glavni i odgovorni urednikfmpe.edu.ba/images/pdf/casopis_travnik_no2_a.pdfu bih, putem interneta,...

IZDAVAČ

UNIVERZITET U TRAVNIKU

Za izdavača: Rasim Dacić, rektor UniverzitetaAdresa: Aleja Konzula br.5Glavni i odgovorni urednik: Fuad BajraktarevićTehnički urednik: Haris Dacić, Mersiha Beganović

REDAKCIONI ODBOR

Mustafa FestićFahrudin Šebić

Zećir HadžiahmetovićSuada Dacić

Milenko DostićRasim Dacić

Mehmed KenovićIbrahim Bušatlija

Zijad NuhovićHalil Kalač

Jasna BajraktarevićSafet Kurtović

Marinko MarkićMehmedalija Hadžović

Mersud FerizovićMujo Dacić

Dobromir BonacinHalid KurtovićDžemal KulašinNamikČolakovićSenad TurkovićHajriz BećirevićDženan Kulović

Nermin SabitovićBajruzin Hajro Planjac

Lektor: Zemira Fazlić, profesorKorektor: Zećir Hadžiahmetović

ADRESA : Aleja Konzula br.5 Travnik 72270Tel/fax : 38730/541-061 ;38761/172-158, 38762/467-266e- mail : [email protected]

Štampa: IGK “Planjax”

Tiraž: 300

Projekat sufinansirali:

Federalno ministarstvookoliša i turizma

Općina Visoko

Turistička zajednica Zeničko.-dobojskogkantona

“Rampart” d.o.o Visoko

Fuad BajraktarevićRiječ urednika....................................................................................................................................................................4

Nenad Brkić, Faruk UnkićPovećanje konkurentske prednosti turističke destinacije korištenjem interneta...............................................................5

Dacić RasimKvantifikacija dohotka turističkih organizacija nastale kao rezultat rada u posebnim pogodnostima..........................13

Senada Mehdin, Lejla DacićPrirodni resursi i kulturno-istorijska baština planine Oštrelj u funkciji razvoja turizma..............................................16

Semir OsmanagićBosanska dolina piramida – turistički proizvod globalnog značaja..............................................................................20

Jasna Bajraktarević, Fuad BajraktarevićPsihološki aspekt marketinga u reklamnim porukama i sublimirajuće delovanje na ličnost potrošača.......................27

Ivanka Avelini HoljevacPoslovna etika – dimenzija kvaliteta turizma..................................................................................................................34

Fuad Bajraktarević, Mujo Dacić, Haris DacićSavremene tendencije razvoja preduzetničkih organizacija...........................................................................................40

Šemsudin Plojović, Senad BušatlićTehnološke inovacije kao faktor sticanja konkurentske prednosti..................................................................................49

Jelena BožićGraditeljsko nasljeđe i kulturni turizam.........................................................................................................................56

Senad Dervišević, Fadila Kiso, Suada Dacić, Abidin DeljaninUticaj koridora Vc na razvoj turizma u Bosni i Hercegovini.........................................................................................64

Jasna Bajraktarević, Fuad BajraktarevićOrganizaciono ponašanje................................................................................................................................................70

Muamer KalićProgram stvaranja uslova za razvoj seoskog turizma u ZE-DO Kantonu......................................................................75

Fehim RecicaPrometna infrastruktura osnova razvoja turizma na Kosovu.........................................................................................78

Selim ŠaćirovićOcena mogućnosti i analiza turističkih resursa regije Sandžaka...................................................................................85

Senad Bušatlić, Šemsudin PlojovićMogućnosti i pravci primjene formacionih tehnologija u procesu istraživanja tržišta..................................................91

Fuad Bajraktarević, Jasna BajraktarevićUpravljanje znanjem.......................................................................................................................................................97

Suzana Marković, Sanja Raspor, Džemal KulašinZadovoljstvo klijenata u hotelskoj industriji – koncept i mjerenje...............................................................................105

Advan RepakNeke od etnoloških karakteristika u turističkoj ponudi BIH s posebnim osvrtom na dolinu piramide u Visokom......113

Uputstvo za pisanje radova...........................................................................................................................................123

SADRŽAJ

RIJEČ UREDNIKA

Poštovane kolegice i kolege, uvaženi čitaoci,

Drugi broj časopisa „Univerzitetska hronika“, koji je pred Vama, je tematskog karaktera. Pretežno obrađujeradove međunarodnog naučno-stručnog skupa pod nazivom:“Evaluacja prirodne i kulturno-historijske baštineu funkciji razvoja turizma sa posebnim osvrtom na grad Visoko i Centralnu Bosnu (nova vizija razvoja turizma),održanog u Visokom 15. i 16. oktobra 2009. godine. Organizator navedenog skupa bio je Fakultet za menadž-ment i turizam Univerziteta u Travniku. Sponzori i pokrovitelji su bili: Federalno ministarstvo okoliša i turizma,Općina Visoko, Rampart d.o.o Visoko, Fondacija „Arheološki park Bosanska piramida sunca“, Turistička za-jednica Zeničko-dobojskog kantona, Fakultet za menadžment i turizam u Travniku i Hotel „Centar“ Visoko.Jedan od osnovnih ciljeva navedenog naučno-stručnog skupa, pa tako i radova objavljenih u ovom časopisujeste afirmacija novog pristupa menadžmentu u turizmu: internacionalnog, etičkog, ekonomskog, tehničko-tehnološkog, inovacijskog, informatičkog, kulturnog, historijsko. Na ovaj način raspoloživi resursi naše zemljebiće prikazani u novom svjetlu što će doprinijeti bržem prevazilaženju negativnih efekata recesije i povećanjuekonomskog rasta i prosperiteta. Najbolji primjer za to su najnovija arheološka istraživanja u okolini Visokog,koja su potakla interesovanje svjetskih stručnjaka i time Bosnu i Hercegovinu svrstala u red zemalja sa zan-imljivim turističkim potencijalom.Radovi u ovom časopisu predstavljaju nastavak istraživanja i realizacije zaključaka sa prvog simpozija u or-ganizaciji Fakulteta za menadžment i turizam iz Travnika, održanog na Vlašiću 14. i 15. marta 2008. godine iobjavljenih radova u prvom broju časopisa.Nadamo se da će sadržaj časopisa zadovoljiti spektar interesovanja šire čitalačke publike a posebno onih kojise bave turizmom, te vas sa velikim zadovoljstvom pozivamo da svojim stručnim, naučnim i istraživačkimradovima obogatite sadržaj časopisa i time zajednički doprinesemo razvoju i plasiranju bogate kulturno -is-torijske baštine Bosne i Hercegovine.

S poštovanjem,

Glavni i odgovorni urednik,

Fuad Bajraktarević

SAŽETAK

Danas je nezamislivo baviti se turističkomdjelatnošću bez njene promocije na Internetu.Turističke destinacije se nadmeću kroz primjenuinformaciono-komunikacionih tehnologija, a prijesvega Interneta, kako da na najbolji načinpromovirali svoj turistički proizvod..Na globalnomturističkom tržištu je prisutna konkurencija proizvodabrojnih turističkih destinacija. Svaka od njih, u kre-tanju globalne ponude i potražnje turističkogproizvoda, nastoji osvojiti najpovoljniju poziciju. Utoj konkurentskoj borbi najviše uspjeha imaju oneturističke destinacije koje pored atraktivne turističkeponude imaju i razvijenu marketinšku strategiju.Imajući u vidu globalnost turističkog tržišta najusp-ješnije su one destinacije koje primjenjuju e-marketing u svrhu provođenja marketinške strategije,kao i prezentaciju turističkog proizvoda putem webstranicaCilj istraživanja je da se sagleda konkurentskaprednost turističkih zajednica Zeničko-dobojskogkantona i Srednjobosanskog kantona u odnosu nadruge turističke zajednice prisutne na području Bosnei Hercegovine sa aspekta upotrebljivosti web strani-ca. Razlog za ovo istraživanje je činjenica da posjeti-oci web stranice žele da na brz i jednostavan načinpronađu određene informacije, jer ako traženeinformacije ne pronađu u razumnom roku, odlaze naweb stranice konkurencije.

Istraživanje će obuhvatiti analizu web stranica ikvaliteta proizvoda i usluga koje turističke zajedniceu BiH, putem Interneta, pružaju turistima i drugimstakeholderima. Analiza treba da pokaže koji jekvalitet web prezentacije zastupljen u Zeničko-dobo-jskom i Srednjobosanskom kantonu u odnosu nadruge turističke zajednice u BiH. Analiza je baziranana modelu kvaliteta usluga na Internetu koji je defini-ran od Zeithaml, Parasuraman i Malhotra (2002).

Ključne riječi: Turizam, Internet, web stranice,turističke zajednice, Bosna i Hercegovina.

Key words: Tourism, Internet, web sites, touristboards, Bosnia and Herzegovina.

ABSTRACT

Nowadays, without a promotion of tourism on theInternet, it is unthinkable to carry out tourist activi-ties. Tourist destinations are competing in using ofinformation- communication technologies, first of allthe Internet, in order to promote their tourist productsin the best way they can. A competition of manytourist destinations products is present on a globaltourist market. Every one of them is trying to win thebest position in the movement of a global supply anddemand of a tourist product. In this competition themost successful are those tourist destinations thatbeside attractive tourist offers have a developed mar-keting strategy. Taking into consideration the global-ity of a tourist market, the most successful destina-tions are those that use e-Marketing in order to carryout marketing strategies, within the same presenta-tion of tourist products through the websites.

A goal of the research is to examine a competitiveadvantage of tourist communities of Zenica-Dobojcanton and Central Bosnian canton compared to othertourist communities present in Bosnia andHerzegovina with the aspect of a website usability. Areason for this research is the fact that website visi-tors want quickly and easily find specific informa-tion, on the contrary, if they do not find requestedinformation within a reasonable time, they will go tothe competition websites.

The research will include websites analysis and prod-ucts quality, as well as a service that tourist commu-

II MEĐUNARODNI NAUČNO - STRUČNI SKUP

II IZDANJE ČASOPISA UNIVERZITETA U TRAVNIKU

POVEĆANJE KONKURENTSKE PREDNOSTI TURISTIČKEDESTINACIJE KORIŠTENJEM INTERNETA

INCRESE COMPETITIVE ADVANTAGE OF TOURISTDESTINATION USING INTERNET

Nenad Brkić, Ekonomski fakultet, SarajevoFaruk Unkić, Mješovita srednja škola, Tešanj

nities in BiH, through the Internet, offer to thetourists and other stakeholders. The analysis shouldshow what quality of a web presentation is present inthe Zenica-Doboj canton and the Central Bosniancanton compared to other tourist communities inBiH. The analysis is based on a model of a servicequality on the Internet, which is defined by Zeithaml,Parasuraman and Malhotra (2002).

1. UVOD

Danas je turizam pod snažnim uticajem razvoja infor-maciono-komunkacionih i drugih tehnologija, a prijesvih Interneta. Prednost Interneta kao medija je uravnopravnosti predstavljanja kako malih tako ivelikih turističkih destinacija. Imajući ovu činjenicuu vidu i Bosna i Hercegovina, kao mala zemlja, možekroz globalni marketinški komunikacioni kanalprezentirati ljepote i vrijednosti svojih turističkih des-tinacija.

Razvoj turizma u BiH predstavlja jedan od prioritetaukupne strategije razvoja zemlje (PRSP, 2003).Posebnu ulogu u ukupnom razvoju i promocijiturizma u BiH imaju turističke zajednice. Uloga iorganizacija turističkih zajednica u BiH regulisana jeZakonom o turističkim zajednicama kojeg donosedržavne institucije u BiH (Službene novine FBiH,1996) i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona oturističkim zajednicama i unaprjeđenju turizma uFederaciji Bosne i Hercegovine (Službene novineFBiH 28/03).

Istraživanje u ovom radu obuhvata analizu web stran-ica i kvaliteta usluga koje turističke zajednice u BiH,putem Interneta, pružaju turistima i drugim stake-holderima, sa posebnim akcentom na turističkezajednice Zeničko-dobojskog i Srednjobosanskogkantona. Analiza je obuhvatila 12 turističkih zajedni-ca, i to na nivou države BiH i deset kantona uFederaciji BiH. Analiza je bazirana na modelukvaliteta usluga na Internetu koji je definiran odZeithaml, Parasuraman i Malhotra (2002).

2. WEB STRANICE KAO MARKETINŠKOORUĐE

Danas je gotovo nemoguće konkurirati naturističkom tržištu bez dobro osmišljene marketinškestrategije na Internetu. Internet može da imavišestruki značaj i to: kao sredstvo trgovine, kao mar-ketinško sredstvo. Internet je interaktivan, Internetnudi kontinuitet, Internet nudi mogućnost širenja,

brzog prenošenja informacija, te fleksibilnost iInternet je mjerljiv .

Internet pruža odlično okruženje za djelovanjemarketinga i uključuje potencijalne posjetitelje ukorisnu komunikaciju. U toj komunikaciji pruža imse mogućnost da daju povratne informacije, dasudjeluju u anketama, takmičenjima i promocijama.

Web stranice na Internetu su otvorene 24 sata svakogdana, pa je zainteresirani mogu posjetiti kada tonjima odgovara. Web stranice na Internetu vlasnikuvijek može mijenjati i one su odmah uočljive. Tonije slučaj s drugim marketinškim sredstvima.

Na Internetu se može mjeriti broj posjetitelja, surfan-je po web stranici i reakcije na promocije. Na tajnačin vlasnik web stranice može ocjenjivatiučinkovitost svojih marketinških aktivnosti . Za raz-liku od drugih marketinških alata, putem Interneta jeomogućen prijenos multimedijalnih sadržaja kakotekstualnih, zvučnih, animacijskih tako i slikovnih ivideo zapisa.

Za povećanje konkurentske prednosti značajan je isistem elektronske pošte, putem koje se mogu stvaratinovi kontakti, zadržavati već postojeći ili održavatiodnosi sa uspostavljenim kontaktima. Većina pos-jetitelja web stranica ima svoju e-mail adresu ispremna je registrirati se na web stranicu za primanjeinformacija ukoliko je omogućeno registriranje u e-mail listu. Pohranjivanjem e-mail adresa u bazupodataka, marketari mogu samo za nekoliko sekundaobavijestiti svoje klijente o novostima, ponudi uslu-ga, izmjenama sadržaja web stranice ili provesti bilokoju drugu marketinšku aktivnost..

Posljednjih godina, razvoj Interneta se znatno ubrzaoi mnoge zemlje u svijetu unaprjeđuju svoje Internetusluge. Poel i Leunis vjeruju da je Internet veomabitan kanal distribucije za potrošače.Prema posljednjim istraživanjima, Internet je naje-fektivniji kada se koristi kao oglašivačko i marketingsredstvo. Može se prihvatiti da Internet mjenjasvakodnevnicu čovjeka, kompanije i organizacije,kao i načina na koji oni tragaju za informacijama.Pored toga, validnost Interneta kao oglašivačkog imarketinškog sredstva je već dokazana. Autor Burkeje zaključio da sadržaj web stranica ima značajanefekat na promociju i marketing i da novi sistemi zainterakciju sa Internetom postaju naklonjeni koris-niku, što dovodi do proširenja njegovog poljakorištenja.



Ciljanje i stopa odgovora su dva najvažnija aspektadigitalno umreženih komunikacija danas.Istraživanja fokusirana na Internet, koja su sprovede-na posljednjih godina, uglavnom se baziraju na pro-mociji i marketingu. Pored svih izvora na Internetu,WWW funkcije su najčešće korištene za oglašavanjei marketing.

3. ODREDNICE KVALITETNE WEBSTRANICE

Prema mišljenju Arnetta i Bridgewatera, Internetu suprethodila brojna istraživanja, koja su smatrala da ćeInternet dovesti do "marketinške revolucije", a da liće se ova revolucija desiti, zavisi uglavnom od togada li Internet ima utjecaj na kreiranje konkurentskihprednosti. Sterne navodi sedam potencijalnih pred-nosti efektivnosti Internet marketinga: poboljšanjekorporativnog imidža, unaprjeđenje odnosa sa klijen-tima i investitorima, pronalazak novih korisnika,povećanje vizuelnog identiteta, smanjenje troškova,proširenje tržišta, te poboljšana interna komunikacija.Literatura o Internet marketingu kao i o mjerenjuefektivnosti Web stranica je u porastu. Zaključci kojise često sreću su da organizacije imaju brojne razlogeza prisutnost na Webu, a ti razlozi utječu na dizajn,inplementaciju i efektivnost mjerenja stranica.

Posmatrajući Web marketing kao još jedno oružje uarsenalu kompanije, informativno/ komunikacionidizajn je najčešće korišten danas.Informativno/komunikacioni dizajn Web stranicauglavnom nudi veliku količinu informacija i gradiodnose sa klijetima (kupcima, korisnicima,investitorima, javnošću), te omogućava trenutnoglobalno prisustvo organizacije, gradeći u isto vrijemširoku poznatost imidža. Veoma često, ciljevi Webstranica su povezani sa izgradnjom imidža. Rezultatiistraživanja sprovedenog od strane McNaughtonotkrivaju da izgradnja imidža na Web stranici jeokarakterizirana visokom frekvencijom sadržaja.Organizacije koje grade imidž na Webu, koriste svojestranice da prenesu informacije o sebi samima, svo-jim proizvodima i o toj industriji.

Hoffman tvrdi da potrošači vrednuju Web stranicuprema njihovoj zabavi, informativnosti i mogućnostikupovine, te koriste Web iz socijalnih razloga, daprikupe informacije, te iz ekonomskih razloga. Poredtoga, razmatra se da li Web postaje zamjena za drugeaktivnosti i da li je to pozitivno povezano savjerovanjem da su događaji izvan lične kontrole, inegativno sa vjerovanjem da neko može kontrolirati

događaje. Eksterna orijentacija navodi ljude dakoriste Web za eksperimentalne, ritualiziraneaktivnosti, dok suprotno, interna orijentacija navodiljude da koriste Web sa određenim ciljem, te da bikompenzirali neke aktivosti kao što je potraga zainformacijama o proizvodu ili usluzi. Zeithaml otkri-va kroz akademsko istraživanje da postoji određenibroj kriterija koji se koriste prilikom evaluacije Webstranica u globalu, kao i prilikom analize kvalitetapojedninačne usluge. To uključuje: dostupnost infor-macija i sadržaj, jednostavnost korištenja, politikuzaštite privatnosti, grafički stil, ažurnost i druge kri-terije.

3. BOSNA I HERCEGOVINA KAOTURISTIČKA DESTINACIJA

Bosna i Hercegovina predstavlja veoma zanimljivuturističku destinaciju. To je rezultat geografskogpoložaja, izuzetnih prirodnih ljepota, kulturno-his-torijskih vrijednosti i pogodnih klimatskih uvjeta. Naovom su se području stoljećima ukrštale različite kul-ture, religije i tradicije što daje dodatnu vrijednostkreiranja specifičnog turističkog proizvoda. Bosna iHercegovina posjeduje prirodne mogućnosti zarazvoj različitih vrsta turizma kao što su:" Planinski: Olimpijske planine Bjelašnica,Jahorina, Igman i Trebević, Vlašić kod Travnika.Tosu veliki resursi u funkciji razvoja zimskog turizma isportske rekreacije. " Banjski: banje na Ilidži kod Sarajeva, uFojnici, Kiseljaku, Tešnju, Tesliću, Tuzli, Olovu,Srebrenici, Višegradu. One predstavljaju bogatstvotermalnih izvora radioaktivne i mineralne vode kojisu još u ranom historijskom periodu bile predmeteksploatacije u svhu liječenja. " Morski: Neum sa 270 sunčanih dana u godinije bosanskohercegovački izlaz na Jadransko morekoji sa svojom okolinom (Mostar, Stonski zaljev,Hutovo blato) pruža jedinstvene šanse za odmor irekreaciju." Kulturno-historijski spomenici: U Bosni iHercegovini postoji velik broj kulturno-historijskihspomenika koji su vezani za određena historijskarazdoblja Bosne i Hercegovine počevši od stećaka,ilirskih utvrđenja, turskih i austrougarskih građevinameđu kojima dominiraju tvrđave u Sarajevu,Kraljevoj Sutjesci, Vranduku, Gradačcu, Tešnju,Maglaju, Mostaru i mnogim drugim mjestima. " Religijski: Međugorje je nakon pojavljivanjaDjevice Marije postalo moderan centar vjerskogturizma sa izgrađenim kapacitetima, infrastrukturomi ostalim sadržajima; Prusac, Jajce, te mnogobrojni



vjerski i kulturni spomenici četiri religije (islam,judaizam, katolicizam, pravoslavlje) koji na ovimprostorima stoljećima egzistiraju u savršenomskladu. " Lovni i ribolovni: očuvanost prirode, bogatst-vo rijeka, jezera, razne vrste divljači predstavljajuizuzetnu turističku atrakciju Mnoga bosanskohercegovačka vrijedna prirodnabogatstva su ostala sačuvana. To su kanjoni Rakitnicei Krušnice, rezervati ptica Hutovo blato i Bardača,prašuma Perućica, jezera kao što su Blidinje,Prokoško, Šatorsko i Boračko, vodopadi Kravice,Skakavac, Kozica, rijeka Una sa svojim slapovima,gornji tok Neretve, izvor Bune.

U periodu do 1992. godine su izgrađeni značajnituristički kapaciteti, infrastruktura i transportnamreža predstavljajući solidnu osnovu za dalji razvojove djelatnosti. Stručni kadrovi su potvrdili svoju vri-jednost i stekli nova iskustva u organizaciji XIVZimskih olimpijskih igara 1984. godine, kao imnogih drugih međunarodnih sportskih, kulturnih iprivrednih manifestacija. U periodu od 1992.-1995.godine došlo je do velikog razaranja i uništavanjaturističkih kapaciteta. Međutim, danas je veliki brojvrijednih objekata turističke ponude opet u funkciji.

Aktivnostima formiranih turističkih zajednica,udruženja turizma pri privrednim komorama,mnogobrojnim kvalitetnim turističkim agencijama,većinom privatiziranim preduzećima iz ove oblasti, tepodrškom nadležnih vladinih institucija, turizamBosne i Hercegovine može postati jedna od glavnihprivrednih djelatnosti koja će istovremeno promovi-rati državu u jednom potpuno novom svjetlu.

Posebnu ulogu u razvoju i promociji turizma u BiH,kao i u izgradnji BH kao popularne turističkedestinacije, imaju turističke zajednice. Nemajedinstvene turističke zajednice na nivou državeBosne i Hercegovine. Turističke zajednice su organi-zovane na nivou entiteta i to: Turistička zajednicaFederacije Bosne i Hercegovine i Turistička organi-zacija Republika Srpska, a u okviru Federacije Bosnei Hercegovine turističke zajednice su organizovanekao turističke zajednice kantona (deset kantona uFBiH).

Zajednički ciljevi turističkih zajednica su: 1)unaprjeđivanje općih uvjeta boravka turista i to oso-bito podizanje kvalitete turističkih i drugihkomplementarnih usluga, očuvanjem i stvaranjemprepoznatljivog i privlačnog turističkog okruženja i

osiguranjem turističkog gostoprimstva na područjuza koje su osnovane; 2) promocija turističkogproizvoda područja za koja su osnovane, u skladu sasistemom promocije turizma i njegovim posebnim iopćim zadaćama od nivoa mjesta do nivoaFederacije, a radi uključivanja u europske i svjetsketurističke tokove; 3) razvijanje svijesti o važnosti iprivrednim, društvenim i drugim učincima turizma,te po potrebi i važnosti očuvanja i unaprjeđenja svihelemenata turističkog proizvoda određenog područja,a osobito zaštite okoliša.

4. METODOLOGIJA

U ovom istraživanju, autori su pokušali procijenti dali, kako i u kojoj mjeri različite web straniceturističkih zajednica u BiH promoviraju turizam iBosnu i Hercegovinu, sa posebnim akcentom naTurističke zajednice Zeničko-dobojskog kantona iSrednjobosanskog kantona. Naše istraživanjeuključuje analizu web stranica i kvaliteta usluga kojeturističke zajednice u BiH isporučuju preko Internetaturistima i drugim interesnim grupama. Da bismo ost-varili ovaj cilj, metodologija je razvijena prema kri-terijima koje je Zeithaml identificirala kao najčešćekorištene od strane klijenata prilikom evaluacijekvaliteta usluga isporučenih preko web stranica.

4.1. Upitnik

Upitnik se sastojao od šest širih oblasti, konstruiranihda obezbijede povezane dimenzije efektivnosti ikvaliteta web stranica. Ukupno, upitnik se sastojaood 33 pitanja. Pitanja su bila zatvorena, uglavnomdihotomna.

Prva oblast je posvećena dostupnosti informacija isadržaju. Osnovni uslov za uspjeh online poslovanjaje stvaranje razloga za ponovnu posjetu. Kvalitetinformacija se sastoji od relevantnih, tačnih,vremenski određenih, prilagođenih prezentiranihinformacija. Također, ugodan doživljaj prilikom prveposjete je razlog za ponovnu posjetu. Pitanja iz oveoblasti su formirana sa ciljem da prikupe podatke o:institucionalnim informacijama, vijestima,publikacijama i zvaničnim dokumentima vezanim zaaktivnosti institucije, saopćenja za javnost, veze sasličnim stranicama i izvorima informacija,mogućnosti pitanja i interaktivne komunikacije, dos-tupnost informacija na stranim jezicima, te ažurnost.

Pitanja iz druge oblasti se odnose na lakoću korišten-ja, (definirano kao stepen do kojeg korisnik može



očekivati lakoću korištenja bez dodatnih napora).Korisnik teži ka brzom odgovoru. Priroda navigacije,lokalni pretraživač, postojanje mape stranice,mogućnost jednostavnog printanja, dokumenti koji semogu downloadovati, pristup mailing listi imogućnost korištenja baze podataka te institucije, suispitivani kroz osam pitanja iz ove oblasti.

Treća oblast se sastojala od dva pitanja vezana za pri-vatnost. U online uslugama, privatnost uključujezaštitu profesionalnih informacija (npr. ne želimopodijeliti prikupljene informacije o potrošačima sadrugim web stranicama). Istraživanje sprovedeno odstrane Hoffmana i njegovih kolega otkriva da 87%korisnika Interneta u SAD smatra da oni trebaju imati"potpunu kontrolu" nad demografskim informacija-ma koje se prikupljaju na web stranicama, i preko71% vjeruje da treba kreirati zakone za zaštitu privat-nosti online. Politika privatnosti i/ili izjava oprivatnosti su proučavane da bi se shvatio stepenprivatnosti moguć na ovim stranicama.

Grafička rješenja su predstavljena u četvrtoj grupipitanja. Elementi grafičkog stila su: boja, oblik, logo,grafika i animacije, i inkorporirani su u četiri pitanja,od kojih dva otkrivaju prisustvo državnih simbolaBosne i Hercegovine na ispitivanim stranicama.

Peta oblast se odnosi na pouzdanost tj. mogućnostoslanjanja na informacije. Dva pitanja su formuliranada oslikaju ažurnost - da li web stranice imaju stran-ice "u izradi" i/ili "polomljene veze"?

Konačno, šesta oblast - ostali kriteriji - uključuje dvapitanja. Prvo je vezano za domenu web stranice(pamtljivost, konzistentnost) dok je svrha drugogpitanja da otkrije da li su web stranice izlistane napopularnim bosansko-hercegovačkim imeđunarodnim pretraživačima.

4.2. Uzorak

Naše istraživanje uključuje analizu web stranica ikvaliteta usluga koje turističke zajednice u BiHisporučuju preko Interneta turistima i drugim interes-nim gupama. Analiza je sprovedena na 12 turističkihzajednica na BiH državnom nivou i to Turističkazajednica FBiH, Turistička organizacija Republikesrpske i deset kantona u Federaciji BiH.

Za razliku od istraživanja provedenog 2004. godinegdje su samo četiri turističke zajednice imale reg-istrovanu web stranicu na Internetu, situacija je

značajno poboljšana tako da samo Turistička zajedni-ca Livanjskog kantona nema svoju prezentaciju naInternetu.

Proučavane su sljedeće web stranice:www.bhtourism.ba, www.turizamrs.org, www.saraje-vo-tourism.com, www.tzsbk.com, www.tzusk.com,www.tz-zupanijeposavske.ba, www.zedoturizam.ba,www.turism-tk.ba, www.turizam-bpk.ba,www.hercegovina.ba i www.visithercegovina.com

5. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I KOMENTARI

5.1. Dostupnost informacija i pitanje sadržaja

Turističke zajednice koje imaju oficijelne web stran-ice ne koriste iste za vlastitu promociju, već u svrhupromocije turizma široj javnosti. Zbog toga, one nenude dovoljno informacija o svojoj organizaciji.Oblast sa najnovijim vijestima postoji u 58%turističkih zajednica. Vijesti su organizirane narazličite načine, tri turistička zajednice izdajepublikacije pa i mjesečni magazin koji se može dobitii online. Među njima je i Turistička zajednicaZeničko-dobojskog kantona.

Dostupnost zakona i drugih pravnih akata nije važnaza posjetitelje ovih stranica, stoga analizirane stranicenemaju tu vrstu informacija. Kao što je naglašeno napočetku, turističke zajednice ne promoviraju sebe inemaju adekvatne informacije o svom poslovanju,tako da samo dvije web stranice imaju zvanične pub-likacije, npr. brošure, biltene, godišnje izvještaje i sl.Samo jedana stranica posjeduje mjesečni magazin.Ažurne informacije također nisu dostupne, kao što susaopćenja za javnost, govori i druge PR aktivnosti.

Downloadovanje i printanje različitih bjanko doku-menata može biti važno za posjetitelje, npr. hotelskerezervacije, plan grada i sl, ali samo tri od istraženihstranica ima tu mogućnost.

Situacija sa vezama (linkovima) na druge sličnestranice je nešto drugačija. Udio od 75% analiziranihstranica daje posjetiocima bitne veze, npr. za hotele,gradove, turističke atrakcije itd. Čak i ako nemamogućnosti za vezu sa drugim web stranama, postojiinformacije sa adresom i telefonskim brojem nave-denih organizacija i institucija.

Niti jedna turistička zajednica nema mogućnost zaonline komunikaciju sa svojim posjetiocima.



Uglavnom je omogućena komunikaciju preko e-maila. Ova činjenica je rezultat latentnog pristupavlastitoj promociji, ali bez adekvatne komunikacijenije moguće isporučiti kvalitetnu uslugu.

Veoma interesantne podatke smo dobili na pitanjavezana za različite jezike koji se sreću na analiziran-im web stranicama. Samo 50% ispitanika imaju verz-iju na engleskom jeziku. Interesantno je da nitiTuristička zajednica Zeničko-dobojskog kantona(postoji samo "mrtvi" link), niti Srednjobosanskogkantona nemaju verziju na engleskom jeziku. JedinoTuristička zajednica FBiH ima pored verzije naengleskom jeziku i verziju na njemačkom jeziku.

Sadržaj web stranica je ažiriran redovno na 59%stranica, dok preostalih 41% ne posvećuju dovoljnopažnje novim informacijama.

Cilj korporativnog komuniciranja je stvoriti korpora-tivnu marku, reputaciju ili imidž kompanije u ciljuizgradnje povjerenja, biti atraktivan za potencijalnezaposlenike te generirati vrijednost za investitore.Činjenica je da je osnovna svha korporativnog komu-niciranja sama komunikacija i objašnjenje korpora-tivne strategije u cilju izgradnje pozitivnog imidžakod najznačajnijih ciljnih grupa. Turističke zajedniceu Bosni i Hercegovini ne pokušavaju da promovirajusebe ili da komuniciraju sa svojim interesnimskupinama. Ako to i čine, onda je ovaj način potpunopogrešan. Oni čak ne raspolažu ni sa osnovnim infor-macijama o svojoj organizaciji, a komunikacija snjima je veoma komplikovana. Analizirajući njihoveweb stranice, neko može zaključiti da oni ne teže daisporuče kvalitetnu uslugu korisnicima, da nisuprijateljski nastrojeni niti upućeni na klijenta.

5.2. Jednostavnost korištenja

Druga široka oblast upitnika je jednostavnostkorištenja web stranica za posjetioce. Samo jednaturistička zajednica nema standardiziranu navigaciju,33% nemaju interne pretraživače, dok samo dvijeturističke zajednice imaju mape stranice. Samo triturističke zajednice imaju mogućnost downloadovan-ja, i ti dokumenti se nalaze u PDF formatu. Četiriturističke zajednice omogućavaju posjetiocima dapristupe mailing listi, te imaju obezbijeđene bazepodataka koje su dostupne svima. Dakle, posjetiocima može biti veoma komplikovanopretraživanje ovih stranica u potrazi za korisniminformacijama o Bosni i Hercegovini, njenimturističkim atrakcijama, hotelskom smještaju, itd.

5.3. Privatnost

Nažalost, niti jedna od analiziranih stranica nemadefiniranu politiku privatnosti i/ili izjavu oprivatnosti. Ovaj pristup nije iznenađujući za BiHokruženje, i to odgovara domaćim posjetiocima, aliturističke zajednice moraju biti svjesne da većina nji-hovih posjetilaca dolazi izvana, i nisu navikli na pro-puste ove vrste. Rezultati brojnih istraživanja otkrivaju da klijentovnedostatak povjerenja u online okruženje se uvećavazbog nemogućnosti kontroliranja pristupa drugihnjihovim ličnim informacijama tokompretraživačkog procesa. Samim tim, ove stranicemoraju biti orijentiran prema stranim posjetiocima, temoraju pratiti najnovije svjetske trendove u onlinekomunikaciji.

5.4. Grafički stil

Moramo naglasiti da turističke zajednice promovira-ju turizam zemlje široj, uglavnom inostranoj,javnosti. Uzimajući u obzir tu činjenicu, sramota jezaključiti da niti jedna turistička zajednica neposjeduje državni simbol. Čak se ne može pronaći nibosanska zastava, niti zastava Federacije BiH ilinekog kantona. To ne može biti ispravan način pro-mocije svoje zemlje ostatku svijeta. Jedino se kodizbora jezika kod Turističke zajednice FBiH iTurističke zajednice Zeničko-dobojskog kantonamože vidjeti zastava BiH. Samo dvije analiziranestranice nemaju vlastiti logo i/ili boje, a ostali ihkonzistentno koriste.

5.5. Ažurnost

Iznenađuje činjenica da je ažurnost analiziranihstranica veoma visoka. Niti jedna od web stranicanema "polomljenu vezu", niti jedana stranica nije bilau fazi izrade. Ovo znači da su stranice vođene usp-ješno i da posjetioci uvijek mogu pronaći informaci-je koje traže.

5.6. Ostali kriteriji

Važno pitanje je vezano za lakoću pamćenja webstranice. Veoma je teško to reći, jer se neke od anal-iziranih stranica lako pamte na bosanskom jeziku, štoapsolutno nije jednostavno zapamtiti osobama saengleskog govornog područja. Uglavnom su naziviskraćenog oblika. Neki nazivi ne asociraju da se radio turističkoj zajednici. Također se koriste različitedomene com, org, ba.



Po pitanju prisustva ovih stranica na popularnimbosansko-hercegovačkim i međunarodnimpretraživačima i drugim bazama, može se zaključitida su prisutni na gotovo svim poznatijimpretraživačima. Interesantno je da na zvaničnoj webstranici Turističke zajednice FBiH ne postoje linkoviprema kantonalnim turističkim zajednicama.Također, na istoj je data regionalna podjela Bosne iHercegovine na pet turističkih regija.

6. ZAKLJUČAK

Cilj ovog izviđajnog istraživanja je bio da otkrijekako atributi kvaliteta isporučenih web usluga pred-stavljaju opipljive i neopipljive elemente koji utječuna imidž turističke destinacije. Autori su ocijeniliweb stranice turističkih zajednica u Bosni iHercegovini sa ciljem da otkriju da li i u kojoj mjeriweb stranice utječu na izgradnju imidža turizma uBosni i Hercegovini.

Naše istraživanje pokazuje da Internet prezentacijatruističkih zajednica u BiH se sreće sa brojnimproblemima, a najznačajniji je nepostojanje webstranice na nivou države Bosne i Hercegovine.

Postoji velika razlika u postojanju i stepenu razvojaelemenata koji određuju kvalitet usluga na Internetu(dostupnost informacija i sadržaj, jednostavnostkorištenja, privatnost, grafički stil, ažurnost i drugikriteriji) među analiziranim web stranicama.

Web stranice kao medij za komunikaciju i izgradnjuimidža utječu na turistički imidž Bosne iHercegovine. Ipak, nema jedinstvenog vizuelnogidentiteta turističkih zajednica u BiH, što znači da neposjeduju jedinstven simbol, boju ili slogan, većsvaka turistička zajednica je kreirala vlastiti vizuelniidentitet. Na većini web stranica, grafička obilježjaBosne i Hercegovine se ne mogu pronaći. Zbog toga,nemoguće je govoriti o jedinstvenom turističkomimidžu Bosne i Hercegovine na Internetu.

Bitno je za BiH turistička tijela i institucije da njihoveweb stranice, te kvalitet isporučenih usluga prekonjih, mogu predstavljati medij koji uspješno itrenutno prenosi željeni turistički imidž.

Zvanična turistička zajednica na državnom nivouBiH još uvijek nije uspostavljena. Entitetske webstranice ne mogu zamijeniti zvaničnu državnuturističku zajednicu koja bi promovirala cjelovituBosnu i Hercegovinu kao turističku destinaciju.

Konačno, dok je turistička prezentacija na Internetutrenutno u porastu svuda u svijetu, u Bosni iHercegovini je tek uvedena. Čak i ako uzmemo uobzir probleme koje je naša zemlja imala i još uvijekse s njima sreće , može se zaključiti da je trenutnaprezentacija turističkih zajednica na Internetu veomaskromna.

Što se tiče kvaliteta web stranica Turističkihzajednica Zeničko-dobojskog i Srednjobosanskogkantona sama činjenica da nemaju verziju naengleskom jeziku govori da bi trebale poraditi naunaprjeđenju kvaliteta web prezentacije obzirom dasu i po ostalim kriterijima ovo web stranice kojenude srednje kvalitetan sadržaj.

LITERATURA

1. Zeithaml, V.A., Parasuraman, A., Malhorta,A., "Service Quality Delivery Through Web Sites: ACritical Review of Extant Knowledge", Journal of theAcademy of Marketing Science, Vol. 30, Issue 4,2002, pp. 362-375.2. I. Raza, Pune postelje, M plus, Zagreb, 2006.3. B.B. Radišić: "Marketing turističkogaproizvoda destinacije", Fakultet za menadžment uturizmu i ugostiteljstvu, Opatija, 2009., str. 149.4. Poel, D. V., Leunis, J., "Consumer acceptanceof the Internet as a channel of distribution", Journalof Business Research, 45, 1999, pp. 249-256.5. Hoof, V., Hubert, B. C., Collins, R.,Combrink, E. T., Verbeeten, J. M., "Technologyneeds and perceptions: An assessment of the USlodging industry", The Cornell Hotel and RestaurantQuarterly, 36(5), 1995, pp. 64-70.6. Kasavana, L. K., Knuston, B. J., Polonowski,S. J., "Netlurking: The future of hospitality Internetmarketing", Journal of Hospitality & LeisureMarketing, 5(1), 1997, pp. 31-44.7. Burke, R. R., "Do you see what I see? Thefuture of virtual shopping", Journal of the Academyof Marketing Science, 25, 1997, pp. 352-360.8. Leighton, J., "Commentary on exploring theimplications of the Internet for consumer marketing",Journal of the Academy of Marketing Science, 25(4),1997, pp. 347-351.9. Arnott, D.C., Bridgewater, S., "Internet, inter-action and implications for marketing", MarketingIntelligence and Planning, 20/2, 2002, pp. 86.10. Sterne J., World Wide Web Marketing:Integrating the Internet into Your marketing Strategy,John Wiley, New York, NY, 1995.



11. McNoughton, R.B., "A typology of Web siteobjectives in high technology business markets",Marketing Intelligence and Planning, 19/2, 2001, pp.83.12. Wen, H.J., Chen, H.G., Hwang, H.G., "E-com-merce Web site design: strategies and models",Information Management & Computer Security, 9/1,2001, p. 7.13. Hoffman, D.L., Novak, T.P., Schlosser, A.(2000): Consumer Control in Online Environments,http://www.2000ogsm.vanderbilt.edu/, 17.01.03.,pp.1-8.14. Law on tourist associations and tourismdevelopment in Federation BH, Official gazetteFederation BH No. 19, 1996.15. Ozretic-Dosen D.; Previsic J.; Skare V., "Roleof Internet in Building Image of Croatia", Issues inMarket Development, 2003, pp. 1532.16. M. Čičić, N. Brkić, M. Husić: "TouristServices Quality Delivery Through Internet: Case ofTourist Associations in Bosnia and Herzegovina",17thBiennial International Congress "Tourism andHospitality Industry 2004: New Trends in Tourismand Hospitality Management", April 14-16, 2004,Opatija, Croatia, Proceedings, pp. 603-626.17. Markus Will; Victor Porak, "CorporateCommunication in the New Media Environment",The International Journal on Media Management,Vol. 2 - No. III/IV,2000, p. 197.



SAŽETAK

U turističkim preduzećima koja koriste prirodna ikulturna bogastva jedne države ili regije neophodnoje utvrditi dio dohotka koji je rezultat posebnihokolnosti. To znači, potrebno je izvršiti kvantifikacijusvih faktora koji utječu na cijenu po kojoj se proizvod(usluga) prodaje kao i troškova materijala iamortizacije. U radu je obuhvaćen jedan model kojipretpostavlja zavisnosti pojedinih veličina odpromjena nekih drugih veličina i jednog faktora(reziduala) koji ne zavisi od datih veličina. Ovaj model svoju popularnost zahvaljuje činjenici daje relativno jednostavan, a njegova primjena je vrloekonomična i ima neka svojstva koja je čineupotrebljivim.

Ključne riječi: kvantifikacija, dohodak, turizam,resursi, pogodnosti.

Key words: quantification, income, tourism,resources, benefits

ABSTRAKT

For the tourist companies that use natural and cultur-al wealth of a country or region, it is necessary todetermine the portion of income which is the result ofspecial circumstances. This means it is necessary toperform the quantification of all the factors that influ-ence the price at which the product (service) sales aswell as the material costs and depreciation.The paper included a model that assumes dependenceof certain quantities of some other changes in sizeand one factor (residual), which does not depend ongiven size.The popularity of this model lies in the fact that it isrelatively simple, its application is very economicaland has some features that are usable.

UVOD

Poznato je da su najveće turističke destinacije nastalena teritoriji koja obiluje različitim prirodnim bogat-stvima, odnosno, boljom alokacijom resursa. Iz tograzloga neophodno je poznavati metodološki pristuprazdvajanja dijela dobiti nastale kao rezultat rada idijela dobiti nastale kao rezultat izuzetnih pogodnos-ti. Problem kvanifikacije dijela dobiti koja je nastalakao rezultat izuzetnih pogodnosti, svodi se na kvan-tificiranje svih faktora koji utječu na cijenu po kojojse proizvod prodaje, količinu usluga i troškovamaterijala i amortizacije. Veza između dobiti i tihfaktora nije egzaktna, pa se u formulaciji funkcijedobiti mora uključiti rezidualni faktor:

D = (U1, U2, U3, , . . . , R)gdje je:

D = - dobit preduzeća, (U1, U2, U3, , . . . , Un) – faktori dohotka, R –

rezidualni (stohastički) član. Model pretpostavlja zavisnosti pojedinih veličina odpromjena nekih drugih faktora (rada, sredstava za radidr.) i jednog faktora (rezidualnog) koji ne zavisi oddatih veličina i ako se o rasporedu ovog člana moguizvoditi dalje pretpostavke.Osnovno pitanje na kojetreba dati odgovor, kod ispitivanja utjecajarezidualnog člana na porast dobiti, je mtoda njegov-og mjerenja. Ukoliko se doprinos rada i sredstavamjeri učešćima u raspodjeli, tada se može pret-postaviti, u stvari, proizvodna funkcija tipa Cobb-Douglas:

D=AS L e a>0, A>0(1)qdje je: S – ukupni troškovi poslovanja uslužne dje-latnosti (umjesto proizvodnje), L- troškovi radamjereni visinom plaće, a - koeficijent utjecaja sred-stava poslovanja na dobit preduzeća, 1-a - koeficijentutjecaja rada na dobiti preduzeća, e - rezidualni član(eksponencijalni trend).

KVANTIFIKACIJA DOHOTKA TURISTIČKIH ORGANIZACIJA NASTALIH KAO REZULTAT RADA U

POSEBNIM POGODNOSTIMA

QUANTIFICATION OF TOURIST ORGANIZATION INCOMEINCURRED AS A RESULT OF WORK IN SPECIAL BENEFITS

Dacić Rasim, Fakultet za menadžment i turizam Travnik



1-a n

n

Ako se ima u vidu dobit na nivou turističkedjelatnosi, rezidualom ćemo nazvati prirodne pogod-nosti iako se dio ove vrijednosi može smatrati itehničkim progresom. Sam tehnički progres najčešćenije rezultat cjelokupne privredne aktivnosi, tako dadobit nastala po ovom osnovu nije rezultatkonkretnog preduzeća. Pored bolje alokacije resursaodnosno prirodne pogodnosti rezidualni član obuhva-ta: poboljšanje znanja, starosnu strukturu, boljekorištenje kapaciteta, idr. Jedan dio ovog faktoraostao je neobjašnjen.

Imajući u vidu faktore kojima se objašnjava rezidual,uočava se da su to faktori koji iniciraju inovacije itehnička unaprjeđenja na nivou preduzeća. Takorezidualni faktor (koji se u skoro svim analizamajavlja kao glavna determinanta rasta) obuhvata , prijesvega, efekte kvalitativnih promjena u ekonomskomsistemu, a to znači sva poboljšanja u načinu organi-zacije proizvodnje, metodima upravljanja i donošen-ja odluka, svrsishodnom funkcioniranju informa-cionog sistema, pronalaženju novih metoda u načinurada, brzoj i praktičnoj primjeni novih metoda unačinu rada,na brzoj i praktičnoj primjeni širokozasnovanog naučno istraživačkog rada i sve boljojobrazovnoj i kvalifikacionoj strukturi stanovništva.Očigledno je da dobit, utvrđena na ovaj način pred-stavlja rezultat mnogobrojnih faktora koje je teškopojedinačno kvantificirati. Zato je dijelimo na diodobiti nastale u izuzetnim pogodnostima i dio dohot-ka nastao kao rezultat inovacija i tehničkogunaprjeđenja firme. Za utvrđivanje dijela dobiti nastale inovacijama itehničkim unapređenjima postoje dvije mogućnosti:utvrđivanje dohotka kvantitativnimmetodama i utvrđivanje procjenom,odnosno, upoređivanjem sa rezultatimadobiti grane kojoj pripada ili države.Utvrđivanje dohotka kvantitativnimmetodama moguće je tamo gdje seefekti inovacija i tehničkihunaprjeđenja direktno reflektiraju navisinu dohotka. Ovo se naročito odnosina ona poboljšanja u procesuposlovanja koja su rezultat dugoročnihistraživanja, a odnose se na bolju orga-nizaciju procesa proizvodnje,pronalaženje novih metoda rada,poboljšanje informacionog sistema idrugo. Ovakva poboljšanjaomogućavaju povećanje dohotka preduzeća, ali unekom dužem periodu, te se na taj način i moguobuhvatiti ekonometrijskim metodama. U tom smislu

ćemo u ovoj analizi podrazumijevati da se rezidu-alom obuhvata dio dohotka koji je rezultat boljealokacije resursa, a koji se može direktno mjeriti.Pored toga, dio dohotka nastao inovacijama itehničkim unaprjeđenjima također se može mjeriti.Prema tome, pod rezidualom ćemo podrazumijevatidohodak koji je nastao kao rezultat izuzetnih pogod-nosti i kao rezultat inovacija i tehničkih unaprjeđenja.Značaj njegovog utvrđivanja je u jednom i drugomslučaju neosporno velik.Da bi se pokazao utjecaj reziduala na dobit preduzećapotrebno je ukazati na neka svojstva Cobb-Douglasfunkcije. U našem slučaju ukupan prihod preduzećauzima se kao tehnološka relacija između rezultatarada (usluge) i kombinovanih učešća faktora koji terezultate stvaraju. Ukupan prihod je uzet zato što sekod ocjene parametara dobijaju pozitivni rezultati,dok bi se kod dohotka kao rezultata rada javio barjedan negativan koeficijent. Do pojava negativnogkoeficijenta dolazi uslijed nejednakosti inputa i out-puta u formuli (1), naime, troškovi su isključeni izlijeve strane jednačine dok su istovremeno prisutni nadesnoj strani. Izabrana funkcija tipa Cobb-Douglas svojupopularnost zahvaljuje činjenici da je relativno jed-nostavna, a njena primjena je vrlo ekonomična i imaneka svojstva koja je čine upotrebljivom. Radiilustracije poslužit ćemo se primjerom iz jedneturističke organizacije. U analizi su korišteni podaci ofinansijskim pokazateljima turističke organizacije zaperiod 1998-2008. godine.Tabela 1: Pokazatelji o ukupnom prihodu,troškovima poslovanja i plaćama radnika turističkeorganizacije.

Izvor: Analiza poslovanja turističke organizacije zaperiod 1998-2008.

Godina Ukupan prihod Plaće radnika Troškovin P L Poslovanja (S)

1998 98.425 11.625 87.4761999 107.704 13.942 89.2152000 122.576 16.377 97.7212001 159.180 22.819 122.0462002 185.781 27.028 133.4182003 198.630 27.729 144.3142004 360.426 43.819 281.5692005 589.944 43.466 515.6722006 751.933 49.101 666.1102007 933.827 68.352 742.7732008 806.143 185.673 1.229.838



Na osnovu datih empirijskih podataka (P, L i S) kojisu dati u tabeli 1 i izloženog postupka ocjene para-metara dobija se:

Ocijenjena funkcija za navedeni period izgleda:

Y = 0,076428 + 0,653873 x + 0,034423 t. ,R2 = 0,9634

Početni oblik funkcije bi izgledao:

P = 1,19242 S 0,65387 L 0,34613 e 0,0344 t

Dobijeni su ekonomski logični rezultati, a zakoeficijent r i statistički značajne rezultate.Koeficijent determinacije je vrlo visok, što dokazujeda je procenat objašnjenosti promjena u zavisnojpromjenjivoj procjenama u nezavisnoj promjenjivojdosta visok. Za našu analizu interesantan je koefici-jent r = 0,0344 koji u ovom slučaju znači da je 3,44%promjena ukupnog prihoda nastalo pod utjecajemizuzetnih okolnosti, dok je drugi dio dat u vidurazlike između lijeve i desne strane posmatranefunkcije. Ocijenjeni koeficijen r bi, u ovom slučajuznačio samo onaj rezultat izuzetnih pogodnosti kojije postojao još 1998. godine tako da se iz godine ugodinu multiplicirao. Eventualna izuzetna pogodnostkoja nastaje u kasnijim godinama neće bitiobuhvaćena navedenim koeficijentom r.

ZAKLJUČAK

Diferenciranje faktora koji uslovljavaju nivo idinamiku poslovnog uspjeha, predstavlja važan fak-tor pri odmjeravanju proporcija raspodjele dohotka.Jedan od važnih faktora, kojeg treba posebnonaznačiti, je stjecanje dohotka u izuzetno povoljnimokolnostima. Problem kvantifikacije dijela dohotkanastalog u izuzetnim pogodnostima ograničava se nacijenu po kojoj se proizvod prodaje, na količinuproizvoda i troškova materijala i amortizacije.Opisani metod kvantitikacije ovog dijela dohotkabitno se razlikuje od svih metoda koji su predlagani udosadašnjim teorijskim i praktičnim istraživanjima.Modelom se pretpostavlja zavisnost pojedinihveličina od promjena nekih drugih veličina i jednog

faktora (reziduala) koji ne zavisi od datih veličina. Uovom pristupu i modelu primijenjena je tehnikaderiviranja parametara koji opisuju rezidualni faktor,pri čemu se pošlo od proizvodne funkcije tipa Cob-Douglas.

LITERATURA:

1. Dacić, R. Unapređenje metodoloških rješenjai matematičkih modela optimizacije raspodjelesredstava za lične dohotke u organizaciji udruženograda, Doktorska disertacija, Ekonomski fakultetSarajevo, 1988.2. Hopfenbeck, W and Zimmer, P.Umweltorientiertes Tourismus-management, mi ver-lag moderne industrie. Germany, 1993.3. W.H.E.Blum: Jdegradation by industrialisa-tion and Urbanisation Towards Sustainable LandUse, Volume I, ISSS, page 755-767. 1988.



SAŽETAK:

Općina Bosnaski Petrovac, a samim tim i planinskiprevoj Oštrelj su veoma bogati prirodnim resursima ikulturno-historijskom baštinom, što će zadovoljitiklijente u smislu pružanja kvalitetne usluge krozfunkciju razvoja planinskog turizma.Turističke posjete i boravak na Oštrelju treba daomoguće ljudima poboljšanje zdravstvenog stanja, dazadovolje rekreativne potrebe i da obilaskom kul-turno-historijskih spomenika i krajolika edukujuposjetitelje ,prezentirajuću sve znamenitosti i ljepoteovog kraja, kako bi upotpunili svoj boravak i sazadovoljstvom se ponovo vraćali u naš kraj.Cilj ovog rada je da prikaže mogućnosti razvojaturizma na ovom području kroz cjelogodišnjiprogram raznovrsnih turističkih ponuda, a sve usvrhu zadovoljavanja potreba klijenata.

Ključne riječi: turizam, Oštrelj, prirodni resursi, kul-turno-historijska baština

Key words: tourism,Oštrelj, natural resources, cultur-al-historical heritage

ABSTRACT

The municipality Bosanski Petrovac, and thereforethe mountain notch Oštrelj are very rich in naturalresources and cultural-historical heritage that willsatisfy customers in terms of providing high qualityservices through the development of mountaintourism function.

Tourist visits and stay on Oštrelj should enable peo-ple to improve their health condition and satisfy therecreational needs and by visiting cultural and histor-ical monuments and landscapes educate visitors andmanifest all the sights and beauty of this region, so

they would complete their stay and be happy andwilling to be back again in our region.

The aim of this paper is to present the possibilities oftourism development in this area through a yearlongprogram of various tourist activities, all for customersatisfaction.

1. UVOD

Planinski prevoj Oštrelj nalazi se na nadmorskojvisini od 1.033 metra, između planina Osječenica iKlekovača. Pored prelijepih četinarskih šuma sačistom okolinom, preko Oštrelja neprekidno strujesvježe vazdušne mase. Obraslost pretežnočetinarskom šumom i zanimljiva konfiguracijazemljišta, čine ovo mjesto posebno prijatnimZahvaljujući nadmorskoj visini i lokaciji na kojoj seprelamaju mediteranska i kopnena klima, Oštrelj jeod davnina poznato atraktivno mjesto za razvojizletničkog i zimskog turizma. Susret mediteranske ikontinentalne klime u kombinaciji sa velikom nad-morskom visinom daje mu karateristike vazdušnebanje. On je omiljeno izletište Petrovčana, ali i svihputnika koji prolaze ovim krajem na putu zaHrvatsku i more. Oštrelj ima i bogato kulturno i historijsko naslijeđe.Za vrijeme vladavine turske imperije, ovdje je pro-lazio put koji je spajao Bosnu i Dalmaciju. UŠekovcu pod Oštreljom, bila je karaula, pa je ovajprostor bio poprište hajdučkih borbi. Do I svjetskog rata izgrađeno je naselje sa oko 300stanovnika. Na 3-4 radilišta radilo je oko 500radnika. Izgrađena je željeznička stanica, pruga zateretni i putnički saobraćaj Prijedor - Lička Kaldrma,te šumske željezničke komunikacije. Zatim sjedištedirekcije šuma "Šipad", škola, pošta, žandarmerija,stovarište oblovine, ugljana. Nakon rata vlast jepreuzela Kraljevina SHS, a eksploataciju šume

PRIRODNI RESURSI I KULTURNO-ISTORIJSKA BAŠTINAPLANINE OŠTRELJ U FUNKCIJI RAZVOJA TURIZMA

NATURAL RESOURCES AND CULTURAL-HISTORICAL HER-ITAGE OF MOUNTAIN OŠTRELJ AS A FUNCTION IN DEVELOP-

MENT OF TOURISMSenada Mehdin, Općina Bosanski Petrovac

Lejla Dacić, Fakultet za menadžment Travnik



nastavlja austrijsko preduzeće "Štambajz". Izgrađenje dom kulture - sokolski dom.Zbog strateškog položaja, Oštrelj je u II svjetskom

ratu bio poprište borbi. Na slobodnoj teritoriji,saobraćao je partizanski voz (Proleterka), poznatijikao Titov voz, koji je kasnije pretvoren u kulturnoistorijski spomenik.Preko Oštrelja je vodio najkraći put Zagreb - Split,što je uz šumska radilišta pogodovalo razvojuugostiteljstva. Hotelsko turističko ugostiteljskopreduzeće” Oštreljski vis", osnovano je 1908. godineu vlasništvu porodice Prpa, pa i danas postoji devasti-rani objekat "Gostiona teta Kova".Izneseni podaci govore o potencijalima koje ima ovopodručje i mogućnost za iskorištavanja istih u svrhurazvoja kvalitetne turističke ponude tokom cijelegodine."Oštrelj je planina koje nema na daleko. Ko god imapriliku da posjeti Oštrelj, neka to uradi, neće se poka-jati. Pored zelenila, svježeg zraka, obilne vegetacijetu su i skijaške staze za ljubitelje skijanja.”Tako oOštrelju govore oni koji su ga posjetili.

2. PROGRAMSKI SADRŽAJI

Planina Oštrelj, kao i planinski prevoj Oštreljpripadaju općini Bosanski Petrovac. Nalaze se usjevero-istočnom dijelu Bosanse i Hercegovine, utzv. Bosanskoj Krajini. Planinski prevoj Oštreljudaljen je od općine 13 km, na polovini puta izmeđuBosanskog Petrovca i Drvara. Nalazi se na nad-morskoj visini od 1.033 metra.

2.1. Zimski planinski centar

Zahvaljujući izvrsnoj lokaciji i dobrom položaju,Oštrelj je postao jedan od prvih postolimpijskih zim-sko-planinskih centara Bosne i Hercegovine. Nakonsarajevske olimpijade 1984. godine, na Oštrelju jeizgrađeno skijalište sa pratećim objektima. Danas, postojeći sadržaji "Zimsko planinskog centraOštrelj" obuhvataju urđene ski-staze sa ski-liftom,odnosno žičarom, prostorije u kojim se može izna-jmiti oprema i motel u gdje se može okrijepiti i ugri-jati nakon upotpunjenog dana. Centar raspolaže saviše skijaških staza: rekreativnom dužine 715 m,sportskom dužine 630 m, 15 metarskom skakaoni-com, sanjkaškom stazom. Pored toga na Oštrelju se svake godine organizuješkola skijanja u kojoj rade stručna i kvalifikovanalica.

.2. Vazdušna banja

Nadmorska visina i stogodišnje četinarske šume dajuovom području sva obilježja vazdušne banje, a namamogućnost da iskoristimo te pogodnosti. Izgradnjomhotela, kojim bi se povećali smještajni kapaciteti iangažiranjem specijaliziranih liječnika, ovo područjemože da zaživi i kao liječilište. U ovom slučaju bise svim turistima i posjetiteljima moglo omogućitida spoje ugodno sa korisnim.

2.3. Planinarenje

Na planinama općine Bosanski Petrovac, pa samimtim i na Oštrelju, postoje planinarske staze od kojih jeveliki broj obilježen. Bogata i raznovrsna flora ifauna ovog kraja i zanimljiva konfiguracija zemljišta,čine ovo mjesto posebno prijatnim. Organiziranjetura i pohoda na ovom području, zajedno sa iskusnimčlanovima planinarskog društva, svakom posjetiteljui avanturisti približiće se bogatstva ovog kraja.

Kao što je naprijed navedeno, ovaj kraj imajako raznovrsnu floru i faunu. Od biljnog svijeta,veliki je broj endemskih i ugroženih vrsta, od kojihvrijedi posebno istaći runolist. Organiziranje izleta uvrijeme cvjetanja ove biljne vrste, daje mogućnostturistima da posjete rijetka područja gdje ova biljkauspijeva.

2.4. Biciklizam

Pored obilježenih planinarskih staza, na ovimpodručjima postoji i značajan broj bociklističkihstaza. U saradnji sa klubom ekstremnih sportovaorganiziraju se vožnje sa iskusnim biciklistima kojipoznaju ovaj kraj i staze.

2.5. Lovni turizam

Od životinjskih vrsta na ovom području najviše suzastupljeni vuk, lisica, medvjed, tetrijeb, zec. Uzpomoć "Lovačkog udruženja" radi se na organiziran-ju lova na ove životinje i razvoju lovnog turizma, kojije veoma zastupljen u Bosanskom Petrovcu, a i šire.

2.6. Kulturno-historijska baština

Osvrćući se na prošlost i historiju ovog kraja zna seda ovo područje ima bogato kulturno historijskonaslijeđe. Kompozicija voza iz Drugog svjetskog ratana Oštrelju, u kojem je Vrhovni štab NOB-a u toku1942. godine boravio 105 dana, je "Proleterka".Pokrenuta je peticija da se nekadašnji partizanski voz“Proleterka”, u narodu poznat kao “Titov voz”, pro-glasi nacionalnim spomenikom pod zaštitom države,kao izuzetno vrijedan historijski eksponat. Inspirirani



nedavno obnovljenom uskotračnom prugom na Šar-gan planini, u Željeznicama su izradili prvi plan tur-istima zanimljivih dionica koje bi se mogle obnoviti iući u jedinstvenu ponudu naše zemlje, među njima jei ova naša. Obnavljanjem "Sokolskog doma" iuskotračne pruge koja je vodila od Knina doPrijedora, mogli bi zaista predstaviti ovo područje naveoma specifičan način. Tako bi bi se na najboljinačin promovirala turistička ponuda ovoga kraja.

3. MJERLJIVI POKAZATELJI ZADOVOLJST-VA

U cilju poboljšanja turizma na ovom području ikompletne turističke ponude područja Oštrelja, trebaprije svega napraviti akcioni plan koji koji bi sesprovodio u pravcu stvaranja uslova za konstantanrast turističke ponude i njenog kvaliteta. U planiranojponudi posebnu pažnju treba posvetiti kvalitetu uslu-ga baziranu na duži vremenski period. Kvalitetpružanja usluga treba da bude u centru pažnje i da sekonstantno radi na njenom usavršavanju.Usavršavanje treba usmjeriti na kvalitet usluga ikvalitet ponuda. Realizacijom i unaprjeđenjem navedenihprogramskih sadržaja očekuje se veći broj turista.Provođenjem anketa tokom cijele godine, mogu sepratiti potrebe klijenata. Analizom postojećih anketamoći će se raditi na unaprjeđenju, korekcijama i dop-unjavanju ponude, a sve u svrhu pružanja što kom-pletnijih sadržaja. Analizom brojnog stanja korisnikazimske i ljetne ponude, imaćemo uvid u povećanje ilismnjenje turističkih posjeta, što je direktno povezanosa kvalitetom usluge i ponude.Pored svega ovog, najbolji pokazatelj zadovoljstvakorisnika usluga na ljepotici-Oštrelju jeste kadponovo dođu da posjete ove krajeve a to se nerijetkodogađa ovdje jer ko jednom posjeti Oštrelj on mu seponovno vraća.

