komparativna analiza poslovnih informacijskih sustava otvorenog koda_tlapas
TRANSCRIPT
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE
V A R A Ž D I N
Tihana Lapaš
KOMPARATIVNA ANALIZA POSLOVNIH
INFORMACIJSKIH SUSTAVA OTVORENOG
KODA
DIPLOMSKI RAD
Varaždin, 2016.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE
V A R A Ž D I N
Tihana Lapaš
Matični broj: 43614/14-R
Studij: Informacijsko i programsko inženjerstvo
KOMPARATIVNA ANALIZA POSLOVNIH
INFORMACIJSKIH SUSTAVA OTVORENOG
KODA
DIPLOMSKI RAD
Mentor:
Doc.dr.sc. Katarina Tomičić-Pupek
Varaždin, srpanj 2016.
I
Sadržaj
1. Uvod ..................................................................................................................................................... 1
2. Osnovni pojmovi .................................................................................................................................. 2
2.1 Poslovni i informacijski sustav ..................................................................................................... 2
2.1.1 Poslovni sustav ..................................................................................................................... 2
2.1.2 Informacijski sustav ............................................................................................................. 2
2.1.3 Veza poslovnog i informacijskog sustava ............................................................................ 3
2.2 Softver otvorenog koda ................................................................................................................ 3
2.2.1 Karakteristike softvera otvorenog koda ................................................................................ 3
2.2.2 Razvoj softvera otvorenog koda ........................................................................................... 4
2.2.3 Softver otvorenog koda i profit ............................................................................................ 5
3. Poslovni informacijski sustav današnjice - ERP sustav ....................................................................... 7
3.1 Povijest ERP sustava .................................................................................................................... 8
3.2 O ERP sustavima ........................................................................................................................ 12
3.2.1 Karakteristike ERP sustava ................................................................................................ 12
3.2.2 Prednosti i nedostaci ERP sustava ...................................................................................... 12
3.2.3 Arhitektura ERP sustava..................................................................................................... 15
3.2.4 Tehnološka infrastruktura ERP sustava .............................................................................. 18
3.2.5 Moduli ERP sustava ........................................................................................................... 22
3.2.6 Sigurnost ERP sustava ........................................................................................................ 24
3.2.7 Životni ciklus ERP sustava ................................................................................................. 25
3.3 Proizvođači ERP sustava ............................................................................................................ 29
3.3.1 Proizvođači komercijalnih ERP sustava ............................................................................. 29
3.3.2 Proizvođači ERP sustava otvorenog koda .......................................................................... 29
4. ERP sustavi otvorenog koda ............................................................................................................... 31
4.1 Prednosti i nedostaci ERP sustava otvorenog koda .................................................................... 32
5. Razvoj modela za komparativnu analizu ERP sustava otvorenog koda ............................................. 33
5.1 Odabir kriterija za komparaciju ERP sustava otvorenog koda ................................................... 33
5.2 Definiranje načina komparacije ERP sustava otvorenog koda prema modelu ........................... 37
5.2.1 Scenarij rada u sustavu ....................................................................................................... 38
5.2.2 Tablična analiza sustava ..................................................................................................... 38
5.2.3 AHP metoda ....................................................................................................................... 41
5.3 Odabir ERP sustava za komparativnu analizu ............................................................................ 42
6. Provedba usporedbe prema pripremljenom modelu ........................................................................... 45
6.1 Provedba scenarija rada u svakom od sustava ............................................................................ 45
6.2 Tablična analiza sustava prema definiranom modelu................................................................. 64
6.3 AHP analiza sustava prema definiranom modelu ...................................................................... 65
II
6.3.1 Postavljanje hijerarhijskog modela problema..................................................................... 65
6.3.2 Međusobna usporedba parova elemenata za svaku razinu hijerarhije ................................ 66
6.3.3 Izračunavanje lokalnih prioriteta kriterija podkriterija i alternativa ................................... 79
6.3.4 Analiza osjetljivosti ............................................................................................................ 79
7. Rezultati komparativne analize ERP sustava otvorenog koda prema konstruiranom modelu ........... 86
8. Zaključak ............................................................................................................................................ 89
Popis slika .................................................................................................................................................. 91
Popis tablica .............................................................................................................................................. 93
Literatura .................................................................................................................................................. 94
Službene stranice odabranih ERP sustava otvorenog koda ................................................................. 97
1
1. Uvod
U ovom diplomskom radu, kao što i sam naslov sugerira, biti će riječ o komparativnoj
analizi poslovnih informacijskih sustava otvorenog koda.
Poslovni informacijski sustavi današnjice nisu samo sredstvo za ubrzanje protoka
informacija, već su to kompleksni sustavi koji povezuju i podupiru sve segmente poslovanja.
Odnosno, to su sustavi za upravljanje svim ključnim resursima poduzeća. Naziv za takve sustave
je Enrerprise Resource Planning sustavi ili skraćeno ERP sustavi.
Najpoznatiji ERP sustavi su oni komercijalni koje proizvode velike informacijsko-
tehnološke (IT) kompanije kao što su Oracle, Microsoft ili SAP. No, postoje i ERP sustavi
otvorenog koda koji vrlo lako mogu konkurirati komercijalnim sustavima. ERP sustavi otvorenog
koda su podosta marginalizirani od velikog broja ljudi/organizacija, jer se smatra da nisu dovoljno
kvalitetni, da nemaju sve potrebne elemente i funkcije, da ne mogu adekvatno podržati poslovanje,
da su ružni i da je teško raditi u njima, da besplatne verzije nisu upotrebljive jer su ograničene, itd.
Ovim radom želi se proučiti je li to zaista istina ili se samo radi o neopravdanim stereotipima.
Rad je koncipiran od dva dijela. Prvi dio daje teorijsku podlogu vezano uz opće
karakteristike ERP sustava, softvera otvorenog koda i, kao spoj toga dvoje, ERP sustava otvorenog
koda. Drugi dio rada je praktični. U njemu se uspoređuju tri ERP sustava otvorenog koda
(ERPNext, Odoo i iDempiere) prema pet kriterija (lakoća instalacije, modularnost, prilagođenost
korisniku i ergonomija, skalabilnost, kvaliteta podrške) i njihovim podkriterijima, kako bi se
odabrao najpogodniji ERP sustav otvorenog koda. Odabir najpogodnijeg ERP sustava otvorenog
koda vrši se prema kriterijima višedimenzijskog odlučivanja, pomoću Analytic Hierarchy Process
(AHP) metode uporabom Expert Choice alata.
2
2. Osnovni pojmovi
Za početak, kako bi se mogao definirati pojam poslovni informacijski sustav otvorenog
koda potrebno je definirati temeljne pojmove od kojih se taj pojam sastoji. Tako će se prvo
definirati pojmovi poslovni sustav i informacijski sustav, te će se objasniti njihova veza, nakon
čega slijedi definicija pojma otvoreni kôd, točnije softver otvorenog koda.
2.1 Poslovni i informacijski sustav
2.1.1 Poslovni sustav
Svaka poslovna organizacija, odnosno poduzeće, predstavlja poslovni sustav (eng.
Business System) (Žugaj i sur., 2004). Poslovni sustav sastoji se od komponenata (odjela) koji
zajednički djeluju da bi ulaz (resurse) specifičnim izvršnim procesom transformirali u izlaz (finalni
proizvod/uslugu) radi ostvarenja nekog svog cilja (dobit i drugi društveni i ekonomski ciljevi).
Kao temeljne resurse poduzeća Panian i Ćurko (2010) navode ljude, novac, strojeve, materijale
i menadžment, čemu pridodaju i informaciju kao važan poslovni resurs. Okolina u kojoj se
poslovni sustav nalazi također ima veliki utjecaj na poslovni sustav. Tu se može govoriti o
zakonskim regulativama, kulturi, ekonomskoj situaciji, konkurenciji (drugi poslovni sustavi) i
drugim faktorima koji oblikuju okolinu. Poslovni sustav ne može znatno utjecati na svoju okolinu
kako bi ju prilagodio sebi, već se on mora prilagoditi okolini, a to čini pravilnim upravljanjem
resursima.
2.1.2 Informacijski sustav
Ne postoji unificirana definicija pojma informacijski sustav (eng. Information System), pa
bi se prema definicijama koje navode Žugaj i sur. (2004), Čerić i Varga (2004), te Srića i Spremić
(2000) moglo reći da je informacijski sustav skup uređenih elemenata, odnosno komponenata koje
u interakciji ostvaruju neki zajednički cilj obavljajući funkcije prikupljanja, obrade, pohrane i
diseminacije informacija. Panian i Ćurko (2010) navode da se informacijski sustav sastoji od šest
komponenata, a to su:
eng. Hardware (hardver) - fizički (opipljivi) dio sustava koji služi za obradu podataka
(računalo, modem, mrežna oprema)
eng. Software (softver) - nevidljivi dio sustava koji pokreće hardver (programska rješenja
i algoritmi)
eng. Lifeware - korisnici informacijskog sustava
eng. Dataware - načini i metode za organizaciju baza i skladišta podataka
3
eng. Netware - komunikacijska i mrežna rješenja koja povezuju sve komponente sustava,
omogućuju komunikaciju svih komponenata međusobno i komunikaciju sustava s
okolinom
eng. Orgware - organizacijski postupci i metode povezivanja svih komponenata sustava
2.1.3 Veza poslovnog i informacijskog sustava
Informacijski sustav sam za sebe nema značenje i ulogu. On egzistira kao podsustav nekog
realnog sustava. O tome govore Žugaj i sur. (2004) kada kažu da se „informacijski sustav realnog
sustava smatra njegovim informatičkim modelom poslovne tehnologije“. Ukoliko je realni sustav
poslovni sustav, tada je njemu pripadni informacijski sustav poslovni informacijski sustav (eng.
Enterprise Information System, EIS). Veza poslovnog i pripadnog mu informacijskog sustava bi
se mogla opisati ovako: poslovni sustav svojim potrebama i načinom poslovanja definira ulogu
svog informacijskog sustava, dok informacijski sustav podržava poslovanje poslovnog sustava
kome pripada.
2.2 Softver otvorenog koda
Softver otvorenog koda (eng. Open Source Software) nije nužno besplatan softver, iako ga
se, često smatra takvim. Ta kriva percepcija ima veze s poviješću tih softvera.
1980-tih godina javio se pokret Free Software kao odgovor na komercijalizaciju razvoja
softvera. Free se može prevesti kao besplatan, ali i kao slobodan. Upravo tu je nastala zabuna oko
imena koja je dovela do krivog shvaćanja da se radi o besplatnom softveru. Tako je 1990-tih naziv
promijenjen u softver otvorenog koda kako bi se ukazalo da se radi o softveru čiji je izvorni kôd1
slobodno dostupan svima da ga koriste, modificiraju i dijele bez ikakve naknade (Schatz i sur.,
2011).
2.2.1 Karakteristike softvera otvorenog koda
Prema Open Source Initiative (2007) softver otvorenog koda, odnosno njegova licenca,
mora zadovoljavati sljedeće kriterije:
1. Slobodna redistribucija Licenca otvorenog koda ne smije ograničiti uporabu ili prodaju
nekog softvera čiji je otvoreni kôd sastavni element, niti smije propisivati naknadu za to.
1 Izvorni kôd – programski kôd softvera, bez modifikacija i nadogradnji
4
2. Dostupnost izvornog koda Izvorni kôd uvijek mora biti dostupan u čitljivom obliku, nije
dozvoljeno namjerno maskiranje izvornog koda. Poželjno je da se sve modifikacije vrše na
izvornom kodu.
3. Rad na izvornom kodu Licenca mora omogućiti da se modifikacije i aplikacije nastale
temeljem izmjena izvornog koda distribuiraju po istim uvjetima kao i originalni softver.
4. Integritet autorskog izvornog koda Licencom se može zaštititi autorski softver (kôd) na
način da se izmjene smiju distribuirati samo u obliku zakrpa (eng. Patch) koje dolaze zajedno
s izvornim kodom. Može se zahtijevati da takav softver nosi drugo ime, ili oznaku verzije kako
bi ga se razlikovalo od originalnog softvera.
5. Bez diskriminacija osoba ili grupa Svatko ima pravo preuzimati i mijenjati izvorni kôd,
te dati svoj doprinos razvoju.
6. Bez diskriminacija polja interesa Izvorni kôd se smije ugrađivati u bilo koju vrstu
softvera, pa tako i one komercijalne (npr. softver za genetski inženjering).
7. Distribucija licenci Pravila definirana licencom se odnose na sve koji koriste taj softver.
Zabranjen je bilo kakav pokušaj mijenjanja licence kako softver (izvorni kôd) više ne bi bio
otvoren.
8. Licenca ne smije biti vezana za element Bilo da je izvorni kôd samostalan ili dio nekog
drugog softvera za njega uvijek vrijedi da je otvoren.
9. Licenca koda ne smije ograničavati druge softvere Ukoliko je izvorni kôd dio nekog
softvera, on ne smije zahtijevati da taj softver bude otvorenog koda.
10. Licenca mora biti neovisna o tehnologiji Nijedna odredba licence se ne smije temeljiti na
pojedinačnoj tehnologiji, sučelju ili stilu.
