3 UPNIKOVA BESIDA Ukrao" sam naslov iz Glasa Koncila od nedjelje 27. studenog2011.,kojise nanaslovnici.Toje rekao kardinalu propovijedi na spomen-misi povodom Danana rtvu Vukovara o 20.obljetnici stradanja.PremaGK,rekaoje:"Tek istinu, kakogodonabilakoji put gorka,ona prostor povjerenja ljudima.Tkone eli istinu,taj se stavljaiza zlakoje brani itako podrava negativan naboj ljudima. Taj nije graditelj mira nego iritelj zla." DonIvan pisacslubenogkomentaraGKpod naslovom za istinu", nastavlja razmiljati o ovome to jespomenuokardinal iprimjenjujetona situacijuuHrvatskoj izbora. unjegovom komentaru:"Nijeli bijegodistineu Hrvatskoj ... ?Zarnevladasmiljenosljepiloprema istini ... " Moda nijeferna ovakav trgati dijelove iz cjeline nekog konteksta, alija se ovdje ne namjeravam baviti kontekstom komentara(politikom)pa vjerujemdaseova "posudba" kao zlonamjerno manipuliranje. Naprosto mi se kako je on tooblikovao pa ga zato citiram. Namjeravamo ovo pitanje prijeili poslijeponovnoozbiljnopostavitinastranicama naega upnoglista itoukontekstu ukojem je govorioi kardinalu Vukovaru. se da i u naem gradu i na naemotokuima joonih kojineele istinuo iz i nakon II.svjetskog rata. Za pretpostaviti je da novavlast nastojatizatakatiistinu,alitonas da nasvjetlosai dostupnom dokumentacijom. Nova evangelizacija No,ovajputseelimpozabavitidrugim.Svjestan samkolikojeopasnobaratatipojmom"istina"kadakao pojedinac neto tvrdim. Na takve "istine" se moe primijeniti(Lenjinova?)definicijaistine:"Istinaje subjektivniodrazobjektivnestvarnosti".Ne da mislite kako je ovoo piem a.esolutna istina.Ja sam osobnopotpunouvjerendanije."Zupnikovabesida"ne pretendira izricati dogme, nego kako se 9bjektivna stvarnost"lomi"unjegovomoku(srcu).Zupnikje objektivno kratkovidan i mnogo toga to vidi svojim ikadsupotpomognuteprotezomvj erojatno se ne poklapa u potpunosti sa Tko zna kakve sve nosi svatko od nas kada stoji predsvijetomiivotom,aupnikutomenijenikakva iznimka.Jedne ti stavlja nazor na svijet, druge dob (godine ivota), odgoj i iskustvo i tko zna to sve jo. 4 UPNIKOVA BESIDA Ikaodasesvete gotovoautonomno, utimavaju dok ne dobije pogled na stvarnost koji ti izgleda bistar,alitkoznatojestvarnobistro?Zaneto takvo ne postoji adekvatna ordinacija. Moda je javnost(nekadbila)najboljaordinacija,ali sumnjam uobjektivnost njezineprosudbe uovom vremenu i u ovim okolnostima. ,,Boe mili kud sam zao",a nisam se mislio baviti teorijom (filozofijom) istine. Doksamnedavno(uzalud)uispovjedaonicidase tkogodpojavinaispovijedi,uzehuruke"Vjesnik nadbiskupijeiSrijemskebiskupije-za pastora1nuorijentaciju"dasemalopastoralno orijentiram. Vjerojatno se pitati kako sam se izgubio da mije potrebnaorijentacija?Tkozna,moda jeitajmoj "izgubljenosti" Usput se pitam: nije li mojdoivljaj pastoralakaovrloburnogmorajojednasubjektivna zabluda?Jer, sedasu,tosenaepastvestvari savreno jasne.Pastoralslobodno moeslijediti recepturu "Mrtve luke". Niste za "Mrtvu luku"? Evo dva stiha: Brodovi u njoj (u mrtvoj luci) snivaju/Kako se brodi,! Al' njihovasidramirno U plitkoj vodil Itakou snovima A plovit se boje/Na jarbole arene zastave - stoje. Sve to dobar pastoral u naim okolnostima je: tovoda, to sidro i to vie arenih zastava. Umjesto da se, kao dobri pastiri, osjetljivi za potrebe stada, prilagodimo ieljamasvojepastve,nasnekoliko kojismo negdje u da je Isus jednom zgodom rekaoPetru:"Duc in altum"- "Izvezi na uhvatilisetogapazapelipotezatibrodovena dubinu. Tko namje kriv to se iscrpljeno i bezidejno, je litako?Dobro,rekoh,ovonisu dogme,ovo moda nije objektivna istina. Ovo je samo subjektivan odraz objektivne stvarnosti. I taj me subjektivni odraz natjerao da traim orijentaciju. Naletjeh, dakle, u "Vjesniku" na dva zanimljiva tekstuljka. Jedanod njih je kratkainformacijaotomekakoje Papa apostolskimpismom"Vratavjere"najavioGodinuvjere, koja biti proglaena/otvorena 11. listopada 2012., a trajat do24.studenog2013.Drugitekst je kratkiizvjetajo tome to je mons. Nikola tajnik biskupske sinode, govorio za HKR 17. listopada ove godine. Papa je u rekao da segodinevjerepodudaratisaotvaranjem Biskupske sinode koja raspravljati o novoj evangelizaciji. KaotajnikBiskupskesinodeociljevima"nove evangelizacije" govori i mons. Nisam ba siguran da ovognaeglistarazumijeitoje evangelizacija,akamolitobitrebalabiti"nova evangelizacija".Za utjehu,malo je kome jasno dokraja o seradijer postojinekoliko terminakojise sadrajnopreklapaju.Evo nekolikocitata koji mogu usnalaenju:,,Podevangelizacijom razumijemokakoprvonavijetanjepred tako i stalno ponavljanje poruke u propovijedi,kateheziiliturgiji(sakrtenima). " evangelizacijaje razglaivanje Radosne vijesti, - a taje daje dolo spasenje na sav ljudski rod i na svakog pojedincauIsusuKristu.Itoraspetom,umrlom, uskrsnulomiuzalom.Dasu i ii smrt. I da se nitko vie ne treba bojati! Da je s Njim silasilnaBojaljubavnasveljudekojusvatkomoe primiti.Taje ljubavbesplatna,i prevanaizato je silno vano daju se svakom ponudi. To je Crkve. " "Glavna ulogaCrkvejeevangelizacija.EpohalniILVatikanski Saborjesazvannajvieradievangelizacije." Pavaokae:'Jaomeni,akone "Crkva postoji dausvimvremenima navijeta osobama,ma gdje se nalazile.Isusova je zapovijed toliko jasnadanedoputapogrjenonibilokakvu izliku.Tko vjeruje u njegovu pozvanje na svjetske putoveinavijetatidaje spasenjepostalo stvarnost. " Zato se govori o novoj evangelizaciji? Zato je s tim pok. Ivan Pavao II,a nastavlja Benedikt XVI? neto jakokripi.Evangelizacija uzemljamaizvan kulturnogkruganije(tj. je onoliko koliko je uvijek bila). Problem je evangelizacija bivih (krtenih ateista) te nekrtenih ateista izraslih u kontekstu zapadne civilizacije. zapadnacivilizacijarodilaje sekularizaciju (uvijek me frapira spoznaja da je "oborualo"sveneprijateljskeelemente, od vremena humanizma i renesanse)koja je, uz brojne druge procese,danasglavnievangelizacije.Radi "gaenja poara"ovajje Papa12.listopada2010.godine ustanovioposebnuinstitucijunavisokojrazinitzv. "Papinsko zanovuevangelizaciju"iza imenovao biskupa Rina Fisichellu. U jednom razgovoru taj je prelatpokuao novotvorenicu/neologizam "nova evangelizacija".Takomons.Fisichella kaeda ono ,,'nova'ne sadrajevangelizacije,negonjezine uvjete i Drugim sadraj evangelizacije je onoistotosugovoriliapostoli,toje na poseban razradiosv.Pavaousvojimposlanicama,tosmogore naveli da j e predmet evangelizacij e: " ... da je dolo spasenje na sav ljudskirod ina svakog pojedinca uIsusuKristu". Prema citiranom tekstu mons. Fsichella je rekao i ovo: ,,Kad se zagubi traenje iskonskog smisla ivota, putovima kojivodeudungluprolaznihponuda,ne se skrivenaopasnost,tadjeispravnogovoritionovoj evangelizaciji.U tome smislu ona je istinski poticaj dase ozbiljno promisli o ivotu,o njegovu punom ii smislu koji se u Kristu jedino moe susresti ... Nova je dakle evangelizacijajerjenovikontekstukojemivina suvremenik,kojijezavedenteorijamaideurnim 5 UPNIKOVA BESIDA ideologijama. Ma koliko se paradoksalnim,radije se miljenjanegousmjeravanjanatraenjeistine. Nunost se novoga govora,shvatljivog dananjem ne smije nikako zanemariti, poglavito ako je u pitanju vjerski govor koji se zasnivana posebnosti kojamoe biti i neshvatljiva.Otvaranje krletke' radi i plodnijeg navijetanja, neizbjeanje uvjet da evangelizacija doista bude nova. " ,,Novajedakleevangelizacijajer jenovikontekstu kojem ivi na suvremenik" nije li to, bit stvari? Ako je ovo definicijaproblemaondajenajbitnijepitanje pravilnog konteksta.Nepostavimolipravu dijagnozustanja(bolesti), bitisposobniodrediti adekvatnilijek.Mons.Fisichellaovakodijagnosticira "bolest"togkonteksta:"Zagubilosetraenjeiskonskog smislaivota; ideputovimakojivodeu dungluprolaznihponuda;ne seskrivena opasnost;nasuvremenik jezavedenteorijamai deurnim ideologijama; ma koliko se paradoksalnim, radije se miljenja nego usmjeravanja na traenje istine ... " tobitrebaobitilijek? suuvjerenidajeto Sve to se poduzima oko "lansiranja" tog lijeka na "trite" svijeta zove se evangelizacija!Evangelizacija-kaoistinskipoticajdaseozbiljnopromislioivotu,o njegovu punom i smislu kojiseumoe susresti. Ovo sve djelujerazumljivo. Sto nije razumljivo? Ovo oko "ambalae" lijeka!Marketing koji bi trebao pratiti izlazak lijeka na trite! Kako evangelizirati? usuvremenomsvijetuovopostajesrsvihproblema. Moeteimatinajbolja rjeenja,moeteimati najbolje ideje, moete posjedovati lijekove - ako ih neupakiratena akoih nereklamiratena "profesionalan" sve vamje uzalud. Morate UVJERITI ljudedastevitikojinuditespasida je bavaaponuda najbolja.Zamislite ovakvu situaciju.Recimoda je cjepivo zagripupravilijekzapraviproblem(nekupandemijsku gripukoja visokustopusmrtnosti).Zamislite apsurdadavi,kaoonajtkojeuvjerenudjelotvornost cjepiva,morateuvjeravatiljudekakoimjetocjepivo neophodno???Ne bisteliih u jednom trenutku,izmoreni bezuspjenimnastojanjemdaimpomognete,poslali dovraga i rekli: "Tko vas ia, glupani? Crknite ako ste toliko blesavi!Javamnudimzdravljeiivot,avibaumrijeti! E,pacrknite!" J e li krivo razumij em mons. Fisichellu? N e znam, ali meni se da on eli kako nova evangelizacija nije nita drugo nego pitanje ambalae i marketinga. Kako shvatiti ovo:,,Nunost senovoga govora,shvatljivogdananjem ne smije nikakozanemariti,poglavitoako je u pitanjuvjerski govor koji se zasnivana posebnosti kojamoe biti ineshvatljiva.Otvaranje krletke' radi i plodnijegnavijetanja,neizbjean je uvjet da evangelizacija doista bude nova." U redu, i sam dajecrkveni govor sterilan. misedasamisvojimpisanjemisvojimgovorom mnogo narazbijanju krletke" katekizamskogtipa(zausporedbuanalizirajtemalojezik Katekizma Crkve). Ali sam potpuno svjestan kako je pitanje ,jezika" navjetaja vrlo sklizak teren na kojem se takolakoodskliznutiupotpunosubjektiviziranje navjetaja (primjera je za to mnogo). Na drugi vid problema me je upozoriodon Pave:u traenju pravog lakose kako"starovino"nemasmisla lijevati"unovemjeine"tesestarovino(zakojesmo uvjerenidajepostalokvasinalocat)prolijevati,a pokuava se reciklirati stari drop (Objava) ne bi li se iz njega istisnulo novo vino prikladno za "nove mjeine". Jasno je da se tada i sadraj evangelizacije, za koji je prije da je neupitan i nedodirljiv, mijenjati. 