4. MARKETING

Propaganda zdravog načina života, ishrane, aktivnogodmora, povratka prirodi, kretanje i življenje uprirodnom okruženju, predstavlja osnovno polazišteu razvoju planinskog turizma. Uz navedene sadržajepotrebno je informiranje o historiji i kulturnomnaslijeđu ovog kraja, da bi se potencijalni i prisutnigosti zainteresirali i na najbolji način upotpunili svojboravak.Na području općine Bosanski Petrovac urađena je

turistička signalizacija na kojoj je obilježenopodručje Oštrelja i postavljeni putokazi. Potrebno je izraditi plan zanimljivih dionica koje bise mogle obnoviti i ući u jedinstvenu ponudu našezemlje, a na kojem bi između ostalih bila i uskotračnapruga na Oštrelju koja je nekad spajala Dalmaciju iBosnu, tj. išla od Knina do Prijedora. Za kompletnu medijsku promociju potrebno jetakođer, izraditi ekonomsko-turistički vodič, web-prezentaciju, brošure i letke, koji bi približili ljudimaširom svijeta ljepote ovog kraja.Centri planinskog turizma kroz marketing, morajubiti svuda prisutni, da se nameću potencijalnim koris-nicima koji preferiraju zdrav način života.

ZAKLJUČAK

Cilj ovog rada je da se prikažu mogućnost prirodnihljepota planinskog prevoja Oštrelj u razvoju turizmaovog područja, a isto tako i bogatu kulturno-histori-jsku baštinu.Ovim radom želim svim ljubiteljima prirode i bogateistorije, a i onim drugim, toplo preporučiti da posjetenaš kraj, da dožive i osjete sve naprijed navedeno. Jerrijetka su mjesta gdje imamo privilegiju "ne razmišl-jati", a mi vam to nudimo.



LITERATURA- Dušan, K. "Petrovac u podnozju Grmeča,Klekovače i Osječenice", Novi Sad, 2006. god.- www.grmec.com;- www.bosanskipetrovac.com.ba;- www.skijanje.co.yu;- www.wikipedia.org;- www.capital.ba;- www.glassrpske.com;- www.slobodnajugoslavija.com/forum;- www.skyscrapercity.com;



SAŽETAK

Turističke usluge postaju dominanta aktivnost u ter-cijarnom sektoru svjetske ekonomije. Arheološki tur-izam, s naglaskom na posjetu turista piramidalnimkompleksima u Egiptu, Kini, Meksiku, Peruu,Guatemali, Hondurasu i drugim zemljama, postajemotor razvoja nacionalnih ekonomija.

Unikatan i najatraktivniji turistički proizvod Bosne iHercegovine u globalnim razmjerama je Bosanskadolina piramida. Osnovni parametri Bosanske dolinepiramida (prve piramide u Evropi, najveće i najstari-je piramide na svijetu, najstariji betonski blokovi,najekstenzivnija tunelska mreža ispod piramida, stariznaci pismenosti) uz veliki broj volontera na iskopa-vanjima, zatim misteriju otkrivanja novog, pa i kon-traverza koja prati ovo multidisciplinarno istraživan-je, predstavljaju globalnu atrakciju.

Četvorogodišnje aktivnosti Fondacije „Arheološkipark: Bosanska piramida Sunca” (2005-2009) na pro-mociji projekta i razvoju arheološkog turizma uVisokom i Bosni i Hercegovini zahtijevaju da sevladine institucije i turističke zajednice na svimnivoima sistematski uključe u marketinšku promocijui razvoj turističke infrastrukture.

Ključne rječi: Turistički proizvod, Bosanska dolinapiramida, turistička infrastruktura, arheološkiturizam, turistički trendovi.

Key words: Touristic product, Bosnian Valley of thePyramids, touristic infrastructure, archaeologicaltourism, trends in tourism

ABSTRACT

Tourism has become a major activity in global serv-ice economy. Archaeological tourism and visitors inpyramidal complexes in Egypt, China, Mexico, Peru,Guatemala, Honduras and other countries are enginesof national economies.

The most attractive and unique touristic product ofBosnia and Herzegovina is the Bosnian Valley of thePyramids in Visoko. The main elements of the com-plex (the first European pyramids, the biggest pyra-mids on Planet, the oldest pyramids, the first concreteblocks, the most extensive underground tunnel com-plex, first traces of literacy) together with large num-ber of volunteers who help excavation, mystery ofinvestigation and discovery of the new civilizationsand even the controversy that follow this project rep-resent the global attraction for visitors.

The “Archaeological park: Bosnian Pyramid of theSun” Foundation has been working tirelessly to pro-mote the research and archaeological tourism inVisoko and Bosnia and Herzegovina. It’s time thatgovernment institutions and tourism boards on differ-ent levels get involved in practical and comprehen-sive ways in this globally important project.

1. DOMINACIJA TURIZMA KAO GLOBALNITREND

Dvadeseto stoljeće je karakteristično po snažnimpromjenama u globalnoj ekonomskoj strukturi: pri-marni sektor (poljoprivreda, rudarstvo, šumarstvo) jeizgubio primat u odnosu na sekundarni (industrijskaproizvodnja). U XXI stoljeću dolazi do novepromjene: tercijarni sektor s različitim uslužnimdjelatnostima (informatičke, brokerske,medicinske...) će prestići sekundarni.

BOSANSKA DOLINA PIRAMIDA – TURISTIČKI PROIZVODGLOBALNOG ZNAČAJA

BOSNIAN VALLEY OF PYRAMIDS - TOURIST PRODUCT globalsignificance

Semir Osmanagić, Inostrani član Ruske Akademije prirodnih znanostiČlan Arheološkog društva iz Aleksandrije



Unutar tercijarnog sektora, turizam i turistička puto-vanja imaju strateško mjesto. U ukupnom svjetskomizvozu roba i usluga turizam je, u prvoj deceniji XXIstoljeća, s $ 525 milijardi dolara dostigao čak šestposto, a unutar sektora usluga dominantnih 30 posto.

Slika 1: Globalni trend kretanja turista 1950-2020; Izvor: Svjetska turistička organizacija (UN WTO)

Trend kretanja turista pokazuje da će 2020. godine,1,6 milijardi ljudi putovati godišnje. Od toga će sevećina (1,2 mlrd.) kretati unutar jednog regiona, aoko 25 posto će se odlučivati na prekookeanska imeđukontinentalna putovanja.Slika 2: Interakcija rasta bruto društvenog proizvodai turističkog razvoja, Izvor: Svjetska turistička organizacija (UN WTO) i

Međunarodni monetarni fond

Turistička putovanja su osobito intenzivna u dobaekonomskog buma i snažnog privrednog razvoja. Utim periodima rast turističke privrede je između 30-

100 posto viši od brzine ekonomskog razvoja.Evropa će i dalje biti na prvom mjestu kao turističkadestinacija. Gotovo polovina turističkih noćenja (720miliona turista) bit će registrirano u Evropi, ali nasvjetskom planu snažno će iskoračiti Daleki Istok(Kina, Japan) i obje Amerike.

Tradicionalna evropska turistička središta i dalje ćedominirati: Španija, Francuska, Italija, VelikaBritanija i Njemačka. Veliki gradovi Evrope bit ćemagnet za sve kategorije turista. Ljetovališta Španije,Turske, Hrvatske, Grčke, odnosno, zimski centriAustrije i Švicarske bit će i dalje popularni.

Prema službenim evidencijama (World TourismOrganization, 2006, International Tourism Receiptsby Country) vodeće turističke destinacije u Evropisu:



Država/destinacija Prihod u 2006. u $ mlrd.US

1. Španija 48 2. Francuska 423. Italija 35 4. Velika Britanija 30 5. Njemačka 30 6. Turska 16 7. Austrija 15 8. Grčka 14 9. Švicarska 11 10. Nizozemska 10 11. Belgija 10 12. Portugal 8 13. Hrvatska 7 14. Švedska 7 15. Poljska 6 16. Rusija 6

Slika 3: Vodeće turističke destinacije u Evropi,Izvor: World Tourism Organization, 2006, International Tourism Receipts by Country

Bosna i Hercegovina se nalazi pri dnu liste evropskihzemalja koju posjećuju turisti. Njen devizni priliv je2006. iznosio $ 567 miliona dolara što je stotinu putamanje od Španije i petnaest puta manje od Hrvatske!

2. PRODOR ARHEOLOŠKOG TURIZMA

Jedna nova vrsta turizma snažno zauzima svojemjesto na globalnom planu: arheološki turizam.Zahvaljujući ponudi piramida iz Gize, Egipat godišn-je posjeti osam miliona turista koji potroše $ 15milijardi. Turizam je pokretač 33 domaće industrije(hotelijerstvo, ugostiteljstvo, trgovina, suveniri,transport, proizvodnja hrane, proizvodnja namještaja,proizvodnja građevinskih materijala i sl.).

Ekonomija Meksika se potpuno podređuje istraživan-ju drevnih gradova Maja (Chichen Itza, Uxmal,Palenque, Coba, Mayapan i dr.), ali i starih ceremoni-jalnih središta kao što su gradovi piramidaTeotihuacan, Monte Alban, Tula ili Cholula. Vrše seobimni restauratorski i konzervatorski radovi, gradese autoputevi do ovih destinacija, intenziviraju semjere sigurnosti i provodi snažna marketinškakampanja.

Teotihuacan je najveći turistički izvor prihoda zasredišnji Meksiko.

Piramidalni kompleksi u Guatemali (Tikal),Hondurasu (Copan), Belizeu i Salvadoru su osnovana kojoj se zasniva budućnost turizma i ekonomskograzvoja ovih malih zemalja Centralne Amerike.

Brojna arheološka istraživanja na lokacijama pirami-da u Peruu (Tukume, Trujilo, Kavachi) uz već poz-nate destinacije (Machu Picchu, Cuzco,Ollantaytambo, Sacsayhuman) su osnovna razvojnašansa ove Južnoameričke države.

Piramidalni hramovi Angkhor Vata u Kambođinajznačajniji su turistički i devizni priliv ove zemljejugoistočne Azije.

Ipak, najveće ulaganje u turističku infrastrukturu iarheološka istraživanja u posljednje dvije decenijebilježi Kina. Osim tradicionalnih destinacija (Peking,Šangaj, Veliki kineski zid) provincija Shaanxi i mil-ionski Xi’an bilježe milionske posjete turista i mili-jarde dolara uložene u istraživanja, muzeje, hotele,uređenje lokacija ispred 250 kineskih piramida.Otkriće 9.000 vojnika od terakote zakopanih ispredpiramide – mauzoleja imperatoru Qin, bio je samopočetak. Do 2020. godine Kina će postati svjetskasupersila u turizmu i najposjećenija turistička desti-nacija.

Slika 5: Terakota vojnici u središnjoj kineskoj provin-ciji Shaanxi, u gradu Xi’an, ispred piramide-mauzoleja Qin, Izvor: autorova kolekcija

Slika 6: Posjeta turista piramidi-mauzoleju imperatora Qin u kineskom gradu Xi’an,Izvor: autorova kolekcija



Iz svega navedenog, očigledno je da je globalni trenddominacija sektora usluga u svjetskoj ekonomiji, aunutar ovog sektora turizam će imati strateškomjesto. Arheološki turizam zauzima centralnomjesto, osobito u zemljama u razvoju, u strateškimplanovima i na njemu se bazira značajan dio ekonom-skog razvoja ovih zemalja.

3. TURISTIČKI PROIZVOD BOSNE IHERCEGOVINE

Koji je to turistički proizvod koji Bosna iHercegovina može ponuditi neodlučnom turisti, izNjemačke ili SAD-a na primjer, kojim će ga privućiu posjetu? Da li su to rijeke i rafting, srednjevjekovnigradovi ili zelene šumske oaze, planinarenje ili skicentri?

Realno govoreći, odgovor je negativan. Ski centri ilisrednjevjekovni gradovi se po svojoj uređenosti,veličini, ponudi ostalih usluga ili sadržaja ne mogumjeriti s onima u Francuskoj, Švicarskoj, Austriji iliNjemačkoj. Gradovi u BiH se po svojoj ponudi nemogu mjeriti sa shopingom ili noćnim životom uevropskim prijestonicama. Po uređenosti gradskihjezgara, hotelskoj usluzi ili turističkoj kulturi Bosna iHercegovina beznadežno zaostaje za konkurentima.

Jedini način da se turisti masovno privuku je da seponudi unikatan turistički proizvod. A Bosna iHercegovina ga posjeduje: Bosansku dolinu pirami-da.U Visokom se nalazi drevni piramidalni komplekskoji se sastoji od pet strukura: Bosanske piramideSunca, Bosanske piramide Mjeseca, Piramide bosan-skog Zmaja, Hrama Majke Zemlje, Piramide Ljubavi,zatim tumulusa u Vratnici i prahistorijske podzemnemreže tunela i prostorija. Njegove karakteristike suslijedeće:

- (1) Prve evropske piramide!

- (2) Najveće piramide na svijetu! (Bosanske pirami-da Sunca je visoka 220 metara, Bosanska piramidaMjeseca 190 metara, Keopsova piramida 147 metara)

- (3) Najstarija tehnologija pravljenja betona na svije-tu! (Prema analizama više instituta za materijale izBiH i Francuske)

- (4) Najstarije piramide na svijetu! (Prema indikaci-jama Pedološkog zavoda BiH)

- (5) Najveća podzemna tunelska mreža ispod pirami-da!

- (6) Znaci pismenosti među najstarijim na svijetu!(uklesani na megalitne blokove u prahistorijskojtunelskoj mreži)

Ovih šest karakteristika Bosanske doline piramidaformiraju brend kakav u svijetu ne postoji i kojizaslužuje snažnu marketinšku promociju.

Slika 7: Bosanska piramida Mjeseca, Izvor: iz autorove kolekcije

4. STRATEGIJA PLASMANA TURISTIČKOGPROIZVODA

Istraživanje i arheološki turizam idu, ruku pod ruku,od prvog dana otkrića piramida u Visokom. Ova vezaje čvrsta i jedan proces dopunjava drugi.

Slijedeći elementi su dodatno utjecali na atraktivnostlokacije:

- Arheološkim istraživanjima rukovodi prva neprofit-na fondacija na Balkanu registrovana za zaštitukulturnog naslijeđa. Fondacija „Arheološki park:Bosanska piramida Sunca” je nastupila s novim kon-ceptom u arheologiji i nauci: istraživanja su otvorenaza posjetioce, umjesto elitne nauke ovdje nema tajniili filtriranja informacija, svi su dobrodošli,konzervativni i alternativni stručnjaci.

- Od prvog dana volonteri su, u skladu s nivoomznanja, angažirani na arheološkim lokacijama čime jeunešen duh entuzijazma u geo-arheološka istraživan-ja.



- Mediji se pozivaju kada se dođe do novih otkrića, ašto povećava popularnost arheologije, ali i privlačiposjetioce.

- Kontraverza kao faktor privlačnosti – svaka nova iprogresivna ideja koja mijenja okoštale teorije unauci je dočekivana s velikim otporom onih snagakoje teže očuvanju statusa quo. U ovom slučaju, većidio kulturnog establišmenta BiH, Evrope i SAD-a jepokušao da ugasi projekt i prije samog početkaiskazujući svoju nedobronamjernost, needuciranost izatvorenost. Ipak, rezultati naučnih istraživanja, lab-oratorijske analize i radiokarbonska datiranja, posjeteuglednih stručnjaka iz Egipta, Rusije, Poljske idrugih zemalja, podrška Prve međunarodne naučnekonferencije o Bosanskoj dolini piramida, održala jeovaj projekt vitalnim. Međutim, i dalje prisutne kon-traverze na internetskim stranicama i u javnosti kodonih koji nisu posjetili lokacije, mogu bitimotivirajući faktor za posjetu lokacijama.

- Posjete poznatih ličnosti arheološkim lokacijamautiču na motivaciju potencijalnih turista. Fondacijakonstantno ugošćuje javne ličnosti poput najpoznati-jeg svjetskog jogija Njegovu Visost Swamiđija izIndije, britansku glumicu Archie Panjabi, hrvatskogsportistu Cro Copa, saudijskog princa Turki AlFejsala, milionera Tan Sri Vincent Tana, premijeraMohameda Mahatira iz Malezije, brojne premijere,ministre, ambasadore...

Slika 8: Posjeta saudijskog princa Turki Al-Fejsala ipredsjedavajućeg Predsjedništva BiH dr. HarisaSilajdžića Bosanskoj dolini piramida,Izvor: iz autorove kolekcije

- Stalna prisutnost u vodećim svjetskim medijimapokazuje globalni pristup Fondacije: otkriće piramidaje bila udarna vijest („breaking news”) na najvećemsvjetskom kablovskom operateru CNN-u 2006.;najveća američka TV stanica ABC je snimila 30-min-utnu dokumentarnu emisiju („30 Minute Special”)koja je vrlo afirmativno govorila o otkriću piramida ipozitivnim događanjima u BiH te razvoju arhe-ološkog turizma nasuprot negativnom imidžu kojiBiH ima u svijetu; vodeći evropski medij BBC je triputa u svojim informativnim emisijama izvještavao ootkriću piramida u Visokom; najznačajniji svjetskinaučno-popularni kanal „Nacionalne geografije”(„National Geographic Channel”) je snimio 20-min-utni dokumentarni materijal o piramidama u BiH iemitirao ga 2009. u 200 zemalja svijeta. Osim ratnihstrahota u BiH i na Balkanu, nasilja i nemogućnostipolitičkih dogovora ne postoji nijedna druga tema izBosne o kojoj svijet piše, osim o Bosanskoj dolinipiramida, i to po prvi put, u pozitivnom kontekstu; nepostoji niti jedan stručnjak s Balkana koji se istovre-meno pojavljuje u CNN-u, BBC-u ili NationalGeographic Channel-u kao što je to pronalazačpiramida u Visokom. Za ovaj medijski uspjeh jezaslužna isključivo Fondacija bez ikakve potpore vla-dinih institucija ili nekih posebnih fondova.Trenutno, Fondacija priprema snimanje višesatnogdokumentarnog serijala u koprodukciji najvećihsvjetskih naučno-popularnih medija: US HistoryChannel i National Geographic ChannelInternational. Medijski uspjeh projekta nije plodslučajnosti već organizovanog i strateškog pristupa.- Ustanovljavanje Međunarodne radne akcijevolontera od 2010. dovodit će stotine akcijaša uVisoko a oko njih će se okupljati posjetioci, mediji,novi volonteri, istraživači. Po povratku u svojezemlje (Mađarsku, Hrvatsku, Srbiju, Italiju, u svekrajeve BiH, itd.) afirmativno će pričati u onome štose dešava u Visokom i stimulirati nove posjete ubudućnosti.

Slika 9: Volonteri na Bosanskoj piramidi Sunca, Izvor: iz autorove kolekcije



- Prezentacije osnivača Fondacije o projektu istraži-vanja sa pozivom u posjetu arheološkim lokacijamaodvijaju se širom BiH, u regiji, u čitavom svijetu.Desetinama predavanja prisustvovale su hiljadestručnjaka, studenata, bosanskih iseljenika izainteresiranih građana Egipta, Hrvatske, Malezije,Austrije, Norveške, Švedske, Kanade, Kanarskihotoka, Srbije, Makedonije, Velike Britanije, Danske,Jordana i drugih zemalja koji su na ovaj način čulistručna objašnjenja o Bosanskoj dolini piramida iBosni i Hercegovini.

Slika 10: Četiri stotine građana Rijeke (Hrvatska) napredavanju Osmanagića o bosanskim piramidama u aprilu 2009., Izvor: iz autorove kolekcije

5. ULAGANJE U TURISTIČKUINFRASTRUKTURU

Za razvoj turističkog proizvoda Bosanske dolinepiramida, najvažnija su ulaganja u daljnjaistraživanja. Nova otkrića privući će nove turiste.Turisti će potrošiti novac, i na taj način će se oprav-dati nova ulaganja u istraživanja. I to je pozitivanproces koji se nastavlja u krug.

Pošto su za obilazak svih lokacija Bosanske dolinepiramida potrebna dva puna dana može se ponuditi idvodnevni, odnosno, trodnevni sadržaj za turiste.Prema tome, budućnost ove lokacije nije samo utranzitnim turistima koji provedu sat-dva u obilaskujedne ili dvije lokacije, već u organiziranimturističkim grupama. Naravno, pri tome treba bitispreman i na slučajne posjetioce, i na one koji imajusamo sat-dva vremena ili pola dana, ali i tri dana.U okviru turističke infrastrukture treba raditi naslijedećim elementima:

- turističke agencije u Visokom i okolini (Sarajevo,Zenica) koje će raditi na stalnoj reklami turističkogproizvoda- saradnja s turističkim agencijama u regionu- saradnja s vodećim turističkim operatorima uEvropi (TUI i drugi)- promocija putem turističkih zajednica na sajmovi-ma u inostranstvu- promocija putem flajera i plakata na svim graničnimprijelazima- promocija u dnevnim medijima putem posebnihpostera i dodataka magazinima- organiziranje okruglih stolova o temi turizma uzprisustvo medija- uvezivanje s vodećim turističkim destinacijama uBiH (Međugorje, Mostar, Sarajevo, Počitelj, HutovoBlato)- reklama u medijima u zemljama regiona- godišnje pozivanje turističkih agencija iz regiona - dvogodišnje pozivanje novinara iz Evrope- uvezivanje u ponudu hotelskih i privatnih kapacite-ta- razvoj ugostiteljstva u funkciji turističkog proizvo-da- organizirani pristup izradi suvenira i prodajnihmjesta- info turistički punktovi u Visokom- uvođenje ljetne volonterske turističke patrole- organizacija novih kulturnih manifestacija tokomsezone (rafting takmičenja, paraglajderi, susreti plan-inara, ribolovci i sl.)- dodatna saobraćajna i turistička signalizacija ufunkciji promocije turističkog proizvoda- izgradnja adekvatne lokacije-muzejskog prostora, smuzejskim zbirkama i foto-izložbama koja će bitipristupačna posjetama većih i organiziranih grupaturista, đaka, studenata- izgradnja kampa za volontere- uspostavljanje čvrstih odnosa s vodećim svjetskimnaučnim institucijama i godišnjih posjeta njihovihstručnjaka; ljetne škole istraživača iz čitavog svijeta

Želimo da u Visokom vrije kao u košnici, da se ovdječuju svi jezici svijeta, da se sreću mladi i oni koji seosjećaju mladi svih boja kože, da nam dolazeistraživači, arheolozi, studenti, profesori, avanturisti ituristi.Cilj svih ovih aktivnosti je da Visoko i Bosna iHercegovina postanu destinacija s milionskimposjetama turista iz svijeta koji će omogućiti da BiHdostigne razinu srednje razvijene zemlje po per capi-ta prihodu po stanovniku.



ZAKLJUČAK

Visoko nudi vrhunsku svjetsku turističku destinaciju:Bosansku dolinu piramida. Od vitalnog značaja suveća ulaganja u daljnja arheološka istraživanja kojaće dovesti do novih otkrića koja će biti atrakcija zaturiste. Razvoj turističke infrastrukture i marketinškapromocija su neophodni koraci kako bi arheološkiturizam postao vodeća industrijska grana u ovomdijelu BiH i regiona.



SAŽETAK

Psihologija potrošača danas je jedno od glavnihpodručja primijenjene psihologije, U početkurazvoja, psihologija potrošača bila je integralni dioposlovne i industrijske psihologije, a onda se diferen-cijacijom izdvojila i osamostalila. Danas ona izučavaponašanje individue kao potrošača, te razmatradvosmjerno komuniciranje između potrošača iproizvođača na osnovi kojeg proizvođač saznaje željei potrebe potrošača. Odnos s korisnikom tako dobijapartnerski kvalitet, koji postaje model ponašanja.Precizno i kontinuirano praćenje procesa kupovine,identificiranje faktora u tom procesu i razlikovanjeizmeđu posebnih vrsta odluka u kupovini, su odvelike važnosti i značaja za uspjeh svakog preduzeća.Uspjeh se može samo pokazati kroz reakcijupotrošača, u vidu prihvatanja proizvoda i njegovepovremene ili kontinuirane kupovine (B. Tihi i sur.,2006.). Da bi osigurali uspjeh, preduzeća koristerazne načine i strategije oglašavanja. Međutim, da bioglasna poruka ili reklama bila učinkovita, treba dasadrži potrebne elemente kako bi kod potencijalnihpotrošača izazvala pozitivne i poželjne reakcije i nataj način osigurala kupovinu određenog proizvoda.Na potrošačko ponašanje utiče prije svega kultura idruštvo u kojem živi kao i dobro plasirani psihološkiapeli.Analiza psiholoških apela u reklamnim porukamaima ogroman teorijski i praktičan značaj prije svegaradi spoznaje o najfrekventnijim psihološkim apeli-ma koji su zastupljeni u reklamnim porukama i kojiutiču na potrošače. Obuhvatajući sve rečeno, rad sadrži objašnjenjepojma psihološkog marketinga i reklamiranja, pred-stavljanje psihologije reklama sa posebnim osvrtomna psihološke apele prema Richardu Taflingeru, kojise koriste u reklamnim porukama, te teorijske ipraktične implikacije istraživanja iz ove oblasti.

Ključne riječi: marketing, psihološki apeli, ličnostpotrošača

Key words: marketing, psychological appeals, con-sumer personality

ABSTRAKT

Consumer psychology is today one of the major areasof applied psychology, in the beginning, consumerpsychology has been an integral part of the businessand industrial psychology, and then separated andindependent differentiation. Today, she studies thebehavior of individuals as consumers, and consider-ing two-way communication between consumers andproducers on the basis of any manufacturer out thewishes and needs of consumers. Relationship withthe user that receives the quality of partnership,which became the model behavior. Accurate and con-tinuous monitoring of the process of buying, identify-ing factors in this process and to distinguish betweenspecific types of purchase decisions are of greatimportance and significance for the success of eachcompany. Success can only show the reaction of con-sumers in the form of acceptance of products and itscontinuous or periodic purchases (Silent B. et al.,2006).. To ensure success, companies skoriste differ-ent ways and strategies of advertising. However, toadvertisements or advertising was effective, shouldinclude the necessary elements to consumers causedby the potential positive and desirable reactions andthus ensure the purchase of certain products. On con-sumer behavior affects primarily the culture and soci-ety in which he lives and psychological well-placedto appeal. Analysis of the psychological appeal ofadvertising messages has enormous theoretical andpractical importance primarily to the knowledge ofmost frequent psychological appeals that are repre-sented in advertisements and the impact on con-

PSIHOLOŠKI ASPEKT MARKETINGA U REKLAMNIMPORUKAMA I SUBLIMIRAJUĆE DJELOVANJE NA LIČNOST

POTROŠAČATHE PSYCHOLOGICAL ASPECT OF THE ADVERTISING

MESSAGES MARKETING AND SUBLIMIRAJUĆE FUNCTIONON CONSUMER PERSONALITY

Jasna Bajraktarević, Pedagoški fakultet u SarajevuFuad Bajraktarević, Univerzitet u Travniku - Fakultet za menadžment i turizam



sumers. Encompassing all told, the work contains anexplanation of the psychological concept of market-ing and advertising, presentation of the psychology ofadvertising poisebnim with emphasis on the psycho-logical appeals by Richard Taflingeru, which are usedin advertisements, as well as theoretical and practicalimplications of research in this field.

UVOD

Ponašanje potrošača može se definiratikao proces donošenja odluka idjelovanja pojedinačnih potrošača pri-likom kupovine i korištenja proizvoda.Da bi se saznao efekat oglašavanja,potrebno je poznavati psihološkereakcije koje kod potrošača izazivajuoglašivačke poruke. Logičan slijedpsiholoških reakcija potrošača kojeoglašivačka poruka želi postići jeste:• izazvati pažnju potrošača naoglašavanu marku,• pozitivno utjecati na percepcijuoglašavane marke kod potrošača,• olakšati zapamćivanjeoglašavane marke u svijesti potrošača,• stvoriti pozitivan stav premaoglašavanoj marki,• kreirati pozitivnu reakciju naoglašavanu marku ,• utjecati na pozitivno postkupovno ponašanje.Ove psihološke faze u procesu komuniciranja pred-stavljaju osnovu za donošenje odluke o ulaganju uoglašavanje i mjerenju uspješnosti komunikacijskihaspekata ponašanja. Da bi oglašivačka poruka bila uspješna trebasadržavati sljedeće elemente: 1) pažnja, 2) percepcija, 3) zapamćivanje/zadržavanje, i 4)uvjerenje/uvjerenost. Ovi elementi osiguravaju: 5)kupovno ponašanje i 6) postkupovno ponašanje (B.Tihi i sur., 2006.).

Pažnja

Ljudi su svakodnevno izloženi hiljadamaoglašivačkih poruka, međutim samo mali broj njihuspije da privuče pažnju, a još manji broj njihpotrošač percipira i memorira. Da bi izazvali izadržali pažnju potrošača marketari moraju poznavatimnogobrojne korisne koncepte koji su klasificirani udvije grupe: 1) koncepti povezani sa fizičkim karakteristikamaoglašivačkih poruka (veličina, dinamika poruke i dr.),

i 2) koncepti povezani s apelima u poruci, kojipredstavljaju ključni elemenat skretanja pažnje,budući da su usmjereni potrošačke motive i povezi-vanje s konkretnim proizvodom.U sljedećoj tablici bit će prikazani faktoristimuliranja pažnje potrošača fizičkim karakteristika-ma i karakteristikama apela u oglašivačkoj poruci.

Tablica 1: Faktori stimuliranja pažnje potrošača uoglašivačkoj poruci: (B. Tihi i sur., 2006.).

Percepcija

Percepcija objašnjava proces stvaranja slike oproizvodu ili usluzi u mislima potrošača. Kodrazmatranja percepcije ključna stvar je sampojedinac, odnosno potrošač. Različiti pojedinci istusituaciju doživljavaju na različite načine. To sedogađa zbog postojanja tri perceptivna procesa:selektivna pažnja, selektivno iskrivljavanje iselektivno zapamćivanje. Kao rezultat ta tri procesa,potrošači ne moraju nužno vidjeti ili čuti poruku nanačin na koji marketar to želi. Stoga je važno da mar-ketar utvrdi kako percepcija utječe na stvaranjeimidža proizvođača, proizvoda i prodavnice, tj. odvelikog je značaja psihološko značenje markeproizvoda ili usluge. Imidž marke je uvijek povezansa slikom koju potrošač ima o sebi ili je želi imati(self-image), stoga je potrebno kreirati sliku o markikoja će biti usklađena sa slikom koju potrošač ima osebi, a zatim taj imidž pojačati (B. Tihi i sur., 2006.).

Faktori stimuliranja pažnjepotrošača fizičkimkarakteristikama oglašivačkeporuke:

Faktori stimuliranja pažnjepotrošača karakteristikama apelau oglašivačkoj poruci:

1. veći oglas izaziva veću pažnju,2. dinamična oglašivačka porukaizaziva veću pažnju od statične,3. što je oglašivačka porukaintezivnija (zvuk, boja), pažnja je veća,4. neobična ili nova oglašivačkaporuka privlači veću pažnju,5. korištenje kontrasta uoglašivačkoj poruci privlači veću pažnju,6. oglašivačka poruka u bojiprivlači veću pažnju;

7. neuobičajan oblik oglasaprivlači veću pažnju;8. poruka koja se javlja samostalnoi izolirano privlači više pažnje od poruke ugrupi sa ostalim porukama;9. oglašavanje koje stimulira višeod jednog osjetila (zvuk, slika) privlači

veću pažnju.

1. apeli povezani sa potrošačevimstalnim interesom ili trenutnim motivomprivlače i zadržavaju pažnju;2. apeli koji podržavaju potrošačevestavove i mišljenja lakše se zapažaju ipamte;3. poruke koje sadrže apele vezaneza potrošačevu trenutnu potrebu značajnijeutječu na pažnju potrošača



Zapamćivanje

Ljudi zaboravljaju veliki dio onoga što su naučili,međutim imaju tendenciju da zadrže one informacijekoje podržavaju njihove stavove i vjerovanja. Dakle,pamćenje je selektivno, pa je ponavljanje oglašivačkeporuke ključno u uspjehu oglašivačke kampanje.Koliki je broj ponavljanja potreban da bi se povećalozadržavanje oglašavanog sadržaja, i na kojem stupnjuponavljanje počinje negativno djelovati na zadrža-vanje oglašavanog sadržaja, ovisi o vrsti proizvoda,sadržaju poruke, kombinaciji medija, jačini motiva inizu drugih faktora. Ipak, kad se radi o već poznatimproizvodima, oglašivačka kampanja treba da traje udužem vremenskom periodu, dok je kod novihproizvoda snagu kampanje potrebno usmjeriti nasamom početku, sa više ponavljanja iste teme uz var-ijacije (B. Tihi i sur., 2006.).

Poticanje/uvjeravanje

Uvjerenost predstavlja formiranje pozitivnog mišl-jenja i stava o oglašavanoj marki proizvoda ili usluge,stoga su poduzeća veoma zainteresirana da uvjerenjapotrošača o njihovim uslugama ili proizvodima budušto pozitivnija, dok će negativna uvjerenja pokušatipromijeniti novim prigodnim kapanjama. Za razlikuod mišljenja, stavovi predstavljaju čvršćekonstrukcije, odnosno nečije trajne povoljne ilinepovoljne procjene, emotivne osjećaje i tendencijeprema nekom objektu ili ideji, i iz tog razlogapoduzeća bi trebala uskladiti svoje proizvode sapostojećim stavovima potrošača, umjesto da ihpokušavaju promijeniti. (B. Tihi i sur., 2006.).

Kupovina

Ostvarivanje dugoročne prodaje je konačni ciljcjelokupnog marketinškog djelovanja poduzeća.Prodaja je rezultat kupovine proizvoda ili usluga odstrane potrošača, i to kupovno ponašanje može imatidva oblika: prva kupovina (proba) ili ponovna(ponovljena) kupovina. U poticanju kupovnog pon-ašanja veoma važnu ulogu ima upravo oglašavanjezajedno sa drugim elementima marketinga (B. Tihi isur., 2006.).

Postkupovno ponašanje

Nakon kupovine određenog proizvoda, potrošačosjeti neki nivo zadovoljstva ili nezadovoljstva, istoga marketari moraju pratiti zadovoljstvo i djelo-vanje kupaca nakon kupovine, kao i korištenjeproizvoda te raspolaganje njime. Potrošač nakonkupovine traži dodatne informacije da bi potvrdioispravnost svoje odluke, i u tom trenutku oglašavan-je djeluje tako što ponavlja pozitivne osobine

proizvoda i na taj način potvrđuje pravilan izborkupca i potiče ponovnu kupnju (B. Tihi i sur., 2006.).

Reklamna intencija

„Oglašavanje je plaćena, neosobna komunikacija,određene organizacije identificirane u poruci, putemrazličitih medija, a cilj je informiranje i/ili persuazijačlanova određene javnosti“ (S. Bratko, 2001. str.382.).Informiranje potencijalnih potrošača o proizvodu ipokušaj usmjeravanja na kupovinu čini osnovnufunkciju reklame i cjelokupnog oglašavanja.Oglašavanjem je moguće informirati veliki broj ljudiputem samo jedne poruke, te je stoga dominantnioblik promocije uslužnih poduzeća. Efikasnimoglašavanjem potrošači se uvjeravaju da iskušajunovi proizvod, uslugu ili novu marku (S. Bratko,2001.).Drugim riječima, tri osnovna cilja oglašavanja su:informiranje, uvjeravanje i poticanje potrošača naakciju . Kako bi kupili proizvod potencijalni kupci morajunešto znati o njemu. Informiranjem kupaca oprizvodima, firma omogućava kupcima da upoređujumogućnosti za kupovinu i koriste raspoloživa sredst-va u vlastitom interesu. Informiranje kupaca pred-stavlja najvažniji oblik promocije kod predstavljanjanovih proizvoda, kada je potrebno razviti potražnjuza istim. Prema stanovištu većine poduzeća, naj-važniji cilj promocije jest uvjeravanje i nagovaranjekupaca da kupe firmine proizvode i usluge. U slučajukada konkurencija nudi slične proivode, osiminformiranja, poduzeće mora uvjeriti i nagovoritikupce da kupe njihov proizvod. Uspjeh je ako kupaczadrži pozitivan stav i nastavi da kupuje proizvode iusluge firmi, što se postiže stalnim podsjećanjempotrošača na marku proizvoda.

Mediji kao preferirajući kanal oglašavanja

Proizvodi, usluge i ideje su ono što reklamer želiprodati, a mediji putem kojih to čini su raznovrsni.Raznovrsni su prvenstveno po načinu na koji se vršioglašavanje i mogućnosti kontrole oglašivača nadciljnom populacijom.



Svaki od tih medija ima svoje prednosti i nedostatke, koji su predstavljeni u sljedećoj tabeli :

Medij Vrsta Prednosti Nedostaci

Novine

Nacionalne, lokalne,jutarnje, večernje,nedjeljni dodatak,tjedno posebnoizdanje itd.

Gotovo svi čitaju novine, mogućnostizbora za socio-ekonomske skupine,nacionalna zemljopisna fleksibilnost,kratko vrijeme od pisanja doobjavljivanja, često izdavanje, pogodnoza zajedničko oglašavanje, usluge pro-davanja.

Kratak životni vijek, ograničenemogućnosti reprodukcije, mnogopropagandnih poruka ograničava bilokojoj da se istakne.

Časopisi Potrošački,poljoprivredni,poslovni

Socio-ekonomska selektivnost,dobra

Visok novčani trošak, dugo vri-jeme od pisanja

Potrošački, poljoprivredni,poslovni itd.

Socio-ekonomska selektivnost,dobra reprodukcija, dug životni vijek,ugled, zemljopisna selektivnost kadasu dostupna regionalna izdanja, čitase bez žurbe.

Visok novčani trošak, dugo vri-jeme od pisanja do objavljivanja.

Izravna pošta

Pisma, katalozi, cjenovni-ci, kalendari, kuponi,brošure, kuponi, cirkular-na pisma, bilteni, razgled-nice, knjižice, primjerci.

Gubitak naklade nizak, vrloselektivno, nakladu nadzireoglašivač, nisko odvlačenje pažnje,osobno, potiče na akciju, upotrebanoviteta, relativno jednostavnomjerenje učinkovitosti, sakriveno odkonkurenata.

Skupo, bez uredničkog teksta kojibi privukao čitatelje, mnogi sma-traju beskorisnom poštom, kri-tizirana kao povreda privatnogživota.

Radio AM, FM

Vrlo pokretno, jeftin medij, poruka sebrzo može promijeniti, zemljopisnaselektivnost, socio-ekonomskaselektivnost.

Malo oglašavanja nanacionalnom radiju, pruža samozvučnu poruku, gubi na ugledu,kratki životni vijek poruke, pažnjaslušatelja je ograničena zbogostalih aktivnosti kojima se bavitijekom slušanja.

Televizija ITV, satelitska, kablovska

Dopire do velikog broja ljudi, niskacijena po izloženosti, upotrebljava izvuk i sliku, vrlo vidljivo, velik ugled,zemljopisna i socio-emocionalnaselektivnost.

Visok novčani trošak, vrloprolazna poruka, veličina publikenije zajamčena, ograničenovremensko razdoblje u večernjimsatima.

Unutar vozila

javnog prevozaAutobusi, podzemna žel-jeznica, taxi, tramvaji itd.

Jeftino, “zarobljena publika”,zemljopisna selektivnost. Ne osigurava brze rezultate.

Izvana na vozili-

ma javnog pre-

vozaAutobusi, podzemna žel-jeznica, taxi, tramvaji itd

Jeftino, geografska selektivnost,dopire do široke, raznovrsne publike.

Nedovoljna socio-ekonomskaselektivnost, nema veliki uticaj napotrošače.

Vanjski

Plakati od papira, obojeniizlošci, kamioneti saplakatima itd.

Dopušta ponavljanje, jeftino, porukase može smjestiti blizu prodajnetačke, geografska selektivnost, radi24 sata dnevno.

Poruka mora biti kratka i jednos-tavna, nema socio-ekonomskeselektivnosti, rijetko privlači punupažnju čitatelja, kritika da suopasni u prometu te da kvareokolinu.



Početkom dvadesetog stoljeća zbog društvenih iekonomskih promjena, pred tvorce reklama sepostavljaju novi zahtjevi. Jedan od glavnih zahtjevajeste uvođenje nauke u umjetnost reklamiranja. Ujednom od govora iznesenom u “The Agate Club” uChicago-u, davne 1901 godine, rečeno je: "Kao tvorci reklama, svi vaši napori su bili usmjerenika proizvodnji određenih efekata na umove potenci-jalnih kupaca. Psihologija je, uopšteno govoreći,nauka o umu. Umjetnost je činjenje, a nauka jerazumijevanje kako nešto učiniti ili objašnjenje kakoje nešto učinjeno. Ako budemo sposobni dapronađemo i izrazimo psihološke zakone na kojimase zasniva umjetnost oglašavanja, napravićemoprimjetan pomak, jer ćemo dodati nauku umjetnostioglašavanja.” Tako je započela integracija suvremene psihologijesa drugim naučnim disciplinama, unutarinterdisciplinarne naučne marketing filozofije. Ureklamiranju je očevidna integracija psihologije saekonomijom i filmskom umjetnošću. Naročito jenjena integracija jaka na polju kreiranja i realizacijereklamnih poruka na elektronskim medijima.U posljednjem desetljeću se može opaziti tendencijaformiranja nove primijenjene oblasti psihologijeekonomske propagande, kojem teže ekonomskirazvijene zemlje, a koje se sve češće naziva “psi-hološkim marketingom i reklamiranjem”. Ovapodoblast stavlja naglasak na psihološke faktore kojise koriste pri kreiranju apela reklamnih poruka iplaniranju oglašavanja.“Naša inteligencija je nesavršena, to je sigurno, i tekje nastala; lakoća sa kojom se može o njoj slatkopričati, poraziti ili srušiti je drugim sklonostima –koje su nekada prerušene u blago svjetlo razuma – jezabrinjavajuća.”(Sagan & Duryan, 1992; prema R. Tflinger-u, 2001)

Psihološki apeli u reklamnim porukama

Psihološki podražaj definiramo kao: «bilo kojivizuelni ili zvučni utjecaj na nesvjesne misli iemocije ljudi» . Ona to čini nagovještavajući da ćezadovoljiti neku potrošačevu nesvjesnu želju. Dakle,psihološki podražaji ili kombinacija više psihološkihpodražaja jeste ono što gradi «apel» reklamneporuke.Psihološki podražaji, u tom kontekstu, djeluju na tzv.«subliminalnu percepciju» potrošača. Subliminalnapercepcija je: «pokušaj utjecanja na potrošačaneprimjetnim porukama...percepcija podražaja, kojije ispod granice osjetljivosti». Apel je poruka koju nam neki oglas / reklamni spotprenosi (prema B. Petz, 1974). Pomoću njega se nas-

toji povezati ono što reklamirani proizvod ili usluganudi, s onim što potrošač treba ili želi. Povezivati se mogu emocije (transfer emocija),stavovi, interesi, motivi, pogledi na svijet i sl. Apelimogu biti pozitivni i negativni. Pozitivni apeli ističuugodu ili korisnost, koju će potrošač imati, akoupotrebljava reklamirani proizvod. Ukratkoprikazani, sa psihosocijalnog stanovišta, apeli mogubiti:

Apeli koji potiču korist – su razrađeni pozitivnimotivi koji se odnose na biološku materijalnu, soci-jalnu i psihološku korist. Apeli koji potiču biološkukorist su apeli koji naglašavaju korist od proizvoda iliusluge za biološki opstanak pojedinca ili grupe. Apelikoji potiču materijalnu korist su apeli koji naglašava-ju materijalnu korist za pojedinca ili grupu koji ćeproisteći iz kupovine određenog proizvoda ili usluge.Apeli koji potiču socijalnu/društvenu korist su apelikoji se odnose na društveni prestiž koji će pojedinacili grupa dobiti odlukom o kupovini određenogproizvoda ili usluge. Apeli koji potiču psihološkukorist se odnose na povećanje osjećaja vlastitevrijednosti koji će uslijediti kao rezultat kupovineodređenog proizvoda ili usluge.

Apeli koji potiču ugroženost i nesigurnost – su apelina negativne motive ugroženosti i nesigurnosti, kojise često sreću u političkoj i ideološkoj propagandi, arijetko ekonomskoj. Primjeri nekih od apela naugroženost i nesigurnost su: apeli koji potičuautoritet, apeli koji potiču popularnost, apeli kojipotiču «sve», apeli koji potiču autoritet štampaneriječi, apeli koji potiču misticizam itd.Prezentiranjem podražaja korištenjem riječi i slika,reklama pokreće u mnogome slične reakcije kao istvarni podražaj. Povezujući psihološku privlačnostsa proizvodom koji se reklamira, reklama možeodređeni produkt učiniti privlačnijim za kupca. R.Taflinger je iz svojih studija psiholoških draži kojereklama koristi u svrhu motiviranja ljudi da kupeproizvode, došao do deset apela najfrekventnijih umedijima.Apel koji potiču samoodržanje

Samoodržanje podrazumijeva očuvanje, u psi-hološkom smislu, mentalnog i ekonomskog zdravljapojdinca, ali i grupe. Ono što ovu draž čini naročitoprimamljivom u reklamiranju jeste sposobnostljudske jedinke da se sjeća, da planira i da anticipira .Reklame koje koriste samoodržanje kreiraju negati-van apel, odnosno pokazuju kako određeni proizvodili usluga sponzora može pomoći potrošaču daopstane kao individua ili kao dio društva.



Apel koji potiču emocionalne intencije

Reklame koje koriste ovu vrstu apela nam poručujuda ćemo ako koristimo proizvod/uslugu sponzora bitiu mogućnosti da dobijemo željenog partnera. Pristup korištenja ovog apela u reklamiranju seprema spolu razlikuje. Reklame koje su usmjerene namušku publiku su preplavljene ženskom anatomijom,a reklame usmjerene na žene romansom.

Apeli koji potiču sticanje imovine

Sticanje imovine (društvenog statusa) je dio ljudskepsihološke građe. Reklame koje iskorištavaju ovajapel, obično čine da izgleda kao da će vamproizvod/usluga pomoći da steknete više nego štoimate. Apeli koji potiču sticanje imovine se najčešćekoriste u oglašavanju banaka i lutrija. U iskorištavan-ju apela za sticanje imovine u reklamiranju, najčešćipristup je svjedočenje . Bira se osoba koja se možepoistovjetiti sa ciljanom populacijom i govori kako sepomoću datog proizvoda/usluge obogatio.

Apeli koji potiču samopouzdanje

Samopouzdanje je kombinacija psiholoških faktorakoji uključuju samouvjerenost, asertivnost, samopoš-tovanje, snažne veze sa i/ili poštovanjem drugih ljudi.Samopouzdanje je usko povezano sa pojmom o sebi. Reklame koje koriste samopouzdanje ukazuju na toda proizvod/usluga ima moć da utječe na način nakoji osoba shvata samu sebe.

Apeli koji potiču lični užitak

Lični užitak većina ljudi doživljava kada je vesela,zadovoljna, oduševljena ili zadovoljena. Kodrazličitih ljudi, lični užitak se postiže na različitenačine. U reklamiranju se ovaj apel koristi tako štoimplicira da će oglašavani proizvod/usluga pružitiužitak.

Apeli koji potiču konstruktivnost

Apel koji potiču konstruktivnost se u reklamiranjukoristi u promoviranju proizvoda i usluga kojepomažu ljudima u stvaranju kako fizičkihmanifestacija ličnih apstraktnih ideja, tako i pogledana svijet.Apeli koji potiču destruktivnost se u reklamiranju nekoristi i primarno je vezan za političku propagandu.

Apeli koji potiču radoznalost

Radoznalost je neprestana ljudska potraga za odgov-orima. U reklamiranju funkcija radoznalosti je upobuđivanju i održavanju pažnje potrošača. Uvijek sekombinira sa drugim apelima.Apeli koji potiču imitaciju

Imitacija je dobro poznat psihološki fenomen kojimse usvajaju novi modeli ponašanja, koriguju stari i sl.Ona je «ključ za socijalnu tajnu» (G. Tarde, prema N.Rot, 2003), kojom se objašnjava sličnost u ponašanjučlanova pojedinih grupa. Pri oglašavanju se apel na imitaciju ogleda u tome štoosoba model, najčešće poznata ličnost, reklamiraodređeni proizvod ili uslugu.U reklamiranju mora biti povezana sa nekim drugimpsihološkim apelom npr. samopouzdanjem da bi bilaefektivna.

Apeli koji potiču altruizam

Altruizam je apel koji se najmanje koristi u reklami-ranju, možda zato što «samouništavajuće ponašanjeza dobrobit drugih» ne postoji. U psihološkoj litera-turi, altruizam predstavlja uzimanje u obzir dobrodrugih .U oglašavanju, altruizam predstavlja temu u kojoj seapeluje na pomoć drugima kroz kupovinu određenogproizvoda/usluge.

ZAKLJUČAK

Pri planiranju reklamne kampanje za neku regiju ilidržavu, neophodno je voditi računa o kulturi, vjeri,stavovima i vrijednosnom sistemu tog naroda. Znamoda reklamiranje i oglašavanje ima za cilj informiranjepotencijalnih potrošača, uvjeravanje i poticanjepotrošača na akciju, tj. kupovinu.Za sva ova tri cilja oglašavanja nužno je osim pravihalata reklamiranja, tj. pravog reklamiranja za tu kul-turu, odabrati i pravi medij, kanal oglašavanja. Za neke potrošače i neke kulture najbolji kanalireklamiranja su TV i radio, jer su gotovo sveprisutni,ali opet, za neke druge ljude i kulture prikladniji iefikasniji medij je internet. Pri upravljanju mar-ketingom mora se obratiti pažnja na svaki segmentživota ciljne grupe. Postkupovno ponašanje, tj.zadovoljstvo koje proističe iz kupljenog proizvoda jesnažan oblik oglašavanja. Naša zadovoljstva ilinezadovoljstva nekim proizvodom gotovo uvijek šir-imo dalje i naši stavovi kao potrošača nesumnjivoutječu na prodaju nekih roba. Stoga, ukoliko nekiproizvod ne zadovolji standard kvaliteta koji potrošačzahtijeva, vrlo često će biti kupljen samo jednom.



LITERATURA:

• Bratko, S. (2001.): Marketing; Sinergija,Zagreb• Dibb S., Simkin L., Pride W.M. & FerrellO.C.(1991), “Marketing: Concepts and Strategies”,Houghton Mifflin Company, US• Kesić T. (1990), Ponašanje potrošača,Nakladnik ADECO d.o.o., Zagreb• Kotler, F., Lee, N. (2007.): Marketing ujavnom sektoru: put do bolje izvedbe, • Krstić D. (1988), «Psihološki rečnik», IRO«Vuk Karadžić», Beograd• Milas, G. (2002.): Psihologija marketinga;Hrvatski studiji, Zagreb• Naklada Mate, Neum• Panjeta L. (2004), «Film & Propaganda»,HEFT. D.o.o., Sarajevo• Petz B.(1974), «Psihologija u ekonomskojpropagandi», Društvo ekonomskih propagandista SRHrvatske, Zagreb• Radulović D.M.(1998), “PsihologijaMarketinga”, Institut za kriminološka I sociološkaistraživanja, Beograd• Rot N. (2003), «Osnovi socijalne psihologi-je», Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd• Saughnessy J.J., Zechmeister E.B.(1997),«Research Methods in Psychology», McGraw Hill,USA• Stojak R. (1990), «Metoda analize sadržaja»,Institut za proučavanje nacionalnih odnosa, Sarajevo;DP «Grafičar», Tuzla• Tihi, B. I sur. (2006.): Marketing; Ekonomskifakultet u Sarajevu, Sarajevo• Weiten W.(1989), “Psychology Themes andVariations”, Brooks/Cole Publishing Company, USA• Witt G.(2000), “How To Write An EffectiveAd”, Brooks/Cole Publishing Company, USA• www.psychologyofadvertising.com • www.takingadvantage.com • www.wikipedia.com• Zvonarević M.(1989), “Socijalna psihologi-ja”, Školska knjiga, Zagreb



SAŽETAK

Etika je jedna od dimenzija i mjerila ukupne kvalitetedruštva. Cilj rada je istaknuti etiku kao dimenzijuukupne kvalitete društva, kvalitete rada i kvaliteteživota ljudi. Nakon definiranja etike, poslovne etike idruštvene odgovornosti gospodarstva, daje se primjeretike i društvene odgovornosti turizma i hotelskeindustrije, jedne od najvećih svjetskih industrija ali idruštvene pojave s velikom tendencijom daljnjegširenja i razvoja. Mediji su instrument kojimkorporacije, kompanije i poduzeća informirajujavnost o svojim poslovnim uspjesima, naglašavajućipri tome sve više doprinos razvoju društva i svojudruštvenu odgovornost i poslovnu etiku.Promocionalna etika povećava ugled poduzeća itržišnu konkurentnost.

Ključne riječi: upravljanje kvalitetom, etika, moral,turizam.

Key words: quality management, ethics, morality,tourism.

ABSTRAKT

Ethics is one of the dimensions and scale of the over-all quality of society. The aim of this paper is toemphasize ethics as a dimension of overall quality ofsociety,quality of work and quality of life of people.After defining the ethics, business ethics and corpo-rate social responsibility, the author gives the exam-ple of ethics and social responsibility of tourism andhotel industry, one of the world's largest industry andsocial phenomena with a great tendency to furtherexpansion and development. The media are an instrument by which corporations,companies and enterprises inform the public abouttheir business successes therefore, emphasizing their

increased contribution to the development of societyand their corporate social responsibility and businessethics.Promotional ethics increases the reputation ofthe company ethics and market competitiveness.

UVOD

Svako društvo je obilježeno etikom i moralom, jeroni čine okvire ponašanja ljudi i određuju kvaliteturada i života ljudi. Uključivanje u razne međunarodneorganizacije i institucije zahtijeva i prihvaćanjepropisanih pravila, normi ili standarda rada iponašanja i to na svim područjima ljudskih aktivnos-ti (gospodarski standardi, demokratski standardi,obrazovni standardi i dr.). Danas kada se Hrvatskauključuje u Europsku uniju, potrebno je definirati irealizirati sve dimenzije kvalitete društva i sve stan-darde. Cilj rada je ukazati na etiku kao jednu od dimenzijakvalitete i Menadžmenta potpune kvalitete (TotalQuality Management - TQM). Rad je fokusiran naposlovnu etiku kao dimenziju ukupne kvalitete društ-va. Kao primjer koristi se etika u turizmu koji imaglobalni utjecaj na društvo jer povezuje sve ljude svi-jeta.U izlaganju materije koriste se metoda dedukcije:polazi se od općih definicija etike i morala, slijededefinicije poslovne etike i morala i završava se saprimjerima iz etike u turizmu. Turizam je uskopovezan sa sportom , što se u tekstu i naglašava.

ETIKA , MORAL I POSLOVNA ETIKA

Što je etika, moral i poslovna etika? Odgovori na tapitanja nalaze se u opširnim definicijama tih pojmo-va. Ljudi misle da znaju, a u stvari ne znaju točnoznačenje tih riječi."Etika (grčka riječ ?thos - običaj, navada, značaj,

POSLOVNA ETIKA - DIMENZIJA KVALITETE TURIZMA

BUSINESS ETHICS - DIMENSIONS OF QUALITY OF TOURISM

Ivanka Avelini Holjevac, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, Hrvatska



ćud) - nauka o moralu; ima zadatak ne samo da nasupozna s tim što je moral, koje su njegove osnovnekomponente, nego i da zauzme kritičko stanovišteprema postojećoj moralnoj praksi; zadatak etike nijesamo u tome da ukaže na sva različita gledanja ljudi,nego i da izvrši vrijednosnu ocjenu i da ukaže naprave i istinske vrijednosti; kritičko-filozofska etikatreba da pokaže ne toliko kakve moralne sudove ljudidonose, nego i kakve treba da donose o određenimkarakteristikama i postupcima; za etičara nije težišteu opisu i analizi već postojećih normi, nego i upronalaženju novih; prid. etičan, -čna, -čno - koji seodnosi na etiku; u običnom govoru; koji je čestit,moralan, ćudoredan, koji razlikuje dobro od zla isl."(Klaić, 1979: 395, 396)Etika se vezuje uz moral. "Moral (latinska riječ moris- običaj) 1. skup pravila određenog društva idruštvene klase o sadržaju i načinu međusobnihodnosa ljudi i ljudskih zajednica; 2. ispravnost,poštenje, čestitost, krepost, vrlina, etika (v.) uopće; 3.čist seksualni život, ćudorednost, ćudoređe; 4. polet,zanos, svijest o disciplini, duševno raspoloženje,visok duh, spremnost na vršenje zadataka, hrabrost(npr. vojnički moral); 5. pouka, "naravoučenije",smisao neke priče; 6. način mišljenja, duševni život;stav prema životu; 7. moral insanity engl.pomanjkanje etičkog rasuđivanja i osjećanja, djelo-vanje bez ikakvih obzira; vrsta ludila s antisocijalnimnagonima; moralan - tko slijedi pravila morala, čestit,pošten, ispravan, krepostan, etičan, seksualno čist,ćudoredan, discipliniran, predan dužnostima;duševni, duhovni, unutarnji; zakonit."(Klaić, 1979:906)Etika se vezuje uz profesiju, a najčešće se govori opravničkoj, liječničkoj i novinarskoj etici.Zanemaruje se i manje spominje poslovna etika(business ethics), a isto je toliko značajna za moral iblagostanje cjelokupnog društva (npr. aktualnihrvatski problem korupcije). "Poslovna etika, primjena etičkih načela u poslovnimodnosima i aktivnostima. Mnoga poduzeća imaju upisanom obliku formalne etičke kodove koji pomažumenadžerima i ostalim zaposlenima u poduzeću dasvoje ponašanje usklade s kodovima i načelimaposlovne etike." (Baletić, ed., 1995: 693)"Poslovni moral, skup moralnih načela koja određujuponašanje sudionika poslovnog komuniciranja;nepisana pravila ponašanja za koja se smatra da ihmora poštovati svaki poslovni čovjek. Čak i kodrješavanja sudskih sporova sudovi se, u pravilu,također rukovode načelima poslovnog morala, kojičesto dopunjuju pravne norme i služe sudskoj praksikao izvor tumačenja pri određivanju sadržaja pravnih

normi. Pravila poslovnog morala zahtijevaju korek-tne, dobre, dobronamjerne, poštene i sl. odnose iizvršavanje svih svojih obveza na vrijeme i točno."(Baletić, ed., 1995: 696)"Bonton (franc.: dobar ton, ispravno ponašanje), skuppravila o uglađenu (uljudnu, pristojnu) ponašanju udruštvu. Ta pravila, različita u različitim društvenimsredinama i trajno podložna promjenama, određujunpr. način pozdravljanja, upoznavanja, ophođenja sosobama različite dobi, položaja, spola; držanje zastolom i uporabu pribora pri jelu, odijevanje uodređenim prilikama, formule dopisivanja, načinčestitanja i izražavanja sućuti itd. Mnoga kruta prav-ila tzv. finog (galantnog) ponašanja u novije su dobaodbačena kao predrasuda i anakronizam. Od vreme-na baroka pravila otmjenog ponašanja bila su čestoformulirana u posebnim knjigama, koje se takođernazivaju bonton." (Brozović, ed., 2000: 223)Velikani ljudskog uma veliku su pažnju posvećivalietici, poštenju i pravednosti u životu i radu i učililjude da su to trajne vrijednosti koje je nužno njego-vati, poštivati i po njima postupati. Najkraće o učenju Aristotela: Prema Aristotelovu sis-temu problemi etike pripadaju u praktičnu filozofiju,jer taj dio filozofije istražuje djelatnost ljudi i njihovutežnju da postignu sreću, i da budu zadovoljni.Međutim u tom djelovanju ne postoji opće važećaodređena norma, u čemu bi se sastojala sreća, ali ipakrazum (utjecaj Sokrata) svojim shvaćanjemomogućuje volji, da čovjek uvijek postupa tako, damože raditi dobre i korisne stvari. Razumu i voljikoja je u vezi s razumom i s njim zajedno djelujeodgovaraju i određena mjerila i ljudi su odgovorni zasvoje postupke. Prema razumskoj i voljnoj djelatnosti ljudi, Aristoteldijeli vrline na dvije grupe, na:1. razumske i2. moralno-etičkePrve su po svojoj vrijednosti više i među njima seističu: misaona djelatnost, sigurno znanje o onomešto se istražuje. Pored te dvije vrline važna je irazboritost koja se očituje u čovjekovom praktičnomradu.U moralno etičkim vrlinama (npr. umjerenost,pravednost) uvijek se pokazuje za nas kao najboljesrednja mjera, - tj. nešto između onog što je premaloi onog što je previše. Tako npr. darežljivost kao vrlinazauzima sredina između sebičnosti i pretjeranograsipanja. Taj praktični smisao etike stoji ljudimamnogo bliže, nego Platonov zahtjev, da se dostigneono što je po sebi dobro (ideja Dobra). Aristotel je u svoju etiku unio one nazore, koji suvladali u klasnom društvu. Kako u društvu ne zauzi-



maju svi ljudi jednak položaj, niti su jednakih moći,to se ni na području etike ne može zahtijevati jed-nakost normi za sve ljude. Svatko ima vrlinu svogstaleža kao i prirodnog stanja. Za ženu je drugi propisnego za čovjeka, a opet za roba drugi nego zaslobodnog. Ljudi su između sebe jednaki samo unutaristog staleža (diobena pravednost, iustitiadistributiva), ali u pravima i časti stoje iznad ljudinižeg staleža (?). Ipak država mora počivati napravednosti (formalno izjednačenje ljudi) i obraćapažnju na ljudska djelovanja, a ne na pojedina lica.Samo pravedna država osigurava život cjeline, a teprobleme određuje već Aristotelova politika.(Bošnjak, 1956)Ovaj tekst ilustrira starost i važnost etike i morala zadruštvo. Etika i moral održavaju stanje društva,društvene odnose, humanizacije društva i drugedruštvene dimenzije. Društvo se razvija i neminovnose mijenja njena etika i moral (npr. govoriti danas o"čovjeku i ženi" ili o različitim normama za ljude,predstavlja kršenje temeljnih ljudskih prava).Filozofi nas uče da je etika povezana s ljudskompotrebom, da je potrebno raditi dobre i korisne stvarida bi čovjek bio sretan. Ljudi trebaju biti odgovorniza svoje postupke, i da u ničemu ne treba pretjerivati.Država treba počivati na pravednosti jer samopravedna država osigurava kvalitetan život iizjednačenje svih ljudi.Sokrat nas uči da je znanje dobro i neophodno, samoonaj koji zna može biti dobar, a griješi onaj koji neposjeduje pravo znanje. Obrazovanje je jedna odtemeljnih dimenzija kvalitete društva i suvremeneteorije TQM.Sokrat smatra da ljudi ne mogu raditi pravedno, akone znaju što je pravednost, niti mogu biti hrabri, akone znaju što je hrabrost i sl. Najprije treba neštospoznati, onda će se time odmah postići i vrlina, jer jeona identična sa znanjem. Posljedice takvog razmišl-janja su "da nitko ne griješi svojevoljno, nema nika-da krivaca, jer ljudi griješe zato što ne znaju, a onajkoji zna, ne može griješiti, jer ne može raditi protivznanja.". Pravo znanje je apsolutni znak sigurnosti iljudi su dobri po znanju, po filozofiji, a drugačijepadaju u pogreške i zlo, zbog čega i stradaju.(Bošnjak, 1956)Konfucije je učio da poštenje pripada, uz mudrost,dobrotu, vjernost i iskrenost, trajnim vrijednostima. Idanas su to prave vrijednosti.Gandhi je nabrojio sljedeće društvene grijehove:" bogatstvo bez rada," uživanje bez savjesti," mudrost bez karaktera," trgovina bez morala,

" znanost bez čovječnosti," kult bez žrtvi.Svi navedeni grijehovi prisutni su u hrvatskomdruštvu. Prevladava neznanje i "moral": "ti meni, jatebi" i "snađi se".Ako želimo uspjeti u poslu i životu, trebamo raditi iživjeti pošteno. To je temelj ekonomskog idruštvenog razvoja.

Kantova etika temelji se na slobodnoj volji čovjeka,ali i na njegovoj odgovornosti: čovjek mora imatislobodu volje, ali ne smije činiti sve što može.