2.2.2 Razvoj softvera otvorenog koda
Riehle (2007), te Schatz i sur. (2011) navode da postoje dva modela razvoja softvera
otvorenog koda, onaj koji razvija zajednica i onaj koji razvijaju kompanije koje nude („prodaju“)
softver otvorenog koda. Prema njima opis tih dvaju tipova, točnije modela razvoja softvera
otvorenog koda, je sljedeći:
1. Model katedrale (eng. Cathedral Model) Razvija ga grupa razvojnih inženjera. Izvorni kôd
svake verzije softvera postaje dostupan široj javnosti kada izađe verzija. Proces razvoja i kôd
međuverzija nisu javno dostupni. Ovaj princip razvoja češće koriste kompanije koje nude
5
softvere otvorenog koda. Prednost ovog modela je što su razvoj i testiranje softvera
discipliniraniji. Nedostatak, u odnosu na drugi model, je što na razvoju, uklanjanju grešaka i
testiranju radi manji broj ljudi. To za posljedicu ima manji broj ideja vezano uz razvoja, a i
cijeli proces traje dulje. Takav softver naziva se Commercial Open Source (često samo
Commercial) ili u slobodnom prijevodu prema smislu, sustav otvorenog koda čije se korištenje
plaća.
2. Model tržnice (eng. Bazaar model) Softver razvija zajednica putem interneta, tako da je
kôd dostupan stalno. Pozitivne strane modela su te da je razvoj softvera, uklanjanje grešaka i
testiranje brže i efikasnije zbog suradnje velikog broja ljudi (pripadnika zajednice). Time je
softver pouzdaniji i stabilniji, te ponekad ima i bolje performanse od komercijalnih softvera
iste vrste. Loša strana ovog modela je mogući raskol među pripadnicima zajednice zbog
oprečnih ideja vezanih uz razvoj. To rezultira fragmentacijom zajednice, smanjenjem
intenziteta kolaboracije i smanjenjem broja osoba koje razvijaju softver. Softver ovih
karakteristika naziva se Community Open Source (često samo Community) ili u slobodnom
prijevodu prema smislu, besplatni softver otvorenog koda.
2.2.3 Softver otvorenog koda i profit
Kao što je već spomenuto, izvorni kôd je besplatan i svima dostupan da ga razvijaju i
mijenjaju prema svojim željama i potrebama. Pitanje je kako onda zarađuju proizvođači softvera
otvorenog koda. Prema Schatz i sur. (2011) postoji nekoliko poslovnih modela koji omogućuju da
sustavi otvorenog koda donose profit:
Model dvostrukog licenciranja Isti softver se nudi pod licencom otvorenog koda i
komercijalnom licencom. Ukoliko netko želi dalje razvijati softver na način da izlazi iz
domene otvorenog koda (naplatiti to što razvije), tada mora kupiti komercijalnu licencu.
Dvojni model U ovom modelu postoje dvije verzije softvera, verzija sa osnovnim
funkcionalnostima koja je besplatna i ona sa dodatnim funkcionalnostima koja se plaća.
Prodaja usluga Proizvođač ne naplaćuje softver, već dodatne usluge vezane uz njega:
integracija, mijenjanje, nadogradnja, održavanje softvera, konzultantske usluge, usluga
obuke korisnika.
Partnerstvo i donacije Partnerske kompanije daju donacije proizvođaču softvera koji
potom u svoj softver, kao protuuslugu, ugrađuje neki element kojim reklamira partnera
(npr. Mozilla Firefox sa ugrađenim Google pretraživačem).
6
Primjeri nekih od najpoznatijih softvera otvorenog koda su: operacijski sustav Linux,
Apache web poslužitelj, VirtualBox, MySQL, Pidgin, OpenOffice, Mozilla Firefox, BitTorrent, i
dr. (Lifehacker, 2015, Schatz i sur., 2011).
Suma svega rečenog o softveru otvorenog koda je:
1. Ukoliko ga razvija zajednica u potpunosti je besplatan sa svim nadogradnjama i u svim
verzijama, te su cijeli proces razvoja i kôd dostupni u svakom trenutku bez naknade.
2. Ukoliko ga razvija kompanija koja se bavi ponudom softvera otvorenog koda, onda se u svom
osnovnom obliku (izvorni kôd) distribuira besplatno, dok se instalacija, dorada, proširenje
novim funkcionalnostima, obuka za rad s njim, tehnička podrška i održavanje naplaćuju.
Proces razvoja nije javno dostupan, ali izvorni kôd svake verzije mora biti dostupan zajedno s
tom verzijom po njenom izlasku.
7
3. Poslovni informacijski sustav današnjice - ERP sustav
Današnji poslovni informacijski sustavi imaju tešku zadaću. Poslovanje je tijekom godina
evoluiralo, tako da poslovni sustav dnevno može generirati i nekoliko milijuna poslovnih podataka
u svojim poslovnim funkcijama. Ti poslovni podaci moraju biti dostupni u realnom vremenu kako
bi se efikasno upravljalo resursima. Stoga, danas više nije dovoljno samo informatizirati poslovne
funkcije, već ih treba povezati u jednu kompaktnu cjelinu.
Početkom 1990.-tih nastao je koncept cjelovitog poslovnog informacijskog sustava čija je
uloga podupiranje svih aspekata poslovanja nekog poslovnog sustava integracijom podataka i
procesa u jedinstvenu cjelinu, te uspostavljanje veza sa okolinom (Wang i Wang, 2014; Rashid i
sur., 2001). Taj koncept predstavljao je odmak od funkcijske ka procesnoj orijentaciji. Takav
cjeloviti poslovni informacijski sustav naziva se, u slobodnom prijevodu, sustav za upravljanje
resursima poduzeća (eng. Enterprise Resource Planning system, ERP). Idejno, ERP sustav je
gotovi softver koji bi trebao biti toliko univerzalan da odgovara svakom poslovanju.
Jedna od zanimljivijih i jednostavnijih definicija ERP sustava je ona Tadjerova (1998): „to
je kada cijelo poduzeće za svoj rad koristi jednu bazu podataka, jednu aplikaciju i jedinstveno
sučelje“. Rashid (2005 navedeno u APICS, 2001) ERP sustav definira kao „metodu za efikasno
planiranje i kontrolu svih resursa koje je potrebno nabaviti, izraditi, dostaviti i naplatiti kako bi se
realizirala narudžba kupca u svakom proizvodnom, distribucijskom ili uslužnom poduzeću“.
Rashid i sur. (2001) kažu da je ERP sustav „kompleksan i moćan sustav za koji je, da bi se uspješno
implementirao, potrebno zaposliti konzultante koji će ga prekrojiti prema potrebama poslovnog
sustava“. Ova definicija pokazuje kako ERP sustav ipak nije dovoljno univerzalan, ali je
prilagodljiv. U prilog prilagodljivosti govore i Kumar i Hillegersberg (2000) kada kažu da je ERP
sustav „konfigurabilan informacijski sustav koji integrira informacije i informacijski bazirane
procese unutar i između funkcijskih jedinica poduzeća“. No, postoje slučajevi u kojima se umjesto
prekrajanja ERP sustava (određenog modula) odabere reinženjering poslovnog procesa (eng.
Business Process Reengineering, BPR) kako bi odgovarao logici modula. Dva su najčešća razloga
zašto bi se odabrao BPR; logika modula je bolja od logike funkcioniranja procesa ili je prekrajanje
modula preskupo.
Kada se u današnje vrijeme govori o poslovnim informacijskim sustavima, onda se ustvari
govori o ERP sustavima. Panian i Ćurko (2010) kažu da je uloga današnjih poslovnih
informacijskih sustava da informacijski poslužuju, povezuju i ubrzavaju poslovne procese i
operacije, pomažu pri upravljanju resursima, donošenju poslovnih odluka i definiranju strategija
8
poslovanja. Uz navedene uloge, Schatz i sur. (2011) navode i upravljanje odnosima s klijentima2,
te upravljanje lancem opskrbe3.
U hrvatskom jeziku ne postoji potpuno odgovarajući naziv za ERP sustave. Najbliži naziv
za tu vrstu softvera je integrirani poslovni informacijski sustav. No, zbog nepraktičnosti i duljine
taj naziv nije u uporabi, već se koristi naziv ERP sustav (Martinović, 2016). Tako će se od ovog
dijela, pa na dalje u radu koristiti termin ERP sustav.
3.1 Povijest ERP sustava
Povećanjem opsega poslovanja i složenosti poslovnih procesa, uvidjela se potreba za
informatizacijom poslovanja. Tako su 1960-tih godina nastali prvi poslovni informacijski sustavi
čija je uloga bila ubrzati i pojednostaviti poslovanje. Monk i Wagner (2012), te Rashid (2005)
navode da ti poslovni sustavi nisu bili jedinstveni, već se radilo o skupu različitih softverskih alata
gdje je svaki od njih podupirao poslovanje neke poslovne funkcije. Svaki od alata imao je svoju
bazu ili neki drugi oblik spremišta podataka, pa je svaka poslovna funkcija raspolagala je samo
svojim podacima. To je dovelo do „rascjepkanosti“ poslovnih funkcija (informacijski silosi4).
Podaci između različitih poslovnih funkcija su se prosljeđivali u papirnatom obliku i potom ručno
unosili u drugu bazu.
Konkretno, prvo su nastali softverski alati za računovodstvo (eng. Accounting) i
upravljanje stanjem zaliha (eng. Inventory Management and Control). Kao što i samo ime govori,
računovodstveni softver je podupirao računovodstvene procese, dok je softver za upravljanje
stanjem zaliha pratio stanje zaliha na skladištu, te signalizirao što se, kada i u kojoj količini treba
naručiti ovisno o postavkama (npr. dozvoljeno minimalno stanje zaliha artikla).
Budući da su alati za upravljanje stanjem zaliha uvelike olakšali i ubrzali poslovanje,
nastavilo se na njihovom unapređivanju. Tako 1970-tih godina nastaje sustav za upravljanje
potrebama materijala (eng. Material Requirements Planning, MRP). Uloga MRP-a je da brine o
pokretanju procesa proizvodnje prema određenom planu. MRP generira raspored nabave
2 Upravljanje odnosima s klijentima (eng. Customer Relationship Management, CRM) – “Proces koji obuhvaća sve
vidove identifikacije klijenata, prikupljanje podataka o njima, izgradnju što je moguće boljeg odnosa s klijentom i
stvaranje i oblikovanje percepcije o poduzeću i proizvodima te uslugama koje ono nudi” (Mandić, 2007).
3 Upravljanje lancem opskrbe (eng. Supply Chain Management, SCM) - predstavlja koordinaciju robnog,
informacijskog i financijskog tijeka između poduzeća koja su članovi lanca. Poduzeća u lancu slijedno obavljaju
aktivnosti kojima, iz sirovina, za krajnjeg potrošača stvaraju vrijednosti u obliku proizvoda i usluga (prema Bloomberg
i sur., 2006; Sharma i sur., 2011).
4 Informacijski silos predstavlja bilo koji upravljački sustav koji ne može komunicirati, odnosno razmjenjivati
informacije, sa ostalim sustavima. U ovom kontekstu, svaka poslovna funkcija predstavlja jedan informacijski silos.
9
materijala prema potrebama proizvodnje, prema strukturi proizvodnog sustava i prema trenutnom
stanju potrebnih materijala na skladištu (Inc., 2014). Kao što je vidljivo iz rečenog, MRP je
započeo povezivanje različitih poslovnih funkcija: proizvodnje, skladišta i nabave.
Kao nastavak MRP-a, 1980-tih godina pojavljuje se sustav za upravljanje potrebama
proizvodnje (eng. Manufacture Resource Planning, MRP II). On ima ulogu koordiniranja procesa
proizvodnje, od planiranja proizvoda, kontrole stanja skladišta, nabave potrebnih materijala i
dijelova, preko dodjeljivanja uloga i rasporeda sudionicima proizvodnje (radnici, strojevi), sve do
distribucije gotovog proizvoda (Inc., 2014). MRP II povezuje nabavu, proizvodnju, skladište,
upravljanje ljudskim resursima i financije (Nejati, 2013; Monk i Wagner, 2012).
MRP i MRP II se koriste jednom bazom podatka u radu i povezuju više poslovnih funkcija.
Tu se već jasno vide začeci ERP sustava. No, brzina i kapacitet tadašnje tehnologije još nisu bili
toliko razvijeni da bi bilo moguće dobiti i obrađivati podatke u realnom vremenu (Nejati, 2013).
1990-tih godina javlja se ideja za izradom jedinstvenog sustava koji će podupirati sve
segmente poslovanja u realnom vremenu (Nejati, 2013). Taj sustav je već spomenuti ERP sustav.
ERP sustav se sastoji od modula koji međusobno komuniciraju i pohranjuju podatke u zajedničku
bazu podataka (Rashid, 2005). Svaki modul zadužen je za jedan segment poslovanja. Tako ERP
sadrži module koji podupiru: planiranje, proizvodnju, prodaju, marketing, distribuciju,
upravljanje financijama, upravljanje ljudskim resursima, upravljanje projektima,
upravljanje skladištem, održavanje, transport (Nejati, 2013; Monk i Wagner, 2012; Rashid,
2005). Sve navedeno odnosi se na procese unutar poslovnog sustava.
Svaki ERP sustav u kontaktu je sa svojom okolinom. Prema tome, postojala je potreba da
ERP sustav može podržavati i procese koji se odnose na komunikaciju s okolinom (kupci,
dobavljači, partneri), ne samo procese unutar poslovnog sustava.
Napredak tehnologije, konkretno, internet veza omogućila je ERP sustavu vezu s
okolinom. Tako su 2000-tih godina ERP sustavu dodani sljedeći moduli: upravljanje lancem
opskrbe (eng. Supply Chain Management, SCM), upravljanje odnosima s klijentima (eng.