6 UPNIKOVA BESIDA Analiziramo li to se na ovomdolazim do jednogdostapovrnoguvida: miseda postojedvije vrste"uspjenih"evangelizatora.Onikojievangeliziraju maseipritomsesluestarogovoromukombinacijisa "prodajom" teonikojievangelizirajumalobrojne "modemeinapredne ipritomseslue novogovorom,humanizam im je ispred teologije,spasenje kaosociolokakategorija je ispredspasenjakaoteoloke kategorije. Ove se dvije skupine evangelizatora kao da propovijedaju dva U prvom trenutku se da sujedni i drugi uspjeni na svojim djelovanja,akojemjerilouspjeha evangelizacije popularnost kod ljudi.Samo se pitam to biti od takve evangelizacije? Menenezanimaevangelizacijamasanitievangelizacija specijalnihosim ukoliko su moje upske zajednice.Kaoupnikazanimameupazakojusam trenutnoodgovoran.Temeljnopitanjemije:kako evangelizirati svoje upljane? Netko vjerojatno Ali, se ti tozamara? Pa imaevangeliziranu upu!Ima neto manje od 800 obitelji koje te primaju na blagoslov, a tamogdjeteprimaju na blagoslov barem je netkoukrten. tihje prolaili prolazikrozvjeronauk.U je,dakle,problem?Idoista:Unaojupipostoje uhodane metode evangelizacije. To su, u prvom redu, upni susretizasveuzraste.Jednasmood rijetkih upa na iremkoja ima toliko ponuda, od do zrele dobi. Tu su i liturgijska slavlja od kojih su mnoga, osim njihoveobjektivnevrijednosti,lokalnom tradicijomkojaih interesantnij ima.Nadalje,imamo kolskivjeronaukzakoji,bezlaneskromnosti,smijem ustvrditidasmose,donPavei ja,trudiliodraditigato kvalitetnije, a nadam se da su to i i drugi koji su u nj Imamo odgovornoorganizirane poukezamladenceibaremjedansusrets roditeljimaprijekrtenjadjeteta.Tuitamoimamo roditeljskesastanke,povremenetribine,korizmene propovijedi.Dakle,imamomnogomehanizamakojinam ,,stalnoponavljanjeporukeu propovijedi,kateheziiliturgiji"tosesmatra evangelizacijom. Da,imamosredstva/metode,alineionekojetreba evangelizirati. Po grubom (4 /broj obitelji! x 750Ipriblianbrojobiteljikojeimajumakarminimalni kontaktsa upom kroz blagoslovobitelji)ispadadanaa upa ima ca 2.500 - 3.000 Nemam podatke, aliutojmasihvarskih jenekih300osnovacai srednjokolaca.Ovdje ubrajam one kojisu upisani na oba vida vjeronauka. Mislim da ih je ukupno neto vie u obje kole. Dezorij entiranost,ali ... Zapaamodamanjidiotihnaslovnikakatehezeupni vjeronauk izbjegava (poslobodnoj procjeni od 30-50). Sve jeda se u pojedinim grupama ne moe do daje kakav-takav interes dobiti jedino ako se puta kakav film. dio onih kojikroztakavvjeronauk,makarsuprimilisakramente inicijacije,nipotosenemoesmatrati evangeliziranima.Oninaovakav usvojitini najosnovnijeinformacijekojima bise jednogdanamogli pohvalitida imajuiru kulturu,aozauzimanju osobnog promiljenog stava prema Isusu i njegovoj ponudi ne moe biti ni govora. U upi imamo problem koji postoji posvuda: mladi nakon krizme dre da je suvina bilo kakva daljnja vjerska formacija,aisa vjerskom praksom prekida. dio odraslih dri da sve zna o vjeri, iako u razgovorima na vjerske teme "mlate ko' Max podiviziji",pa bilokakavoblikevangelizacijskeponude otklanjaju ili izbjegavaju. Na misamaje sve manje upljana. Umisiglavnidioevangelizacijeotpada na propovijedza koju oniupljani kojidolazena misu prieljkuju ili da je nema ili da to traje. Nije teko da tradicija ima mnogo vanostnegosamaliturgijaidasporedni tradicionalni elementi gutaju bitni liturgijski sadraj. misedasebitniplodevangelizacijenemjerini poznavanjem sadraja vjereni brojem upljana kojislave liturgijunegoivotompo (to i ono prvo). U prispodobi o Isus je ivot usporedio sa "urodom". ,,zasijani na dobru zemlju - to je onaj koji slua i razumije, pa onda,dakako,urodi i daje: jedan stostruko, jedan ezdesetostruko,a jedan tridesetostruko. " 7 UPNIKOVA BESIDA U hvarskoj situaciji lake prepoznajemo drugi dio parabole ,,svakomukoji slua oKraljevstvu,ane razumije, dolazi Zli te otima to muje u srcu posijano. To je onaj uz put zasijan. A zasijani na tlo kamenito - to je onaj koji i odmah je s prima, ali nema u sebi korijena, nego je nestalan: kad zbog nastane nevolja ili progonstvo, odmah se pokoleba.Zasijani u trnje - to je onaj koji slua ali brigavremenitaizavodljivost bogatstvaugue te ona ostane bezploda. " Ako smo mi tlo, a Boja sjeme prvi korakjesj emenu da padne na zemlju Drugi korak j e sve dasjeme"urodi".ZaovodrugoIsus da je razumijevanje. daevangelizacija usebimoraimati ova dva elementa: razglasiti poruku i j e razumljivom. Temeljno je pitanje tko je odgovoran za (ne )razumijevanje: nositeljporukeievangelizatoriliprimatelj porukeievangelizirani?Osobnosamspremansvu odgovornost baciti na naslovnike evangelizacije i to iz dva razloga: 1. na je da poruku, 2. ako su j e trebali bi se potruditi da je i razumiju Ako sam spreman ne aliti ni vrijeme ni snage na jedno i na drugo,ne znam u bi jo bila moja odgovornost.Bio samkoji nije htio to ne razumije. Matematiku nikad nisam razumio. Trudio sam se, nije mi ilo i nikad je nisamzavolio.Drugesamsvojeprofesore beskrajnim pitanjima u elji da razumijem. Mnogo puta sam plakao od bijesa jer neto nisam razumio.Stoga ne razumijem kako ljudi mogu ivjeti sa toliko toga to ne razumiju, a da se ne trude odgovore. I zato to to ne razumijem mogao bih plakati od bijesa. Ovdje je vjerojatnoupitnamojaobjektivnostpriprocjeniplodova, uroda.Netko da bih trebaobitiponosan na Veliki tjedan uHvaru,na "Erubescant", na procesiju "Po Bojim grebima",nadvijeaktivnebratovtine,na i slavlja, na postojanje benda mladih, na to to smo dvije godine po redu osvojili dravno natjecanjeizvjeronaukazasrednjekoleitosmo organiziralinatjecanjeuHvarukojejepostalogotovo mjerilomdobroorganiziranognatjecanja,navie-manje redoviti rad pastoralnog na toto upljani spremno razne dolaznike u nau upu. Nemojte misliti da ja to ne vidim i da to ne cijenim i da na tome nisam zahvalan Boguiupljanima.Aipaknisamzadovoljankaoto(iz raznihprimjedbimogunivinistezadovoljnii znam kaoi vi,a vjerojatno toidubljeod vas,da puno toga nije kakotreba bitiida je uzrok tomebijegod evangelizacij e. Nije mi svejedno, nisam zbog toga sretan niti se ponosim svojom upom. Tu dolazim do zida.Tu moja dezorijentiranost i do sadauglavnom traganjezaorijentacijom. Slutim da se uzalud da mi odgovor nipoto dati nikakvo"Papinsko zanovuevangelizaciju"pani sinoda biskupa koja biti sazvana na tu temu. Onaj koji je htiodaNjegovadopredokrajevazemlje je svojim "Silu odozgor"iim je zabranioda uakciju dok se ne napunetomsilom.On je, prema Djelimaapostolskim,vodioprvuCrkvuu evangelizacijskom pothvatu iOn sa svojim Duhom ostaje jedini odgovor na ova moja pitanja.Molim vas,moliteza mene, za don Pavu, za sve koji na bilo koji u pastoralu ove upe da se, vie od bilo kakvog drugog truda, trudimookomolitveneotvorenosti Bojem i tako,nasvojeodgovornosti,neometamoBoje planove s ovom upom. Inakraju,sigurno lijepu,radosnu,razigranu Ja za to nisam sposoban. Meni bi to bila i laiformalnost.Naj inspirativnij e pomeni,dao je sv.PavaouposlaniciTitu.Tamo ,,Pojavilasedoistamilost Boja,spasiteljicasvih ljudi; odgojila nas da se odreknemo bezbonosti i svjetovnih pouda te razumno, pravedno i pobono ivimo u sadanjem svijetu, blaenunadui pojavak slavevelikoga BogaiSpasiteljanaegaIsusaKrista ... "i,,Alikadse pojaviladobrostivosti Spasiteljanaega, Boga,onnas spasi ne po djelimatoihu pravednosti mi nego po svojem Potovani upljani! Otvorimo se (ovo se itekako i mene smislu i svrsi Bojeg ulaska u nau povijest is i dobrostivom Bojom joj danas udalji od bezbonosti i svjetovnih pouda te odgoji zarazuman,pravedanipoboanivotusuvremenom svijetu!Otvorimoseevangelizacijikojaupravoovoeli U tom duhu elim vam srce puno snaan ar koji vas dugo grijati, pokretati i Kad nosimo u srcu,netreba posebnoNovugodinu.Njegovasu vremena i vjekovi,s Njim i,,nova vremena" ne mogu biti negoblagoslovljena.Sretno!Vjerujemdaseovojpridruuje i don Pavao, a ako to i ne bina ovaj(moj) sigurno vam eli svako dobro. upnik don Mili E BOGUTJEL JE2000GODINA? utjelovljenja, bez sumnje, jedno je odotajstava vjere. da vjera po svojoj naravi trai razumijevanje (fides quaerens intellectum ), jasno je i da utjelovljenja, kao sredinje otajstvo vjere, trai i na promiljanje kako bi bio to bolje a time i dublje vjerovan. Teologija ovom pristupa izravno (sustavna teologija, na poseban kristologija), ali i u kontekstu drugih teolokih tema. Utjelovljenje je, dakle, objekt teologije, koji inspirira teoloku misao i na bezbroj pitanja. Jedno od njihje zato se Bog utjelovio ba prije neto vie od 2000 godina, a ne u nekom drugom trenutku? U ovih nekoliko redaka nije ulaziti u svu kompleksnost ove problematike. od najosnovnijih sadranih u Vjerovanju koje molimo svake nedjelje. Utjelovljenje je u kojem Bog postaje Radi nas i radi naeg spasenja. Ne samo da je utjelovljenje u kojem Bog postaje nego je - recimo to tako - "razlog" utjelovljenja. Isus Krist je utjelovljena Boja Po Bojoj je stvoren svijet. Ako je Isus Krist, spasitelj i nj egovo spasenje, a stvaranjem ono to nazivamo povijest spasenja, onda je jasno da je samim stvaranja priprema za utjelovljenje. U tom kontekstu, u teologiji se o stvaranju govorilo kao o primordiis salutis humanae, o ljudskog spasenja. Svetopisamska tradicija pokazuje da povijest spasenja ima svoj put, koji nije linearan, ali koji tei prema utjelovljenja i u njemu nalazi puninu. da je povijest spasenja usmjerena prema utjelovljenja, punina vremena (to 1tATJPOJIl(l tou x.povou)o kojojgovori sv.Pavao u Poslanici bi trenutak u kojem se vrijeme, koje ide svojoj punini, ispunilo, ali ne zato jer je vrijeme samo po sebi doseglo puninu u/po kojoj postaje najprikladnije za utjelovljenje Bojega Sina, nego jer Isus Krist svojim utjelovljenjem puninu vremena.Iz ove perspektive treba traiti odgovor na pitanje zatose Isus Krist utjelovio ba onda kada se utjelovio, a ne u nekom drugom trenutku. Iako se radi o pitanju koje na koje ne moemo ponuditi odgovor, temeljno to trebamo znati je da vrijeme bez Boga ne moe puninu, te da Bog ne ovisi o vremenu i nijedno vrijeme samo posebi ne moeodrediti kada se Bog treba utjeloviti.Bog siim priprema i bira trenutak svoga utjelovljena.Priprema ga u(nutar)povijesti(spasenja)na daisamu povijest(spasenja)pripremaza taj Ivie,utjelovljenjemBognudi da se konkretno,moje spasenje,moeostvaritii utrenutku za kojise da nijeispunjen,ali ga je Bog izabraoi pripremio da bi me spasio. Isus Krist ne ovisi o vremenu, ali utjelovljuje se u vremenu. Njegov dolazak u na ivot ne ovisi o naem vremenu, ali je potrebno prepoznati koji je pripremio za nas. da bez Boga vrijeme ne moe puninu, jasno je da samo u Njemu i po Njemu i nae vrijeme moe biti ispunjeno, postati trenutak milosnog susreta s Onim koji se utjelovio radi nas i radi naega spasenja. Taj susret se po vjeri u kojoj naa povijest razumijemo kao povijest spasenja. Koliko god mu se pribliili, utjelovljenje uvijek i u svim svojim dimenzijama nadilazi ljudske spoznajne No, upravo ona, vjera, postaje prostor razumijevanja tog otajstva. Samo u vjeri i po vjeri moemo razumjeti i Boje djelovanje u naem ivotu. don Edvard Punda, duhovnik Bogoslovije u Splitu I vivio jednom kralj po imenuArtaban. Kraljevstvo mu ne Zbijae veliko, ali imao je neprocjenjivo blago. U njegov raskoni kraljevski dvor ulazilo se kroz zlatna vrata, a sviprozorinadvorcimaikulamauglavnomgradu Artabanova kraljevstva bijahu zlatomisrebrom. Artaban je posjedovaosveto mu je srcemoglo poeljeti, samojednonijeimao- zakojomjeodmladosti Kadgod je da negdje u njegovoj zemlji ivi neki mudrac, slao je knjemu najodanije dvorjanike da ga pitaju za savjet kako doMnogo je savjeta primio, alinikako da pokuca na njegova vrata. Jedne Artaban usniosan. U blizini malenoga gradaugledaoskromnukolibuobasjanu Odjednom nad kolibom otvorilose neboiprekrasnu pj esmu. Uto mu se javi glas: "Uskoro u ovoj kolibi rodit se dijete koje ljudima donijeti Radosnu vijest. Oni koji je prihvate otvorena srca Natose nebo zatvori, utihne pjesma i ugasi se svjetlost. Iz duboka mrakaponovnose javiglas:"Artabane,svane,uzmi blaga kolikomoeponijetiikreni na put dasepokloni djetetuidamuprinesedarove.Radosna vijest koju od njega donijet tiNa putu te voditi zvijezda koja sjati pred tobom danju i Probudivi se u zoru Artaban nije mnogo razmiljao. Uzme blaga koliko j e mogao nositi, uzjae najbolj ega konj a i krene na put. Iziavi iz grada, osvrne se na sve strane svijeta, pogleda prema nebu