Kako znati postupamo li etično?Blanchard i Peale (1990), autori knjige "Moć etičkogposlovanja" predlažu rješenje za situacije kada senađemo u dvojbi, pri donošenju odluke trebamo znatiodgovor na tri pitanja:1. "Je li to zakonito? Hoću li prekršiti građanskizakon ili politiku poduzeća?2. Je li postignuta ravnoteža odnosa? Je lipošteno prema svima kojih se tiče, u kratkoročnom idugoročnom razdoblju? Promiče li odnoseobostranog dobitka?3. Kako ću se nakon toga osjećati? Hoće li me toučiniti ponosnim? Da li bih se osjećao dobro da semoja odluka objavi u novinama? Da li bih se osjećaodobro da o tome sazna moja obitelj?"Američki poslovni moral sažet je u dvije rečenice -preporuke:" radi ono što govoriš i" govori ono što radiš.Na kraju se sve može sažeti u jednoj rečenici: Etika imoral je ono što radiš, a ne ono što govoriš.

ETIKA I DRUŠTVENA ODGOVORNOST

Kvaliteta se može definirati na različite načine, aliono što je zajedničko u svim definicijama je: kvalite-ta je nešto dobro.Kvaliteta je složen pojam, čini ga više kriterija, ele-menata, dimenzija ovisno o tome o kojem se pojmu,predmetu, pojavi ili aktivnosti određena kvalitetagovori. Definirati kvalitetu nečega ili nekoga značinajprije dobro upoznati to nešto i tog nekoga i ondaodrediti sve one elemente kvalitete koje čine grozd(cluster) kvalitete ili potpunu kvalitetu. Definiratipotpunu kvalitetu (Total Quality) društva je težakzadatak i nije cilj ovog rada. Može se samo naglasitida dimenzija kvalitete društva ima mnogo iobuhvaćaju sve društvene pojave (kulturu, politiku,obrazovanje, gospodarstvo i dr.).Izolirati će se gospodarstvo i poslovna etika kaodimenzija ukupne kvalitete društva.



Tu dimenziju kvalitete karakterizira društvenuodgovornost poslovnih korporacija, kompanija ipoduzeća koja postaje sve veća i sve važnija zaopstanak i razvoj društva, ali i tržišnu konkurentnosti ugled.Primjeri iz američke prakse dokazuju dagospodarstvo i poslovna etika utječu na razvojdruštva. Poduzeće odgovara ne samo vlasniku izaposlenicima, već i zajednici (društvu) u kojoj djelu-je, svim ljudima i prirodi u najširem smislu. Kaoprimjer navodi se model poslovne izvrsnostiEuropske fondacije za menadžment kvalitete(skraćeno EFQM) iz kojeg je jasno vidljivo da se kaorezultat poslovanja uzima u obzir i zajednica, a nesamo profit.EFQM model poslovne izvrsnostiomogućava mjerenje i ocjenjivanje kvalitete krozviše dimenzija. Od ukupno 1.000 bodova, 6% bodo-va odnosi se na poslovnu izvrsnost s naslovadruštvene odgovornosti, odnosno odgovornosti uodnosu na zajednicu i to lokalnu, nacionalnu imeđunarodnu.

Društvena odgovornost prati se kroz slijedećeaktivnosti (naglašena je potpora sportu!):

Slika1. Praćenje društvene odgovornostiIzvor: Model Scorebook: European CommunicationsS.A., EFQM, Brussels, 1999, p. 65.

ETIKA U TURIZMU I HOTELSKOJINDUSTRIJI

Turizam je značajna društvena pojava, sa velikimutjecajem na društvo i društvene pojave. Danas sebroj turista približava broju od jedne milijarde, pa seveć naziva i "putujuće čovječanstvo", jer je svakišesti stanovnik svijeta turista.

Etika u turizmu utječe i na ukupnu kvalitetudruštva.Etika u turističkoj industriji, hotelskoj ili ugos-titeljskoj industriji ili "Hospitality Industry" (uhrvatskom se jeziku ne koristi doslovni prijevod"Gostoljubiva industrija" ili "Industrija gostoprimst-va") sastavni je dio djelatnosti. Sam naziv industrije"Hospitality" (engleska riječ znači "gostoljubivost"),podrazumijeva: dobrodošlicu, prijateljstvo, udobnost,sigurnost, otvorenost, susretljivost, ljubaznost.

Cilj "Hospitality Industry" je ugoditi ljudima,dati ljudima osjećaj dobrostanja, a to je ono što želisvaki čovjek. To je ono što povezuje tu industriju setikom, u smislu u kojem ju je definirao već Aristotel,

jer po njemu problemi etikepripadaju praktičnoj filozofiji,koja istražuje djelatnost ljudi injihovu težnju da postignu srećui da budu zadovoljni.

Sve su aktivnosti u"Hospitality Industry"usmjerene na to da ljude učinesretnima pružajući im uslugerazonode, animacije, dobruhranu i piće, ugodan smještaj,rekreaciju, sport, tj. organiziranidobar provod u slobodnovrijeme i osjećaj dobrostanja.

Etička komponenta turističke ihotelske industrije važna je i saspekta njenoga velikogasvjetskog značenja. Milijardaljudi putuje, a to putujućečovječanstvo opslužuju milijuniljudi. Turisti putnici očekujusvugdje dobrodošlicu i ugodanboravak, dobrostanje koje stvaraosjećaj sreće.

Svjetska turistička organizacija WTO, je prihvatilaGlobal Code of Ethics for Tourism, koji sadrži načelai pravila rada i ponašanja svih sudionika u turizmu.Njima se osigurava međusobno uvažavanje irazumijevanje među svim ljudima i društvima,održivi razvoj turizma, zaštita prirode i okoliša, slo-



Odgovornost prema zajednici: Uključivanje u rad zajednice:

- objavljivanje informacija važnih zazajednicu, - uključivanje u izobrazbu,

- osiguranje jednakih uvjeta, - potpora zdravstvenoj i socijalnoj skrbi,

-utjecaj na lokalnu i nacionalnuekonomiju, - potpora sportu,

- odnosi s predstavnicima vlasti, - dobrovoljni rad.

- etičko ponašanje.

Aktivnosti smanjivanja i

prevencije onečišćenja i drugih

šteta nastalih iz poslovanja:

Izvješćivanje o aktivnostima koje

pomažu u očuvanju i održivosti

resursa:

- zdravstveni rizici i nezgode, -izbor transporta,

-buka i neugodni mirisi, ekološki utjecaj,

-opasnosti (sigurnost),-smanjivanje i uklanjanje otpada iambalaže,

-zagađenje i emisija toksičnih stvari. -zamjena sirovina i drugih inputa,

-korištenje komunalnih usluga (npr. plin,voda, struja, novi i reciklirajući materi-jali).

bode kretanja, prava turista i lokalnog stanovništva,te prava i obaveze turističkih profesionalaca i vlada.

Postavlja se pitanje:" Isplati li se gostoljubivost? " Ograničava li etika mogućnost zarade (profi-ta)?" Jesu li etika i profit kompatibilni?Jesu, jer poslovni moral nalaže da treba zarađivati, aliuz poštivanje etičkih načela. Veliki američki hotelijer Ernest Henderson (1897.-1967.) osnivač međunarodnog hotelskog lanca"Sheraton", poznat je po poslovnom motu: "Ostvaritiprofit, ali uz poštivanje visokih standarda poslovneetike". Uspjeh njegovih hotela dokazao je da je tomoguće i nužno. Između etike i profitabilnosti posto-ji pozitivna korelacija. Upravljati vrijednosnom kom-ponentom hotela (moral, etika) i upravljanje materi-jalnom komponentom poslovanja hotela (profit,resursi) usko je povezano.

Etika je dio kvalitete koja se postiže samodugoročno u skladu s načelima sustava upravljanjapotpunom kvalitetom. Kratkoročni cilj "zaraditi podsvaku cijenu" znači i rizik koji nosi nekvaliteta, a toje propast poduzeća i nezaposlenost. Zaraditi puno ukratko vrijeme nije moguće na pošten način!Menadžeri se ipak često nađu u dilemi treba li datiprioritet profitu ili etici. U rješavanju tih dilema trebada prevlada njihov osjećaj društvene odgovornosti.Hotelskim menadžerima je vrhunski cilj stvarati prof-it, ali u zakonskim okvirima i poštujući pravilo"Kupac se nikada ne smije prevariti!".

Obrazovanje hotelskih menadžera orijentira-no je najviše na znanje ekonomije i jezika, njimanedostaje filozofsko obrazovanje kojemu pripadamoral i etika. No, poštenje je dio osobnostimenadžera, nešto što se pretpostavlja, što čini nje-govu kvalitetu koja se svakodnevno treba odražavatiu svim njegovim odlukama i ponašanju premazaposlenicima i poslovnim ljudima, ali i u obitelji idruštvu općenito.

Profesija ugostitelja je časna i konkretiziraljudski odnos između dva čovjeka, jedan traži iočekuje dobru i poštenu uslugu, a drugi treba tomzahtjevu udovoljiti na profesionalan način:

Svojim zaposlenicima i gostima hotela, hotel imenadžment hotela trebaju osigurati kvalitetu, a onase postiže hotelskim standardima. Kvaliteta nijedogađaj, kvaliteta je navika da se radi i živi dobro. Ubiti kvaliteta znači dobro procijeniti želje, zahtjeve iočekivanja kupca i odrediti prave standarde. Kvaliteta je:

kupac Suglasnost standard

Kvaliteta je ostvarena onda kada je ono što kupac želijednako onom što mi radimo. Kvalitetu čine ljudi, i todobri ljudi i dobri djelatnici, a dobri ljudi su oni kojipoštuju moral i etiku u životu i radu.

Etika je ukomponirana u sve aktivnosti usvim odjeljenjima hotela, pri čemu su etički elementidefinirani specifičnostima poslova i odgovornosti upojedinom odjeljenju. Za svaku aktivnost trebaju bitidefinirani etički standardi i pravila.

ZAKLJUČAK

Kvaliteta društva i turizma ocjenjuje se i mjeri putemviše kriterija ili dimenzija kvalitete. Jedan od tih je ietika i moral. Nema potpune kvalitete društva i turizma bez etike imorala. Da bi se živjelo i radilo kvalitetno trebapoštivati etičke standarde.

poštenje povjerenje



LITERATURA

1. Avelini Holjevac, I. (2002). Upravljanjekvalitetom u turizmu i hotelskoj industriji. Opatija:Fakultet za turistički i hotelski menadžment.2. Avelini Holjevac, I. (2003). Business Ethics- A Dimension of Quality in Society, Media, cultureand public relations, 2 (1), 39-46. 3. Blanchard, K., Peale, V. N. (1990). Moćetičkog poslovanja. Zagreb: Horvat Elektronika.4. Bošnjak, B. (1956). Grčka filozofija - Odprvih početaka do Aristotela, Filozofska hrestomatija,Zagreb: Matica Hrvatska..5. Baletić, Z. (Ed.) (1995). Ekonomski leksikon,Zagreb: Leksikografski zavod "Miroslav Krleža",Masmedia.6. Enghagen, L.K. (1992). Ethics inRelationship with Community: An Overview In:S.S.J. Hall (Ed.). Ethics in Hospitality Management,A Book of Readings (pp.249-260) East Lansing,Michigan: Educational Institute of the AHMA. 7. Hall, S.S.J. (1992). The Emergence of Ethicsin Quality In: S.S.J. Hall (Ed.) Ethics in HospitalityManagement, A Book of Readings (pp. 9-23). EastLansing, Michigan: Educational Institute of AHMA.8. Brozović, D. (Ed.) (2000). Hrvatska enciklo-pedija. Zagreb: Leksikografski zavod "MiroslavKrleža".9. Kovačec, A. (Ed.) (1996). Hrvatski opći lek-sikon. Zagreb: Leksikografski zavod "MiroslavKrleža".10. Klaić, B. (1979). Rječnik stranih riječi.Zagreb: Nakladni zavod MH.11. Vukonić, B., Čavlek, N. (Eds.) (2001).Rječnik turizma. Zagreb: Masmedia.12. Whitney, L. D. (1992). Ethics in theHospitality Industry: An Overview In: S.S.J.Hall(Ed.) Ethics in Hospitality Management, A Book ofReadings (pp.1-8). East Lansing, Michigan:Educational Institute of AHMA.



SAŽETAK:

Svrha postojanja organizacija je rješavanje problemaljudskog društva na efikasan način, a njihovaaktivnost povećava šanse opstanka ljudskog društva,te utiče na njegov razvoj. No, preduzetničke organi-zacije ne kontrolišu ljudsko društvo, već upravosuprotno. Ljudsko društvo ima kontrolu nadorganizacijama ograničavajući i usmjeravajući njihovrad svojim potrebama/zahtjevima. Koncepcije orga-nizacije, kao idejni sistemi, ovise od brojnih činilaca,od kojih neki dominiraju: nauka sa svojim naučniminformacijama i metodama; tehnologija sa svojimprocedurama i pratećim tehničkim i drugim instru-mentima; nivo društvenih potreba i aspiracija; ljuds-ki resursi sa svojim obilježjima (nivo znanja, nivovještina, radna sposobnost, kreativnost, mobilnost,motiviranost, itd). Cilj ovog rada je napraviti kompilaciju savremenihtendencija definiranja preduzetničke organizacije uznaučnu i stručnu distancu koja menadžment jedneorganizacije posmatra isključivo kao fluktuirajućisistem.

Ključne riječi: organizacija, informatička tehnologi-ja, inovativnost, funkcije, dimenzije, marketing, ljud-ski resursi, tehnološki resursi

Key words: organizations, information technology,innovation, features, dimensions, marketing, humanresources, technological resources

ABSTRACT:

The purpose of the existence of the organization isaddressing the problems of human society in an effi-cient manner, and their activity increases the chances

of survival of human society and affect its develop-ment. However, entrepreneurial organizations do notcontrol the human society, but just the opposite.Human society has limited control over the organiza-tions, and focusing their work to their needs / require-ments. Concept of organization, as well as conceptu-al systems, depend on many factors, some of whichdominate: teaching with scientific information andmethods; technology with its procedures and support-ing technical and other instruments, the level ofsocial needs and aspirations; human resources withtheir characteristics (level of knowledge , the level ofskills, work ability, creativity, mobility, motivation,etc.).The aim of this paper is to make a compilation ofcontemporary trends in defining entrepreneurialorganizations with scientific and professional dis-tance that the management of an organizationregarded solely as fluktuirajući system.

UVOD

Kao što na svijetu ne postoje dvije iste individue,tako ne postoje ni dvije iste organizacije. Svaka orga-nizacija je posebna, jedinstvena. Međutim, onesvakako liče jedna na drugu - imaju sličnu građu,slično ponašanje, slično funkciniranje, te sličnu kon-cepciju opstanka i razvoja. Svrha postojanja organizacija je rješavanje problemaljudskog društva na efikasan način, a njihovaaktivnost povećava šanse opstanka ljudskog društva,te utječe na njegov razvoj. No, preduzetničke organi-zacije ne kontroliraju ljudsko društvo, već upravosuprotno. Ljudsko društvo ima kontrolu nadorganizacijama ograničavajući i usmjeravajući njihovrad svojim potrebama/zahtjevima. Ono je sud i sudija

SAVREMENE TENDENCIJE RAZVOJA PREDUZETNIČKIHORGANIZACIJA

CONTEMPORARY TENDENCIES ENTREPRENEURIAL DEVEL-OPMENT ORGANIZATION

Fuad Bajraktarević, Univerzitet u Travniku - Fakultet za menadžment i turizamMujo Dacić, Univerzitet u Prištini

Haris Dacić,Univerzitet u Travniku - Fakultet za menadžment i turizam



koji određuje, shodno svojim kriterijumima, da liorganizacije ispunjavaju svoju svrhu postojanja.Koncepcije organizacije, kao idejni sistemi, ovise odbrojnih činilaca, od kojih neki dominiraju: nauka sasvojim naučnim informacijama i metodama;tehnologija sa svojim procedurama i pratećimtehničkim i drugim instrumentima; nivo društvenihpotreba i aspiracija; ljudski resursi sa svojim obil-ježjima (nivo znanja, nivo vještina, radna sposobnost,kreativnost, mobilnost, motiviranost, itd). Ne smijemo zaboraviti da koncepcija organizacije,dakako, ovisi i od eksternih i internih činilaca.Eksterni činioci, koje bi čak mogli nazvati eksternimmotivatorima, jesu neriješeni problemi društva, teproblemi i zahtjevi koji čine posljedicu intenzivnihdruštvenih promjena. Oni kao takvi koncipirajupreduzetničke organizacije u skladu sa aktuelnimproblemima i zahtjevima, "gurajući" je naprijed kaefikasnom i efektivnom iznalaženju rješenja istih.Interni činioci su već prikazani - nauka, tehnologija,nivo obrazovanosti ljudskih resursa itd.Prije nego se pozabavimo pitanjem, šta su topreduzetničke organizacije, kako ih prikazuje autor,potrebno je, umjesto uvoda, dati i kratki pregledistorije nastanka koncepcije preduzetničkih organi-zacija.Nastanak koncepcije industrijskih organizacijapočinje rano. Razvoju takve koncepcije doprinijeli sumnogi, ali najveći utjecaj su dali Adam Smith (idejao podjeli rada, 1776), Elli Whitney (ideje o standard-izaciji, 1800), Frederick W. Taylor (osnivač naučnogmanagementa, 1881), bračnog para Gilbeth (ideja omikroorganizaciji rada, 1922), te W.E.Deming (idejao kvalitetu).U drugoj polovini XIX stoljeća dolazi do nastajanjanovih pronalazaka i stvaranja novih proizvoda, kojiće izvršiti veliki utjecaj na prvu polovicu XX-ogstoljeća, a neki će biti bitni za cijelo XX stoljeće.Nastali proizvodi su veoma složeni, a njihovaproizvodnja postavlja zahtjeve za talentiranim i pre-duzetnim inžinjerima i majstorima - čiji je broj u tovrijeme bio veoma ograničen. Radne snage su u tovrijeme bile neiskusne i slabo obrazovane. Stvaranje složenih proizvoda proisteklih iz potrebadruštva toga doba, postavlja velike izazove inžinjeri-ma, managerima i organizatorima poslova. Saograničenošću vremenom, prilagođavaju se procesirada nivou znanja i vještinama dostupne radne snage- nasuprot dugotrajnom procesu edukacije i pri-lagodbe radne snage novim procesima rada.Integralni složeni procesi se razlažu na svojekomponente. Ovakvim načinom i najsloženijiproizvodi su se mogli proizvoditi sa raspoloživom

radnom snagom.Razlaganjem integralnog procesa na jednostavneradne zadatke nastaje novi problem - kako ove jed-nostavne operacije povezati u jednu cjelinu, u samintegralni proces. Rješenje je nađeno u upravljačkoj iprofesionalnoj nadgradnji. Dok su interesi procesadominantni, ovakva struktura je djelotvorna i efikas-na. No, vremenom interesi nadgradnje postaju domi-nantniji od interesa procesa. Kada dođe do toga, novastruktura se ustali, opadne elastičnost, tedjelotvornost i efikasnost organizacija. Simptomiparazitskog ponašanja postaju uočljiva, ali ova struk-tura opstaje i tamo gdje su promjene relativno spore,a potražnja ne pokazuje velika odstupanja odočekivanih.Data struktura doživljava stanovit i značajan potres,kada se na tržištu pojavi višak robe i usluga.Nemogućnost promjene i prilagodbe na nastalusituaciju neminovno vodi takve organizacije ka nes-tanku, bez obzira na njihovu veličinu i značaj.Promjena prioriteta se odražava na same filozofijeorganizacije, a kasnije na njihovo ponašanje i struk-turu. Danas veliki izazov koncepciji industrijskihorganizacija postavljaju nove naučne informacije.Pojava računara i proširivanje omogućava svrsishod-nu i kreativnu primjenu znanja. "Obrazovane, talentovane i kreativne novegeneracije, osnažene informatičkom tehnologijom saneposrednim pristupom novim naučnim saznanjima,novim tehnologijama potresaju temelje koncepcijaindustrijskih organizacija, generiraju korištenje novihpotencijala."(I.Černiček, "Bussines Economics", 2003,str.79)

Ovaj citat nas navodi da se osvrnemo na implikacijukorištenja novih potencijala sa aspekta koncepcijeljudskih potencijala. U današnje vrijeme dolazi doartikulacije ljudi kao najvećeg kapitala, neiscrpanogresursa i najprofitabilnije investicije privrednograzvoja - a time i novog potencijala za kojim se traga.Do ovakvog shvatanja dovele su historijske prom-jene, ekonomske krize i recesije, treća industrijskarevolucija - tehnološka revolucija, te promjene uorganizaciji savremenih preduzeća i povećanje kvan-tuma znanja. Sa tim saznanjem dolazi do usmjeravan-ja kapitala u management ljudskim potencijalima zasvrhu najboljeg iskorištavanja ljudskih potencijala.Od svih ljudskih potencijala u modernom društvunajveći kapital je znanje. Ideje koje doprinose stvaranju novih koncepcijaorganizacija su mnogobrojne. Jedna upravo izvire izspomenutog shvatanja koje pruža koncepcija ljudskihpotencijala - čovjek se stavlja u centar posmatranja,



bilo kao kupac, korisnik, stvaralac, graditelj iliproizvođač. Nadalje, ideja o vrijednosti - o vrijednos-nom sistemu, ideja o funkcijama kao osnovici zaproučavanje ponašanja organizacija, ideja o procesi-ma (konkretnim dešavanjima koja stvaraju vrijednos-ti), ideja o preduzetništvu, ideja o višedimenzional-nom umrežavanju, te ideja o timskom radu.

No, što je to organizacija uopće? Organizacija semože promatrati na više načina, bilo kao organizacijauopće, bilo kao društvena organizacija, senzorna ilipak organizacija crta (itd.). Pojam organizacije se kao takav koristi u svimznanostima sa veoma sličnim ili identičnimimplikacijama i značenjem. Organizacija je ustrojst-vo, odnos dijelova u cjelini, koja usaglašeno radi naosnovu međusobne povezanosti dijelova i njihovogskladnog uređenja. Organizacije su kompleksne pojave sa mnoštvomdimenzija i mnoštvom prostora i ponašanja.Ekonomski prostor se može shvatiti kao slikapreduzetničkih organizacija u kojoj se videekonomske kategorije vezane za cjelinu organizacije,njene podsisteme, elemente i komponente.Preduzetnička organizacija je organizam!

Maštovito i logički je u knjizi prikazan model razvojapreduzetničke organizacije:" u prvoj fazi postiže se kontinuitet postojanjaza izvjesno vrijeme (jednoćelijska organizacija saćelijom opstanka)" u drugoj fazi dolazi do stvaranja šanse zaprodužavanjem egzistencije (dvoćelijska organizacijasa ćelijom za razvoj i ćelijom za opstanak )" u trećoj fazi nastaju šanse za dugoročniopstanak (višećelijska organizacija sa ćelijamaopstanka i razvoja, te ćelijom za strateško upravljan-je) Svaka faza u stvaranju organizacije zaokružuje seodređenom funkcionalnom strukturom, sa jasno izd-iferenciranim funkcijama. U procesu stvaranja orga-nizacije razvija se i njen upravljački sistem kaopogonska snaga razvoja. U svakoj fazi taj upravljačkisistem, menadžment, se obogaćuje i usložnjavanovim funkcijama i prolaženjem kroz funkcionalnetransformacije. Na početku strukture jedne organi-zacije su fleksibilne, promjenjljive i prilagodljive,kasnije pak dolazi do njihovog očvršćavanja i neflek-sibilnosti - svaka funkcija, dakle, dosiže tačku sa kojedalje ne može, niti se prilagoditi novim zahtjevimaniti realizirati svoje osnovne uloge u okviru novihpotreba - zastarjeva. Za mnoge organizacije tu je kraj,ipak, ne za sve, jer kada organizacija dosegne najviši

nivo, stratešku sposobnost, ona je sposobna da seizbori protiv starenja, mijenjajući zastarjele ćelijenovima i strateškom promjenom svoje strukture namjestima koja "škripe". Njena vitalnost, u suočavanjusa velikim promjenama u ovom svijetu, posjedujetajni eliksir - dobro poznatu i neophodnuinovativnost. No, kako znamo reći: "sve ima svojvijek trajanja." Time je odumiranje organizacijaneizbježno. Što je to što utječe na evoluciju i starenje organizaci-je? Pored unutarnjih odrednica, kakav je u sadašnjevrijeme prvenstveno ljudski potencijal kojim organi-zacija raspolaže, autor navodi i neke eksterne odred-nice:" Promjene u potrebama društva" Promjene životnog vijeka potreba" Razvoj nauke i tehnologije" Društvene transformacije" Sve veće oskudice neobnovljenih resursa i" Intenzivan rast konkurencije

Sinteza svih utjecaja, kako internih tako i eksternih ujednoj organizaciji u prostoru i vremenu, namomogućava da ostvarene efekte date organizacijeprikažemo njenom životnom funkcijom. Životnefunkcije su poput individua - jedinstvene. No, kao iindividue, one pokazuju neke zajedničke osobine inagovještavaju određene zakonitosti. Recimo, domi-nantna odrednica životnog ciklusa svakepreduzetničke organizacije je njena funkcionalnastruktura. Organizacija u kojoj je funkcionalnastruktura loša brzo će odumrijeti, s druge strane, akoje njena funkcionalna struktura dobra, može seočekivati dugovječnost organizacije.Dakle, svaka organizacija je okarakterisanastruktuiranošću, koja se putem svojih funkcija mani-festira u globalnom ponašanju usmjerenom na tržište. Funkcije su uvijek vezane za određene elemente,nosioce, podsisteme,…kao i za određene strukture, tena taj način određene dinamikom, ishodomrješavanja, svrsishodnošću, nosiocima, ulogom istrukturom. Funkcionalni prostor se opisuje na trinivoa agregacije: na prvom nivou su globalne funkci-je, zatim funkcije i na posljednjem nivou, mikro-funkcije. Prema autoru, dosadašnja istraživanja suidentificirala sljedeće globalne funkcije: osnovnefunkcije - zadužene za obezbjeđivanje opstanka(bazične, servisne i operativno upravljačke), funkcijerazvoja - zadužene za obezbjeđivanje razvoja(funkcije razvoja novih osnovnih ćelija, servisiranjerazvojnih funkcija i funkcije upravljanja razvojem), ifunkcije upravljanja - odgovorne za obezbjeđenje



upravljanja jednom organizacijom (funkcije zastrateško upravljanje i za servisiranje strateškogupravljanja). Da bi bolje shvatili navedene funkcije razložit ćemoih još i više.U osnovne funkcije ubrajamo: nabavku, proizvod-nju/pružanje usluge, prodaju, naplatu - funkcijesvrhe; logistiku, obezbjeđivanje informacija,obezbjeđivanje ljudskih resursa i servisiranjepostojećih, obezbjeđenje i održavanje sredstava radai uslova proizvodnje/usluga, praćenje vrjednosnihtransakcija - računovodstvo, obezbjeđenje i održa-vanje finansijskih resursa - servisne; postavljanjeciljeva, predviđanje, planiranje, organiziranje,pripremanje, operativno vođenje ćelije za opstanak,pripremanje odluka, sprovođenje odluka, upravljanjefinansijskim resursima i upravljanje inovacijama -operativno upravljačke funkcije.U funkcije razvoja ubrajaju se: marketing, razvojnovog proizvoda, razvoj nove tehnologije, razvojproizvodnog/uslužnog sistema, razvoj ostalihfunkcija, razvoj cijele ćelije, sprovođenje inovacionihprocesa - funkcije svrhe; obezbjeđenje kompetitivnogznanja, informacija, ljudskih resursa, obezbjeđenje iodržavanje instrumenata razvojnih procesa, praćenjevrijednosnih transakcija, obezbjeđenje i održavanjefinansijskih resursa, opsluživanje inovacionih proce-sa, standardiziranje, tipiziranje i td. - servisne;postavljanje ciljeva razvoja, predviđanje i planiranjerazvoja, organiziranje razvoja, pripremanje razvoja,vođenje razvojnih procesa; pripremanje, donošenje isprovođenje odluka, upravljanje finansijskim resursi-ma i upravljanje inovacijama - funkcije upravljanja.Funkcije upravljanja obuhvataju postavljanje vizije,formuliranje misije, identificiranje postojeće pozicijeorganizacije, formuliranje generalne strategije,postavljanje strukture strateških ciljeva, formuliranjekonkretnih strategija, odlučivanje o razvojnimpoduhvatima, odlučivanje o ćelijama opstanka, for-muliranje kriterijuma za mjerenje uspješnostipojedinih ćelija organizacije - svrhe; obezbjeđivanjeadekvatnih modela za pripremanje strateških odluka,obezbjeđivanje informacija, ljudskih resursa - ieksportnog znanja, instrumenata za realizacijuupravljanja, praćenje vrijednosnih transakcija,obezbjeđenje i održavanje finansijskih resursa,opsluživanje strateških procesa - funkcijeupravljanja. Procesi preduzetničke organizacije logički slijede iznjenih funkcija, te možemo razlikovati: " Bazične procese - svi procesi direktnouključeni u obezbjeđivanje opstanka organizacije ilijedne njene ćelije. Ovi procesi ne mijenjaju strukturu

organizacionog sistema." Razvojne procese - procesi koji stvaraju novaponašanja, nove strukture i utiču na transformacijuorganizacije iz jednog stanja u drugo. Bitan su pre-duslov vitalnosti organizacije." Procese upravljanja - obezbjeđuju stabilnostostalim procesima i usmjeravaju ih sukladno njihovojprirodi." Procese servisiranja - iako ne učestvuju direk-tno u stvaranju rezultata, neophodni su za nesmetanoizvođenje sve tri druge vrste procesa.Aktivnost, kako funkcija tako i procesa, čini daizmeđu njih postoje određeni odnosi koji imomogućavaju integraciju unutar organizacije, ali imeđu zavisnost.Vratimo se na problematiku ekonomskog prostora.Korist od poznavanja ekonomskog prostorapreduzetničkih organizacija je u tome što namomogućava izbjegavanje pravljenja grešaka ipravovremeno sagledavanje šansi za uspjeh.Poznavanje, ekonomskih zakona koji djeluju na orga-nizacije, poput zakona prirode, je neophodno za"preživljavanje" jedne preduzetničke organizacije. Preduzetničke organizacije nisu imune na uticaje izokruženja, a način reagiranja ovisi o tome da li sutakvi podražaji planirani i očekivani, ili neplanirani islučajni.Okruženje organizacije je integralna, ali multidimen-zionalna cjelina. Neke od njenih dimenzija postajuprioritetne za egzistenciju i razvoj organizacija. Nasadašnjem nivou razvijenosti, bitne su sljedećedimenzije: " Tehnološka - materijalna osnova svakog gaz-dovanja." Ekonomska - cjelokupan razvoj ekonomije,konjuktivnim promjenama, međunarodnim ekonom-skim odnosima itd." Društvena - potrebe, želje, sistemi vrijednos-ti, itd. Pojedinca, grupe i šire zajednice." Ekološka - promjene u prirodnom okruženju(npr. zagađivanje)Promjene u svakoj od ovih dimenzija mogu biti dobreili loše. No, osim navedenih dimenzija u ovom inte-gralnom okruženju organizacije postoje i određeneinstitucije, organizacije, grupe, itd. sa kojima organi-zacija ulazi u interakciju i koje joj postavljajuodređene zahtjeve. Najvažnije institucije i grupe koječine okruženje organizacije su: vlasnici kapitala;potencijalni zaposleni i njihove organizacije; drugiposlodavci i njihove institucije, organizacije; kupci;dobavljači; konkurencija; ostale institucije (udružen-ja, alijanse, partije,…); država (lokalne institucije,centralne institucije).



U odgovoru na zahtjeve koji se postavljaju pred datuorganizaciju, posebno su važne odluke, koje donosinjen menadžment, vezane za ciljeve organizacije. Uovakvom odlučivanju organizacija se oslanja na višekriterijuma. Kada se nađemo u situaciji sa više cilje-va, a i više kriterija, možemo se suočiti sa sljedećim: " Ciljevi su u harmoniji (ostvarivanje jednogcilja doprinosi ostvarenju drugih ciljeva)" Ciljevi su međusobno neutralni (ostvarenjejednog cilja ne djeluje na postizanje drugih ciljeva)" Ciljevi su u konfliktu (ostvarenje jednog ciljaotežava ili sprječava postizanje drugih ciljeva)No, kako je svijet u kojem živimo, izuzetnodinamičan i složen, a time izložen ogromnom i stal-nom pritisku kompleksnog i zahtjevnijeg okružen-ja.,manageri organizacija se, prema autoru, većinomsusreću sa slučajevima gdje su ciljevi u konfliktu.Racionalne optimalizacije više ne mogu riješiti prob-leme sa kojima se organizacija suočava. Konflikt cil-jeva uzrokuje društvenu polarizaciju, pri čemu sedruštvo radikalizira. U takvom društvu svi bivajugubitnici i time je neophodno da svako nauči da svojeprobleme promatra u svjetlu mogućih konfliktnihciljeva.Svrha preduzetničkih organizacija je stvaranje kupca.One to čine rješavanjem problema kupaca ili pružan-jem zadovoljstva kupcima, a postižu to, premaautoru, na direktan ili indirektan način.Ne treba zanemariti doprinos postojanja konkurenci-je, stalnoj dinamici u razvoju i poboljšanjimaodređene preduzetničke organizacije - slobodnomožemo reći da je konkurencija jedan od bitnih pod-streka za inovaciju bilo proizvoda ili usluga.Iz gore navedenog se može zaključiti da jepreduzetnička organizacija organizam, koji je takokomponovan da svojim integralnim djelovanjem,stvara proizvode i/ili usluge. U tom funkcioniranjudolazi do transformacije ulaza u izlaze (što se najbol-je može ilustrirati primjerom: kupcu je potrebanučinkovit način zaštite zuba od karijesa nakon jela,kada nije u mogućnosti da nakon objeda opere zubena tradicionalan način / ulaz, u preduzetničkoj orga-nizaciji dolazi do inovacije i na tržište se izbacujenovi produkt - žvakaće gume bez šećera, koje u usti-ma snižavaju Ph vrijednost nakon jela i timeučinkovito štite zube od karijesa, a mogu se koristitibilo kada i bilo gdje npr. Orbit / izlaz.!)U ovakvoj transformaciji se od organizacije očekujeda bude djelotvorna (mjera utjecaja organizacije nanjeno okruženje) i efikasna (mjera uspješnosti pret-varanja ulaza u izlaze). Izlazi su proizvodi i/iliusluge, a ulazi su rad, predmet rada i sredstva rada. Atakđer, oni su i činioci preko kojih se ostvaruje svrha

preduzetničke organizacije, kako je navedeno uprimjeru.Ukratko ću se osvrnuti i na mjere efikasnosti jednepreduzetničke organizacije. Takve mjere su: efikas-nost gazdovanja, efikasnost stvaranja vrijednosti iefikasnost korištenja kapitala. Pomenute mjereefikasnosti su bitne, no kako autor ističe - prioriteti surazličiti za različite učesnike, time ne čudi da je zavlasnika prioritetna mjera priraštaja kapitala.Pored mjera efikasnosti, potrebno je obezbijediti kon-tinirano funkcioniranje preduzetničke organizacije,što se ostvaruje njenom likvidnošću. Likvidnostodražava vremensku usaglašenost organizacije sanjenim okruženjem sa finansijskog aspekta. Može sereći, da je jedna organizacija likvidna ukoliko postojisklad između priticanja novca i dospjelih obavezaplaćanja prema okruženju.Preduzetničke organizacije mijenjaju svijet, same semijenjaju, kao što se bitno mijenjaju i naše ideje ispoznaje o njima. Preduzetničke organizacije stvara-ju ljudi, a ne ekonomske sile i zakoni tržišta. Ulogazakona tržišta i ekonomskih sila je u ograničavanjuprostora djelovanja. Management pronalazi te sile istvara ih sam, stvarajući time uslove za pronalaženjenovina, što i jeste bit samih preduzetničkih organi-zacija. Zabluda je da se preduzetničke organizacije mogu,prema autoru, definirati i objašnjavati u terminimaprofita, proisteklih iz klasične ekonomije. Koncepcija"kupi jeftino i prodaj skupo" objašnjava prošlostfunkcioniranja nekog biznisa, ali je neprimjenjljivana sadašnje funkcioniranje biznisa niti možepredvidjeti njegovo ponašanje u budućnosti. Profit i profitabilnost su odlučujući činioci svakog

biznisa. Profit se smatra testom validnosti(uspješnosti) preduzetničke organizacije. Prvi takavtest je mogućnost ostvarivanja dovoljnog profita kojibi pokrio rizik ekonomskih aktivnosti i izbjegaogubitke. Motivima pojedinca možda možemo objas-niti ponašanje i akcije pojedinca, ali motivima zaprofitom ne mogu se objasniti ponašanjapreduzetničkih organizacija. Mnogi autori sumnjajuda takav motiv uopće postoji, a Peter Drucker kaže:

"Motiv profita su izmislili klasični ekonomisti zaobjašnjavanje ekonomske stvarnosti, jer to njihovahipoteza o statičkoj ravnoteži nije mogla da učini."(prema "Bussines Economics", I. Černiček, 2003,str.8.)

Autor smatra da je takav motiv irelevantan, jer nitigovori šta preduzetnik radi niti govori o načinu nakoji radi. Dakle, irelevantan je kako za funkcioniran-



je, tako i za svrhu i upravljanje biznisom. Kao takavon je štetan. Iz takve koncepcije izraslo je vjerovanjeda se profit i doprinos društvu međusobno isključuju. Svrha koju ima biznis mora se tražiti, van organizaci-je, u samom društvu. Kako je organizacija živa kom-ponenta društva, njena svrha je podložna socijalnimpromjenama i novim zahtjevima koji se postavljadruštvu. Prema autoru, za sada postoji samo jednaprava definicija svrhe biznisa, a to je kreiranjekupaca. Što i jeste logično, s obzirom da kupciodređuju šta je biznis. Kupci pretvaraju ekonomskeresurse u bogatstvo, spremnošću da plate za određeniproizvod ili uslugu. Vrijednost (proizvod) koju kupackupuje, njemu pruža zadovoljstvo, korist odnosnopogodnost. Time je uloga, koju društvo povjeravapreduzetničkim organizacijama stvaranje vrijednosti- možda bolje rečeno, ispunjavanje želja i potreba.Vratimo se nakratko na funkcije, jer niti jedna vrstaorganizacija (kao što se može vidjeti iz goreponuđene definicije organizacije), time nipreduzetničke organizacije ne mogu opstati niti serazvijati ukoliko ne posjeduju određene funkcije. Urealizaciji preduzetničkih obilježja, dvije se funkcijenaročito ističu. To su: marketing i inovacije.Marketing je fundamentalna funkcija biznisa(preduzetničke organizacije) i ne može se promatratiodvojeno od njega. Svaki preduzetnička organizacijakoja se ostvaruje putem marketinga sopstvenihproizvoda je biznis, ali ona organizacija koja nemamarketing se ne može smatrati biznisom. Prekomarketinga se na čitavu organizaciju gleda iz uglakupca. Da bi se marketinška kampanja u potpunostiostvarila, neophodni su posebni uslovi i posebniljudi. Pravi marketing započinje sa kupcima, njihovim real-nim svijetom, potrebama. Naglasak je na proizvodnjionoga što kupci traže - "proizvodi ono što tržištetraži". Takav marketing, ističe i da je određeniproizvod - potreba i zadovoljstvo kupca. Cilj svakogmarketinga bi trebao biti stvaranje kupca koji je spre-man da kupuje.Jednu od najpopularnijih definicija marketinga dao jeAmerički institut za marketing :Marketing je "management proces odgovoran zaidentifikovanje, predviđanje i zadovoljenje zahtjevapotrošača na za firmu profitabilan način."(prema "Psihologija marketinga", D. Radulović,1988)Biznis u cilju stvaranja kupca mora svoje resurse pro-duktivno iskoristiti. Pod produktivnošću se smatraujednačavanje upotrebe svih resursa u ciljuostvarivanja najvećeg izlaza sa minimalnim naporomi žrtvama. Ovakva koncepcija zamjenjuje koncepciju

produktivnosti osamnaestog stoljeća jer se efekatživog rada tj. rada ljudskim mišićima zamjenjujeefektom rada mašinama i mehaničkom energijom, amanuelni radnici bivaju zamijenjeni radnicima znan-ja (managerima, inženjerima, profesionalcima).Primaran postaje priraštaj intelektualne snage organi-zacije, a sekundaran priraštaj kapitala. No, da li je unašem društvu to baš tako?Ovo nas ipak suočava sa novim problemima, jermože postati "neproduktivna režija" zbog čegaglavnu ulogu, da bi se katastrofalan aranžman izbje-gao, dobijaju manageri.Pri izgradnji je, dakle, između ostalog bitno uvidjetiutjecaj znanja, vremena, angažiranja managementa,proizvodnog miksa, tehnološkog miksa, struktureorganizacije, te odnosa ljudskog rada, kapitala i znan-ja. Postavljaju se i zahtjevi za managementom koji ćebiti prije kreativan nego adaptivan, te racionalan. Kako autor zaključuje, profit je neophodnost isocijalna odgovornost. Preduzetnička organizacijamora ostvarivati dovoljan profit, ali je njena svrhastvaranje kupca i ništa drugo. Ona ostvaruje svojusvrhu preko dvije osnovne funkcije marketinga i ino-vacija.Još jedan diskurs - Sami manageri dobijaju vodećemjesto u strukturi organizacija, ali se i zahtjevi kojeoni moraju ispunjavati povećavaju sa tim, naročito udanašnje vrijeme kada ljudski potencijali predstavlja-ju osnovni kapital. Da bi ste sebi mogli predočitiobuhvatnost funkcije managera, dat ću prikaz ukratkosvrstanih, specifičnih funkcija managementapreduzetničkih organizacija danas:" strategijski management ljudskih potencijala" planiranje potrebnog broja i strukturezaposlenih" analiziranje i oblikovanje poslova i radnihmjesta" pribavljanje, izbor, uvođenje i raspoređivanjeosoblja" praćenje i ocjenjivanje uspješnosti" motiviranje i nagrađivanje" obrazovanje i razvoj zaposlenih" stvaranje adekvatne organizacijske klime ikulture" socijalna i zdravstvena zaštita" radni odnosi" različite usluge zaposlenimaIntegralno djelovanje organizacije, koje se ostvarujebrojnim procesima sa različitim stepenommeđusobne povezanosti, ogleda se u određenimishodima, odnosno u ostvarenim funkcijama kojepredstavljaju vrijednost za njeno okruženje.



Pomenuli smo ranije da ovi procesi čine život organi-zacije, ali da bi se oni održali, neophodno jeispunjavati određene uslove. Uslovi su ustvari izvornastanka i izvođenja procesa i nazivaju se izvori iliresursi. Resursi mogu biti različitog karaktera npr.,materijalnog, energetskog, humanog, novčanog,intelektualnog itd. Da bi stvorila određene ishode,organizacija žrtvuje neke resurse. Kako su resursikvalitativno različiti, njihova kvantifikacija se nemože izvršiti istom mjerom, te je neophodno svesti ihna istu mjernu jedinicu - što je obično novčanavrijednost, koja nam, omogućava mjerenje usp-ješnosti organizacije. U proizvodnim organizacijama, resurse čine sredstvarada, predmet rada i ljudski rad. Resursi se, svakako,troše, a njihove vrijednosti se prenose na konačanishod djelovanja organizacije - proizvodi i/ili usluge.Autor, navodi resurse organizacije u najširem smislu:1. Ljudski resursi - kao nosioci, aktivni učesnici,izvođači, upravljači procesa u organizaciji.Naglašena je neophodnost ljudskih resursa u aktivi-ranju i održavanju procesa u organizaciji te njihova-posebna osobina, nezastarjevanja, ukoliko se perma-nentno usavršavaju i aktualiziraju svoja znanja. Osimtoga, ljudski resurs je podložan konverciji - postojimogućnost prekvalificiranja, specijalnih obuka,jerpojedinac može imati veći broj kvalifikacija. Ljudi sunosioci i realizatori živog rada. Ljudski resursi stojeu višestrukim relacijama sa ostalim resursima. Prikvantificiranju ljudskih resursa najčešće se primjen-juju vremenski podaci, odnosno ovi resursi seprikazuju časovima rada. Gazdovanje ljudskimčiniocima, odnosno njihovo svrsishodno korištenje jepreduslov uspješnosti organizacije. "Čovjek jeste da stvara probleme, ali je on jediniresurs koji može neke probleme da riješi ili da ihrješava.", (I.Černiček, "Bussines Economics", 2003)2. Tehnološki resursi - obuhvataju mašine,uređaje, tehnološku opremu, zgrade itd., čineći uslovi okvir za izvođenje svih procesa u organizaciji. Uširem smislu shvaćeni tehnološki resursi obuhvatajusva sredstva i potreban prostor za proizvodne, trans-portne i ostale tehnologije a dijele se na: " mašinske resurse (raspoloživo vrijemekorištenja pojedinih homogenih grupa, putem kojihse izrađuju određeni proizvodi ili izvode određeneusluge)," montažne resurse (ili prostor za izvođenjemontaže), " skladišne resurse (ili prostor za odlaganjeproizvoda, skladištenje alata i sl.) i " ostale resurse.

Tehnološki razvoj se prvenstveno odražava natehnološke resurse, do kojih se dolazi posredstvomtržišta sredstava rada ili sopstvenim razvojem.Kvantificiranje ovih resursa može se vršiti vremn-skim ili prostornim izražavanjem.3. Materijalni resursi - predmet rada i potrošnimaterijal; stalne potrebe za novim predmetima rada iveliki broj različitih vrsta materijala postavlja zahtjevza smišljenim, organiziranim i efikasnim procesimaza obezbjeđivanje ovih resursa. Materijali, sirovineili poluproizvodi se obezbjeđuju pojedinačno ili uvećim količinama. Kako god da se nabavljaju, ono očemu se mora voditi računa je da zalihe obezbjeđujukontinuiranost i osiguravaju sigurnost proizvodnihprocesa pri minimalnim vezanim sredstvima u zali-hama. Predmeti rada stoje u neposrednoj vezi sarezultatima funkcioniranja organizacije. Nakonkonačnog broja transformacija oni ulaze u sastavproizvoda ili od njih nastaje proizvod. Takovrijednost materijala čini vrijednost proizvoda.Svakako, kako su predmeti rada, kao i drugi resursi,u višestruko međusobno povezani, oni postavljaju imnoge zahtjeve i ograničenja, ljudskim, tehnološkimi drugim resursima.4. Energetski resursi - osnova za multiplikovan-je ljudske bioenergije posredstvom tehnoloških resur-sa. Bez energije se više ne može. Ona je omogućilavišestruko povećavanje čovjekove snage putem radana različitim mašinama, napravama i uređajima.Energija se obezbjeđuje energetskim sistemima (npr.,električna energija) ili drugim putevima na tržištu(nafta, ugalj, gas,…). U svakoj proizvodnji energijasačinjava dio proizvoda. Kada ne bi bilo energije, nebi bilo ni masovne proizvodnje, a ni u onom smislu ukakvom je mi danas poznajemo. Upravljanje energet-skim resursima, podrazumijeva i dugoročnoobezbjeđivanje tih resursa prema očekivanim potre-bama, uravnoteženje raspoloživih resursa sapotrebama, a u slučaju većih smetnji optimalnuraspodjelu među korisnicima. 5. Podaci o organizaciji i njenom okruženju - supodloga za upravljanje i funkcioniranje organizacije,čiji nedostatak može izazvati blokadu ili pogrešnofunkcioniranje organizacije. Podaci, kao takvi, pred-stavljaju odražaj stvarnosti. Kako je stvarnost prom-jenjljiva i podaci se mijenjaju, ali ne sami od sebe većposebnim postupcima ažuriranja podataka. Podatkeorganizacije obezbjeđuju na različite načine:kreirajući ih (kao idejni produkti), registriranjem(npr., praćenjem pojava) i prikupljanjem. Sistempodataka organizacije (podaci, struktura podataka imetode manipuliranja njima) značajno utječe na usp-ješnost organizacije. Danas, zahvaljujući računarskoj



podršci postavljeni su dobri objektivni, preduslovi zaintenzivan razvoj ovoga sistema. Od sistema podata-ka se traži da odražava sve relevantne pojave i kom-ponente, strukture i ponašanja organizacije, da senovi podatak samo jednom registrira, da se redun-dantnost svede na optimalni nivo, a da dostupnostželjenih podataka bude laka i brza. Uspješnostkorištenja podataka kao resurs čini refleksiju razvi-jenosti ljudskih i tehnoloških resursa, kao i određeneinterakcije među njima.6. Informatički resursi - koji multiplikujuintelektualnu moć humanih resursa.7. Različiti vidovi znanja - tehnički, organiza-cioni i sl., dokumenti koji sadrže akumulirano znan-je, razni patenti, recepti, pronalasci i sl. teobezbjeđuju brojne međusobno usklađene procese ipostupke. Rezultat su svjesnog djelovanja čovjeka naosnovu skupa organiziranih spoznaja. Znanje je uodređenoj vezi sa ljudskim resursima, ali sepojavljuje i nezavisno od njih (vještačka inteligenci-ja). Svakako, znanje nije samo resurs ono je iproizvod. Ekonomisanje sa ovim resursom može seodnositi na svrsishodno korištenje znanja, održavan-je i proširenje produktivnog znanja, optimalna prim-jena znanja, stvaranje potrebnog znanja uz minimalnetroškove itd. 8. Novčani resursi - ili finansijski resursi suosnova za obezbjeđenje neprekidnosti reprodukcije.Finansijska sredstva mogu biti sopstvena, krediti,neizmirene obaveze prema dobavljačima i ulaganjadrugih organizacija. Izvori reproduktivnih sposob-nosti organizacije su amortizacija i akumulirani dioprofita. Načini na koje organizacije dolaze do finan-sijskih sredstava su: prodaja i naplata proizvoda/uslu-ga; uzimanjem kredita i ulaganjem drugih privrednihsubjekata u proizvodne programe organizacije.Organizacija koja želi poslovati bez poteškoća, moraimati mobilna novčana sredstva, odnosno mora bitilikvidna. Značajne osobine ovih resursa supokretljivost i univerzalnost (mogućnost transforma-cije u bilo koji drugi resurs),a njihovo izražavanje sevrši u novčanim jedinicama.9. Katalitički resursi - prisutni u funkcioniranjuorganizacije, koji se ne troše ali su bitni za uspjehorganizacije

Obilježja koja posjeduju resursi služe nam zaprecizno određivanje kvalitativnih i kvantitativnihdimenzija resursa. Neki resursi, poput materijalnih,finansijskih, energetskih i td., su lako mjerljivi, doksu npr., ljudski resursi teško mjerljivi. Dakle, može se iz gore napisanog zaključiti, da rezul-tati funkcioniranja organizacije stoje u određenoj

vezi sa njenim resursima, bolje rečeno - ovise onjima. Uspješno djelovanje organizacije je, kakoautor ističe, teško zamislivo bez preciznih normativaljudskih, tehnoloških, materijalnih, energetskih,finansijskih i ostalih resursa. Bez ovih izvornihpodataka upravljanje resursima je nemoguće.Normativni resursi se utvrđuju na osnovu različitihtehničkih dokumenata, organizacionih i finansijskihdokumenata. Svakako, u normiranju organizacije sesuočavaju sa mnoštvom metodoloških i organiza-cionih problema.Odnos organizacije i njenog tržišnog okruženjakarakterišu cijene potrebnih resursa, te cijeneproizvoda i usluga koje se realiziraju na tržištu.Cijene i njihove promjene ovise od ponude ipotražnje, tehnološkog i tehničkog razvoja, različitihograničenja, a vrlo često i od intervencije manage-menta organizacije.Kada resurs posredstvom ulaza postane dio organi-zacije, dolazi do promjene njegove uloge. Ako ga utoj novoj ulozi predstavljamo u novčanom oblikutada govorimo o sredstvima. Dakle, sve dok nekiresurs čini dio organizacije, on čini njena sredstva. Sredstva rada i poslovanja mogu biti osnovna i obrt-na sredstva. Osnovna sredstva su dugoročnekomponente organizacije. To su najčešće sredstva zarad (mašine, alati, građevinski objekti itd.), ali mogubiti i prava, te novčana sredstva. Obrtna sredstva sukratkoročne komponente organizacije. Najčešće su topredmeti rada (materijal za izradu, energija itd.)vezani za tehnološke, poslovne procese. Realizacijatrošenja sredstava rada i poslovanja vrši se putemangažiranja radne snage i ima karakter reproduk-tivnog trošenja.

Na kraju, ostaje pokušaj sumiranja gore rečenog iimplicitno izdvajanje jedne globalne slike novekoncepcije preduzetničke organizacije. Svaka organizacija je posebna, jedinstvena. Uodređenom stepenu, ona liči i na sve druge - sličnomgrađom, sličnim ponašanjem, sličnimfunkciniranjem, te sličnom koncepcijom opstanka irazvoja. Preduzetnička organizacija je organizam sadinamičkom strukturom, koju sačinjavaju mnogobro-jne, isprepletane funkcije i procesi.Ona se razvija poput svakog biološkog organizma, odjedne ćelije neophodne za opstanak do višestaničnogorganizma, u kome je svaka ćelija specijalizirana završenje određene funkcije (funkcije svrhe,servisiranja i upravljanja). Nastavljajući svoj razvoj,dolazi do usložnjavanja, transformiranja i restruk-tuiranja funkcija u cilju što bolje prilagodbe



okruženju i time, povećavanja šanse za opstanak natržištu. Dvije najvažnije funkcije, među mnogima,koje utječu na dužinu života organizacije jesumarketing i inovacije.Preduzetničke organizacije imaju svrhu u rješavanjuproblema ljudskog društva na efektivan i efikasannačin, a njena aktivnost povećava šanse opstankaljudskog društva, te utiječe na njegov razvoj. Ljudskodruštvo ima kontrolu nad organizacijamaograničavajući i usmjeravajući njihov rad svojimpotrebama/zahtjevima. Dakle, preduzetničke organizacije nisu imune nautjecaje iz okruženja, a način reagiranja ovisi o tomeda li su takvi podražaji planirani i očekivani, ilineplanirani i slučajni.Okruženje organizacije je integralna, ali multidimen-zionalna cjelina. Neke od njenih dimenzija postajuprioritetne za egzistenciju i razvoj organizacija -tehnološka, ekonomska, društvena, ekološka. Pored tih dimenzija, organizacije ovise još od mnogihčinilaca: nauke, tehnologije, nivoa društvenih potrebai aspiracija, ljudskih resursa, tehnoloških resursa,materijalnih resursa, energetskih resursa,…Kako bi se organizacije razvijale i rasle neophodan jedobar management, koji se obogaćuje i usložnjavanovim funkcijama, te pronalaženjem najboljih rješen-ja za potrebne funkcionalne transformacije.Management organizacija, naročito managementljudskih potencijala je neophodan u svakoj organi-zaciji današnjice. Iako, pomenute ranije, osvrnućemo se još jednom naukratko svrstane osnovne funkcije i zadatke kojemanagement jedne preduzetničke organizacije moraizvršavati u cilju što boljeg poslovanja i maksi-malnog iskorištavanja ljudskih resursa organizacije:strategijski management ljudskih potencijala; plani-ranje potrebnog broja i strukture zaposlenih; anal-iziranje i oblikovanje poslova i radnih mjesta;pribavljanje, izbor, uvođenje i raspoređivanjeosoblja; praćenje i ocjenjivanje uspješnosti;motiviranje i nagrađivanje; obrazovanje i razvojzaposlenih; stvaranje adekvatne organizacijske klimei kulture; socijalna i zdravstvena zaštita; radniodnosi; različite usluge zaposlenima…Ovakvo shvatanje managementa, kao managementaljudskih potencijala, direktno proističe iz današnjekoncepcije preduzetničkih organizacija u kojima jenaglasak i centralno mjesto dato - ljudskim resursi-ma.

LITERATURA

1. Vasiljev S.,: (2001) "Marketing-principi",Subotica 2. Filipović V.,(1996)"Marketing i tržište",FON-Menagement, Beograd 3. Jokić A., (2001)"Osnovi komunikologije",Beograd 4. Labus, M..,(1999) "Osnovi ekonomije",Stubovi kulture, Beograd 5. D ž a m i ć , L . , ( 1 9 9 5 ) " M a r k e t i n g ,F&F",samostalna štamparija, Beograd6. Černiček, I.,:(2003):"Bussines Economics",FAM, Novi Sad



SAŽETAK:

Tehnološke promene su jedan od glavnih generatorakonkurencije. One igraju najznačajniju ulogu upromeni strukture postojećih, kao i u kreiranju novihprivrednih grana. Pored toga, tehnološke promeneizjednačuju firme, budući da smanjuju konkurentskuprednost jednih - čak i najbolje pozicioniranih - iističu druge firme. Mnoge danas velike firme nastalesu zahvaljujući tome što su bile u stanju da iskoristetehnološke promene. Tehnološke promene su jedanod najznačajnijih faktora koji mogu da promenepravila konkurencije.Tehnološke promene nisu značajne same po sebi.One su važne ukoliko utiču na konkurentsku prednosti strukturu industrije. Nisu sve tehnološke promenestrateški korisne; neke od njih mogu i da pogoršajukonkurentsku poziciju firme i atraktivnost industrije.Visoka tehnologija ne garantuje profitabilnost. Ustvari, zbog nepovoljnih struktura mnoge industrijezasnovane na visokoj tehnologiji manje su prof-itabilne od nekih sa "niskom tehnologijom".

Ključne reči: informaciona tehnologija, konkurents-ka prednost, tržišna pozicija

Key words: information technology, competitiveadvantage, market position

ABSTRACT:

Technological changes are one of the main generatorsof competition. They play the most important role inthe change of existing structures, as well as the cre-ation of new economic branches. In addition, techno-logical changes leveler Company, to reduce future

competitive advantage of one - even the best posi-tioned - and pointed out other businesses. Many largecompanies today were due to that they were able totake advantage of technological changes.Technological changes are one of the most importantfactors that can change the rules of competition. Technological changes are not significant in itselfsame. They are important if affect the competitiveadvantage and industry structure. Not all of the strate-gic benefit of technological change, some of themmay worsen competitive position of companies andthe attractiveness of the industry. High technologydoes not guarantee profitability. In fact, due to unfa-vorable structure of many industries based on hightechnology are less profitable than some of the "lowtechnology"

1.UVOD

Tehnologija prožima celokupan lanac vrednosti firmei nije ograničena samo na proizvodnju u užem smis-lu. Šire posmatrano, industrija ili delatnosti zasno-vana na "niskoj" tehnologiji, u stvari, ne postoji.Mnoge inovacije značajne za konkurentsku prednostveoma su jednostavne i ne uključuju nikakav naučniprodor. Inovacije mogu da imaju važan strateški uti-caj na poslovanje kompanije bez obzira na to da likoriste "nisku" ili "visoku" tehnologiju.Osnovni instrument za razumevanje uloge tehnologi-je u konkurentskoj prednosti je lanac vrednosti.Firma je, kao skup aktivnosti, istovremeno i skuptehnologija. Tehnologija je uključena u svakuaktivnost firme koja stvara vrednost, i zatotehnološke promene, zahvaljujući uticaju koji imajuna doslovno svaku aktivnost, mogu da utiču nakonkurentnost.

Tehnološke inovacije kao faktor sticanjakonkurentske prednosti

TECHNOLOGICAL INNOVATIONS AS A FACTOR OF GAININGCOMPETITIVE ADVANTAGE

Šemsudin Plojović, Univerzitet u Novom Pazaru,Senad Bušatlić , Univerzitet "Braća Karić"



2. Mogućnosti primene modernih tehnologijau poslovanju

Svaka aktivnost koja stvara vrednost koristi nekutehnologiju pomoću koje kombinuje kupljene inputei ljudske resurse da bi proizvela neki autput. Tatehnologija može da bude nešto obično, kao prostiskup procedura kojih se pridržavaju zaposleni, aobično uključuje nekoliko naučnih disciplina ili sub-tehnologija. Tehnologija rukovanja materijalimakakva se, na primer, koristi u logistici, može dakoristi discipline kao što su industrijski inženjering,elektronika i tehnologija materijala. Tehnologijaaktivnosti koja stvara vrednost jedna je od kombi-nacija navedenih subtehnologija. "Tehnologije suuključene i u kupljene inpute koji se koriste u svakojod tih aktivnosti i u potrošni materijal i u kapitalnadobra. Tehnologija ugrađena u kupljene inpute krozinterakciju s drugim subtehnologijama omogućava daaktivnost ostvari određene rezultate."(8,56)

Slika 1- Porterov lanac vrednosti po James O'Brien-u

Tehnologija nije uključena samo u osnovneaktivnosti, već i u pomoćne. Jedan od primeratehnologije koja počinje da se koristi u razvojuproizvoda i zamenjuje tradicionalni način razvojanovih proizvoda, jeste projektovanje pomoćukompjutera. Rezultati drugih pomoćnih aktivnosti,uključujući i one za koje se obično ne smatra dapočivaju na tehnologiji, takođe se zasnivaju na razn-im vrstama tehnologije. Nabavke uključuju i proce-dure i tehnologije za slanje narudžbina i interakciju sdobavljačima. Novija dostignuća u tehnologijiinformacionih sistema nude mogućnost da se sistemnabavki iz temelja promeni zahvaljujući novomnačinu naručivanja i lakšem uspostavljanju veza sdobavljačima. Upravljanje ljudskim resursima oslan-ja se na istraživanje motivacije i tehnologije namen-jene edukaciji. Infrastruktura firme obuhvata širokspektar tehnologija - od kancelarijske opreme do radapravne službe i izrade strateških planova.

"U lancu vrednosti posebno je naglašeno prisustvotehnologije informacionih sistema, pošto svakaaktivnost koja stvara vrednost istovremeno stvara, alii koristi informacije." (6,124) Ovo se jasno vidi naslici 1, koja prikazuje tehnologiju informacionihsistema u svakoj generičkoj kategoriji aktivnosti kojau okviru lanca stvara vrednost. Informacioni sistemikoriste se za planiranje, kontrolu, optimizaciju,merenje i druge aktivnosti. Na primer, ulazna logisti-ka koristi neku vrstu informacionih sistema za kon-trolu rukovanja materijalom, planove isporuka iupravljanje zalihama sirovina. Slično tome,"informacioni sistem je uključen i u obradunarudžbenica, upravljanje dobavljačima i planiranjetimova za servisiranje." (8,58) Tehnologijainformacionih sistema takođe ima značajnu ulogu upovezivanju aktivnosti svih vrsta, pošto koordinacijai optimizacija veza zahteva protok informacija. Zbogsveprisutnosti informacija u lancu vrednosti, nedavnabrza tehnološka promena u informacionim sistemimaima ogroman uticaj na konkurenciju i konkurentskuprednost."Još jedna opšteprisutna tehnologija u lancu vrednos-ti je kancelarijska, ili administrativna tehnologijaneophodna za obavljanje mnogih aktivnosti. Iako sekancelarijska tehnologija može podvesti podtehnologiju informacionih sistema, ovde je izdvojenazato što se suviše često previđa." (10,197) Promene unačinu na koji se obavljaju administrativni poslovipredstavljaju jedan od najznačajnijih tehnološkihtrendova koji se danas javlja u mnogim firmama,mada su retke one koje im posvećuju dovoljnoresursa.Tehnologije uključene u različite aktivnosti kojestvaraju vrednost mogu da se povežu, što predstavljaznačajan izvor oeza unutar lanca vrednosti. Naprimer, tehnologija proizvoda je povezana stehnologijom njegovog servisiranja, dok jetehnologija komponenti povezana s ukupnomtehnologijom proizvoda. Stoga izbor tehnologije ujednom delu lanca vrednosti može da utiče na ostale.U ekstremnim slučajevima, promena tehnologije ujednoj aktivnosti može da zahtva značajnurekonfiguraciju čitavog lanca vrednosti. Recimo,prelazak na korišćenje keramičkih delova za motore,pored ostalih uticaja na lanac vrednosti, eliminišepotrebu za mašinskom obradom i ostalim fazamaproizvodnje. Veze s dobavljačima i distributivnimkanalima takođe često uključuju međuzavisnosttehnologija koje se koriste za obavljanje aktivnosti.Dobar primer međuzavisnosti tehnologija uključenihu aktivnosti koje stvaraju vrednost predstavlja sistemrezervacija "sejbr" avioprevoznika Amerikan erlajn.