Customer Relationship Management, CRM), unaprijeđen je modul poslovne inteligencije (eng.
Advanced Planning and Scheduling, APS) i omogućeno elektroničko poslovanje (Wang i Fui-
Hoon Nah, 2001; Cre8tive Technology & Design, 2014; Rashid, 2005; Bond i sur., 2000). Takav
ERP sustav naziva se prošireni ERP (eng. Extended ERP, E-ERP) ili jednostavnije ERP II.
Koncept ERP II sustava prikazan je na slici 3.1 koja slijedi u nastavku. Osim novih modula,
10
internet je pogodovao i nastanku ERP sustava otvorenog koda (eng. Open Source ERP) o kojima
će više biti riječi kasnije u radu.
Slika 3.1: Koncept ERP sustava (prema Rashid, 2005)
Kao što je vidljivo iz gornje slike (slika 3.1), ERP II podržava unutarnje procese poslovanja
(npr. proizvodnja, upravljanje financijama) koji se označavaju kao stražnji ured i komunikaciju s
okolinom (CRM i SCM) koji se označavaju kao prednji ured. Koncept ERP II sustava prikazan na
slici ustvari je koncept današnjih ERP sustava, bilo da su komercijalni ili otvorenog koda. Tako
da se, i u ovom radu, pri spomenu ERP sustava misli na te sustave.
Od 2010-tih godina razvija se i unaprjeđuje ERP II. Radi se na poboljšanju analitike i
izvještavanja pomoću različitih alata za poslovnu inteligenciju. Razvija se i unaprjeđuje mobilni
ERP i ERP u oblaku koji omogućuju da ERP sustavu može pristupiti putem interneta bilo kada,
sa bilo kojeg uređaja (Cre8tive Technology & Design, 2014).
Slika 3.2, koja slijedi u nastavku, prikazuje povijesni razvoj ERP sustava koji je prethodno
opisan. Nakon slike slijedi opis najvažnijih karakteristika ERP sustava današnjice.
11
Slika 3.2: Povijesni razvoj ERP sustava (prema: Cre8tive Technology & Design, 2014)
12
3.2 O ERP sustavima
Sve što slijedi u nastavku vrijedi općenito za ERP sustave današnjice, bilo da su
komercijalni ili ERP sustavi otvorenog koda.
3.2.1 Karakteristike ERP sustava
Kao karakteristike ERP sustava Wang i Wang (2014), te Rashid i sur. (2001) navode:
Integrirani sustav koji izvršava operacije u realnom vremenu
Sastoji se od više podkomponenata (modula) i velikog broja predefiniranih opcija
Ima jedinstvenu bazu kojoj pristupaju svi moduli
Podržava stotine različitih poslovnih funkcije i procesa
Kompleksni sustav (deseci tisuća linija koda)
3.2.2 Prednosti i nedostaci ERP sustava
Opisi prednosti i nedostataka ERP sustava koji slijede u nastavku formirani su prema
onome što navode Rashid i sur. (2001), Koch (2006), te Uwizeyemungu i Raymond (2005). Nakon
opisa slijedi tablica 3.1 koja daje generalni pregled prednosti i nedostataka ERP sustava.
U objašnjenjima se pod pojmom korisnik misli na organizaciju koja nabavlja ERP sustav,
dok je proizvođač/implementator tvrtka koja nudi ERP rješenje.
3.2.2.1 Prednosti
Pristup pouzdanim informacijama Podaci su konzistentni i točni jer moduli rade sa
(jednom) centraliziranom bazom podataka. Podacima se pristupa u realnom vremenu što
omogućuje kreiranje detaljnijih i točnijih izvještaja.
Nema redundancije podataka i operacija Zbog centralizirane baze nije moguć
višestruki unos istih podataka. Prije rada s podacima nije potrebno provesti ažuriranje i
sinkronizaciju, što skraćuje broj operacija koje se izvršavaju.
Ušteda vremena i povećanje produktivnosti Smanjuje se vrijeme dohvata podataka
što automatski znači da se i izvještaji kreiraju brže i jednostavnije. Temeljem toga što ima
uvid u sve podatke o poslovanju (u realnom vremenu), ERP sustav u vidu poboljšanja
produktivnosti omogućuje: planiranje proizvodnje, nabave i prodaje, koordinaciju ljudi,
alata i strojeva, pravovremenu naplatu, itd.
13
Smanjenje troškova poslovanja Zbog lakšeg i bržeg kreiranja detaljnijih izvještaja
lakše je donositi bolje odluke, a to znači da se i efikasnije upravlja resursima. Smanjuju se
troškovi održavanja jer su razjedinjene aplikacije zamijenjene jedinstvenim sustavom.
Ukoliko dođe do promjene poslovanja, izmjene se rade samo na onim modulima na koje
promjena ima utjecaj, a ne na cijelom sustavu.
Poboljšana skalabilnost Modularni dizajn omogućuje organizaciji da kombinira
module koji su joj potrebni. Postoje osnovni moduli i dodatni moduli (eng. Add-on). Kako
se poslovanje mijenja tako se dodaju ili miču određeni moduli. Teži se tome da se može
kombinirati module različitih proizvođača na način da se uzima modul koji je najbolji od
ponuđenih (eng. Best of Breed Choices).
Prilagodljivost ERP sustav se može prilagoditi za rad s već postojećim aplikacijama i
sustavima putem standardiziranog sučelja. Na postojeći sustav se mogu dodati samo
potrebni moduli iz ERP paketa kako bi se podržalo i povezalo cjelokupno poslovanje.
Olakšano održavanje U slučaju izmjena u poslovnom sustavu ili eventualnih grešaka
u radu kod nekog modula, dira se samo taj modul. Ovisno o ugovoru,
proizvođač/implementator ERP sustava može biti taj koji pruža podršku za svoj proizvod
u vidu održavanja i nadogradnje. To je za korisnika bolja solucija nego da sam mora
zapošljavati informatičare koji bi se time bavili.
Globalni domet ERP podržava unutarnje procese poslovanja i komunikaciju s
okolinom putem CRM i SCM modula. Također, mobilni ERP i ERP u oblaku omogućuju
pristup sustavu u bilo koje vrijeme, sa bilo kojeg uređaja, od bilo kuda.
E-trgovina (eng. E-commerce), E-poslovanje ERP sustav omogućuje poslovanje putem
interneta koje se odnosi na uspostavljanje kontakata (povezivanje s dobavljačima i
kupcima), brz i lak prijenos i razmjenu informacija, obavljanje transakcija putem interneta,
efikasnije oglašavanje, internet trgovinu, itd.
3.2.2.2 Nedostaci
Utrošak vremena prilikom implementacije Implementacija ERP sustava može biti
dugotrajan proces (nekoliko mjeseci i više), ovisno o veličini organizacije i njenoj
spremnosti na uvođenje ERP sustava. Da bi se vidjela poboljšanja u poslovanju treba proći
od jedne do tri godine korištenja.
14
Cijena
o Community Open Source: trošak nabave potrebnog hardvera, trošak BPR-a, trošak
osposobljavanja korisnika za rad sa sustavom, trošak konverzije podataka, trošak
održavanja
o Commercial Open Source: Community Open Source + konzultantski troškovi, broj
modula izrađenih prema korisničkim potrebama, broj dodatnih modula, troškovi
prilagodbe ERP sustava (postojećem sustavu, poslovanju, posebnim zahtjevima
korisnika)
o Komercijalni ERP sustav: Commercial Open Source + nabavna cijena osnovnog
softvera i licenca
Cijene komercijalnih ERP sustava se tako ugrubo kreću od 150 000$, pa do 750
000$ i više (WorkWise LLC, 2013).
Konformizam modula Svaki od modula trebao bi biti prilagođen svom poslovnom
procesu, te kulturi i strateškim ciljevima organizacije. Budući da se radi o gotovom
softveru, to je ponekad teško postići bez preinaka modula ili preinaka poslovnih procesa.
Ovisnost o proizvođaču Proizvođač/implementator zahtjeva neprekidnu komunikaciju
i suradnju korisnika tijekom implementacije, što može ometati poslovanje. Ukoliko
korisnik želi nešto mijenjati ili dodati, o proizvođaču/implementatoru ovisi hoće li on
pristati na to i po kojoj cijeni.
Svojstva i kompleksnost ERP sustav može ponekad imati neka svojstva i module koji
nisu potrebni korisniku za njegovo poslovanje, ali oni dolaze u osnovnom paketu (i kao
takvi se naplaćuju kod komercijalnih ERP sustava). Zbog velikog broja modula i velike
baze ERP sustav može biti jako kompleksan što otežava održavanje. Održavanjem se mora
baviti onaj tko poznaje sustav; najčešće proizvođač/implementator.
Globalni domet Kupnja ERP sustava predstavlja dugoročnu vezu sa
proizvođačem/implementatorom. Glavni razlozi za to su trošak i vrijeme potrebno za
uvođenje ERP sustava. ERP sustav za poslovanje treba vezu na internet, što u današnje
vrijeme i nije toliki problem, no, prekid internetske veze znači prekid poslovanja.
Manjak podrške unutar organizacije Uvođenje ERP sustava se odražava ne samo na
poslovne procese, već i na ljude koji su dio organizacije. Ukoliko ljudi, bilo da se radi o
zaposlenicima ili o menadžmentu, procijene da uvođenje ERP sustava predstavlja neki
15
oblik prijetnje za njih, javit će se otpor. Taj otpor prema promjeni može biti zbog straha od
gubitka posla ili averzije od učenja i prilagođavanja na rad s novim sustavom (pogotovo
kod starijih zaposlenika).
Tablica 3.1: Pregled prednosti i nedostataka ERP sustava
Prednost Nedostatak
Pristup pouzdanim informacijama Utrošak vremena prilikom implementacije
Nema redundancije podataka i operacija Cijena
Ušteda vremena i povećanje produktivnosti Konformizam modula
Smanjenje troškova Ovisnost o proizvođaču
Poboljšana skalabilnost Svojstva i kompleksnost
Prilagodljivost Globalni domet
Olakšano održavanje Manjak podrške unutar organizacija
Globalni domet
E-trgovina, E-poslovanje
Iz prethodno navedenog, a kao što to i tablica 3.1 sumira, vidljivo je da ERP sustavi mogu
imati podjednako prednosti i nedostataka. Organizacija sama mora procijeniti isplati li joj se
uvoditi ERP sustav ili ne. Za to ne postoji univerzalna formula jer je svaka organizacija
jedinstvena. Ross i Vitale (2000) navode šest najčešćih motiva zbog kojih se organizacije odlučuju
na uvođenje ERP sustava. To su:
Potreba za jedinstvenom platformom
Poboljšanje poslovnih procesa
Dostupnost podataka
Smanjenje troškova
Brži odgovor na zahtjeve klijenata
Poboljšano strateško odlučivanje
3.2.3 Arhitektura ERP sustava
ERP sustav se zasniva na otvorenoj višeslojnoj arhitekturi klijent/poslužitelj (eng.
Client/Server). Višeslojnost omogućuje simultani pristup podacima od strane više korisnika, dok
otvorena arhitektura omogućuje fleksibilno dodavanje drugih komponenata ili funkcionalnosti
sustavu. U nastavku slijedi opis arhitekture ERP sustava prema Rashid i sur. (2001), te Kale (2011)
koji navode da arhitektura ERP sustava može biti dvoslojna ili troslojna.
16
3.2.3.1 Dvoslojna arhitektura
Kada se govori o dvoslojnoj arhitekturi, tada postoje sljedeće dvije mogućnosti realizacije
(slika 3.3):
tanki klijent - debeli poslužitelj (eng. thin Client – fat Server)
1. sloj: klijent - na klijentu se nalazi samo grafičko korisničko sučelje (eng. Graphical User
Interface, GUI) koje služi za prikaz i unos podataka (logika prikaza).
2. sloj: poslužitelj – na poslužitelju se nalaze aplikacija (ERP sustav) koja služi za obradu
podataka i baza podataka koja dohvaća i pohranjuje podatke (logika obrade, pohrane i
dohvata).
debeli klijent - tanki poslužitelj (eng. fat Client – thin Server)
1. sloj: klijent - na klijentu se nalazi GUI i aplikacija (ERP sustav). Prema tome, tu se izvršava
prikaz, unos i obrada podataka (logika prikaza i obrade).
2. sloj: poslužitelj – na poslužitelju se nalazi baza podataka koja brine o dohvatu i spremanju
podataka (logika pohrane i dohvata).
Slika 3.3: Dvoslojna arhitektura (prema Kale, 2011)
Slika prikazuje dvoslojnu arhitekturu gdje je lijevo tanki klijent – debeli poslužitelj, a desno
debeli klijent – tanki poslužitelj.
3.2.3.2 Troslojna arhitektura
Troslojna arhitektura (slika 3.4), kao što joj i samo ime kaže, sastoji se od tri komponente:
Prezentacijski sloj (logika prikaza): čini ga GUI koji služi za prikaz podataka, pravilno
formatiranje prikaza i prihvaćanje korisničkog unosa. Nalazi se na klijentu. GUI je
17
realiziran kao specijalizirani softver koji se instalira na klijenta ili mu se pristupa preko
internet preglednika.
Aplikacijski sloj (logika obrade): čine ga poslovna pravila, autentikacija, funkcije, logika
i programi koji djeluju na podatke i prijenos podataka. Uloga mu je zaprimanje korisničkog
unosa i vraćanje podataka prezentacijskom sloju, validacija i manipulacija podacima
sukladno poslovnim pravilima, te komunikacija sa slojem baze podataka u vidu zahtjeva
za podacima ili predaje podataka na spremanje. Nalazi se na aplikacijskom poslužitelju (tu
se nalaze moduli ERP sustava). Ukoliko se ERP sustavu može pristupati putem interneta,
tada u aplikacijskom sloju postoji web poslužitelj.