i ugleda zvijezdu. Osjeti u srcu daje to ona zvijezda koju treba slijediti te krene dalje. Jahao Artaban danima, malo je jeo i malo spavao te nakon dugaputovanjaumoranstignedovelikogagrada.Pred ulazom u grad u blizini puta raslo samotno drvo i Artaban za nj privee konja te krene prema gradskim vratima. Tek to je uao u grad, na skupinu siromaha, bolesnih i koji su stajali postrance i prosili. Prvi put u ivotu Artaban izblizavidjebijeduisiromatvo,saalisena jadnike,a najvieod svega dirnula ga tuga koju je ugledaou prosjaka.Svakomeod njihobilnoudijeliblagaiprodui daljepremasreditugrada.Stigavinatrg,ugledadrugu skupinaprosjaka. njimabiloenaidjece.Jedno slijepo dijete pjevalo tunu pjesmu, a do njega sjedio starac bezjednenogesispruenomrukom. seArtaban kakavjeovogradikakvajetozemlja,jerusvome kraljevstvu nikada netonije vidio. Posegne u torbu i svakomeod prosjakaobilnopodari blaga.Obuzega tuga zbog bijede koju je vidio te svima koji su u nevolji.Vrati se dosvoga konja i provede pod vedrim nebom.Te vie je bdio nego spavao i mu se da njegova zvijezda ne svijetli blistavo kao prije. Pred Artaban uzjae konja i nastavi put. Toga dana sretnesaenomitrojedjece.Stanedaihupita odakle dolaze te opazi da ena i djeca mu da ihje gospodar otjerao sa svoga imanja te sada ne znaju to ni kamo U gospodara su radili bezali su barem imalikrovnadglavom.Artabannatrenpomislikakozapovjeditinjihovomgospodarudaovejadnikevratina posao,aliumahsesjetidaovonijenjegovokraljevstvo. Stoga im udijeli blaga, pozdravi se s njima i krene dalje. Pred stignedosamotne ublizini nekogasela.Iz sezapomaganje.UaviuArtabanugledau postelji starca kojimusepoalida su ga svi napustili,aonserazbolioinemoeizkreveta.Ostao Artaban kod starca, dvorio ga i tjeio sve do smrti. Sahranivigakakodolikuje,nastaviputzasvojom zvijezdom. 1Ot t DugojejoArtabanputovao,pomagaosiromasmmai svakoga dana da ugledati onoga za koga mu glas u snu da svijetu donij eti Radosnu vijest. Kad se jednoga dana probudio i htio ustati,osjeti da su ga noge izdale te pomisli da muje doao kraj. Podigne se i osta tako naleajuodsuhetrave.Utoseprednjim odnekud stvori nepoznati sav u dronjcima, jadan da jadniji nemoe biti. posve blizu Artabanu i pruivi ruku stade prositi: "Vidim da nisi siromah. U torbi sigurno ima dosta blaga. Molim te, udijeli bar malo da mogu preivjeti jo koji dan." Saali se Artabanu na nepoznatog jadnika, pretrai torbu i samo jedan zlatnik. Bez razmiljanja prui ga neznancu "Ovo je posljednji zlatnik koji mi preosta od silnoga blaga koje sam ponio na put. Evo ga tebi, jer meni i tako vie ne trebati. da mije doao kraj.Godinama sam putovao, dijelio blago siromanima i alije nisam naao. Najtee mi to umrijeti sam daleko od svoga doma." Dok je Artaban jogovorio,dogodiseSneznanca padoe dronjci i na njemu zablistae nove haljine kao da su odzlata.Okoglavezasjamusvjetlost.Artaban htjede neto ali neznanac prvi progovori: ,,Artabane, nisi uzalud putovao niti si uzalud dijelio blago siromanima i jer sve to si njimameni si Jo danas bit u domu Oca mojega koji je na nebesima." Na te Artabana preplavi kakvu nikada uivotu nijeosjetio.Htjede neznancu zahvaliti na koju je na kraju ipak naao, ali u tom trenutku izdahnu na rukama. Pastiri koji su te svoja stada u tom kraju ugledae na nebu zvijezdu koju nikada do tada nisu vidjeli. Bijae to Artabanova dua. Tin NAS POHODI SVAKOGA DANA Svakoga jutra Isus pokuca na vrata tvoje due: javi se pjevom tekptica, svjetlom prvihzraka, mirisom tekprocvalog uborom mladoga vrela, dahom jutarnjeg lahora. Da li mu otvori duu? Svake Isus pokuca na vrata tvojega srca: javi se rumenilom sunca na zalazu, toplim svjetlom zvijezde blagim dodirom vjetra, pjesmom ptica, umorom granatih stabala. Da li mu otvori srce? Svake na nebu zablista zvijezda. Vidi li njezinu svjetlost koja ti kazuje put do talice u kojoj te Djetece, Spasitelj svijeta. Tin n REPORTAA Bratovtine sv. Nikole II Bari PONOS,USHITI POKOJASUZANA GROBU NAEGZATITNIKA Lani, o blagdanu sv.Nikole, za bratimskom u restoranu "Dela" pala je ideja da bi se ove, 2011., godine moglo posjetiti grad Bari i svetite naeg nebeskog zatitnika sv.Nikole povodom 150 obljetnice osnutka nae Bratovtine. Ideju su pokrenulia rado prihvatili stariji bratimi i don Mili. U je zanos bio velik, pa se da za jedan autobus biti malo. No, s vremenom mnogi su odustali. Ipak, krenusmo u petak, 21. listopada. organizira Generalturist.Ide47 od 15bratima,a ostalo su vjernici iz Hvara i Starog Grada. Iz Splita nas je u Anconu prebacio brod "Dalmatia",160m dug,25m irok. Prognozanajavljujeorkanskuburu,tramuntanu,jugo,a plovidba je bila ugodna.Hranaikabineizvrsni.U7.30h dana,22.listopada,nakonrutinskogprelaska carine,uputismosezaAsiz.Vrijeme itoplo, krajolikJuricanam lijepo objanjava sve ograduAsizuinjegovojpovijesti,adonMilipotanko povijest sv. Frane, franjevaca, sv. Klare ... Jasno i Poslijedvasata vonjeiskrcalismose u Asizui pjeke se uputili prema bazilici sv. Frane. U gornjoj su crkvi zanimljive freske jo uvijek nepoznatog autora.Srednja je crkvanajpoznatijapoGiottovimfreskama.Uovojse odrava tradicionalni koncert kojeg i Hrvati mogu uivo pratiti preko HTV-a. U kripti bazilike nalazi se grob sv. Frane. Sa svojim molitvama napravismo krug oko groba. Tiina, mir u molitvi.imenjak, na Frane Novak-Kronjacuspio je misuzasvoju pokojnui ivu rodbinu.Odnio je kaoprinosnidar na oltar,biojeiradostan.Izvana,nadulazomu baziliku je poznata velika rozeta, a nad junim ulazom je jo jedna. Premda od kamena, izgleda koncem pletena -savren rad.Htjeli smou knjinicikupiti no nam kae:"Ostalismobez jer vasHrvata puno dolazi, ma anche i Rusi!" Kasnije smo se spustili u donji grad iposjetilivelikucrkvuS.MariadegliAngeli.Crkvaje Gospi, a baroknog je stila.U njoj je mala crkva Porcijunkula,originalnaiz12.st.,ukojojjesv.Frane osnovao svoj red i gdje su se prvi franjevci okupljali i molili. Freske i drvena vrata na njoj su iz Franinog vremena. I ovdje se pomolismo, svaki sa svojom nakanom. Bari Na putu prema Barijui gorskim dijelom talijanske Svibreuljciidoline sumaslinama, lozom i - odmor za i duu, ali i sjeta zbog naih i zaputenih polja. Ali zato je nae more bistro, plavo,modro,dok je na talijanskojobaliJadrana mutnoi uteboje.Umorusuvelikestijenekojebraneod burei erozije,do mora pruga,pa autocesta,aiza nje krasna zemlja bez kao naa Slavonija -tako je svedoBarija.Autocestase zoveStradadel Sol -namje bila pojam, ali danas su nae autoceste ljepe, modernijeikvalitetnije,natosmoponosni.Prolismo prekoMonteGargana i natpisLesina - to je preko puta naeg otoka Hvara (koji je nosio isto ime).Smatra se daje ime dobio po naem otoku, jer su ga kroz srednji vijek naselili nai kojori. REPORTAA Bari odie slavenskim jezikom Nakonduge,aliugodnevonjeu20.30stigosmouBari. Grad ima 350.000 stanovnika, duplo vie od Splita. Glavni je grad regije Puglia. Po njoj su dobili ime Pujizi koji su pred sedamdesetakiviegodinadolazilibrodovimaiuHvar prodavati svoje proizvode - slanutak, sikiricu, masline i maslinovoulje,penicuiraznoSmjestilismoseu hotelu Rondo.Svi zadovoljni.Nakon ili na danje bio naporan. Unedjelju,23.listopada,nekisuporaniliiiliuetnju. pa razgledanje starog Barija, smjetenog uz rivu. Tamosmovidjeli jednog- istinabratimJoko Zvaliga,alisenijeodazvao.Punoribara prebiralo je ribu,hobotnice,sipe,koljke ...Liganja malo, nimalo. More vrlo plitko, alije bar bistro i modro kao nae. U starom dijelu grada sve je kameno - crkve, zgrade, Sve uredno, obnovljeno. Prvocrkvu sv. Ane. Brzo misa pa pristie puno nona i mama s kolicima i malom djecom. U crkvi Del Gesu srednjokolci imladidirigentuvjebavajuseprijemise,alivjernika je malo.Posjetismoicrkvusv.Markaiz11.Po ulicamaje mnogoali jo vie "pitala novca" (nazovimo ih prosjacima), ma za ne vjerovat koliko ihje. U suvenirnicama smo se opskrbili sv. Nikole. Iza stigosmo u14.15pred baziliku sv. Nikole. stila, trobrodna s oslikanim stropom. U kripti je grob sv. Nikole. Naravno, Nikola je bio pokopan u graduMiriudananjojTurskoj,gdjebiobiskup,itusu njegovi posmrtni ostaci sve do godine 1087. kad su ihmornariizBarijaukraliiodnijeliuovajgrad.Tim setovanjesv.Nikole- dotad na Istok - proirilo i na Zapadu. Krcato vjernika-doznajemo, radi se o Rusima (sv. Nikola zatitnikje Rusije), vjernicima Moskovske patrijarije, a ima i Ukrajinaca.Sve ene imaju vel na glavi. Njihov obred je u14.30, a mismosepomolili- ipaksmonagrobunaegnebeskog zatitnika. Neka nas prati i u svim ivotnim potrebama. Nas petnaestorica bratima obukli smo nae tonike i misa je u15h. Jure i Ivo Tudor-Broje.Smjestilismose ukoru gdje sjede Ponosni smo, aliimamo i malu tremu.Pa smo zaboravili i neke kitice pri pjevanju. vjernici se,,Koji su ovo?"Jedinstven- mibratimkojislavimo150. obljetnicu Bratovtine misi ucrkvi. Kad setoponoviti?Ili,da je naimstarima tobiloostvariti. U molitvi sjetismo se svih ivih bratima i njihovih obitelji, svih i,naravno, pokojnih bratima. Na krajuzapjevasmo"RajskaDjevo,KraljiceHrvata"! Pokoja suza.Stisnuto grlo. Ganuti. ..Prilazi nam upnik crkve (dominikanac - ovaj red opsluuje crkvu) i grli don Milija. REPORTAA U bazilici sv. Nikole u Bariju Govorinamosvecu,bazilici,ekumenizmu,adonMili prevodi. Poklonismo mu od agave naih benediktinki, prospekte, za ...Zahvalni upnik poklonio je naoj Bratovtinijedinstvenu relikviju - naime, iz kostiju sv.Nikolesvakegodine svibnja izlaziemulzija (nije ni voda ni ulje) koja se pohranjuje u malim ampulama. Istose isarelikvijamasv.Spiridionai jonekih svetaca. Ganuti smo i ponosni - relikvija biti izloena u naoj crkvi oblagdanu, 6. prosinca, svake godine. I da se ne zaboravi - toga dana u bazilici sv.Nikole bila su dvaobreda,i naruskomihrvatskom jeziku,ajednavjerauistogaBoga- ekumenizami tolerancija u praksi.Netko bi rekao,grad Bari danasodie slavenskimjezikom.Fotografirasmose- bratimi, parovi, - pa napustismo baziliku. "Dove e mio Antonio?" Nakon misnog slavlja otili smo na u jedan restoran na rivi.Mlada, 36-ogodinja konobarica doslovno se zaljubila unaegAntetainijemudalamira:"MioAntonio,mio Antonio". Zato je on dana otiao u drugi lokal, a konobarica nas je zabrinuto pitala:"Dove e mio Antonio?" Glavno da smo ga ukrcali za Hvar. Posjetismoikatedralusv.Sabina(apieUznesenja Marijinog). Prekrasna, visoki zvonik, sve u kamenu, tri romanika. Jo nekoliko zanimljivosti o Bariju - ni u starom ni u novom dijelu grada zgrade nemaju krovove, samo terase punepalmi i drugog raslinja, a tako i balkoni. Na ?!!friki,kesteni(maruni)3E,ria 1,60E, s korijenom, masline ... Prodaje se i Figa di - opuncija, i to u PVCKupuje se itekako.StonasjoveesBarijem?Kadasuuvrijeme Drugog svjetskog rata ljudinaputalisvoja ognjita,ili u zbjeg, brod je plovio s Visa u Bari, pa dalje za Sinaj. Matera Iponedjeljak,24.listopada,bio je krasandan.Misusmo slavili u8.30,pa ukupnjupobutigama.Autobus je imao malikvar,pa smolokalnimvlakomotilinaizlet ugrad Materu.grad ukojem ljudiobitavaju neprekidno 9.000 godina. U starom dijelu ulice, crkve, krovovi - to jesvjetsko pasuzatoimodernisvjetskisalamuni stavilitajdiograda1993.g.podzatituUNESCO-a. je kaoiz bajke.Katedrala sv. MarijiBruni.Ustaromdijelugradasnimljenisubrojni filmovi,najpoznatiji njima,,Pasija".Izvangradasu ukojimaje obitavaouprapovijesti.Grad Matera broji60.000stanovnika. Uz prugu na