UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET POLITIKIH NAUKA

Odsjek za urnalistiku Postdiplomski studij Komunikologije

MODUL: Medijski marketing menadment

TEMA: KOMUNIKACIJA PUTEM NOVOG MEDIJA INTERNETA

Sarajevo, januar, 2010. godine

SADRAJ

UVOD........................................................................................

3

1. Interpersonalna komunikacija.......................................... 1.1. Menadment u medijima................................................. 1.2. Pojam i nastanak Interneta ... 2. Interpersonalna komunikacija putem Interneta.. 2.1 Analiza komunikacije putem Chat-a ...... 2.2 Analiza komunikacije putem foruma 2.3 Analiza komunikacije putem facebook-a ..

4 5 6 9 13 15

18 ZAKLJUAK.................................................................................. LITERATURA................................................................................ 20

2

UVODVe dugo vremena mediji nisu samo posrednici koji prenose neki sadraj, ve su zapravo oformili vlastitu socijalnu sredinu i postali dio naeg vlastitog prirodno-umjetnog okruenja. Oni su prijatelji, neprijatelji, oboavani, omraeni... o njima priamo kao da su ljudi, dajemo im nadimke, oni nas uznemiravaju, ljute, prema njima smo pristojni... Od njih oekujemo jako puno, prenose nam neko znanje, predstavljaju zabavu. Pojava svakog novog medija izaziva nove nade i strahove u drutvu. Meutim, pristup informacijama postaje i vrlo jeftin! Vremenske i prostorne barijere su iezle. Svjetske mree danas su normalna pojava, samo ako to znamo i elimo prihvatiti! Veina onoga to kaemo o medijima govori prvenstveno o nama samima. Mnogobrojni naini na koje koristimo medije, odraavaju stanje drutva u cjelini. Mediji su postali nae ogledalo i obavezan dio naeg svakodnevnog ivota. U ovoj eri masovnih medija, dobro poznavanje mogunosti to ih prua neki medij, smatra se esto bitnim kljuem uspjeha u mnogim poslovima. Veina onoga to se dogaa u svijetu politike, privrede, umjetnosti, ak i religije, u tanine je povezano s raspoloivim medijima, i ovisi o njima. Bitka koju vode mediji za izazivanje panje je velika, panja se mora pridobiti, i to ne samo jednom, ve se mora stalno odravati/dokazivati. Internet je danas sredstvo komunikacije zbog kojeg je iza nas vrijeme muljanja, prodavanja demagogije i magle bh. graanima tj. onima koji aktivno koriste Internet, jer se sve lako saznaje, otkrivaju se lai, argumentirano se reagira na svakojake gluposti putem razliitih vrsta Internet koumunikacija, kao to su brojni forumi, chat-ovi i sl.

3

1. Interpersonalna komunikacija

Ljudi komuniciraju iz mnotva razliitih razloga. Komuniciramo radi zabave, no jednako tako da bismo pokazali srdanost i prijateljstvo, ali isto tako da bismo dobili neke informacije, da bismo nekog u neto uvjerili, i tako dalje. No, bez obzira na razloge, komuniciranje nam uvijek omoguuje prenoenje obavijesti o nama samima, o naim intelektualnim, emocionalnim i drutvenim osobinama. Komunikacija je obino obostrana. Za vrijeme govora jedne osobe, druga moe pokazivati neverbalne znakove zanimanja ili nezanimanja. Takvi znakovi komuniciraju, bez obzira na to to rije ima partner. Ljudi se izmjenjuju u govorenju, no u veini interpersonalnih situacija, oni ipak komuniciraju istovremeno. ak i kada neka osoba monopolizira konverzaciju, izrazi lica, vokalizacija i geste drugih, daju informacije obrnutog smjera. Interpersonalnu komunikaciju moemo odrediti kao interakciju u kojoj jedna osoba prezentira neke sadraje (informacije, poruke) drugoj osobi, da bi utjecala na njezino ponaanje, ili da bi uestvovala u stvaranju situacija, koje e pridonijeti mijenjanju vlastitih stavova i uvjerenja, odnosno da bi se pomoglo usvajanje odreenih injenica, generalizacija. Karakteristika masovnog komuniciranja je usmjerenost na iroku i heterogenu publiku. Obavijesti se prenose javno, te su dostupne i onima koji nisu ukljueni u organizirane oblike nastave.1 No komunikacija u masovnim medijima, kao i neke vrste interpersonalne komunikacije, npr. pisma ili telefonski razgovori, esto nisu tako obostrane, kao to je to interakcija licem u lice. Ljudi komuniciraju jedni s drugima, a ne jedni drugima. Komunikacija se danas smatra aktivnou u kojoj ni jedan in i ni jedna izjava nemaju znaenje mimo interpretacije ukljuenih osoba. Komunikatori to znaenje stvaraju zajedniki pa nema ni govora o jednostavnom prijenosu nedirnuta znaenja od jedne osobe drugoj. Dakle, znaenje ne zavisii iskljuivo o tanom izboru rijei i odsutnosti smetnji. Ono je proizvod meusobnog reagiranja najmanje dvije osobe, u povodu verbalnog i neverbalnog ponaanja partnera.1