Sloj baze podataka (logika pohrane i dohvata): upravlja dohvaćanjem i manipulacijom
podataka u bazi (pohrana, ažuriranje, brisanje) pomoću transakcija i operacija. Nalazi se
na poslužitelju baze podataka.
Slika 3.4: Troslojna arhitektura (prema Kale, 2011; Rashid i sur., 2001)
Troslojna arhitektura je ono na čemu se današnji ERP sustavi baziraju. Zbog razdijeljenosti
slojeva puno je lakše održavati ERP sustav jer, ukoliko se moraju raditi preinake na modulima,
dira se samo aplikacijski sloj.
Takva arhitektura omogućuje skalabilnost i fleksibilnost ERP sustava jer vrlo lako može
postati n-slojna. Pojašnjenje: budući da je ERP sustav integrirana cjelina modula, a svaki modul
je ustvari jedna aplikacija, moguće je module razdijeliti i postaviti ih na više aplikacijskih
poslužitelja. Teoretski, ukoliko postoji infrastruktura koja to može podržati, svaki modul bi mogao
biti na svom aplikacijskom poslužitelju.
U nastavku slijedi slika (slika 3.5) koja prikazuje shemu tipične arhitekture ERP sustava sa
omogućenim internetskim pristupom sustavu. To je arhitektura kakvu ima većina današnjih ERP
sustava.
18
Slika 3.5: Shema tipične arhitekture ERP sustava (prema Kale, 2011)
Dvije su najbitnije stvari koje treba istaknuti, a prikazane su na slici 3.5. To su: arhitektura
današnjih ERP sustava je troslojna i omogućuje pristup sustavu i putem interneta sa različitih
uređaja (mobilnost), a ne samo u granicama lokalne mreže (eng. Local Area Network, LAN)
organizacije.
3.2.4 Tehnološka infrastruktura ERP sustava
Prema The e2b difference (n.d.) i Chinsky (2011) postoje tri najčešća tipa tehnološke
infrastrukture ERP sustava:
Tradicionalni ERP sustav (eng. Traditional/In - House/On - premise)
ERP sustav implementiran na vanjskom poslužitelju (eng. Hosted ERP)
ERP sustav implementiran u oblaku (eng. Cloud SaaS ERP)
Nakon opisa navedenih tipova prema The e2b difference (n.d.) i Chinsky (2011) slijedi
tablica 3.2 koja sumira rečeno i pruža uvid u sličnosti i razlike tih triju tipova.
3.2.4.1 Tradicionalni ERP sustav
Ova infrastruktura je tipična za komercijalne ERP sustave i ERP sustave koje organizacija
sama razvija, a oni se najčešće temelje na nekom izvornom kodu ERP sustava otvorenog koda.
ERP sustav se implementira na poslužitelje i računala koja pripadaju organizaciji i može
se integrirati sa već postojećim softverima i sustavima. Na klijentskim računalima se nalazi GUI
koji služi za rad u sustavu. Inicijalno, ova infrastruktura dopušta klijentima da rade na sustavu
samo dok su u lokalnoj mreži organizacije. No, u današnje vrijeme se ovaj tip tehnološke
infrastrukture dopunjava sa web poslužiteljem kako bi se omogućilo spajanje na sustav i putem
interneta.
19
Bazu podataka, poslužitelje i računala (klijente) održavaju informatičari koji su zaposlenici
te organizacije. To znači da osjetljivi podaci ne napuštaju organizaciju.
Za instalaciju, prilagodbu, održavanje, otklanjanje kvarova i nadogradnju ERP sustava
odgovoran je proizvođač/implementator u suradnji s korisnikom ili sam korisnik ako razvija svoje
rješenje. Korisnik bilo kada može mijenjati sustav prema željama i potrebama jer ga posjeduje
(licencu ili izvorni kôd). Svaka nadogradnja ili prilagodba za korisnika znači potencijalnu
nadogradnju hardvera, odnosno još izdataka.
ERP sustav se kupuje tako da se za njega kupuje licenca. Cijena i broj licenci se obično
određuje prema veličini organizacije ili prema broju korisnika. Licenca je u pravilu trajna.
Kontinuirano se plaćaju se troškovi održavanja. Korisnik može prestati plaćati troškove
održavanja. Za njega to znači da može nastaviti koristiti sustav takav kakav je, ali mu
proizvođač/implementator više neće pružati podršku. Konkretno, korisnik mora sam otklanjati
poteškoće i nepravilnosti u radu sustava, te mu neće biti ponuđena opcija nadogradnje sustava na
noviju verziju. Ukoliko korisnik sam razvija sustav, najčešće nema plaćanja licenci, ali to ovisi o
izvornom kodu koji koristi kao temelj za svoje rješenje (vidi pod Softver otvorenog koda i profit).
Naredne dvije infrastrukture tipičnije su za ERP sustave otvorenog koda.
3.2.4.2 ERP sustav implementiran na vanjskom poslužitelju
ERP sustav i baza podataka nalaze se na poslužiteljima koji su u vlasništvu
proizvođača/implementatora. Pristup ERP sustavu može biti realiziran na dva načina. Prvi način
je da klijent na svoje računalo instalira softver (GUI) koji služi za spajanje na sustav i rad u njemu.
Princip je isti kao i kod tradicionalnog ERP-a, osim što klijenti pristupaju sustavu putem interneta,
a ne u lokalnoj mreži. Drugi način je da je ERP sustav realiziran tako da radi u internet pregledniku,
kao internet aplikacija. Tada mu se pristupa tako da korisnik unosi određenu adresu i spaja se u
sustav unosom potrebnih sigurnosnih elemenata (korisničko ime, lozinka). Takav sustav, zbog
ograničenja internet preglednika, ima smanjen broj mogućnosti u odnosu na prvu verziju. U oba
ova slučaja, za rad je nužna veza na internet.
Što se tiče integracije s već postojećim sustavima i aplikacijama, ona u pravilu nije
jednostavno izvediva, pa se ni ne provodi.
Proizvođač/implementator odgovoran je za bazu podataka, poslužitelje i sustav: instalaciju,
izmjene, održavanje i nadogradnju. Korisnik nadogradnju i izmjenu sustava samo „preuzme“ u
vidu ažuriranja GUI-a, a ukoliko se spaja pomoću internet preglednika, ne mora ništa preuzeti
(mobilni ERP).
20
Svaki korisnik zakupljuje svoj virtualni prostor na proizvođačevu/implementatorovu
poslužitelju na koji se potom instalira ERP sustav (moduli) koji najviše odgovara korisnikovim
potrebama. Valja naglasiti da su virtualni prostori korisnika odijeljeni, što nije slučaj sa sustavom
koji se nalazi u oblaku. Zakup prostora se naplaćuje na mjesečnoj ili godišnjoj bazi. Ponekad se,
ovisno o proizvođaču/implementatoru, osim zakupa prostora mora kupiti i licenca za ERP sustav.
Ukoliko se korisnik odluči da dalje ne zakupljuje prostor, tada proizvođač/implementator najčešće
ponudi korisniku da mu uz naknadu izveze poslovne podatke prije nego ih uništi kako bi si
oslobodio prostor.
3.2.4.3 ERP sustav implementiran u oblaku
ERP sustav, baza podataka i GUI nalaze se u oblaku5. Korisnik pristupa sustavu putem
internet preglednika. Razlika u odnosu na prethodno opisan tip tehnološke infrastrukture je u tome
što internet preglednik služi samo za pristup ERP sustavu koji se nalazi na udaljenom poslužitelju.
Internet preglednik je u tom slučaju GUI koji se ne treba instalirati. Korisnik se spaja na sustav
pomoću potrebnih sigurnosnih elemenata (korisničko ime, lozinka). Nakon spajanja na sustav
korisnik radi na udaljenom računalu, tako da nije bitno koje su specifikacije hardvera i softvera
koje korisnik ima. Rad u tom sustavu jednako je fluidan kao da je sustav instaliran lokalno. Tako
ERP sustav (aplikacija) ustvari postaje usluga kojoj se pristupa prema potrebi (eng. Software as a
Service, SaaS6). Za rad je nužna veza na internet.
ERP sustav se sa postojećim aplikacijama i sustavima integrira pomoću aplikacijskih
sučelja (eng. Application Program Interface, API) koja omogućuju komunikaciju i razmjenu
podataka.
Proizvođač/implementator je odgovoran za instalaciju, prilagodbu, održavanje, otklanjanje
kvarova i nadogradnju sustava. Osim toga, odgovoran je i za to da ERP sustav bude dostupan u
svakom trenutku, te da podaci budu sigurni. Korisnik ne može mijenjati sustav prema svojim
potrebama jer svi korisnici pristupaju jednom univerzalnom sustavu koji se nalazi u oblaku. Sustav
se ažurira samo na jednom mjestu, a korisnici „vide“ novu verziju automatski prilikom sljedećeg
pristupa.
5 Računarstvo u oblaku (eng Cloud Computing) prema Sinarm (2013)
U tehnološkom smislu - programska podrška u vidu računskih centara koji su sačinjeni od mnogo
poslužitelja, a nalaze se „negdje na internetu“. Na njima se nalaze određene aplikacije, sustavi, podaci, itd.
kojima se putem interneta može pristupiti u svakom trenutku.
U smislu poslovnog modela – internetska usluga koju korisnik plaća prema korištenju ili se pretplati na nju
u nekom vremenskom periodu.
6 SaaS – eng. Software as a Service – softver dostupan na upit, baziran na tehnologiji računarstva u oblaku.
21
Korisnik plaća naknadu za pristup usluzi. Naknada se može naplaćivati: svaki put kada se
pristupi sustavu, mjesečno, prema vremenu provedenom u sustavu, itd. Korisnik zakupljuje svoj
dio dijeljenog prostora u oblaku na kom će biti pohranjeni svi podaci vezani uz njegovo
poslovanje. Podaci svih korisnika nalaze se zajedno, a uz podatke, u oblaku je smješten i ERP
sustav. Ukoliko korisnik odluči ne platiti naknadu, svi podaci se brišu.
Tablica 3.2: Usporedni prikaz triju tipova tehničkih infrastruktura ERP sustava
Tradicionalni ERP
sustav
ERP sustav implementiran
na vanjskom poslužitelju
ERP sustav
implementiran u oblaku
Lokacija sustava i
baze podataka Unutar organizacije
Kod
proizvođača/implementatora U oblaku
Pristup sustavu GUI na klijentu
GUI na klijentu, internet
preglednik (ERP = internet
aplikacija)
Internet preglednik =
GUI
Mogućnost
integracije s
postojećim
sustavima i
aplikacijama
Da Ne (otežano) Da
Odgovornost
proizvođača/imple
mentatora
Sve vezano za ERP
sustav
Hardver, baza, ERP sustav,
dostupnost sustava i
sigurnost podataka
Hardver, baza, ERP
sustav, dostupnost
sustava i sigurnost
podataka
Odgovornost
korisnika
Hardver, baza,
klijentska računala Ažuriranje GUI-a Nema
ERP + hardver, baza,
klijentska računala *
Najveća prednost Osjetljivi podaci ne
napuštaju organizaciju
Nema izdataka za hardver,
pristup sustavu bilo kada,
bilo gdje
Nema izdataka za
hardver, neovisnost o
hardveru i OS-u, pristup
sustavu bilo kada, bilo
gdje, nema nikakvih
instalacija na klijentu
Najveća mana Izdaci za hardver Nužna veza na internet
Nužna veza na internet,
sigurnost podataka u
oblaku
Mogućnost
prilagodbe sustava Da Minimalno Ne
Naknada za
korištenje
Trajna licenca i troškovi
održavanja Zakup virtualnog prostora,
ponekad kupnja licence Naknada za pristup usluzi
Ne (izvorni kôd) *
Prestanak plaćanja
naknade
Gubitak podrške, nema
nadogradnje sustava na
noviju verziju
Gubitak virtualnog prostora,
izvoz podataka uz naknadu Nestaju svi podaci
* - odnosi se na slučaj kada organizacija sama razvija sustav
22
Kao što je vidljivo iz tablice 3.2, tradicionalni ERP sustav koji se nalazi unutar
organizacije najprimjereniji je za organizacije koje same razvijaju svoj ERP sustav ili one koje
žele kupiti sustav koji će biti izrađen prema njihovim potrebama. Najveća prednost tog tipa
infrastrukture je da omogućuje da poslovni podaci ne budu vidljivi nikome izvan organizacije.
Najveća mana mu je što organizacija sama mora brinuti o hardveru. Pri tome se misli na nabavku
i održavanje poslužitelja i klijentskih računala koja su dovoljno jaka za rad u sustavu. Za ERP
sustav implementiran na vanjskom poslužitelju je tako, prema tablici, vidljivo da je on
najpogodniji za organizacije koje ne mogu ili ne žele same razvijati ERP sustav, ali ipak žele da
on u nekim granicama bude prilagođen njihovom poslovanju, te žele da izdaci za hardver budu
minimalni (klijentska računala koja mogu raditi sa sustavom). Za njih je unajmljivanje virtualnog
prostora sa ERP sustavom najbolja opcija. Mana tog tipa infrastrukture je što zahtjeva konstantni
pristup internetu. Tablica pokazuje da je ERP sustav implementiran u oblaku najpogodniji za
organizacije koje su spremne pristati na kompromis u vidu toga da nema individualnih prilagodbi
ERP sustava, te da je za rad potreban konstantan pristup internetu. Zauzvrat se dobiva to da je rad
u sustavu fluidan neovisno o hardveru koji organizacija ima. To je stoga jer se sustav ne pokreće
na klijentskim računalima, već ona služe samo za spajanje na neki udaljeni poslužitelj i rad
direktno na njemu.