On izdaje terminale putničkim agencijama, štoomogućava automatizovano vršenje rezervacija iizdavanje karata. Taj sistem je postao izvordiferencijacije za Amerikan. Međutim, isti sistem seistovremeno koristi i unutar firme za izdavanje avion-skih i bording karata, kao i za planiranje linija.Amerikan listinge prodaje preko tog sistema i drugimavioprevoznicima.

Jasno je da su tehnologije koje koristi firma povezanes tehnologijama njenih kupaca. "Tačke u kojima sesusreću lanac vrednosti firme i lanac vrednostinjenog kupca, razmotrene u prethodnoj glavi,definišu oblasti potencijalne međuzavisnostitehnologija." (7,78) Na primer, tehnologija proizvodafirme utiče na tehnologiju proizvoda i procesa kupcai obratno, dok tehnologija za obradu narudžbina utičena kupčev metod nabavke, i istovremeno trpi njegovuticaj.Tehnologija je, dakle, sveprisutna u firmi, adelimično zavisi i od tehnologije distributivnihkanala kupaca i tehnologije dobavljača. Usled toga,razvoj tehnologije obuhvata oblasti koje daleko pre-vazilaze granice koje se u firmama tradicionalnopostavljaju za istraživanje i razvoj i obuhvata idobavljače i kupce. Neke od tehnologija uključene ulanac vrednosti su u različitom stepenu specifične zaodređenu privrednu granu, ali mnoge nisu.Automatizacija administrativnih poslova i transportasamo su dve oblasti u kojima najvažnije tehnologijeuglavnom nisu specifične ni za jednu privrednugranu. Stoga se razvoj tehnologije relevantan za nekufirmu često odvija u drugim privrednim granama. Sveove karakteristike tehnologije imaju uticaja na njenuulogu u konkurentskoj prednosti.

3. Tehnologija i konkurentska prednost

Tehnologija utiče na konkurentsku prednost ako imaznačajnu ulogu u određivanju relativne troškovnepozicije ili u diferencijaciji. Budući da je uključena usvaku aktivnost koja stvara vrednost, kao i u povezi-vanje tih aktivnosti, tehnologija može da ima ogro-man uticaj i na troškove i na diferencijaciju. Ona ćeuticati na troškove ili diferencijaciju ukoliko utiče nageneratore troškova ili jedinstvenosti aktivnosti kojestvaraju vrednost. Tehnologija koja može bitiuključena u aktivnost koja stvara vrednost često jerezultat drugih genertora, kao što su obim, tajming, ilimeđusobni odnosi. Na primer, obim omogućavaautomatsku opremu za brzo sklapanje, dok je blagov-remeni ulazak u privrednu granu nekimproizvođačima električne energije omogućio da isko-

riste hidroenergiju dok su lokacije još bileraspoložive. U ovim slučajevima tehnologija nijeizvor konkurentske prednosti, već pre posledicadrugih prednosti. Međutim, "tehnologija korišćena unekoj aktivnosti koja stvara vrednost sama po sebilako može da bude generator, ako odražava izborpolitike učinjen nezavisno od ostalih generatora"(10,205). U tom slučaju, firma stiče konkurentskuprednost ako je sposobna da otkrije tehnologiju kojaće joj omogućiti da neku akivnost obavlja bolje odsvojih konkurenata.Pored toga što sama po sebi utiče na troškove ili nadiferencijaciju, tehnologija na konkurentsku prednostutiče i time što menja ili utiče na druge generatoretroškova ili jedinstvenosti. Tehnološki razvoj možeda poveća ili smanji ekonomiju obima, da omogućiuspostavljanje međusobnih odnosa tamo gde ranijenisu postojali, da stvori mogućnosti za sticanje pred-nosti na osnovu tajminga i da utiče na gotovo sveostale generatore troškova ili jedinstvenosti.Zahvaljujući tome, firma može da koristi tehnološkirazvoj kako bi generatore preusmerila u svoju korist,ili da bude prva, a možda i jedina, koja će iskoristitineki određeni generator.Kao ilustracija uticaja tehnologije na relativnu pozi-ciju troškova mogu se navesti promene koje se sadauvode u industriju aluminijuma. Drastičan skoktroškova energije učinio je električnu energijunajvećom pojedinačnom stavkom u troškovimatopljenja aluminijuma i u mnogim firmama značajnopovećao troškove proizvodnje. Na primer, u ovukategoriju spada najveći broj japanskih topionica alu-minijuma. Da bi rešile taj problem, japanske firme suaktivno radile na karbotermičkoj redukciji, potpunonovoj tehnologiji koja u ogromnoj meri smanjujepotrošnju energije time što boksit i srodne rude pret-vara direktno u aluminijumske ingote, odnosno,preskače tu međufazu obrade. U ovom slučaju, novatehnologija je sama po sebi generator troškovaposlovne politike. Karbotermička redukcija će sman-jenjem potrošnje energije smanjiti i značaj lokacije iinstitucionalnih faktora kao generatora troškova,budući da lokacija i državna politika određivanjacene energije snažno utiču na troškove električneenergije.Drugi primer uloge tehnologije u troškovima odnosise na aluminijumske poluproizvode gde se jednanova tehnologija proizvodnje, kontinuirano livenje,pojavljuje kao potencijalna zamena za kovnice. Ovajnovi proces, čini se, ne dovodi do smanjenja troško-va pri efikasnom obimu, ali je manje osetljiv na obim.Ako se pokaže kao uspešan, on bi mogao da anuliraprednost koju obim pruža velikim proizvođačima



poluproizvoda i da omogući lociranje pogona bližekupcima. Time bi se smanjili relativno visoki trans-portni troškovi u oblastima u koje su se proizvodiranije dopremali iz udaljenih pogona. U ovomslučaju, nova tehnologija, čini se, sama po sebi nijegenerator troškova, ali utiče na druge generatore(obim i lokaciju). Njen uticaj na troškovnu pozicijufirmi biće asimetričan u zavisnosti od njihovih pozi-cija u odnosu na te generatore.Uloga tehnologije u diferencijaciji može se ilus-trovati primerom Federal ekspresa, firme koja jerekonfigurirala lanac vrednosti u isporuci malihpošiljki i postigla bržu i pouzdaniju isporuku. Novetehnologije uključene u lanac vrednosti Federalekspresa predstavljale su izbor poslovne politike, alisu i uticale na povećanje ekonomije obima i sticanjeinovatorske prednosti. Zahvaljujući tome, Federalekspres je stekao veliki udeo na tržištu i učiniotroškove pariranja njegovoj diferencijaciji od stranekonkurenata veoma visokim. Ovaj primer pokazuje ida neki značajan tehnološki razvoj ne mora dauključuje veliko naučno otkriće, pa čak ni tehnologi-je koje ranije nisu bile široko dostupne.Konkurentska prednost se često zasniva na običnimpromenama naćina na koji firma obavlja aktivnosti ilikombinuje dostupne tehnologije.Pošto tehnologija firme i tehnologija njenih kupacačesto zavise jedna od druge, tehnološka promenakoju uvede kupac može da utiče na konkurentskuprednost, isto kao i ona koju uvede firma. Ovo jeposebno tačno kada je reč o strategijama diferenci-jacije. Na primer, distributer koji je nekada ostvari-vao diferencijaciju time što je umesto svojih kupacaiz trgovine na malo obeležavao robu cenama i obavl-jao kontrolu zaliha, može da izgubi tu diferencijacijuako se maloprodaja prebaci na onlajn sistem nabavki.Slično tome, promene tehnologije dobavljača moguda doprinesu ili naškode konkurentskoj prednostifirme ako utiču na generatore troškova ili jedin-stvenost u lancu vrednosti firme.

4. Prilike za tehnološke promene

Veza između tehnološke promene i konkurentskeprednosti ukazuje na potrebu za češćim proveramapoželjnosti pravca tehnoloških promena. Tehnološkepromene koje firma sprovodi vode do održivekonkurentske prednosti pod sledećim uslovima:Tehnološka promena sama po sebi smanjuje troškoveili povećava diferencijaciju, a tehnološka prednostfirme je održiva. Tehnološka promena povećavakonkurentsku prednost ukoliko omogućava nižetroškove ili diferencijaciju i ako može da bude

zaštićena od podražavanja. Faktori koji određujuodrživost tehnološke promene opisani su u daljemtekstu.Tehnološka promena preusmerava generatore troško-va ili jedinstvenosti u korist firme. Promenatehnologije aktivnosti koja stvara vrednost, ilipromena proizvoda koja utiče na tu aktivnost, možeda utiče i na njene generatore troškova ilijedinstvenosti. Tehnološka promena će stoga, čak iako se podražava, doneti firmi konkurentsku prednostukoliko generatore preusmeri u njenu korist. Naprimer, novi proces sklapanja proizvoda koji jeosetljiviji na obim od prethodnog, doneće korist firmis velikim udelom na tržištu u slučaju da ga prvauvede čak i ako konkurenti vremenom usvoje istutehnologiju.Pionirsko uvođenje tehnološke promene, osim pred-nosti koje donosi sama tehnologija, omogućava firmii prednost začetnika. Čak i kada konkurenti počnu daje podržavaju, prva firma koja usvoji neku tehnologi-ju može da ostvari niz prednosti u pogledu troškovaili diferencijacije, koje će zadržati i kada izgubitehnološku ekskluzivnost. Prednosti i problemizačetnika identifikovani su u daljem tekstu."Tehnološka promena unapređuje strukturu privrednegrane u celini. Tehnološka promena koja unapređujestrukturu privredne grane u celini poželjna je čak i uslučaju da ju je lako kopirati." (6, 152)Tehnološka promena koja ne prođe ove provere, nećeunaprediti konkurentsku poziciju firme, bez obzira nato što možda uključuje neko značajno tehnološkodostignuće. Tehnološka promena će uništititehnološku prednost ne samo u slučaju da ne prođeove provere nego i ako je njen uticaj suprotan pret-postavljenom, odnosno, ako generatore troškova ilijedinstvenosti preusmeri u korist konkurenata. Osimtoga, događa se da tehnološka promena poboljšapoložaj firme u jednom pogledu, ali ga pogorša u dru-gom.

5. Formulisanje tehnološke strategije

Postavke iznesene u ovom poglavlju ukazuju na većibroj analitičkih koraka u formulisanju tehnološkestrategije koja je potrebna da bi tehnologija postalaoružje konkurentnosti, a ne nekakav naučni kuri-ozitet.1. Identifikovanje svih posebnih tehnologija i sub-tehnologija u lancu vrednosti. Svaka aktivnost kojastvara vrednost uključuje jednu ili više tehnologija.Polazna tačka u formulisanju tehnološke srategijejeste identifikovanje svih tehnologija i subtehnologija- čak i najobičnijih - koje koriste bilo firma, bilo njeni



konkurenti. Pored toga, firma mora makar približno,ako ne u potpunosti, da se upozna i s tehnologijamakoje u svojim lancima vrednosti koriste njenidobavljači i kupci, pošto su one često umeđuzavisnosti s njenom tehnologijom. Firme seobično fokusiraju na tehnologiju proizvoda, ili natehnologiju osnovnih proizvodnih operacija. Onezanemaruju tehnologije uključene u ostale aktivnostikoje stvaraju vrednost i obraćaju malo pažnje natehnologiju razvoja tehnologije.2. Identifikovanje potencijalno relevantnih tehnologi-ja koje se koriste u drugim privrednim granama, ilikoje se još nalaze u fazi razvoja. Tehnologije koje se,kao što se to često dešava, razvijaju izvan jedneprivredne grane ili segmentamogu da budu izvordiskontinualne promene i poremećaja konkurentnostiunutar te privredne grane ili segmenta. Svakaaktivnost koja stvara vrednost mora da se ispita kakobi se videlo da li postoje eksterne tehnologije koje bimogle da budu primenljive. Informacioni sistemi,novi materijali i elektronika moraju uvek pažljivo dase istraže, budući da imaju revolucionarni uticaj nakreiranje novih tehnologija, ili omogućavanje novihkombinacija starih tehnologija.3. Utvrđiuanje mogućeg pravca promene najvažnijihtehnologija. Firma mora da proceni mogući pravactehnološke promene u svakoj aktivnosti koja stvaravrednost, kao i u lancima vrednosti kupaca idobavljača, uključujući i tehnologije čiji izvori nisupovezani sa njenom privrednom granom. Nijednatehnologija ne bi trebalo da se smatra zrelom. Njenesubtehnologije mogu da se menjaju, a zrelost možeda bude samo znak da se u tehnološke inovacije neulažu dovoljni napori.4. Utvrđivanje tehnologija i mogućih tehnološkihpromena, koje su najznačajnije za konkurentskuprednost i strukturu priuredne grane ili segmenta.Nisu sve tehnologije u lancu vrednosti značajne zakonkurentnost. Značajne tehnološke promene su onekoje zadovoljavaju četiri već navedena zahteva:o Same po sebi stvaraju održivu konkurentskuprednost,o Preusmeravaju generatore troškova ili jedin-stvenosti u korist firme,o Vode ka sticanju inovatorskih prednosti,o Unapređuju strukturu cele privredne grane ilisegmenta.Firma mora izolovano da posmatra ove tehnologijeako hoće da shvati njihov uticaj na troškove, diferen-cijaciju ili strukturu privredne grane ili segmenta. Utom smislu, među najvažnije spadaju tehnologijadobavljača i tehnologija kupaca. Značajne će biti onetehnologije koje najviše utiču na troškove ili

diferencijaciju, kao i one koje omogućavaju održivotehnološko vođstvo.5. Procena relativnih sposobnosti firme u odnosu naznačajne tehnologije i troškove unapređenja. Firmamora da poznaje svoje relativne prednosti u odnosuna najvažnije tehnologije, kao i da realno procenisvoju sposobnost da prati tehnološke promene. Sujetane bi smela da zamagli ovakvu procenu, kako firmane bi bespotrebno trošila svoja sredstva na oblastikoje pružaju malo nade da će poboljšati njenukonkurentsku prednost.6. Izbor tehnološke strategije koja će obuhvatiti svevažne tehnologije potrebne da se učvrsti ukupnastrategija konkurentnosti firme. Tehnološka strategijamora da učvrsti konkurentsku prednost koju firmanastoji da stekne i održi. Za konkurentsku prednost sunajznačajnije tehnologije koje firmi omogućavaju daočuva svoje vođstvo, tehnologije čiji su generatoritroškova ili diferencijacije usmereni u njenu korist, ilitehnologije koje mogu da obezbede inovatorskeprednosti. Kao što je već rečeno, firme moguznačajno da učvrste prednosti stečene od jednetehnologije, kroz investiranje u druge oblasti.Tehnološka strategija firme treba da uključujesledeće:o Rangiranje razvojnih projekata prema njihovomznačaju za konkurentsku prednost. Nijedan projekatne bi smeo da se odobri ukoliko ne postoji obra-zloženje o njegovom uticaju na troškove i/ilidiferencijaciju.o Izbor da li će firma biti tehnološki lider ili sledbenikkada su u pitanju važne tehnologije.o Politike u vezi s licenciranjem koje jačaju ukupnukonkurentsku poziciju, a ne odražavaju kratkoročnipritisak za ostvarivanje profita.o Sredstva za pribavljanje potrebne tehnologije izspoljnih izvora, ukoliko je to neophodno, putemlicenci, ili na neki drugi način.

7. Jačanje tehnoloških strategija poslovnih jedinicana korporativnom nivou. Iako je tehnologija ukrajnjoj liniji povezana s pojedinačnim poslovnimjedinicama, diversifikovana firma može da odigradve ključne uloge u jačanju svog ukupnogtehnološkog položaja. Prva je pomoć u praćenjutehnologija da bi se utvrdio njihov eventualni uticajna poslovnu jedinicu. Korporativna grupa možekorisno da investira u identifikovanje i analizu svihpravaca tehnološkog razvoja, koji mogu da imajuširok uticaj, i da potom te informacije proslediposlovnim jedinicama. Korporativna uloga upraćenju tehnologija kao što su informacioni sistemi,automatizacija kancelarijskog poslovanja, automati-



zacija industrijske proizvodnje, materijali ibiotehnologija, često je izuzetno poželjna.Druga ključna korporativna uloga u tehnološkojstrategiji je otkrivanje, korišćenje i uspostavljanjetehnoloških odnosa između poslovnih jedinica.Poslovna jedinica može da stekne konkurentskuprednost ako je sposobna da koristi tehnološke veze sdrugima.Sledeće posebne aktivnosti na korporativnom, sek-torskom ili nivou grupe mogu da ojačaju ukupnutehnološku poziciju firme:o Identifikovanje tehnologija ključnih za korporacijukoje utiču na više poslovnih jedinica.Obezbeđenje aktivniog i koordinisanog istraživačkograda, kao i širenje i prenošenje tehnologije naposlovne jedinice.

Finansiranje korporativnog istraživanja u važnimtehnologijama kako bi se stvorila kritična masaznanja i ljudi.

Korišćenje akvizicija ili zajedničkih ulaganja zauvođenje u firmu novih tehnoloških veština, ili zaoživljavanje postojećih.

6. Primena tehnologije u povećanjukonkurentske prednosti turističke ponude

U belom svetu sve verovatno ide i mnogojednostavnije, bukiranjem i plaćanjem direktno nawebu, ali nama, balkanskim turistima, naviknutim nasvakakve poteskoće, ne pada teško i malo zastarela,"pešačka" procedura klasičnog surfovanja i obavljan-ja posla email komunikacijom. Domaći portal www.turizam.co.yu vrlo preglednopredstavlja ponudu po sektorima, od planinskih i ban-jskih destinacija, klimatskih mesta, jezerskog, lovno-ribolovnog i seoskog turizma, do kulturnih i istori-jskih znamenitosti, gradskih atrakcija i parkova, ali imogućnosti za kvalitetan tranzit kroz našu zemlju.

Ukoliko želite gotovo besplatno na letovanje,moguće je, putem servisa za besplatan odmor -http://www.turizam.co.yu/klub/ besplatno.htm. Ovaj svojevrsni klub, uz zanemarljivu članarinu odveć zaboravljenih 10 KM iliti 5 evra, omogućava dana principu reciprociteta ugostite nekoga u vašojvikendici na Tari i da se, na primer, banjate unjegovoj kući u Herceg Novom. Platićete samo put ihranu, a spavanje je bespatno. Sve što je potrebno jeste unos vaših informacija ubazu podataka, a razmena se vrši na dva načina -direktnim dogovorom sa "kolegom" na željenoj des-

tinaciji, ili prepuštanjem celog posla samom sajtu tur-izam.co.yu. Mana ovog drugog servisa, koji by the way još nijeproradio, jeste što ne možete da utičete na izbor svog"gosta". Zauzvrat, otvara vam se veći izbor mogućihlokacija iz ponude cele baze podataka.

Može da se desi da prosečan urbani Balkanac, ili pakturista namernik iz nekog od brojnih inostranstava,nije baš neki biznismen, ali bi voleo da se opusti,odmori i provede na selu. Turizam.co. yu sadrzi ikataloge, index agencija, mogućnost rezervacije,spisak drugih sajtova, oglase, pretraživanje, sop-stvenu ponudu - poput "nezaboravnog leta u kanjonuTare". Možda niste znali da je Srbija domaćinmeđunarodnog seminara o seoskom turizmu i, u toime, republička vlada ovu granu turističke delatnostiproglasila je prioritetnom. Ukoliko ste čitalačko-teoretičarski tip, o razvoju turizma i sličnim temamačitajte u časopisu Turistički informator -http://www.turizam.co.yu /casopis/jun2002.txt. Jeste li, pak, željni još više turistickog znanja, u dnupočetne stranice nalaze se linkovi ka zbornicimaradova, konferencijama, literaturi, stranicama zaucenike i studente. Turisticki strucnjaci sa svojimsavetima i preporukama cekaju na http://www.tur-izam.co.yu/ ponuda/cool.htm. Turistička organizacija Ljiga, ponude Crne Gore,Turske, Zagreba, Tajlanda, zavredile su poverenjeportala turizam.co.yu, pa se ovde nalaze i linkovikapomenutih sadržaja. Razni ljudi, razne ćudi, a politička korektnost nalažei poštovanje različitosti. To i u praksi potvrđujukolege sa ovog sajta, stavljajući na vidno mestohipervezu sa Just naturism,http://www.naturism.dk3.com/ Sve o Kopaoniku, mogao bi da bude nazivprezentacije www.kopaonik.net. Aktuelnosti, galerije fotografija, detalji o svimvrstama smeštaja na najvećoj srpskoj turističkojlokaciji, kao i cene; geografski podaci, nacionalnipark i prirodne lepote, zabavne i sportske aktivnosti.,Sadržaja je toliko da danima možete da se vraćateovde, čak i bez namere da putujete na ovu planinu.

Iako mnogima novac ne predstavlja problem (teško jepoverovati, zar ne), budžet za putovanje ipak zna dastvori odredjene komplikacije. Već godinama ferijal-ni savezi trude se da, bar mladjem delu našeg društva,omoguće određene povlastice, kako bi snizilitroškove svojih putovanja. Neka vam ne bude čudno što smo izabrali samo



domacu turističku ponudu sa interneta. Na globalnomtržištu, tu je nepregledno more destinacija, aranž-mana, cena... Sa dosta para, nijedna tačka Zemljinekugle nije daleko, ili kako reče moj pakistanski kole-ga Hamid Ali - "Ovo je tako mali svet i svi putujusvuda!"

7.ZAKLJUČAK

Tehnološka strategija je pristup firme razvoju ikorišćenju tehnologije. Iako obuhvata i ulogu formal-nih organizacija za istraživanje i razvoj, zbogsveopšteg uticaja tehnologije na celokupan lanacvrednosti, ona mora da bude šire postavljena. Ipak,tehnološka strategija je samo jedan element ukupnestrategije konkurentnosti i zato mora da budeusklađena i da se međusobno osnažuje s drugimaktivnostima koje stvaraju vrednost. Tehnološkastrategija projektovana tako da doprinese postizanjudiferencijacije u performansama proizvoda će, naprimer, izgubiti dobar deo svog uticaja ako tehničkiobučeni prodajni timovi nisu sposobni kupcima daobjasne prednosti tih performansi i ako proizvodniproces ne sadrži adekvatne mere za kontrolu kvalite-ta.Tehnološka strategija mora da odgovori na tri opštapitanja:o koje tehnologije razvijati,o treba li težiti tehnološkom liderstvu u timtehnologijama,o kakva je uloga licenciranja tehnologije.

Izbor u svakoj oblasti mora da bude zasnovan natome kako tehnološka strategija može najviše dapojača održivu konkurentsku prednost firme.

LITERATURA

1. Bertalanffy. D. Ackoff, T., Rethinking theFifth Discipline. LSE Business and Management,London, 2003.2. Binney, G. Wiliams, C., Leaning into theFuture. Nicholas Brewley Publsihing, London, 19973. Drucker, P., Management Challenges for the21 st Century. Harper Business, New York, 1999.4. Drucker, P., Upravljanje u novom društvu,Adizes, Novi Sad, 2005.

5. Gates, B., Hemingway, C., Poslovanje brzi-nom misli. Prometej, Novi Sad, 2001.6. James O'Brien:Management InformationSystems - managing Information Technology in theBusiness Enterprise, 6th edition, McGraw Hill, 2004. 7. Kalkota R., Robinson M., E-Business:Roadmap for Success. Reading, MA:Addison-Wesley, 1997.8. Laudon K., Laudon J., Management informa-tion systems - Managing the Digital Firm, 9th edi-tion, Prentice Hall, 2005.9. Liasec A., Korak ispred konkurencije, MilošKramašić, Beograd, 2008. 10. Portier M., Bauer M., E-Supply chain: Usingthe Internet to Revolutionize Your Business. SanFrancisko: Brett-Koehler Publishers, 2000.11. Porter M., Konkurentska prednost, Asee,Novi Sad, 2007.



SAŽETAK:Razvoj politike kulturnog turizma sve je evidentnijikako na svjetskom, tako i na nivou pojedinih zemalja.Graditeljsko nasljeđe je veoma važan resurs kul-turnog turizma. Pa ipak, u Bosni i Hercegovini kul-turni turizam baziran na graditeljskom nasljeđu jošnije uključen u stratgije razvoja turizma i još uvijeknisu evidentni uticaji evropskih politika.

Ključne riječi: kulturni turizam, graditeljskonasljeđe, evropska politika kulturnog turizma, kul-turni turizam u BiH.Key words: cultural tourism, architectural heritage,European cultural policy, cultural tourism in B&H.

ABSTRACT:

The development of policy relating to culturaltourism has been more and more evident at Worldand national levels. In cultural tourism architecturalheritage is very important resource.However, inBosnia and Herzegovina cultural tourism based onarchitectural heritage has not yet been included intothe tourism development strategies and the influenceof European policies is not yet evident.

1. UVOD

U kontekstu savremenih globalizacijskih tokova,identitet je postao izraz koji se danas sve više susrećeu političkoj i sociološkoj literaturi, antropologiji ipsihologiji, postavljajući se kao važna odrednica utumačenju kulture, težnji za slobodama,ravnopravnošću i izvornošću nasuprot kulturnojunifikaciji i svim ostalim oblicima potčinjavanja ibezličnosti.

Kulturni identitet podrazumijeva jedinstvo urazličitosti, koja je moguća tek ako svaka kultura

očuva vlastiti identitet. Razvoj, koji određuje kul-turne tokove i oblikuje identitet, treba posmatrati kaoizazov u kojem će svaka kultura pronaći mjesta zasebe. Kultura, identitet i razvoj tri su pojma koja stojeu korelaciji. Stoga je zadovoljavanje težnje zazaštitom i potvrđivanjem kulturnog identitetanajvažniji politički i kulturni zadatak savremenogčovjeka.

Pojam graditeljsko nasljeđe ili nepokretno kulturno-istorijsko dobro obuhvata ostvarenja arhitekture,građevinarstva i urbanizma u širokom vremenskomrasponu od praistorije do danas, a čine ga:" spomenici kulture - građevinsko-arhitektons-ki objekti, graditeljske cjeline, dijelovi objekta ilicjelina, objekti narodnog graditeljstva, djela monu-mentalnog i dekorativnog slikarstva, vajarstva,primijenjenih umjetnosti i tehničke kulture, kao ipokretne stvari koje čine autentičnu cjelinu sa objek-tima." graditeljske prostorne kulturno-istorijske cje-line - urbana ili ruralna naselja ili njihovi dijelovi,odnosno prostor sa više nepokretnih kulturnihdobara, ako izražava cjelinu urbanog ili ruralnog živ-ota;" arheološka nalazišta - dijelovi zemljišta ilipovršine pod zemljom koje sadrže ostatke građevinai drugih nepokretnih objekata, grobnih i drugihnalaza, kao i pokretne predmete iz ranijih istorijskihperioda;

" znamenita mjesta - prostori vezani zadogađaje od posebnog značaja za istoriju, područja saizrazitim svojstvima prirodnih i radom stvorenih vri-jednosti kao jedinstvene cjeline, kao i spomen-grobovi, groblja i druga spomen-obilježja podignutaradi očuvanja uspomene na značajne događaje,ličnosti i mjesta iz istorije (memorijali).

GRADITELJSKO NASLJEĐE I KULTURNI TURIZAM

ARCHITECTURAL HERITAGE AND CULTURAL TOURISM

Jelena BožićInstitut zaštite, ekologije i informatike, Vidovdanska 43, 78000 Banja luka,



Sadržavajući dimenzije prostora i vremena,graditeljsko nasljeđe je najmarkantnija potvrda kul-ture naroda i civilizacija, a time i sigurna zaštita nji-hovog identiteta i integriteta, prava na opstanak ibudućnost. [1]

2. KULTURNI TURIZAM

U drugoj polovini dvadesetog vijeka turizam doživl-java ekspanziju, tako da su turistička kretanja 1950.godine uključivala 25 miliona turista, a u 2000. godi-ni 700 miliona. Prognoze govore, da će 2010. godineu međunarodnim turističkim kretanjima učestvovativiše od milijardu ljudi. [2] Prema istraživanjima,novi konzumenti su više sofisticirani, težeći višeiskustvu i kvalitetu putovanja nego pasivnomodmoru. U najkraćem, tržište je mnogo višediferencirano nego što je to bio slučaj do prije dvijedecenije, što predstavlja izazov za istraživačemarketing strategija. "Budućnost turizma zavisit će uvećoj mjeri od faktora izvan ovog fenomena, nego odfaktora u njemu samome"[3: 496] Iako su turizam ikultura uvijek bili povezani, u privrednim interesimarazvoja masovnog turizma 20. stoljeća, uloga imjesto kulture u turizmu nije se dovoljno valorizo-vala.. Tek se posljednjih decenija posebna pažnjausmjerava na razvoj kulturnog turizma, kako nanivou UNESCO-a, Savjeta Evrope, Evropske unije,tako i na nivou pojedinih zemalja, od kojih su neke,zbog sve očitije potrebe regulisanja sektora kulturnogturizma, osnovale integrisana ministarstva kulture iturizma (Turska, Albanija, Nigerija, Koreja, Trinidadi Tobago, Kongo, Indija i Jemen).Kulturni turizam je, po defniciji Svjetske turističkeorganizacije (WTO) [2], "kretanje ljudi zbogosnovnih kulturnih motivacija, kao što su studijsketure, umjetničke i kulturne ture, putovanja nafestivale i druge kulturne događaje, obilazak povijes-nih predjela i spomenika, putovanja zbog učenjaprirode, folklora ili umjetnosti te hodočašća. U tomse turizmu zadovoljavaju potrebe za različitim kul-turnim iskustvom i traženjem mogućnosti zapovećanjem kulturnog nivoa, znanja, iskustva i susre-ta". Kulturni turizam je u akademskom smislu kaosintagma ušao u upotrebu 80-ih godina prošlogstoljeća, a pojavljuje se sve češće kao naziv zacjelokupnu reakciju na "masovni" turizam, ne tolikosa aspekta njegovog konflikta s prostorom, već upromjeni karaktera potražnje na turističkom tržištu.Kulturni turizam mogao bi se definisati i kao oblikturizma u kojem prevladava interes potražnje zaobjektima i sadržajima kulturnog karaktera, tj. mater-ijalnom (kulturno-istorijski spomenici, muzeji, galer-

ije) i nematerijalnom (kulturne priredbe, kulturnemanifestacije) kulturnom baštinom. Prema procjena-ma WTO procjenjuje se da danas 37 % svihmeđunarodnih putovanja uključuje neki oblikkulturnog turizma, čija se tendencija godišnjega rastapredviđa po stopi od 15 % do 2020. godine. [2]Sa univerzalizacijom zapadnog modela, sa jedne, ipotvrđivanja lokalnih vrijednosti i identiteta sa drugestrane, modifikacija zahtjeva turista, za još"neviđenim" destinacijama, govore u prilog tezi, dase i područje turizma nalazi u globalizaciji. U današn-je vrijeme sve zahtjevnijeg i radoznalijeg turiste ijačanja procesa globalizacije koji nezaustavljivonagriza lokalni, regionalni pa čak i državni identitetstapajući ga u uniformni, svjetski, turistička val-orizacija kulturne baštine, pokazuje se kao važanelement očuvanja autohtone kulture

Upravo zato što globalizacija izlaže turiste kulturnimrazlikama, potvrđuje se vrijednost lokalnih kultura injihovih osobitosti. Savremeni turista je više individ-ualac, koji sam bira odredište i organizuje putovanje,manje se oslanjajući na agencijske usluge. Često jevisoko obrazovan, više zarađuje i više troši, služi seinternetom i tu dobija glavne obavijesti o odredišti-ma. Sektor turizma jedan od najbolje pozicioniranihsektora u on-line poslovanju na globalnom planu.

Razvoj kompjuterske tehnologije, transporta, kao ipoboljšanje nivoa obrazovanja i kulture uopšte,doveli su do promjena na svjetskom turističkom tržiš-tu koje je snažno uticalo na kvalitativnutransformaciju turističkih tokova. Kulturni turizamkao specijalni oblik turizma, motivisan interesovan-jem za istoriju, kulturu i umjetnost naroda i regija,postao je dugoročni svjetski trend i jedan od vodećihsektora u postindustrijskoj ekonomiji. Stvaraju se irazvijaju specifična područja potražnje jer savremenituristi traže auteničnost i kulturno značenje. Pri tome,dinamičnost sistema kulturni turizam, kao i turizamuopšte, ostvaruje interakcijom sa mnogim drugimdisciplinama iz kojih prikuplja, odnosno kojima dajeinformacije, što ujedno čini i njegovu otvorenost.

Razumijevanje odnosa turizma i kulture doživjelo je,s tim, bitne promjene. U skladu sa širim razumije-vanjem proizvoda i proizvodnje, mijenja se i razumi-jevanje kulture, koja se više ne posmatra kaopotrošnja, već i kao oblast produkcije, kroz stvaran-je kulturnih i ekonomskih vrijednosti.Intersektorskim povezivanjem kulture i turizma dobi-jamo kulturnu industriju u kojoj kulturni proizvodostvaruje profit na turističkom tržištu. Kultura je



postala industrija u ekonomskom smislu riječi. Todokazuje i činjenica da je posljednje decenije prošlogvijeka kulturni sektor bio jedan od četiri sektora sanajbržim rastom u svjetskoj ekonomiji.

Kulturni turizam, stoga, postaje sve važniji i visokoprofilisan u političkom smislu, pa ga mnoge zemljestrateški planiraju u sklopu sveukupnog razvoja iprivrednog oporavka. S obzirom da su savremenefizičke i elektronske komunikacije promijenile tradi-cionalnu geografiju, koja više nema prioritetanznačaj, i da je kulturno nasljeđe uglavnom u istori-jskim gradovima, danas je prisutna jaka konkurencijameđu gradovima u pravcu povećanja i afirmacijevlastite turističke atraktivnosti kojom će privući tur-iste i poslovne ljude, a time i kapital.

Turistička ponuda, koja predstavlja sastavni dioturističkog sistema, obuhvata turistički proizvod, kaosvoj najvažniji segment, preko kojeg se indisponirana tržištu. Zajedno sa turističkom tražnjom,predstavlja unutrašnji dio turističkog sistema.Turistička ponuda je sastavljena iz dva osnovna ele-menta: primarne i sekundarne turističke ponude.Primarna turistička ponuda obuhvata neponovljiva iatraktivna prirodna (planine, rijeke, jezera, pećine,jame, vegetacija) i antropogena (kulturno - istorijskispomenici, muzejske zbirke, arheološka nalazišta)dobra, čija količina i kvalitet postoje u prirodi samo uodređenom području i/ili u određenom vremenu.Osnovu za turističku ponudu predstavlja trenutnostanje dobara. Sekundarna turistička ponuda je rezul-tat ljudske proizvodnje roba i usluga, a sadrži infra-strukturu i temeljna postrojenja, ili objekte, koje tur-ist upotrebljava posredno i za kojima nemaneposredne tražnje, Turistička tražnja postojiprvenstveno za primarnom turističkom ponudom, atek onda za sekundarnom, koja predstavlja dopunuprimarnoj.

S obzirom da se koncept kulturnih politika u svijetumijenja i da sve više postaju interdisciplinarnepolitike, a ne isključivo kulturne, tako i kulturni tur-izam u skladu s tim trendom nalazi plodno tlo.Kulturna ponuda u najširem smislu, a posebnograditeljska baština danas su među najjačim genera-torima turizma u svijetu. Graditeljsko nasljeđe ima-nentno je pojmu kulturnog turizma i, obratno, pojamkulturnog turizma nezamisliv je bez komponentegraditeljskog nasljeđa. Spomenici arhitekture, i arhe-ologije u istorijskim gradovima, gradskim centrima idrugim područjima ili se izlažu u muzejima, osnovnisu resursi kulturnog turizma, koji uključuje i okolnu

prirodu i istorijski vrijedne pejzaže, kao i lokalnu kul-turnu tradiciju (folklor, umjetnost, zanati, načinživota i običaji, sakralne svečanosti i sl.). Ovim seotvara široko polje putovanja koje uključuje mnogeaspekte turizma posebnih interesa počevši odrazgledanja fizičkih ostataka prošlosti i prirodnihpodručja do iskustva lokalne kulturne tradicije.Kulturni "proizvod" treba formirati kao atrakcijski"proizvod" i kao takav treba ponuditi turistima kojitraže da se bliže upoznaju sa kulturno-istorijskimnasljeđem destinacije. Treba napomenuti da je odizuzetne važnosti način interpretacije nasljeđa, jer sesamo tako može stvoriti cjelovit doživljaj turiste,posebno onih sa specifičnim kulturnim interesima.Time se ujedno osiguravaju kontinuirani razvoj iden-titeta i svijesti lokalnog stanovništva o vlastitoj kul-turi i istoriji.

Kako je interakcija kulture i turizma u vrijeme tzv.masovnog turizma imala i niz negativnih pojava(uništavanje baštine prevelikim brojem gostiju), sadase kao temelj primjenjuje održivost, odnosno svjesnopromišljnje razvoja turizma. Okvir za usvajanjesmjernica kojima se štiti životna sredina bila jeAgenda 21 koju su usvojile vlade 182 zemlje na kon-ferenciji UN u Rio de Janeiru 1992.godine. Kaologičan nastavak u području turizma WTO i WCTT(World Council for Travel and Tourism) 1996.usvajaju pojam održivost za turističku privredu,podrazumijevaći pod tim razvoj turizma koji će zado-voljiti goste, uz istovremeno očuvanje resursa..[4]

Osim (re)afirmacije kulturnih vrijednosti ova vrstaturizma ostvaruje i značajan finansijski efekat ulokalnoj ekonomiji. To najbolje svjedoči inicijativaministara kulture država Evropske unije (1983.) oproglašavanju "kulturne prestonice Evrope" [5]s cil-jem promovisanja evropske kulturne baštine i razvo-ja kulturng turizma kroz afirmaciju i naglašenijepozicioniranje pojedinog grada, regije i države nakarti destinacija kulturnog turizma. Velikafinansijska ulaganja grada domaćina u adaptacijupostojećih kulturnih ustanova i izgradnju novih,atraktivnih objekata kulture, donose i veliku dobitznačajnom promocijom grada domaćina kao središtakulture, ne samo za vrijeme dok je grad formalna pre-stonica i time središte mnogobrojnih kulturnihdogađanja (izložbe, festivali, koncerti, pozorišnepredstave) najpoznatijih svjetskih umjetnika koji upravilu privlače turiste zahtjevnijih specifičnihinteresa i većih platežnih mogućnosti), već i kasnijeostaje upisan u središta kulturnog turizma što i daljedonosi promotivnu i finansijsku dobit. U početku su



centrima kulture proglašavane već svjetski afir-misane kulturne metropole, da bi se potom prednostdomaćinstva sve više davala manjim, kulturnombaštinom takođe bogatim gradovima, ali sa potrebomza većom afirmacijom.

Za razvoj kulturnog turizma, poseban značaj imajuvelike organizacije kao što su UNESCO, EvropskaUnija i Savjet Evrope, te ICCROM, ICOM iICOMOS.

UNESCO je prvi počeo shvatati važnost kulturnogturizma. Glavna misija njegovog Odjeljenja za kul-turni turizam su pripreme kulturnih politika za zemlječlanice, te Katedre za kulturni turizam (u Parizu,Rusiji i Buenos Airesu) kojima je svrha "decision-maker"-e, odnosno vladine strukture usmjeriti kapromišljanju i implementaciji strategija za održivikulturni turizam, tj. strategija koje poštuju kulturniidentitet, teže očuvanju kulturne baštine i doprinoselokalnom razvoju. UNESCO, takođe, razvija i pro-jekat "Kulturni turizam i održivi razvoj" s ciljemstvaranja mreže evropskih gradova koji primjenjujumjere i interdisciplinarni pristup za očuvanje kulturnebaštine. Takođe, je UNESCO razvio i tematske kul-turne rute za koje je 4. oktobra 2008. godine na 16.generalnoj skupštini ICOMOS-a (InternationalCouncil on Monuments and Sites) donesena "Poveljao kulturnim rutama" [6], koja na najbolji načinpokazuje inovativan, kompleksan i multidimenzion-alan pristup strategiji zaštite i prezentacije kulturnihdobara u konceptu kulturnih ruta koje, prema Povelji,omogućavaju interaktivne, i dinamične intrkultur-alne veze turista i kulturnog nasljeđa.I Savjet Evrope je autor projekta kulturnih itinerera[7], kojim se daje vizibilitet i poštovanje evropskomkulturnom identitetu, čuva i unapređuje evropskakulturna baština, omogućava društveni, ekonomski ikulturni razvoj. Neformalni početak ove ideje datirajoš iz 1964. godine dok se formalni početak kulturnihputeva bilježi 1980. s hodočasničkim itinerarom uSantiagu de Compostela. Danas ovaj programuključuje i teme: Evropski putevi svile i tekstila,Keltski putevi, Putevi gradova otkrića, Puteviistorijskih i legendarnih ličnosti, Mozart-ov put,Vikinški i normanski putevi, Hanzeatski putevi, ViaRegia, Put baroka, Put sjevernog svjetla, Ciganskiputevi i td. Savjet Evrope je, inače, još 1960. pred-stavio izvještaj sa naglaskom na kulturnom turizmu,čime su postavljeni njegovi savremeni temelji. SavjetEvrope je 1991. godine ustanovio i godišnjumanifestaciju "Evropski dani nasljeđa" (EuropeanHeritage Days) (od 1999. podržana i od Evropske

komisije), u kojoj učestvuju kulturne institucije vladei građani 49 zemalja, afirmišući nizom manifestacijabogatstvo kulturnog nasljeđa Evrope. [8].

Evropska Unija djeluje putem programa, kojimaomogućva finansiranje zemljama članicama EU kaonosiocima projekta, dok ostale evropske zemlje mogusudjelovati u projektu samo kao njihovi partneri.Kulturni turizam se ne finansira direktno, već kaointerdisciplinarni sektor ima mogućnost finansiranjau tzv. Strukturnim fondovima, namijenjenimrazličitim sektorima: obrazovanja (SOCRATES,TEMPUS, YOUTH), programi informatičkog društ-va (E-culture, Information Society for All, E-conti-nent), fondova za regionalnu ili strukturnu politiku(Regional Development Fund, European SocialFund), kroz istraživačke i razvojne programe(ESPRIT, Telematics Application), programesaradnje sa trećim svijetom (PHARE, TACIS,MEDA) i sl. [9].

3. GRADITELJSKO NASLJEĐE I KUL-TURNI TURIZAM U BIH.

STANJE I PRAVCI DJELOVANJA

Dug civlizacijski razvoj i uticaj različitih kulturauslovili su izuzetno bogato graditeljsko nasljeđe,čime je BiH dala značajan doprinos kulturno-civi-lizacijskoj baštini Evrope. Graditeljska baština BiH jetrajna vrijednost evropskog nasljeđa i čitavog kul-turnog i civilizovanog svijeta. Evropa je toga svjesna,i o tome svjedoče brojne konferencije i skupovi nanajvišem nivou, sastanci eksperata i naučnika, min-istara zaduženih za kulturu brojnih evropskihzemalja, zaključci i rezolucije. Institucionalno jeprihvaćen i u dokumentima proklamovan koncept"Evropa - zajednička baština" i s njim neophodnostzaštite, razvoja i unaprjeđenja kulture, kulturnog iprirodnog nasljeđa Evrope, kao jedinstvenog evrop-skog kulturnog ambijenta.

Sa bogatim i vrijednim graditeljskim nasljeđem međukojima su, za sada, i dva spomenika na listi Svjetskekulturne baštine - Stari most u Mostaru i mostMehmed-paše Sokolovića u Višegradu , BiH je zeml-ja koja ima šta ponuditi znatiželjnom i zahtjevnomturisti. Međutim, razvoj kulturnog turizma još uvijekkarakteriše ogroman, turistički nevalorizovan poten-cijal, a ponuda kulturno-turističkih proizvoda još uvi-jek je nedovoljna i ne slijedi savremene trendove.



Problem koji turizam u BiH još uvijek nije riješio,jeste aktiviranje tog kulturnog potencijala, njegovooživljavanje i animacija. Turizam se još posmatrasamo kao privredna grana, bez njegovog sadejstva sakulturom, koja se tretira kao potrošač, a ne kao granakoja može vratiti i uvećati uložen novac. Jer, kulturai turizam su dvije komplementarne grane koje trebada se udruže u ostvarenju zajedničkog cilja, a to jesocijalni, ekonomski i kulturni razvoj. I pored togašto svaka turistička ponuda obuhvata, ili bi trebalo daobuhvati i graditeljsko nasljeđe, turizam je ostaoizvan domašaja nauke o kulturi, kao što je i kultura, aposebno istorija umjetnostii građenja ostala izvandomašaja nauke o turizmu. Iako svaki turističkisadržaj nosi u sebi i kulturne vrijednosti, naš obra-zovni sistem i naša nauka još uvijek sumonodisciplinarni. Ovakav poredak stvari čim prijemora se mijenjati kroz intersektorsko povezivanje imultidisciplinarno obrazovanje u nauci i u praksi.Kroz sinergiju kulturnog i turističkog sektora,potrebno je stvoriti strategije koje će, zakonskim,ekonomskim i administrativnim inicijativama imjerama, kombinovati različite akcije i osiguratikoordinaciju javne i privatne inicijative.

Potrebno i trajno rješenje za kulturni turizam u BiHzahtijeva najprije promjene u sadašnjem sistemuobrazovanja za oblast turizma kroz osavremenjavanjei obogaćivanje nastavnih planova znanjima iz istorijearhitekture BiH i osnovama revitalizacije iprezentacije graditeljskog nasljeđa. Jedino takomožemo dobiti multidisciplinarno obrazovanestručnjake koji će biti u stanju da ovaj vrijedan kul-turni resurs i potencijal, turistički, a time iekonomski aktiviraju. Međutim, graditeljska baštinana ovakvim studijama se ne obrađuje, čime suonemogućene kreativne strategije njihove turističkevalorizacije i interpretacije. Akademski studijturizma, uglavnom se svodi na praćenje i mjerenjeprivrednih rezultata turističkih kretanja i predlaganjutakvih strateških politika koje maksimiziraju prihodeturističkim mjestima te pripremanju kadrova na vrloskromnom stručnom nivou. A ako se i pojavljujepredmet nasljeđa, onda se pretežno radi o prirodnom,a ne i o kulturno-istorijskom, prije svegagraditeljskom nasljeđu.

Sa potpunijom teoretskom osnovom nije više prob-lem u praksi povezati ekonomske i kulturne funkcijeturizma, ali suštinski i ne samo formalno kao sada..Ako uzmemo bilo koji od turističkih prospekatavidjećemo da najvećim dijelom sadrži atraktivneslike spomeničkog nasljeđa. Ali za turistu to ima

značaja samo ako dobije i odgovarajuću interpretaci-ju koja konkretni graditeljski spomenik stavlja u kul-turno-istorijski kontekst regije, Evrope i svijeta. Jer,ne treba zaboraviti, da je BiH u svom graditeljskomrazvoju pratila tokove razvoja evropskih stilova,dajući u mnogo čemu svoj originalan i trajandoprinos. To je i jedan od načina za promjenu nega-tivnog imidža koji zemlje zapadnog Balkana imajuzbog nedavne ratne prošlosti, u kojima su spomenicikulture značajno stradali, nažalost, ne kao kolateralnašteta, već nerijetko kao cilj rušilačkih dejstava.Akcije i djelatnosti usmjereni na uništavanje ambi-jentalnih, arhitektonskih i kulturnih vrednosti bili supokušaj uništavanja antropoloških tragovaautentičnih kultura i potiranja kulturnog identitetastvaranog milenijumima u konkretnommultietničkom prostoru. Bio je to istovremeno i atakna regionalni kulturni identitet cjeline Balkana,Evrope i svijeta, protivno svim principimaKonvencije za zaštitu kulturnih dobara u slučajuoružanog sukoba (tzv.Haška konvencija iz 1954.)

U savremenoj paradigmi i antinomijama trajnog itrenutnog, opšteg i pojedinačnog, globalnog i region-alnog, univerzalnog i konkretnog, vrijeme i prostor, učijim okvirima tokom posljednje dvije deceniježivimo i stvaramo, sa svim poteškoćama i konflikti-ma, nametnuli su ponovo univerzalne i opšte civi-lizacijske teme, a sa njima i teme rekonstrukcije iobnove. Tako je u procesu sveopšte poslijeratneobnove u BiH, koji još traje, došlo i do obnoveoštećenih ili porušenih objekata graditeljskognasljeđa.

Kulturno i prirodno nasljeđe predstavlja, kako jeprihvaćeno u "Evropskoj perspektivi održivog razvo-ja" (European Spatial Development Perspective -ESDP) "ekonomski faktor koji postaje sve važniji zaregionalni razvoj". Takođe, kulturno nasljeđe,ukoliko se valorizuje na pravi način, mora bitikorišćeno i za podržavanje lokalnog razvoja putembolje integracije sa privrednim sistemom, na prvommjestu sa turističkom industrijom. [10] Razvoj kulturnog turizma ovisi o razvoju resursnogmenadžmenta u kojern se kultura i kulturno nasljeđeistražuje i određuje kao turistički resurs, oblikuje kaoproizvod i nudi na tržištu, te postaje primarni i sekun-darni motiv putovanja sve šireg segmenta rastućegtržišta kulturnog turizma. Stvaranje i razvojturističkog proizvodau kulturnom turizmu temelji sena razvoju menadžmenta kulturnih resursa i primjenimarketinške koncepcije koja polazi od zadovoljstvakorisnika, a u kulturnom se turizmu zadovoljstvo



postiže očuvanjem kvaliteta resursa na kojem setemelji turistička ponuda. Valorizacijom, revitalizacijom i savremenom inter-pretacijom objekti graditeljskog nasljeđa postajuturističke atrakcije i osnovni motivi putovanja turista.

Da bi se podržao lokalni razvoj baziran navalorizaciji kulturnog nasljeđa neophodno jedefnisati novu strategiju upravljanja kulturnimnasljeđem zasnovanu na upotrebi integrativnog plani-ranja, koje podrazumijeva uspostavljane strategijakoje omogućavaju da se, na lokalnom nivou, inte-grišu procesi valorizacije kulturnih resursa sa drugimpogodnostima i društveno-ekonomskom strukturomteritorije, poboljšavajući kvalitet okruženja, proizvo-da i usluga teritorije.

Cilj integrativnog planiranja je: učiniti što efkasnijimaktivnosti na očuvanju resursa, povećati ulogukulturnog resursa u jačanju kulturnog identitetastanovništva i zemalja u kojoj se resurs nalazi,doprinijeti stvaranju identiteta i kulture, podržavatiukupni porast kvaliteta teritorije, promovišući i pro-jekte koji predstavljaju savremenu arhitektonsku kul-turu, podržati procese ekonomskog razvoja nalokalnom nivou i u širim okvirima, kvalifkovati ispecijalizovati lokalnu ponudu i učiniti je kompeti-tivnom u odnosu na konkuretske ponude.

Nova strategija valorizacije graditeljskog nasljeđamora biti integrisana u vertikalnom i horizontalnomsmislu: vertikalno, integrišući se kako sa nacionalnimi regionali planovima, tako i sa onima koji se odnosena lokalne programe valorizacije; horizontalno,integrišući se sa urbanističkim i teritorijanlimplanovima, planom ekonomskog razvoja, planomsaobraćaja, planovima koji se odnose na obuku iobrazovanje, itd. Ona, takođe, mora uključiti svejavne i privatne aktere, sve ljudske, prostorne i kul-turne resurse i sve aktivnosti i infrastrukturu nateritoriji.

Proučavanje, valorizacija, očuvanje i prezentacijagraditeljskog nasljeđa kontinuiran je proces, utemel-jen ma metodološki multidisciplinarnpm pristupukoji je u mogućnosti da poveže potrebe i mogućnostigarditeljskog nasljeđa sa zahtjevima i potrebamakuturnog turizma i savremneog života uopšte. Unaglašeno delikatnom, naučno-stručno utemeljenompristupu, potrebno je udaljavanje od šematizacije fun-damentalnim analizama svakog pojedinačnogslučaja. Stoga je neophodno mijenjanje dosadašnjegnačina djelovanja službi zaštite spomenika kulture,

koje iako dobronamjerno, nerijetko zapadaju uzamku relativne, a ne apsolutne valorizacije objekatagraditeljskog nasljeđa, tako da objekti i cjelinelokalnog značaja bivaju visoko vrednovani, štopovlači i nepotrebno stroge režime zaštite, čime seonemogućava revitalizacija i prezentacija u skladu sasavremenim principima i realnim životnim, pa tako iturističkim potrebama, Maksimalističkim nastojanji-ma odnosno previsokom valorizacijom u zaštiti irelativno minornih građevina i istorijskih cjelina,devalviraju se istinske graditeljske vrijednosti iformalno se štiti veći broj objekata, a zapravoonemogućava određivanje prioriteta neophodnih zaprovođenje mjera sanacije, adapatacije i prenamjeneobjekata koji mogu postati ne samo turističke atrakci-je ne go i služiti potrebama lokalne zajednice.Prošlost, da ne bi bila petrifikovana, moramo nastavi-ti u sadašnjosti, a aktivna zaštita graditeljskognaslijeđa zahtijeva da ga otvorimo rema budućnosti

Strategija kulturnog turizma, sa aspekta graditeljskognasljeđa, podrazumijeva:

1. Promociju urbanog nasljeđa i njegove zaštites ciljem obezbjeđivanja podrške svih zainteresovanihi potencijalnih faktora unapređenja. Cilj zaštite jezaštita ne samo fizičkih elemenata, već i ljudskihpotreba i običaja, kroz snažnu interakciju savreme-niog života sa istorijskim strukturama.

2. Preispitivanje i osavremenjavanje tradi-cionalnog koncepta zaštite koji nerijetko koče pro-cese savremene upotrebe objekata graditeljskognasljeđa,

3. Valorizaciju graditeljskog naslijeđa, kaopermanentan naučni i stručni proces, koji mora bitinezavisan od dnevno - političkih uticaja, interesa ipotreba.

4. Očuvanje i unapređenje graditeljskognasljeđa treba da postane značajna karakteristika kul-turne politike, politike u oblasti životne sredine kao ipolitike ekonomskog i prostornog planiranja.

Budući da je masovnost i rasprostranjenost turizma usvijetu vrlo velika i s tendencijom daljeg rasta, ainterakcije između prostora i turizma dobija nekada inepoželjne tokove, to korištenje i zaštita kulturno -istorijskog prostora kao temeljnog turističkog resursau sklopu održivog razvoja, sve više dobija naznačaju.



U turističkom korištenju kulturnog nasljeđa otvarajuse mnoga pitanja na koja istraživači turizma nastojedati odgovore: od definicije turizma koja bi moglabiti šire prihvaćena do određivanja mjesta kulture ikulturnog nasljeđa u turizmu te njihovog oblikovanjai korištenja u turističkoj ponudi. Turizam nosi i realanrizik da dovede do pretjerane eksplatacije i uništa-vanja kulturno-istorijskih dobara, što se po svojojneobnovljivosti i ugroženosti može uporediti saeksplotacijom prirodnih resursa. Postavljaju semnoga pitanja, jer se radi o vrlo osjetljivim resursimačija potražnja raste brže od stvaranja i prihvaćanjaplanova turističkog korištenja i zaštite. Jedno je,međutim, nesporno: treba podsticati iznalaženjenovih načina upotrebe, koji uzimaju u obzir potrebesavremenog života, sprečavajući propadanjegrađevina, pod uslovom da oni nisu u suprotnosti saarhitektonskim ili istorijskim značajem građevinakoji je, u stvari, razlog njihove zaštite.

Za sprečavanje konflikata na relaciji turizam-prostorneophodno je sektorski planirati razvoj turizma ujedinstvenom procesu planiranja turistički atraktivnihpodručja. Planiranje razvoja kulturnog turizma nijemoguće bez detaljnog poznavanja destinacijskeatrakcijske osnove, odnosno identifikacije, evidenci-je i valorizacije kulturnoistorijskog nasljeđa. kaoturističke atrakcije i temeljnog resursa kulturnog tur-izma. Zaštitom i istraživanjima određuje se mjestopojedinog kulturno-istorijskog objekta, u istoriji ikulturi zemlje ili grada kao i njihov kapaciteteodrživosti. Tada postaje važan i razumljiv domicil-nom stanovništvu koje ih raspoznaje i prihvata kaovlastitu istoriju i denititet.

Opšti okvir za upravljanje kulturnim turizmom trebada:- obuhvati sve aspekte prirodnog i izgrađenogokruženja i socijalnih, kulturnih i ekonomskih politi-ka;- odredi osnovne podciljeve zasnovane nazajedničkim ciljevima, sadržanim u teritorijalnimstrategijama i specifčnim akcionim planovima;- bude utvrđen u partnerstvu sa svim sektorimai uključenim akterima, kako bi se postigle zajedničkeodgovornosti za njihovo izvršavanje.

Neophodno je utvrditi opšti okvir za regulisanjeosjetljivog odnosa između turizma i graditeljskognasljeđa u cilju:

- zaštite nasljeđa i očuvanja njegoveautentičnosti, koja predstavlja osnovu njegove kul-

turne vrijednosti, kao i nezamjenljiv potencijal zaturističku industriju;- razvoja kulturnog turizma kao sastavnog ele-menta održivog razvoja;- obogaćivanja ponude turističkih aktivnosti uistorijskom okruženju i proširivanja ovih aktivnostitokom vremena, kako bi se izbjegao rizik prekom-jernog turizma na pojedinim lokalitetima, a radiublažavanja negativnih ekonomskih, kulturnih i soci-jalnih posljedica koncentracije turista na malombroju kulturnih dobara; - ograničavanja prekomjernog turističkog pris-tupa, koji može da ugrozi prioritetne upotrebe kul-turnog dobra, na primjer, u religiozne i duhovnesvrhe; kad god je potrebno, radi očuvanja ilipoštovanja određenih kultura, neka kulturna dobratreba strožije zaštititi i posjećivati samo zbognaučnog istraživanja. [1]Zaštita i revitalizacija graditeljskog nasljeđa nisu višesamo obaveza i ekskluzivno pravo službi zaštite.Tomora postati zajednička odgovornost političkihlidera, stanovnika, stručnjaka u oblasti kulturnognasljeđa, vlasnika i menadžera kulturnih dobara, pro-fesionalaca u turizmu, kako bi se pravedno dijelilebeneficije i troškovi.Državne vlasti u BiH treba da defnišu jedinstvenustrategiju koja treba da analiziraju turističkipotencijal određenog nasljeđa, procijene kratkoročne,srednjoročne i dugoročne uticaje turističkog razvojana sve aspekte istorijskog, kulturnog, socijalnog iekonomskog okruženja, te procijene kapacitetodređenog nasljeđa za prijem posjetilaca, naročitomaksimalni kapacitet, kao osnovu za defnisanje prih-vatljivih granica.

4. ZAKLJUČAK

Iako sa bogatim, vrijednim i raznovrsnimgraditeljskim naljeđem, od kojih su mnogi i resursisvjetskog značaja, kulturni turizam u BiH još nijenašao svoje mjesto u istraživanju kao ni u promišljan-ju strateških razvojnih planova. Stoga je potrebnostvarati odgovarajuće obrazovne, marketinške idruge okvire koji će uključivanjem kulturnog, a timei graditeljskog nasljeđa u turističku ponudu,omogućiti i podsticati strateško planiranje kulturnogturizma. Kulturno-istorijsko nasljeđe i njegova aktiv-na uloga u životu, pa tako i u kulturnom turizmu,moraju biti polazište razvojnih politika, jer su aku-mulirane vrijednosti graditeljskog nasljeđanajvidljiviji izraz kulture naroda i regija, a time danasi vrlo profitabilna oblast.Ovaj skup bi, stoga, kao mjesto komunikacije i



koordinacije, mogao označiti nova ishodišta zaakademsku javnost, političare, institucije i strateškeprojekte, kako bi se posljedično stvorila kvalitetnaponuda bosansko-hercegovačkog kulturnog turizma ina taj način osigurala promocija naše kulture u svije-tu, obezbijedila uvijek nedostajuća sredstva za održa-vanje spomenika, te stvorili bolji ekonomski podsti-caji ukupnoj privredi i lokalnom stanovništvu.

5. IZVORI I LITERATURA

[1] J. Božić, Vrijeme u prostoru. Teorija i istorijazaštite graditeljskog nasljeđa, Zavod za udžbenike inastavna sredstva, I. Sarajevo, 2004.

[2] www.wto.org

[3] B. Vukonić, Rethinking of Educations andTraining for Tourism, Graduate School ofEconomics&Business, Zagreb, 2002.

[4] http://www.wto.org/english/docs_e/docs_e.htm,http://www.wttc.org/eng/Download_Centre/Printed_Publications/

[5] http://www.circle-network.jaaz.pl/index.php?module=articles&action=view&id=145

[6] The Icomos Charter on Cultural routes,www.international.icomos.org/quebec2008/.../cultur-al_routes/.../GA16_Charter_Cultural_Routes_20081004_FR+EN.pdf ;Heritage/European_Cultural_Routes/_Summary.asp#TopOfPage ICOMOS Cultural Tourism Charter(1999). 8th Draft., pp. 1-7,http://www.icomos.org/tourism/charter.html.

[7] Cultural Routes of the Council of Europe,www.coe.int/t/dg4/cultureheritage/.../Routes/visibili-tycharter_en.pdf ; European Cultural Routes, Councilof Europe,http://www.coe.int/T/E/Cultural_Cooperation/

[ 8 ]http://www.coe.int/t/dg4/cultureheritage/aware/EHD/default_en.asp

[9] www.osi.hu/brussels/.../funding_index.html

[10] http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docoffic/.../pdf/sum_en.pdf

[11] D. A. Jelinčić, Abeceda kulturnog turizma,Meandar, Zagreb, 2008.

[12] S. Geić, Turizam i kulturno-civilizacijskonaslijeđe, Veleučilište u Splitu, Split, 2002.

[13] B. Faulkner, G. Moscardo, E. Laws, Tourism inthe 21st century. Lessons from experience (or reflec-tions on experience), Continuum, London,2001.



SAŽETAK:

Bosna i Hercegovina, iako turistički veoma atraktiv-na destinacija, nažalost posjeduje oko 37 km autoputasa tri ili četiri saobraćajne trake, što je svrstava u redzemalja sa lošim saobraćajnim sistemom.Izgradnjom Koridora Vc, kao dijela mreže trans-evropskih cesta visokog ranga, formirali bi se pogod-niji uslovi za razvoj i rast turizma na teritoriji Bosnei Hercegovine, te se osiguralo njeno povezivanje saostatkom evropske mreže puteva. Koridor Vc, kojegčine brza pruga i autoput, omogućio bi stranim idomaćim turistima zadovoljavanje svih njihovihzahtjeva koji su postavljeni pred saobraćajni sistem,kao jedan od glavnih realizatora turističkih kretanja.To znači da bi se osigurao brz, siguran i nesmetanprevoz do određenih turističkih destinacija uz najvišinivo saobraćajnih usluga koje može da zadovoljisaobraćajna infrastruktura, kada je u pitanju kopneniprevoz jedne države.

Ključne riječi: turizam, razvoj turizama, saobraćajnainfrastruktura, koridor Vc,

geoprometni položaj BiH

Key words: Tourism, tourism development, transportinfrastructure, Corridor Vc, geotraffical position ofBiH

ABSTRACT

Although a very attractive tourist destination, Bosniaand Herzegovina, unfortunately, owns about 37 kmof highway with three or four transport belts, whichranks it in the order of countries with poor traffic sys-tem. The construction of Corridor Vc, as part of a net-work of trans-European road of high rank, would set

up more suitable conditions for development andgrowth of tourism in the territory of Bosnia andHerzegovina and ensure its connectivity with the restof the European road network.

Corridor Vc, which consists of fast tracks and high-way, would allow foreign and domestic tourists meetall their demands which are placed before the trafficsystem, as one of the major realizator of touristmovements. This means that fast, safe and smoothtransport to certain tourist destinations would beensured with the highest level of traffic services thatcan satisfy the transport infrastructure, when it comesto land transport of a state.