povratku za Barigledamonasadebadema,smokavaikrcatomaslina. Barija i Matere je 70km. Uutorak,25.listopada,krenusmou8.30h.Opetvidimo nasadeuzcestu- cikorija, opuncija (indijskasmokvakojarastena kaktusu),iumemaslina. Navodnjavaju se kroz kronju. Regija Puglia proizvodi 40% talijanskog ulja,a broji60milijunastabala maslina. A tek nasadi vinograda - glave se vrte lijevo i desno,svi se dive i I tako stigosmo u grad Luceru na Monte Garganu blizu w REPORTAA Foggie. Lijep grad, 34.000 stanovnika. Posjetismo katedralu iz14.st.u kojojje grob bl. Augustina lijevood glavnogoltara.Bl.Augustin,rodomTrogiranin, dominikanacizprvihvremenareda,visokoobrazovan, studiraonaSorboni,postajebiskupZagreba,alizbog neodobrenog(odstraneugarskogkralja)posjetapapiu Avignon,protjeran- postajebiskupLucere.Zatitnikje crkvenih glazbenika. Okol6h stigosmou Anconu.Isplovismou20.30,krasna vjetarlevanat,malovalja.Vratismosesretni. ZahvaliliJurici,donMi1ijuiBoguhvala!Sve je prolougodno,anajljepe je bilotosusemladiistariji slagali, pomagali i lipo kantali. Miko ".;"".;".;.;".;"".;"".;".;"".;"".;" ci15 REPORTAA K1akO IIaoj upi djeluju sestre Boje ljubavi, a u njihovoj je ajedDici nedavno bila velika povodom beatifikacije pet sestara tzv."Drinskih smo organizirati posjet Sarajevu, Palama, Goradu i pomoliti se na mjestima obiljeenima uspomenom-ove u petak i. studenog ove godine. Na putdijelom iz Hvara,nekolikooba iz Staroga Grada i Jelse. Iako putemismo forsirali pobonost, nastojali smne zaboraviti da smo na i molitvom se pripremiti na susret sa hrabrim svjedokinjama vjere. Skok sa mosta i sarajevske ulice Prva namje usputna postaja bio Mostar. Nai su nas oferi AntuniZdravkodoveliprednovu crkvu i impozantni zvonik prkosa (samostan sv. PetraiPavla).Ljudisudobili20-tak minutaza kavu,ali je radije izabrala brzu etnju u stari centar, na poznati most.Bilo je prohladno, vjetar je "duvao sa Neretve". Bili smo rijetki gostina mostu.Jedan s mosta je prilikuiponudioatraktivniskoksa mostaza nae za 400kn.Moli Onte iz Milne nas je plativiskok te smo poznatojMostarskojatrakciji.Jadni uNeretvu, je temperatura ispod10Cnijeba kompliment.Isplivao je bre nego je dobiosvoje novce i aplauz, a mi smo bre-bolje pourili do autobusa da bismonastaviliput premaSarajevu. sekanjonom Neretve bili smo fascinirani, dojamje istodobno i USarajevo smo stigli oko11.30 i 20-tak minuta ispredZemaljskogmuzejavezukojunam je poslaodon Mario naiz kolskogcentra. Isplatilose,jejerjeprilaz centru autobusom takve pa bi bilo lutanja da nas netko nije vodio. Tako smo stigli u Centar oko podne. da su pitomci zavoda do petka u u svojim sobama, Mostar prtljagu smo odloiti na jednom mjestu,a onda nas je don Mario u velikoj dvorani za priredbe pozdravio i saeto nas upoznao sa njihovim centrom i mreom kolskih centara po BiH.smo pojeli ublagovalitu centra, vrlo ukusno i funkcionalnopodrumskom dijelustarezgrade.Nakonnasje uetnjugradom poveoprofesorpovijesti.Ugraduzatekosmoposebni timung utakmice. Prodaju se bosanske zastave i drugi rekviziti,agrupe velikebijele plahtesabosanskimgrbomiraznimnatpisima. Prvosmosespustilidokatedrale,kojusmotemeljito razgledali uz vrsno vodstvo naega i pomolili se na grobu biskupa Stadlera.nas je odveoidoidovske sinagoge, ali ne toliko radi sinagoge koliko da nam pokae jedan zanimljiviefekt.Usrcusmovelikog grada,na ulici guvaigradskavreva.Parmetaraodulice,ujednom unutarnjemdvoritu,miritiina,kaodanismougradu. Spustismo sedo ikroz Bazar, a onda kroz splet do dvorita Gazi Husrev-begove damije. je1530.kaozadubinavladara bosanskogSandaka.Tusmo parinteresantnih informacija, vidjeli adrvan - nadstrenicu s pipama za vodu gdjemuslimaniobavljajuobrednopranjeprijemolitveu damiji (sa natpisom ,,kamen Ivana bacilipoglednasahat-kulu,zavirilikrozprozoredvaju turbeta (mauzoleja), u kojima je 1541. ukopan Gazi Husrev-beg i njegov i kasnije prijatelj, Dalmatinac Murad-begpa se uputili put stare pravoslavne crkve koja je posebni dragulj.Smatrajujejednimod najstarijih(prviputsespominje1539.)godinei 16t .;t t.; t t t.; ci.;t REPORTAA Pale najvrjednijihkulturno-povijesnihspomenikaSarajeva. Okruena je zidom,a uunutranjemdvoritu je muzejsa vrijednomzbirkomikonaod13do19.st.tebrojnidrugi izloci.Na galeriji je jedanlijess kosturom djeteta. Tretiraju ga kaosvete relikvije.Posebno ga ene seispodnjega)kojeeleroditi.Vratismose ponovno na Neki su htjeli popiti pravu bosansku kahvu,anekiprobati sarajevske (s kajmakom). Produismo do Miljacke pa du rijeke do mosta prednekadanjomgradskom (sadauobnovi zbog ratnih razaranja). S druge strane mosta bacismo pogled izanimljivu legendu oOstadosmo na toj straniiokrenusmopremaBistriku- crkvi svetog Ante.OdatlesespustimodoMiljacke,ponovno je izavrismoposjetgradukod namjestu atentata na prestolonasljednika Franza Ferdinanda i suprugu muSofiju.Tijekomobilaskagrada smopuno zanimljivihinformacija,urbanihlegendikojenamje profesor Leonard,Sarajlija, dijelio. Zahvalismo mu, pa se rastadosmo pourivi prema Centru jer smo imali dogovoreno za misu u impozantnoj crkvi Gospe od Ruarija uklopljenoj u Centar. To je u svoje vrijeme bila samostanska crkva sestara Boje ljubavi, u njihovoj zaBosnu.Tususestreodstarineimale,,zavodsvetog Josipa"zakolovanjedjevojaka.Sadasusestreustupile biskupiji diosvojevelebnezgrade(kojaje imodernizirana)dabudesuvremenizavodi kolskicentarsv.Josipa.Tunas je sestra Neda ukratkoupoznalasnjihovimsamostanomicrkvom. Otpjevasmo misu, a onda blagovalite s brojnom grupom mladih iz Bosne koji su doli u centar na tzv. upne animacije. Nakon dio je odmah otiao na a dio se rasprio po gradu, u posjet znancima,prijateljima ili naprostou dir gradom.Igralase famoznautakmicaTurska-Hrvatska(3:0)teBosna-Portugal.Vjerojatnosunaikasni mogliosjetiti reakcije Sarajlija na neuspjeh svoje reprezentacije. Mostar N a stratitu Drinskih v mucenIca Usubotuujutro,nakonranog prema Palama. Rekoe da se dosta voziti zaobilaznicom, jer je cestaurekonstrukciji.Penjemoseobroncima Jahorine.Naprijevojuskojegsputanjeprema Palama inje pokrilo umu, kaousred zime.Pale sevide iz daljega. Ne znam to smo (neko selo), ali Pale su To je pravis vie stanovnika. Vidi se da su ga Srbi htjeli pretvoriti u svojevrsni administrativni centar.Izbjeglismosamcentaridanismozalutali, vjerojatnobiodPalamalovidjeli. drvenucrkvusv. Josipa, misedarekoe, jedinu takve vrste u BiH koja jo uvijek slui kultu. Smatraju da je preivjela trirata,nedavno je proslavila100 godinaodizgradnje(kamentemeljacpoloen4.srpnja 1911.) u tirolskom stilu.za Bosnu? Ne, ako se zna dasujegradili,joudobaAustro-Ugarske,Austrijanci, Nijemci i Talijani, radnici koji su radili na pruzi ili u tadarazvijenojdrvnojindustrijiu Bosnitese naselilinaPalama.Jouvijekstojiusvojojljepoti nedavnojpotpunojobnovi. Fabijana iz Sarajeva, bio je kratki REPORTAA spoj u dogovoru) lijepo smo se smrzavali u okoliu. je prostor sa pastoralnim objektimaizacrkve.Vrlobrzozanamaudvorite policijsko vozilo da diskretno nadzire nae "dejstvovanje". Jedva i onako promrzli misu.SaPala,alineizovecrkve,negoiznjihovog samostana"Marijindom"kojijenetodaljeodsamoga odvedoe11.prosinca1941.u pravcu Gorada, u smrt pet sestara: poglavaricu s. M. Julu(Hrvaticu, 48 g.), s. M. Berchmanu Leidenix (Austrijanku, 76 g.), s. M. KrizinuBojanc (Slovenku, 56 g.), s.M. Antoniju Fabjan (Slovenku,34 g.)is.M.Bemadetu Banja iz Hrvatske, 29 g.).Samostan nakon toga izapalie.Popiviuupskoj dobrodolu rakiju odvezosmo se "preko Romanije" (ovaj put bez druga Tita)premaGoradama.SamavonjaprekoRomanije bijaezanimljiva(planinska visoravan),a jo zanimljivija kadukanjon... geomorfoloke tvorbe,tunelzatunelom,prekrasnajesenskaprirodai vatromet boja, u autobusu dobro raspoloenje ... Gorade.Ucentrugrada jestaraaustrijskakasarna,sada osnovna kola "Huseina efendije Doze", netko bi ga nazvao islamskim fundamentalistom. Sestra nas vodi pored kole na obalu Drine, na mjesto gdje su, prema lokalnoj predaji (don Ante sestre, s kata, Pred kolom jesadaspomen dokjeod dorijekeokoli zaputen.PratimosestruNeduinautetuAnu KontzkojeuDrinubacajurue.Ruelaganoplutaju uzvodno, pa uz betonsku istaku dok ih ne zahvati matica i brzo ponese niz rijeku. Ali, jedna rua se ne Lagano se leluj a i kao da je usidrena. Kae, to je stalna poj avao Pridruuje nam se g. Sead Tafro. Onje neka vrst ekspoziture naihsestara uGoradu: vodiih u kolu,proeta gradom,dogovara Takoinas vodi u kolu, una jugozapadnom uglu zgrade. Nekad je to bila velikaprostorijana L.Ravnateljkolenamizraava dobrodolicu. nam da su sestre najvjerojatnije nekroz prozor koji je okrenut rijeci,kroz prozor koji gleda na ulicu.Iz kole nasg.Sead vodi do mjesta gdje je bilarodna donAnteTujesad zaputenaledina dvijemanjestambenezgrade. Lagana etnja du Drine, mostom na drugu stranu rijeke. Na toj se strani rijeke epiri modema damija, djelo stranihinvestitora.Siavismosta,jednomlijepom etnicom uzDrinu stigosmodorestoranaukojem za10 dobismopristojan Most preko kojegasmo preli je jedna od znamenitosti Gorada. se da su Gorade u ratu bile stalno granatirane. Ljudi se dosjetie.Ispod mosta napravie most" da mogu prelaziti rijeku od neprijateljske vatre. Mostar Poeliosam nekad tom cestom u vlastitojreiji da se mogu zaustavitiifotografiratite prizore.Upovratku smo imalimanjipehpriulaskuuSarajevo.Uvalilismoseu kolonu bjegunaca iz gradske vreve, a izgleda de j e bila i neka na toj traci pa smo doslovce milili kojih satvremena.TusmonegdjeiskrcalinausestruNedui krenuli put Drvenika. U veselom raspoloenju, zahvalnommolitvom,stigosmooko21.30uopustjeli Drvenik. Na putovanju namje nedostao rasni(poput ieta) koji pozorno prati sve informacije i zapisuje detalje.Mene uvijek vie angaira nastojanje da trenutak pa sam sigurno mnoge korisne informacije propustio. Nadamseda ovo ostatisvimaulijepoj uspomeni. don Mili Nismo spomenuli da do Gorada kao i iz Gorada (drugim putempremaSarajevu)vrloprelazimounutranje granice BiH. Sad si u Republici Srpskoj, sadu Federaciji. Neznam je li ljepa prirodtiilaenadoGoradailionaod Gorada. ffi PITAM SE,PITAM ... MOZAIK Drogi moji ea tije te,ovin put malo drugaeije nego davon ne bude dosadno.Dvi-tri iz Svete zemje i jo nito. Betlehem i Jeruzalem Kao to moete u ovom broju, Bogoslovija u Splitu je organizirala u Svetu zemlju. U Bazilici Kristova, koju dre pravoslavci, sa jo dvojicom kolega sam imaojednonebaugodnoiskustvo.Kadsmopokuali izmoliti jutarnju, jedan pravoslavni (Rus)nas je zamolio da se maknemo jer oni sada neto Mi smo se maknuli i malo dalje od toga mjesta gdje nikome nismo smetalismonastavilimoliti.Tadanam jepriaotajisti i rekao nam da mi tu ne smijemo moliti jer da smo mi katolici, a to je pravoslavna crkva, a ako elimo moliti, imamo crkvu odmah do.Mi smose maknuli jo dalje u jedan kantun crkve, jo ne od molitve. Taj putnasnijedoaoupozoriti negojeposlao policajca da nas on ueozori da se maknemo. Tada smo bili prisiljeni maknuti se. Cini se da smo daleko od jedinstva kad nemoemonimolitiuistomprostoru. neto sasvim suprotno smo doivjeli u Jeruzalemu na Maslinskoj gori, u crkvi Marijina groba koju dre pravoslavci. Na ulazu je bio jedan srpski monah kojinam je poklonio i krieve. Tu mi se vratila vjera u dij aloga i j edinstva katolika i pravoslavaca. Kultura KrozovedanekulturniivotuHvarunaglo procvate.Toliko sadraja utako malo