3.2.5 Moduli ERP sustava
ERP sustavi međusobno nisu jednaki upravo stoga jer se svaki ERP sustav sastoji od
modula koji podržavaju poslovanje određene organizacije, odnosno poslovnog sustava. No,
postoje neki određeni moduli koje većina ERP sustava ima (slika 3.6).
Ti moduli i njihove uloge prema Rashid i sur (2001), Schatz i sur. (2011), Ganore (2013),
te Sharma i sur. (2011) su:
Proizvodnja - izrada plana proizvodnje, plana rada, radnih naloga, praćenje zauzeća
(strojeva, ljudi, resursa), praćenje učinaka (strojeva, ljudi, odjela, projekata), praćenje i
kontrola kvalitete proizvoda, upravljanje životnim ciklusom proizvoda
Nabava - usklađivanje potreba plana proizvodnje, automatsko naručivanje (prema zadanoj
strategiji naručivanja), definiranje strategija naručivanja, određivanje prioriteta narudžbi,
rezervacije
Prodaja i marketing - definiranje cijena proizvoda/usluga (cjenici, katalozi), oglašavanje,
kontakt sa kupcima, rad sa narudžbama, upitima, rezervacijama, usluga web shopa,
distribucija, transport, upravljanje poslovnicama
23
Skladište - informacije o skladištenju materijala, poluproizvoda, gotovih proizvoda, alata
i inventara, njihovo brzo pretraživanje, grupiranje i označavanje, generiranje dokumenata
(primke, izdatnice, kartice, povratnice), olakšava izradu inventure, kalkulacija, otpis i
alokaciju proizvoda
Upravljanje ljudskim resursima - brže i lakše pronalaženje informacija o zaposleniku
(npr. zaposlenje, radno mjesto, povlastice, usavršavanje), izračun plaće, evidencija
dolazaka na posao, ocjenjivanje radnika, izrada rasporeda za smjenski rad
Upravljanje financijama - rad sa uplatama, isplatama, glavnom knjigom, fakturama,
upravljanje novčanim tokovima, obračun PDV-a, amortizacije, plaća, honorara
Upravljanje lancem opskrbe - daje uvid u cijeli lanac opskrbe, predviđanje potražnje,
planiranje nabave, logistika, povrat robe, briga o ugovornim obvezama
Poslovna inteligencija - generiranje izvještaja, analiza, statistike, predviđanje trendova,
top liste, grafikoni, izvoz izvještaja
E-poslovanje - omogućuje komunikaciju i poslovanje putem interneta, olakšava
uspostavljanje veza sa partnerima, kolaboraciju, trgovanje (online prodaja, kupovina,
narudžbe, praćenje pošiljke)
Upravljanje odnosima s klijentima - brz pristup bazi kupaca i dobavljača, analiziranje
prometa, postavljanje limita i zabrana, boniteta, detaljna analiza poslovanja s partnerom
Prethodno navedeni moduli čine jezgru ERP sustava. Uz njih mogu postojati još i dodatni
moduli, npr. modul za putne naloge.
24
Slika 3.6: Građa ERP sustava - moduli (prema Schatz i sur., 2011; Ganore, 2013; Wang i Fui-
Hoon Nah, 2001, Rashid i sur., 2001)
Na prethodnoj slici koja prikazuje građu ERP sustava crvenom bojom označena je
centralizirana baza podataka, žutom bojom označeni su moduli koji prema povijesnom razvoju
pripadaju ERP sustavu iz 1990-tih, a zelenom bojom oni koji su dodani 2000-tih godina (ERP II).
Zajedno ti moduli čine jezgru ERP sustava. Plavom bojom su prikazani dodatni moduli. Ukratko,
moglo bi se reći da se svaki ERP sustav sastoji od centralizirane baze podataka, jezgre i
dodatnih modula.
3.2.6 Sigurnost ERP sustava
Otvaranje ERP sustava internetu sa sobom nosi i opasnost od manjka sigurnosti. Podaci
vezani uz poslovanje tako postaju još ranjiviji, ukoliko ih se adekvatno ne zaštiti. Kale (2011)
navodi da je sigurnost podataka najlakše ugroziti napadom na: bazu podataka, mrežu, operacijski
sustav (klijentski i poslužiteljski), hardver i korisnika.
25
Kako bi se sustav i podaci uspješno obranili potrebno je osigurati (prema Kale, 2011):
Sigurnost baze podataka – poslužitelj sa bazom podataka mora biti fizički i digitalno
zaštićen tako da pristup njemu i podacima imaju samo autorizirane osobe
Pravila autorizacije – potrebno je postaviti dozvole za pristup podacima. Tko može
pristupiti čemu i na koji način
Autentikacija – svaki korisnik se mora identificirati prije rada u sustavu (lozinka, otisak
prsta, identifikacijska kartica i sl.)
Enkripcija – svi osjetljivi podaci moraju prilikom prijenosa i pohrane biti u kriptiranom
obliku
Sigurnost mreže – potrebno je postaviti dozvole pristupa na usmjernicima (eng. Router) i
vatrozidima (eng. Firewall) u vidu ograničenja IP adresa
Sigurno osoblje – uvijek treba voditi računa da se osobi omogući pristup samo onim
podacima za koje ima prava, da osoba nije u sukobu interesa i da nema pristup cjelokupnom
procesu ili sustavu
3.2.7 Životni ciklus ERP sustava
Životni ciklus ERP sustava se sastoji od šest faza (slika 3.7). U nastavku slijedi pregled
faza životnog ciklusa ERP sustava prema podjeli koju daju Esteves i Pastor (1999), uz nadopunu
opisa prema Schatz i sur. (2011).
1. Faza odluke
Tijekom ove faze menadžeri odlučuju je li uvođenje (novog) ERP sustava nužan korak za
poboljšanje poslovanja. To čine na način da definiraju zahtjeve sustava, ciljeve, budžet, te odvagnu
koje su potencijalne dobre, a koje loše strane uvođenja ERP sustava. Razmatra se i to kakav bi
trebao biti ERP sustav koji se uvodi, na koje se kompromise spremno pristati, a na koje ne (npr.
BPR ili modifikacija modula). Potom se provodi analiza utjecaja uvođenja ERP sustava na
poslovanje i cjelokupnu organizacijsku kulturu na temelju čega se donosi finalna odluka o
uvođenju ERP sustava.
U ovoj fazi se odlučuje i o tome hoće li ERP sustav biti kupljen/unajmljen ili će ga razvijati
sama organizacija. Ukoliko organizacija sama razvija svoj ERP sustav, tada umjesto faze nabave
postoji faza razvoja ERP sustava. U tom slučaju organizacija sama obavlja implementaciju i sve
ostale aktivnosti vezane uz održavanje i nadogradnju (aktivnosti svih preostalih faza). Kôd za ERP
26
sustav se u principu nikada ne piše od nule. Upravo tu leži veliki potencijal ERP sustava otvorenog
koda. Njihov izvorni kôd predstavlja temelj za daljnji razvoj i prilagođavanje koji može uzeti bilo
tko, bez ikakve naknade (Herzog, 2006).
2. Faza nabave
U ovoj fazi se odabire ERP rješenje koje najbolje odgovara zahtjevima i poslovanju
organizacije. Bilo bi poželjno da organizacija ima ili da zaposli konzultante koji će pomoći pri
odabiru najpovoljnijeg ERP rješenja. Konzultanti pomažu organizaciji tijekom cijelog procesa
implementacije. Postoji nekoliko kriterija koji su bitni u fazi odabira ERP sustava, a među njima
valja istaknuti cijenu, povrat investicije (eng. Return of Investment, ROI), količinu potrebnih
preinaka, mogućnost razvoja i izrade dodatnih modula, te pruža li implementator usluge
održavanja i osposobljavanja zaposlenika za rad sa sustavom. Nakon pronalaska najpovoljnijeg
ERP rješenja faza se zaključuje sklapanjem ugovora s implementatorom.
3. Faza implementacije
Ova faza uključuje instalaciju i konfiguraciju ERP sustava (jezik, valuta, jedinice
mjere…), prilagodbu ili parametrizaciju potrebama organizacije (modifikacije na modulima),
migraciju podataka, testiranje (jedinično, integracijsko, prihvatljivost, performanse…) i
edukaciju zaposlenika.
Kao što je vidljivo, implementacija ERP sustava se sastoji od nekoliko opsežnih koraka,
zbog čega se i smatra najkritičnijom fazom. Kako bi se lakše provela pristupa joj se kao projektu.
Formira se projektni tim koji se sastoji od implementatorske strane (izvođač) i strane organizacije
(korisnik). Implementatorska strana se bavi postupcima savjetovanja, instalacije, integracije,
prilagodbe, migracije, razvoja, pripreme za obuku. Korisnička strana je ključna za testiranje i
davanje uputa za prilagodbu ERP sustava. Nju čine korisnici koji poznaju poslovanje (ključni
korisnik) i korisnici koji rade u sustavu (krajnji korisnik). Tijekom ove faze ključnu ulogu imaju
konzultanti koji su zaduženi za odabir pravilne metodike7 implementacije. Tri su najpoznatije.
Razvili su ih vodeći proizvođači komercijalnih ERP sustava: SAP – ASAP (eng. Accelerated
SAP), Oracle – AIM (eng. Application Implementation Method) i Microsoft - eng. Sure Step.
Prema Koch (2006) postoje tri najčešće strategije implementacija. Izbor strategije ovisi o
raspoloživim resursima (vrijeme, novac, ljudi), veličini organizacije, infrastrukturi, potrebi za
7 Metodika – „sveukupnost načela, pravila, metoda i tehnika koje se rabe u postizanju nekog cilja. Metodika je ukupnost svih načela kako se svrhovito može obaviti neki posao.“ (Žugaj i sur., 2004)
27
BPR-om, zakonskim regulativama, geografskom području, potrebama kupaca i korisnika, hitnosti,
itd. Strategije su:
Veliki prasak (eng. Big Bang) – kod ove strategije poduzeće odjednom napušta sve stare
sustave i aplikacije koje je upotrebljavalo i u potpunosti prelazi na novi ERP sustav. Svi
moduli ERP sustava se implementiraju odjednom i puštaju u rad istovremeno. To je jako
riskantno jer zaposlenici moraju odjednom biti spremni raditi u novom okruženju koje ne
poznaju, a to može dovesti do zastoja u poslovanju. U današnje vrijeme ovaj pristup više
nije toliko popularan jer predstavlja veliki rizik za poslovanje.
Strategija koncesije (eng. Franchising Strategy) – karakteristika ove strategije je da
implementacija započne sa pilot instalacijom. Prvo se implementira modul za
funkcionalnost koja je najmanje povezana s ostalim funkcionalnostima. To se radi kako
poslovanje ne bi bilo ugroženo ukoliko prilikom rada dođe do nekih problema. Ideja je da
zaposlenici isprobaju novi modul, vide koje prednosti ima u odnosu na stari sustav i u
organizaciji stvore pogodnu atmosferu za prihvaćanje novog sustava. Implementira se
jedan po jedan modul i svaki se spaja na zajedničke procese (npr. na knjigovodstvo na
nivou organizacije). To omogućuje da se svakom modulu posveti veća pažnja. Stari sustav
radi paralelno s novim, tako da se poslovanje i dalje odvija normalno čak i ukoliko dođe
do nekih pogrešaka u radu novog sustava. Implementacija traje dulje, ali u konačnici to
znači da je šansa za neuspjeh minimalna.
Zakucavanje (eng. Slam Dunk) – strategija koja se najčešće koristi kod organizacija koje
tek počinju sa poslovanjem. Praksa je da se za početak modulima podrži nekoliko ključnih
procesa, a kasnije cijelo poslovanje. Organizacije uzimaju gotove ERP sustave i svoje
poslovne procese strukturiraju tako da odgovaraju logici modula. Obično se primjenjuje
kod manjih organizacija kod kojih se očekuje da će ERP pomoći razviti poslovanje. ERP
sustav se na ovakav način uvodi brzo jer ne postoji potreba za mijenjanjem modula, niti za
BPR-om.
Neki od faktora o kojima ovisi uspjeh ove faze su: pravilno odabrana strategija, pravilno
definirani zahtjevi, realna očekivanja, jasna vizija i ciljevi, ne probijanje rokova i budžeta, ispravna
dokumentacija, iskustvo i adekvatnost projektnog tima, komunikacija, upravljanje projektom,
mogućnost prilagodbe modula, BPR, adekvatna edukacija krajnjih korisnika, prihvaćanje od strane
menadžmenta i zaposlenika, itd. (Cobb, 1996; Fui-Hoon Nah i sur., 2001; Sternad i Bobek, 2006).
28
4. Faza korištenja i održavanja
Faza u kojoj se ERP sustav aktivno koristi i održava prema potrebi. Tijekom ove faze
menadžment konstantno promatra koliko ERP sustav adekvatno podupire poslovanje kako bi se
uvidjelo daje li on očekivane rezultate, odnosno, je li se investicija isplatila. Održavanje sustava
se odnosi na ispravljanje pogrešaka u radu, kako ne bi naštetile poslovanju i na određena
poboljšanja sustava (modifikacije modula) kako bi sustav i dalje adekvatno podupirao poslovanje
i bio isplativa investicija.
