komuniciranja podie na višu razinu. Takoer je veoma vano
da tijekom izvoenja izvannastavnih aktivnosti nastavnici intenzivno rade na razvoju
komunikacijskih vještina. Komunikacijske vještine nisu nešto s im se ljudi raaju, nisu
dane, one su zadane, mogu se razvijati i poboljšati. One podrazumijevaju znanje,
osobine i navike, a uenjem i vjebanjem se grade, razvijaju i unapreuju.
341
S. Šejtani: Kvalitete komunikacije uenika i nastavnika tijekom nastavnih i ...
LITERATURA
1. Bratani, M. (1993). Mikropedagogija. Zagreb:Školska knjiga 2. Brilhart, J.K., Galanes, G.J., Adams, K. (2001). Effective group discussion: Theory
and practice. New York, itd: McGraw-Hill 3. Civikly-Powel, J.M. 1999. Can we teach without communicating? New
Directions for Teaching and Learning, 80, Winter: 61-67. 4. Darling, N., Caldwell, LL., Smith, R. (2005). Participation in school-based
extracurricular activities and adolescent adjustment [Electronic version]. Journal of Leisure Research. 2005; 37:51-77
5. Farrell, T. S. (2009). Talking, listening, and teaching:A guide to classroom communication. Canada: Corwin
6. Kabita, D. (2014). Need of Effective Communication Skills in Teaching Science in Classroom Situation. Inter. J. Edu. Res. Technol. 5 [3] 2014; 40-42.DOI: 10.15515/ ijert. 0976-4089.5.3.4042
7. Katz, L.G., MeClellan, D.E. (2005). Poticanje razvoja djeije socijalne kompetencije. Zagreb: Educa.
8. Kazi, E. H., Abdul Razak, A. Z. i Mosa, F. Z. (2012). Excellent teachers and their job satisfactions: An Analysis at Malaysia’s Standpoint. International Journal of Academic Research in Progressive Education and Development October 2012, 1(4), 1-16
9. Khan, A., Khav, S., Zia-Ul-Islam,Khan, M. (2017). Communication Skills of a Teacher and Its Role in the Development of the Students’ Academic Success. Journal of Education and Practice. Vol.8, No.1, 2017. 18-21
10. Kogut, G. i Silver, R. E. (2009). Teacher Talk, Pedagogical Talk and Classroom Activities. Proceedings of the Redesigning Pedagogy Conference, Singapore, June, 2009
11. McCarthy, M.R. and R. Carter (2001). Ten Criteria for a Spoken Grammar in E. Hinkel and S. Fotos (eds). New Perspectives on Grammar Teaching in Second Language Classrooms. Mahwah, NJ:Lawrence Erlbaum Associates.
12. McPheat, S. (2010). Effective Communication Skills. MTD Training & Ventus Publishing ApS
13. Polk, J. A. 2006. Traits of effective teachers. Arts Education Policy Review, 107(4): 23-29. 14. Saunders, S. i Mill, M.A. (1999). The knowledge of communication skills of
secondary graduate student teachers and their understanding of the relationship between communication skills and teaching. NZARE / AARE Conference Paper – Melbourne, Conference Paper Number MIL99660.
15. Sng Bee Bee. (2012).The Impact of Teachers’ Communication Skills on Teaching: Reflections of Pre-service Teachers on their Communication Strengths and Weaknesses.Humanising language teaching.
16. Vilotijevi, M. (2001). Didaktika I. Sarajevo:BH MOST.
342