1. UVOD

Razvoj savremenog turizma započeo je sredinom 20.stoljeća, kad je u svijetu zabilježeno 25 milionameđunarodnih turističkih dolazaka, a taj broj uvećanje do danas čak trideset puta, što najbolje govori onjegovom dinamičnom razvoju.Danas u svijetu turizam prdstavlja jednu od vodećihprivrednih djelatnosti u svim razvijenim zemljama.Također i u zemljama koje se nalaze u tranziciji, kaošto je Bosna i Hercegovina, turizam dobija sveznačajniju ulogu što je posljedica povećanja brojaturističkih kretanja. Naravno turizam, kao i drugeprivredne i neprivredne djelatnosti, ne može sesmatrati zasebnom djelatnošću, već je uslovljennizom faktora kao što su: turistički potencijaliodređene zemlje ili regije, saobraćajna infrastrukturadate zemlje, ugostiteljski objekti, i drugi brojnifaktori koji utiču na turističku privlačnost određenezemlje (regije) kao turističke destinacije. Razvojem saobraćaja, kako saobraćajneinfrastrukture tako i saobraćajnih sredstava, turizamje postao masovniji u cijelom svijetu, što je dovelo ido razvoja različitih vidova turizma. Poznato je da

UTICAJ KORIDORA Vc NA RAZVOJ TURIZMA U BOSNI IHERCEGOVINI

CORRIDOR Vc's IMPACT ON TOURISM DEVELOPMENT INBOSNIA AND HERZEGOVINA

Senad Dervišević Fakultet za saobraćaj i komunikacijeFadila Kiso Fakultet za saobraćaj i komunikacijeSuada Dacić Fakultet za saobraćaj i komunikacije

Abidin Deljanin Fakultet za saobraćaj i komunikacije



saobraćaj, kao osnova turističkih kretanja, predstavl-ja važnu komponentu u realizaciji turističkedjelatnosti određene zemlje ili regije, te je iz togaočigledna uloga saobraćaja u razvoju turizma.Promjena mjesta nahođenja jedno je od osnovnihuslova ostvarivanja turističkog putovanja, a kada je upitanju kopneni prevoz saobraćajna infrastrukturaomogućava realizaciju postavljenog cilja. U tompogledu saobraćaj predstavlja opšti uslov odvijanjaturističkog prometa. Zbog ovakve uloge saobraćaja uturističkim kretanjima od ukupne turističke potrošnjena izdatke u transportne usluge u prosjeku se potroši20-25%. U nekim teorijskim raspravama saobraćaj sejavlja kao organizacioni oblik pružanja turističkihusluga.S bozirom na to da Evropljani u svojim turističkimputovanjima se pretežno opredjeljuju na kopneni vidprevoza, kao neke od prioritetnijih detereminanti kojeutiču na privlačnost odredjene turističke destinacijemože se navesti:

• saobraćajna infrastruktura kao dio mrežeevropskih puteva• saobraćajna sigurnost pri prevozu• vrijeme provedeno u vožnji • cijena kao faktor privlačnosti• turistički potencijali odredjene države• ekonomska stabilnost odredjene države iliregije• bruto domaći proizvod (BDP) i sl.Istorijski gledano, željeznički saobraćaj je odigraoključnu ulogu u razvoju turizma. Razvojni put žel-jeznice od sredine 19. st. do danas obilježen jebrojnim promjenama i u tehničko-tehnološkom i uorganizacijskom smislu. Kada je u pitanju željezničkisaobraćaj u BiH može se slobodno reći da je njego-vo stanje na veoma lošem nivou, naročito kada je upitanju prevoz putnika. Izgradnjom Koridora Vc, kojiu sebi sadrži i modernu željeznicu, umnogome bi sepovećao kvalitet saobraćajnih usluga kada je upitanju željeznički saobraćaj.Cestovni promet nije samo promijenio socijalnu i

privrednu strukturu turista te uticao na nastajanjenovih vrsta i oblika turizma, vremenska i prostornakretanja, već je posebno uticao na masovnostturističkih putovanja. Sudionici u turizmu nisu višesamo povlašteni, već široki građanski sloj kojem jeautomobil dostupan svojom cijenom i danas imaulogu predmeta lične potrošnje. Podaci pokazuju da uFrancusku dolazi automobilom 65% inozemnih tur-ista, u Italiju i Hrvatsku preko 75%, a u Austriju,Švicarsku i Njemačku i preko 80%.

2. GEOPROMETNI POLOŽAJ BOSNE IHERCEGOVINE

Prometni sistem Bosne i Hercegovine pretežno je ori-jentisan u smjeru sjever – jug, pa se zbog toga i njenouspješno povezivanje u evropske i svjetske prometnetokove može ostvariti samo preko teritorije Hrvatske.Geopolitički gledano Bosna i Hercegovina iHrvartska su prirodni partneri i obje zemlje su zain-teresirane za integraciju prema Zapadnoj Evropi.Obje su otvorene prema evropskom okruženju i težesvjetskom globalnom povezivanju. Od posebne jevažnosti za Bosnu i Hercegovinu uspostavljanjedobrih prometnih veza sa susjednim i za nas važnimevropskim prostorom. Prometna veza Hrvatske sBosnom i Hercegovino imat će i ubuduće ključnoznačenje u povezivanju sjeveroistočnog ijugozapadnog dijela Hrvatske, što će itekako stvarati"povratnu vezu" u povećanju prevoza preko teritori-je Bosne i Hercegovine. Ovakvo povezivanje našezemlje sa republikom Hrvatskom otvara mogućnostirazvoja, međunarodnog, tranzitnog turizma preko ter-itorije Bosne i Hercegovine.

Slika 1. Geoprometni položaj Bosne i Hercegovine iHrvatske

Prema definiciji: "Tranzitni turizam je skup odnosa ipojava koje proizilaze iz potrebe putnika tijekomputovanja preko područja koje za njih ne predstavljani izvor ni cilj putovanja." Naravno, da bi se iskoris-tili ovi potencijalni uslovi razvoja ovog vida turizma,neophodno je prije svega osigurati adekvatnu



saobraćajnu infrastrukturu, koja će omogućiti obavl-janje prevoza preko teritorije Bosne i Hercegovine uznajviši nivo kvalitete usluge prevoza, tj. neophodnaje izgradnja Koridora Vc, kao drugog najvažnijegelementa razvoja tranzitnog turizma na području ter-itorije BiH.

Da bi se obezbijedio optimalan privredni razvoj, štouključuje i turizam, mora i saobraćajni sistem bitioptimalan, a samim tim i infrastruktura kao njegovtemelj, koja treba da bude tako raspodijeljena iopremljena da može da zadovolji privredne idruštvene potrebe uz:

1. najmanje ekonomske izdatke,2. najbolji kvalitet usluge,3. racionalne saobraćajne veze sa ostalim

područjima zemlje i inostranim zemljama.Zaostalost našeg saobraćaja na glavnim pravcimameđunarodnog značaja dovodi do lošeg korištenjageoprometnog položaja Bosne i Hercegovime unjenom privrednom razvoju, a samim tim i do lošijegiskorištenja turističkih potencijala naše zemlje.

2. RAZVOJ SAOBRAĆAJNE INFRA-STRUKTURE U BOSNI IHERCEGOVINI

U periodu od 1996. godine do danas, investicioneaktivnosti u BiH su bile usmjerene na obnovuporušenih objekata i druge vrste ratnih oštećenja namreži, lokalne rekonstrukcije, te poboljšanje stanjakolovoza. Međutim, stanje saobraćajne infrastrukturese ne može izmijeniti sitnim rekonstrukcijama iparcijalnom modernizacijom, već je neophodnopoduzimanje krupnijih poduhvata kao što je izgradn-ja Koridora Vc, kojim bi se uticalo na promjenusaobraćajne karte BiH.

Slika 2. Raspored dionica na Koridoru Vc

Danas u Bosni i Hercegovini postoji svega 37 kmautoputa, što čini zanemarivu brojku kada je u pitan-ju njegov uticaj na prevoz putnika (turista). Ako sepogleda Austruja, kao jedna od vodećih turističkihdestinacija, vidjet ćemo da ona ima 2.000 km autop-uteva, dok Italija ima 7.000 km autoputeva. Akopogledamo Hrvatsku, koja je 2008.godine imala1231,2 km autoputeva, očigledno je zaostajanje upogledu saobraćajne infrastrukture kada je u pitanjucestovni prevoz i njegov uticaj na turistička kretanja.S toga je neophodno posvetiti veliku pažnju strategijirazvoja saobraćaja, što će itekako uticati naprivredna, a samim time i turistička kretanja.



3.FAKTORI NEPOSREDNOG I POSREDNOGUTJECAJA KORIDORA Vc NA PROSTORNIRAZMJEŠTAJ I TURISTIČKI

RAZVOJ

Drumski saobraćaj jedno je od bitnih obilježjasavremene civilizacije. Sve dobrobiti ovogfenomena, nažalost, i nadalje plaćaju visokomcijenom nepotrebnog ljudskog stradanja. Kada je upitanju saobraćaj, odnosno turističko putovanje naodređenu destinaciju, jedan od potencijalnih faktoraodabira vida prevoza jeste saobraćajna sigurnost,odnosno bezbjednost vozača na cestama. Na cestamau Bosni i Hercegovini u 2006. godini, dogodile su se35.344 saobraćajne nezgode. U tim nezgodama jepoginulo je 414 osoba, što svrstava Bosnu iHercegovinu u red zemalja sa najvećim brojempoginulih po broju vozilo-kilometara. Drugi podatak,značajan za prognozu udesa i njihovih posljedica naautocesti, jeste da se prosječno smanjenje broja smrt-no nastradalih na autocestama zemalja u odnosu naukupnu mrežu puteva iznosi 60% za jednak brojvozilo-kilometara.

3.1. Utjecaj Koridora Vc na disperziju turista

Izgradnja Koridora Vc, kao dijela mreže trans-evrop-skih puteva, u mnogome bi se uticala i na disperzijuturista u određenim turističkim regijama, te bi seosigurala veća dostupnost udaljenijih mjesta,odnosno turističkih gravitacionih područja. U razvojuturističke privrede trebalo bi ići na koncentracijumanjeg broja lokaliteta i to u području: Travnika,Visokog, Sarajeva, Mostara, Čapljine i Neuma. Naovim lokalitetima treba formirati turističke centre sakompleksnom ponudom za šta već postoje skoro svepretpostavke od prirodnih do stvorenih uslova.Izgradnja turističkih objekata u regionu Koridora Vctrebala bi se organizovati na dva nivoa. Jedan nivo seodnosi na objekte neposredno uz autoput, a drugi naobjekte koji su izvan trase samog autoputa upodručjima povoljnim sa stanovišta prirodnih i istori-jskih vrijednosti gdje je zadržavanja gostiju znatnoduže.Izgradnjom dionice, tačnije dionica, od Mostara dojužne granice R. Hrvatske omogućilo bi se povezi-vanje Hercegovine sa Dalmacijskim dijelovimaHrvatske preko luke Ploče. Kada je u pitanju turizamBosne i Hercegovine poznato je da se značajan dioturističkih potencijala naše zemlje nalazi uhercegovačkoj regiji, i zbog toga bi izgradnjom dion-ica Koridora Vc na ovoj relaciji se znatno uticalo napriliv turista iz Dalmacije i Crne Gore. Kada je u pitanju sjeverni dio Bosne i Hercegovine,

tačnije dionice autoputa od Jošanice do granice sasjevernim dijelom Hrvatske, može se slobodno rećida u svom turističkom razvoju u budućnosti ima jed-nake predispozicije kao i južniji dijelovi teritorijeBosne i Hercegovine. Izgradnjom Koridora Vc, teizgradnjom substrukture i drugih magistralnih cestakoje bi povezivale ostale, udaljenije, dijelove sa auto-putem u mnogome bi se poboljšala pristupačnostodređenih regija, a koje su nezaobilazne u pogledurazvoja turizma.Izgradnjom brzih pruga na Koridoru Vc, prevozželjeznicom bi omogućio skraćivanje vremena puto-vanja ovim vidom prevoza za oko četiri puta, što biuticalo na privlačnost ovog dijela BiH od strane sus-jednih zemalja.

3.2. Utjecaj Koridora Vc na zaštitu okoliša

Poznato nam je da je saobraćaj jedan od vodećihzagađivača prirodne sredine u industrijskom svijetu,te je stoga potrebno posvetiti pažnju njegovom utica-ju na okoliš. Kada je u pitanju turizam, i njegovrazvoj, potrebno je napomenuti da pored izgradnjeodgovarajuće infrastrukture, kao i saobraćajneinfrastrukture, ključ održivog razvoja turizmapredstavlja očuvanje turističkih potencijala

Projekat izgradnje autoputa u Koridoru Vc možeimati značajan uticaj na okoliš. Primarni uticaji naokoliš, povezani sa izgradnjom autoputa odnose sena:• emisije u zrak,• emisije u vode, • buku, • odlaganje građevinskog i drugog otpada, • uticaj na biljni i životinjski svijet, • uticaji gradnje i emisija na pejzaž, zemljišta uokolini gradnje, kulturno-historijske spomenike,stanovništvo i infrastrukturu. U julu mjesecu 2003. godine, donesen je Zakon ozaštiti okoliša, koji je usvojen u jedinstvenom tekstuza područje Bosne i Hercegovine i objavljen je uSlužbenim novinama Federacije BiH br. 33/03. Uz to,u aprilu mjesecu 2004. godine je donesen "Pravilniko pogonima i postrojenjima za koje je obavezna proc-jena uticaja na okoliš i pogonima i postrojenjima kojimogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imajuokolinsku dozvolu", Prema tom pravilniku, postupakobavezne analize uticaja na okoliš se sprovodi i zasaobraćajne infrastrukturne projekteS obzirom da izgradnja Koridora Vc predstavlja pro-jekat izgradnje evropskih puteva na teritoriji Bosne iHercegovine, to je u projektu Koridora Vc uključenai studija uticaja projekta na okoliš u kojoj suregistrirana i sva područja i objekti koji su na bilo



koji način značajni sa aspekata zaštite biološke igeološke raznolikosti, te očuvanja kulturno-povijes-nih vrijednosti prirodnih i izgrađenih sadržaja.

U daljnjim fazama projektiranja trase trebavoditi računa o zaštiti pejzaža, odnosno, modeliranjunovog pejzaža, kako bi okolina bila interesantna ilijepa, a vožnja ugodna (uz minimiziranje zamoravozača). Uticaj na eko-sistem je detaljno analiziran,te su uvažena ograničenja koja su dali ekolozi. Cjelokupna problematika analizirana je u okvirunekoliko posebnih cjelina kroz koje su obuhvaćeneosnove za istraživanje, karakteristike planiranogautoputa, karakteristike i vrednovanje postojećegstanja, kompleksna analiza uticaja na životnu sred-inu, neophodne mjere zaštite, monitoring i akcioniplan zaštite životne sredine.

3.3 Kapacitet Koridora Vc u funkciji razvoja turizma

Ono što je karakteristično kada je u pitanju saobraćaji turizam je to da prevoz sa aspekta turizma pred-stavlja trošak, a ne korist. To ukazuje na to da seprilikom korištenja određenog vida saobraćajazahitjeva da data saobraćajna infrastruktura pružavisok nivo uslužnosti prilikom njene eksploatacije. Poznato je da danas u Bosni i Hercegovinisaobraćajna infrastruktura ima veoma nizak nivokvalitete uslužnosti, što se također ogleda i u njenomkapacitetu saobraćajnica. S obzirom da iz godine ugodinu dolazi do povećanja broja registrovanih vozi-la, broja stanovništva i ukupnog povećanja standardaživljenja u Bosni i Hercegovini, može se doći dozaključka da postojeća saobraćajna infrastrukturanailazi na sve veći problem vezan za pojavu gužvi izadržavanja u toku vožnje.Iz tog razloga prilikom prognoziranja stope porastasaobraćaja treba analizirati socio-ekonomskie para-metre : demografiju, bruto-domaći proizvod (GDP),i motorizacijukoji su neophodni za određivanje stopa porastasaobraćaja na identifikovanoj "relevantnoj mreži" ibudućoj autocesti u Koridoru Vc u Bosni iHercegovini.

3.4 Vrijeme putovanja Koridorom Vc

Autoput predstavlja najvišu prometnu klasu puteva.To je put namijenjen isključivo brzom motornomsaobraćaju koji se obavlja po fizički razdvojenim jed-nosmjernim kolovozima, sa najmanje dvijesaobraćajne trake za svaki smjer vožnje uz obaveznopostojanje zaustavne trake. Na njima vlada režimneprekinutih tokova. Ovaj režim, sa visokim ste-penom bezbjednosti, udobnosti i brzine, ostvaruje se

komfornim projektnim i konstruktivnim rješenjima,uz obaveznu primjenu denivelisanih ukrštaja.Brzina vožnje je osnovni parametar koji se primen-juje u svim fazama projektnih istraživanja, budući daod nje praktično zavise svi elementi puta. Ona u istovrijme predstavlja indikator nivoa usluge. Osnovnaželja svih učesnika (turista) u saobraćaju jesteostvarenje što je moguće većih brzina, jer se timesmanjuje vrijeme putovanja.U nekim zemljama ograničenje brzine na autopute-vima je 120 km/h, kao npr. u Srbiji. U Hrvatskoj iBosni i Hercegovini je to 130 km/h. Većina državaEU ima ograničenje na maksimalno 130 km/h, aizuzetak su pojedine dionice koje su van naseljenihmjesta i na njima se brzina ne ograničava, uglavnomu Njemačkoj. S obzirom da u Bosni i Hercegovinipostoji mreža magistralnih puteva koji na određenimdionicama dozovoljavaju brzinu do 50 km/h, izgrad-njom Koridora Vc osiguralo bi se znatno skraćivanjevremena putovanja, tj. osigurala bi se dvostruko većabrzina u odgređenim predjelima. Izgradnjom Koridora Vc, Bosna i Hercegovina bidobila autoput evropskog karaktera sa najvišimnivoom uslužnosti u pogledu bezbjednosti prilikomputovanja, uštede u vremenu putovanja, povećanjakapaciteta saobraćaja i drugih elemenata koji utiču nakomfor prilikom putovanja. Također, kroz KoridorVc prolazila bi i željeznička pruga, koja bi umno-gome doprinijela razvoju željezničkog saobraćaja,posebno kada je u pitanju prevoz putnika. Ovakavprojekat izgradnje puteva, cestovnih i željezničkih,na teritoriji Bosne i Hercegovine doveo bi do većeturističke eksploatacije naše zemlje, tj. do većegudjela naše zemlje kada je u pitanju međunarodni tur-izam, što dovodi do aktivnijeg uključivanja umeđunarodnu podjelu rada.



ZAKLJUČAK

S obzirom da veliki procenat evropskih turistakoriste cestovni prevoz prilikom putovanja naturističke destinacijeto govori o značaju i uloziacestovne infrastrukture određene zemlje na razvojuturizma. Bosna i Hercegovina, iako turistički veoma atraktiv-na destinacija, nažalost posjeduje oko 37 kilometaraautoputa sa tri ili četiri saobraćajne trake, što jesvrstava u red zemalja sa lošim saobraćajnim siste-mom.

Izgradnjom Koridora Vc, kao dijela mreže trans-evropskih cesta visokog ranga,formirali bi se pogod-niji uslovi za razvoj i rast turizma na teritoriji Bosnei Hercegovine, te osiguralo njeno povezivanje saostatkom evropske mreže puteva. Koridor Vc, kojegčine autoput i brza pruga,omogućio bi domaćim istranim turistima zadovoljavanje svih zahtjeva kojisu postavljeni pred saobraćajni sistem, kao jedan odrealizatora turističkih kretanja.To znači da bi se osig-urao brz, siguran i nesmetan prevoz do određenihturističkih destinacija, uz najviši nivo saobraćajnihusluga koje može da zadovolji saobraćajna infra-struktura kada je u pitanju kopneni prevoz jednezemlje .

LITERATURA

[1] Z. Bibanović, Turizam interes Bosne iHercegovine, Sarajevo, 2006.[2] M. Biler, K. Bučar: Osnove turističke geografije,Ekonomski fakultet zagreb, Zareb 2004[3] Federacija BIH: Polazne osnove strategijesigurnosti drumskog saobraćaja 2008.-2013.[4] http://www.world-tourism.org/facts/highlights.html (2005). WTO Factsand Figures -

Tourism Highlights.



SAŽETAK

Rad predstavlja pokušaj da se na što jednostavniji adovoljno precizan način opiše i definiše organiza-ciono ponašanje kao segment psihologije, kao segm-nent menadžmenta i segment psihologije ličnosti.

ABSTRAKT

This work represents an attempt on the easy andaccurate enough to describe and define how organiza-tional behavior as a segment of psychology, as segm-nent management segment and personalitypsychology.

Ključne riječi: ponašanje, ličnost, organizacija,menadžment

Key words: behavior, personality, organization, man-agement

UVOD

Pojam organizacionog ponašanja

Korijeni proučavanja organizacionog ponašanja sežuu daleku 1924.g. i vezuju se za poznati „Hotorneksperiment“. Danas je organizaciono ponašanje,prije svega, široko prihvaćeni koncept u oblastirukovođenja. Ako bismo željeli da sumiramo defini-ciju organizacionog ponašanja, onda je torazumijevanje, predviđanje i kontrola ljudskog pon-ašanja u organizaciji.Predmet organizacionog ponašanja je proučavanjeljudskog ponašanja, stavova i performansi u organi-zacijama. To je interdisciplinarni koncept koji obuh-vata znanja iz psihologije pojedinca, sociologije,socijalne antropologije, industrijskog inženjeringa iorganizacione psihologije. Izučavanjeorganizacionog ponašanja omogućava ljudima da

zadobiju kompetentnosti koje su im potrebne da bibili uspješni radnici, vođe tima ili menadžeri. Znanjei vještine koje steknu pomaže im da dijagnosticiraju,shvate i objasne šta se dešava oko njih, na poslu.Organizaciono ponašanje znači omogućava shvatanjeljudske prirode, samim tim daje mogućnost zapredviđanje ponašanja zaposlenih u određenimsituacijama, ali isto tako ukazuje i na to kakoorganizaciona sredina utiče na ponašanje zaposlenih.S obzirom na to da zaposleni dolaze u organizacijukao već formirane ličnosti, da organizaciona sredinadjeluje na njih i da oni kroz interakciju sa ovomsredinom ispoljavaju određeno ponašanje, možemoto ponašanje definisati na slijedeći način (Petković,Jovanović 2002): Ponašanje = f (Lične karakteristike, Sredina)Znači, čovjek reaguje na sredinu tako što ispoljavaodređeno ponašanje, a zadatak menadžera bi bio da toponašanje usmjeri. Ponašanje treba da bude takvo daobezbijedi ostvarenje ciljeva organizacije, a kakoistraživanja pokazuju- i individualnih ciljevazaposlenih, jer će se samo na takav način željenoponašanje ponoviti i u budućnosti.

Značaj proučavanja organizacionog ponašanja

Organizaciono ponašanje predstavlja posebnopodručje menadžmenta i kao takvo se smatraposebnom naučnom disciplinom, bez obzira na to štose još uvijek „bori“ za svoj identitet u sistemu nauka.Živimo u organizovanom društvu. U organizacijespadaju razne vrste kompanija, profesionalnih agen-cija, vladinih odjeljenja, ali su to isto tako i lokalnesportske lige, političke partije, trgovački savezi itd.Za sve njih važi isto: obezbijediti članove je lako, alipridobiti ih da „igraju“ zajedno je teže. Pridobijanjeljudi da rade zajedno jedan je od rezultataproučavanja organizacionog ponašanja.Svi radimo „pod“ ljudima, sa ljudima ili kao rukovo-dioci, „nad“ ljudima. Shvatanje razloga zbog kojihljudi i grupe rade određene stvari u organizaciji ne

ORGANIZACIONO PONAŠANJE

ORGANIZACIONO BEHAVIOR

Jasna Bajraktarević, Pedagoški fakultet u SarajevuFuad Bajraktarević, Univerzitet u Travniku - Fakultet za menadžment i turizam



mijenja činjenicu da ih oni rade, ali ipak omogućavarazumijevanje ponašanja i reagovanje, ukoliko je topotrebno. Na ovaj način je moguće izbjeći eskalacijekonflikata i kanalisati ljudske napore u produktivnomsmjeru.Ako su organizacije neefikasne, onda ćemo sveostaviti na nižem nivou prosperiteta od onog koji smomogli da ostvarimo. Ako organizacija funkcioniše natakav način da svako može da pruži najbolje od sebei da zauzvrat ostvari određene koristi, onda će svi bitisretniji i prosperitetniji. Dobre teorije i modeli organizacionog ponašanja iprave poredak u istraživanju ponašanja. Oneobjašnjavaju klasu fenomena i stoga čine fenomenlakšim za razumijevanje (Spector, P. E. 1996).

Naučni osnovi organizacionog ponašanja

Organizaciono ponašanje uključuje znanja izrazličitih naučnih disciplina. Neke od osnovnih bilebi slijedeće:Antropologija je nauka o čovjeku. Ona je ključnadiscplina u proučavanju organizacionog ponašanja,posebno onog dijela koji govori o organizacionoj kul-turi. Moderna definicija kulture, koja se može stavitiu kontekst organizacionog ponašanja, jeste da jekultura stečeno znanje i iskustvo koje ljudi koriste urazvoju svog društvenog ponašanja.Sociologija je nauka o društvu. Ako se uzme u obzirda je radna sredina mikrodruštvena sredina, onda jejasan značaj sociologije u organizacionom ponašanju,posebno ako se veže za industrijske odnose u organi-zaciji. Moderna sociologija polje svojih istraživanjasve više usmjerava od najopštijeg ka najužem: društ-vo- institucija-organizacija-grupa-uloga.Psihologija je nauka o ljudskom ponašanju. Zaproučavanje organizacionog ponašanja najvažnija jeposebna psihološka disciplina – socijalna psihologija,koja se bavi proučavanjem ponašanja pojedinca udruštvenom okruženju. Obje discipline proučavajuljudsko ponašanje. Razlika je u tome što psihologijapolje istraživanja zadržava na nivou psihološkihobjašnjenja, a organizaciono ponašanje je multidisci-plinarno.Teorija organizacije istražuje strukture i procese usamoj organizaciji. Organizaciono ponašanje istražu-je individualno i grupno ponašanje u okvirimaorganizacije. Drugim riječima, na organizacionoponašanje utiču organizaciona struktura i procesi, alina njegovo formiranje će uticati i ličnost zaposlenog,motivacija, konflikti, kultura organizacije i dr.Upravljanje ljudskim resursima objedinjuje brojneaktivnosti kao što su: analiza posla, planiranje, regru-tovanje i selektovanje ljudskih resursa, socijalizacija

i orijentacija zaposlenih, trening i obrazovanjezaposlenih, ocjenjivanje performansi, nagrađivanje imotivisanje zaposlenih, zdravlje i bezbjednostzaposlenih, upravljanje karijerom, degradacija iotpuštanje zaposlenih. Kao što možemo vidjeti, uodređenim segmentima ove dvije discipline sedodiruju, ali se ipak razlike daleko veće.Teško je povući jasne razlike između naučnih disc-plina srodnih organizacionom ponašanju i samogorganizacionog ponašanja, pošto između njih imadosta dodirnih tačaka, kao i između samih tih disci-plina, van organizacionog ponašanja. Međutim, ipakgranice postoje (Shein, E. H. 1965).

Pristupi organizacionom ponašanju

Za razvoj i definisanje jednog opšteg modela organi-zacionog ponašanja mogu se koristiti pristupi:Kognitivni pristup ljudskom ponašanju objašnjavaponašanje kao afektivno i podsvjesno, pa se u tomsmislu može reći da ovakav pristup „opravdava“mnoge postupke ljudi u procesu njihove radneaktivnosti. Međutim, takvo ponašanje nijeprouzrokovano neočekivanim, iznenadnimdogađanjima. Ovom pristupu se zamjera da neobjašnjava koji se procesi dešavaju u ljudskommozgu, čime bi moglo da se objasni ljudskoponašanje.Bihevioristički pristup insistira na vidljivimpokretačima ljudskog ponašanja, a ne napodsvjesnim. Klasični bihevioristički pristup dali suIvan Pavlov i Džon Votson i njegova suština je u tzv.S-R (stimulus-respond) modelu ponašanja, odnosnoda organizam odgovara (respondira) na određenenadražaje (stimuluse). Kritikujući ovakav pristup,B.Skiner dao je svoju, obrnutu varijantu (R-S), kojagovori o tome da su ključna ponašanja ljudi, jednos-tavno, emitovana iz organizma i da ne postojikonkretni stimulans za njihovo javljanje. Organizamreaguje na okruženje u cilju dobijanja tzv.pozitivnihposljedica reagovanja.Kognitivni pristup organizacionom ponašanju možese „optužiti“ da je mentalistički (oslanja se napodsvijest), a bihevioristički- da je mehanicistički.

Socijalno-saznajni pristup organizacionomponašanju, može se reći,ima elementebiheviorističkog u sebi. On predstavlja kombinacijurecipročne interakcije između kognitivnih,biheviorističkih i detemrinanti okruženja. To znači dasu najvažniji elementi ovog pristupa: a)isticanje intu-itivnog reagovanja u okruženju, b)modeliranje (uti-canje) na ponašanje drugih i c) samokontrola u pon-ašanju. Ovaj pristup organizacionom ponašanju



danas je jedan od najprihvaćenijih, pošto je i najs-loženiji i najsveobuhvatniji. S-O-B-C model je jedan od najpoznatijih i koristi seza identifikaciju glavnih varijabli organizacionogponašanja. Istovremeno, ovim modelom se utvrđujeodnos između tih varijabli. Slova koja su u imenumodela znače: S-stimulus, O-organism, B-behaviour,C- consequence. Prevedeno, ovaj model se naziva S-O- P- P, odnosno S-stimulans, O-organizam, P- pon-ašanje, P- posljedice.

S- O- B- C model

Kod ovog modela naglašava se njegovo kontekstual-no okruženje (S), koje se direktno vezuje zaorganizacionu kulturu (OK)- ključna situacionadeterminanta organizacionog ponašanja, a s drugestrane neraskidivo se vezuje za internacionalnookruženje. S- O- B- C model organizacionog pon-ašanja može se objasniti i preko konceptualnogpristupa. Odnos između S- i O uzajaman je zato što sečlanovi organizacije nalaze u određenoj situaciji,odnosno okruženju. S druge strane, oni sami po sebičine situaciju, odnosno okruženje. Usljed teinterakcije između okruženja i članova organizacijedolazi do određenih individualnih i kolektivnih pon-ašanja. Kod ovog modela najvažnije je naglasiti da jeodnos S-O predmet istraživanja biheviorističkiorijentisanih naučnika i menadžera i on insistira narazumijevanju ponašanja u organizaciji. Odnos B-Cje bliži kognitivnom i socijalno-saznajnom pristupu,pošto naglašava potrebu predviđanja i kontrole ljud-skog ponašanja u organizaciji (Kreitner, Kinicki,Buelens1999).

Organizacija, kontekst i organizaciono ponašanje

Ljudi se organizuju u grupe kako bi završili nekiposao, ali takođe i kako bi savladali spoljnje prijetnje,uredili odnose sa svojim prijateljima i saradnicima,savladali neizvjesnost u okruženju i obezbijedili kon-tinuitet. Stvaramo red u našem okruženju kreiranjemstrukture odnosa sa drugim ljudima, postavljanjemorganizacionih ciljeva i koordinisanjem napora poje-dinaca i grupa ka ovim ciljevima. Sve organizacijeimaju neku opšte procese, koji se bave postavljanjemciljeva, komunikacijom, motivacijom,koordinacijom, vodstvom, odlučivanjem, kontrolom,zapošljavanjem, planiranjem i usaglašavanjem sapromjenjivim okruženjem,Organizacije se mogu posamtrati kao sistemi, grupemeđusobno zavisnih elemenata, odnosno podsistema.Promjena u jednom dijelu organizacije će uzrokovatipromjene u drugim dijelovima. Sistemi nastoje daodrže ravnotežu, ali da bi to ostvarili, potrebna im jepovratna sprega iz okruženja. Imaju svoje granice ihijerarhijski su uređeni, ali oni bolji imaju manjeizraženu hijerarhiju i granice koje su otvorenije, čimesu spremniji na promjenu i adaptaciju.Ponašanje bilo kog pojedinca ili grupe događa se (sarazlogom) u određenom kontekstu i njegovo razumi-jevanje zahtijeva i razumijevanje i objašnjenjekonteksta. Takođe, kod ljudi postoji tendencija daobjašnjavaju događaje kao da su oni stvar jednogmehanizma gdje imamo jedan uzrok=jedan efekat.Ako je neko uznemiren, to može biti samo zbogjednog događaja, ali to može takođe biti i rezultatnačina na koji je događaj prouzrokovan, kako jerezultat prenesen, šta događaj znači osobi i kako jesve to povezano sa drugim događajima koji su sedesili.

Racionalno i emocionalno u organizacionom

ponašanju

Organizacije su suviše često bazirane na stavu premakojem je čovjek racionalno biće. Glavni zadatak zabilo kojeg menadžera jest integracija racionalnog iemotivnog kako bi se postigli dobri rezultati.Organizacija vođena na čisto racionalnoj osnovi jesteorganizacija koja ne ispoljava nikakvu brigu zaosjećanja, emocije, potrebe i želje ljudi u njoj.Međutim, to opet ne mora da znači da su teorganizacije loše vođene, jer postoji uvijek snažnomišljenje da kada stvari postanu guste, sve što jevažno su čvrste odluke, čisto racionalne i objektivne.Jedna važna rečenica u menadžmentu glasi: „Dobroje donijeti pravne odluke. Bolje je učiniti da odlukepostanu prave.“ (Kreitner, Kinicki, Buelens1999).

S

Vidljivi iprikrivenistimulans

i ufizičkom,interna-cional-nom,

sociokul-turnom

okruženju

O

Spoznajnisubjekti(čovjek)

B

Skriveno ilividljivo

ponašanje

C

Odgovorsredine

(okruženja



Ako ljudi podržavaju svoje nadređene, motivisani su,vjeruju da rade najbolje što mogu, vjeruju da senjihovi napori poštuju i nagrađuju, onda jevjerovatnije da će svi zaposleni stajati iza odluka iraditi na tome da one postanu prave. To je ono na štase odnosi organizaciono ponašanje- traženje razlogazbog kojih će ljudi podržati organizaciju.Da bi organizacija uspješno poslovala, potrebna jeravnoteža između brige za ljude i brige za posao,između emocionalnih i racionalnih razmatranja.Organizacije koje su prekomjerno orijentisane naljude i pokazuju malo brige za produktivnost ne trajudugo, ukoliko nisu u javnom sektoru. Organizacijekoje su prekomjerno orijentisane na zadatke ipokazuju malo brige za ljude- grade probleme isukobe.Ljudi nisu u potpunosti racionalna bića. Mi smo svipod uticajem emocija. Međutim, moguće je zauzetiracionalan pogled na emocije i osjećanja, i to je onošto organizaciono ponašanje pokušava da uradi. Onoprihvata da je proučavanje organizacije višeproučavanje našeg emocionalnog života nego što jeproučavanje našeg racionalnog života (Čukić, 2005).

Razlike između ljudi i njihov uticaj na organizaciono

ponašanje

Razlike obuhvataju sve očigledne, kao i one prefin-jene karakteristike prema kojima se pojedinci raz-likuju. Jedan od izazova organizacionog ponašanjajeste da odredi da li se individualne razlikepojedinaca u organizaciji poriču i različitost jednos-tavno „toleriše“, ili se razlike prihvataju kao organi-zacioni resurs koji donosi kvalitet organizaciji. Drugiizazov je pomoć u razvoju individualnih, timskih iorganizacionih kompetentnosti zaposlenih, kako bi sevrednovala i prihvatila različitost kao izvorkreativnosti i snage.Identifikovanje osnovne kategorije razlika koje utičuna organizaciono ponašanje, su podijeljene uprimarnu kategoriju: generičke karakteristike kojeutiču na samospoznaju i socijalizaciju, i sekundarnukategoriju: stečene (naučene) karakteristike kojeosoba stiče i modifikuje kroz čitav život. Na primar-nu kategoriju razlika pojedinci imaju relativno malouticaja, a na sekundarnu kategoriju imaju relativnoviše uticaja tokom svog života, praveći izbore.Kako se mijenjaju karakteristike radne snage i ubrza-va globalizacija tržišta, sve više ljudi sa različitimkarakteristikama, kako primarnim, tako i sekundarn-im, treba da radi zajedno. Organizacija i zaposlenimogu biti izloženi svim mogućim oblicima razlika.Razlike će uticati na većinu zaposlenih, menadžere,timove, odjeljenja i organizacije. One su važne zato

što često reflektuju razlike u životnim stilovima,stavovima, vrijednostima i ponašanjima, a kako ćezaposleni prihvatiti razlike i odgovoriti na njih, uvelikoj mjeri će uticati na efektivnost organizacije(Čukić, 2005).

Nivoi organizacionog ponašanja

Individualni procesi

Ljudi stvaraju pretpostavke o onima sa kojima rade,koje nadgledaju ili sa kojima provode vrijeme vanposla. U određenoj mjeri, te pretpostavke utiču naponašanje osobe. Efektivni zaposleni shvataju štautiče na njihovo ponašanje prije nego što riješe dautiču na ponašanje drugih. Individualno ponašanje jeosnova za uspjeh organizacije. Ponašanje pojedincana poslu oblikuju i interni i eksterni faktori. Internifaktori uključuju stečene sposobnosti, motivaciju,percepciju, stavove, ličnost i vrijednosti pojedinca. Ueksterne faktore koji utiču na ponašanje osobespadaju sistem nagrađivanja organizacije, politikaorganizacije, grupno ponašanje, stil vodstva kojiprimjenjuju menadžeri, dizajn organizacije i drugo.

Grupni i interpersonalni odnosi

Ljudi uglavnom ne biraju da žive ili rade sami. Onivećinu svog vremena provode u interakciji sa drugim.Ljudi su rođeni u porodici, mole se u grupama, radeu timovima i žive u grupama. Identitet osobe jebaziran na načinu na koji je drugi pojedinci i grupeopažaju i kako je tretiraju. Zbog toga su vještine uinterpersonalnoj i timskoj dinamici vitalne za svemenadžere i zaposlene. Produktivnost ostvarena kroztimski rad čini razvoj timskih kompetentnosti jednimod najvažnijih aspekata profesionalnog iupravljačkog razvoja. Štaviše, članstvo u produktivn-im i kohezivnim timovima i grupama je esencijalnoza održavanje psihološkog zdravlja osobe. Način nakoji zaposleni komuniciraju sa nadređenima,podređenima, onima na istom hijerarhijskom nivou idrugima, može ih učiniti efektivnim članovima timaili može voditi slabom (niskom) moralu i nedostatkuobavezivanja (Kreitner, Kinicki, Buelens1999).

Organizacioni procesi

Odlučivanje u organizacijama nije posebno dodijel-jeno ili totalno pod kontrolom donosilaca odluke. Naindividualne, timske i organizacione odluke utiču iinterni i eksterni faktori. Kako bi radili efektivno, svizaposleni moraju jasno da razumiju svoj posao i diza-jn organizacije, organizacioni dizajn se odnosi naosobine (opis) i strukturu organizacije.Pojedinci dolaze u organizaciju da rade, zarade novac



i ostvare određene ciljeve, međutim, oni moraju danauče šta se od njih očekuje. U osnovi, oni to radeizlažući se organizacionoj kulturi. To jest setzajedničkih (opštih) pretpostavki i shvatanja o tomekako stvari zaista funkcionišu, tj.koja politika, praksei norme se primjenjuju u organizaciji.Upravljanje promjenama obuhvata adaptiranje orga-nizacije na zahtjeve okruženja i modifikovanjestvarnih ponašanja zaposlenih. Ako zaposleni nenauče nova ponašanja, organizacija se ne možepromijeniti. Kako bi bili efektivni, menadžeri i zaposleni morajuda se obavežu tokom čitavog svog života na učenje.Ovo učenje treba da se fokusira na razvoj osnovnihkompetentnosti i odgovarajućih vještina.Organizacije su u osnovi otvoreni sistemi, što značida njihova dugoročna efektivnost zavisi od sposob-nosti da predvide, upravljaju i odgovore na promjeneu okruženju. Eksterni stejkholderi i snage koje vršepritisak na organizaciju sve su brojnije i mijenjaju sebrže nego ikada i obuhvataju dioničare, kupce,konkurente, snadbjevače, radnu snagu (uključujućitrenutne i buduće zaposlene), kreditore, vladine agen-cije, prirodno okruženje, ekonomiju i kulturu.

LITERATURA:

Čukić, B. (2005). Organizaciono ponašanje u uloga-ma i grupama, ICIM+, Kruševac.Bojanović, R. (1988). Psihologija međuljudskihodnosa, Naučna knjiga, Beograd.Kreitner, R., Kinicki, A. & Buelens, M. (1999).Organizational behavior, McGraw-Hill, London.Moorhead, G. & Griffin, R. W. (1989).Organizational behavior, Houghton MIfflinCompany, Boston, Dalas, Geneva Illinois, Palo Alto,Princeton, New Jersey.Shein, E. H. (1965). Organizational psychology,Prentice Hall, INC., Englewood Clifts, New Jersey.Spector, P. E. (1996). Industrial and organizationalpsychology, John Wiley & sons, INC., New York.



SAŽETAK

Tokom vremena uvidjelo se da je pogrešno mišljenjepo kome je razvoj poljoprivrede i prerade jedinifaktor razvoja ruralnog područja.

U posljednje vrijeme ispravlja se ta zabluda i sve seviše posvećuje pažnja integralnom razvoju ruralnihpodručja. Najbolji primjer takvog pristupa je KantonSarajevo (KS), koji je Studiju razvoja ruralnihpodručja Kantona Sarajevo realizovao uz pomoćPrograma SEENET (South East Europen Network-"Lokalne vlade pokretači razvoja").

Klučne rječi: Lokalne vlade, razvoja turizma

Key words: quality management, ethics, morality,tourism

ABSTRAKT

During the time realized that the wrong opinion bywhich the development of agriculture and processingof only a factor of development of rural areas.Recently corrected the errors and increasingly devot-ed attention to the integral development of ruralareas. The best example of this approach is theSarajevo Canton (KS), who study the development ofrural areas of Sarajevo Canton realized by usingSEENET (South East EUROPEN Network "Localgovernments drivers of development").

UVOD

Studija se bazira na tri evropska principa ruralnograzvoja:" konkurentnost poljoprivrede;" upravljanje zemljištem i" raznovrsnost ekonomskih aktivnosti.

Prostornim planom Kantona Sarajevo za period 2003.do 2023.godine data je određena pažnja razvoju tur-izma.

Koncept ruralnog turizma u Bosni i Hercegovini, pasamim tim i u ZE DO Kantonu se razvijao i mijenjaood 1950.godine od samo jednog dijela turizma, infra-srukturno slabo razvijenog, do seoskog turizma (ST)koji se razvio u poseban turizam koji nije samoekonomska djelatnost, već i elemenat integralnograzvoja ruralnih područja, kao i važna karikaodrživog razvoja sela.

Turističko seosko domaćinstvo podrazumjeva manjaproizvodnu jedinicu, smještenu u turistički atrak-tivnom kraju, koja pruža proizvode i uslugedomaćinstva, a u rad i usluge su uključeni članovidomaćinstva. Turizam u seoskom domaćinstvu jedopunska djelatnost, jer mu je primarni prihod odpoljoprivrednih djelatnosti.

Ovaj materijal ima za cilj da predloži stvaranje uslo-va za razvoj seoskog turizma u Visočkoj regiji(ZEDO Kanton). Svaranje uslova bi se odvijaloputem aktivnosti - projekata kao što su:" osnivanje fondacije za podsticanje razvojaseoskog turizma;" obuka pružaoca usluga seoskog turizma;" izgradnja i obnova ruralne infrastrukture;" razvoj ruralnog poduzetništva.

Posebno bih napomenuo komparativne prednosti uturizmu općine Visoko koje do danas nisu iskorišeteu cilju razvoja turizma na ovom području. Kao prvobih želio istaći arheološka nalazišta u Visokom kojakao jedina nalazišta piramida u Evropi postaju veomainteresantan turistički brend koji bi uz dobro osmišl-jen i agresivan marketing trebao da bude osnov zaekspanziju turizma na ovom području. Promocijompiramida kao turističkog brenda stvaraju se

P R O G R A MSTVARANJA USLOVA ZA RAZVOJ SEOSKOG TURIZMA U

ZE-DO KANTONU

CREATING CONDITIONS FOR DEVELOPMENT OF RURALTOURISM IN THE ZE-CANTON

Muamer Kalić Univerzitet u Travniku - Fakultet za menadžment i turizam



mogućnosti pravilnog i efikasnog iskorištavanja većpostojećih resursa kao što su aerodromi u okoliniVisokog.Naime, u neposrednoj blizini Visokog nalaze se dvaaerodroma, od kojih je jedan (sportski aerodrom)djelomično iskorišten za potrebe sportskog iturističkog letenja i za potrebe avio klubova i aviomodelara. Poznato je da je trenutno u razvijenimturističkim destinacijama ovakav vid ponude(panoramsko letenje, sportska avijacija, helio uslugei škola letenja) veoma tražen i svakim danom je sveveća tražnja za ovim uslugama.Stvaranjem turističkog brenda sa Visočkimpiramidama, povećavat će se priliv turista i samimtim usluge sportskog aerodroma će biti sve traženije.Pored sporskog aerodroma postoji i aerodrom koji bisa značajnijim ulaganjima mogao postatimeđunarodni aerodrom koji bi bio alternativaMeđunarodnom aerodromu u Sarajevu.U cilju stvaranja uslova za razvoj seoskog turizmaosnovala bi se Fondacija za podsticaj razvoja seoskogturizma (FPRST) za područje Visočke regije.Cilj osnivanja Fondacije je:" pomaganje razvoja turističke ponude kaodopunske aktivnosti na poljoprivrednim imanjima;" povećanje kvaliteta života u ruralnimpodručjima;" zaštita i poboljšanje okoline i ekološkihstandarda;" očuvanje tradicije i lokalnih običaja, smješta-ja, revitalizacije starih zanata, kućne radinosti i tomeslično što se uklapa u savremena kretanja;" razvoj seoskog turizma kao novog turističkogproizvoda/usluge;" u kasnijoj fazi pomoć za razvoj seoskogturizma i na drugim područjima;" finansiranje zajedničkih aktivnosti u razvojuseoskog turizma;" stvaranje uslova i usmjeravanje sredstava zakreditiranje učesnika u razvoju seoskog turizma;

Fondacija se osniva na neodređeno vrijeme u skladusa zakonskim odredbama. Novčana sredstva će sepribaviti iz:" dobrovoljnih priloga i poklona fizičkih ipravnih lica;" sredstva budžeta društveno političke zajed-nice (DPZ);" prihoda od kamata, dividendi, dobiti nakapital i sličnih pasivnih izvora i" drugih prihoda stečenih u skladu sa zakonomi Statutom Fondacije.Jedno od najvažnijih pitanja razvoja seoskog turizma

je obuka pružaoca usluga. To se često previđa, jer gamnogi ljudi doživljavaju kao konzumiranje hrane, amnogi se sa malo znanja ili iskustva upuštaju uturističku oblast. Međutim, turizam je kompleksan ivisoko profesionalan posao i uspjeh ne dolazi bezznačajne obučenosti pružaoca usluga.

Program obuke u oblasti seoskog turizma treba dadonese brojne koristi.Treba više pokloniti pažnjeseoskom turizmu, i pronaći način kako da on postaneefikasniji, da ima bolju ponudu, a operativci trebabolje da razumiju potrebe seoskog turizma, i da stvoriodrživo i profitabilno djelovanje itd. Obuka će seodvijati tako, što će se angažovati domaći ili stranieksperti koji će obučiti jedan broj trenera, koji ćeprenijeti znanje na individualne poduzetnike(vlasnike domaćih pansiona), zaposlene u turističkojoblasti i lokalne grupe (članove domaćinstva kojipružaju pansionske usluge).

Različita poručja imaju potrebu za različitom infra-strukturom zavisno od stanja postojeće.Infrastruktura se može podijeliti na komunalnu (pute-vi, snabdijevanje vodom, kanalizacija, plin i sl.) idruštvenu (škola, pošta, ambulanta, društveni domitd.) radi lakšeg inventarisanja potreba. S obzirom dane postoji pregled stanja, to je neophodno izvršitidetaljno snimanje ruralne infrastrukture prije izradedetaljnog programa izgradnje i obnove. Parametrikoje bi trebalo detaljnije snimiti kasnije će se razradi-ti.Na bazi ovih parametara izvršilo bi se bodovanje irangiranje svih lokacija koje su Prostornim planomZE DO Kantona predviđene za seoski turizam ipostaviti prioritete. Svakako da će lokacije gdje supotrebna manja ulaganja, gdje postoji veća atrak-tivnost i ima više zainteresovanih koji bi pružaliusluge ove vrste imati prednost.

U finansiranju ulaganja u razvoj infrastrukture nalokacijama predviđenim za seoski turizam , poredKantona i općine uzela bi učešće Fondacija zastvaranje uslova za razvoj seoskog turizma, kao i kra-jnji korisnici, individualni poduzetnici.

Inventarizacija stanja infrastrukture na predloženimlokacijama trebala bi da sadrži i podatke o fizičkomobimu potreba destinacije, kako bi se mogle izvestiorijentacione računice potrebnih ulaganja.Pored niza aktivnosti u razvoju ruralnog poduzetništ-va kreditiranje ima za cilj pospješivanje razvojaseoskog turizma na području ZE DO Kantona. Da bipospješili razvoj seoskog turizma očekuje se pomoć i



ZE DO Kantona u obliku subvencija kamate, regre-siranja kapitalnih ulaganja i td. Odlučujuću ulogu upribavljanju sredstava imat će Fondacija.

Korisnici po ovim kreditima mogu biti fizička i prav-na lica registrovana kod nadležnih instritucija zapružanje usluga u oblasti seoskog turizma, kao iugostiteljska djelatnost koja ima odobrenje zapružanje usluga u seoskom domaćinstvu. Kredit jenamijenjen za obezbjeđivanje smještajnih i ugos-titeljskih kapaciteta za seoski turizam kao:" obnova seoskih kuća sa pripadajućim privred-nim objektima;" izgradnju novih, kao i dogradnju i adaptacijupostojećih objekata koji će se koristiti za pružanjeusluga seoskog turizma, a koji će biti u skladu satradicijom bosanske gradnje;" kupovinu nekretnina potrebnih za funkcioni-ranje seoskog turizma;" opremanje objekata;" stvaranje uslova za dodatne sadržaje i atrakci-je u seoskom turizmu kao izgradnja i obnova sport-sko-rekreativnih i privrednih sadržaja (štale, pješačkei biciklističke staze);" opremanje radionica za tradicionalne zanate;" uređenje pripadajuće okoline i drugo što dop-unjava ponudu seotskog turizma.

Trenutno u Bosni i Hercegovini najslabija karikakreditiranja sela je obezbjeđenje osiguranja povratakreditnih sredstava. Na selu je teško naći solventnogžiranta, prihvatljivog za banku. Založno pravo ilihipoteka nisu lako provodljive, a i slabo su prih-vatljive od strane banke, jer je tržišna vrijednostimovine na selu potcijenjena. Pribavljanje hipoteke jerelativno i ima veoma skupu proceduru.

Da ne bi ugrozili ovu akciju na selu, predlaže se osni-vanje UZ Fondaciju, Agencije za privredu kojagarantuje povrat namjenskih kredita seoskog turizma.

ZAKLJUČAK1. Osnivanje Fondacije: formiranje inicijativnihodbora, dogovor oko osnivača Fondacije, donošenjeodluke o osnivanju, izrade normativnih akata,određivanje zastupnika i registracija. Konstituisanjenadzornog odbora, donošenje plana rada, podjeladužnosti, donošenje odgovarajućih odluka od stranenadzornog odbora i td.2. Pregovori sa donatorima, općinama.3. Obilazak i snimanje terena u okviru postojećeinfrastrukture, postavljanje prioriteta itd.4. Izrada lokalnih planova razvoja seoskog tur-izma.5. Izrada biznis planova i investicionih proigra-ma za individualne poduzetnike.6. Podnošenje aplikacija za kredite.7. Uporedo sa prethodnim aktivnostima odvijalabi se i priprema programa i realizacija obuke.8. Početak korištenja pansiona i zaživljavanjeprojekata razvoja seoskog turizma.



SAŽETAK

Prometna infrastruktura je jedan od osnovnih uslovarazvoja turizma uopšte. Kretanje ljudi koje inicira postepeni razvoj turizmaomogućava razvoj prometa kroz razvoj njegoveinfrastrukture i sredstava. Stoga turizam sve višepostaje imperativ savremenog života i savršeni stilponašanja čovjeka zasnovan na stupnju društvenog iekonomskog razvoje pojedine zemlje ili regije. Sveviši stupanj urbanizacije prostora u svijetu, savremenitehničko-tehnološki razvoj, kao i uvjeti većegangažiranja proizvodnog čovjeka na radnom mjestu iu svakodnevnom životu nameću stalnu potrebu zaodmorom i rekreacijom, te za mirnim, brzim, sigurn-im i udobnim putovanjem.

Ključne riječi: Turizam, promet, infrastruktura,razvoj, privreda.

Key words: Tourism, transport, infrastructure, devel-opment, economy.

ABSTRAKT

Transportation infrastructure is one of the basic con-ditions for development of tourism in general. Themovement of people that initiates the gradual devel-opment of tourism enables the traffic developmentthrough the growth of its infrastructure and resources.Therefore, tourism is increasingly becoming animperative of modern life style and perfect style ofhuman behavior based on the degree of social andeconomic development of individual countries orregions. Hence, advanced degree of urbanization ofspace in the world, modern technical-technologicalexpansion, as well as conditions of greater engage-

ment of the production people in the workplace andeveryday life have imposed the constant need for therest and recreation, so as for a quiet, fast, safe andcomfortable journey.

UVOD

Kretanje ljudi koje inicira postepeni razvojturizma omogućava razvoj prometa kroz razvoj nje-gove infrastrukture i sredstava. Stoga turizam sveviše postaje imperativ savremenog života i savršenistil ponašanja čovjeka zasnovan na stupnjudruštvenog i ekonomskog razvoje pojedine zemlje iliregije. Sve viši stupanj urbanizacije prostora usvijetu, savremeni tehničko-tehnološki razvoj, kao iuvjeti sve većeg angažiranja proizvodnog čovjeka naradnom mjestu i u svakodnevnom životu namećustalnu potrebu za odmorom i rekreacijom, te za mirn-im, brzim, sigurnim i udobnim putovanjem. To semože postići kroz razvoj prometne infrastrukture isredstava prometa.

Kretanje ljudi koje inicira postepeni razvojturizma omogućava razvoj prometa kroz razvoj nje-gove infrastrukture i sredstava. Stoga turizam sveviše postaje imperativ savremenog života i savršenistil ponašanja čovjeka zasnovan na stupnjudruštvenog i ekonomskog razvoja neke zemlje iliregije. Sve viši stupanj urbanizacije prostora usvijetu, savremeni tehničko-tehnološki razvoj, kao iuvjeti sve većeg angažiranja proizvodnog čovjeka naradnom mjestu i u svakodnevnom životu namećustalnu potrebu za odmorom i rekreacijom, te za mirn-im, brzim, sigurnim i udobnim putovanjem. To semože postići kroz razvoj prometne infrastrukture isredstava prometa.

PROMETNA INFRASTRUKTURA OSNOVARAZVOJA TURIZMA NA KOSOVU

INFRASTRUCTURE OF TRAFFICDEVELOPMENT OF TOURISM IN KOSOVO

Fetah Reçica, Univerzitet u Prištini



Uvodne napomene

Predmet istraživanja u ovom radu je ulogaprometne infrastrukture u razvoju turizma. Uekonomskoj teoriji relativno malo se pisalo o ovojoblasti. U raznim studijama gdje se spominje iprometna infrastruktura, pažnja je usmjerena nadruge discipline. Ono malo što je napisano o prob-lematici razvoja prometne infrastrukture je šturo ičesto sa izvjesnom rezervom i u mnogomslučajevima nedovoljno jasno.

S tim u vezi prethodno će se teoretski razmatratipitanja razvoja i korištenja prometne infrastrukture injen utjecaj na gospodarski i društveni standard sposebnim naglaskom na razvoj turizma kao vrlo prof-itabilne industrije u uslovima općeg savremenograzvitka. Potom će se ukazati na pravce i mogućnostidaljeg razvoja, kao i na probleme koji će pratitibudući razvoj

Ne postoje istraživački projekti niti studije koji bisveobuhvatno tretirali prometnu infrastrukturu ucjelini. Jedno od ključnih pitanja koje se ovdjeneizbježno nameće je iskorištavanje mogućnostiprometne infrastrukture za razvoj turzima. Postojeindikacije da povoljni uvjeti sa kojima raspolažeKosovo omogućavaju brži razvoj ove privredne dje-latnosti kao neodvojivi dio ukupnog ekonomskograzvoja. Turistički resursi i povoljan geografskipoložaj ukazuju na neophodnost vođenja adekvatnerazvojne politike s posebno razrađenom strategijomrazvitka prometne infrastrukture u smislueksploatacije turističkih resursa u narednom periodu.Stoga u ovom radu posebice se tretiraju osnovne vrsteprometne infrastrukture, njena važnost za napredakodređenog prostora kao i problemi koji prate njenrazvoj.

1. Opći osvrt – teorijski aspektiKretanje ljudi koje inicira

postepeni razvoj turizma omogućavarazvoj prometa kroz razvoj njegove infra-strukture i sredstava. Stoga turizam sveviše postaje imperativ savremenog života isavršeni stil ponašanja čovjeka zasnovanna stupnju društvenog i ekonomskograzvoja pojedine zemlje ili regije. Sve višistupanj urbanizacije prostora u svijetu,savremeni tehničko-tehnološki razvoj, kaoi uvjeti sve većeg angažiranja proizvodnogčovjeka na radnom mjestu i u

svakodnevnom životu nameću stalnu potrebu zaodmorom i rekreacijom, te za mirnim, brzim, sigurn-im i udobnim putovanjem. To se može postići krozrazvoj prometne infrastrukture i sredstava prometa.

U ekonomskom i urbanističkom razvojugradova i naselja uopće, a posebice u razvoju turizmasve više se ističe značaj razvoja i osavremenjivanjaprometne infrastrukture kao nerazdvojnog dijelaukupnog društveno-ekonomskog i turističkog razvojasvake pojedine zemlje. To iziskuje stvaranje iobezbjeđivanje preduvjeta za normalni prometkorisnika na određenom prostoru putem bezbjednogfunkcioniranja kako prometnih usluga tako i samihobjekata s tim u vezi.Tu je i stvaranje optimalnihuvjeta za nesmetani rad i funkcioniranje turzima upojedinoj zemlji ili regiji.

Prometna infrastruktura je dugotrajnopotrošačko i veoma skupocjeno dobro koje se koristiu dužem vremenskom periodu. Stoga prometna infra-struktura zahtijeva stalnu društvenu pažnju i potrebudruštvene intervencije, što nažalost do sada nije bioslučaj. To se može potkrijepiti podacima Ministarstvaza promet i telekomunikaciju Kosova koji govore oskromnim investicijama u izgradnji, modernizaciji iobnovi infrastrukture cestovnog prometa na Kosovu,obzirom da su ceste pretrpjelevelike štete i razaranjau toku posljednjeg rata na Kosovu. Što se pak tičeželjezničke infrastrukture, može se reći da joj nijeposvećena odgovarajuća pažnja. To potvrđuječinjenica da kosovska željeznica još uvijek nijeelektrificirana zbog čega ne postiže veću brzinu od 60km. na čas.

Investicije u održavanje i obnovu cestovne mreže

Gradovi i gradska naselja sve više postaju nositeljiukupnog društveno-ekonomskog i turističkog razvo-ja, jer su tu koncentrirani glavni proizvodni kapaciteti

Redni

brojKategorizacija G

O D INE Vrednost investi-cija

cestovnemreže 2003 2004 2005 2006

1Magistralne ceste 7.513 29.200 900 3.100 9.784.663 €

2Regionalne ceste 19.690 110.781 70.441 25.308.084 €

3Lokalneceste 38.865 193.478 7.500 13.060 26.655.217 €

U 66.068 333.459 8.400 86.601 61747964II IZDANJE ČASOPISA UNIVERZITETA U TRAVNIKU


U takvim uvjetima razvoja infrastrukture i ukupnogfunkcioniranja prometa, a u cilju osiguranja boljegživota građana, razvoj turizma je potreba koja sveviše zauzima odgovarajuće mjesto u stručnim anal-izama i istraživanjima. U odnosu na protekli period,ostvareni su znatni rezultatijer su građani Kosovashvatili da da je prometna infrastruktura podloga nesamo društveno ekonomskog već i turističkograzvoja

Iako su uložena određena materijalna sredst-va, mora se konstatirati da dosadašnji razvojprometne infrastrukture na Kosovu vidno zaostaje zaostvrenim stupnjem društveno-ekonomskog iurbanističkog razvoja, što predstavlja glavnuprepreku korištenja postojećih turističkih resursa,koji baš zbog toga dosada i nisu potpuno otkriveni.

Investicije u razvoj prometne infrastrukturenisu bile dovoljne ni ravnomjerne po intenzitetu a poopćinskim centrima, također nisu bile srazmerne saulaganjima u proizvodne objekte, uslijed čega sunastale vidljive razlike u stupnja razvoja turizma upoređenju sa drugim privrednim granama na Kosovu.

Uzrok tome treba tražiti u odsustvu dinamikerazvoja, nedovoljnom obujmu ekonomskih iproizvodnih kapaciteta u pojedinim općinama, teopreme cestovne mreže, što znatno ograničava afir-maciju prometnih usluga. S druge strane ovakvo stan-je je rezultat nedostatka adekvatnih shvatanja iodgovarajuće strategije dugoročnog razvoja, te pros-tornih planova, što dovodi do pomanjkanja prometneinfrastrukture, a to je danas glavni uzrok zaostajanjaopćeg društveno-ekonomskog, a posebice turističkograzvoja Kosova.

2. Mjesto infrastrukture u cestovnom sustavuPostoje brojni razlozi i objektivne potrebe da se infra-struktura u našem ekonomskom sustavu tretira isagleda kao posebna oblast. Glavni razlozi svakakoleže u njezinoj važnosti i značajkama, koje iziskujukonkretna rješenja za ostvarivanje određenih ciljeva.Promatrano sa gospodarskog stajališta infrastrukturniobjekti u cjelini predstavljaju objekte visokevrijednosti, za čiju izgradnju su potrebna velikasredstva, koja obezbjeđuju razni društveni i ekonom-ski subjekti zainteresirani za razvoj i funkcioniranjeodređene infrastrukture. Obično znatan dio brutoprivrednih investicija apsorbiraju infrastrukturniobjekti i oprema na koje poglavito država ima velikiutjecaj kako na području planiranja, tako i u realizaci-

ja ulaganja za njihovu izgradnju, a u pojedinimslučajevima kada se radi o manjim investicijama,onda planiranje i realizaciju vrše neposredno pojedi-ni korisnici infrastrukture.

U prometnoj ekonomiji i politici, usmjerenojna brži razvoj i porast, realizaciju investicija uprometnu infrastrukturu ne treba promatrati samo saekonomskog stanovišta, već se mora sagledavati i saaspekta prioriteta. Sve veći zahtjevi za porast i mod-ernizaciju prometne infrastrukture imaju i ekonom-sku opravdanost.

U širem smislu infrastruktura predstavljaopću osnovu poduzeća bilo kojih djelatnosti, aliinteres za korištenje i razvoj infrastrukture premašujegranice poduzeća. Ovom problematikom ne trebajuse baviti samo razvojne stručne službe poduzeća,nego i određeni dio društva odnosno država u cjelini.

Efekti eksploatacije prometne infrastrukturesu različiti ovisno o stupnju općeg ekonomskograzvoja pojedine zemlje ili regije. Također, upojedinim slučajevima, zahvaljujući kvaliteti infra-strukture u nekim oblastima ona ima ekspanzivni ,dok u drugim područjima regresivni utjecaj. Usvakom slučaju izgradnja i modernizacija prometneinfrastrukture pomiče razvoj samog prometa a time ibrži razvoj turizma.U tom pogledu infrastrukturneinvesticije imaju inicijalni karakter razvoja turizma iomogućavaju brže aktiviranje turističkih kapaciteta.