vremena da postane setoPusti koncerti,predstave, poneka izloba i jo tota.teta da tako nije cijelu zimu ili baremravnomjerno dasenasvestigne.Ali bolje i ovako nego nikako. Od svega izaberite ono to vas najvie nadahnuti i razveseliti. Izakroj.Bud'teveseli,raspoloeni,nasmij oniidopuste molemu Bogu, Isusu, da intro u Vae sarce, u Vae fameje. Somononon moredatmir,jubovisvedrugocanon je potriba. INADOBROVON I MLODOLITO DOJDE!!!!!! Milan OBLJETNICA Ovegodinenavravase550.godinjicaotkakoje 1461.g.papa PioII.,na molbu hvarskogbiskupa TomeTomasinija,dozvoliodaseuHvaruosnuje samostan. Biskup Tomasini, dominikanac, bio je kaopapinskilegatuBosnidobroupoznatsradom misionara,jeod1446.g.biopravnii stvarni poglavar bosanskih franjevaca. Zato se smatra da je hvarskisamostanzamiljenkaobazaiodmaraliteza misionareuBosni.No,dvijegodinepo osnutku,1463., Bosnu su pokorili Turci, je samostan izgubio prvotnu namjenu. prvifranjevackojijedjelovaouHvarubioje Konstantin Hvaranin, koji se spominje jo 1434. g., ali nam nije poznata njegova uloga u osnutku samostana. Po predaji, na mjestu samostana ranije se nalazila poljska crkvica sv.Kria i uz nju su navodno franjevci podigli prvi skromni samostan. Ta je crkvica dala ime dvjema uvalama okoSridnjegratana kojem je bilasmjetena- UKriai Krina luka.Ponekad se, kao npr.kod Vickai kasnija crkva naziva sv. Kria. Novipoticajgradnjidananjesamostanskecrkvedalaje jednaoluja.Naime,unjojsenaaokapetanKulfa (zapovjednikratnemornarice na Jadranu)Pietro Soranzo sa svojim galijama. On se zavjetovao Bogorodici da - ukoliko se spasi - crkvu Gospe od Milosti. Spasio seuhvarskojlucite crkvu uz novoosnovanisamostan.Dana26.1465.Soranzo i ostali zapovjednici galija predalisu preko Jakova novaczagradnjuhvarskim franjevcima - gvardijanu fra Rafaelu Hvaraninu i fra Luki. Soranzoje,navodno,crkvipoklonioislikuGospeod Milosti, koju Pribojugovoru ,,0 podrijetlu i zgodama Slavena"iz1525.g.spominjekaoPotaknuti Soranzovimprimjerom,crkvisupridonijeliihvarski - Katarin poklonio je znatnusvotu od1000 dukata. Njegov je unuk, pjesnik Hanibal, pokopan ugrobu pred glavnim oltarom. najstarija grobnica ucrkvi je ona obitelji iz1471.g. susvakakobili samostana,a po predaji poklonilisu mu Santacroceoveslikenaglavnomoltaruidvaoltarau pregradnomzidu.Crkvaje,dakle, Gospiod Milosti,no uizvorima seod 15.do19.st. naziva crkvom sv. Frane. Do1471.g. je crkva koja je glavni brod i kapelu sv. Antonija, a kasnije su kapela sv. Kria (do 1536.) i travej svetih Didaka i Frane Paulskog (do 1538.).Smatra seda je kapelu itravejgradio majstorPetar doksugraditeljiostatkacrkve nepoznati.Neki projekt crkve pripisuju NikoliFirentincu, koji je izradio portal crkve s reljefom Gospes Djetetom u OBLJETNICA luneti. Na reljefu je pod Gospinim likom prikazan grb - naime, crkvaje i nakon Soranza ostala pod patronatom mornarice, a nazivala se i "svetitem Republike". U samostanu su se brodovi opskrbljivali vodom, a sluio je i kao hospicijza bolesne mornare. Uz crkvu je kasnije bilo i mornarskogrobljekojeseprviputspominje1712.kao grobljevojnika, igalij ota,a1720.g.daoga je ograditizidom kapetanKulfa MarinoCapello.Isti je dao podignuti i kapelice Krinog puta, najstarijeg na otvorenom u Hrvatskoj, od Burka do samostana. Zvonikje naprijelazu15.u16.st.poprojektu Marka a1507.g.dovrilisuga Markov brat Bla teFraneiNikola Uzvoniku je zvono iz 1505. g. s natpisom IRS AD MCCCCCV V C s likovima Bogorodice s Djetetom i Ranjenog Krista te svetaca Frane i Antonija (u vrij eme 1. svjetskog rata zvono je s ostalim trebalo biti zaplijenjeno za ratne potrebe, no spasio gajekonzervatordonFraneKlaustar,dvorite s polukrunim renesansnim arkadama i bunarom na sredini,je 1489. sagradio majstor Rade iz ibenika Godine1495.usamostanujedjelovaofraBernardin Zatosesmatrada je upravotunastaonjegov "Lekcionar",tiskanistegodineuVeneciji,prvaknjiga tiskana latinicom na hrvatskom jeziku. Priboju govoru spominjeibogatusamostansku knjinicu,koja je kasnije stradala 1571. g., alije uspjeno obnovljena, pa danas broji preko 10.000 knjiga.Od knjinog fonda,uz 73inkunabule, posebno se Ptolomejev atlas tiskan 1525. godine. Najkasnije od 1536. g.usamostanu djeluje Bratovtina sv. Kria koju spomenuta predaja povezuje sa starom crkvicom istog imena. Bratirni su prvo djelovali uz oltar sv. Antonija, a kasnije u kapeli sv.Kria za koju su 1598. nabavili za 100 dukata isliku rad LeandradalPonte Bassana. Bratovtina je imala sastanke u refektoriju samostana, ali je paralelnodjelovalaiucrkviAnuncijatigdjejetrajno preselilasjeditenakonobnove1860-ihgodina.U crkvi jo je djelovalaBratovtina Bezgrene najkasnijeod1582.godine.GvardijanLav je18. rujna 1954. g.traio i dobio od biskupa dozvolu za obnovu ovebratovtine(vjerojatnoukinutezafrancuskeuprave 19.st.),alionaipaknijerealizirana.Uzove bratovtine u samostanu su dj elovali i Samostan jetekostradaouturskomnapadunaHvaru kolovozu1571.godine.Turcisu isprva zaobili samostan, ali na povratku s pustoenja Hvara, fratri su na njih zapucali sa zvonika crkve. Samostanje potom i spaljen, ali fratri su se spasili u zvoniku sruivi stepenice koje su vodile doprvog kata.Vjerujeseda je fratrimabioi mladi Frane Antun kojije za obnove crkve dao vrata u pregradnom zidu, o svj natpis. je kasnijenapustiored ipostao malteki vitez (ivanovac) te je posvetio svoj ivot pokuajima organizacije pohoda koji bi protjerao Turke iz Europe. Crkva je 1574. g. bila popravljena, ali je tek 9. 1670. g. U17. st.dva su hvarskog samostana bili i provincijali provincije sv. Jerolima - Antun (1606.-1609.i1632.-1635.)iDanijelZucca(1663-1668.),oba rodom iz Jelse. je u samostanu osnovao kolu koju su uz kandidate reda i biskupij ski kler te svjetovnjaci. Smatra se da je kole bio namijenjen sat s kamenim uklaustru samostana. tttttt.t t.ttt.tttt.t tt OBLJETNICA Padre Pavo Provincijal je bio i Bonegracija Stalio, i to u dva navrata, a slovio je kao vrstan govornik i pisac. Umro je uHvaru1784.godine.Njegovimenjakisumjetanin Bonegracija biojeprovincijalomod1850.do 1853. g., a istaknuo se zaslugama za kolu i privatnim brojnih hvarskih intelektualaca te kao orgulja i znanstvenik. Godine1803.predsamostanomsuAustrijancisagradili bitnicu sv.Frane za obranu hvarske luke.No, upravo je ta bitnica bila razlog to je samostan u ruskom napadu naHvar1806.g.- tek je1820.g.popravljen.Bitnica je naputena najkasnije1846.g.,pa je prostor pred crkvom franjevcima. Gromje otetio zvonik crkve 1848. g.-popravljenje 1861. g. Uhvarskomjesamostanu1850.g.mladumisurekao FulgencijeCarevizKatelGomilice.Kasnijejebio gvardijanuKopru,ZadruinaBadiji,paprovincijalsv. Jerolima te skopski nadbiskup od 1879. do 1888. g. i hvarski biskup od 1888. do1901. godine. Umro je na glasu svetosti,ao60.godinjicismrtii500.samostanazemni ostaci preneseni su mu u kapelu sv. Kria crkve. Carevuje1888.g."protukandidat"zamjestohvarskog biskupabiojojedanfranjevachvarskogsamostana-KlementCandotti,rodomizVenecije.Onje1875.u samostanuugostiocaraFranuJosipa,a godine obnovio samostan carevom donacijom od 8.000 kruna. Tom je prilikom kustos Galerije lijepih umjetnosti zatraio da mu se slika Posljednje poalje na restauraciju, no Hvarani su to odbili. Ostalaje predaja daje car zapravo elio zadratioriginal,auHvarvratitikopiju.Samostanje zabiljeioiposjetesaskog kralja Friedricha Augusta II.u 1838.,jugoslavenskogkraljaAleksandra 28. rujna 1925., marala Josipa Broza Tita 9. oujka1950.,teprvoghrvatskogpredsjednikaFranje 24.travnja1993.g.,aliibrojnihdrugih znamenitihSlika"Posljednjaistoljetni u vrtu, dvije najpoznatije znamenitosti samostana, su zakona klauzure1889.g.,to je bio dananjegmuzeja.Tojedalopoticaj posjetima samostanu- prvaupisanaposjetiteljicabilajeprinceza Stephania,udovicaaustrijskogprestolonasljednika Rudolfa, 12. travnja 1896. g. Na prijelazu19.u20.st.usamostanu djeluje svestrani fra Gaetan iz Velog Loinja, provincijal 1894.-1897 ., koji je bio i katedralni orgulja, a spominje se kao jedan od prvih hvarskihfotografa.Kakobiseolakaopristup posjetiteljima, 1895. g. je gat za pristanak brodova - "mulet u Kria".rasvjeta prvi je put 31. svibnja 1925.g.osvijetlila crkvu.Bolnica za redovnike provincije tt t t t OBLJETNICA Pogled iz vrta prije1928.(t. M.sv. Jerolima utemeljena je u samostanu 1936. g., a za vrijeme 2. svjetskog rata tuje bila partizanska bolnica. Zvonik crkve 1944. g.u bombardiranju Hvara, a popravljenje 1947. g. Kroz20.st.usamostanusudjelovali Vladislavi Lav- prvi je napisao samostanMajkeBojeodMilostiuHvaru" (rukopis,djelomobjavljenu"Hrvatskojstrai" 1931132.),adrugirukopisnukronikusamostana,koju je nakon njega nastavio fra Ivo Od l. travnja 1926. do 17. 1949.g.fraPavaoje usamostanskom vrtuodravaokontinuitetnajstarijehrvatskestalne meteoroloke postaje (utemeljio je 1858. g.Grgur na Venerandi).Bruanin "padre Pavo" ostao jekao dugogodinjigvardijanivrijednipromicateljbatine samostana.Svojom kulturnom Hvar je zaduio fra Venko iz Blata nakoji je u razdoblju svog boravka uHvaru,od1957.do1967.g.,napisaonekoliko znanstvenihradova.UsuradnjisViskom popisao je Kaptolskii arhiv.Bio je gvardij an samostana i duhovnik benediktinki. Trebaspomenutiionekojisuobiljeilinovijupovijest samostana- fraKarlaBonjakaizHrvacakojijeu samostanu bio od 1976. do 2000. g., dr.Bernardina kuncu iz Zadra, znanstvenika i knjievnika,koji je posebno Hvar zaduiosvojimdjelom"tovanjeIsusovemukena otoku Hvaru" (Split,1981.), teaktualnog gvardijana fra Joakima Jakija Gregovasa Pamana, koji je brojnesvojeskulpture poklonio samostanu i gradu. Fra Augustiniz u BIH u Hvaru je boravio od 2000. do 2006., neko je vrijeme obavljaoslubuupnogkapelana,aodnjegovavremena hvarskifranjevciredovnosuupnicioblinjeMilne-naslijedili su ga fraTomislav iz Uskopija, pa fraJ. Gregov. Brojni radovi obavljeni su na samostanu posljednjih godina-2007.predcrkvomjepostavljenkipsv.Frane;2008. obnovljene su kapelice Puta kria i unjih postavljeni novi reljefi; 2009. napravljene su nove klupe za crkvu, knjinica je preseljena u prostor uzapadnom krilu samostana, blagoslovljeni su 8.prosinca novi kameni oltar prema puku, kri i kale; 2010. je novi kameni ambon i vitraj u prezbiteriju; 2011. obnovljeni su kor i krov, tttttt.t t.ttt.tttt.t tt OBLJETNICA Proslava 500. obljetnice samostana, 8.12.1961. postavljena PietauklaustruibistaFulgencija Careva V.iVI.postajePuta kria(svenabrojane skulpture rad su J.Gregova),aobnovljena je i procesija s kipom sv. Antonija, zabranjena nakon 2.svjetskog rata. Uz to,samostan raznekulturnekao npr. Hvarske ljetne priredbe. Kaoi uprolosti,samostan idanas Hvar na vjerskom, kulturnom i znanstvenom planu. Literatura: G. Novak, Hvar,1924.; L. Kronika - samostan u Hvaru, rukopis; (V.Petstogodinjica franjevac1cog samostana u Hvaru 1461-1961. Kulturno-povijesne crtice, Hvar,1961.; V. O podrijetlu i zgodama Slavena, Split,1991.; V.- J. Posjetitelji hvarskog samostana od 1896. do1968., PPOHXl, 2002.; D. album, Split, 2008.; J. samostan i crkva u Hvaru, Zagreb, 2009. Joko OBLJETNICA IZ PROLOSTI U CRKVI GOSPE OD MILOSTI