5. Faza evolucije
Ova faza nastupa kada se uoči potreba za proširenjem mogućnosti ERP sustava. To se
najčešće javlja kada se promijeni/proširi poslovanje, pa je to potrebno podržati ERP sustavom.
6. Faza umirovljenja
Posljednja faza života ERP sustava jest faza umirovljenja. Ona nastupa kada menadžment
procijeni da ERP sustav više adekvatno ne podržava poslovanje i da se to ne može ispraviti manjim
preinakama i nadogradnjom, već je potrebno zamijeniti postojeći sustav nekim novim ERP
sustavom.
Slika 3.7: Životni ciklus ERP sustava
Prethodna slika prikazuje šest faza životnog ciklusa od kojih je prva faza faza odluke, a
zadnja faza faza umirovljenja. Nakon svake faze umirovljenja, ciklus kreće ispočetka.
29
3.3 Proizvođači ERP sustava
Proizvođače ERP sustava se generalno može podijeliti u dvije kategorije, proizvođače
komercijalnih ERP sustava i proizvođače ERP sustava otvorenog koda (eng. Open Source ERP).
3.3.1 Proizvođači komercijalnih ERP sustava
U kategoriju proizvođača komercijalnih ERP sustava većinom spadaju velike IT kompanije
kao što su recimo SAP, Oracle ili Microsoft. Ta tri proizvođača su najpoznatija među širom
populacijom. Proizvođači komercijalnih ERP sustava su većinom orijentirani na proizvodnju ERP
rješenja za velike organizacije. Ta rješenja su kompleksna sa mnoštvom mogućnosti i modula.
Sukladno tome i cijene takvih ERP sustava su visoke. Poredak prvih deset najvećih ERP
proizvođača komercijalnih ERP sustava prema Gartneru (2016) prikazan je u tablici 3.3 koja slijedi
u nastavku.
Tablica 3.3: Deset najvećih proizvođača komercijalnih ERP sustava
1. SAP 6. Workday
2. Oracle 7. Kronos
3. Sage 8. Ultimate Software
4. Infor 9. IBM
5. Microsoft 10. NetSuite
Iz tablice 3.3 je vidljivo da se SAP i Oracle, koji su sinonim za komercijalne ERP sustave,
uvjerljivo drže na prva dva mjesta. Na trećem i četvrtom mjestu su redom Sage i Infor, dok je
Microsoft na petom mjestu ljestvice komercijalnih ERP proizvođača. Preostalih pet sustava su
Workday, Kronos, Ultimate Software, IBM i NetSuite. Kako navodi Gartner (2016), ljestvica se
kreira prema zastupljenosti (broju korisnika) pojedinog ERP sustava.
3.3.2 Proizvođači ERP sustava otvorenog koda
Kategoriju proizvođača ERP sustava otvorenog koda čine manje IT kompanije ili
internetske zajednice koje su se orijentirale na razvoj ERP rješenja pristupačnih manjim i srednjim
organizacijama.
Ne postoji službena rang lista ERP sustava otvorenog koda, ali, postoji više izvora koji
govore o najboljim ERP rješenjima otvorenog koda (Nesbitt, n.d.; Marder, 2015; Rubens, 2015;
AXZM, 2015; Decide Software, 2016; Rubens, 2013; Rugierro, 2016; Wang i Wang, 2014;
Jaiswal, 2014; Herzog, 2006; Schatz i sur., 2011; Vartak i sur., 2014; Schmelich i Alt, 2008).
Prema njima je kreirana tablica 3.4 koja prikazuje ERP sustave otvorenog koda koji se
najviše puta spominju u tim literaturama, pa se prema tome smatraju i popularnima. Ukoliko se
30
neki od sustava spominju jednak broj puta, prednost je dana sustavu koji se spominje u literaturi
novijeg datuma (2014. - 2016.). Tako je izdvojeno sljedećih deset sustava prikazanih u tablici 3.4.
Tablica 3.4: Deset najpopularnijih ERP sustava otvorenog koda
Openbravo (9) ERPNext (5)
Odoo (8) ADempiere (5)
Opentaps (8) ERP5 (4)
webERP (7) iDempiere (4)
Dolibarr (5) Apache OFBiz (4)
Iz tablice 3.4 vidljiv je poredak ERP sustava otvorenog koda prema njihovoj popularnosti
koja je procijenjena proučavanjem trinaest različitih izvora. Tako je vidljivo da se Openbravo
pojavljuje u devet od trinaest izvora, Odoo i Opentaps u osam od trinaest izvora, webERP u njih
sedam, Dolibarr, ERPNext i ADempiere u njih pet, te ERP5, iDempiere i Apache OFBiz u četiri
od trinaest izvora. Budući da se neki sustavi pojavljuju jednak broj puta, tablica je samo okvirni
pokazatelj popularnosti ERP sustava otvorenog koda.
31
4. ERP sustavi otvorenog koda
Za ERP sustave otvorenog koda vrijedi sve rečeno u prethodnim poglavljima. Prema tome,
ERP sustav otvorenog koda bi se moglo ukratko opisati na sljedeći način:
To je poslovni informacijski sustav koji podupire i poboljšava cjelokupno poslovanje neke
organizacije. Sustav se nalazi na internetu i pristupa mu se putem internetskog preglednika, što
omogućuje mobilnost. Sastavljen je od modula gdje svaki modul podržava određeni segment
poslovanja. Postoje osnovni moduli koje sadrži svaki ERP sustav (jezgra ERP sustava), oni čine
osnovni paket ERP sustava, i dodatni moduli (npr. putni nalozi). Dodatni moduli se kombiniraju i
slažu prema potrebama organizacije, što znači da je sustav fleksibilan i skalabilan.
Ukoliko je razvijan od strane zajednice, ERP sustav otvorenog koda je u potpunosti
besplatan (osnovni paket i svi dodatni moduli, sve modifikacije i nadogradnje). Wang i Wang
(2014) upozoravaju da korisnik, ukoliko se odluči za nabavku takvog oblika ERP sustava
otvorenog koda, mora biti svjestan toga da za njega ne postoji službena podrška. Konkretno, ne
postoji služba za pomoć korisnicima ili tehničari koji će promptno reagirati i ispraviti kvar kako
poslovanje ne bi bilo ugroženo. Podrška je u tom slučaju realizirana u vidu službene dokumentacije
sustava i kroz aktivnu mrežu korisnika (zajednica) koji međusobno komuniciraju i pomažu riješiti
probleme. Takav ERP sustav spada u kategoriju Community Open Source.
U slučaju da sustav razvija kompanija koja se bavi „prodajom“ ERP sustava otvorenog
koda, besplatan je samo osnovni paket tog ERP sustava dok se instalacija, nadogradnja,
modifikacija, dodatni moduli, konzultantske usluge, obuka korisnika i održavanje naplaćuju.
Takav ERP sustav spada u kategoriju Commercial Open Source. U svakom slučaju, ti troškovi su
znatno manji nego kod komercijalnih ERP sustava.
Rečeno čini ERP sustave otvorenog koda pristupačnima i zanimljivima manjim i srednjim
organizacijama, te edukacijskim ustanovama koje takve sustave koriste u praktičnoj nastavi.
U nastavku slijedi kratak pregled prednosti i nedostataka ERP sustava otvorenog koda.
32
4.1 Prednosti i nedostaci ERP sustava otvorenog koda
Prednosti i nedostaci ERP sustava otvorenog koda prikazani u nastavku formulirani su
prema Herzog (2006), Jaiswal (2014), Fougatsaro (2009), te Schmelich i Alt (2008).
1. Prednosti
Izravan pristup kodu čini sustav prilagodljivim i lakšim za nadograđivanje
Svaka nova verzija sustava (osnovnog paketa) besplatno je dostupna putem interneta
Cijeli izvorni kôd, dokumentacija i popis pogrešaka javno su dostupni putem interneta
Prilagođene funkcionalnosti se mogu dijeliti među korisnicima, potrebno ih je samo
integrirati na sustav
Razvoj funkcionalnosti je diktiran stvarnim potrebama korisnika
Kontinuirani razvoj softvera zbog kontinuiranih potreba zajednice
Nema prisilnog prelaska na noviju verziju uvjetovanog prestankom podrške
Manji troškovi (nema licenci, besplatan osnovni paket, nema znatnijih troškova za hardver)
Nema skrivenih troškova
2. Nedostaci
Potencijalno mala mreža korisnika (zajednica) koji aktivno (ne)sudjeluju u razvoju sustava
i otklanjanju pogreški
Sustav ne pokriva specifične potrebe različitih industrija
Sustav ne pokriva specifične postavke vezane uz poslovanje u zemlji u kojoj se koriste
(valuta, jezik, sučelja prema javnim tijelima i bankama, itd.)
Besplatna licenca pokriva osnovne module, većina nadogradnji se naplaćuje
Velike kompanije nisu previše zainteresirane za tu vrstu sustava zbog velike ovisnosti o
zajednici (razvoj, ispravljanje grešaka, obuka)
Dokumentacija može biti nepotpuna ili neažurna
33
5. Razvoj modela za komparativnu analizu ERP sustava
otvorenog koda
5.1 Odabir kriterija za komparaciju ERP sustava otvorenog koda
U nastavku slijedi prikaz kriterija koje pojedini autori koriste u svojim istraživanjima
vezanim uz evaluaciju ERP sustava otvorenog koda.
Herzog (2006) promatra sljedećih pet kriterija i njihove podkriterije: Funkcijska
podobnost, Podrška (infrastruktura podrške, obuka, dokumentacija), Fleksibilnost (prilagodba,
fleksibilna nadogradnja, internacionalizacija, prilagođenost korisniku, arhitektura, skalabilnost,
sigurnost, sučelja, neovisnost o operacijskom sustavu, neovisnost o tipu baze podataka,
programski jezik), Neprekidnost (struktura projekta, aktivnost zajednice, transparentnost,
učestalost ažuriranja, ostali elementi zaključavanja), Zrelost (status razvoja, referentne stranice).
U svom modelu Johansson i Sudzina (2009) proučavaju sljedeće kriterije: lakoća/brzina
implementacije, cijena, podrška proizvođača, sigurnost, lakoća korištenja, mogućnost
prilagodbe/parametrizacije, integracija, prilagođenost organizaciji, funkcionalnost, reputacija
proizvođača, fleksibilnost, obuka za rad, prikaz podataka, starost tehnologije, skalabilnost,
nadogradnja, modularnost. Fougatsaro (2009) proučava sedam dimenzija (trošak, dostupnost
podrške, vizija, stabilnost i zrelost, prilagodba, skalabilnost, ergonomija i prilagođenost
korisniku), te četrdeset svojstava koja se odnose na postojanje osnovnih modula, mogućnost
prilagodbe valuta i tečaja i dodavanje svojih, mogućnost definiranja vlastitih popusta, jedinica
mjere, praćene materijala, praćenje plaća, budžeta, poreza, definiranje vlastitih odjela, itd. Kriteriji
i podkriteriji koje proučavaju Schatz i sur. (2011) su: funkcionalnost (uključeni moduli),
fleksibilnost (prilagođenost korisniku, prilagodba, sigurnost, skalabilnost), podrška (podrška
razvojnih inženjera, ugovor o podršci i održavanju, infrastruktura podrške, obuka, dokumentacija),
neprekidnost i zrelost. Wang i Wang (2014) proučavaju sljedećih pet kriterija: spremnost na
prelazak u oblak, potpunost uobičajenih ERP funkcionalnosti, lakoća konfiguriranja na bilo kom
operacijskom sustavu, postojanje velike aktivne zajednice koja pruža podršku, prisutnost
nefunkcionalnih zahtjeva (upotrebljivost, pouzdanost i sigurnost). Jaiswal (2014) definira model
za evaluaciju ERP sustava otvorenog koda koji se sastoji od dimenzija i svojstava karakterističnih
za ERP sustave otvorenog koda. Sedam dimenzija i osamnaest svojstava koje proučava u modelu
prikazani su u tablici 5.1.
34
Tablica 5.1: Dimenzije i svojstva Jaiswalova modela (prema Jaiswal, 2014)
Dimenzije Svojstva
1. Troškovi
2. Vizija
3. Podrška
4. Prilagodba
5. Skalabilnost
6. Pouzdanost i zrelost
7. Ergonomija i
prilagođenost korisniku
1. Postojanje modula za računovodstvo i financije
2. Postojanje modula za upravljanje projektima
3. Postojanje modula za nabavu
4. Postojanje modula za prodaju
5. Postojanje modula za proizvodnju
6. Postojanje modula za skladište
7. Postojanje modula za poslovnu inteligenciju
8. Postojanje više valuta i mogućnost dodavanja vlastite
9. Mogućnost kreiranja vlastitih polja na formama
10. Mogućnost uvoza podataka (o proizvodima, kupcima, partnerima,
zaposlenicima, računima) iz .xml datoteka
11. Upravljanje zadacima
12. Upravljanje dopustima i odsustvom radnika (ljudski resursi)
13. Mogućnost mijenjanja postavki vezano uz odjele
14. Mogućnost mijenjanja prikaza podataka
15. Upravljanje dokumentima
16. Mogućnost dodjeljivanja postavki plaćanja svakom kupcu zasebno
17. Mogućnost definiranja plaće za svakog zaposlenika
18. Usluga u oblaku
Temeljem kombinacije prethodno navedenih kriterija i podkriterija formirani su sljedeći
kriteriji i podkriteriji koji čine model za komparativnu analizu ERP sustava otvorenog koda:
lakoća instalacije (lakoća pronalaženja instalacijskog paketa, jednostavnost postupka instalacije,
korisnost uputa za instalaciju), modularnost (postojanje modula X8, proizvoljnost osnovnih
modula, dostupnost dodatnih modula), prilagođenost korisniku i ergonomija (privlačnost
sučelja, lakoća korištenja, internacionalizacija), skalabilnost, kvaliteta podrške (aktivnost
zajednice, kvaliteta službene dokumentacije).