Dakle, bez određene infrastrukture ne možese zamisliti ni sam tok turističkog razvoja pojedinezemlje. Međutim, kada govorimo o prometnojinfrastrukturi kao inicijalnom čimbeniku razvoja tur-izma, moramo imati u vidu da izgradnja i modern-izacija infrastrukturnih objekata pojedine zemlje iliregije ne utječe samo na razvoj te zemlje, odnosnopojedine privredne grane ili poduzeća za koje jeizravno podignuta, nego se pozitivni učinak toga širei višestruko odražava. To znači da ona ima višestruki utjecaj i širi razvojni karakter i dimenziju,jer infrastrukturni objekt izravno ili posredno koristi išira društvena zajednica.

Na osnovu toga koncept uporednog razvojaprometne infrastrukture i turizma a time isveukupnog gospodarstva podrazumijeva da je infra-struktura nerazdvojni dio svake privredne grane.Otuda zaokruživanje i poboljšanje kvaliteta prometneinfrastrukture svakako predstavlja jedan od presudnihrazvojnih faktora prometa i ekonomije u cjelini.



Razvojem i modernizacijom prometne infrastrukturestvaraju se uvjeti i za razvoj turizma i kvalitetno ipravodobno snabdijevanje stanovništva namirnicamai drugim artiklima iz dalekih zemalja. Takav razvojprometne strukture utječe i na podizanje novihnaselja i turističkih, trgovinskih i industrijskih cen-tara.

3. Prometna infrastruktura – važan faktorturističke ponude i potražnje

Infrastruktura zajedno sa prevoznim sredstvi-ma predstavlja glavni element dinamike razvojaprometa koja čini ponudu transportnih usluga. To senajbolje može objasniti činjenicom da su u ranijimcivilizacijama prva turstička putovanja ostvarena podnepovoljnim uvjetima, kako su dopustile prirodnepogodnosti. Proticanjem vremena transport je postaočimbenik velikih ljudskih seoba/migracija uzdinamični prevoz ljudi i roba i uspostavljanjekontakata medju ljudima različitih krajeva i regija, atime povećanjem bliskosti i mogućnosti efikasne isvestrane uzajamne saradnje. Saobraćaj je odlučujućifaktor turističkog omasovljenja svijeta i širenjamogućnosti posjećivanja i upoznavanja dalekihturističkih mjesta i zemalja.

Utjecaj prometne infrastrukture odražava sena više načina i ocjenjuje se sa različitih aspekatapoput:

1. Zadovoljavanje turističke potražnje po obuj-mu i kvaliteti ovisi o kvalitetu tehničkih priprema imogućnosti korištenja prevoznih sredstava. Turističkizahtjevi su različiti sa stajališta udobnosti prijevoza uraznim relacijama (specijalna oprema željezničkog,cestovnog, zrakoplovnog i vodnog prometa). To jeutjecalo na porast broja i proširenje strukturestanovništva koje sve više traži bolje turističkeusluge.2. Cijene i dalje predstavljaju značajan elementkorištenja prevoznih usluga u turističke svrhe. Razinacijena prevoza osjetno utječe na korištenje uslugapojedinih prevoznih sredstava za turističkaputovanja. Same cijene utječu na organizaciju sastavaputnika i izbor turističkih atrakcija. Često to je bilood presudnog utjecaja u realizaciji turističkih puto-vanja privatnim vozilima. Za vrijeme turističkesezone primjenjuju se određene politike cijena.

3. Izgradnja i modernizacija mreže prometneinfrastrukture jest prvotni i odlučujući element uokviru sustava prometa i inicijalni čimbenik razvoja

turizma. To omogućuje otkrivanje potencijalnihresursa za razvoj turizma. Izgradnjom infrastrukturnemreže obezbjeđuje se povezivanje turističke potražn-je i ponude. Stoga podizanje savremene prometneinfrastrukture je sastavni dio razvojne politike turiz-ma. U pomanjkanju prometne infrastrukture turističkiresursi ostaju nepoznati i neiskorišteni, a to je veomaizraženo na Kosovu, posebice u nekim područjimakoja obiluju povoljnim prirodnim pogodnostima zarazvoj zimskog i seoskog turizma.

4. Također važan faktor koji utječe na razvoj tur-izma predstavlja organizacija prevoza od straneturističkih putničkih agencija, napose u sezonskimlinijama i morskom turizmu (crnogorska i albanskarivijera), gdje se tijekom ljetne sezone cijene mijen-jaju nekoliko puta.

Proces turističkih usluga počinje u fazi priprema izavaršava se u fazi povratka kući, tj. počinje izavaršava se prevozom. Pored učešća prevoza uopćoj turističkoj potrošnji, on ostvaruje i određenedevizne efekte od stranih turista.

Najveći utjecaj na razvoj turizma na Kosovu imajupoduzeća cestovnog, posebice automobilističkogprometa. Uporedo s tim, sve više raste interesovanjeza korištenje usluga zrakoplovnog prometa uslijedenormnog smanjenja cijena usluga ove vrste prometa,dok se usluge željezničkog prometa na Kosovuveoma malo koriste, a uz to izuzetno slabo je razvijeni mnogo zaostaje u pogledu brzine, udobnosti i sig-urnosti u odnosu na zemlje regije.

Iako je željeznički promet najstarija grana prevozakoja je izazvala revoluciju u transportu i odigrala pio-nirsku ulogu u masovnom turističkom prometu, on jenajzaostaliji u poređenju sa drugim vrstama prevoza.O razvoju turizma putem željezničkog prometa naKosovu vrlo malo se može govoriti naročito poslijerata, jer je željeznička mreža i oprema potpunouništena tijekom rata, tako da i nakon osam poratnihgodina još uvijek nisu aktivirane neke željezničkelinije. Cestovni promet obuhvata najveći dioturističkog prometa na Kosovu, iako sve više cijenenaftnih derivata utječu na cijenu putovanja. Cestovnipromet ima prednost nad željezničkim zbog slo-bodnog izbora destinacije, eventualne promjeneodredišta i vremena putovanja. Cestovni prevoz jepribližio čovjeka prirodi za odmor i razonodu.Također izgradnja savremenih cesti je pod utjecajemekonomskog i turističkog razvitka, što se ogleda upreopterećenosti cestovnog prometa kao rezultat ner-



avnomjernog razvoja prevoznih sredstava, potražnjeza turističkim uslugama i prometnom infrastruktur-om.

4. Problemi razvija prometne infrastrukture na Kosovu

U oblasti prometne infrastrukture identifici-rani su brojni problemi koji duže vrijeme nisurješavani na adekvatni način. Kao najvažniji se izdva-jaju:• nedovoljno korištenje povoljnog prirodnoggeografskog položaja zemlje• tehničko-tehnološko zaostajanje kao važnaodrednica razvoja prometa• neracionalna i neefikasna organizacijaprometa• očiti dispariteti u strukturi razvoja prevoznihkapaciteta u odnosu na infrastrukturne kapacitete ipotražnja korisnika ovih usluga• strukturne promjene u sustavu prometa zeml-je koje su posebice došle do izražaja kod nera-cionalnog porasta cestovnog na uštrb željezničkogprometa• visoki troškovi prevoza za razvoj turizma itendencija njihovog daljeg rasta• nepovoljni položaj pojedinih grana prometa,prvenstveno željezničkog• oslabljeni položaj zemlje u pogleduuključivanja u međunarodni prevoz i integracije sazemljama regije• neravnomjerna regionalna rasprostranjenostpojedinih grana prometa (željeznički promet) i• nestabilni sistem poslovanja koji se ogledaneadekvatnim finansiranjem proširene reprodukcije uprometu.Rješavanje ovih problema obezbjeđuje normalno inesmetano funkcioniranje prometa. Razvoj prometa atime i turizma neposredno ovisi o razvojuinfrastrukture, koja je često inicijalni faktor pokretan-ja novih razvojnih programa turizma.

Prometna infrastruktura ima značajnu ulogu u pomi-canju ukupnog ekonomskog razvoja. Ona je izravnoutjecala na podjelu i stvaranje različitih razvojnihoblasti u regiji. Nemoguće je zamisliti ekonomskirast u nedostatku objekata prometne infrastrukture. Utakvim slučajevima pojavljuju se neposredneprepreke u razvoju normalnih životnih tokova a timei razvoju turizma.

Osnovna funkcija infrastrukture je stvaranje uvjeta zašto kraće regionalno i međunarodno povezivanje, kao

i sa turističkim, kulturnim, administrativnim i indus-trijskim centrima.U okviru prometne je i cestovna infrastruktura kojusačinjavaju putevi, oprema, prateći objekti, okomiti ivodoravni signali; žejleznička koja se sastoji odpruga, opreme, okomitih i vodoravnih signala,telefonskih uređaja, mostova, zgrada, pratećihobjekata , te zrakoplovna: objekti koji omogućavajuavionske letove; infrastruktura gradskog i vodnogprometa, kao i infrastruktura PTT prometa.

Dužina željezničkih linija na Kosovu iznosi 333 km,od toga 229 km su za osovinski pritisak od 20 tona,59 km za pritisak od 18 t. i 45km za tlak od 16 t. Upogledu brzine imamo slijedeće stanje: 265 km.razvija brzinu od 61 do 100 km/čas, dok 68 kmželeznice do 60 km na sat. Kosovska željeznica ima i97 km industrijskog i 126 km. staničnih pruga.8

Cestovnu mrežu Kosova čine 5.145 km, od čegaasfaltiranih puteva 2.120 km, ceste posute satucanikom 1.653 km i neprostretne ceste 1.372 km.

Aerodrom Priština ima slijedeću infrastrukturu:25.800 prostora za piste; 20.655 javni parking zavozila, 4.280 služebeni parking, 7.200 kargo park-ing, 631 garaže za avionsku opremu, 2.029 kargozgrade, 294 administrativne zgrade, 781 vatrogasneprostorije i sustav signalizacije i kontrole letova.9

Našoj zemlji manjka cestovna mreža višeg kvaliteta,naročito autostrade koje bi olakšale razvojmeđunarodne turističke ponude i potražnje. Razvoj iosavremenjivanje prometne infrastrukture će takođerpridonijeti uspostavljanju nekdašnjih veza Kosova sazemljama u regiji i šire.U sklopu razvoja turizma u zemljama regije, Kosovomora što prije da riješi brojne probleme prometneinfrastrukture i da se poveže sa jadranskom obalom,od koje ga dijeli samo 80 km. vazdušne linije.10Prema tome, prometna infrastruktura je ne samo bitanfaktor ekonomskog razvoja već i podsticajni elementdruštveno-ekonomske saradnje između dvije zemlje.Savremeni promet, cestovni hodnici kao najviša raz-ina prometne infrastrukture pojavljuju se kaoodgovarajući čvorovi razvoja država i glavnekohezivne arterije među državama.Kosovo treba da ima infrastrukturnu vezu više kate-gorije sa morem. Njegova perspektiva sastoji se uuspostavljanju veze Kosovo – Albanija prekocestovne i željezničke mreže.



5. ZAKLJUČAK

1. Iz prethodnog izlaganja i razmatranja problematikeprometne infrastrukture može se utvrditi da nije pos-tojala planirana dinamika razvoja infrastrukturnihobjekata, tako da su problemi rješavani od slučaja doslučaja. Uzrok tome treba tražiti prije svega u slabojorganizaciji prometnih poduzeća, odsustvu jasnogkoncepta i strategije dugoročnog razvoja,neadekvatnom načinu finansiranja i investiranja uproširenu reprodukciju ove djelatnosti,neusklađenosti ekonomskog sa infrastrukturnimrazvojem, pomanjkanju definiranih standarda irazvojnih prioriteta, te u vijekovnom zaostajanju ovedjelatnosti. Sve to neminovno je dovodilo donagomilavanja problema i nedostatka mnogihobjekata prometne infrastrukture zarad povezivanja surbanim centrima i zemljama regije. Uslijed toganedovoljni razvoj prometa predstavlja limitirajućifaktor daljeg razvoja turizma u zemlji i šire u regionu.

2. Sve veće urušavanje infrastrukture prije svegarezultat je neadekvatnog načina finansiranja, burnograzvoja gradova i naselja, podizanja raznih objekatapored magistralnih i regionalnih cesti zbognedostatka odgovarajućih urbanističkih planova itd.Zato je neophodno preduzimanje konkretnih korakakoji bi pridonijeli saniranju stanja i sprječavanja tešk-ih posljedica koje mogu nastupati ubuduće ukoliko seproblemi ne budu uspješno rješavali.

3. Kao što se vidi, problemi prometa i prometneinfrastrukture su brojni i veoma složeni, te njihovorješavanje iziskuje sistematsko angažiranje i znatnamaterijalna sredstva. Pokušali smo da u ovom raduprezentiramo neke karakteristike određenih ispecifičnih problema prometa na Kosovu.

4. Za razvoj turizma neophodan je i razvoj svih granaprometa, ovisno o geografskom položaju pojedinihpodručja. Razvoj turizma pojavljuje se i kao inicijal-ni faktor razvitka drugih privrednih grana (prometa,poljoprivrede, prehrambene i industrije pića, zanata idr.), tim prje što unaprjeđenje turizma i prometneinfrastrukture stvara uvjete za valorizaciju ikorištenje turističkih resursa.

5. Neka pitanja koja su analizirana u ovom radunesumnjivo zahtijevaju dalju razradu ili joštemeljitije proučavanje, i to ponaosob radi lakšegrješavanja problematike prometa u cjelini, koja ćepretežno ovisiti od ekonomskih i političkih kretanja uzemlji sa okruženjem i maksimalnog angažiranja svih

subjekata, intenzivnog korištenja stručnih ustanova iveće afirmacije na domaćem i međunarodnom tržištu.

LITERATURA1. Dr L. Antić:“Specifičnosti finansiranja komunalnecestovne infrastrukture“, Stambeno komunalnaprivreda, Zagreb, 1984.2. Dr H. Šošić:Ekonomska misao u razvojuprometa“, Informator, Zagreb, 1972.3. Dr Zvonimir Jelinović:“Borba za jadranskepruge“, Zagreb, 1972.4. Mr P.Krkić:Finansiranje razvoja društvenereprodukcije u putnoj privredi“, Savremena adminis-tracija, Beograd 1983.5. T.Dimovski:Društveno-ekonomski odnosi uputnoj privredi SR Makedonije“,Makedonskaakademija na naukite i umetnostite, Skopje 1982.6. Raporti i Ministrisë së Transportit dhePosttelekomunikacionit të Kosovës, nr.5/20077. Dokumentacija kosovske ]eleznice8. Raporti vjetor i Aeroportit ndërkombëtar tëPrishtinës, Prishtinë,2006.



Conclusion

1. From preliminaries analyses of the infrastructureproblems of communications, it can be observed thatit did not exist any dynamic of object development ofinfrastructure. The problems usually were dissolvingby case to case. This pretext can be based first in abad organization of communications development asresult of concept deficit for long-term development,falsely of financing and realization of investment forone extended reproduction in this activity. Also notharmonized of economic development and infrastruc-ture development, deficit of standards definitions andthe priority development, the inferiority throughoutthe centuries of this activity has affect making prob-lems which has as a result the deficit of a lot of infra-structures objects of communications for connectedbetween urban centre and other regional places. Onthat way the insufficiency development of communi-cations present as the limited factory for furtherdevelopment of tourism or regions abroad.

2. The destruction of infrastructure every day biggerand bigger is a result of not adequate choice of finan-cial method, the impetuosity development of citiesand locality, construction of a different object next tothe main street in the absence of not adequate plan-ning of development of cities and locality with a fastdynamic. It is necessary to undertake the concretesteps which would be contribute to regulate this con-dition, which can have a grave consequently on thefuture.

3. As we can see the communications problems andinfrastructures of communications are very complexand all inclusive, and the answer of this problemsneed engagement and a loot of money. We have triedin this presentation to present some of problemsexemplary and specifics for Kosovo.

4. For tourism development is necessary also thedevelopment of communications departmentsdepended in geographic position. The Tourism devel-opment is presented also as an initiator factor fordevelopment of other economics departments (com-munication, agriculture, drink industry, food industry,handicrafts etc.). That is why the tourism develop-ment and communications infrastructure create con-ditions to explore a tourist resources.

5. Undoubtfully some questions done in this analyzeneed analytic processing or detail treatment forevery case individually intentional to dissolve the

communication problems integrality, which especial-ly will be hang on from economic and politics devel-opment and maximal engagement of all subjects,intensive utilization of professional institutions suchas affirmation in place trade and internationaltrade.



SAŽETAK

U ovom radu autor predstavlja potencijale za razvojturizma u regiji Sandžak. Ovaj rad, takođe,predstavlja novi način vrednovanja i upotrebe resursau funkciji turističkog i opšteg samoodrživog razvojanovopazarskog kraja. Kako SWOT analiza predstavl-ja novi alat analize, mišljenja smo da se to može sma-trati novom tehnologijom u pristupu resursima. Radna principu SWOT analize predstavlja šanse, pred-nosti, opasnosti i nedostatke i moguće reakcije nanjih a sve u cilju što boljeg iskorištavanja postojećihresursa i povećanja konkurentske prednostiSandžaka.

Ključne reči: SWOT analiza, resursi, održivi razvoj,turizam.Key words: SWOT analysis, resources, sustainabledevelopment, tourism.

ABSTRACT:

In this paper the author presents the potential fortourism development in the region of Sanjak. Thispaper, also, presents a new way of evaluation and useof resources in the tourist and general sustainabledevelopment of Novi Pazar district. How SWOTanalysis is a new tool of analysis we have opinions tobe considered a new technology to access resources.Working on the principle of SWOT analysis is achance, advantages, disadvantages and risks and pos-sible reactions to them all in order to provide betterutilization of existing resources and increase compet-itive advantage of Sanjak.

UVOD

Potencijali za razvoj turizma na području Sandžakavrednovani su na osnovu zainteresovanosti tržištaturističke tražnje, odnosno masovnosti, za ponudomzasnovanom na raspoloživim prirodnim i antro-pogenim resursima i adekvatnom strukturomturističkih proizvoda, i to:"1. skijališta;2. jezera s priobaljem;3. urbanih centara4. tranzitne saobraćajnice;5. kulturno-istorijskih spomenka;6. reka - kao ribolovnih vodotoka;7. pećina i klisura - kao prirodnih retkosti i atrakcija;8. šumsko-lovnih kompleksa - lovišta;9. etno lokaliteta, saborišta i drugih običaja;10. zaštićenih prirodnih dobara; i11. banjskih mesta." [1]

Svi navedeni resursi nalaze se na teritoriji tri opštine- Tutin, Sjenica i Novi Pazar, s nejednakomzastupljenošću.

OPŠTA OCENA MOGUĆNOSTI RAZVOJATURIZMA

Izvršenom turističkom valorizacijom osnovnih fakto-ra turizma opštine Novi Pazar, Sjenica i Tutinutvrđene su prosečne i opšte vrednosti i turističkiznačaj po grupama faktora i njihovo dejstvo na razvojturizma. Za dobijanje opšte ocene mogućnostirazvoja turizma ovih opština izvršićemo uporednosumiranje dosadašnjih rezultata turističke valorizaci-je prirodnih, antropogenih vrednosti i materijalnebaze, s tim što ćemo dodati još i turističko-geografs-ki položaj koji nije ranije valorizovan ranije .

OCENA MOGUĆNOSTI I ANALIZA TURISTIČKIH RESURSAREGIJE SANDŽAKA

Rating FEATURES AND ANALYSIS REGIONS tourist resourcesSANDŽAKA

Selim Šaćirović,Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet.



Tabela 1.: Opšta ocena mogućnosti razvoja turizma uopštini Novi Pazar, Sjenica i Tutin

Izvor: Sopstvena obrada

Opšta ocena za novopazarski kraj ima dobru (2.92)opštu vrednost i regionalni i nacionalni turističkiznačaj ovih faktora. To pokazuje da postoje dobremogućnosti za razvoj svih vidova turizma. Međuanaliziranim faktorima najveći značaj imaju atropo-gene, a potom i prirodne vrednosti. Najnižu vrednostima turističko-geografski položaj, koji je umanjenpošto je potiskivan po značaju onih saobraćajnicakoje su zaobilazile ovaj kraj. Relativno nisku opštuvrednost ima materijalna baza, odnosno receptivnaosnova, infrastruktura i suprastruktura. Osim objeka-ta hotelijerstva vezanog za Novi Pazar, i jedan uSjenici veoma su malo prisutni receptivni objektivezani za turistička mesta i lokalitete koji posedujusolidnu opštu vrednost, a pogotovo su vrednaspecifična svojstva. Naročito nedostaju objekti saspecifičnom ponudom koja odgovara autentičnimelementima kulinarstva tenadaleko poznatim gostoprimstvommeštana ovog kraja. Među ostalimobjektima, posebno nedostaju onikoji bi omogućli razvoj raznih obli-ka rekreativnog turizma. Od pri-menjenih kriterijuma vrednovanjanajpovoljnije je ocenjenamogućnost iskorišćavanja kao iopšta svojstva turističkih faktoraopština novopazarskog kraja.Na osnovu izvedene turističke valorizacije uočava se

da je u pitanju opšti turistički značaj a to znači da jenovopazarski kraj regionalnog ranga, mada antropo-

gene i prirodne vrednostiimaju nacionalni značaj.Ali tusu zastupljeni i objekti kojiimaju i međunarodni značaj.Osnovni nedostatak se ogledau slabijem kvalitetu putevakoji vode do mesta saznačajnijtm turističkim vred-nostima, iako je pravacpružanja mreže povoljan, kaoi mnogo slabosti receptivneosnove turizma.Ispravljanjem ovihnedostataka novopazarskikraj, može steći odgovarajućiimidž u kontinentalnom turiz-mu Republike Srbije.

TURISTIČKA VALORIZACIJA PRIRODNIHKARAKTERISTIKA NOVOPAZARSKOGKRAJAAnalizom prirodnih karakteristka opština Novi Pazar,Sjenica i Tutin, utvrdili smo opšta i posebna svojstvatog prostora, koji se sada mogu turistički valorizovatii utvrditi opšte turističke vrednosti i turistički značaj.Za vrednovanje prirodnih karakteristika opština NoviPazar, Sjenica i Tutin uzeti su u obzir sledeći kriteri-jumi:- opšta svojstva,- specifična svojstva ili retkost,- atraktivnost pojedinih elemenata,- mogućnost njihovog turističkogiskorišćavanja (korisnost) i sadašnja konkurentnostna turističkom tržištu.

Tabela 2. Turistička vrednost i značaj prirodnihkarakteristika opština Novi Pazar, Sjenica i Tutin




Opšte ocene Turističko-Prirodne vred-nosti Antropo-

Materijalnabaza i tur.opremlien. Opšta ocena

geografskigene vrednos-

ti

položaj

Opšta svojstva 3 3 3,5 2 vlj.87

Specifična svojstva (retkost) 3.svi 3 3 2 vlj.87

Atraktivnost 3.svi 3 3 2.svi 3

Mogućnost turističkog isko-rištavanja 3.svi 3.svi 3,5 2.svi ožu.25

Konkurentnost - nivo razvi-jenosti 2 3.svi 3 2,5 vlj.75

Opšta vrednost i uticaj narazvoj turizma 2,5 3 3 2 2,62

Turistički značaj 2.svi 3 3 2 3.pro

Ukupno vlj.92 ožu.14 ožu.14 vlj.21 vlj.92

Kriterijumi vredno-vanja

Osnovneprirodnekarakteristike

reljef klima hidrografija biljni svet životinjski svet

Opšta svojstva 2,5 2 2.svi 2 2Spec. svojstva 3 2.svi 3 3 2

Atraktivnost 3,5 2 3.svi 3 2.svi

Korisnost 3 2.svi 3 2 2.sviKonkurentnost 2,5 2.svi 2.svi 2.svi 2

1. Opšta vrednost 2,5 2 3 2,5 2.svi2. Turistički značaj 3 2.svi 3 3 3

ukupno 2,85 2,28 2,92 2,57 2,35

Najveću opštu turističnu vrednost imaju hidrografija2.92, reljef 2.85, biljni svet (2.57). Potom sledi opštavrednost (zadovoljava klima -2,28), životinjski svet(2.35).

Ovakav redosled opštih svojstava proističe izčinjenice da se na prostoru novopazarskog krajanalaze reke, jezera i kraškavrela, koje omogućavajurazvoj ribolovnog i sportskorekreativnog turizma.H i d r o p o g r a f i j anovopazarskog kraja imaregionalni značaj kao što sureka Raška, Ibar i Uvac. Tusu i jezera Gazivode na Ibrui Sjeničko jezero na Uvcu.Ostali vodeni tokovi imajuviše lokalnikarakter.Najatraktivniji izvorje kraško vrelo reke Raškekoje se nalazi u neposrednojblizini manastira Sopoćani.Reljef i životinjski svet svojom vrednosnom ocenompokazuju da pružaju dobre mogućnosti za razvojraznovrsnih oblika turizma. Za razvoj planinskogturizma najveću mogućnost pruža Pešterska visora-van i planine kao što su Golija koja je proglašenaparkom prirode i Mokra gora koja pripada tutinskojopštini. [2] Raznovrsnost životinjskog sveta tj.prisutnost krupne i sitne divljači omogućava razvojlovnog turizma. Reke koje su bogate kvalitetnomribom omogućavaju razvoj ribolovnog i rekreativnogturizma. Ocena pojedinih elemenata prirodne sredinekoja označava njihov turistički značaj, pokazuje dahidrografija, reljef i životinjski svet imaju nacionalniznačaj, a ostali elementi regionalni značaj.

TURISTIČKA VALORIZACIJA ANTRO-POGENIH KARAKTERISTIKA

Iako je turistička vrednost subjektivna i promenljiva,posebno kada su u pitanju kulturna dobra, nju trebaizvršiti, pre svega zato što takav postupak zahtevapotreba za procenama budućeg načina, inteziteta ipravca korišćenja antropogenih vrednosti i razvojaodređenih oblika turističkog kretanja.

Turističku valorizaciju antropogenih karakteristikasmo izvršili koristeći iste kriterijume kao i kodprirodnih turističkih vrednosti, s tim što je izvršenizbor onih grupa kulturnih dobara koji je zastupljenna ovom prostoru. To su: arheološka nalazišta, pros-

torne kulturno-istorijske celine, ustanove kulture,spomenička obeležja i privredni objekti kao ambijen-talne vrednosti.Tabela 3: Turistička vrednost i značaj antropogenihkarakteristika opština Novi Pazar, Sjenica i Tutin


Maksimalnu opštu vrednost (3.92) prema našim pro-cenama imaju prostome kulturno-istorijske celinekoje podrazumevaju sakralne objekte - manastire,džamije, hamame i utvrđenja.

Posebno veliku vrednost poseduju "manastiriSopoćani, Đurđevi stupovi i Petrova crkva.Velikuvrednost imaju i spomenici islamske kulture , kao štosu: Altun Alem i Lejlek džamije kao i Gazi Isa-begovhamam koji predstavlja jedan od najstarijihsačuvamih objekata osnivača NovogPazara"[3].Najznačajnije tvrđave su: Vojno utvrđenjeRas i u samom centru Novog Pazara tri bedema iKula motrilja koja se nalazi u parku između dvautvrđenja palisadnog tipa. Od izuzetnog značaja je iAmiragin han koji se nalazi u samom centru gradakoji se i danas koristi u turističke svrhe".[4] Na drugom mestu su ustanove kulture čija prosečnavrednost iznosi 3,28, zatim druga spomen obeležjakoja imaju vrednost preko tri (3). Svaki spomeničkiobjekat podseća na događaje i prošla vremena,tako dauz odgovarajuću promociju mogu biti motivmasovnog obilaska turista. Spomen obeležja po svomznačaju mogu biti osnova održavanja turističkih man-ifestacija. Opštu vrednost - (preko dva,) zauzimaju arheološkanalazišta, koja nisu dovoljno istražena a itekakomogu biti značajna za posetu turista Tu se naročito



Arheološkanalazišta Prostorne

Ustanove kul-ture

Spomenobeležja Privr.

kulturno- objekti kao

istorijske ambijental

celine ne celine

Opšta svojstva 2 4 3 4 2

Spec. svojstva 2 4 3 3.svi 2

Atraktivnost 2 4 2 3.svi 2

Korisnost 1.svi 3.svi 2.svi 3 2

Konkurentnost 2 4 2.svi 3 2

1. Opšta vrednost 2,5 4 3 3 2.svi

2. Turist. značaj 2 4 2.svi 3 2

Ukupno 2 ožu.92 vlj.64 ožu.28 2.srp

ističe Smogućka pećina u kojoj su pronađeni materi-jalni ostaci iz paleolita, zatim, Rimska terma tj. starotursko kupatilo poznato kaostara banja koja se još uvekkoristi.

OCENA VREDNOSTIM A T E R I J A L A N EOSNOVE TURIZMA

Pri valorizaciji materijalneosnove turizma uzeti su uobzir isti kriterijumi, odnos-no atributi kao i kod prirod-nih i antropogenih vrednosti - opšta svojstva,specifična svojstva, atraktivnost, nivo razvijenosti imogućnost turističkog korišćenja. Smatramo da ovikriterijumi mogu da na pravilan način ocene značajmaterijalne baze za turizam. Navedeni kriterijumi sukorišćena za ocenjivane najvažnijih elemenata mater-fjalne baze. Najpre je uzeta u obzir prostoma organi-zacija objekata koja pokazuje da li je njihova lokaci-ja i razmeštaj vezana za najatraktivnija turističkamesta, lokalitete i turističke puktove kao i da li su oniu dobroj vezi sa najvažnijim saobraćajnicama. Drugielemenat čine turistički objekti sa specijalnomponudom koji svojim sistemom usluga treba da buduuklopljeni u one specifičnosti ovog kraja koja sunajatraktivnija sa turističkog stanovišta. Trećielemenat je uređenje i opremljenost prostora. Ono bitrebalo da pokazuje koliko su objekti materijalnebaze po svom uređenju i opremljenosti u skladu sazahtevima sadašnjeg vremena, kao i koliko su uklo-pljeni u tradiciju samog kraja. Pošto se ova tri ele-menta pretežno odnose na receptivne objekte, odnos-no objekti hotelijerstva i restoraterstva, kao četvrti ipeti elemenat stavili smo objekte infrastrukture isuprastrukture. Turistička infrastruktura u užem smi-siu obuhvata putnu mrežu i prateće objekte, vodovod,kanalizaciju i objekte za snabdevanje električnomenergijom. Infrastruktura u širem smislu obuhvataparkove, šetališta i vidikovce; sportske objekte; kon-gresne dvorane itd. Suprastruktura podrazumevauglavnom trgovinske i zanatske objekte koji mogubiti u funkciji turizma.

Tabela 4. Materijalna baza i turistička opremljenostopština Novi Pazar, Sjenica i Tutin


Tabelarni pregled ocenjivanja pokazuje da većinaelemenata materijalne baze imaju opštu turističkuvrednost - zadovoljava, što govori o tome da materi-jalna baza ima najviše nedostataka u odnosu navećinu drugih faktora razvoja turizma. Najviša ocenaima suprastruktura (3.14), dok ostali elementiuglavnom imaju ocenu dva ili približno dva ipo.Posmatrajući kriterijume valorizacije, uočavamo dasu najvrednija opšta svojstva objekata, zatim sledenivo razvijenosti i mogućnosti turističkog korišćenja.U skladu s opštim stanjem materijalne baze, turističkiznačaj, kako se moglo i očekivati, ima turističkiznačaj regionalnih razmera. Suprastruktura tj.trgovinski i zanatski objekti mogu biti u funkcijiturizma i imaju nacionalni značaj, jer Novi Pazar imadugu tradiciju kada je u pitanju trgovina i zanatstvo.

SWOT ANALIZA

Da bi se ostvarili navedeni ciljevi neophodno je da sepristupi procesu planiranja marketing aktivnosti kojiima više faza. Dijagnoza, prognoza, SWOT analiza,ciljevi marketinga. marketing strategija, budžet, mar-keting MIX program i kontrola su faze planiranjamarketing aktivnosti. U okviru procesa planiranjajedan od važnih faza je i već pomenuta SWOTanaliza.

Ova skraćenica je nastala od engleskih reči: "Strenght(jačina), Weaknesses (slabosti), Opportunities(šanse), i Threats (pretnje). Determinisanje oveskraćenice nas uvodi u suštinu analize."[2] Za svakiproizvod ili preduzeće, u našem slučaju to jeturistička valorizacija novopazarskog kraja, potrebnoje odrediti njegove jake tačke (interne sposobnosti) islabe tačke (interne slabosti) sa jedne strane, a sa



Kriterijumi vrednovanjaProstorna

organizacija Turistički Uređenje i Infrastru-kturaSupra-struktu-

ra

objekti sa opremljenost

specijalnom prostoraponudom

Opšta svojstva 2.svi 2 2.svi 2 3.svi

Spec. svojstva 2 2 2 2 3

Atraktivnost 3 2.svi 2 2.svi 3

Nivo razvijenost 2 2 2 2 3

Mogućnost tur. korišćenja 3 2 3 2 3

1. Opšta turis. vrednost 3 2 2,5 2 3.svi

2. Turist. značaj 2.svi 2.svi 3 2.svi 3

Ukupno vlj.57 vlj.14 vlj.42 vlj.14 ožu.14

druge strane neophodno je analizirati i eksternne mogućnosti, a to su šanse i pretnje iz okruženja. Tačnijetreba odrediti koji su to resursi sa kojima raspolaže Nacionalni park; koji su to nedostaci koje treba otkloni-ti; koje su to šanse iz okruženja koje bi ovaj proizvod mogao da iskoristi, i koje su to pretnje koje treba izbećida biopstaoi i što bolje se pozicionirao na tržištu u budućnosti.Tabela 5.: Swot analiza turistička valorizacija novopazarskog kraja



Jake tačke novopazarskog kraja Iskorišćenost resursa

Dobar turističko - geografski položaj ipoložaj u odnosu na emitivna područja

Blizina i prolazak važnih saobraćajnica kao što su ibarska magistrala i dobra mreža i uopšte putevadeterminišu jak komunikativni faktor

Dobar mikrolokacijski položaj ipristupačnost najatraktivnijih lokaliteta

Relativno dobri asfaltni putevi, ibarska magistrala povezuje Novi Pazar-Ribariće-Tutin. Asfaltni putevidrugog reda povezuju Novi Pazar-Sjenicu, Novi Pazar-Goliju, i bliži lokaliteti oko Novog Pazara kaošto su Sopoćani, Đurđevi Stupovi, Jezero Gazoivode na Ibru, Mokra Gora, Srednji tok Ibra i Pešter.

- Ambijent

Raznovsrni oblici reljefa, naročito na pešterskoj visoravni, doline reka koje su poznate po klisurama ikanjonima a među njima najpoznatiji kanjon Uvca. Bogatstvo biodiverziteta to jeste raznovrsnelistopadne i četinarske šume, a od najvećeg značaja je relikt piramidalna jela koja se nalazi u pod-nožju Javora.

Povoljni klimatski uslovi u određenimgodišnjim dobima

Umereno - kontinentalni klimat sa svojim klimatskim elementima, omogućava prijatan boravak na plan-inama u letnjem periodu a u zimskom periodu hladna planinska klima na Pešterskoj visoravni i navisokim planinama kao što su Golija i Mokra Gora pružaju izvanredne uslove za razvoj planinskog tur-izma.

Bogatstvo biljnog i životinjskog sveta

Novopazarski kraj raspolaže bogatim biodiverzitetom tj. sve vrste listopadnih i četinarskih šuma suprisutne, a apostoje i endemne vrste kao što je piramidalna jela koja se nalkazi u prirodnomrezervoatu Paljevina u sjeničkoj opštini. Približno 1600 biljnih vrsta i nekoliko stotina životinjskih vrstanastanjuje prostor novopazarskog kraja. Od životinjskih vrsta posebno se ističe beloglavi sup koji jenastanjen u kanjonu uvca.

Lekovite vode

U neposrednoj blizini novog pazara nalaze se dve termalne i termomineralne vode. To su:novopazarska banja čija temperatura iznosi 54°C i kao takva pruža velike mogućnosti za razvojbanjskog turizma i Rajčinovićka banja koja je ujedno i topla i hladna tj. trmalna i mineralna voda, a ono

Jezerske akumulacije

Poznate veštačke akumulacije nalaze se na rekama Ibru i Uvcu i nekoliko manjih jezera koje spadajuu grupu kraških jezera na pešterskoj visoravni. Veći broj ovih jetera su povremena a manji broj sustalna jezera. Jezero Gazivode i sjeničko jezero predstavvljaju svojevrstan resurs za razvoj kupal-išnog turizma u kombinaciji sa sportsko-rekreativnim i ribolovom.

Bogatstvo kulturno - istorijskih spomenika

Dolina Raške predstavlja dolinu srednjovekovnih spomenika i vojnih utvrđenja. S pravom se kaže daje ova dolina ,,dolina vekova“ najpoznatiji manastir u novopazarskom kraju jesu Sopoćani koji je podzaštitom UNESK-a zatim Đurđevi Stupovi i Petrova crkva. U nepostrdnoj blizine jezera Gazivode

Lekovito bilje

Novopazarski kraj naročito pešterska visoravan kao i planine Golija, Giljeva, Mokra gora i druge suveoma bogate raznovrsnim lekovitim biljem koje se u ovom kraju često bere i koristi se zatradicionalan način lečenja.

Slabe tačke novopazarskog kraja Moguće reakcije na slabosti

Nepostojanje jasne vizije upravljača, kao idržave o turističkom aktiviranju ovog pros-tora

Treba jasno sagledati mogućnosti turističkog aktiviranja ovog prostora, jer je on ipak od nacionalnogznačaja, koje bi pored postojećih grana i razvojem turizma moglo bi se doći do većeg profita.

Nedovoljan kvalitet turističkih proizvoda iprograma

Raditi na poboljšanju turističkih proizvoda u pogledu njegovog kvaliteta. kao i formiranje odgovarajućihprograma koji bi zadovoljili turističku tražnju

Stanje smeštajnih kapaciteta Renovirati postojeće objekte te urediti neposrednu im okolinu kao i dopunu sadržaja istih

Neiskorišćenost prostoraIskoristiti postojeći prostor za pravljenje i uređenje platoa za piknik, parkinga, staza zdravlja tj. uradititrim staze i ostale dopuske elemente za potrebe turizma

Slaba turistička opremljenostPostavljanje informativnih tabli, karti, česmi, klupa, toaleta, suvenirskih radnji. potpuno funkcionisanjeturističko -informativnog centra

Nepostojanje turističke agencije ineaktivnost opštine u okviru turističke val-orizacije novopazarskog kraja

Formiranje turističke agencije na nivou novopazarskog koja bi se bavila organizacijom turizma u ovojregiji

Slaba marketinška aktivnost

Poboljšanja promocione aktivnosti kroz kombinovanje instrumenata promocionog mixa, za postojećeturisičko - ugostiteljske objekte i sportsko - rekreativne sadržaje uz prethodno poboljšanje turističkogproizvoda.

Šanse iz okruženja Poželjne reakcije

ZAKLJUČAK

Polazeći od osnovnih ciljeva, strategijskoopredeljenje je da domaćinski turizam predstavljaosnovni vid organizacije turističkih smeštajnihkapaciteta, naročito na ruralnom području - "u kon-taktnim zonama skijališta, akvatorija, speleoloških ietno lokaliteta, šumsko-lovnih kompleksa izaštićenih prirodnih dobara, ali i u banjskim mestimai urbanim centrima." [3] Time bi se omogućilo i stim-ulisalo zapošljavanje i aktiviranje lokalnogstanovništva, naročito zadržavanja mlađeg, rad-nosposobnog stanovništva i aktiviranja ženskog delaradnog kontigenta na ruralnom području.To podrazumeva odgovarajuće politike usmerene nazaštitu interesa lokalnog stanovništva, krozpunopravno i aktivno učešće u procesu razvoja turiz-ma preko objedinjenog angažovanja nadomaćinskom turizmu i proizvodnji i plasmanupoljoprivrednih proizvoda kroz trpezu, kao sastavnogdela usluga domaćinstva. Da bi se ovaj procespokrenuo, nužno je da se seoska domaćinstvaorganizuju u seosku turističko-poljoprivrednu koop-erativu/asocijaciju.Drugo strategijsko opredeljenje je da najatraktivnije inajkomercijalnije prostore turističke ponudenovopazarskog kraja, posebno skijališta i akvatorije,treba zaštiti u skladu sa novim zakonskim rešenjimau oblasti turizma i usmeravati razvoj na tim prostori-ma, pre svega uz podršku zemljišne politike.Dominantni vidovi turizma u formiranju specifičneturističke ponude u novopazarskom kraju biće alpskoi nordijsko (na Pešterskoj visoravni) skijanje i zimskisportovi, rekreacija i sportovi na vodi, kulturološki,tranzitni, speleološki i ekološki turizam, sa komple-mentarnim vidovima turizma - etnološki, lovni,ribolovni i banjski turizam.

LITERATURA

[1] Grupa autora: Strategija dalekosežnog održivograzvoja opština Novi Pazar, Sjenica i Tutin, Svodnastudija, Novi Pazar, 2004.[2] Plojović Š.: Elektronsko poslovanje, Akademacgroup d.o.o., Novi Pazar, 2008.[3] Lješević M., Đurić S. I Šabić M.: Prirodni poten-cijali održivog razvoja novopazarskog kraja. Zbornikradova: Lokalna samouprava i planiranje i uređenjeprostora i naselja, Geografski fakultet, Asocijacijaprostornih planera Srbije, Beograd, 2004.



Široka kontraktivna zona sa najvećimnaseljima iz okruženja

Sve veća urbanizacija u gradovimaOčuvati prirodu, i uz odredene sadržaje pretvoriti ovaj prostor parka u regionalnu oazu odmora irelaksacije i ,,bega" iz bučnih i zagađenih gradskih celina

Veoma atraktivna seoska naselja u ovomkraju

Veliki broj sela ovog kraja naročito na pešterskoj visoravni naročito u području planina koje se nalazena većoj nadmorskoj visini koje se nalaze u prelepim ambijentima pružaju izvanrednu mogućnost zarazvoj seoskog ili eko turizma

SAŽETAK

Kao veliki izlog podataka i efikasan i jeftin meha-nizam za prikupljanje informacija o svemu i sa bilokojeg mesta u svetu, Internet predstavlja izvor skojim, ni izdaleka, ne može da se poredi nijedna bib-lioteka. Kao metod slanja i primanja tekstualnih,slikovnih i glasovnih poruka između svihpriključenih pojedinaca, komercijalnih organizacija,vladinih tela i institucija, Internet može da istisnemnoge tradicionalne primarne tehnike prikupljanjapodataka. Taj proces već je otpočeo. Ipak, naInternetu još postoje ozbiljni nedostaci kojiograničavaju njegovu primenu u tržišnimistraživanjima. Oni će vremenom biti otklonjeni iistraživačka industrija će zasigurno usvojiti Internetkao važnu istraživačku tehniku. Jedan od najvećihpodsticaja da se ti problemi reše biće potreba zaistinski globalnim istraživačkim tehnikama, da bi sezadovoljili zahtevi globalnog marketinga. Internet je,kao i telefon, sredstvo za globalizovanje prikupljanjapodataka.

Ključne reči: informaciona tehnologija, Internet,istraživanje tržišta, marketing. Key words: information technology, competitiveadvantage, market position

ABSTRACT:

As a great showcase and an effective and inexpensivemechanism for collecting information on all and fromanywhere in the world, the Internet is the source ofwhich, even remotely, can not be compared nolibrary. As a method of sending and receiving text,

image and voice messages from all connected indi-viduals, commercial organizations, government bod-ies and institutions, the Internet can istisne many tra-ditional primary data collection techniques. Thisprocess has already started. However, on the Internet,there are still serious deficiencies that limit its appli-cation in market research. They will be eliminatedover time and research industry will certainly adoptthe Internet as an important research technique. Oneof the biggest incentives to resolve these problemswill be a need for a truly global research techniques,to meet the requirements of global marketing.Internet, as well as phone, globalizovanje tool fordata collection.

1.UVOD

Najvrednije karakteristike Interneta za istraživače susledeće:o elektronska pošta (e-mail);o diskusioni forumi;o protokol za prenos fajlova (FTP);o bilteni;o provajderi on-lajn usluga;o svetska mreža (World Wide Web).Prvih pet nude organizacije koje obezbeđuju pristupInternetu, koristeći kao sredstvo komunikacije samInternet. Poslednja je velika mreža veb sajtova u stal-nom širenju, kojoj se pri-stupa preko Interneta.

2. Istraživačke prednosti Interneta

U literaturi nalazimo brojne razloge koji se navodekao opravdanje za korišćenje interneta, jedan takavrazlog je i to što "mogućnost smanjenja troškova ibrzina procesa prikupljanja podataka, uz poboljšanje

Mogućnosti i pravci primene informacionih tehnologija u procesuistraživanja tržišta

Possibilities and directions for application of information technology inthe process of market research

Senad Bušatlić, Univerzitet u Novom PazaruŠemsudin Plojović, Univerzitet "Braća Karić"



kvaliteta istraživanja sigurno će privući istraživače dakoriste Internet." (2,128) On, još uvek, ne možezadovoljiti sve istraživačke potrebe, ali poseduje bro-jne prednosti, od kojih su neke jedinstvene.Istraživačke prednosti Interneta su sledeće:a) uštede;b) mali pristupni troškovi; c) globalna pokrivenost; d) interaktivnost; e) brzina;f) pristup izvorima g) prezentacije;h) pogodnost.

a) Uštede

Kao i kad je reč o slanju poštom i telefonskim pozivi-ma, upotrebom Interneta mogu da se smanjeistraživački troškovi i to zahvaljujući sledećem:o skraćivanje vremena pretraživanja po bib-liotekama;o eliminisanje troškova ispitivača;o eliminisanje troškova nadzora ispitivača;o skraćenje vremena štampanja ili slanja poš-tom;o smanjenje troškova unosa podataka.Međutim, Internet nije besplatan medij. Za profesion-alno istraživanje na Internetu potrebno je ulaganje uhardver i softver. Pored toga, tu su i komunikacijskitroškovi. Neka ulaganja amortizuju se tokomodređenog broja istraživanja, pa su moguće izvesneuštede.

b) Mali pristupni troškovi

Interent istraživanje može da se sprovede na osnovuminimalnog broja izvora. Male organizacije sdovoljno jakim kompjuterima mogu doći do podata-ka pretraživanjem mreže, poslati upitnike elektron-skom poštom i preko Interneta i analizirati nalaze.Terensko ispitivanje i nadzor nisu potrebni.

c) Globalna pokrivenost

"Internet veze su već globalne i kako se budepovećavao broj priključaka smanjivaće se sadašnjajednostranost primene povezana sa SjedinjenimAmeričkim Državama. Međunarodna telefonskaistraživanja postoje već dugo, ali su relativno skupazbog troškova telefonskih veza i potrebe da seangažuju ispitivači sa znanjem stranih jezika."(6,159) Zahvaljujući širenju Interneta, međunarodnaistraživanja zasnovana na upitnicima biće znatno jef-tinija.

d) Interaktivnost

Upitnici na Internetu mogu da budu interaktivni i dase na taj način kombinuju prednosti tradicionalnihupitnika poslatih poštom i telefonskih i ličnih inter-vjua.e) Brzina

Internet istraživanja su znatno brža od standardnih.Pripremljenim upitnicima mogu istovremeno da pris-tupe ispitanici širom sveta, bez problema sa zastojimau dostavi pošte ili zahteva za vremenom neophodnimispitivačima da stupe u vezu sa ispitanicima. Upitnicise vraćaju u formi podesnoj za trenutnu obradupodataka. Takođe, kad je reč o sekundarnim istraži-vanjima, Internet nudi trenutni pristup sajtovima kojimogu da se preuzmu i dalje obrađuju i uključuju uizveštaje.

f) Pristup izvorima

Što se tiče sekundarnih izvora, zahvaljujući Internetu,znatno je uvećan broj raspoloživih izvora. Na websajtovima nalazi se više podataka nego u najboljeopremljenim bibliotekama.

g) Prezentacija

Upitnici na Internetu mogu da sadrže znatno višeinformacija od konvencionalnih. U njih mogu bitiubačene slike (nepokretne i pokretne) i zvuk, kao istandardni tekstualni delovi. Zbog toga Internetpredstavlja privlačnu mogućnost za istraživanja ukojima opisni materijal treba da bude prikazan preprikupljanja reakcija, kao što je slučaj u istraživanji-ma u vezi sa testiranjem proizvoda i oglasnih poruka.

h) Pogodnost

Kad se govori o upitnicima poslatim elektronskompoštom ili na Internetu, ispitanici mogu sami daodaberu vreme odgovaranja, za razliku od telefonskihi ličnih intervjua, koji mogu biti nametljivi. Sve jemanje razumevanja za pozive ispitivača u večernjimsatima odmora, zato mnogi često uključujuautomatske sekretarice i uređaje sa govornom poš-tom. Taj problem može donekle da se izbegne rez-ervisanjem vremena poziva, ali su Internet ili e-mailupitnici bolja i zanimljivija zamena za njih.

3. Nedostaci InternetaKad je reč o istraživanjima, glavni nedostaciInterneta su sledeći:a) neodgovarajući uzorci;b) usaglašenost;c) verifikacija podataka;d) virusi.a) Neodgovarajući uzorci



Zbog sadašnje strukture baze korisnika Internetateško je dobiti podatke od istinski slučajnih ilireprezentativnih uzoraka ispitanika, osim uslučajevima kad je predmet istraživanja povezan sasamim Internetom ili sa temama koje se odnose naispitanike priključene na Internet. Uzorkovanjekompanija, naročito velikih američkih firmi, prekoInterneta uspešnije je od uzimanja uzoraka pojedi-naca, prosto zato što su mnoge korporacijepriključene na mrežu.Međutim, situacija se brzo menja. Istraživanja uSjedinjenim Američkim Državama, gde se procenjujeda 24% domaćinstava ima pristup kompjuterimapriključenim na Internet, pokazuju da se smanjujerazlika između populacija priključenih na mrežu ionih koji to nisu. Ne iznenađuje da se veliki deo dosadašnjih Internetistraživanja odnosi na korišćenje samog Interneta,prikupljanje reakcija na sajtove na mreži i testiranjetema zanimljivih IT profesionalcima. Takođe, "mrežaje veoma vredna za istraživanje stavova i zahtevaonih koji Internet koriste kao medij za kupovinu,odnosno za elektronsku trgovinu"(5,52). Porast brojaprivatnih i poslovnih Internet priključaka delimičnoje podstaknut namerom da se koristi za potrebetrgovine, posebno kad je reč o proizvodima kojekupci ne moraju da vide pre isporuke, uključujućiknjige, cveće, muzičke kompakt diskove, rezervacijeputovanja i mesta za zabavu, ali će se sigurnoproširiti i na artikle koji se već prodaju porudžbinamapoštom. Kupci preko Interneta automatski su poznatiisporučiocu i on je u idealnoj poziciji da im postavipitanja pomoću Internet istraživanja. ZahvaljujućiInternetu, skraćuju se komunikacijske linije izmeđuisporučilaca i kupaca, i izbacuju posrednici poputprodavaca na veliko i prodavaca na malo, štoomogućava preoblikovanje tržišta i pristupisporučiocima informacija koje su im potrebne da biodredili kako da prilagode svoje ponude zahtevimapojedinačnih kupaca. U tom smislu, upotrebaInterneta za istraživačke potrebe predstavlja sastavnideo trgovine preko Interneta i razvijaće se zajedno snjegovom primenom za trgovačke svrhe.Drugi je problem što, kao i kod svih istraživanja kojazavise od dobre volje ispitanika da odgovaraju naupitnike, postoji opasnost da će uzorci bitijednostrani, jer ih čine oni koji imaju poseban razlogda učestvuju u istraživanju, obično taj što su posebnonezadovoljni ili izuzetno zadovoljni uslugom u vezi sproizvodom ili isporučiocem.Taj problem uzorkovanja može da se prevaziđe, alipo visokoj ceni. Domaćinstvima u sastavu uzorkakoja učestvuju u potrošačkim panelima i, samim tim,

preuzimaju obavezu da daju veliki broj informacijatokom određenog perioda, može da se obezbedipotrebna oprema za slanje informacija istraživačkojkompaniji. Pošto se cene opreme smanjuju, tamogućnost će postajati sve privlačnija kao sredstvoda se ubrza korišćenje Interneta kao složenog meha-nizma za prikupljanje podataka.

b) Usaglašenost

Za efikasno istraživanje na Internetu neophodno je daispitanici poseduju potrebnu kompjutersku opremu ida budu kompjuterski opismenjeni, kao i da taoprema bude odgovarajućeg kvaliteta i dovoljno brzakako bi preko nje mogle da se prime i prikažu poslateslike. Biće potrebno još vremena da elektronske slikedostignu kvalitet štampanih, a na pojedinim kompju-terima taj problem je još složeniji zbog manjkavostisame opreme. Jedna od njih je i sporost prilikomprijema i slanja, pa se događa da se ispitanik dosađujei konačno izgubi volju da se uključi i popuni upitnik.

c) Verifikacija podataka

Sekundarni podaci sa Interneta mogu poticati iz bilokojeg izvora, pa ih pre prihvatanja treba pažljivoproveriti. To može da se učini, ali postoje i ozbiljnijiproblemi u vezi sa verifikovanjem odgovora naInternet upitnike, kao što će biti pokazano (kasnije.Oni nastaju zbog nedovoljne kontrole, kao u svimistraživačkim pristupima bez direktnog uticajaistraživača ili ispitivača. U Internet istraživanjimaveć se javlja problem višestrukih odgovora (kadapojedinac odgovara na upitnik više puta kako bi uti-cao na nalaze istraživanja), kao i fiktivnih odgovora.

d) Virusi

Opasnost od unošenja virusa postoji svaki put kada sekompjuter povezuje na mrežu, pa ni Internet nijeizuzetak. Korisnici elektronske pošte redovno raz-menjuju upozorenja o posebno neugodnim virusima,ali rizik od zaraze može da se svede na najmanjumoguću meru instaliranjem antivirus programa. Ipak,izvesni korisnici posebno se plaše virusa, što možeuticati na njihovu spremnost da učestvuju u Internetistraživanjima.

4. Korišćenje Intraneta

To je interni oblik Interneta koji se koristi za prikupl-janje i slanje podataka unutar organizacije. Kaozamena za tradicionalniji informacioni menadžmentsistem, intranet ima brojne prednosti. On je interakti-van, može se povezati sa Internetom, obično je lakšiza korišćenje i dostupan osoblju koje ima pristup



kompjuterima. "Intranet postaje sastavni deo korpo-racijskog sistema menadžmenta zasnovanog na poz-navanju tržišta preko kojeg se informacijeprikupljaju, obrađuju, čuvaju i distribuiraju."(4,22)Oni mogu da postanu centralno skladište svih mar-ketinških informacija i da služe kao veza izmeđuodgovornih za prikupljanje informacija i njihovihkorisnika, bilo da je reč o menadžmentu ili prodaji.Intranet može da bude središnja tačka internog proce-sa analize podataka i da podstakne osoblje da unosiinformacije u centralnu bazu podataka.

Zahvaljujući interaktivnim mogućnostima, intranet jepogodan za istraživanja u vezi s merenjem zado-voljstva osoblja i njihovog mišljenja o menadžmentui odlukama rukovodilaca.

5. Sekundarna istraživanja na InternetuIako mnogo onoga što se nalazi na mreži može da seobezbedi i drugim sredstvima, postoje i podaci kojimogu da se nađu samo na Internetu. Zbog lakoćekreiranja web sajtova mnoge kompanije su sastavileportfolije informacija o svojim aktivnostima,nedostupne pomoću konvencionalnog pretraživanja.Štaviše, činjenica da pretraživanje izvora širom svetamože da se obavi iz kancelarije, bez uslovljavanjakupovinom kao što to čine biblioteke, daje Internetuznatnu prednost u smislu pogodnosti i sveobuhvat-nosti.Pretraživanja po Internetu podsećaju na lavirint kojimože da zbuni početnika, ali uz veliku mogućnost daće ono što se nalazi na mreži konačno biti i nađeno.Sajtovi i usluge su povezani vidljivim i nevidljivimvezama, što znači da, krećući se određenim linijama,može da se stigne do istog odredišta. To znači da seupornost obično isplati, čak i ako se, tokom potrage,načine izvesne greške.Na Internetu se nalazi mnogo podataka, a klasifiko-vanje njihove podesnosti za istraživanje obavlja se nasledeći način. "Postoje posebno dobre usluge za onekoji tragaju za kompanijskim informacijama, a ima imnogo sajtova sa sadržanim podacima koji zadovol-javaju potrebe prikupljanja poslovnih podataka."(3,238)Glavni problem u vezi sa Internetom kao izvorominformacija nastaje zbog njegove veličine i brzinekojom se širi. Ako se zna da na njemu postoji petstomiliona već dostupnih strana podataka i da se svakogmeseca doda pedeset hiljada novih do-mena, onda neiznenađuje da je pristup problematičan. Drugiproblem je verifikovanje tačnosti dobijenih podataka.Uzimajući u obzir veličinu Interneta, treba izbegavatipretraživanja za svako istraživanje. "Za otkrivanje

nekih sajtova potrebno je dosta vremena isposobnosti pa, ako je verovatno da će se oni ponovokoristiti (to je obično slučaj sa istraživačima koji radeu određenim poslovnim sektorima), treba zabeležitigde se oni nalaze".(5,55) To može da se učini ručno,ali oni koji se redovno bave pretraživanjima mogu daupotrebe veoma korisne bukmark sajtove i da postavesajt monitore koji signalizuju kada dođe do promenaili priliva novih informacija.

6. Mogućnosti pretraživanja podatakaIako postoje štampani primerci adresara veb sajtovana mreži (Yellow Pages), uobičajeni i najefikasnijimetod za identifikovanje informacija je pomoćupretraživača (videti dalje u tekstu). Izdavači adresaramoraju da budu selektivni, pa čak i tada imajupoteškoća da održe korak zbog velikog broja novihsajtova. Mašine za pretraživanje identifikuju sajtove,pod uslovom da su napisani jezikom koji onerazumeju. Nažalost, mašine su slabe čak i za vidljivumrežu i povezuju se samo s malim brojem sajtovaspecificiranih tokom pretraživanja. Glavni problemje brzina kojom se mreža povećava i promene koje sena njoj događaju, pa je zbog toga nemoguće označiticelokupnu mrežu i održavati njenu ažurnost. Tajproblem se donekle rešava zahvaljujući posrednicimakoji prave kombinovane sajtove spajajući podatke oodređenim temama i ugrađuju hiperlinkove sa origi-nalnim sajtovima. Na primer, www.Research.compruža usluge korisnicima tržišnih istraživanja itržišnim istraživačima.

7. Pouzdanost informacija preuzetih sa InternetaVeoma je važno verifikovanje informacija sa Internetsajtova. Nema nikakve kontrole nad sadržajemInterneta i, mada je veliki deo dostupnih podataka iinformacija tačan i koristan, ima i dosta neupotre-bljivog. "Otvorenost Interneta privlači mnogoneobičnih ljudi koji je koriste kao jeftin način da videodštampano svoje ime"(1,672). To znači daistraživači koji koriste Internet treba da stvore meha-nizam za proveru kvaliteta identifikovanih informaci-ja . Osnovne provere koje treba da se izvrše ne razlikujuse mnogo od onih koje se koriste za verifikovanjesvih objavljenih podataka i obuhvataju sledeće:o autor;o izdavač;o web sajt; o datum;o svrha; o metodologija;o unakrsna provera.



8. Značaj istraživanja tržišta turističkih usluga uNovom Pazaru

Obim i dinamika turističkog prometa do 90-tih god-ina 20. veka imali su tendenciju umerenog rasta.Posle 90-tih godina sa raspadom Jugoslavije i ratnimsukobima koji su se desili u okruženju, uticali su daturistički promet naglo opadne. U skoro svim smešta-jnim kapacitetima zabeleženi su porasti brojanoćenja, zabeležen je i rast inostranih turista,posebno u banjskim mestima. Turističkim prometombili su obuhvaćeni i gosti čiji je boravak vezan zaposlovne aktivnosti. O broju noćenja, to jest oturističkom prometu u privatnim smeštajnimkapacitetima ne može se doći do tačnih podataka.Zbog njihove neažurnosti, jedino možemo imati nauvid podatke turističkog preduzeća "Lipa" i hotela"Borići" u Sjenici.

Ostvarena noćivanja gostiju na teritoriji NovogPazara od 1994-2006

Izvor: Podaci dobijeni u TP "Lipa" Novi Pazar

Može se primetiti da je broj domaćihgostiju od 1994 - 2006. godine unaglom opadanju, a stranih turista jebilo najviše 2002. godine i može sepratiti iskorišćeni kapacitet od 1994 -2006 godine koji ima tendencijupostepenog opadanja.



God. domaći straniIz bivšihrepublika svega

%iskorišćen

ostikapaciteta

1994 10727 480 637 11844 32.44

1995 9809 566 503 10876 29.80

1996 8654 645 438 9737 26.60

1997 7386 681 612 8679 23.77

1998 9318 591 393 10302 28.22

1999 4590 183 170 4943 13.54

2000 5999 186 137 6322 17.27

2001 7928 612 517 9057 24.81

2002 7209 1296 796 9301 25.48

2003 4894 483 568 6035 16.53

2004 6563 470 263 7296 19.93

2005 4408 321 214 4943 13.54

2006 2089 510 384 2983 pro.27

Noćenja turista na teritoriji Novog Pazar od 1997 -2006 po mesecima

Izvor: Podaci dobijeni u TP "Lipa" Novi Pazar

Iz navedenih tabela može se utvrditi da je najvećipromet u letnjim mesecima i to u julu i avgustu kadasu godišnji odmori. Najveći promet je ostvaren u2001 i 2002 godini.

9. ZAKLJUČAK

Na osnovu svega rečenog u ovom tekstu možemoreći da Internet zadovoljava samo deo zahteva većineprograma za prikupljanje podataka,( taj deo treba dase identifikuje pre pravljenja bilo kakvih planovatroškova.) Jasno je da se uloga Interneta menja zavis-no od problema, ali napomene date u nastavku moguda posluže kao smernice prilikom odlučivanja o nje-govoj upotrebljivosti kao sredstva za prikupljanjepodataka.Internet je veoma vredan kad je reč o sekundarnimistraživanjima i trebalo bi da bude polazna tačka usvim potragama za sekundarnim informacijama. NaInternetu ne može sve da se nađe, ali kad se uzme uobzir brzina kojom može da se pristupi sekundarnimizvorima, pretraživanje na Internetu treba da se obavipre onog, dužeg, u bibliotekama ili pokušaja pretraži-vanja skupljih baza podataka.

LITERATURA1. Hanić H. Istraživanje tržišta, Ekonomskifakultet, Beograd, 2003.2. Maričić, B. Ponašanje potrošača, Ekonomskifakultet, Beograd, 2006.3. Porter M. Komparativne prednosti, Njujork,2001.4. Rajs, K. Razumevanja potrošača, Grmeč –Priverdni pregled, Beograd, 2001.5. Šifman L.G., Kanuk L.L. Ponašanjepotrošača, Mate, Zagreb, 2004.6. Vest K., Istraživanje tržišta, Klio, Beograd,2004


Mesec/God. 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

Januar 490 405 484 367 442 501 324 345 111 190

Februar 433 472 358 552 483 510 388 300 135 118

Mart 740 404 414 548 516 751 359 441 157 352

April 346 684 83 457 504 454 499 721 636 382

Maj 355 1370 45 500 561 702 545 635 670 515

Jun 689 936 183 362 719 1183 520 672 821 370

Jul 644 778 453 373 666 1340 468 500 710 623

Avgust 713 843 471 485 1055 737 494 685 325 413

Septembar 1205 1361 566 674 755 727 493 701 386 475

Oktobar 301 1012 751 534 1463 860 767 711 326 523

Novembar 648 1137 725 557 766 978 508 578 368 582

Decembar 605 500 430 428 727 558 569 602 258 627

SVEGA 8679 10302 4943 6322 9057 9301 6035 7296 4943 5190

SAŽETAK:

Jedno od najzanimljivijih i ujedno apsolutnonekoncipiranih područja struktuiranja menadžmentakao nauke je segment upravljanja znanjem(Knowledge Management). Veoma malo dostupneliterature i mnogo aproksimativnih definicija upojmovnom određivanju znanja, otvaraju puno pros-tora za bavljenjem ovom problematikom koja se,uistinu, pojavljuje kao conditio sine qua non u sis-tematizaciji i fundamentalizaciji menadžmenta kaonauke. Neophodnost kompleksnijeg pristupa ovojproblematici diktira i sve ubrzaniji tempo pojavlji-vanja i asimiliranja novih znanja u svim sferama civ-ilizaciujskih tekovina, a pogotovu u njegovoj suštin-skoj primjeni. Ovaj rad se bavi pragmatičnim pris-tupom znanju, definisanju i njegovom permanentnomeksploatisanju.