uvedena je u Hvarskoj katedrali tek u 20.No u crkvi Gospe od Milosti ona ima puno duu tradiciju. Donosimo zapis o iz rukopisne Kronike samostana u Hvaru kako je zabiljeio fra Lav1954. g.: Oltar Gospe od Iza pregrade na lijevoj strani nalazi se oltarni triptih naslikan u temperi na dasciBezgrjenoj.Gospa od ima potpis slikara Franciscus sante crucis - ova slika veoma slici Gospe,Zaharije i Jerolima u crkvi sv.Petra i Venecije s Sredinja slika prikazuje Bogorodicu koja dri i klanja mu se na bogatom prijestolju,a ispred nje tri draesna (tipovi hvarske ivahne djece) slave svoju kraljicu uz gitaru. Lijeva slika prikazuje sv.Ivana Krstitelja zaogrnuta debelom koom,a desna sv. Jerolima koji dri na rukama Crkvu koju je u svom ivotu branio. Iznad oltara konkavna slika na drvu prikazuje jaslice sa plavetnim nebom pa se zato na ovom oltaru celebrirala na Saeti prikaz tradicijonaine jestSv. Franjo dozvolom sv.Oca Pape 1223. prvi je proslavio u umi kod u Rijetskoj dolini.Za sv. Utemeljiteljem poveli su se njegovi sljedbenici,koji su slavili Takosu Franjevci u Hvaru od osnutka samostana slavili a tu elio je slikar sa prikazom iznad oltara. Na Badnji dan su- i - samostana u prostranoj blagovaonici sa redovnicima uz slavenski badnjak. Kad bi bi dolaziti starim putem preko(burga)na gdje je muka mlade gorila badnjak, a mukarci i ene skupljali su se u dvoritu pred crkvom. donijeli bi u svilenoj marami darove za samostan koje bi im pripravile (medeni bajami,smokve i venecijanske flae vina),bi ih u klaustru starjeina gdje bipoloili na stol pokriven bijelim stolnjakom u blagovaoni darove i napili se rakije.U 11 sati je na hrvatskom jeziku pjevana jutarnja dok su u crkvenom ruhu sjedjeli u koru.Misu u trojke celebrirao je gvardijan,iza intonirane Glorie prenio je iz velikog oltara na ovaj Isusa ujaslicama, poslije poslanice pjevala se pjesma" U sej vrijeme godita" a iza odrao je misnik propovijed.- se ugasio krajem 19. - oko 1895. jer se jo ove (1954.) godine neki starcia u elji da se obnovi blagopokojni biskup Fulgencije Carev franjevac darovao je crkvi Jaslice s kipovima.- Oko godine 1918.drao je o.Silvestar (kasnije sekularizirani se jo neki ljudi - tako n. pr.Vica mije rekla 1955.) (str.57-58). fraIvo zabiljeiojeobnovu kod franjevaca 1974. g.: 24.prosinca1974....Ovesmogodinejasliceucrkvi potpuno izmijenili i gledali ih toje urediti ... Iste imalismoupola protiv volje biskupa.Ujutro je iao o.Vjeko,a kasnije o. Ivo on nije elio daje mi imamo (str. 169). Nije jasno zatose biskupCelestinprotivio odravanju (vjerojatno je elioda je svivjernici zajednoslaveuKatedrali),no godineje zabiljeeno:Badnjak iproslavljen Poslije imalismo inazdravicuusamostanu.Stimjeponovno uvedenajavnabez protestabiskupa(str.199). Zadnjihgodinamisa kodfranjevacau 21h. IZ PROLOSTI D ana 25.listopada 2011.g.u crkvu Anuncijatususarestauracijeu Atelieru KostovuZadrudvijebaroknedrveneskulpture -putta iz 18. RestauratoricaAnnao njima pie: Dva kvalitetno bucmasta od punog drva prikazani su u raskoraku gdje na oblak,uzvijorenih draperija omotanih preko golotinje i ramena,sa manjim krilima.Vjerojatno su bili postavljeni na visini obzirom na eljezne kuke u oba kipa. su visoke kvalitete,anatomija jeprikazana,a detalji na krilima,uvojcima kose i draperiji su fino stilizirani. (Prijedlog restauratorsko-konzervatorskog zahvata strokovnikom: Dva primjerak u Arhivi Bratovtine sv.Kria). Neznasegdjesuseranijenalazili,alipospomenutim kukama moemo pretpostaviti da su bili dio jednog od oltara u Anuncijati - moda onog glavnog,prije nego je 1813.g. drveni oltar zamijenjen dananjim mramornim. Posljednjih godina koriteni su kao dio namjetaja Bojeg groba koji se uVelikomtjednupostavlja predglavnioltar.Postojala je idejada sepostavena oltarsv.Kria,alina koncu je dasesmjeste na glavni oltar Gospe od Navjetenja uz stilski srodnu edikulu za izlaganj e Presvetog. Prije obnove bili su u loem stanju - drveni zahvatila je nedostajalasuimkrila,imalisu naprstimarukuinogama,apotpunosubili preslikani bojom u imitaciji pozlate. Ispod novijeg premaza ustanovljenojedasukrila,kosa,bazeidraperijabili izvedeni usjajnoj,atijeloumat pozlati.Uz obnovustare pozlate,rekonstruiranisui elementi. Restauracija je 5.svibnja2011.g.na inicijativu Bratovtine sv.Kria. diosredstava osiguran je preko Programa javnih potreba ukulturiRepublikeHrvatskeza 2011.g.Ministarstvakulture,aostatakjepokrila BratovtinadonacijomkojujedobilaodGradaHvara. BratirnisuiovegodineuprogramMinistarstvaprijavili restauracijuumjetninausvomvlasnitvu- procesijskog raspelaskorpusomiz16.st.i velika ceriferajaiz18.st.(izloenauBiskupskommuzeju),a rezultati se u godine. Kroz listopad i studeni dovrena je obnova reljefa Navjetenja u luneti portala Anuncijate, rad kole Nikole Firentinca. love radove inicirala je Bratovtine, a izveo ih je Restauratorski odjel izSplita radova obavila je restauratorica Iva Paduan). J.B. IZ PROLOSTI U HRVATSKOJSE DIGLA I ZAVIJORILA PRVA EUROPSKA ZASTAVA - U HVARU Tonkapie:Te1988.barbaVjeko partije u Njemacinanekomebuvljaku, ugledaveliku plavu bandiru za zlatnin zvizdicama. mu se likovno interesantnon, platija je jeftino i donijau Hvar.Njihon,Marinko pokojniimeiPakoGilve spremaju se dignit na veliki tandarac tu evropsku bandiru. Dogodilo se to te godine na prvi maja. Na licu mista nala se ijedna slovenskajedrilica posada bumo aplaudirala Sve je to,priko puta iz Bobisa promatra glavni od Milicije, koji se nije pomaka s mista, ta da nije ima nita protiv ili da nije nita razumlja. Nikoga nije zatvorilo,naprobivalo,kaznilo progonan ...Znan da ovo izazvatnegodovanje kojibitilidasuoni sve izmislili i u tome bili prvi. Znan i da bidu nas ba oni na silu tilivodittamodi jo nismobili,ali alin Imalisu kasno paljenje, ka i uvik.O ovome povjesnome navodno i Mladen Stubljar tija napravit prilog zli.televizl!t, a je li ga i radi ne zna se. Dok se ekfJNI" kako bismo mogliu Evropu pod njiovin pokroviteljst'irJl4, nas je ta evropska ideja debata tufala. (Evropske aatne zvizde i bile zastave: Mava, ne maya, Slobodna Dalmacija, 28. ll. 2011., str. 21). Na ovaj zanimljivtekstnasjeupo7Jlrio na suradnik Marinko te nam poslao i slike. uz ispm ak -ovo se dogodilo 1987., ane 1988. godine. PriJ!ldio: Joko samostan1916.- 2011. Priredio: Zoran Tepa POVIJEST samo imenovati i svi znaju o komu i setu govori. Tako je i samo spominjanje biponskog biskupa Aurelija Augustina dovoljnodauum prizovevelikilik filozofijei teologije.TonijeniOnseradocitiraukrugovima, a je vidljiv njegov utjecajna filozofei ostaleslobodnemislioce.Razlogza tomoebiti rgegovo velikoivotnoiskustvo,kaoinjegovaosobnost.Zivotno iskustvo se i odnosilo na njegovo ivljenje u doba kada j e jaz ipoganstvabivaosvemanji,kadasu njegovu rodnu Afriku potresali nemiri, te ono doba u kojem postaje sve masovnija stvar koja se iri i ulazi u kulturu do tada poznata svijeta. Njegova osobnost je uistinu Bio je sposoban obuhvatiti isjediniti Tako je on bioi grenik i svetac, i filozof i teolog, i biskup koji je polemizirao i a istodobno ni na tetu jednog ili drugog; njeni pastirduakojijeljudeprivodiospasenju.jeu Targasti,gradublizuKartage354.godine.Umrojeu 430. g., kada su Vandali opsjedali Hipon. U ovom razdoblju onje proao svoju formaciju, traenja tenjeistrahove,a kasnije i radosti,polete i prve pastoralneuspjehe.Augustinjebiodobar Darovitostii je imaouobilju,ali je, posvojim vlastitimbio lijen.Prevladavalaje, naime, strast za igrom i kazalitem.Sam Augustin priznaje da ne bida ga stariji nisu tjerali na Ipak, njegov talent je bio neupitan, je u prozi ono to je Vergilije rekaoustihovima,govorioje Junone. Takoder je poznavao i rimsku mitologiju. Augustin je daljnjekolovanjenastaviouKartagi,gdjeje govornitvo i postaje jedan od najboljih studenata. Po programu studija pada mu u ruke Ciceronova Hortezija, djelokojeje,naalost,danasizgubljeno.Ovodjeloje za formiranje njega kao osobe, ono gaje potaklo na filozofiju i je za Zanimaosei za Bibliju, ali ga ona nije oduevila, nije ju mogao pomiriti sa Ciceronovimdostojanstvom.Tadajonijebioustanju uvidjeti dubinu,irinu, i visinu Svetog Pisma. Augustin po svretku studija postaje retor, govornitva, i to jedan od najboljih. Od373. do 374. predajegovornitvou Targasti, potomodlaziuKartagu,gdje narednihdevet godina. Potom 384. g. odlazi predavati u Rim, a nakon toga u Milano.UovomrazdobljunastajedjeloOlijepomi prikladnomkojesebaviloproblemimaestetike.Augustin 386.proivljavaosobnekrize. ivotopissvAntuna pustinjakaipribliavase dogodilo se kada je povike zaigrane djece Tollelege (uzmii itadaje PavlovuPoslanicu Rimljanima13,13-14.Ovo njegovodefinitivno Sluburetoranaputaizzdravstvenihrazloga. Imao je pa je teko disao i govorio. Odlazi iz Milana, se irazdjeljujeimanjesiromasima. Zadraoje koju je pretvorioufilozofskisamostan. Zaredio se i ubrzo dolazi na glas kao vrstan propovjednik. Zaredio se za 391.g., a postao je biskup koadjutor POVIJEST 395. godine. Do svoje smrti radio je neumorno na vjere, pisaodjela i trudio se privoditi druge k Bogu. U dvije stranice ne moe stati jedan ivot, pogotovo jednog velikana.OvosusamoosnovnecrtekojemogurazumijevanjuAugustina.Donosimosamo pregled njegove bogate misli. Nije bioteolog, nitifilozof.Pisaojeoonimpitanjimakojejetrebalo razjasnitiinijeteioza negozatrenutnim problemom koji ga je Poznato je njegovo djelo u tri knjige,O slobodi volje,gdjedokazujeslobodu volje,alii opstojnost Boju. Poznata je i njegova teologija povijesti O Dravi Bojoj, u kojem raspravlja sa poganima. No njegovo najpoznatijedjelojezasigurnoIspovijesti,ukojimana dirljiviznosijednupovijest grijehomi traenjima istine,aliistvarnu isveprisutnu milost Boju. Djelo obiluje biblijskim citatima koji svoju primjenu nalaze ukonkretnomivotuilisituaciji.Djelonijenapisaoda pokae kakav je bio kao grenik, nego kakav je sada kao novi koji stvarnost promatra pod prizmom ljubavi Boje. Prvih deset knjiga je opis ivota. Analizira svoj ivot ugrijehuiudaljenostiodBoga,isamotoivljenjeje predmetpisanja.Nekiuovojknjizividesnanu misao, dok se mnogi psiholozi slau da djeloobilujeintrospekcijom.Ostaletri knjigesu njegovo promiljanje stvaranja i problema vremena. Ovo djelo toplo za akoneradi u ivotu, onda zbog kulture. to nam moe j edan Augustin kojije dijete svoga doba? Kao crkveni mnogo, kao vie. Jer ono o je Augustin pisao, traenje istine i smisla, borba protiv navikegrijehaipogreakasuinaapitanja.Imoderni kaoi starineimajuistestrahove,tenjei nadanja. Tu se krije njegova suvremenost,i u tome nam je blizak. Na neki svi smo mi Augustin, svi smo primjer polaganog koje svom Bogu govori promijenit se, samo ne danas, sutra, sutra. Augustinovo sutra je dolo, i iz tog sutra proizala su silna djela. Dao Bog da Gospodin i naeslabosti,inaesutra,kaoiAugustinovepretvoriu djela spasenja i za nas i za sve kojima nas Bog alje. Mate bogoslov +.+++++.+.