Kathleen K. R. (1998) Interpersonalna komunikacija, gdje se misli susreu, Alinea, Zagreb, str.42;

4

Meutim, bitno je navesti da se komunikacija dogodila, i onda kada nije bila uspjena U tom pogledu ona je slina mnogim drugim aktivnostima. Mogue je, naprimjer, pobijediti ili izgubiti u partiji tenisa, no u oba sluaja igrali ste tenis. Na slian nain, ak i kad oajniki uzviknete "Pa mi ne komuniciramo!" - ipak ste komunicirali. Komunikacija je uspostavljena, bez obzira na to postiu li komunikatori svoje ciljeve, ili ne. Komuniciranje je ono to radimo kad drugima, verbalno ili neverbalno, iskazujemo svoje misli ili osjeaje. Radimo li to uspjeno, to je sasvim drugo pitanje.

1.

1. Menadment u medijima

Od poetka koritenja internet mree, medijski potroai su se sve vie ukljuivali u iroke lance elektronske trgovine i koristili su ostale medijske sadraje.Zahvaljujui usavravanju informacione i komunikacione strukture digitalne (globalne) ekonomije, proizvoai medijskih sadraja sve vie koriste prednosti ICT da bi stvorili (i ponudili) nove raznovrsne mogunosti i njima podredili svoje osnovne poslovne ciljeve, prodajne, servisne, finansijske (naini plaanja) i dr. Pri tome oni moraju voditi rauna da potroai znaajno i brzo mijenjaju svoje ponaanje u mnogim segmentima i raznim situacijama, ali i uslovima velike konkurencije. U izmijenjenim okolnostima nastaje potreba za novim modelima poslovanja i primjeni novih menadment tehnika. Krner i Zimmermann smatraju da se u medijskoj poslovnoj sferi odavno mogu primjetiti tendencije mijenjanja ekonomije i biznisa posljedino menadmenta, vezane za inteziviranje mrenog poslovnog povezivanja i poveanost razmjene, koja je posledica boljeg informisanja i poveanja mogunosti izbora medijskih potroaa. Nova digitalna ekonomija se lanano prostire na sve drutvene i privredne oblasti, a po prirodi stvari je najvie zahvatila medijsku industriju.

5

Navedena lanana reakcija zasniva na visokim tehnologijama, informacionom inovacionom bumu, komunikacijskim inovacijama, logistikim uslugama i novoj paradigmi menadmenta. Mreni poslovni procesi omoguuju normalno i fleksibilno funkcionisanje tokova kapitala i drugih resursa, profita, tehnolokih inovacija, menadmenta, konkurencije i kompetentnosti u medijskoj industriji. Savremena konkurencija na medijskom tritu je izuzetno dinamina, sloena i odvija se na vie nivoa. Uspjeno konkurisanje pretpostavlja poznavanje proli h i sadanjih procesa, i prognozu buduih procesa. Pojava novih posrednika i vrijednih web stranica postavlja nove zahtjeve pred menadment u medijima u pogledu neophodnih promjena u nainu pruanja usluga koje su orjentisane prema medijskim potroaima.

1.2.