Pojašnjenje kriterija i podkriterija slijedi u nastavku. Prije nego se krene na objašnjenje,
valja napomenuti da su u obzir uzeti samo oni kriteriji i podkriteriji koji prema definiciji ERP
sustava otvorenog koda trebaju biti besplatni. Tako se ne razmatra kriterij službene podrške ili
recimo obuke jer oni spadaju pod usluge koje se prema definiciji naplaćuju (vidi pod ERP sustavi
otvorenog koda). To je učinjeno iz razloga jer se želi ispitati koliko je toga moguće napraviti sa
stvarno besplatnom verzijom ERP sustava otvorenog koda.
8 X = nabava, prodaja, skladište, proizvodnja, upravljanje financijama, upravljanje ljudskim resursima, CRM, SCM, poslovna inteligencija, e-poslovanje
35
1. Lakoća instalacije
Lakoća instalacije kao kriterij nije zastupljena u pronađenim istraživanjima. Spominje se
eventualno usputno, više da bi se istaknulo kako komercijalni ERP sustavi imaju iznimno dug
proces implementiranja, što ne bi trebao biti slučaj s ERP sustavima otvorenog koda. Johansson i
Sudzina (2009) tako u svojim kriterijima imaju lakoću/brzinu implementacije za koju kažu da
ponajviše ovisi o razini prilagodbe koju je potrebno načiniti na ERP sustavu. Wang i Wang (2014)
imaju kriterij lakoće konfiguriranja na bilo kom OS-u gdje spominju da proces instalacije može
biti zamoran i dug, misleći pri tome poglavito na komercijalne ERP sustave.
Kriterij lakoća instalacije uzet je u obzir jer se smatra da je to jedan od važnijih kriterija
vezanih uz ERP sustave otvorenog koda. Takvim se smatra iz razloga jer je sustav je uistinu
besplatan samo ako ga korisnik instalira na svom poslužitelju. A, tada je korisnik većinom
prepušten sam sebi. Upravo zbog toga se smatra da postoji mogućnost da bi zbog komplicirane
instalacije korisnik mogao odustati od određenog sustava. To bi pogotovo mogao biti slučaj kod
manjih organizacija gdje možda i ne postoji dovoljno kvalitetan informatički (razvojni) tim.
Logično je za zaključiti da će održavanje biti isto tako komplicirano, ukoliko je i proces instalacije
kompliciran, što vodi do odustajanja od ERP sustava otvorenog koda.
Zbog svega navedenog je odlučeno da će se u ovom radu promatrati lakoća instalacije kao
jedan od važnijih kriterija vezan uz odabir ERP sustava otvorenog koda. Pri tome će se promatrati
sljedeća tri podkriterija: lakoća pronalaženja instalacijskog paketa gdje se promatra koliko
jednostavno se na službenim stranicama može pronaći instalacijska aplikacija/datoteke ili slika
unaprijed konfiguriranog virtualnog poslužitelja, potom jednostavnost postupka instalacije koja
se odnosi na to je li sam postupak intuitivan, koliko je kompliciran, iziskuje li puno vremena i
znanja, dodatnih postavki i sl., te podkriterij korisnost uputa za instalaciju u kom se promatra
koliko su uputstva detaljna i jasna.
2. Modularnost
Za organizacije koje uvode ERP sustav važno je da za početak mogu podržati poslovanje
osnovnih funkcija, odnosno da broj modula koje ERP sustav nudi bude dovoljan i raznolik da
podrži poslovanje, te da je kasnije moguće dodavati i prilagođene module (Jaiswal, 2014; Herzog,
2006; Fougatsaro, 2009; Schatz i sur., 2011). Po mogućnosti, bilo bi dobro kada bi sami mogli
odabrati koje od osnovnih modula (npr. nabava, prodaja, računovodstvo) žele uključiti (Johansson
i Sudzina, 2009).
36
Kriterij modularnost ima dvanaest podkriterija. Prvih deset podkriterija služi da bi se
procijenilo koliko sustav pokriva poslovanje, odnosno koliko od 10 osnovnih modula postoji u
besplatnoj verziji. Nazivi tih prvih deset podkriterija su: postojanje modula X9. Jedanaesti
podkriterij je proizvoljnost osnovnih modula, a odnosi se na mogućnost proizvoljnog
uključivanja/isključivanja osnovnih modula. Dvanaesti podkriterij naziva se dostupnost dodatnih
modula, a odnosi se na to jesu li dodatni moduli besplatni.
3. Prilagođenost korisniku i ergonomija
Kod razvoja bilo koje vrste softvera koja je namijenjena za uporabu od strane korisnika,
treba razmišljati o tome da softver treba biti takav da je privlačan i lak za korištenje zbog čega će
korisnik uživati radeći s njim (Fougatsaro, 2009). Posebnu pažnju valja obratiti na to da raspored
elemenata, odnosno navigacija bude intuitivna (Jaiswal, 2014). Herzog (2006) pod ergonomijom
promatra: izgled menija, navigaciju između ekrana aplikacije, mogućnost „automatskog
dovršavanja upisa“ na poljima formi, mogućnost osobne prilagodbe i internacionalizaciju (podršku
svih jezika).
Prilagođenost korisniku i ergonomija je kriterij koji se sastoji od tri podkriterija. Prvi je
privlačnost sučelja koja se odnosi na raspored elemenata, izgled izbornika, skladnost boja,
količinu elemenata koja se prikazuje (da ekran nije „pretrpan“). Drugi podkriterij je lakoća
korištenja koja se odnosi na brz i lak pronalazak određenih elemenata (npr. podataka o artiklima),
na jednostavnost stvaranja/editiranja/brisanja zapisa (artikli, dobavljači, narudžbenice, itd.). Treći
podkriterij je internacionalizacija koja se odnosi na to podržava li sustav različite jezike i valute,
te, mogu li se dodavati ukoliko ne postoje.
4. Skalabilnost
Skalabilnost ERP sustava otvorenog koda odnosi se na sposobnost sustava da se mijenja
(raste i smanjuje se) zajedno s organizacijom, odnosno da se prilagođava promjenama u
organizaciji kao što je povećanje/smanjenje broja transakcija ili broja korisnika koji pristupaju
istim podacima (Jaiswal, 2014; Herzog, 2006; Fougatsaro, 2009; Johansson i Sudzina, 2009).
Kriterij skalabilnost promatrat će se iz perspektive da li besplatna verzija sustava može
podržati neograničen broj korisnika i dopušta li neograničeno zauzeće memorije.
9 X = nabava, prodaja, skladište, proizvodnja, upravljanje financijama, upravljanje ljudskim resursima, CRM, SCM, poslovna inteligencija, e-poslovanje
37
5. Kvaliteta podrške
U svijetu softvera otvorenog koda službena podrška proizvođača nije nešto što je
zagarantirano. Eventualno može postojati kao dodatna usluga koja se naplaćuje. Tako korisnik
ovisi o zajednici, njenoj veličini, aktivnosti i kompetentnosti da pomogne riješiti problem
(Johansson i Sudzina, 2009; Wang i Wang, 2014; Schatz i sur., 2011). Herzog (2006) navodi da
podrška zajednice može biti realizirana preko javnih foruma, blogova, mailing lista i kolaborativne
dokumentacije koja se stvara putem Wiki sustava. Ono što je proizvođač dužan osigurati je
službena dokumentacija sustava (Jaiswal, 2014). Također, on (Herzog, 2006) naglašava da je
nemoguće mjeriti veličinu zajednice, već da se aktivnost zajednice treba pratiti prema broju poruka
i vremenu potrebnom za odgovor. Fougatsaro (2009) kaže da veličina zajednice i način na koji je
organizirana uvjetuju kvalitetu podrške.
Kvaliteta podrške je kriterij koji ima dva podkriterija. Aktivnost zajednice je prvi podkriterij
i odnosi se na postojanje zajednice koja na blogovima i forumima svakodnevno odgovara na
pitanja korisnika i zajednički rješava probleme u kratkom vremenu. Taj podkriterij će se mjeriti
prema tome koliko se brzo odgovara na postavljena pitanja, te, kada je postavljeno zadnje
pitanje/odgovor. Tu se također promatra i postojanje video uputstava, pisanih uputa (kolaborativne
dokumentacije) od strane korisnika i sl. Drugi podkriterij je kvaliteta službene dokumentacije koju
objavljuje proizvođač. Promatra se prvo, postoji li ona uopće, zatim, koliko je informativna.
5.2 Definiranje načina komparacije ERP sustava otvorenog koda
prema modelu
Kod većine proučenih radova odabir najpogodnijeg ERP sustava otvorenog koda temeljio
se na tabličnoj analizi sustava prema kriterijima i podkriterijima. Princip ocjenjivanja je: 1 –
svojstvo postoji, 0 – svojstvo ne postoji ili opisno. Odabir najkompatibilnijeg se potom vrši prema
tome koji od analiziranih alata zadovolji najviše kriterija, odnosno „sakupi“ najviše bodova.
AHP (eng. Analytic Hierarchy Process) metoda je bolja u odnosu na gore opisano jer se
svaka dva sustava stavljaju u odnos i procjenjuje se koji je bolji prema određenom kriteriju. Pri
tome, svaki kriterij ima određenu razinu važnosti. Pomoću AHP metode nema naknadne „ručne“
procjene koji je sustav ukupno bolji, pa se izbjegava nerealna subjektivnost.
U ovom radu odabir najpogodnijeg ERP sustava otvorenog koda proveden je na dva načina,
pomoću tablične analize sustava prema definiranom modelu i AHP metode. Pretpostavka je da
će rezultat biti sličan, ali da će AHP dati točniju procjenu. Ukoliko se uspije pokazati
ispravnost rezultata dobivenog AHP metodom, on će se uzeti u obzir kao konačan. Što će u tom
38
slučaju značiti da je primjena AHP metode kod ovakvih istraživanja bolji izbor. Kako bi se lakše
moglo ocijeniti sustave formiran je kratak scenarij rada u sustavu koji je koncipiran na način da
pokrije sve kriterije i podkriterije koji čine definirani model.
U nastavku slijedi detaljan opis scenarija korištenja, tablice za ocjenu sustava prema
kriterijima i AHP metode.
5.2.1 Scenarij rada u sustavu
Scenarij rada u sustavu zamišljen je na sljedeći način. Prvo, proučiti službenu stranicu
sustava. Obratiti pažnju na dio koji govori o ograničenjima besplatne verzije (skalabilnost).
Pronaći službenu dokumentaciju i instalacijsku aplikaciju/datoteke ili sliku virtualnog poslužitelja,
te ju skinuti (lakoća pronalaženja instalacijskog paketa). Proučiti službenu dokumentaciju i
forume/blogove/video-upute vezane uz sustav (kvaliteta službene dokumentacije, aktivnost
zajednice). Obaviti instalaciju/postavljanje sustava u program za virtualizaciju (VirtualBox10)
(jednostavnost postupka instalacije). Poslužiti se službenim uputama (korisnost uputa za
instalaciju) i uputama korisnika ukoliko je potrebno. Potom, pokrenuti sustav i upoznati se sa
okruženjem. Pri tome se formira prvi dojam o izgledu i privlačnosti sučelja sustava. Nakon toga,
provjeriti koji sve moduli postoje u sustavu, mogu li se uključivati/isključivati u postavkama
(postojanje modula X, proizvoljnost osnovnih modula). Vidjeti mogu li se besplatno skinuti
dodatni moduli (dostupnost dodatnih modula). Pokušati u postavkama promijeniti jezik sustava
i vidjeti koje sve valute postoje, mogu li se mijenjati i dodavati (internacionalizacija). Potom,
kreirati artikl ili uslugu, kupca i dobavljača. Zatim prodati i naručiti artikl/uslugu. Pregledati
dokumente koji se pri tom kreiraju. Tu se stvara dojam o lakoći korištenja sustava.
Nakon što se prođe scenarij korištenja za svaki sustav, prelazi se na tabličnu analizu
sustava, te AHP analizu prema definiranom modelu.
5.2.2 Tablična analiza sustava
Zbog toga što je kod nekih kriterija/podkriterija teško reći striktno: „Sustav to ima, pa je to
1.“ ili „Sustav to nema, pa je to 0.“, ocjenjivanje je malo prilagođeno. Tako osim 0 i 1 postoji i
Likertova skala11 za one kriterije/podkriterije kojima se ispituje količina prisutnosti/odsutnosti
nekog svojstva.
10 https://www.virtualbox.org/
11 Likertova skala - „koristi se za ispitivanje stavova. Temeljem nje se dobiva podatak o smjeru stava (pozitivan ili
negativan) i o intenzitetu stava… Skala najčešće ima 5 stupnjeva slaganja, ali se raspon može kretati od 3 do 11
stupnjeva“ (Lapaš, 2014).
39
Detaljan opis načina ocjenjivanja za svaki kriterij i podkriterij koji čine definirani model
prikazan je u tablici 5.2.