++. RAZGOVOR S POVODOM Gost naeg lista - dr. sc. Domagoj HRVATSKA JEMNOGO ZEMLJANEGOTOMISLIMO P ovodom nedavnih parlamentarnih izbora u naojzemlji, smo se pozabaviti temama u naem listu. Pronali smo kompetentnog sugovornika -mjetanina Domagoja Premda je mnogima poznatiji kao brat hvarskog Pjerina, na sugovornik je daleko vie od toga. Domagoj 1973.g. Oenjen je Forkom,Perinom i otac je dva sina. Predaje na Fakultetu znanosti u Zagrebu i njegov interes usko je vezan uz novih medija. daje ovaj brojizaao nakon izbora i poznato je kako su glasovali i koliko je izalo na izbore, eljeli smo naem sugovorniku postaviti nekoliko pitanja vezanih uz ono to je prethodilo izborima, a posebno smo se osvrnuli na djelovanje medija. Kruvenica: Kako procjenjujete djelovanje medija u Hrvatskoj? Znamo da su mediji dijelom u rukama stranog kapitala.Pretpostavljamo da strani kapital nije neutralan,tj.da iza politike takvih novina i stoji i nekakva bjelosvjetska politika koja ima svoju viziju Hrvatske i njene Novinari se stalno bune protiv svojih gazda ihnajgorim imenima i da nemaju slobodu pisanja. to novinari slobodu "baljezganja " ili slobodu da izlau i brane hrvatske nacionalne i druge interese? D. Pitalistemekakoprocjenjujemdjelovanje medija uHrvatskoji mojodgovor na to pitanje je da se na hrvatskojmedijskojsceni istotoina europskojilikojojdrugojsceni.Medijisuovisnio vlasnicima,o ipolitici.Sigurnonijelako svakodnevno plivati u takvim vodama, gdje vas bilo tko bilo kadamoeugristi. uobzirovisnostmedijao kapitalu, mislim da naa scena ne odudara puno od bilo koje druge.Komercijalnetelevizijesusvjesneda imvip, Agrokor, t-com ili bilo koja druga velika firma automatski ukinuti pozamane honorare od reklamiranja, ako u svojim vijestima budu previe "protiv njih".Onoto je po meni na naojsceni jest zakazivanje javne televizije, kojojsu osnovne funkcije da objektivno educira, informira i zabavlja koji visoke pretplate. I dok,primjerice, jedan BBCuBritanijisvojim pruaobjektivneicjeloviteinformacije,naajavna televizija nama otkriva samo djistine. Kruvenica: Pretpostavljamo da je novinarskih kadrova, se imena u naim pisanim medijima ili lica na TV-uobrazovana na vaem fakultetu. li ih vi samo pravila struke ili im oblikujete i svjetonazor? Malo je teko vjerovati da se na Fakultet znanosti upisuju uglavnom i ateisti. A po onome to gledamo ili u medijima se dojam da su uglavnom skloniji lijevim opcijama i svojevrsnom liberalizmu te da su u najmanju ruku indiferentni spram nacionalnog ili su zadrti Kako to objasniti? D. Pravilo je damistudente samo pravilima struke i vjerujem da se i dri tog pravila. Dojam koji novinari ostavljaju u ovom trenu - da su svi lijevo orijentirani je, ja mislim, posljedica klime u RAZGOVOR S POVODOM zemlji,atajeda jednostavnonijepopularno daste naklonjeni strankama na desnom spektru, jer setou ovom trenutku kao da podupirete bive dunosnike koji su optuenizakorupcijuijednucijelustrankukojajepod istragom. S druge strane, ipak moramo priznati da novinari korektno izvjetavaju kad se govori o uspjesima vladeJadrankeKosor,podvodstvomjeHrvatska zavrilapregovoresEuropskomUnijom,pod vodstvom je borba protiv korupcije i sl. Kruvenica: nam se da su za nekulturu hrvatskog najdirektnije odgovorni mediji.Vlastito nam iskustvo govori da je ono to gledamo ili sve samo ne objektivno izvjetavanje. Koliko god ljudi znali da mediji nisu objektivni, jo uvijek veliki dio populacije vjeruje medijima i na temelju medijskih vijesti i komentara oblikuje svoje stavove.Govorite li na fakultetu o medija,odnosno,ukazujete li studentima na odgovornost koju oni sutra,kad raditi u medijima,imati za ono to piu ili govore? D. Vjerujemdasustudentisvjesniodgovornosti koja ih jednom kad raditi u struci. A odgovorno mogutvrditiidasumnogimojikolegekojiradeu novinarstvu itekako svjesni snage pisane i izgovorene Naalost,osim problemaovisnostiokapitalu,okojem je bilo govora u prvom Vaem pitanju, ovdje bih se osvrnuo na jo jedanproblemkojiseignorira,atajjedanai novinariradeuvrloloim uvjetima.Tekpojedinciimaju velike inormalnoradnovrijeme,dokjeradi prekovremeno na ugovore na itd. Samo bih elio da budemo svjesni i ovog problema.Kaoi damnogizavreinasuduzbogonogtosu napisali,a smoi kadsunekibili itd.Nekadjenovinarstvobilocijenjeno zanimanje, a danas, naalost, na novinare gleda kao na strvinare. Tko je krivac? J a bih rekao, svi mi pomalo. Kruvenica: Je li ovo danas na djelu ponovno politika Rimskog carstva sa onom poznatom krilaticom "Kruha i igara! "? Ne govore li tome u prilog utilo tiska i detergentska serijalnost TV-a? Paralelno s tim u medijima prevladavaju crne,negativne vijesti preko kojih se indirektno populariziraju mane,dok se pozitivne stvarnosti i ono to je vrijedno gura na dno stranice? Poduzimate li na vaem fakultetu kakve akcije kako biste zaustavili takve trendove,ili sugerirate studentima da je pravo uklopiti se u trendove? D. Ovdjesemogunadovezatinaodgovoriz prethodnogpitanja- tkojekrivtosunajprodavanijei novineuHrvatskoj24sata,dakletabloidkoji svakidannanaslovniciimanekuokantnuvijesti fotografijuikojiprvenstvenoizvjetavajuopopularnim temama, crnoj kronici i show businessu? Mislim da ovdje ne moemookrivitisamonovinare.Naprotiv,nanaem fakultetuseobrazujustudentikojisuu kojeih zanima veliki primjerice, za kulturu, unutarnju ili vanjskupolitiku,itd.Naalost,kada uredakciju, poaljuihdadonesu o automobilskoj jer mnogovieljudihtjeti tuvijest. Svakako mislim da trebamo dati jo vremena sami sebi, jer seljudisigurnozasititicrnihtemaipoeljet pozitivne i primjere, ili i o kulturi, a siguran sam da kadrovi obrazovani na naem fakultetu u tom trenu biti i vie nego spremni. Kruvenica:vi osobno imate i marketinku agenciju. Pred izbore se bavite i marketingom.Vodite li se u svom poslu logikom profita pa radite za onoga tko davie,ili imate svoj svjetonazor pa sukladno tome radite za one stranke koje se boriti za realizaciju vaeg svjetonazora? Koliko vas u agenciji" savjest,ako, vaim marketinkim idejama,na izborima pobjedi opcija koja se kasnije pokae destruktivnom u odnosu na dobro? D. Mojaagencijasevrlomalobavimarketingom.Unekolikosamzgodasavjetimapomagao prijateljimakojisebavepolitikom,amoram da prijatelje ne traim po preferencijama, tako da ih j e bilo sa svih strana. Kruvenica: Prije izbora nasluali smo seza koja smo se u prethodnim izborima uvjerili da se ne mogu sprovesti.Tko je ovdje gluplji: koji uporno ili narod koji se polakomi za praznim (lanim) D. Vjerujem da se u svakojzemlji na svijetu pred izbore ista stvar, ali isto tako vjerujem da se narod ne moe tako lako polakomiti. su svjesni da ne mogu ostvariti sve to kau i mislim da na kraju glasaju za onoga za koga misle da najmanje lae (smijeh). + + +.+++.++ RAZGOVOR S POVODOM Kruvenica: Kad ovaj broj iz tiska,nai imati potpisane dokumente o prijemu u EU.Tada se, prema proceduri, morati odrati referendum. prema deklariranom nezadovoljstvu RH Hrvata bitiprotivulaskauEU. uvjerenismodarezultati referenduma biti pozitivni, ne zato to to uistinu eljeti Hrvata,negozbogtogatobinegativni rezultat referenduma automatskida treba pohapsiti i suditisveonekojisuproteklihgodinaspiskalimilijune nacionalnog dohotka u propalu investiciju. Kako,u takvom s novom Vladom i podravatije? D. Po mojim saznanjima prema zadnjim anketama, se pozitivno izraziti prema EU na referendumu. Opet, mislim da je to velikim dijelom zato j.er da ?am gore ne moe biti i da namje moda Europajedim Izlaz, lakO nititamostanjenijebajno,aliudemokracijama netreba traiti savreno drutva jer ih nema.S obzirom da obje strankepodravajuulazakuEU, mislim daje svejedno tko pobijediti na izborima, barem to se pitanja EU. Kruvenica: to mislite: li nas i talijanski scenarij? Europska unija grca u problemima. Trebajuli nam,uz vlastite,i europski problemi? D. da nisam ekonomski teko mi je tonas gledeali v miljenjepotompitanju je danasnecekamt! talijanskiscenarij.Tomislimprvenstvenozato,JerJe Hrvatska mnogo zemlja negoto mi to mislimo. Iako je EU jedan jak savez, kao to sami iz ovog navedenog primjeravidimo,svaka .unutarindividualnoipunotoga0V1S1osamOjzemljIlnjenoj unutarnjojpolitici, bisvezemljeizEUtonulekao iliseuzdizalekao kaoto vidimo uovom trenu,tonije tako.Puno ovisiti o nama samima. Ja osobno vjerujem da hrvatski narod ima tu snagu i da Hrvatska,iako manjimzemljamauEU,u postatiizuzetnosnaan ivaan Bitno samodaprestanemokrivitidruge,da rukavel napravimo najbolje za sebe. U tome nam nitko stati na putu. Mogu razumjeti maloduje, ali ga ne podravam. Kruvenica:Usvijetuse primjenjuje sustav glasovanja(tzv.e-votingilionline-glasovanje)putem Interneta.Kojesuprednosti,akojinedostacitakve tehnologijeglasovanja(uteda,manipulacija)?Imali smisla razmiljatio takvogglasovanja?..... D. KaosanovIh medIja lffiao sam priliku biti na mnogim konferencijama kojima je glavna tema bila upravo e-voting. I moram priznati da me nitko nije uspio uvjeriti daje to neto izuzetno dobro ili loe. Mislim da je u ovom trenutku to pitanje za Hrvatsku irelevantno.Apatiju uovomtrenutku,jamislim, tehnologija ne moe pobijediti. odaziv na izbore bi bio jedino kad bi se uvela zakonska obaveza o.dn?sno sankcijeza neizlazak na izbore,kaoto JetopnmJence u Argentiniili Brazilu.Miimamosvoje vezaneza izbore, a oni defmitivno nisu vezani uz internet. Kruvenica: Porijeklom ste iz Hvara i znamo da ste snano vezani za na grad.to, po Vaemmiljenju, nedostaje naem gradu? to se u Hvaru moe promijeniti i poboljati?. D. Sobziromda ja ovajtren na Hvar gledamIZ perspektivemaglovitogihladnogukojemvtreba cijeli dan da obavite jednu stvar, ukOjemsu ivota svakim danom sve i ukojem mnogostvan ne funkcioniraHvarmisejoumladostitakvim a posebno mi se kao mjesto iz bajke. Neka kojimislisuprotnokandidira,pa postavlJemm kriterijima lako izabrati pobjednika. Stvari uvijek mogu biti bolje, ali bih volio da se iskoristi momentum i sh.vati da smo rijetkidraguljusvijetu,upravoizperspektIvedobrog ivljenjai mibudekrivo podrazumijevati i ne to. Zato J.a ovaj mtervJu ne bih zavrio s o tome to ne valja u naem gradu, nego bih rekao da imamo preveliku to smo i ivimo u jednom od najljepih mjesta na svijetu, koje nam pruadostojanstvenivotokakvommnogimogusamo sanjati i da trebamo na tome svaki dan zahvaljivati dragome Bogu i blagoslivljati sve oko sebe. Razgovaralo: Urednitvo AKTUALNO N eistine o Crkvi se namjerno ire Sadrajnaslova ovog teksta ima za cilj jedino isamo ostatiuduhu "ekskluzivnih"i"istinitih"tekstovainaslovnica hrvatskih sredstavadrutvenog u kojima sesustavnoi ciljanoomalovaava, ilaeo Crkviiukojimaseistotakodanposlijesustavnoi ciljano demanti, islubeneobjave crkve.Akosenetomaloipakobjavi,ondase tiska na marginama i sitnim slovima ili se opetzanovekonstruiraneneistinetiskanedebelimimasnim slovima - dakako, na naslovnici. li seonih stranih naslovaoCrkvikojau koristi,zamislite, dragocjeni oniks, a kad ono oniks,jedan u nizu redovitih i materijala u graditeljstvu. Tog danasvisumedijizautjeli- iosobnosmoseuvjerilina jednoj konferenciji za novinare j upravo od strane Crkve- asamodanprijebilisutakoglasniiu i raskrinkavanju rastrone Crkve. tose naslovaovogteksta,jeodvaodvojena kojisu kruili na uhrvatskoj medijskojjavnostisredinomstudenogovegodine.S obziromda,,naegamalegamista"manjejedinu ozbiljniju hrvatsku tiskovinu, tjednik "Glas Koncila",aviejedinudalmatinskudnevnutiskovinu, prenosimo ono to su prvo spomenuti objavili kao demanti, a drugospomenutipreutjeli- nakontosusvezakuhali, zajednosasvojim istomiljenicima - asveu duhu slobode medijskog govora, naravski, na hrvatski Uprvom jeo Splitsko-makarske nadbiskupije o angamanu don Ivana audrugomodemantuNadbiskupskogduhovnogstolau Zagrebu dajenadbiskupija - i naglaavaju daje to namjerna i ciljano ponavljana izmiljotina - dogovorila s RepublikomHrvatskomnaknaduzaoduzetuimovinuu obliku kompenzacije nekretninama i to ni manje ni vie nego iz Kumrovca, rodnog mjesta diktatora koji je daoubiti663 