Ključne riječi: Knowledge Management, organizaci-ja, upravljanje, informacija, GII, NII, intelektualnikapital, kreativnost, inovacija, invencijaKey words: Knowledge Management, organization,management, information, GII, NII, intellectual capi-tal, creativity, innovation, invention

ABSTRACT:

One of the most interesting and also absolutelynekoncipiranih areas as structuring of managementscience is a segment of knowledge management(Knowledge Management). Very little literatureavailable and much more in the conceptual definitionof approximate determination of knowledge, a lot ofopen space to tackle this issue which is, indeed,appears as a conditio sine qua non in the systematiza-tion and fundamentalizaciji management as a science.The necessity of more complex approach to this issueand dictating all accelerated the pace of impressionsand assimilate new knowledge in all spheres civi-

lizaciujskih achievement, especially in its essentialapplication. This paper deals with the pragmaticapproach to knowledge, and defining its continuousexploitation.

UVODSvi se žurimo izmijeniti svoj odnos prema znanju nanačin da se uspostavi integralna funkcija upravljanjaznanjem, koja će zahvatiti sve dijelove određeneorganizacije te izvršiti usmjeravanje informacijskogsustava prema sustavu upravljanja znajem. Modeliposlovnih procesa su znanja najvećeg kapaciteta zaposlovno upravljanje i predstavljaju nezaobilazni dioinfrastrukture poslovnog upravljanja, odnosnoupravljanja uspješnošću. Prema najopštijim definicijama može se reći da je :Upravljanje znanjem je sastavni postupak uspostave,održavanja i usmjeravanja cjelokupne organizacije usvrhu korištenja znanja radi stvaranja poslovnih vri-jednosti i generiranja konkurentske prednosti.(Nancy C. Shaw: Assistant Professor, MISDepartment, George Mason University)Glavna područja upravljanja znanjem (KnowledgeManagement)oZahvatanje znanjaoPohranjivanje znanjaoKreiranje znanjaoDistrubucija znanjaoDijeljenje (sharing) znanjaoKorištenje znanjaOrganizacijski oblici učenja:Trening:Učenje vođeno od strane iskusnog trenera.

Samoučenje:Učenje u kojem učenik sam određuje sadržaj, način i

dinamiku učenja.

Učenje kroz rad:Učenje tijekom posla u kojem znanje postaje

nusprodukt djelovanja.

UPRAVLJANJE ZNANJEM

KNOWLEDGE MANAGEMENT

Fuad Bajraktarević, Univerzitet u Travniku - Fakultet za menadžment i turizamJasna Bajraktarević, Pedagoški fakultet, Sarajevo



Upravljanje znanjem:Fokusiranje na korištenje znanja za postizanje

dobiti i učinaka.

Vodeće organizacije na području upravljanja znan-jem: Institute for Knowledge Management

Knowledge Management Consortium International

American Productivity and Quality Center

Society for Organizational Learning

The International Society for

Knowledge Organization

The Gartner Group

The Delphi Group

Ključ dobrog sastava upravljanja znanjem je njegovostrukturiranje. Bez strukture za klasifikaciju znanja -usmjeravanjem samo na njegovu distribuciju - utopilibismo se u moru beskorisnih podataka. Način na kojiorganiziramo, označavamo i upravljamo znanjemkritičan je po funkcijama radnog mjesta, temama,proizvodima, koracima u procesima ili procedura-ma.)Dobar primjer upravljanja znanjem u akciji je tvrtkaRank Xerox u kojoj se pojedini sektori međusobnoredovito ocjenjuju da bi se ustanovilo tko ima najbol-je odlike. Pobjednici na tom natjecanju potom učedruge kako dosegnuti iste rezultate. Xerox procjenju-je da je ova praksa dijeljenja znanja zaslužna zapovećanje prodaje od 65 milijuna dolara.Sve ovo zvuči vrlo privlačno. Ipak, postoje nekizabrinjavajući znaci da se možda krećemo premainformacijskom zagušenju. Nedavno Reutersovoistraživanje nazvano "Umiranje za informacijama"temelji se na intervjuima 1.300 svjetskih menadžera.Otkrilo se da 40 posto poslovnih ljudi svoj posaosmatra ekstremno stresnim. To je u najvećoj mjeripripisano "informacijskoj tjeskobi" izazvanojInternetom. Izgleda da mnogim menadžerima ogrom-nu frustraciju predstavlja spoznaja da je informacija"tamo negdje", ali pomisao da će im trebati malavječnost da je pronađu doslovce ih izluđuje. Oni seguše u podacima. Kao što je čuveni pjesnik ThomasStearns Eliot napisao: "Gdje je znanje koje smo izgu-bili u informaciji?" Dobro pitanje, zar ne? Posljedice povećanja obima dostupnih informacija ibrzog tehnološkog razvoja jesu i prezasićenost ljudiinformacijama, ali i veći napori za njihovoorganiziranje i obradu. Također je sve izraženiji zaht-jev za visoko specijaliziranim znanjem koje je vrloteško naći i sačuvati. Upravljanje znanjem je širakoncepcija koja obuhvata sistem za pronalaženje,razumijevanje i korištenje znanja kako bi se postiglidefinirani ciljevi. Prema nekim mišljenjima, upravl-

janje znanjem je samo novo ime za bibliotekarstvo ilipredstavlja njegov logičan nastavak. Teorija i praksaupravljanja znanjem je za neke autore osnovna para-digma u upravljanju i korištenju "intelektualnog kap-itala". Mnogi aspekti upravljanja znanjem seprepoznaju u utvrđenoj praksi u bibliotekarstvu iupravljanju informacijama kao što su pronalaženje istvaranje znanja, širenje znanja, pretraživanje ičuvanje informacija, informaciona pismenost,kreiranje baza podataka, timski rad informaciono-tehnološka podrška.Pokušavajući odrediti domete i granice pojmaUPRAVLJANJE ZNANJEM da se uočiti da postojevelike razlike u pristupu i definiciji. Primjena upravljanja znanjem je najočitija u današn-jem svijetu globalne ekonomije i svjetskog tržišta.Novi izvor bogatstva je znanje, a ne rad, zemlja ilifinansijski kapital. Najveće korporacije svijeta kaoMicrosoft ili IBM su i vodeće u istraživanju organi-zacije rada, te nalaženju rješenja koja će dosadašnjifokus sa informacije pomjeriti na znanje - jer znanjei jeste njihov najveći kapital, tako da je do ove prom-jene, a time i pojave upravljanja znanjem, došloprirodnom evolucijom u današnjoj informatici.Pošto tradicionalna hijerarhija unutar organizacijenije dovoljno fleksibilna da bi mogla aktivirati sveorganizacijske sposobnosti i potencijale, umjesto glo-mazne i spore birokratije, javila se potreba za novomvrstom oblika organizacije, koja bi bila mnogomanja, fleksibilnija i fluidnija. Dolazi do stvaranjavišestruke interne mreže, sastavljene od uzajamnoovisnih jedinica i s mogućnošću dvojnih komunikaci-ja. Birokratija postaje mreža - networks unutar orga-nizacije, koja putem elektronski povezanih računara ie-mail komunikacije, omogućava da se informacijebrzo i lako dostavljaju svim zaposlenima.Edukacija kadra postaje osnov rada ovakvih organi-zacija. Ali, umjesto pasivnog radnika kojeg obučavatrener, javlja se potreba za radnikom koji naučenoodmah primjenjuje u svom načinu rada, te perma-nentno istražuje i usavršava i sebe i ono što radi.Aktivni pristup učenju, radoznalost i kreativnost jesteono što se raznim programima i seminarima pokuša-va izgraditi kod zaposlenika.S druge strane, najveće korporacije su posve razbileokove lokalnog/nacionalnog okruženja utransnacionalno. Međunarodna strategija proizvodnjei rada javlja se sada kao osnov rada sve većeg brojakompanija, jer jedino na taj način dobijaju mogućnostda povećaju svoj profit.Dosadašnja poslovna politika kompanija zasnivala sena takmičenju i oštroj konkurenciji, gdje samo jednastrana može pobijediti, međutim i to se mijenja, jer



sve više korporacija se udružuje i sarađuje naodređenim proizvodima ili nastupima na nekom tržiš-tu. Kooperacija i saradnja, simbioza različitih ravno-pravnih partnera, daju mnogo više i mnogo većerezultate, a time su i beneficije i zarada bolji i veći zasve učesnike u takvim projektima.Sve ove promjene u poslovnom svijetu uslovile surazvoj upravljanja znanjem i njegovu ulogu u novomnačinu rada gdje mreža znanja neke organizacijepostaje vidljiva i dostupna svima, u kojoj svi znajušta onaj drugi zna i to znanje dijele međusobnoprilikom rješavanja različitih problema. Umjestotakmičarskog duha, vlada duh saradnje i uzajamnepomoći u nadogradnji i radu na zajedničkim projekti-ma. Najbolji primjeri su svakako najvećeinformatičke korporacije, koje se često udružuju uizradi određenih softvera i hardvera, te razmjenomodređenih iskustava pokušavaju napraviti još bolje ikvalitetnije proizvode, što im donosi obostranu koristi prevlast na tržištu kvalitetom.

DOBA INFORMACIJA

U doba Interneta, ubrzanog razvoja sofisticiranetehnologije za rad sa velikim količinama podataka,potreba za znanjem se javlja u mnogim kompanijamakoje znanje, najčešće, poistovjećuju saposjedovanjem informatičke tehnologije. Većinakompanija raspolaže sa velikim bazama podataka,koje se, da bi se mogle koristiti, organiziraju u infor-macije. Dostupnost i preglednost ovih informacijaovisi o informacijskim sistemima kao što su katalozi,baze podataka, adresari i ostali vidovi logičkih i sis-tematski razvrstanih podataka.Jedna kratka definicija najbolje opisuje ovu razliku -po njoj su "podaci elementi analize, informacija jepodatak sa kontekstom, znanje je informacija sasmislom, mudrost je znanje plus pronicljivost". Ilirazlika između podatka, informacije i znanja je utome što je "informacija niz podataka stavljenih usmisleni obrazac, dok je znanje sposobnost da sekoristi informacija".Proces razvrstavanja i organiziranja podataka se nazi-va i informacijski menadžment (ili IM), što mnogiljudi zamjenjuju sa KM (Knowledge Management).Međutim, KM - Knowledge Management, ne intere-suje informacija i njena organizacija, već kako iz njeeksploatirati znanje. Problem je što, i pored najmod-ernije tehnologije i najraznovrsnijih baza podataka,kompanije imaju jako mali procenat zaposlenih kojisu radoznali i znatiželjni, te žele da istražuju i pre-tražuju te podatke van uskog područja u kojem djelu-ju."Ljudi ne znaju razliku između informacije i znanja.

Informacija traži da bude organizirana ili postajesamo drugog reda vrijednost; znanje je ono što jedragocjeno", dokumenti su korisni, ali se bez čovjekai njegove strasti o saznavanju i otkrivanju ništa nedešava.

ŠTA JE KNOWLEDGE MANAGEMENT?

Po Prusaku, srž znanja jeste njegova primjena u radu,činjenje onoga što radimo, način na koji nešto radi-mo. Tek u samom radu, pored znanja stečenogčitanjem, dobijamo iskustvo i vještinu koja se samodaljnjom praksom može dalje razvijati inadograđivati. Tehnologija i izvori informacijakojima se većina nas služi su samo alatke pomoćukojih stičemo i obnavljamo znanje, a ono dobija navrijednosti tek kad ga primijenimo u samome poslu.Ali znanje kompanije nije samo jedan čovjek, nitigrupa ljudi. To je iskustvo svih ljudi koji su radili ilirade ili će raditi u njoj. Ukoliko ljudi međusobno raz-govaraju i razmjenjuju iskustva dok obavljaju istiposao, to može samo utjecati na povećanjeproduktivnosti rada i povećanje kreativnosti.Temelj Knowledge Management je znanje u svimnjegovim oblicima i pojavama. Tako imamo vidljivoi nevidljivo znanje, formalno i neformalno, prećutnoi skriveno naspram javnog i eksplicitnog, unutarnje ivanjsko, strukturirano i nestrukturirano, promjenljivoi nepromjenljivo itd.Ali Knowledge Management ne interesuje samoznanje po sebi, već kako iz postojećih informacija ioblika znanja proizvesti znanje koje će aktivno utje-cati na poboljšanje i kreativnost načina rada organi-zacije. Osnovna ideja Knowledge Management je dase stvori radno okruženje u kojem će korisna infor-macija biti otvorena i podijeljena sa drugima u kolek-tivu.Nažalost, u današnjem radnom okruženju vlada stavda je informacija moć. Zadržavanje informacije bitneza proces rada samo za sebe, znači učiniti sebenezamjenljivim, ključnim u nekom projektu i imunimna mogućnost otpuštanja ili zamjene. Sa gledištakompanije, dijeljenje takvih informacija značiuključivanje i drugih aktivno u proces rada, te samimtim i više mišljenja i kreativnosti.U dosadašnjem pristupu organizaciji rada, većinamenadžera kompanija smatra konverzacijezaposlenih pored aparata za kafu ili u restoranu kom-panije kao gubljenje vremena, dok Prusak upravo tamjesta navodi kao primjere najvećeg transferaznanja. Jer pored opšte priče o sportu i vremenu,najčešća konverzacija se odnosi na posao. Ljudipitaju jedne druge o tekućim projektima, skaču sa



jedne ideje na drugu, dobijaju savjete i rješenja zaodređene probleme. Njihova konverzacija jeste sas-tavni dio posla.

DIJELJENJE ZNANJA

Danas je u porastu shvatanje da je znanje bitan faktorproduktivnosti, poput zemlje i kapitala, ali problem jeu tome što je znanje ljudska, a ne tehnološka funkci-ja. Ono nastaje i obitava u ljudskom biću. Prusaktvrdi da se ne može upravljati znanjem kao znanjem,ali se može upravljati sredinom u kojoj se razvija inačinom na koji se koristi.Zanimljivost je u tome da se znanje učini vidljivim,da ljudima u organizaciji omogući pristup globalnomi pojedinačnom znanju. Otuda "povratak na znanje"umjesto na tehnologiju, jeste temelj i srž vrijednostineke organizacije. Da bi to uspjelo, svaka kompanijamora mijenjati ljudsko ponašanje svojih zaposlenih teih usmjeravati ka dijeljenju znanja - knowledge shar-ing, jer se za dijeljenje znanja ne dobija nagrada nitiprovizija, ali donosi znatnu korist kompaniji upoboljšanju učinka i svrsishodnosti, te razmjeniiskustva među radnicima koje dovodi do praktičneprimjene različitih poboljšanja rada.Kao primjer može da posluži jedna firma sa istomopremom i različitim ekipama ljudi koji rade urazličitim smjenama. Bez obzira što imaju istuopremu, ekipe daju različite rezultate i stepene pro-duktivnosti. Najbolji timovi imaju bolji način radazahvaljujući tome što ljudi međusobno govore oraznim unaprjeđenjima i poboljšanjima opreme isamog rada, što drugi onda prilagođavaju sebi.Zadatak firme bi bio da istraži sva ta sitna i nevidljivapoboljšanja u opremi i načinu rada, te ih primijeni ina druge ekipe. To je knowledge management: otkri-ti skriveno znanje koje poboljšava i unaprjeđuje rad,tj. otkriti znanje radnika stečeno na poslovima kojerade i iskoristiti ga za dalje usavršavanje rada firme ipovećanja produktivnosti.

NEVIDLJIVO ZNANJE

Mnoge firme pokušavaju da nizom manifestacija iraznih podstreka utječu na zaposlene da se spajaju ucilju razmjene informacija i iskustva. Pa i pored punopara koje se potroše na to, ljudi često na tim sastanci-ma opet organiziraju svoje interne mreže i odnose.Kao ilustrativan primjer, u današnje doba fantastičnihinformacijskih mogućnosti mnogi biznismeni i usp-ješni menadžeri još uvijek troše pare na daleka puto-vanja, kad sve konferencije mogu održati prekoInterneta uživo. Ekonomski, putovanje je mnogo sku-

plje od video on-line konferencije, pa i pored toga,većina biznismena prije će se odlučiti za skuplju var-ijantu. Zašto?Na ovo pitanje, Prusak je dobio odgovor prilikomslučajnog razgovora sa jednim biznismenom, uavionu, na tu temu. On je ispričao kako su se djeca unjegovoj ulici često igrala kauboja i Indijanaca.Dijelila su se na djecu koja su IN (ona koja igraju) idjecu koja su OUT (ona koja gledaju sa strane).Slično je i sa poslovnim sastancima: ako si na njimati si IN, aktivni si sudionik, a puno više saznaš o deša-vanjima iz onog neformalnog dijela sjednice i napauzi za kafu, u razgovoru sa ostalim učesnicima,nego iz samih materijala koje možeš dobiti i faksom.Zadovoljiš li se samo dokumentima sa sjednice, ti siOUT - puno onog što je rečeno ili nagoviješteno nijeu službenoj verziji, i tada si samo promatrač sa strane.Da bi se povećala efikasnost ljudi i aktiviralo njihovoznanje vezano za posao, Prusak predlaže mnogojednostavniji i jeftiniji način: "Zaposlite pametneljude, dajte im pristup informacijama i pustite ih darazgovaraju jedni s drugima". To je najbolji načinunaprjeđivanja odlučivanja i inovacija u radu, jerljudi uče najbolje kada dijele iskustvo i priče sdrugima.Praktično, menadžment znanja traži da se zabilježi,organizira i obezbijedi pristup znanju, koje je običnodostupno kroz internu mrežu i komunikaciju međuzaposlenima. Da bi to nevidljivo znanje bilo vidljivo,koriste se online diskusije kroz koje zaposleni dijeleinformacije, baze podataka sa izvještajimazaposlenih o njihovim iskustvima sa strankama, imapa znanja koja pokazuje ko je ekspert za kojuoblast i kako se, kod određenog problema, možekontaktirati stručnjak za taj problem.

UPRAVLJANJE ZNANJEM I BIBLIOTEKARST-VO

Porast korištenja elektronskih izvora, pristup onlinekatalozima, full-text dokumentima i drugim multi-medijalnim oblicima, i sa druge strane cijenaskladištenja, prijenosa i obrade klasične informacije(koja je sve veća !), dovode do potrebe zaiznalaženjem novih mogućnosti za upravljanjem iorganizacijom naučnih i tehničkih informacija. Iakocijena polica i prostora za knjige, te povećane cijenestručnih časopisa iziskuju odvajanje značajnihsredstava, i dalje se većina biblioteka teško odlučujena ulaganje u alternativne izvore informacija.Nasuprot tome, mnoge imaju povećane zahtjeve zakonvencionalni materijal i usluge, iako bi, teorijskigledano, upravo univerzitetske sredine trebalo da



budu najzainteresovanije za razvijanje protoka infor-macija iz pojedinih struka, te njihovu nadogradnju ipoboljšanje.Kod kuće, na poslu, u školi, ljudi pokušavaju dobiti,obraditi ili koristiti informacije elektronskim putem.Brzina kojom se kreiraju informacije je prioritetna zaposlovne i vladine djelatnosti, ali i ekspanzija ljud-skog znanja dovodi do porasta potrebe zabibliotekarima kao stručnjacima koji će se najbržesnaći u tom haosu informacija. U tom smislu je iizražena sve veća potreba za tradicionalnim bib-liotekarskim vještinama, najviše za klasifikacijom,kontrolom i standardizacijom informacija, tekreiranjem raznih struktura koje će omogućiti brzo iefikasno dobijanje traženih informacija.

Upravljanje znanjem u bibliotekarstvu ističe ononeformalno i prikriveno znanje, naspram tradicional-no strukturisanog i eksplicitnog znanja. Umjestoisporuke tražene informacije, upravljanje znanjeminsistira na dijeljenju informacije, te korištenju elek-tronske mreže kao vida otvorenog pristupa informa-cijama, a sve u cilju zadovoljavanja potreba korisni-ka, jer korisnik i njegove potrebe su na prvom mjes-tu. Upravljanje znanjem postaje kombinacija bib-liotekarstva i informatike, medija i komunikacija usaradnji sa biznisom i menadžmentom.Tako KM nameće za bibliotekare ključnu riječ -sadržaj. Od bibliotekara se traži ne samo da dozvolepristup i organiziraju informacije već da ihprocjenjuju i vrednuju sa svim bibliotečkim alatkamakoje posjeduju. Bibliotekar je onaj koji ima znanje ivještinu da adekvatne programe i alatke puniprikladnim i adekvatno obrađenim sadržajem.Njegov zadatak je da odgovori na pitanje - kako dasadržaj informacije bude prilagođen i dat na uslugukorisnicima.

DOBA ZNANJA

Za bibliotekare KM nije ništa novo jer je dijeljenjeznanja oduvijek predstavljalo misiju svakog bib-liotekara. KM zato ima veliki uticaj upravo na bib-liotekare, jer njihovu dosadašnju ulogu dovodi naprvo mjesto u današnjem društvu. Pored toga, svabibliotečka metodologija i statistika te dosadašnjeiskustvo u organizaciji alatki za pretraživanje infor-macija, bili su bazirani na potrebama korisnika.Upravo to razumijevanje načina na koji ljudikomuniciraju, te obrazaca koje najčešće koriste, jestenešto što bibliotekarstvo čini najbliže postavkamaKM.Nažalost, mnoge biblioteke se i dalje fokusiraju naslabo plaćene projekte ili projekte koji su nevidljivi i

daleko od krajnjeg korisnika. Sve to vodi ka tome dasu sponzori neupućeni u mogućnosti koje bibliotečkimehanizam i organizacija mogu pružiti u razvoju ikonkretnoj organizaciji znanja i njegovoj prezentaci-ji krajnjem korisniku.Otuda je prioritetno za biblioteke da prilikom odabiraprojekta izaberu onaj koji će svojim značenjem i vri-jednostima biti interesantan i drugima, te timeomogućiti zainteresovanost sponzora i aktivnoučešće u ekonomiji i razvoju regije u kojoj djeluju.Ako je informacija danas novac, tada biblioteka kojaotkrije ono što zaista treba njenim korisnicima, te pritome oformi i prezentira razne zbirke ili informacijekoje bi bile od značaja za zajednicu koja je okružuje,sigurno dolazi u centar pažnje lokalne vlade iposlovnih partnera koji bi finansirali njen rad natakvim projektima.Sljedeće pitanje koje se postavlja jeste - na koji načinmožemo naše stručne sposobnosti integrisati uposlovni svijet uspjeha? U današnjem svijetu ubrzanekomunikacije (putem elektronskih mreža, jer ovaj vidkomunikacije preuzima vodeće mjesto), kada sugranice između tradicionalnih naučnih disciplinaoslabile, a fokus sa informacije prelazi na inovaciju,ovo pitanje dobija posebno na značenju.Umjesto pasivnog pristupa toku informacija, u prviplan dolaze neovisno kreiranje i primjena znanja,koje se dijeli na tri vrste: jezgro znanja (podaci, infor-macija i ekspertiza); novo znanje (ideje i inven-tivnost) i primijenjeno znanje (proizvodi, usluge iknow-how). Više nije važna razlika između nauke itehnologije, već inovacije znanja - kreiranja i pokre-tanja ideja na tržištu u cilju unaprjeđenja kompanije,nacije ili društva u cjelini. Pitanje je ko će bitinajbolje osposobljen da preuzme vodeću ulogu i kakoće biti u stanju da upravlja sa vrijednostima kao što suvirtualna biblioteka ili virtualno učenje?

UPRAVLJANJE ZNANJEM I GII

U novom informacionom društvu koje brzo evoluira,postaje očigledno da neuspeh pokušaja da sesprovede strateško planiranje na međunarodnom inacionalnom nivou može imati katastrofalneposljedice. Interesi zemalja i vlada prepliću se sasnažnim informacionim sektorom, i, iako tržišneekonomije imaju vodeće mjesto, vlade ne mogu pros-to da stoje po strani i da se nadaju da će seodgovarajuće strukture pojaviti same od sebe.Zamisao Globalnog informacionog društva, saGlobalnom informacionom infrastrukturom (GII),bila je tema sastanaka Grupe 7 (Sedam najrazvijenihdržava u svijetu) još od sredine 90-tih godina prošlogstoljeća. Na Konferenciji Informatičkog društva G-7



1995. dogovoreno je osam principa koji predstavljajuosnovu za rad na razvoju GII :" unaprjeđivanje dinamične konkurencije" podsticanje privatnog ulaganja" definiranje odgovarajućih pravnih okvira" davanje otvorenog pristupa mrežama uzistovremeno osiguranje univerzalnog pružanja uslugai pristupa njima" promoviranje jednakih mogućnosti za svegrađane" promoviranje raznolikosti sadržaja,uključujući kulturnu i jezičku različitost" priznavanje potrebe za globalnom saradnjom,sa posebnim osvrtom na nerazvijene države.U sklopu inicijative Nacionalna informacionainfrastruktura SAD (NII), američki bibliotekari susastavili sopstveni skup načela:" Pristup NII treba da bude omogućen svima,bez obzira na godine, vjeru, invalidnost, seksualnoopredjeljenje, društvene i političke stavove, nacional-no porijeklo, ekonomski status, mjesto, informacionupismenost, i tako dalje." Privatnost mora pažljivo da se čuva i proširu-je." Sistem intelektualne svojine treba da osigurapravednu i jednaku ravnotežu između prava stvarala-ca i ostalih nosilaca autorskih prava i potreba korisni-ka." Pristup mora da postoji svuda." NII treba da podržava i podstiče raznovrsnostdobavljača da bi time garantirala otvoreno, pošteno ikonkurentno tržište na kome će biti mjesta za svagledišta." NII treba osmisliti tako da pruža laku i efikas-nu dvosmjernu audio i video komunikaciju, kao i laki djelotvoran prijenos podataka od bilo koga bilokome drugom. (Piter Brofi: Biblioteka u 21. stoljeću)Razvoj upravljanja znanjem pruža zanimljiv primjerpribližavanja bibliotečko-informacionih usluga iposlovanja u širem smislu. Koncept upravljanja znan-jem dolazi iz zahtjeva privrede i, što se tiče bibliote-ka, primjenjuje se u bibliotekama na radnom mestu

Ovakvo gledište pruža važnu spoznaju, da je znanje,u suštini, društveno bazirano i uloženo u pojedince igrupe. Zato što se znanje uglavnom ne saopćavariječima, teško ga je prikupiti, uskladištiti i prenijeti.U tom smislu, bolje bi bilo da se shvati kao processtvaranja uvjeta za prijenos i upotrebu znanja. Možese, na primjer, raspravljati da li se biblioteka, kojakorisnicima daje zanimljiv prostor u kojem mogu darazgovaraju i razmjenjuju ideje, time uključuje umenadžment znanja.

Ove analize prirodno vode prema zamisli "obavi-ještenog preduzetništva" koje je sposobno da koristiznanje, kako radi odgovora na trenutne izazove, takoi zarad stvaranja uspješne buduće strategije. Znanjese smatra podrškom koja omogućava organizacijamada djeluju na osnovu činjenica, što vodi ka stavu dase u srcu uspješne organizacije nalazi sposobnoststvaranja veza. Ne radi se samo o ugovorima izmeđusnabdjevača i mušterija; već ovo mišljenje sugeriraeda organizacija treba sebe da posmatra kao dio širegdruštvenog sistema koji obraća pažnju na potrebe,poglede, znanje i inteligenciju svih svojih učesnika -klijenata, snabdjevača, zaposlenih, pripadnikalokalne zajednice, lokalne i državne uprave, volonter-skih organizacija i drugih.

Dok je teško izvući opće pouke iz cijelog resora bib-lioteka na radnom mestu, gore opisani primjeriistovremeno stvaraju sliku da su najvitalnije oneusluge zahvaljujući kojima se "biblioteka" - često poddrugim imenom - uvrstila među osnovne strateškeinterese svoje matične organizacije. U najboljimslučajevima biblioteke su prihvatile utjecaj ekonomi-je zasnovane na informacijama i zauzele svoje mjestou srcu tog poduhvata. Međutim, mora se priznati dadrugi nisu uspjeli da sebi obezbijede mjesto, a novestrukture informacija i znanja su od bibliotekanačinile sporedne ili nevažne ustanove.

Zbog raznolikosti definicija, za kraj, navešćemoovdje neke ključne odrednice i pojmove upravljanjaznanjem kao i pojmova koji se često sreću u opisivan-ju problematike upravljanja znanjem.

" Upravljanje znanjem (engl. knowledge man-agement, njem. Wissensmanagement) ilimenedžment znanja, niz međusobno povezanihaktivnosti organizacija i menedžmenta usmjerenih nastrategiju i taktiku upravljanja ljudskim kapitalom,odnosno razvoj znanja, vještina i općenito kompeten-cija zaposlenih, kroz obrazovanje i obuku, stjecanjeradnog i profesionalnog iskustva i sl. Kontinuiraniproces upravljanja svim vrstama znanja da bi sezadovoljile aktualne i buduće poslovne potrebe, iden-tificiralo, koristilo i razvijalo znanje te stvarale novemogućnosti.

Svrha je povećanje sposobnosti stvaranja vrijednostineke organizacije efektivnom upotrebom znanja.Zadatak je te vrste menedžmenta formuliranje i prim-jena strategije razvijanja, stjecanja i primjene znanja;unaprjeđivanje poslovnih procesa razvojem znanja,



praćenjem i ocjenjivanjem dobiti osiguranihpoboljšanom primjenom znanja; praćenjem i ocjenji-vanjem aktivnosti menedžmenta u odnosu na znanje,njegov razvoj i primjenu. Ciljevi su prenošenje iširenje znanja kroz cijelu organizaciju, osiguravanjeznanja potrebnog za donošenje najboljih odluka iposlovne procese, poticanje i osiguravanjekvalitetnog razvoja novih znanja, pružanje podrške ipoticaja za usvajanje znanja iz vanjskih izvora irazvijanje sposobnosti njihove uspješne primjene ikorištenja, osiguranje da se novo znanje distribuiraljudima kojima je potrebno i osiguravanje da svatkou organizaciji zna gdje se i kako znanje može dobitiu organizaciji ili mreži organizacija.

Ukratko, svrha je upravljanja znanjem maksimal-izirati efektivnosti organizacijskih aktivnosti vezanihuz znanje. Ono treba pratiti, poticati i olakšavati sveaktivnosti vezane uz znanje, osposobljavati i stalnounaprjeđivati infrastrukturu znanja, kreirati,obnavljati, izgrađivati i organizirati znanje, te efek-tivno distribuirati i primjenjivati u preduzećima.

" Upravljanje intelektualnim kapitalom (engl.intellectual capital management) - međusobnopovezane aktivnosti menedžmenta organizacije usm-jerene na povezivanje i integriranje različitih kompo-nenti intelektualnog kapitala, odnosno ljudskog istrukturalnog kapitala, multipliciranje njihove inter-akcije i korištenja u stvaranju vrijednosti. Time seželi poboljšati sposobnost poduzeća za kreiranje idobivanje vrijednosti boljom upotrebom, obnavljan-jem i maksimaliziranjem intelektualnog kapitalapoduzeća.

Uspješno upravljanje intelektualnim kapitalom imaza organizacije brojne efekte: ubrzavanje - krivuljeučenja, skraćivanje vremena primjene ideja iproizvodnje, smanjivanje troškova i ulaganja boljimpovezivanjem i korištenjem intelektualnog kapitala,povećanje dodatne vrijednosti i stvaranje novih vri-jednosti posredstvom nove povezanosti i kombinaci-ja komponenti intelektualnog kapitala." Upravljanje konfliktima (engl. conflict man-agement, njem. Konfliktbewältigung) je proces iaktivnost usmjerena na sprječavanje disfunkcionalnihi destruktivnih posljedica konflikata i usmjeravanjeenergije konfliktnih situacija i sučeljenih grupa uakciju identificiranja i rješavanja problema; načinrješavanja konflikata u organizaciji. O načinu i usp-ješnosti upravljanja konfliktima ovisi djelotvornostorganizacije. Postoje različiti pristupi upravljanju i

razrješavanju konflikata, s različitim efektima. To suizbjegavanje, prilagodba, konfrontacija, kompromis,suradnja i koalicija. Da bi se kvalitetno upravljalokonfliktima, potrebno je poznavati konfliktnu situaci-ju, dotadašnje odnose sukobljenih, znati vrijeme kadje konflikt nastao i vrijeme raspoloživo za rješavanjesukoba.

Najbolji je način upravljanja konfliktima njihovoizbjegavanje, ako se mogu izbjeći. Ako to nijemoguće, od sudionika u konfliktu treba zatražiti dajoš jednom razmisle o svojim stavovima koji suprouzročili sukob i da ih promijene. Ako ni to neuspije, treba pokušati utjecati na sudionike da odus-tanu od konflikta. To može postići neka treća, neu-tralna osoba s autoritetom koji uvažavaju obje strane.Najteže je upravljati konfliktom u kojem ni jednastrana ni malo ne odustaje od svojih stavova, za kojeje uvjerena da su ispravni i da je jedino ona u pravu.Menedžeri moraju sustavno i trajno razvijati strategi-ju za rješavanje konflikata. Mogu postupiti nasljedeće načine:o a) pokušati mirno riješiti konflikt; o b) konflikt riješiti suprotstavljanjem; o c) konflikt riješiti kompromisom.

" Upravljanje kreativnošću (engl. cretivitymanagement, njem. Kreativitätsmanagement) ilimenedžment kreativnosti, proces i aktivnostimenedžmenta usmjerene na poticanje i razvojkreativnosti svih zaposlenih i cjelokupne organizaci-je stvaranjem poticajne okoline i uvjeta, kulture iorganizacijskih oblika, mehanizama i odnosa kojiomogućavaju njezino širenje kroz cijelu organizaciju.To je pristup u organizaciji, odnosno filozofija orga-nizacije koja polazi od razvoja i poticanja kreativnos-ti svakog pojedinca u organizaciji i poduzeća kaocjeline.

U poduzeću je potrebno stvoriti odgovarajućupozitivnu klimu koja će omogućiti uvjete zadjelotvorno upravljanje kreativnošću. Znatan utjecajimaju demokratski stilovi vođenja poduzeća pomoćukojih se oslobađa kreativna energija zaposlenih. Uznužne organizacijske i kulturne pretpostavke idemokratski stil menedžmenta razvijen je i čitav niztehnika podizanja i poticaja kreativnosti i kreativnogrješavanja problema kao što su brainstorming, brain-writing, sinektika, morfološka analiza, Gordonovametoda, metoda kolektivne bilježnice i mnoge druge.



" Upravljanje pomoću ciljeva (engl. manage-ment by objectives - MBO, njem. Führung durchZielvereinbarung) je sveobuhvatni sustav upravljanjakoji na sustavan način integrira mnoge ključneaktivnosti u menedžmentu, a koji je svjesno usmjerenna djelotvorno ostvarivanje organizacijskih iindividualnih ciljeva. Način upravljanja usredotočenna ostvarivanje ciljeva koje su zajednički definirali iutvrdili menedžeri i suradnici. Temelji se na postavl-janju ciljeva za svaki, pa i najmanji, dio poduzeća, odradnog mjesta, odnosno pojedinca preko organizaci-jskih jedinica nižeg i višeg reda do poduzeća kaocjeline.

Uključuje postavljanje ciljeva i kontrolu njihova ost-varivanja. Na temelju tako definiranih ciljevautvrđuje se i odgovarajuća strategija koja odgovarana pitanje kako ih ostvariti. Upravljanje ciljevimapostupak je koji se koristi za ocjenjivanjedjelotvornosti organizacije s obzirom na ostvarivanjeciljeva. Uključuje mnoge važne aktivnosti svjesnousmjerene prema djelotvornom i valjanom ostvari-vanju organizacijskih i osobnih ciljeva. Upravljanjepomoću ciljeva široko se upotrebljava za osiguranjeradne uspješnosti i motiviranje zaposlenih i u tomsmislu predstavlja vrlo djelotvoran sustav upravljan-ja.

" Upravljanje vremenom (engl. time manage-ment, njem. Zeit-Management):o disciplina usmjerena na ekonomiziranje iracionalnu uporabu vremena kao dragocjenog ioskudnog resursa te razvoj metoda i tehnika zaunaprjeđivanje metoda rada i efikasnost i korištenjavremena; o temeljna vještina i pretpostavka menedžerskedjelotvornosti. Polazište joj je planiranje zadataka, utvrđivanje prior-iteta, planiranje i distribucija vremena s obzirom navažnost i hitnost njihova izvršavanja. Osigurava da semenedžeri bave pravim poslovima i ključnim prob-lemima.

LITERATURA

http://www.bus.utexas.edu/kman/glossary.htmhttp://knowledgecreators.com/km/kes/glossary.htmhttp://www.sims.berkeley.edu/courses/is213/s99/Projectshttp://www.fourthwavegroup.com/http://www.ktiworld.com/pdf/kmglossary.pdf http://www.nrcan.gc.ca/ressources/eglossp.htmhttp://hale.pepperdine.edu/~gyperry/km1/glossary.htmlhttp://www.bus.utexas.edu/kman/answers.htmhttp://www.sveiby.com.au/FAQ.htmhttp://www-rohan.sdsu.edu/glossary.htmlhttp://www.squareonetech.com/glosaryf.htmlhttp://www.dslcenter.com/glossary.htmhttp://www.wcom.com/tools-resources/communica-tions_libraryhttp://www.ispmenu.com/http://www.oasismanagement.com/TECHNOLO-GY/GLOSSARYhttp://www.netlingo.com/http://www.lawsocnsw.asn.au/technology/faq/faq-Glossari.html



SAŽETAK

Zadovoljstvo klijenta je uz kvalitetu usluge jedan odosnovnih čimbenika u postizanju konkurentnosti,profitabilnosti i prepoznatljivosti poduzeća. Osnovnastrategija poduzeća usmjerenih na kupce upravo jemjerenje i praćenje zadovoljstva klijenta, zbog čegaje ovaj koncept potaknuo velik interes u teoriji i prak-si.Svrha ovog rada je teorijski istražiti koncept zado-voljstva klijenta. Cilj je definirati promatrani kon-cept, odrediti njegove dimenzije, te opisati glavnemetode i modele za mjerenje zadovoljstva klijenta, sposebnim osvrtom na primjenu u turizmu i hotelskojindustriji.Rezultati mogu pridonijeti boljem razumijevanjuzadovoljstva klijenta općenito, a posebno u turizmui hotelskoj industriji.

Ključne riječi: zadovoljstvo klijenta, kvalitetausluge, mjerenje, hotelska industrija.

Key words: customer satisfaction, service quality,measurement, hospitality industry.

ABSTRACT

Customer satisfaction and service quality are impor-tant factors in achieving business competitiveness,profitability and recognizability. Thus, the main strat-egy of customer oriented firms are measuring andmaintaining customer satisfaction. Consequently, theconcept has aroused considerable interest in researchliterature and practice.The purpose of this paper is to theoretically examinecustomer satisfaction. The aim is to define the mainconcept of interest, determine its dimensions and to

explain main methods and models for measuring cus-tomer satisfaction, with application to the hospitalityindustry.Results can contribute to the knowledge of customersatisfaction in general, as well as in tourism and hos-pitality industry in particular.

1. UVOD

Jedan od najvećih izazova (hotelskih) poduzeća jeoblikovanje ponude koja će što bolje zadovoljitipotrebe i želje potencijalnih i postojećih klijenata. Tonije nimalo jednostavno. Klijenti postaju sve zaht-jevniji, što je posljedica razvoja pojedinih djelatnosti,iskustva, poznavanja prava koja proizlaze iz odnosaprodavatelj-kupac. Klijenti traže „vrijednost zanovac“, tj. za sebe očekuju višu vrijednost.

Važnost zadovoljstva klijenta ogleda se u njegovomutjecaju na ponašanje klijenata koje dovodi do pozi-tivnih poslovnih rezultata. U posljednje se vrijemestoga u poduzećima velika pozornost posvećujeupravo istraživanju, provođenju i kontroli svihprocesa, koji su na bilo koji način povezani sa zado-voljstvom/nezadovoljstvom klijenata.

Struktura ovog rada podijeljena je u nekolikomeđusobno povezanih poglavlja. Na početku je uukratko objašnjen koncept zadovoljstva klijenta.Slijedi pregled dosadašnjih istraživanja zadovoljstvaklijenta, te opis metoda i modela za mjerenje proma-tranog koncepta. Poseban naglasak stavljen je naprimjenu u turizmu i hotelskoj industriji. Na krajurada izneseni su osnovni zaključci, te su dani prijed-lozi za poboljšanje procesa mjerenja zadovoljstvahotelskih gostiju.

ZADOVOLJSTVO KLIJENTA U HOTELSKOJ INDUSTRIJIKONCEPT I MJERENJE

CUSTOMER SATISFACTION IN HOSPITALITY INDUSTRYCONCEPT AND MEASUREMENT

Suzana Marković,Svučilište u Rijeci, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija,HrvatskaSanja Raspor,Veleučilište u Rijeci, Hrvatska

Džemal Kulašin,Univerzitet u Travniku, Fakultet za menadžment i turizam Travnik,



2. KONCEPT ZADOVOLJSTVA KLIJENTA

Zadovoljstvo klijenta postala je često istraživanatema krajem 20. stoljeća, kako u teoriji tako i u mar-ketinškoj praksi. Iako su mnogi autori nastojaliistražiti i objasniti zadovoljstvo klijenta, još uvijek nepostoji jedinstvena definicija ovog koncepta [1].

2.1. Definicija i odrednice zadovoljstva klijenta

Najčešće se zadovoljstvo klijenta definira kaoklijentova postkupovna ocjena određenog proizvodaili usluge [2]. Radi se o subjektivnoj ocjeni o tome,ispunjavaju li kupljeni proizvodi tj. korištene uslugeklijentova očekivanja i potrebe. Upravo je teorija(ne)potvrđivanja očekivanja izazvala najveće zani-manje i primjenu. Teoriju je razvio Oliver (1980.), atemelji se na pretpostavci kako pojedinci odlučuju okupnji na temelju svojih očekivanja o proizvodu iliusluzi [3]. Zadovoljstvo tako ovisi o razlici izmeđuočekivanog i dobivenog. Zadovoljstvo (pozitivnonepotvrđivanje) nastaje kada su proizvod ili uslugabolji od očekivanog. S druge strane, nezadovoljstvo(negativno nepotvrđivanje) posljedica je dobivanjalošije izvedbe od očekivane.

Na zadovoljstvo klijenta utječu različiti čimbenici.Neki su subjektivni, a drugi su dio okoline. Osjećajzadovoljstva može se oblikovati na temelju socijalno-psihološkog stanja klijenta (raspoloženje, potrebe),vanjskih događaja (klima, međuljudski odnosi) te natemelju ponude (proizvod, usluga, proces). Na nekečimbenike poduzeće može utjecati, dok su drugiizvan njegove kontrole.

Prema Choi i Chu (2001.) zadovoljstvo u određenimsituacijama može ovisiti o atmosferi, uređenju,lokaciji, dostupnosti, fleksibilnosti te odnosima spružateljem usluge [4]. Nadalje, Barsky navodisljedeće odrednice zadovoljstva klijenta: očekivanje,kvaliteta usluge i želje korisnika [5]. Kako bi klijentibili zadovoljni, potrebno je premašiti njihovaočekivanja, pružiti kvalitetnu uslugu i zadovoljiti nji-hove želje.

Postoji niz istraživanja čiji cilj je bio odreditiosnovne čimbenike zadovoljstva u hotelskoj industri-ji. Atkinson (1988.) kao najvažniju odrednicu zado-voljstva hotelskom uslugom navodi čistoću, a slijedezaštita i sigurnost, vrijednost za novac i ljubaznostosoblja [6]. Knutson (1988.) dolazi do sljedećihrezultata – čistoća i udobnost sobe, primjerenalokacija, brza usluga, sigurnost i zaštita, ljubaznost

osoblja [7]. Barsky i Labagh (1992.) zaključuju dazadovoljstvo hotelskih gostiju ovisi o ponašanjuosoblja, lokaciji i izgledu soba [8]. Nadalje, Akan(1995.) spominje ponašanje osoblja, čistoću ipravovremenost [9]. Gundersen et al. (1996.)objavljuju rezultate istraživanja, prema kojima hotel-ski gosti kao najvažnije faktore ponude ocjenjujučistoću sobe, vrijednost za novac, ljubaznost osoblja,sigurnost. Prema rezultatima tog istraživanja, nazadovoljstvo hotelskih gostiju najviše utječuopipljive karakteristike odjela domaćinstva i neopi-pljive karakteristike prijemnog odjela (recepcije)[10]. Choi i Chu (2001.) zaključuju kako su kvalitetaosoblja, značajke sobe i vrijednost tri najvažnijačimbenika koji određuju zadovoljstvo hotelskihgostiju [11].

Razvidno je kako su hotelski gosti kao najvažnije ele-mente zadovoljstva naveli ljubaznost i stručnostosoblja, lokaciju objekta, čistoću i opremljenost sobate sigurnost i zaštitu sebe i svoje imovine.

2.2. Odnos zadovoljstva klijenta i kvalitete

U praksi se pojmovi zadovoljstvo i kvaliteta čestokoriste naizmjence, njihovo značenje sepoistovjećuje i zamjenjuje. Ipak, teoretičari nastojepreciznije odrediti odnos ovih dvaju koncepata, štodovodi do velikih rasprava i razilaženja u mišljenju.

Niz je istraživača nastojalo definirati kvalitetuusluge. Jedna od najčešće korištenih definicija je onakoju su objavili Parasuraman et al. (1988.). Premanjima, kvaliteta usluge je jaz između klijentovihočekivanja i njegove percepcije o stvarno dobivenojusluzi [12]. Prema tome, usluga će biti visokekvalitete, ako se ostvare ili premaše očekivanjaklijenata.

Iako postoje sličnosti, većina se autora slaže kako seradi o dva različita koncepta koji su međusobnopovezani i uvjetovani. Jedna grupa autora podržavamišljenje kako je zadovoljstvo preteča kvaliteteusluge [13]. U tom smislu, zadovoljavajuće iskustvomože utjecati na dugoročan stav klijenta i ocjenu per-cipirane kvalitete usluge. Naime, zadovoljstvoklijenta određenim transakcijama može dovesti doukupne ocjene kvalitete usluge. S druge strane, pos-toje autori koji se protive ovakvom mišljenju i tvrdekako kvaliteta usluge prethodi zadovoljstvu, te jejedna od glavnih odrednica zadovoljstva [14, 15,16,17]. Ovi autori vjeruju u kvalitetu usluge kaospoznajnu mjeru koja dovodi do zadovoljstva.



Stoga se može reći da je zadovoljstvo klijenta zapra-vo posljedica kvalitete usluge.

Nedavna istraživanja u turizmu i hotelskoj industrijitakođer potvrđuju utjecaj kvalitete usluge na zado-voljstvo klijenta. González, Comesana i Brea (2007.)istraživali su odnos između ovih dvaju koncepata naprimjeru spa (termalnog) turizma i došli do zaključkakako zadovoljstvo korisnika spa usluga ovisi o per-cipiranoj kvaliteti pružene usluge [18]. Nadalje,istraživanje provedeno u korejskim hotelima takođerpokazuje kako visoka razina percipirane kvalitetehotelske usluge utječe na visoku razinu zadovoljstvahotelskih gostiju [19].

Prema tome, odnos između kvalitete i zadovoljstva jesložen. Neki autori taj odnos označavaju kaosijamske blizance [20, 21]. Iako postoji još punootvorenih pitanja, sigurno je da se zadovoljstvo kli-jenta i kvaliteta nadopunjuju, te se ne mogu proma-trati odvojeno.

2.3. Utjecaj zadovoljstva klijenta na poslovanjepoduzeća

Zadovoljstvo klijenta prepoznaje se kao važanpokazatelj uspješnosti poduzeća. Teoretičari ipraktičari se slažu kako zadovoljstvo klijenta utječena ponašanje potrošača, koje dovodi do pozitivnihposlovnih rezultata.

Često je proučavan utjecaj zadovoljstva na lojalnostklijenata [22, 23]. Rezultati pokazuju kako su zado-voljni klijenti ujedno i lojalni, što dovodi do ponovnekupnje i pozitivne usmene predaje.

Utjecaj zadovoljstva, lojalnosti, ponovne kupnje ipozitivne usmene predaje ogleda se u financijskomrezultatu poduzeća. Novija istraživanja upravopokazuju kako su zadovoljni klijenti manje cjenovnoosjetljivi te su spremni platiti višu cijenu za koristikoje će sigurno dobiti [24]. S druge strane, zado-voljstvo klijenta smanjuje trošak marketinga.Pozitivna usmena predaja zapravo je besplatnareklama za poduzeće koje na taj način može smanjitiopseg skupih promotivnih aktivnosti radi privlačenjanovih klijenata. Privlačenje novih klijenata skupo je,jer ih se mora uvjeriti u vrijednost proizvoda i uslugas kojima oni još nemaju iskustva, a posebno se velikinapori trebaju uložiti u privlačenje onih klijenata koji

su lojalni konkurenciji. Luo i Homburg (2007.)dokazuju pozitivan utjecaj zadovoljstva klijenta namarketinšku učinkovitost poduzeća, a time i nasmanjenje troškova i povećanje profitabilnosti [25].Nadalje, Yeung et al. (2002.) zaključuju kako jeopravdano pretpostavljati da je veza između zado-voljstva i profitabilnosti linearna [26]. To znači,povećanje zadovoljstva uzrokuje jednako povećanjeprofita.

Može se zaključiti kako zadovoljstvo klijenta možedirektno i indirektno utjecati na pozitivne poslovnerezultate. Zadovoljni klijenti će ponoviti kupnju,kako bi još jednom doživjeli zadovoljavajućeiskustvo. Takvu uslugu će preporučiti drugima, što ćeutjecati na povećanje broja klijenata koji će poslovatis poduzećem.

3. MJERENJE ZADOVOLJSTVA KLIJENTA

Osnovna svrha mjerenja zadovoljstva klijenta jeprikupljanje informacija i uspostavljanje komu-nikacije s klijentima. U praksi se zadovoljstvoklijenta najčešće prati pomoću metoda anketiranja ianalize pritužbi i prijedloga. Općenito se smatra kakose zadovoljstvo klijenta treba mjeriti neposrednonakon klijentove kupovine proizvoda ili usluge.Naime, ocjena je točnija, ako od kupnje ne prođe pre-više vremena.

3.1. Pregled dosadašnjih istraživanja zadovoljstvaklijenta

Početak istraživanja ovog koncepta povezuje se uzCardoza (1965.) i njegov rad o nastojanjima,očekivanjima i zadovoljstvu klijenata [27]. Tijekomgodina istraživači su za mjerenje zadovoljstvaklijenta koristili različite metode istraživanja iljestvice mjerenja.

U posljednjih desetak godina niz je autora pridoniorazumijevanju zadovoljstva klijenta bilo konceptual-nim pristupom, bilo empirijskim istraživanjem.Koncept je istraživan u različitim uslužnim djelatnos-tima. Istraživanja su provedena na uzorku hotelskihgostiju [28, 29, 30], posjetitelja uličnog festivala[31], korisnika usluga turističke agencije [32], koris-nika mobilnih telefona [33], korisnika bankarskihusluga [34], gostiju restorana [35], korisnika poštan-skih usluga [36], skijaša [37].



U navedenim se istraživanjima zadovoljstvo klijentanajčešće mjerilo u okviru istraživanja kvaliteteusluge. Pri tome se nastojao utvrditi odnos izmeđuzadovoljstva klijenta i s njime povezanim koncepti-ma (kvaliteta usluge, lojalnost, namjere u ponašanju,imidž i sl.). U takvim se slučajevima zadovoljstvoklijenata često mjerilo na temelju samo jednog pitan-ja koje se odnosilo na ocjenjivanje ukupnog zado-voljstva dobivenom uslugom. Za ocjenjivanjezadovoljstva najčešće se koristila Likertova ljestvicas 5 ili 7 stupnjeva, s krajnjim mjerama „potpuno seslažem“ – „potpuno se ne slažem“ tj. „jako zadovol-jan“ – „jako nezadovoljan“.

Osim toga, nekoliko je autora analiziralo sadržajhotelskih upitnika koji se najčešće koriste za mjeren-je zadovoljstva hotelskih gostiju [38, 39, 40].Rezultati ovih istraživanja međusobno su usporedivite ukazuju na potrebu veće primjene znanstvenihspoznaja prilikom korištenja hotelskih upitnika zaocjenjivanje zadovoljstva.

3.2. Metodologija mjerenja zadovoljstva klijenta uhotelskoj industriji

Složenost zadovoljstva klijenta utječe i na razvoj bro-jnih pristupa (metoda) istraživanja tog koncepta.Najčešće se koriste metoda (ne)potvrđivanjeočekivanja i metoda percepcije izvedbe (rezultata).

Metoda (ne)potvrđivanja očekivanja temelji se nausporedbi klijentovih očekivanja s njegovim stvarn-im doživljajem tj. iskustvom. Zadovoljavanje ilipremašivanje očekivanja dovodi do zadovoljstva, uprotivnom je klijent nezadovoljan. U ovoj se metodizadovoljstvo često mjeri pomoću Likertove ljestvices krajnjim mjerama „lošije od očekivanog“ i „boljeod očekivanog“.

Metoda percepcije izvedbe (rezultata) mjeri zado-voljstvo klijenta neposredno nakon pružene usluge.Istraživanja pokazuju kako se mjerenjem percepcijeizvedbe može jednako uspješno predvidjetiponašanje klijenta kao što to omogućava model(ne)potvrđivanja [41]. Ako su izvedba i usluga tj.proizvod dobri, klijent će biti zadovoljan bez obzirana mogući efekt (ne)potvrđivanja očekivanja.

Pored navedenih metoda, za mjerenje zadovoljstvaklijenta često se koristi i indeks zadovoljstva klijenta.Taj pokazatelj ima posebnu važnost u praksi, jer služiza praćenje financijske održivosti poduzeća, ali icijelog gospodarstva.

Metodologija istraživanja zadovoljstva klijenta raz-likuje se i u korištenim ljestvicama. U osnovi postojetri grupe ljestvica za mjerenje ovog koncepta:ljestvice za ocjenjivanje izvedbe tj. rezultata („loše“ –„izvrsno“), ljestvice za ocjenjivanje (ne)potvrđivanjaočekivanja („lošije od očekivanog“ – „bolje odočekivanog“), te ljestvice za ocjenjivanje zadovoljst-va („jako nezadovoljan“ – „jako zadovoljan“) [42].Osim navedenih, u posljednje se vrijeme često uistraživanjima zadovoljstva klijenta koriste i ljestviceza potvrđivanje stavova („potpuno se slažem“ – „pot-puno se ne slažem“).

Danaher i Haddrell (1996.) nastojali su utvrdili kojaod navedenih ljestvica je najprimjerenija za mjerenjezadovoljstva klijenta [43]. Vrijednost pojedineljestvice ocjenjivana je na temelju šest kriterija –pouzdanost, valjanost, asimetričnost, povezanost spitanjima otvorenog tipa te vrijednost za menadžere.Autori zaključuju kako je za mjerenje zadovoljstvaklijenta najbolje koristiti ljestvicu za ocjenjivanje(ne)potvrđivanja, s ocjenama od jedan do pet.

Prema broju pitanja, zadovoljstvo se može mjeriti natemelju jednog ili više pitanja. S jednim se pitanjemocjenjuje ukupno zadovoljstvo dobivenom uslugom.Osnovna prednost ovog načina ocjenjivanja je jed-nostavnost. Ipak, postoji i nekoliko nedostataka [44].Prvo, ljestvice s jednim pitanjem ne mogu u cijelostiobuhvatiti složenost zadovoljstva klijenta, jer ne dajuinformacije o zadovoljstvu pojedinim elementomponude. Drugi nedostatak je otežanost utvrđivanjapouzdanosti same ljestvice.

Kako bi se ispravili gore navedeni nedostaci, koristese ljestvice s više pitanja. One osim ukupne ocjenezadovoljstva s uslugom obuhvaćaju i ocjene poje-dinih elemenata uslužnog procesa. Postoji nekolikovrsta ljestvica s više pitanja: verbalne, grafičke,ljestvice semantičkog diferencijala, Likertovaljestvica i ljestvice izvedene zaključivanjem. Odnavedenih, najpouzdanija je ljestvica semantičkogdiferencijala [45].

Razvidno je kako ne postoji općeprihvaćenametodologija mjerenja zadovoljstva klijenta.Činjenica je kako istraživanje treba biti prilagođenodjelatnosti tj. pojedinoj vrsti usluge ili proizvoda.Model mjerenja treba dakle omogućiti ocjenjivanjesvih specifičnih dimenzija koje mogu utjecati nazadovoljstvo klijenta.



Raznovrsnost i kompleksnost usluga otežava ocjenji-vanje zadovoljstva u hotelima i ostalim turističkimobjektima. Poznato je kako usluge predstavljajuneopipljiv dio ponude, što dovodi do izrazito subjek-tivnog pristupa ocjenjivanju. Otežavajuća okolnost jei činjenica kako uslužni proces u turizmu uključujeviše pružatelja usluga, zbog čega zadovoljstvokonačnom uslugom ovisi o svim fazama pružanjausluge. Konkretno, zadovoljstvo gosta uslugamapojedinog hotelskog odjeljenja utjecat će na ukupnozadovoljstvo boravkom u hotelu. Također, hotelska(turistička) ponuda je kombinacija opipljivih i neopi-pljivih elemenata, jer ju osim usluga čine i proizvodi.Sve to utječe na turiste prilikom ocjenjivanjaturističkog (hotelskog) doživljaja.

Tribe i Snaith (1998.) razvili su model za mjerenjezadovoljstva klijenta turističkim doživljajem te ganazvali HOLSAT (holiday satisfaction) [46]. Autoripolaze od specifičnosti turističkog doživljaja kao nizameđusobno više ili manje povezanih događaja. HOL-SAT model sadrži 56 tvrdnji, koje se odnose naocjenjivane destinacije i sadržaja, okruženja, dodatneponude (restorani, trgovine, barovi, zabava), pri-jevoza, kulturno-povijesnih znamenitosti, smještaja.Tvrdnje nisu grupirane u dimenzije kao što je to čestoslučaj u modelima za mjerenje kvalitete usluge.Model mjeri očekivanja i percepciju ispitanikapomoću Likertove ljestvice sa 5 stupnjeva. Rasponstupnjeva je od -4 („potpuno se ne slažem“), preko 0(„bez mišljenja“) do +4 („potpuno se slažem“).Također je ponuđen odgovor „ne mogu ocijeniti“.Autori vide njegovu široku primjenu u mogućnostiprilagođavanja elemenata koji se ocjenjuju ovisno odestinaciji.

Pored znanstvenog istraživanja, mjerenjezadovoljstva gostiju postalo je česta praksa u hote-lima diljem svijeta. Osnovni cilj je ocjena postojećegnačina rada i traženje prijedloga za poboljšanje. Osimtoga, informacije dobivene ispitivanjem gostiju moguposlužiti za nagrađivanje hotelskog osoblja, alokaci-ju resursa, ispravljanje nedostataka i naglašavanjeonoga, što gosti ocjenjuju kao najbolje.

Za ocjenjivanje zadovoljstva gostiju najčešće sekoriste hotelski upitnici. Oni se obično nalaze uhotelskim sobama, na recepciji ili nekom drugomvidljivom i lako dostupnom mjestu. Putem njih sehotelskim gostima daje mogućnost izražavanja svo-jeg mišljenja, a hotelski menadžeri na temeljudobivenih informacija donose važne strateške ioperativne odluke.

Najveća prednost hotelskih upitnika je njihova jed-nostavnost u smislu prikupljanja podataka. Ujedno jeto jedan od jeftinijih načina dobivanja povratnihinformacija. S druge strane, najveći nedostatak hotel-skih upitnika je mali odaziv gostiju koji ispunjavajuupitnike. Ispunjavanje upitnika nije obavezno, pa gagosti često ignoriraju. Drugi problem je vremenskifaktor. Naime, podaci se obično analiziraju tjedno ilimjesečno, najčešće nakon što gosti otiđu iz hotela,zbog čega se često na primjedbe napisane u upitnikureagira nepravovremeno.

Ipak, nekoliko studija otkriva kako velik broj hotel-skih lanaca koristi hotelske upitnike kojima se naneodgovarajući način ocjenjuje zadovoljstvo gostiju ina temelju kojih se posljedično mogu donijeti kriveodluke [47]. Najčešće pogreške odnose se na kvalite-tu uzorka, sadržaj (dizajn) hotelskog upitnika, te naprikupljanje i analizu podataka [48].

Kako bi se ispravile pogreške u procesu ocjenjivanjazadovoljstva gostiju, te poboljšala valjanost samogmjerenja, Barsky i Huxley (1992.) predložili su novinačin odabira ispitanika u uzorak, tzv. „uzorak visokekvalitete” [49]. Bit ove metode je smanjiti problemniske stope povrata upitnika pomoću raznih oblikapoticaja odnosno nagrada koje gosti dobiju za ispun-javanje upitnika. S druge strane, Gilbert i Horsnell(1998.) razvili su listu od 32 kriterija na temelju kojihse analizira sadržaj hotelskih upitnika i procesmjerenja zadovoljstva gostiju [50]. Kriteriji seodnose na broj i raspored pitanja u upitniku, ocjenji-vanje pojedinih elemenata hotelske usluge, korišteneljestvice mjerenja, ocjenu ukupnog zadovoljstva ilojalnosti te na marketinška pitanja koja se odnose nasegmentiranje tržišta. Slično, Schall (2003.) smatrakako bi se kod sastavljanja hotelskih upitnika trebalorazmišljati o svrsi ispitivanja, razumljivim pitanjima,korištenim ljestvicama za ocjenjivanje, valjanostiupitnika, vremenu ispitivanja, redoslijedu pitanja uupitniku i veličini uzorka [51].

4. ZAKLJUČAK

Zadovoljstvo klijenta, pored kvalitete usluga, postajevažan pokazatelj uspješnog poslovanja poduzeća.Radi se o emocionalnoj reakciji na kupljeni proizvodtj. korištenu uslugu, te se smatra kako se zadovoljstvopostiže ispunjavanjem očekivanja klijenata.

Složenost i raznovrsnost hotelskih usluga utječu napostizanje zadovoljstva hotelskih gostiju. Naime,



zadovoljstvo gostiju s ukupnom hotelskom uslugomovisi o zadovoljstvu s pojedinim elementimauslužnog procesa. Kako bi hotelski gosti bilizadovoljni potrebno je voditi računa o nizusubjektivnih i objektivnih čimbenika koji mogu utje-cati na stvaranje pozitivnog osjećaja o doživljenojusluzi. Između ostalog, zadovoljstvo hotelskih gosti-ju ovisi o kvaliteti usluge, hotelskom osoblju,osjećaju sigurnosti, čistoći prostorija.