Pojam i nastanak Interneta

Internetizacija je obiljeje savremenog doba. Ona je u sutini proces postpenog ovladavanja tehnologijama Interneta, uvoenja, upoznavanja i primjene Interneta u gotovo sve segmente svakodnevnog ivota. Savremena informacijsko-komunikacijska tehnologija je osnova usaglaenog globalnog upravljanja i nuna socijalna konfiguracija i ivotni stil, koji su u stanju da (pri)vuku 10 biliona ljudi.2 Internet je globalna mrea nekih 45.000 kompjuterskih mrea, koje su omoguile trenutnu i decentraliziranu komunikaciju. Relativno je mlad medij, koji na sveobuhvatan nain prua podrku ostalim oglaivakim medijima.

2

Voki-Avdagi, J. (2002) Suvremene komunikacije: Ne/sigurna igra svijeta, Sarajevo, str. 15.

6

Uloga Interneta sve je intenzivnija. Internet se pokazao kao sredstvo kroz koje je mogue plasirati pojedine teme, zbog toga se u posljednje vrijeme Internet uvlai u sve sfere ivota. Ovaj "novi medij", kako ga mnogi definiraju, prua mogunost svakodnevnog komuniciranja.

2. Interpersonalna komunikacija putem Interneta

Bez komuniciranja nema ni proizvodnje, a ni stvaranja i odravanja ljudskih odnosa, posebno onih u demokratskim uslovima ivota. Nee stoga zauditi da se komunikologiji i njenim rezultatima posveuje sve vie panje u ivotnoj praksi, posebno u razvijenijim zemljama. U komuniciranju preko Interneta vrlo je malo mogunosti za pravi ljudski kontakt. Ne samo da ne vidimo naeg sagovornika, nego esto ni ne znamo s kim razgovaramo. A, nije svejedno kako prenosimo nae poruke, kako komuniciramo s drugima. Zbog ogranienja komunikacije upotrebom raunara, vladaju posebna pravila i razvijeni su neuobiajeni komunikacijski signali. Internet tako vrvi nerazumljivim kraticama, smijenim znakovima i zagonetnim simbolima. A sve u svrhu bre i potpunije komunikacije. Da bi se skratilo vrijeme potrebno za pisanje tekstovnih poruka, korisnici upotrebljavaju skraenice i akronime (kratice sastavljene od poetnih slova rijei). Ako idete na chat, pogotovo strani, svakako trebate poznavati one osnovne da vam se ne dogodi loa komunikacija. U tablici 1, dat je dio kratica, na koje moemo naii na Internetu.

B4

Before

Prije

7

BRB F2F BF GF IB ILU JK KIT LOL Msg NP Pls Thx

Be right back Face to face Boyfriend Girlfriend I'm back I love you Just kidding Keep in touch Laughing out loud Message No problem Please Thanks

Odmah se vraam Licem u lice Deko Djevojka Evo me natrag Volim te Samo se alim Ostani u kontaktu Glasno smijanje Poruka Nema problema Molim te Hvala

Tablica 1. Neke od najee koritenih kratica

Komuniciranje ukljuuje upotrebu simbola. Oni su sadrani u rijeima i u mnogim naim gestama. Simboli se odnose na misli i osjeaje. Komuniciranje je tim lake to su znaenja tih simbola ujednaenija. No upravo injenica da ljudi esto pridaju drukija znaenja istim simbolima, jedan je od najveih izazova ljudskom komuniciranju. Osnovna konstrukcija smajlija sastoji se od oznaka za oi, nos i usta, dakle :-). Ako se ovaj niz od tri znaka pogleda okrenuto za 90, vidi se nasmijano lice. Na isti nain "itaju" se i ostali smajliji, kojih je vremenom nastalo jako puno. Smajli je postao toliko popularan, da je ak ukljuen u AutoCorrect Microsoft Worda. Ako u Wordu upiete :-) dobit ete . U tablici 2. prikazan je dio osnovnog skupa smajlija.

8

:) :-) :o) :( :-( :o( :,-( :-o ;-) :-| 8-| X-( :-X :-\ :-? :-@ :-* :-P :-Ozzz :-# :@%$# %-) ---