Podatak je toiz knjigedon Ante "Hrvatskimartirologijxx. Ovaj koji je uvremenu komunizma tri puta zavrio na robiji - jednom jer je u vojsci rekao daje kardinal Stepinac svetac- naglaavaiponavljadajeu,primjerice, kojaimapetmilijunakatolika,ugotovopola komunizma bilo svega 14 rtava. Hrvati su u Europi prvi po broju crkvenih rtava pod reimom. I zato ta medijska la boli najmanje 663 puta. t.tt t t t t. AKTUALNO Protiv Crkvenih normi No, to je to javnosti uputio splitsko-makarski nadbiskup Marin a to su preutjeli gore spomenuti:,,Ne ulaziti u osobnenamjere,naglaavamdaovakvaaktivnost naega don Ivana premda umirovljenog, aliuvijek prezbiterijaSplitsko-makarskenadbiskupije, nije u skladu, je u suprotnosti s jasnim crkvenim normama. " Toga10.studenoga,nadbiskup je - sena poruku hrvatskih biskupa za parlamentarne izbore 2011. - pojasnio da Crkvanepreuzimanasebeborbuzavlast,alise zauzima za ljudske i vrijednosti.Zbog toga, slubeniciupastoralnomdjelovanjuostajuizvan svrstavanja u stranke, j er bi u suprotnome ne samo bile prekrenecrkveneodredbe,negobitomoglodovestido ozbiljne opasnosti naruavanja crkvenoga zajednitva. "Crkvaseprotiviaktivnom svojih slubenika u politiku", napisao je nadbiskup i dodao daje"crkvena obvezanavijetatiireligioznatrajnose doprinijetiodgoju sposobnihvjernikalaikazaulogedrutveneodgovornostt'. uzostalo,da je slubanespojivas aktivnimdjelovanjemunekojstranci,splitsko-makarski nadbiskupupozoriojedabitakavklerikalizambioizraz nepovjerenja prema laicima, ali i omalovaavanjereda, po kojem je svaki Boji slubenik pozvan biti brat svih ljudi. No,dan poslije,zbog reinterpretacijaove objaveinovih medijskih konstrukcija i poluistina, Nadbiskupski ordinarijat u SplitumoraojepojasnitistatusdonIvana Umirovljeni moeitrebaslavitisvetumisu svakodnevno,akomu to doputa njegovo zdravstvenostanje. To uglavnom svi smjeteni u domu u Splitu. Onikojise ivjetiuobiteljskoj o slavljenju mise dogovaraju se s mjesnim upnikom.Sve je to predloenodonIvanu kojitihdanajonijebio posjetio upni ured, nego je pisanim putem od mjesnog upnika zatraio da mu se posebni termin.upnik je izrazio spremnostprihvatitikolegunamisamakojesuuupi sa upnikomiostalimnarodom Bojim.U sepojasnilodaumirovljenim pripadamirovinaiznadbiskupijskogfondau iznosu od 3000 kuna, ako mirovinu ne prima od nekog drugog naslova. Don Ivanje bio pozvan da se izjasni prima li mirovinu. Akone,trebao jedostavitibrojsvogairoOn je to uporno odbijao primanje novca potom, to je za Splitsko-makarsku nadbiskupiju neprihvatljivo, jer sve isplate vre putem bankovnih U je pisalo: ,,NadamosedadonIvan doistaelisvakodnevno slavitimisu, ivotuzajednitvusa svojomCrkvom.Nadbiskupijabi eljeladanjeziniiskreno ive u dostojanstvu svoga poziva i u skladu s crkvenim normama. Nadamo se da tako i biti." Izmiljen dogovor Istidanbioje"rezerviran"izademantiiz nadbiskupije, jer u njemu stoji kako "netko neistine namjerno iri", a u ovom bilo je o tome da se izmilja dogovor CrkveidraveoprijenosuvlasnitvaCrkvidravne nekretnineuKumrovcu.Postojanjedogovoracrkve i Republike Hrvatske o navodnim dogovorima o nekretninama u Kumrovcu puka je medijska izmiljotina, no kojase ponavlja,pisalo je u Prema tim objavama dogovoreno je da drava - kao naknadu za jedan dioimovineoduzeteza vrijemetotalitarnogareima- crkviprenijetiuvlasnitvodravne nekretnine u Kumrovcu. No, iz Nadbiskupije su upozorili: Ne samodanisupostignutinikakvidogovori,negotakvih razgovora nije niti bilo i takva vrsta poslovanja za nadbiskupiju ne dolazi u obzir. No, neistine se i dalje namjerno ire, pa se upozorava vjernike i hrvatsku javnost da se u ovom neprijatelji Crkve slue laima, kako bi po tko zna koji put zbunili ljude, unijeli podjele, pokuali netrpeljivostpremaCrkviinjenim pastirima, ihkaoneosjetljivezasiromanei za socijalna pitanja, gramzive i navezane na materijalno.Jasno je dasepritomne ograbeii koju je izvrilavlast,kao ni onepravdi koja se ne ispravlja, temeljna ljudska prava vjernikaidrugih naedomovine. Crkvajenaviknutana nasrtaje,posebnouvremenu predizbornih gibanja udrutvu.Ipak, valja napomenuti da oni kojiseslue takvim sredstvima nesamoda istinu i vjernike katolike, nego su daleko od profesionalne novinarske etikeisluenja dobru, suiz nadbiskupije.Za krajostavljamo vam dva pitanja:Kolikoste navodnihistinaoCrkvidoznaliunazadgodinudana?Drugo pitanjesamisebipostavite.ImaNetkotko svetajne. Nijedna mu misao ne moe, nijedna se ne moe Njemu skriti. (Sir 42, 18-21). Ante Novak AKTUALNO OBITELJ NA RASKRIJU

je mnogima vjerojatno najradosniji blagdan u crkvenoj godini. Zato je tako? Neki moda najvie uivajuubljetavilugradskihukrasa,arenilu crkvenih jaslica ili naih Za neke druge "dobru spizu", pun trbuh, pjesmu i veselje.Ipak, sedase jo uvijek najvie ljudi veseli jer je to vrijemekada mogu bitisa svojom obitelji utoplinidoma. i blagdanidoista su prigoda kad setrudimo svojedragocjenovrijemeposvetitisvojojobiteljii najbliima. Oni koji su imali odrastati u dobroj i skladnoj obitelji znajukolikajetovrijednost,aonikojisuutomubili kolikoimtakomponentauivotu nedostaje.Oba iskustva nasna potivanjeobiteljii zauzimanjezanjezinopstanak.seznaponavljati definicija da je obiteljosnovna stanica ljudskoga drutva i ukoliko namobiteljibitizdrave,moemo i zdravodrutvo.Moemosito islikom:akoje korijendebla zdrav,iz njega izrasti i jakostablo kojeukolikosezalijeva"vodomljubavi",donijetii obilne plodove. Manipuliranje ivotom i vrijednostima sedanijepretjeranoustvrditidaobiteljdanas proivljava moda najteu krizu otkako postoji. Kao da su se njezinegrane suitiusljedsvakojakihvremenskih nepogoda.Takvojslici, odnosno krizi obitelji zasigurno su doprinijelii mediji,kojinamserviraju samoloevijestio uobiteljima,kaotosurastavebrakova bogatih i slavnih), pa i razne vrste nasilja, tako da na prvi pogled izgleda kakodoista u braku i obitelji nema vie dobrog i vrijednog.Nadalje, tu su i raznorazni (masonski, homoseksualni,liberalni, protucrkveni, ... )lobijikojielesruiti tradicionalnu obiteljkoju mu,ena i njihova djeca,i svim silama bore se za ozakonjenje istospolnih veza, a to je jogore,zauzimajusezaposvajanjedjeceu homoseksualnimzajednicama.Naravno,nitkoodnjihne postavlja pitanje: gdje su ljudska prava djece koja ne mogu birati svoje posvojiteije,a kad bi mogla, bi li prihvatila da buduposvojenaod tih"parova"?Iovdjezapravonastaje moda apsurd:sjednestranebraksesmatra zastarjelominstitucijom,toje vidljivokodsve broja mladih ljudi (pa i koji ive zajedno, u zajednicama, jer "nije im potreban papir" da bi oni moglislobodnokonzumirati svoju ljubav,a s druge strane, homoseksualci se iz petnih ila zalau za taj isti brak i jako imje vano da ih drutvo u tom smislu prizna! Bog, na Stvoritelj,zamisliojebrakkaozajednicumuaiene ("Mukoienskostvoriih ... ")itonemoepromijeniti nikakvoljudskozakonodavstvo.Nitkonemoraprihvatiti Biblije,svatkoimapravoivjetipremasvom uvjerenjuivjernikbitrebaopotivatiljudekojiimaju stav,aliistotakovjernici imajupravo ivjetiprema naukuinitkoimnebismio nametati stavove koji se tomu protive. Nedavno je jedan propovjednik upitao vjernike prisutne na misi:"Znateligdjesedanasvodi rat?"Nakon nekolikominutautnje,odgovorioje:"Uenskoj maternici." Ovaj rat vodi se Boga, darivatelja ivota i oca lai i ubojice, koji eli pod svaku cijenu unititi ljudski ivot. Pedeset milijuna izvri se godinje na svijetu. To je ukupan broj rtava Drugog svjetskog rata. U Hrvatskoj su jo uvijek na snazi izrazito liberalni zakoni iz dobakomunizmakojidoputaju Kadaseprije podostavremenauAustrijiuvodio zakono "liberalizaciji kakosu ga nazivali,i topravdali timeto zakonipostojeiudrugimeuropskim zemljama,predstojnik klinikeu Innsbrucku,prof.Bergernapisaoje;,,Mislimdabolest ostajebolestiu kadonapostaneepidemijom". jestanjeunaimzakonimakojisukrojeniprema europskima,a umjetnuoplodnjunavodno AKTUALNO neplodnim parovima. Moe li itko u Boje ime kada dati novi ivot jednom paru? Ovdje moe svatko sebi odgovoriti i na pitanje:to za mene predstavlja ljudski ivot?Netotosemoekupitiili puno,punovie?No, vratimosehrvatskimzakonodavcimakojisuse- sgore spomenutim - stavili u pozicijuvladara i igraju se bogova. Ljudski ivot postao je predmetom raznoraznih manipulacija u korist prvenstveno farmaceutskeindustrije. Svetose,naime,korisitiuioko,uvjetno proizvodnje i ugroze tog ljudskoga ivota proizvod je - i to vrlounosan- farmaceutskenemilosrdnei mainerije. Otvoriti se ivotu i blinjima Jo je jedna vrloozbiljna ugroza udananjem vremenu,u naem narodu,pa i vjernicima kada je u pitanju otvaranje prema ivotu. Mnogo je onih koji ne ele u brak. Oni pak koji su u braku, dugo se ne na djecu ili ele samo jedno, maksimalno dvoje, jer djeci pod svaku cijenueleosiguratiidatisve.Pasedogodidaimsvei dadnu, osim onoga najvanijega. Potresno lijepojeto izrazio - jedinac, kojega su roditelji pod drvcem obasipatisvimdarovima.Kadsuga upitalitobinajradijedobiozaovaj onimje odgovorio: "Ja bih najvie volio dobiti bracu ili seku, da se imamskimeigrati".Ili,kadaje jedan parpitao ujednojvelikojtrgovinitodakupesvome djetetu za vrijeme kada nisu kod ona imje odgovorila: "Naalost, roditelje ne prodajemo". ne moe od ovih ozbiljnih misli ni u ovo radosnoiraspjevanovrijeme.Nakonblagdana ivota,IsusaKrista,slavimoSvetu Obitelj.Ona nije bila nimalo imala ihje i mnogo vie od bilo koje nae obitelji. Bogjehtio knamaujednojskromnoj,alivjernoj obitelji. Marija i Josip spremno su odgovorili na Boji poziv i stavilisu mu sena raspolaganje.Nije li nam todovoljno jaka poruka? Ako se elimo zvati trebali bismo seotvoritiivotu. jepovezanostnepotivanja ivotainepotivanjaobitelji.Ljudiizrazorenihobitelji su nezdravih nazora i prema ivotu.Oni su nerijetko agresivnipremadrugima,lakoposegnuzasvakakvim orujem-pai onim koji ubija - u ,,Ijeavanju" nekih pitanja ili, to je jednako podignu ruku na sebe, ne vlastiti ivot. Zvono na uzbunu svakom misaonom posebnovjerniku,morabitisve pojava ubojstavaisamoubojstavaimedumaloljetnicima,i djecom. Strane su tovrednota. Na to nesmijemoostatibismo nali rjeenje,trebamosevratiti poprorocima,apostolimaipoNjegovuSinu!A Bojanezastarijeva.ApostolPavaovrloznakovito govoriopotivanjukojetrebavladati roditeljai djece. Ne bi tu smjelo biti sile roditeljske nesvoje djeceda ne klonu duhom!"(Kol 3,21), nitiosornosti,akamolinasiljamuapremaeni,niti neposlunostidjeceprema roditeljima(usp.Kol3,19-20), negousvemuljubav.Posluajmoimudrog Siraha koji nas da ne zaboravimo i ne zanemarimo ostarjeleroditelje,negodaihsljubavljupohadamoi pomaemo, i blagoslov Boji bit s nama. Kad je Otac poslao Isusa k nama kako bi otkupio svijet, On gaaljeujednuljudskuobiteljkojutimei Obnova dananjegsvijeta,pa i naega hrvatskoga drutva uspjet samo onda akoobitelji nama opet postane neto velikoisveto.UtomenamSvetaobiteljmoebitidobar primjer. Zrinka Novak Madebywww.wallcoo.comINov2006 t tAKTUALNO IMALI NADE ZA CRI{VU? Moda tkopomislitidasampretjeraotim pitanjem. ivot katolika sedojamdaje Crkvadamakojaiviodstareslave,pomalodaleka, senilna,zaostala,odijeljenaodsuvremenihsvjetskih trendova, paje ljudi ne ne uzimaju ozbiljno, neki od njezaziru,asvevienjihotvoreno je napada.Njeni slubenici nastoje doprijeti do svojih upljana najbolje to mogu.Osuvremenilisuse,prihvatilinovekomunikacije, upotrebljavaju razne znanstvene metode iz psiholo