U hotelskoj se praksi zadovoljstvo gostiju najčešćeocjenjuje pomoću hotelskih upitnika. Iako oni pred-stavljaju jednostavnu i lako dostupnu metoduprikupljanja podataka, često se koriste naneodgovarajući način. Jedan od osnovnih preduvjetadobivanja kvalitetnih povratnih informacija je dobardizajn hotelskog upitnika, što znači da upitnik sasvojim sadržajem mora omogućiti jednostavno irealno ocjenjivanje. Također je potrebno osiguratikvalitetan uzorak ispitanika. Upitnici bi se trebalipodijeliti gostima na kraju njihovog boravka. Kako bise povećao povrat ispunjenih upitnika, predlaže sedodatno motiviranje gostiju pomoću određenihnagrada (na primjer poklon bon za određenu uslugu,popust, simbolična novčana nagrada i sl.). Ukoliko sene mogu obuhvatiti svi hotelski gosti, trebalo biosigurati slučajan odabir gostiju koji će sudjelovati uispitivanju. Na taj se način izbjegava situacija u kojojbi upitnike ispunili samo iznimno zadovoljni ili izn-imno nezadovoljni gosti, te se osigurava reprezenta-tivnost podataka i kvalitetno donošenje važnihmenadžerskih odluka. Naime, ukoliko su prikupljenipodaci valjani i pouzdani, tada hotelski upitnicipružaju niz korisnih i aktualnih informacija o hotel-skoj ponudi. Menadžeri tako mogu saznati želje, pri-oritete i prijedloge gostiju, što je potrebno mijenjati,što treba zadržati, tj. što gosti općenito misle odobivenoj usluzi.

Može se zaključiti, kako primjereno definiran iproveden proces mjerenja zadovoljstva gostiju možepozitivno utjecati na poslovanje hotela, jer se njimemože doći do informacija, potrebnih za pružanjeusluge visoke kvalitete.

5. LITERATURA

[1] J.L. Giese, J. A. Cote, Defining CustomerSatisfaction, Academy of Marketing Science Review,http: / /www.amsreview.org/art icles/giese01-2000.pdf., 2000.[2] M. G. Gundersen, M. Heide, U. H. Olsson, HotelGuest satisfaction among Business Travellers: WhatAre the Important Factors?, The Cornell Hotel andRestaurant Administration Quarterly, Vol. 37, No. 2,72-81, 1996.[3] R. L. Oliver, A Cognitive Model of Antecedentsand Cosequences of Satisfaction Decisions, Journalof Consumer Research, Vol. 17, 460-469, 1980.[4] T. Y. Choi, R. Chu, Determinants of hotel guests'satisfaction and repeat patronage in the Hong Konghotel industry, International Journal of HospitalityManagement, Vol. 20, 277-297, 2001.[5] J. D. Barsky, World – Class CustomerSatisfaction, Richard D. Irwin, Inc., 1995.[6] A. Atkinson, Answering the eternal question:what does the customer want?, The Cornell Hotel andRestaurant Administration Quarterly, Vol. 29, No. 2,12-14, 1988.[7] B. Knutson, Frequent travellers: making themhappy and bringing them back, The Cornell Hoteland Restaurant Administration Quarterly, Vol. 29,No. 1, 83-87, 1988.[8] J.D. Barsky, R. Labagh, A strategy for customersatisfaction, The Cornell Hotel and RestaurantAdministration Quarterly, Vol. 35, No. 3, 32-40,1992.[9] P. Akan, Dimensions of service quality: a study inInstambul, Managing Service Quality, Vol. 5, No. 6,39-43, 1995.[10] M. G. Gundersen, M. Heide, U. H. Olsson,Hotel Guest satisfaction among Business Travellers:What Are the Important Factors?, The Cornell Hoteland Restaurant Administration Quarterly, Vol. 37,No. 2, 72-81, 1996.[11] T. Y. Choi, R. Chu, Determinants of hotel guests'satisfaction and repeat patronage in the Hong Konghotel industry, International Journal of HospitalityManagement, Vol. 20, 277-297, 2001. [12] A. Parasuraman, V.A. Zeithaml, L.L. Berry,SERVQUAL: A multiple-item scale for measuringconsumer perceptions of service quality, Journal ofRetailing, Vol. 64, No. 1, 14-40, 1988.[13] R. N. Bolton, J.H. Drew, A multi-stage model ofcustomers' assessments of service quality and value,Journal of Consumer Research, Vol. 17, 375-384,March 1991.[14] G. A. Churchill, C. Surprenant, An Investigation



into the Determinants of Customer Satisfaction,Journal of Marketing Research, Vol. 19, 491-504,1982.[15] R. L. Oliver, Satisfaction: A BehaviouralPerspective on the Customer, McGraw-Hill, NewYork, 1997.[16] H. Oh, Service quality, customer satisfaction andcustomer value: A holistic perspective, InternationalJournal of Hospitlity Management, Vol. 18, 67-82,1999.[17] D. Jamali, A study of customer satisfaction in thecontext of a public private partnership, InternationalJournal of Quality & Reliability Management, Vol.24, No. 4, 370-385, 2007.[18] M. E. A. González, L. R. Comesana, J. A. F.Brea, Assessing tourist behavioral intentions throughperceived service quality and customer satisfaction,Journal of Business Research, Vol. 60, 153-160,2007.[19] D. K. Yoo, J. A. Park, Perceived service quality– Analyzing relationships among employees, cus-tomers and financial performance, InternationalJournal of Quality & Reliability Management, Vol.21, No. 9, 908-926, 2007.[20] P. J. Danaher, J. Mattsson, Customer Satisfactionduring the Service Delivery Process, EuropeanJournal of Marketing, Vol. 28, No. 5, 5-16, 1994.[21] D. Jamali, A study of customer satisfaction in thecontext of a public private partnership, InternationalJournal of Quality & Reliability Management, Vol.24, No. 4, 370-385, 2007.[22] C.G.-Q. Chi, H. Qu, Examining the structuralrelationships of destination image, tourist satisfactionand destination loyalty: An integrated approach,Tourism Management, Vol. 29, 624-636, 2008.[23] J. Kandampully, D. Suhartanto, Customer loyal-ty in the hotel industry: the role of customer satisfac-tion and image, International Journal ofContemporary Hospitality Management, Vol. 12, No.6, 346-351, 2000.[24] C. Homburg, N. Koschate, W. D. Hoyer, DoSatisfied Customers Really Pay More? A Study of theRelationship Between Customer Satisfaction andWillingness to Pay, Journal of Marketing, Vol. 69, 84-97, April 2005.[25] X. Luo, C. Homburg, Neglected Outcomes ofCustomer Satisfaction, Journal of Marketing, Vol. 71,No. 2, 133-149, April 2007.[26] M. C. H. Yeung, L. Ging, C. T. Ennew,Customer satisfaction and profitability: A reppraisalof the nature of the relationship, Journal of Targeting,Measurement and Analysis for Marketing, Vol. 11,No. 1, 24-33, 2002.

[27] R. N. Cardozo, An experimental study of cus-tomer effort, expectation and satisfaction, Journal ofMarketing Research, Vol. 2, 244-249, 1965.[28] J. Kandampully, D. Suhartanto, Customer loyal-ty in the hotel industry: the role of customer satisfac-tion and image, International Journal ofContemporary Hospitality Management, Vol. 12, No.6, 346-351, 2000.[29] T. Y. Choi, R. Chu, Determinants of hotel guests'satisfaction and repeat patronage in the Hong Konghotel industry, International Journal of HospitalityManagement, Vol. 20, 277-297, 2001.[30] I. Skogland, J. A. Siguaw, Are Your SatisfiedCustomers Loyal?, Cornell Hotel and RestaurantAdministration Quarterly, Vol. 45, No. 3, 221-234,August 2004.[31] D. A. Baker, J. L. Crompton, Quality,Satisfaction and Behavioral Intentions, Annals ofTourism Research, Vol. 27, No. 3, 785-804, 2000.[32] A. Millàn, A. Esteban, Development of a multi-ple-item scale for measuring customer satisfaction intravel agencies services, Tourism Management, Vol.25, 533-546, 2004.[33] G. Kang, J. James, Service quality dimensions:an examination of Grönroos's service quality model,Managing Service Quality, Vol. 14, No. 4, 266-277,2004.[34] S. H. Hsu, W. H. Chen, J. T. Hsueh, Applicationof Customer Satisfaction Study to Derive CustomerKnowledge, Total Quality Management, Vol., 17, No.4, 439-454, May 2006.[35] Y. Namkung, S. Jang, Are highly satisfiedrestaurant customers really different? A quality per-ception perspective, Internationa Journal ofContemporary Hospitality Management, Vol. 20, No.2, 142-155, 2008.[36] D. Jamali, A study of customer satisfaction in thecontext of a public private partnership, InternationalJournal of Quality & Reliability Management, Vol.24, No. 4, 370-385, 2007.[37] R. Faullant, K. Matzler, J. Füller, The impact ofsatisfaction and image on loyalty: the case of Alpineski resorts, Managing Service Quality, Vol. 18, No. 2,163-178, 2008.[38] A. Y. L. Su, Customer satisfaction measurementpractice in Taiwan hotels, International Journal ofHospitality Management, Vol. 23, 397-408, 2004.[39] D. Mumel, B. Snoj, The analysis of question-naires for hotel guests satisfaction – comparisonbetween Croatia and Slovenia, 4th InternationalConference Global Challenges for Competitiveness:Business and Government Perspective, Juraj DobrilaUniversity of Pula, Pula, 564-575, Spetember 2007.



[40] I. Avelini Holjevac, S. Marković, S. Raspor,Customer satisfaction measurement in hotel industry:Content analisys study, 4th International ScientificConference „Planning for the future learning fromthe past: Contemporary Developments in Tourism,Travel & Hospitality, University of the Aegean,Rhodes Island, Greece, 3.-5. April 2009.[41] A. Yüksel, M. Rimmington, Customer-Satisfaction Measurement, The Cornell Hotel andRestaurant Administration Quarterly, 60-70,December 1998.[42] D. Mumel, B. Snoj, The analysis of question-naires for hotel guests satisfaction – comparisonbetween Croatia and Slovenia, 4th InternationalConference Global Challenges for Competitiveness:Business and Government Perspective, Juraj DobrilaUniversity of Pula, Pula, 564-575, Spetember 2007.[43] P. J. Danaher, V. Haddrell, A comparison ofquestion scales used for measuring customer satisfac-tion, International Journal of Service IndustryManagement, Vol. 7, No. 4, 4-26, 1996.[44] P. J. Danaher, V. Haddrell, A comparison ofquestion scales used for measuring customer satisfac-tion, International Journal of Service IndustryManagement, Vol. 7, No. 4, 4-26, 1996.[45] P. J. Danaher, V. Haddrell, A comparison ofquestion scales used for measuring customer satisfac-tion, International Journal of Service IndustryManagement, Vol. 7, No. 4, 4-26, 1996.[46] J. Tribe, T. Snaith, From SERVQUAL to HOL-SAT: holiday satisfaction in Varadero, Cuba, TourismManagement, Vol. 19, No. 1, 25-34, 1998.[47] J. D. Barsky, Customer Satisfaction in the HotelIndustry: Meaning and Measurement, HospitalityResearch Journal, Vol. 16, No. 1, 51-73, 1992.[48] D. Gilbert, S. Horsnell, Customer SatisfactionMeasurement Practice in United Kingdom Hotels,Journal of Hospitality & Tourism Research, Vol. 22,No. 4, 450-464, 1998.[49] J. D. Barsky, S. J. Huxley, A Customer-ServeyTool: Using the 'Quality Sample', Cornell Hotel andRestaurant Administration Quarterly, Vol. 33, No. 6,18-25, December 1992.[50] D. Gilbert, S. Horsnell, Customer SatisfactionMeasurement Practice in United Kingdom Hotels,Journal of Hospitality & Tourism Research, Vol. 22,No. 4, 450-464, 1998.[51] M. Schall, Best Practices in the Assessment ofHotel-guest Attitudes, The Cornell Hotel andRestaurant Administration Quarterly, 51-65, April2003.



SAŽETAK

Ako etnologiju posmatramo kao proces, koji je kodraznih naroda i u različitim vremenima, imaodrugačiji uticaj na društvena kretanja, uočit ćemonjene razne dimenzije i oblike. Kako se etnologijasastoji od raznih činjenica (pojava i odnosa), rad sebavi proučavanjem ljudskih društava, običaja,religije, oblika privrede, kuća i naselja, nošnji, hrane,narodne medicine, umjetnosti i nauke ili najkraće –proučavanjem cjelokupne materijalne i duhovne kul-ture stanovništva Bosne i Hercegovine i tragovimamaterijalne kulture na prostorima Visokog. Historija etnologije već dugi niz godina, svoju pažnjuusmjerava na problem izučavanja razvoja ljudskezajednice. Potreba za takvim istraživanjima proističei iz činjenice, što je za potpunije istraživanje,potrebno konsultovati stručne i naučne radnikedrugih naučnih disciplina, kao što su sociologija, his-torija, arheologija i dr., što je u najboljoj mjeri došlodo izražaja u istraživanjima arheološkog parka„Dolina piramida„ u Visokom. Takav pristup ukazujena potrebu koordinacije, multidisciplnarnog i inter-disciplinarnog rada.

Primjenjujući različite metode u istraživačkom dijeluovog rada, izvršila se modifikacija komparativnihindikatora, uz procjenu doprinosa etnoloških faktora,razvoju turizma u Bosni i Hercegovini kao i procjenaodrživosti osnovnih funkcija zbog kojih se određenoturističko područje i stavlja pod poseban režimzaštite, odnosno, očuvanja određene tradicije.

Cilj ovog rada je da:

• ostvari novi pristup komparativnim indika-torima mjerenja održivog razvoja etnologije uposmatranim područjima, koristeći dobijene rezultatei primjenu logike,

• na osnovu rezultata istraživanja do kojih sedošlo tokom dosadašnjih radova u „Dolini piramida“u Visokom, provjeri pravila mjerenja indikatoraodrživog razvoja etnologije, te da pruži uvid umjerenje indikatora lokalnog turističkog uvećanja,• predloži na koji način se mogu primijenitirezultati kvantitativnih metoda do kojih se došlo uovom istraživačkom radu.

Ključne riječi: turizam, etnologija, piramide,turističke vrijednosti

Keywords: tourism, ethnology, pyramids, travel value

ABSTRAKT

Achieve a new approach to comparative indicatorsfor measuring sustainable development of ethnologyin the observed areas, using the results obtained andthe application logic,Based on the results of research to which occurredduring previous work in the Valley of the Pyramids"in Visoko, check the rules of measurement of indica-tors of sustainable development of ethnology, and toprovide insight into the local tourism indicatorsmeasuring inflation,Suggest how the results can be applied to quantitativemethods which occurred in this research.

UVOD

Od najranijih vremena, odnosno, od samespoznaje da treba da se u nekom dijelu razlikuje odostalih živih bića, čovjek je nastojao da upozna, nesamo prirodu, već i osobenosti svog vlastitog bića,razlike koje postoje između njega i ostalih bića, kao iuzroke koji su doprinijeli nastanku tih razlika.

NEKE OD ETNOLOŠKIH KARAKTERISTIKA UTURISTIČKOJ PONUDI BOSNE I HERCEGOVINE S POSEBN-

IM OSVRTOM NA DOLINU PIRAMIDE U VISOKOM

SOME OF THE ETHNOLOGICAL CHARACTERISTICS OF THE TOURIST INDUSTRY OF BOSNIAAND HERZEGOVINA WITH SPECIAL REFERENCE TO THE PYRAMID IN VISOKO VALLEY

Advan Repak, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine



Međutim, čovjek, dosta dugo, nije tražio odgov-or na pitanje, otkuda te razlike, niti uzroke, u sebisamom i u stvarnim osobinama svoje prirode, već jezamišljao da su svojstva, po kojima se razlikuje oddrugih prirodnih bića, rezultat "božijeg davanja".Ovo gledište bilo je prisutno veoma dugo kod ljudi,koji nisu uvažavali činjenicu da je osnovnačovjekova osobina, razumna djelatnost, i da ovanjegova stvaralačka sposobnost zavisi od osobinaljudske prirode. Ta stvaralačka sposobnost proučavase u etnologiji, kao nauci koja se bavi proučavanjemljudskih zajednica i njihovih kultura.

Etnologija obuhvata sveukupnu materijalnu iduhovnu kulturu određenog naroda kao i socijalnuorganizaciju. Tu su i ekonomika, tehnologija,rukotvorine, umjetnost, običaji, pravo institucije,vjerovanja, vrednote. Etnologija obuhvata u principusve narode, ali u nekim evropskim zemljama, interesetnologa je usredotočen na tradicionalnu kutluru uvlastitoj zemlji. Etnografijom se naziva deskriptvinioblik etnologije (Erlich, 1978: 345; Bajraktarević,1977:3-4)*

Interesovanje za kulturno bogatstvo jednognaroda predstavlja jedan od osnovnih stimulansa zarazvoj turizma. Tendencija da se revitaliziraju tradici-je ove ili one kulture zapaža se u različitim zemljamaširom svijeta. Sve češće se danas u okviru procesahomogenizacije kulture različitih zajednica, stvarajuprostori koji su svojevrsni rezervati kulturnognaslijeđa. Njihovo stvaranje motivirano jeočekivanom kulturnom različitošću, prvenstveno upotrazi za nekom idealiziranom prošlošću.Reaktiviranje prošlosti i 'živa historija' postaju svepopularniji kao načini za privlačenje turista, teprovociraju konstruiranje specifičnih prostora ikreiranje novih, specijalno izgrađenih atrakcija(Baćević, 2006: 378-381).* Područja i privlačnosti za koje se smatra da mogupostati turističke priv¬lačnosti i motivi u kulturnomturizmu su:- arheološka područja i,- arhitektura (ruševine, poznati objekti, čitavigradovi),- muzeji, umjetnost, skulpture, zanati, galerije,festivali , razni događaji,- glazba i ples ( klasični, folklor i suvremeniples),- drama, kazalište, filmovi,- jezične i književne studije (ture i događaji),- vjerska slavlja, hodočašća,- cjelokupna (narodna i primitivna) kultura isubkultura.

Antropogene turističke vrijednosti u turističkoj ponu-

di Visokog

Veliki broj antropogenih turističkihprivlačnosti, predmet su istraživanja u etnologiji.Zato se odnos etnologije i turizma shvatajednosmjerno, što znači da etnolozi (antropolozi,arheolozi i istraživači kulture) trebaju dati materijalza potencijalne turističke atrakcije čime se njihovaistraživanja prelijevaju u turističku primjenu. Ovakokoncipirana uloga antropologa jeste da prezentirajurezultate svojih istraživanja na način koji će bitinajkorisniji za razvoj i održavanje turizma kaoprivredne grane. U praksi, to je uglavnom značilo dase antropološki doprinos prvenstveno očekuje udomenu „etno“ ili seoskog turizma, koji je zasnovanna „narodnoj kulturi“, predmetu za koji su, pret-postavljalo se, etnolozi i antropolozi po definicijistručni, odnosno stručniji od drugih. Drugimriječima, zadatak etnologa i antropologa jeste da kažušta je to „narodna kultura“ (termin, u ovomkontekstu, povremeno pragmatički izjednačavan sa„narodnom tradicijom“, „tradicionalnim načinomživota“ i pridjevima „izvorno“ i „autentično“), da bije zatim turistički radnici, ekonomisti, političari idrugi zainteresirani mogli preoblikovati u turističkiproizvod. Međutim, odnos turizma i antropologijenije ni izdaleka tako jednosmjeran niti jednostavan.Turizam je – slično obrazovanju – legitimno područjeza antropološko istraživanje, barem koliko i za prim-jenu. Savremena antropologija i kulturne studijeturizma, slično antropologiji obrazovanja, prepozna-ju suštinsku isprepletenost teorije i prakse, odnosnonaučnog istraživanja i primjene rezultata tihistraživanja, kao i nemogućnost bilo njihovog razdva-janja – dakle, modela u kojem „teorijska“ istraživan-ja postoje potpuno nezavisno od konteksta njihoverealne ili potencijalne upotrebe, bilo pojednostavlji-vanja njihovog odnosa – dakle svođenja na modelgdje rezultati naučnog istraživanja bivaju „preliveni“iz domena teorijskog u domen praktične primjene.

1. Etnološke karakteristike

Praćenje etnoloških karakteristika u znatnoj mjeridoprinosi poboljšanju shvatanja njihovog značaja zanarode koji žive na određenim prostorima. U bliskojprošlosti uloga etnologije u Bosni i Hercegovini bilaje podcijenjena ili, češće, površno shvaćena i ne dokraja realizirana. Shodno tome, veliku važnost imapraćenje relevantnih indikatora koji se odnose naetnologiju, a oni će ukazati na njene karakteristike naprostorima Bosne i Hercegovine.



Izučavanje strukture etnologije, može se posmatratikao sistemsko i periodično mjerenje ključnihindikatora biofizičkog i društvenog stanja u Bosni iHercegovini. Subjektivne impresije o stanju u kojimase nalazi etnologija u našoj zemlji, nekada mogu bitipogubne po ključne ciljeve upravljanja i one nisudovoljne za donošenje bilo kakvih odluka koje se tičusagledavanja njihovih karakteristika. Bez podataka ostanju i trendovima koje istraživanje pruža,nemoguće je reagirati na mnoge javne interese, kri-tike i prijedloge, niti se mogu pravilno ispuniti sveodgovornosti, koje društvo ima prema ovom veomaznačajnom pitanju.Društvo svake zemlje, ima zadatak da odredi poljesvog djelovanja, na koje će se fokusirati i na nad-gledanje utjecaja svog djelovanja. Sve je ovo u ciljufokusiranja pažnje prema onim područjima u kojimasu problemi najozbiljniji i gdje su intervencije poje-dinih državnih organa, udruženja građana, nevladinihorganizacija i svih drugih zainteresiranih neophodna.U tom smislu, svi oni, potrebno je da na raspolagan-ju imaju kvalitetne informacije na osnovu kojih ćebiti u stanju donijeti ispravnu odluku. Nadgledanjemora biti inkorporirano u generalno planiranjeupravljanja, prije svega njegovanjem etnologije i cil-jevima njenog razvoja, kako na nivou BiH, tako i nanivoima lokalnih zajednica. U cilju prepoznavanjasloženih uzroka koji se odnose na etnologiju,indikatori i metode koje će se u tom cilju koristitipažljivo su odabrani. Kriteriji za odabir dobrihindikatora su; mjerljivost, preciznost, dosljednost,osjetljivost, stepen povezanosti sa drugim društvenimaktivnostima, tačnost, korisnost, dostupnost podatakai analize.

„Čini se da je precizno definiran istraživačkiproblem onaj, kojem su jasno određene tri dimenzije:1. prostorna, 2. vremenska i 3. populaciona“(Mesihović, 2003: 113)* Shodno navedenom, sma-tramo da regulatori koji se uzimaju osnovnim uodređivanju granice korištenja nekih područja su,granični broj posjetilaca kao rezultat etnologije iturističke vrijednosti, te prostorne mogućnosti prije-ma posjetilaca. Sa stanovišta održivosti prostora nakojima se njeguje etnološki aspekt, očuvanje kvalite-ta etnoloških postavki ili određenih običaja, vjerskihmanifestacija i sl. mora biti na zavidnom nivou, kojiposjetioci očekuju, te je iz tih razloga veomaznačajno analizirati područja, odnosno, prostore nakojima se određene aktivnosti odvijaju.

Takve analize imat će za pretpostavku daodređene forme ljudskog stvaralaštva nastaju podutjecajem određenih metropolitanskih centara i

prilagođavanjem tim utjecajima. S jedne strane,imamo običaje, nošnju, način života i slično a sadruge novi način života, rada, oblačenja i kulturnihutjecaja koji dovode do zapostavljanja mnogihobičaja, starih načina izrade nekih predmeta, odnos-no njihovog postepenog zanemarivanja izaboravljanja. Međutim, jedna je stvar prihvatiti novinačin života, prilagođen sredini ili utjecajima sastrane, a sasvim druga, kako će se te promjene mani-festirati na duhovnu i materijalnu kulturu iztradicionalnog načina života. U ispitivanju ovihodnosa dolazi se do saznanja, da se samo njegovan-jem tradicije u svim njenim segmentima može pri-lagoditi novim i savremenim trendovima i samo se nataj način može ići naprijed jer bez njegovanja tradici-je i tradicionalne kulture nema ni osmišljavanja novihtrendova ni napretka. U vezi sa istraživanjem ovihodnosa koristi se kulturno-antopopološka teorijaakulturacije. Na taj način, izražavaju se odnosiizmeđu pojava koji predstavljaju određene stepenesaznanja o proučavanim pojavama.

Svjedoci smo danas, s jedne strane,sve snažnijeg napretka prirodnih i tehničkih nauka,koje ne postavljaju pitanja kako je struktuiran čovjek,šta zahtijeva njegova duhovnost i čime se određujunjegova ponašanja, pri čemu posebno dolaze doizražaja „.....pozitivne sile saradnje i sentimentalneveze.....“ (Mamford, 2006: 56)* a, s druge strane,izvjesnog zastoja, ako ne i ozbiljne krize u onimnaukama koje upravo teže da nađu odgovore na ta začovjeka bitna pitanja, prvenstveno u etnologiji, arhe-ologiji i antropologiji. Upravo ta činjenica, namećenam obavezu da odgovorimo na pitanje, da li semogu u duhovnim naukama dostići objektivnasaznanja i kad su široko prihvaćena od stranestanovništva. Saznanja koja odbacuju svaki intuitivniili metafizički pristup razumijevanju čovjeka, histori-je i kulture, za potrebe ovog rada, preuzet ćemo izSociološkog itinerera (Nenadić, 1999: )* gdje jenavedeno „“........upravo zato, što su prirodne pojaverelativno stabilnog karaktera, odnosno što se nemijenjaju u toku vremena, o njima možemo donositisigurne zaključke i predviđati njihove promjene ubudućnosti. Za pojave koje se mijenjaju u toku vre-mena, a takve su društvene pojave, takve zaključke itakva predviđanja ne možemo donositi. Štaviše, našasaznanja o datoj društvenoj pojavi mogu uticati na„ponašanje“ posmatrane pojave, tako da se ona možeponašati drukčije nego što mi predviđamo, na osnovusaznanja koja smo već stekli o njoj.“

Iz navedenog prizilazi teza, da čovječanstvoovo treba shvatiti kao fizičku činjenicu koja jepristupačna objektivnom naučnom ispitivanju.Zato



trebamo imati u vidu promjene koje nastaju kaorezultat određenih metodoloških postupaka, tokomistraživanja, odnosno, da tradicionalna metodologijaetnologija, arheologija i antropologija počnuradikalno da se mijenjaju i da se odnosi među timnaukama znatno iskomplikuju. Istražujući dalje, uočitćemo da se antropologija nametnula kao vodećahumanistička nauka i stavila pod tutorstvo ne samoarheologiju već i etnologiju. Preuzimajući odetnologije prostornu, a od prahistorijske arheologijevremensku dimenziju, antropologija se predstavilakao sveobuhvatna društvena nauka. Kao reakcija nasve to, da bi sačuvale, koliko, toliko svoje dostojanst-vo i svoju autonomiju, etnologija i arheologija supedesetih i šezdesetih godina prošlog vijeka,pokušale da se preobraze u čisto racionalne, egzaktnenauke, te su preuzele određena saznanja iz drugih,često njima dalekih naučnih disciplina, da bi se bliskovezale sa prirodnim naukama i time radikalno izmije-nile svoju metodologiju.

Arheološka istraživanja u Dolini piramida

Prateći zahtjeve nove arheologije, arheolozi su počeliizbjegavati diskusije o bilo kojem fenomenu kulture

koji se ne može kontrolirati eksperimentom ilimetodama ponuđenim od strane prirodnih nauka.Takav pristup arheologa imamo i u ovom vremenu,kada se vrše istraživanja u „Dolini piramida“. Iz nat-pisa u štampi, dolazimo do saznanja, kako se arhe-olozi, kao i geolozi s podijeljenjim mišljenjimaodnose prema ovim istraživanjima. Od pobijanjasvake mogućnosti, da su uzvišenja u neposrednojblizini Visokog antropogenog porijekla, dopotvrđivanja teze da su to piramide, čija izgradnjadatira između XV i X vijeka stare ere.

Analizirajući tako različite stavove pojediniharheologa, nameće nam se obaveza da kulturu defini-ramo kao manje ili više uspješnu adaptaciju ljudskihzajednica na prirodno okruženje. Ako pod timokruženjem sada posmatramo „Dolinu piramida“,primjetit ćemo da je arheologija, široko otvorila vrataprirodnim naukama, te također i otpočela da koristinjihove metodologije ističući u prvi planeksperiment, kao i predviđanje i primjenjivost koji sena njima zasnivaju. Najglasniji zagovornici postojan-ja piramida kod Visokog, izložili su načelo da je pre-ciznost arheoloških znanja o prošlosti mjerljiva,odnosno da je mjera stepen do kojeg tvrdnje oprošlosti mogu biti dokazane ili odbačene kroztestiranje hipoteza. To znači da bi se svaka izloženahipoteza, kao u prirodnim naukama, morala orga-nizirano testirati. Shodno tome, ne možemo da neuočimo nedostatak nalaza materijalne kulture, što jeL. Manford (Manford, 2006: 57)* opisao, kao„Praznine u evidenciji .... „ pri čemu je napomenuoda je tokom pet hiljada godina urbane historije imožda isto toliko prahistorije, obuhvaćeno svegačetrdesetak djelimično istraženih nalazišta. Isti autor,dalje u svom radu elaborirajući tezu o potrebi pristu-pa istraživanjima, navodi „Na tako nesigurnomterenu, može se ispostaviti da su dokumenti koji namse čine najautentičnijim u stvari varljivi, a veomačesto, čovjek je prisiljen da se odrekne svakogobjašnjavanja, ili da dopusti da ga povuče bezdansumnjivih špekulacija“ Iz navedenog, možemoizvući zaključak, da je osnovna težnja arheologije, dapostane rigorozna logička naučna disciplina, to jestda postane nauka koja otkriva osnovne zakone o kul-turnim procesima.

Međutim, ako u tom kontekstu posmatramoodnose na polju etnologije, primjetit ćemo da se ovaetnonauka zalaže za krajnje racionalni pristup. Takoje sebi postavila cilj da spozna gledište samog protag-oniste kulture, pod uslovom da se potpuno isključesve kategorije kojima raspolaže etnolog. Polazeći odteorijskog principa da stvarna kultura postoji jedino uglavama nosioca kulture, istraživanja u Dolini



piramida, se nisu usredsredila na ponašanjeprotagonista, već na njihova mišljenja, na sliku kojuimaju o piramidama, koje su predmet istraživanja.Primjenjuje se najnovija metodoloija, koja podrazu-mijeva dugotrajna i veoma skupa istraživanja. Kaorezultat primjene raznovrsne tehnike i naučnih pristu-pa u istraživanjima, došlo se do najrazličitijih teorijai rasprava o tome koje su od postavljanih hipoteza onastanku piramida u neposrednoj blizini gradaVisokog, tačne a koje pogrešne, dok ljudska ponašan-ja, kako ona u najranijim vremenima, tako i sadašnjihgeneracija i dalje često ostaju neobjašnjiva iiznenađujuća. Primjetna su, na sreću, i određenaotrežnjenja i napori da se smanji raskol izmeđuzagovornika o potrebi nastavka istraživanja, nalokalitetu „Dolina piramida“ i protivnika. Danas se,također, uočava tendencija zbližavanja razlika, uzjedinstveni zaključak, da se fenomen piramida, stro-go definira, a zatim izvrši njegova cjelovita rekon-strukcija i po prostornoj i po vremenskoj dimenziji itako dođe do podataka koji ne moraju biti apsolutnovjerodostojni, ali koji su bar mogući. Čini seneophodnim da etnologija i antropologija budu sveviše usmjerene u ovim proučavanjima, a da arhe-ologija induktivnim metodama pokuša da rekonstru-ira i ona daleka razdoblja ljudske prahistorije, kojanam je ostavila piramide, kao trajne ostatke svojematerijalne kulture. U istraživanjima, na prostorimaDoline piramida, potrebno je ukazati i na to šta je ciljetnoloških istraživanja? Odgovor na ovo pitanje ponašem mišljenju je utvrđivanje odnosa između ino-vacije prema tradiciji, jer smatramo da se samo na tajnačin mogu sagledati procesi u živom kulturnomtkivu, kao eminentnom predmetu etnološke nauke

Ako prihvatimo, da su istraživanja uBosanskoj dolini piramida inovacija, koja imazadatak da nas upozna sa vremenima nastajanjapiramida tada nam se nameće zaključak, da su one naneki način, zbog vremena koje je proteklo od nji-hovog nastanka do do danas, morfološke prirode.Istovremeno, postajemo svjesni, da nas piramide,koje su predmet istraživanja, na neki način dovode uzabludu, odnosno, nameću nam potrebu da tražimoodgovor na pitanja: da li su u vrijeme nastajanjapiramida postojala natprirodna bića koja su pomagalaljudima da stvore tako grandiozne objekte ili su ljudi,koji su živjeli u tim vremenima imali na neki načinnadprirodne moći. Neovisno o tome, mi ćemo u radutretirati piramide kao rezultat čovjekovog rada, neupuštajući se u davanje odgovora na ranije postavlje-na pitanja.

Hipoteza prof. dr. Murisa Osmanagića, kaže da suosnovice "Bosanske piramide Sunca" sa njenimkolosalnim dimenzijama, pravougaonog tipa sasjevernim i južnim istostranačkim trouglovima sastranicama u tlocrtu od 365 m. svaki. (Dopunskirudarski projekat, 2006: 30)* Uočit ćemo, da premasaznanjima koja imamo o drugim piramidama u svi-jetu, ovakva osnova ne odgovara niti jednoj do sadapoznatoj piramidi. Navedene dimenzije od 365 m, zasvaku stranicu proučavanih trouglova, nameće nampitanje; da li su graditelji, već tada bili upoznati sasunčevim sistemom računanja vremena, po kojemgodina traje 365 dana. Ili su dužine stranica, određenena osnovu određenih prerčunavanja u tom vremenu.Mišljenja smo, da bi i arhelozi i geolozi u budućimispitivanjima, odgovoru na ovo pitanje trebaliposvetiti određenu pažnju. Ovo mislimo iz razloga,što bi povezivanje ove hipoteze, sa danima trajanjajedne godine dalo odgovore i na mnogobrojna drugapitanja, kao što su kulturni i naučni nivo ljudi, koji suživjeli na ovim prostorima u vremenima gradnjepiramida. Govorimo o vremenima, jer ovako kolos-alne objekte, sa tada prisutnom tehnologijom, teškoda je mogla sagraditi jedna generacija. Pogotovu, akose prihvate mišljenja nekih biologa, da su u ranijimvremenima, stanovnici zbog uvjeta u kojima suživjeli, imali kraći životni vijek, od sadašnjih gen-eracija.

Isto tako, zanimljive su i neke konstatcije,navedene u generalnom multidisciplinarnom projek-tu istraživanja Bosanske doline piramida u Visokom,u kojoj se navode rezultati nekih istraživanja,prikazana na topografskoj karti, izrađenoj u geodet-skom zavodu BiH, na kojoj je prikazana trodimen-zionalna imaginacija, sastavljena od tačnih, satelit-skih podataka.Po ovoj karti trougao Sjevernog zidapiramide Sunca, djeluje istinski uvjerljivo. Tako je inavedena konstatcija, da "Sve ovo začuđujućedjeluje u pogledu matematičkih i drugih znanja oplanetarnom prostoru graditelja piramida" (Generalnimultidisciplinarni projekat istraživanja bosanskeDoline piramida u Visokom, 2007: 17)* . Navedenakonstatcija, još više nas uvjerava da postoji veza,između računanja vremena po sunčevom sistemu idužine krakova piramide Sunca.Kulturno blago Bosanske doline piramida

Kao duhovna nadgradnja i način življenja,kultura je nezaobilazni segment istraživanja, u svimistraživačkim projektima, te je shodno tome, toprisutno i u Bosanskoj dolini piramida. Kultura jeono što tom vremenu u kojem je nastala, kao rezultatodređenih civilizacijskih tekovina, daje svojevrstanšarm i pečat i to ga čini drugačijim i prepoznatljivi-



jim. Pošto se razvoj kulture prati kroz vremena ukojima je nastajala, znači da pratimo te promjene,hronološki, kako su nastajale. Da bismo shvatilivažnost tih promjena, ponovo ćemo preuzeti dio izrada Luisa Manforda (Manford, 2006: 73)* , „Uprvim gradovima pretvarao se ljudski život i energijau obliku umjetnosti u obimu koji je ranije bio neost-variv. Svaka generacija mogla je sada ostaviti svojudeo u ostavštini oblika i likova: svetišta, hramova,palata, skulptura, portreta, natpisa, urezanih i nacr-tanih doživljaja na zidovima i stubovima. Sve je tozadovoljavalo čovjekovu želju za besmrtnošću, na tajnačin što mu je omogućavalo da ostane prisutan usvijesti kasnijih generacija“

U tom smislu, određenu pažnju posvetit ćemonalazima na prostoru Bosanske doline piramida. Ponašem mišljenu, jedan od značajnijih pronalazaka jemegalitni kameni blok od sitnozrnog pješčara,pronađen 260 metara od ulaza u tunel Ravne, Visoko.Predmetni kameni blok "debelog 30 cm, širokog 140cm i dugačkog 260 cm, neobičnog artističkog oblika,kao lik morskog morža, sa debelim kratkim repom, savrlo glatkom, uglačanom, ravnom površinom, nakojoj su urezani brojni nepoznati skupovi i slovniznaci, kao iz nekog prastarog pisma, kojeg smo naz-vali preliminarno "Proto-pismo Visoko" (Generalnimultidisciplinarni projekat istraživanja bosanskeDoline piramida u Visokom, 2007: 87).* Kameneploče, sa slovnim znacima pronađene su na višelokacija, kako u neposrednoj blizini, ili na samomlokalitetu piramide Sunca, tako i na lokalitetupiramide Mjeseca. Tako se s pravom može prihvatitipitanje postavljeno u citiranom generalnom projektu" Da li su bili isti graditelji ovih izgraviranih megal-itnih blokova i otkrivanih piramida Sunca i Mjeseca"(Isto: 87)* .U navedenom Generalnom projektu, postoji velikibroj slika i drugih priloga, koji nedvosmislemopotvrđuju tezu, da uzvišenja u neposrednoj bliziniVisokog, nisu geomorfološki objekti, nastali prirod-nim procesima u formiranju današnjeg oblika, već dasu do fortifikacijski objekti, nastali kao rezultat ljud-skog rada.

Iskopine u okolini VisokogIzvor: vlastita fotodokumentacija

Navedeni nalazi, kao i oni koji će naknadno bitiotkriveni, potvrdit će datu hipotezu, a istovremeno"...fotografijama o brojnim nalazima nepoznatihslovnih znakova, i simbola, vidljivo uvezanih ukamene površine megalita K-1 i K-2, koje se dajuprvi put u takvom broju širokoj javnosti, mi doku-mentujemo arheološke nalaze i analitičku potrebu, dase zasnuje preliminarno jedno novo prahistorijsko,evropsko proto-pismo za dalje analize, istraživanja isinteze ovog prastarog pisma, nazvanog u ovom pro-jektu "Proto- pismo Visoko"(Isto: 90)*

Kulturni turizam Visokog i njegove osobenosti

Kultura treba postati glavni turističkiproizvod Visokog. Bogati kulturni potencijal Visokogtraži razvoj kulturnog turizma na nacionalnom nivou.Kulturnu ponudu Visokog treba razvijati kaospecifičan turistički proizvod, jedinstven po svojimosobenostima, kako po vremenu nastanka pojediniheksponata, tako i po prostoru na kojem su nastajali. Pored toga, Visoko treba odabrati i razviti dodatneteme, birajući kao prvi prioritet između kulturnog tur-izma, vjerskog turizma, aktivnosti u prirodi, seoskiturzam. Kriteriji za odabir tema su potencijalniučinak , te lakoća implementacije . - Kulturna ponuda treba postati osnovadoživljajnog iskustva većine turista koji dolaze uVisoko. Pri tome se treba voditi računa, da Visoko,kao grad, mora iskoristiti svoje kulturne potencijale -atraktivne tačke interesa - Bosansku dolinu piramida,lokalni folklor i arhitekturu i događaje – te ih uobličitiu atraktivnu ponudu prilagođenu ukusu turista- Visoko treba iskoristiti svoje potencijale zarazvoj kulturnog turizma. Pri tome treba slijeditiprincipe: maksimalno iskorištavanje kapaciteta za



smještaj i prihvat turista. Kako u samom gradu, takoi u neposrednom okruženju (Sarajevu, Kaknju,Kiseljaku, Fojnici, Zenici i dr.). - Seoski turizam treba postati osnova razvojasmještajnih kapaciteta i sadržaja u neposrednomokruženju Visokog, slijedeći jedinstvene standarde zaautentične smještajne kapacitete, te uključujućiponudu zdrave, autentične hrane. - Posebno se treba usredotočiti na razvoj onihturističkih proizvoda koji će imati najveći utjecaj narast bruto domaćeg proizvoda i zaposlenosti, koji suatraktivni investitorima, te koje iskorištavaju nekijedinstveni lokalni potencijal (npr. piramide, starigradovi i slično).

Izvor: vlastita fotodokumentacija

Najveća džezva na svijetu, visine 124 cm, a prečnika95 cm, vlasništvo kompanije „Vispak“-Visoko; tedetalj turističke ponude grada Visokog.Kulturno historijsko nasljeđe Visokog - turistička vri-jednost

Korištenjem kulturnog nasljeđa, Visokom se otvarajudobre perspektive, posebno zato što se kod ove vrsteturizma radi o korištenju kulture i kulturnog nasljeđakao u svrhu zadovoljenja turističkih potreba. Vrlo jeznačajno, kod ove vrste turizma, da se potrošnja kul-turnih resursa ostvaruje tek kada se urede turističkeprivlačnosti, koje se oblikuju kao proizvodi, i nude natržištu po određenoj cijeni. Znači, da i Bosanskudolinu piramida, treba nuditi kao specifičan turističkiproizvod.

Područja i privlačnosti za koje se smatra da mogupostati turističke atrakcije i motivi u kulturnomturizmu su:• arheološka područja i,• arhitektura (ruševine, poznati objekti, čitavigradovi),• muzeji, umjetnost, skulpture, zanati, galerije,festivali , razni događaji,• muzika i ples (klasični, folklor i suvremeniples),• kazalište, filmovi,• jezičke i književne studije (ture i događaji),• cjelokupna (narodna i primitivna) kultura isubkultura.

Te atrakcije postaju turističke privlačnostikada su usmjerene na koncept kulturnog turizma ukojem nema uključivanja u kulturu kao proces već sekultura koristi kao proizvod. Kulturni turizam ukojem turisti aktivno sudjeluju, obuhvaća sve oblikeputovanja u kojima turisti uče o historiji i nasljeđudrugih naroda te o njihovom načinu života i mišljen-ja pa se taj koncept posmatra kao kulturni proces.

Ponuda suvenira sa logom visočkih piramidaIzvor: Vlastita fotodokumentacija

Organizacija turističkog prostora

Cjelokupna teritorija Visokog, pred¬stavljaistovremeno i jedinstven turistički prostor, pa ga utom smislu treba i posmatrati.U novije vrijeme nastale su značajne promjene ugravita¬cionom polju turističkih tokova prema ovomdijelu Evrope, koje se moraju imati u vidu pristrateškim opredjeljenjima, posebno u valorizacijiBosanske doline piramida. Promjene do kojih jedošlo, nalažu oprezniji i racionalniji pristup uturističkom korištenju prostora, posebno, one koje



nastaju kao rezultat potpore zvučnih svjetskih imena,kao što je doktor geoloških nauka dr. Ali A. Barakatiz EMRA-e, Cairo (The Egyptian Mineral resorceAutority) i drugi (Generalni multidisciplinarni pro-jekat istraživanja bosanske Doline piramida uVisokom, 2007: 4) . Veliko interesovanje, koje vladaza ova najnovija otkrića, postat će značajan generatorrazvitka turizma i privrede Visokog, ali ipotencijalna opasnost za povećanu saturaciju obale iur¬banizaciju prostora sezonskim stanovanjem,pogoršanjem ekoloških uvjeta i smanjenjem kvalitetaturističke ponude. Ove negativne procese treba štoprije onemogućiti mjerama i instrumentima pravnedržave, uključujući i izdvajanje posebnih prostora zabudući razvitak određenih privrednih djelatnosti.

Bogato graditeljsko nasljede Visokog, kao i starakulturna i urbana naselja, treba revi-talizirati iodgovarajućim sadržajima osposobiti za turističkufunkci¬ju, što bi znatno doprinijelo strukturnomširenju i poboljšanju kvalite¬ta vanpansionskeponude. Visoko, kao graditeljska, kulturna iprirod¬na vrijednost, treba biti sinonim modernokoncipirane val¬orizacije i trajne zaštite kulturnognasljeđa, i prva destinacija za izletnike izneposrednog okruženja, što će značajno utjecati nanjegov brži turistički prosperitet. Ovaj stari gradraspolaže bogatim kulturnim nasljeđem,raznovrsnom ihtio i ornito faunom u neposrednomokruženju, kao i intere¬santnim pejsažno-estetskimvrijednostima, koji zajedno omogućavaju razvitakrazličitih vidova turističkog prometa: kulturnog,znanstveno-istraživačkog, izletničkog, tranzitnog idr.Visočke piramide i Stari grad, treba razvijati kaospecifičnu turističku ponudu koja sama po sebi možepredstavljati turističku destinaciju, ali i biti komple-mentar¬na sa ponudom planinskih centara Igmana,Bjelašnice i Jahorine.

Gastronomska ponuda Visokog sadrži u sebinajbolje odlike bosanskohercegovačke kuhinje kojaje vrlo zdrava i jednostavna za pripremanje (jela sunajčešće kuhana i bez mnogo začina). Ona se prijesvega temelji na hrani spravljenoj od domaćihpoljoprivrednih proizvoda, koja su u ovim krajevimaposebno dobrog okusa.Pravilno sagledavanje i vrednovanje kulturno-h¬istorijskih spomenika određuje pravu ulogu idoprinosi oplemenjivanju prostora. Prilikomutvrđivanja plana njihove prezentacije turistima,¬treba imati u vidu da su turistička kretanja usmjere-na prije svega zadovoljenju potreba turista kojiposjećuju ovaj lokalitet. u

Turističko uredjenje i uobličavanje spomeničkihcjelina i pojedinačnih spomenika predstavlja krajnjidomet i njihovog korištenja. Na uređenju prostora uVisokom je do danas dosta urađeno, međutim, ubudućnosti treba dosta toga promijeniti, dodati i dop-uniti u cilju stvaranja neponovljivosti.

ZAKLJUČAK

Primjenom kompleksnih i multidisciplinarnih metodai obavljenim studioznim proučavanjem za defini-ranje etnoloških karakteristika Bosne i Hercegovinekao faktora njenog kulturnog i turističkog predstavl-janja, kao i istraživanja provedena u Dolini piramidau Visokom, potvrđene su, često puta davane procjenei ocjene, da Bosna i Hercegovina, kao prostor koji jeod odvajanja rimskog carstva na istočno i zapadno,činila prirodnu raskrsnicu puteva istoka i zapada. štoje uvjetovalo i njen razvoj od najranijih vremena dodanas.

Polazeći od procjena turističke atraktivnosti ireceptivnih mogućnosti Bosne i Hercegovine, aposebno prostora Visokog, čvrstih opredjeljenja nanadilaženju ograničenja razvitku turizma i aktivneturističke politike, predviđa se ostvari¬vanjepozitivnih efekata, koji će nastati kao rezultat dokazao postojanju piramida kod Visokog. To tim prije štose permanentno bilježi porast turističke tražnje zaeko¬loški očuvanim „zelenim" i „bijelim" destinaci-jama i etnografskim motivima.

Uspješno ostvarivanje u radu prezentiranihprijedloga, zahtijeva osmišljavanje i poduzimanjeniza kratkoročnih i dugoročnih mjera koje bipotica¬jno djelovale na stabiliziranje i oživljavanjeturističkog prometa, a naročito inostranog turizmakoji je zbog ratnih dešavanja na ovim prostorima,sveden na sim¬bolično učešće. Ovdje se, bez širegekspliciranja, potenciraju one mjere i aktivnosti kojeimaju najveću specifičnu težinu i vezane su zarelativno kraći vremenski period, kao što su:• definiranje aktivnije i djelotvornije politike napodručju turizma, a naročito poboljšanju ponude, saspekta kulture i etnologije. Nužno je što prijesačiniti program i konkretne mjere za što brži ius¬pješniji povratak turističke ponude naše zemlje naprederatni nivo. Naročito tre¬ba usmjeriti aktivnostprema onim tržištima koja bi već od kraja ove itokom naredne godine koristila usluge turističkeprivrede Bosne i Hercegovine; • Nužno je intenzivirati aktivnost naunaprjeđenju kvaliteta svih komponenti turističkog



proizvoda, polazeći od zahtjeva relevantnihsegmenata turističke tražnje, kao i od prihvaćenihnormi i standarda od strane zemalja Evropske unije.Ovo tim prije što su turistička tržišta ovih zemaljapotencijalno najvažnija izvorišta inostrane tražnje zaturističkim proizvodom Bosne i Hercegovine.Standardizaciji turističkih us¬luga poseban poticajtreba da daju i nova zakonska rješenja;• Pošto turizam predstavlja složen sistem i vrlorazuđenu i raznorodnu privrednu i društvenuaktivnost neophodno je poduzi¬manje adekvatnihmjera na iznalaženju optimalne matrice njegoveor¬ganizacije i suvremenog upravljanja turističkimprocesima. U tom smislu, a polazeći od specifičnihkarakteristika turizma, potrebno je izdiferenciratinadležnosti pojedinih državnih i entitetskih organa,privrednih aso¬cijacija, društvenih i specijaliziranihorganizacija.Pri tome je neophodno reafirmirati angažiranjeturističkih društvenih organizacija i samoinicijativugrađana, naročito u tur¬ističkim mjestima. Zapravo,u realizaciji u radu prezentiranih prijedloga, koji seodnose na razvoj turizma u Bosni i Hercegovini,posebnu ulogu trebaju imati turistička mjesta kaomatični prostori destinacijskog turističkog proizvoda,u kojima svi građani tre-baju biti aktivni turističkipromotori organizirani u turističkim zajednicama, akao najvažni¬ji nosioci u ekonomskoj valorizacijikomplementarnih kapaciteta.Is¬to tako osobitu pažnju treba pokloniti razvijanju

profesionalnog odnosa, kadrovskom jačanjuturističkih subjekata, državnih organa i javnih službi,njihovom opremanju suvremenim informatičkomtehnologijom, kao i načinu njihovog općenja idjelovanja primjerenog turističkim destinacijama, akoje treba da karakterizira odgovarajuća organizira-nost, sigurnost, gostoprimstvo i kultura.

V LITERATURA1. Adižes, Isak; Menadžment za kulturu, Adižesmenadžment konsalting, Novi Sad, 2002.2. Ahmetović-Tomka, Dragica, Turizam u zaštićenojprirodi, marketing koncepcija, DTD,

Zavod za urbanizam Vojvodine, Novi Sad, 1995.3. Baćević, Jana Antropologija, turizam i tranzicija -koncepcije o razvoju turizma u Knjaževcu GlasnikEtnografskog instituta (54), 377-388. Beograd, 2006.4. Barjaktarević, Mirko; Etnologija, Savremenaadministracija Beograd, 1977.5. Bajraktarević, M; Osnovi opšte etnologije,Beograd, 1980.6. Bauzinger, Herman; Etnologija, od proučavanjastarine do kulturologije, Biblioteka XX

VEK, Beograd, 2002.7. Birket-Smit, Kaj; Putovi kulture: opća etnologija,Matica hrvatska, Zagreb, 1960.8. Britton, G. Stephen; The political economy oftourism in the Third World. Ann.

Tourism Res. 9(3): 331-58, 1982.9. Čulić, Zorislava; Narodne nošnje u Bosni iHercegovini, Zemaljski muzej u 10. Domenak, Žan-Mari; Evropa, kulturni izazov,Biblioteka XX VEK, Beograd, 1991.11. Erlich, St. Vera: U društvu s čovjekom (Tragomnjegovih kulturnih i socijalnih tekovina),

Zagreb, 1978.12.Filipović, Muhamed; Bosna i Hercegovina naj-važnije geografske, demografske, historijske,

kulturne, političke činjenice, Compact, Sarajevo,1997. 13. Kulturna historija BiH, od najstarijih vremena dopada ovih zemalja pod Osmansku

vlast, Veselin Masleša, Sarajevo, 1984. 14. Hajdarević, Hadžem; Bosna i Hercegovina mono-grafija, Country Profile, Tugra, Sarajevo,

2006.15. Jadrešić, Vlatko; Turizam u interdisciplinarnojteoriji i primjeni, Školska knjiga, Zagreb,

2001.16. Jafari, Jafar; Encyclopedia of tourism, Routledge,London and New York, 2003.17. Jovičić, Živadin; Fenomenologija turizma,Naučna knjiga, Beograd 1992.18. Kale, Eduard; Uvod u znanost o kulturi, Školskaknjiga Zagreb 1977.19. Kurtović, Halid Projekcija razvoja turističkogprometa u Bosni i Hercegovini, Acta

Economica broj: 1 Ekonomski fakultetUniverziteta u Banjoj Luci 2002.20. Kurtović, Halid; Kulturna baština Bosne iHercegovine u funkciji razvoja turizma,



Međunarodni naučno-stručni časopis za ekonomi-ju i politiku tranzicije Tuzla – Beograd

„Tranzicija“ broj: 19-20 Tuzla - Beograd 2007.21. Kurtović, Halid; Prostorno planska koncepcijarazvoja turizma u Bosni i Hercegovini, Zbornik

radova sa trećeg kongresa geografa RepublikeMakedonije, Makedonsko geografsko društvo,

Skoplje 2005.

22. Manford Luis: Grad u istoriji, IP “Book&Marso”– Novi Beograd, 2006.

23. Mesihović, Nijaz; Uvod u metodologijudruštvenih nauka, Ekonomski fakultet Sarajevo,2003.

24. Nenadić, Mile, Sociološki itinerer, Prosveta,Beograd, 1999.

25. Pančić, Kombol, Tonka; Kulturno naslijeđe i tur-izam, Radovi Zavoda za znanstveni rad

HAZU, Varaždin br. 16-17 str. 211-226, 2006.26. Šehić, Zijad i Tepić, Ibrahim; Povijesni atlasBosne i Hercegovine, Sejtarija, Sarajevo,

2002. 27. Vipotnik, Matjaž; Bosna i Hercegovina slikom iriječju kroz stoljeća, Sypress Forlag, Oslo

Norway, 2001.

STUDIJE, ČASOPISI, ZBORNICI I DOKU-MENTI:

1. Bosanska piramida sunca Visoko, Fondacija arhe-ološki park, Sarajevo, 2007. 2. Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena dokraja drugog svjetskog rata, Grupa autora,

Generalštab Armije RBiH, Sarajevo, 1995.3. Članci i građe za kulturnu istoriju istočne Bosne,Muzej istočne Bosne, knjige od 1–16,

Tuzla4. Dopunski rudarski projekat, istraživanja, otvaranjai rekonstrukcije starih podzemnih tunela u

visočkoj dolini, Rudnik mrkog uglja "Abid Lolić"Bila, Sarajevo-Bila, 2006.5. Generalni multidisciplinarni projekat istraživanjabosanske Doline piramida u Visokom,

BiH, Sastav projektnog tima, Fondacija arheološkipark: Bosanska piramida Sunca Visoko,

Bosna i Hercegovina, Sarajevo, 2007.6. Program i prostorni plan dugoročnog razvojaturizma Sarajevske turističke regije,

ekonomsko, programski dio, Turistički savez,Sarajevo, Zagreb, 1972.7. Studija dugoročnog razvoja turizma u BiH,Spomenici kulture po vrstama, Urbanistički

zavod BiH, br. 4/III, 1970.8. Studija dugoročnog razvoja turizma u BiH,Projekcija dugoročnog razvoja turizma u BiH

od 1985 - 2000. godine, Urbanistički zavod BiH,br. 6/1, 1970.9. Studija dugoročnog razvoja turizma u BiH,Spomenici kulture, Urbanistički zavod BiH,

br.4/I, 1970.



PRVA STRANICA

NASLOV RADANaslov rada se piše na sredini papira (Center) velikim slovima veličinom fonta 14 pt. bold. Od gornje mar-gine, naslov rada treba promjeriti prema dolje za četiri reda. Autori koji pišu rad na bosanskom, hrvatskomili srpskom jeziku ispod naslova rada na jednom od tih jezika, pišu i naslov rada na engleskom jeziku istimfontom, pomjerenim za jedan red sa veličinom fonta 14 pt.

Ime i prezimeIme i prezime autora piše se na sredini papira (Center) veličinom fonta 12 pt. pomaknutim za dva reda nižeod naslova rada. Uz ime i prezime ne pišu se titule.

Naziv i adresa institucije Naziv i adresa institucije pišu se u sljedećem redu na sredini papira veličinom fonta 11 pt

SAŽETAK:Naziv sažetak se piše velikim slovima veličinom fonta 12 pt. Italic bold počevši od lijeve margine, a pomjerennaniže od teksta ključnih riječi za dva reda veličine fonta 12 pt. Tekst sažetka se piše veličinom slova 11 pt.Italic. Razmak između naslova i teksta je jedan red iste veličine kao naslov. Tekst sažetka ne bi trebao daprelazi 200 riječi.

Ključne riječi: Ključne riječi pišu se veličinom fonta 12 pt. bold. počevši od lijeve margine, a pomjerenenaniže od naziva i adrese institucije za tri reda.

Na engleskom jeziku:Key words: Key words pišu se veličinom fonta 12 pt. bold, počevši od lijeve margine, a pomjerene naniže odnaziva i adrese institiucije za tri reda.

Na engleskom jeziku:ABSTRACT:Naziv abstract piše se velikim slovima fonta 12 pt. Italic bold. Tekst se piše veličinom slova 11 pt. Italic.Razmak između key words i abstract je isti kao razmak između ključnih riječi i sažetka.

1. UVOD

Naslovi poglavlja pišu se velikim slovima veličinom fonta 12 pt. bold. Poglavlja se numerišu kako je goreprikazano. Tekst poglavlja piše se veličinom fonta 11 pt. Naslov prvog poglavlja UVOD piše se iza sažetkanapisanog na engleskom jeziku, pomjeren naniže za tri reda sa veličinom fonta 12 pt. Razmaci između tekstai naslova su jedan red veličine fonta kao naslov .

OSTALE STRANICE

2. DRUGO POGLAVLJE

Ako poglavlje ima svoje dijelove koji imaju svoj naslov onda se naslovi dijelova poglavlja pišu veličinomfonta 12pt. bold malom slovima, kako je prikazano:

Naslov dijela poglavlja

Veličina teksta dijelova poglavlja je ista kao u poglavlju.Tabele i slike se označavaju kao u primjeru, a veličina slova naziva slika i tabela je 10 pt. Veličina fonta slova i brojeva u tabelama, slikama i formulama je ista kao u tekstu tj. 11 pt.


Tabela 1. Prikaz broja komada za različite tipove proizvodnje

Slika 1.

Tabele, slike i formule se numerišu redom kako slijedi u tekstu.


ZADNJA STRANA

ZAKLJUČAK

Naslov zaključak se piše veličinom slova 12 pt. bold, velikim slovima, a tekst zaključka se piše veličinomslova 11 pt. Između poglavlja ostavlja se razmak od dva reda, a redovi su veličine fonta teksta. Između dijelo-va poglavlja ostavlja se razmak od jednog reda veličine fonta teksta.

LITERATURA

Naslov literatura se piše veličinom slova 12. pt. bold, velikim slovima, a tekst se piše veličinom slova 11pt.

Literaturu treba svrstati onim redom kojim se navodi u tekstu i navesti na sljedeći način:

(Članak iz časopisa)

[1] Inicijali imena i puno prezime autora, naslov rada, naziv časopisa, br. Svezak, stranice (od do), mjeseci godina izdanja.

(Referat objavljen u zborniku konferencije)

[2] Inicijali imena i puno prezime autora, naslov referata, naziv konferencije, br. svezak, stranice (od do),mjesto i godina.

(Knjiga)

[3] Inicijali imena i puno prezime autora, naslov knjige, izdavač, mjesto, godina.

(Internet adresa)

[4] www._____________


O Fakultetu

Fakultet za menadžment i turizam u Travniku, jedan je od prvih privatnih fakulteta specijaliziranih za

menadžment i turizam i BIH. Menadžment i turizam kao afirmisane naučne discipline u svijetu i kod nas imaju

već provjereno značajno mjesto u savremenim razvojnim procesima.

Primarni ciljevi osnivanja ovog Fakuteta prije svega su bili: afirmacija nauke i Travnika kao univerzitet-

skog grada koji je prije 150 godina bio sjedište kulturnih i političkih dešavanja, razvoj preduzetništva, formi-

ranje preduzetničke inicijative, implementacija savremenog menadžmenta u privrednim granama, te razvoj

turizma kao strateške djelatnosti za koju grad Travnik , SBK i cijela BiH imaju velike mogućnosti.

Interdisciplinarni program studija je zasnovan na principima Bolonjskog procesa - I i II ciklusa studija.

U okviru Fakulteta formiran je Institut koji se bavi stručnim i naučnim istraživačkim radom intenzivno

saradjujući sa privrednim subjektima iz regiona i drugim naučnim institucijama.

Fakultet okuplja veliki broj eminentnih stručnjaka iz oblasti menadžmenta, turizma i drugih srodnih dis-

ciplina, posjeduje savremeno opremljeni prostor na atraktivnoj lokaciji, veliki bibliotečki fond i informatički

centar, kao i razne kulturno - obrazovne sadržaje.

U okviru aktivnosti Fakulteta organizuje se naučno-stručni skup posvećen savremenim tendencijama razvoja

menažmenta i turizma, te izdaje naučno-stručni časopis «Univerzitetska hronika» koji okuplja veliki broj ref-

erentnih istraživača iz zemlje i inostranstva.

Fakultet je članica Univerziteta u Travniku u čijem sastavu se nalaze još pet fakulteta. Studiranjem na

Fakultetu studenti stiču nova znanja, uspješno ih implementiraju u praksi i doprinose ukupnom razvoju

akademske zajednice koja svojim djelovanjem struktuira i utiče na razvoj savremenih tehnoloških tendencija.

Sa velikim zadovoljstvom pozivamo vas da budete dio naše zajedničke budućnosti.

Mi idemo dalje...

Fakultet za menadžment i turizam

UNIVERZITETSKA HRONIKA

ČASOPIS IZ OBLASTI MENADŽMENTA I TURIZMA

Članice Univerzitetau u Travniku:-fakultet za menadžment i turizam

-pravni fakultet- edukacijski fakultet

- grafički fakultet

ADRESA : Aleja Konzula br.5 Travnik 72270Tel/fax : 030/541-061 ;061/172-158

e- mail : [email protected]

NARUDŽBENICA

Ime i prezimbr. l.k.:______________________________________________________________________

Adresasa prebivališta:____________________________________________________________________

Ustanova:_______________________________________________________________________________

ID/PDVbroj(samo za pravna lica):__________________________________________________________

Adresa ustanove_________________________________________________________________________

Poštanski br.:______________________________________Kanton_______________________________

e/mail:_________________________________________________________________________________

tel/fax:_________________________________mobilni__________________________________________

Ovom narudžbenicom želim da:1. naručim časopis br.:_________________;vol:_____________________;kom.:___________________

2. jednogodišnju preplatu na Vaš časopis_____________________________kom.

Narudžbenisu, zajedno sa kopijom uplatnice poslati naID Broj: 4236382310002; Br. Sud. Rješenja: 051-0-Reg-06-000829; Registar visokoškolskih ustanova KSB/SBK, Registar pod brojem 08 na stranici 00008

šifra djelatnosti: 80.302; Transakcijski račun UNICREDIT BANK D.D. 338 900 220 149 8236;Telefon / fax: 030 541 061, Aleja konzula br.5, 72270 Travnik, e-mail: [email protected], web: www.fmt.ba

Za sve dodatne informacije kontaktirati već poznate telefone Univerziteta u Travniku.

glavni i odgovorni urednikfmpe.edu.ba/images/pdf/casopis_travnik_no2_a.pdfu bih, putem interneta,...

Documents