Tablica 5.2: Način ocjenjivanja alata prema pojedinom kriteriju/podkriteriju
Kriterij/podkriterij Način ocjenjivanja i značenje ocijene
Lakoća instalacije Zbroj bodova podkriterija; moguće ostvariti 3-15
bodova
Lakoća pronalaženja instalacijskog paketa
Likertova skala s 5 stupnjeva:
1 – izrazito teško,
2 – teško,
3 – umjereno teško,
4 – lagano,
5 – izrazito lagano
Stupanj = broj bodova
Jednostavnost postupka instalacije
Likertova skala s 5 stupnjeva:
1 – izrazito komplicirano,
2 – komplicirano,
3 – umjereno komplicirano,
4 – jednostavno,
5 – izrazito jednostavno
Korisnost uputa za instalaciju
Likertova skala s 5 stupnjeva:
1 – izrazito nekorisno,
2 – nekorisno,
3 – niti nekorisno, niti korisno,
4 – korisno,
5 – izrazito korisno
Modularnost Zbroj bodova podkriterija; moguće ostvariti 0-12
bodova
Postojanje modula X (za svaki od 10
modula)
0 bodova – ako ne zadovoljava kriterij/podkriterij,
odnosno ne posjeduje svojstvo,
1 bod - ako zadovoljava kriterij/podkriterij, odnosno
posjeduje to svojstvo
Proizvoljnost osnovnih modula
Dostupnost dodatnih modula
Prilagođenost korisniku i ergonomija Zbroj bodova podkriterija; moguće ostvariti 2 – 11
bodova
Privlačnost sučelja
Likertova skala s 5 stupnjeva:
1 – odbojno,
2 – neprivlačno,
3 – niti privlačno, niti neprivlačno,
4 – privlačno,
5 – jako privlačno
Lakoća korištenja
Likertova skala s 5 stupnjeva:
1 – izrazito teško
2 – teško,
3 – niti teško, niti lagano,
Primjer: „Likertova skala od 5 stupnjeva: „1 - Potpuno se slažem, 2 - Uglavnom se slažem, 3 - Ne mogu se odlučiti, 4
- Uglavnom se ne slažem, 5 - Potpuno se ne slažem“ (Lapaš, 2014. navedeno u Mejovšek, 2013)
40
Kriterij/podkriterij Način ocjenjivanja i značenje ocijene
4 – lagano,
5 – izrazito lagano
Internacionalizacija
0 bodova – ako ne zadovoljava kriterij/podkriterij,
odnosno ne posjeduje svojstvo,
1 bod - ako zadovoljava kriterij/podkriterij, odnosno
posjeduje to svojstvo
Skalabilnost
0 bodova – ako ne zadovoljava kriterij/podkriterij,
odnosno ne posjeduje svojstvo,
1 bod - ako zadovoljava kriterij/podkriterij, odnosno
posjeduje to svojstvo
Kvaliteta podrške Zbroj bodova podkriterija; moguće ostvariti 2 – 10
bodova
Aktivnost zajednice
Likertova skala s 5 stupnjeva:
1 – izrazito neaktivna,
2 – minimum aktivnosti,
3 – ne može se procijeniti,
4 – umjereno aktivna,
5 – izrazito aktivna
Kvaliteta službene dokumentacije
Likertova skala s 5 stupnjeva:
1 – izrazito nekvalitetna,
2 – minimum kvalitete,
3 – niti nekvalitetno, niti kvalitetno
4 – umjereno kvalitetna,
5 – izrazito kvalitetna
UKUPNA OCJENA SUSTAVA Zbroj bodova svih kriterija; moguće ostvariti 7 – 49
bodova
Tablica prikazuje detaljan način ocjenjivanja pojedinog kriterija/podkriterija. Ocjena
svakog kriterija dobiva se kao zbroj ocjena njegovih podkriterija, izuzev kriterija skalabilnost.
Tako je vidljivo da kriterij lakoća instalacije ima raspon od 3 do 15 bodova jer svaki od
njegova tri podkriterija može biti procijenjen sa 1 do 5 bodova prema Likertovoj skali. Kriterij
modularnost može imati raspon od 0 do 12 bodova jer se svaki od njegovih podkriterija ocjenjuje
sa 0 ili 1 bod, ovisno o tome postoji svojstvo ili ne. Kod kriterija prilagođenost korisniku i
ergonomija moguć je raspon bodova od 2 do 11 jer se njegova dva podkriterija ocjenjuju
Likertovom skalom (1-5 bodova), a jedan podkriterij sa 0 ili 1 bod. Skalabilnost je kriterij koji
nema podkriterija, tako da sam čini ocjenu, a procjenjuje se sa 0 ako sustav nije skalabilan ili 1
ako je. Kriterij kvaliteta podrške može biti procijenjen sa 2 do 10 bodova jer se njegova oba
podkriterija ocjenjuju prema Likertovoj skali.
41
Sustav tako ukupno može dobiti od 7 do 49 bodova. Najpogodnijim se smatra onaj sustav
koji ostvari najviše bodova.
5.2.3 AHP metoda
Analitički hijerarhijski proces, ili skraćeno AHP metoda je jedna od najpoznatijih metoda
višekriterijskog odlučivanja koja se primjenjuje u određivanju prioriteta i donošenju optimalnih
odluka. Ona je u potpunosti intuitivna jer je proces donošenja odluke istovjeran načinu na koji
ljudi razmišljaju pri svakodnevnom donošenju odluka.
Zasniva se na usporedbi alternativa (u ovom slučaju su to odabrani sustavi) svake sa
svakom, prema određenim kriterijima. Donositelj odluke, ovisno o kriteriju koji promatra, svakoj
od alternativa dodjeljuje intenzitet, odnosno težinu preferencije jedne alternative u odnosu na
drugu. Kriteriji se također uspoređuju na isti način kako bi donošenje odluke bilo optimalno,
odnosno, kako bi korisniku najvažniji kriterij imao najveću ulogu u odluci. Ukoliko se kriterij
podijeli na podkriterije donošenje odluke je još preciznije.
Budući da se prilikom određivanja preferencija radi o subjektivnoj procjeni donositelja
odluke, može doći do nekonzistentnosti. Ona ne smije biti veća od 0.1 kako bi se odluka smatrala
valjanom. Na kraju, potrebno je provjeriti stabilnost konačnog rješenja. To se čini na način da se
analizira osjetljivost tako da se težine kriterija mijenjaju za ±5%.
AHP metoda sastoji se od četiri koraka:
1. Postavljanje hijerarhijskog modela problema odlučivanja (cilj, alternative, kriteriji i
podkriteriji)
2. Međusobna usporedba parova elemenata za svaku razinu hijerarhije (prema Saatyjevoj skali
koja ima 5 stupnjeva i 4 međustupnja)
3. Izračun lokalnih prioriteta kriterija, podkriterija i alternativa temeljen na procjeni relativnih
važnosti elemenata odgovarajuće razine i sinteza lokalnih prioriteta u ukupne prioritete
alternativa
4. Provođenje analize osjetljivosti
(prema Lapaš, 2015; Triantaphyllou i Mann, 1995; Shukla, 2012)
Za provođenje AHP metode koristit će se alat Expert Choice12.
12 http://expertchoice.com/
42
5.3 Odabir ERP sustava za komparativnu analizu
Proces odabira ERP sustava otvorenog koda za komparativnu analizu sastojao se od tri
faze. Određeno je da se kao krajnji rezultat želi dobiti tri ERP rješenja koja će se potom analizirati.
Prva faza odnosila se na proučavanje dostupne literature o ERP sustavima otvorenog koda.
Kao što je već napomenuto, ne postoji službena rang ljestvica ERP sustava otvorenog koda koja
bi mogla poslužiti kao referenca za odabir, pa su se tako proučavale web stranice na kojima
korisnici recenziraju ERP sustave otvorenog koda (Marder, 2015; Rubens, 2015; AXZM, 2015;
Decide Software, 2016; Rubens, 2013; Rugierro, 2016; Capterra, n.d; Nesbitt, n.d.;) i stručni
radovi koji obrađuju tematiku evaluacije ERP sustava otvorenog koda (Wang i Wang, 2014;
Jaiswal, 2014; Herzog, 2006; Schatz i sur., 2011; Vartak i sur., 2014; Schmelich i Alt, 2008,
Johansson i Sudzina, 2009). Temeljem proučene literature identificirana su trideset i dva različita
ERP sustava otvorenog koda.
U drugoj fazi radilo se na sužavanju izbora. Pratilo se koliko se puta koji ERP sustav
spominje kroz navedene literature, te je izdvojeno deset ERP sustava koji se spominju najviše puta.
Ukoliko se neki od sustava spominju jednak broj puta, prednost se dalo onom koji se spominje u
literaturi unazad zadnje dvije godine (2014. – 2016.). To je ujedno i deset najpopularnijih ERP
sustava otvorenog koda (vidi tablica 3.4).
Treća faza odnosila se na konačni odabir sustava koji će se analizirati. Kako bi se izvršio
odabir proučavane su službene stranice alata i prvih nekoliko rezultata koji se pojave kada se u
tražilicu upiše naziv alata. Postavljeno je nekoliko kriterija prema kojima se vršio odabir. Kriteriji
su:
službena web stranica mora biti informativna, veliki plus je ukoliko se na stranici nalazi
slika sučelja sustava i ukoliko je ono privlačno
službena stranica mora biti intuitivna, treba omogućiti lak i brz pristup mjestu s kog se
preuzima sustav
mora postojati mogućnost preuzimanja besplatne verzije sustava koja je vremenski
neograničena
mora postojati preporuka korisnika
Tako su izabrana konačna tri ERP sustava otvorenog koda: ERPNext, Odoo i iDempiere.
Sustavi su ukratko opisani u nastavku.
43
ERPNext ERP sustav otvorenog koda koji razvija Frappė
Technologies PvT. Ltd. Razvija se pod GNU GPLv313
licencom. Web baziran je. Temelji se na programskom jeziku
Python i MySQL bazi podataka MariaDB. Neovisan je o
platformi. Namijenjen je manjim i srednjim organizacijama.
Postoje dva načina implementacije. Može se postaviti na vlastiti poslužitelj (bilo pravi ili
virtualni), te mu se potom pristupa lokalno putem internet preglednika. U tom slučaju je potpuno
besplatan, ali nema mogućnost dodavanja novih modula. Druga opcija je da se nalazi na udaljenom
poslužitelju i da mu se pristupa putem interneta. Tada je besplatan je za jednog korisnika koji može
koristiti 150MB prostora, sve ostalo se plaća (prema https://erpnext.com/). Lijevo od opisa nalazi
se službeni ERPNext logo (slika 5.1).
Odoo To je paket integriranih poslovnih aplikacija otvorenog
koda koje pokrivaju sve potrebe poslovanja. Te poslovne
aplikacije su ustvari moduli Odoo ERP sustava otvorenog koda.
Web baziran je. Izvorni kôd i osnovne module razvija i održava
Odoo S.A., dok su za preinake, prilagodbe, dodatne module i ostale usluge zadužene partnerske
organizacije i zajednica. Postoje dvije grane razvoja, Community Open Source verzija pod GNU
LGPLv314 licencom i Commercial Open Source za čije se korištenje plaća komercijalna licenca.
Community verziju korisnik mora instalirati na svom poslužitelju. Commercial verzija se nalazi
na proizvođačevu poslužitelju. Kod nje postoji besplatni paket koji je ograničen tako da dopušta
korištenje samo jedne aplikacije po izboru, neovisno o broju korisnika. Ostali paketi sa većim
brojem poslovnih aplikacija ili više korisnika se naplaćuju. Odoo je namijenjen bilo kojoj vrsti i
veličini organizacije. Temelji se na programskom jeziku Python, Javascriptu, XML-u i
PostgreSQL bazi podataka. Podržane platforme: Linux, OS X, Windows i one bazirane na UNIX-
u (prema https://www.odoo.com/). Lijevo od opisa nalazi se službeni Odoo logo (slika 5.2).
13 GNU GPL (GNU General Public License) – ukoliko je u komercijalni softver ugrađen neki izvorni kôd (Open Source), taj softver se smije prodavati, ali uz uvjet da je njegov izvorni kôd javno dostupan i da se smije distribuirati i mijenjati bez naknade (prema GNU, 2016).
14 GNU LGPL (GNU Lesser General Public License) – kao i GPL, ali izvorni kôd komercijalnog softvera ne mora biti javan (prema GNU, 2016).
Slika 5.1: logo ERPNext
Slika 5.2: logo Odoo
44
iDempiere ERP sustav otvorenog koda razvijan od strane
zajednice. To znači da su sustav, svi moduli i nadogradnje
besplatni. Zbog broja različitih funkcionalnosti koje sadrži
smatra se jednim od najrobusnijih ERP sustava otvorenog koda.
Razvija se pod GNU GPLv2 licencom. Namijenjen je svim
vrstama organizacija. Web baziran je. Podržane platforme: Windows, Linux, Mac i Solaris. Bazira
se na Javi i PostgreSQL ili Oracle bazi podataka (prema http://www.idempiere.org/). Lijevo od
opisa nalazi se službeni iDempiere logo (slika 5.3).
Slika 5.3: logo iDempiere
45
6. Provedba usporedbe prema pripremljenom modelu
6.1 Provedba scenarija rada u svakom od sustava
ERPNext
Početna stranica ERPNext-a je jednostavna i pregledna, te daje najbitnije informacije o
sustavu. Lako se snaći na njoj. Odmah na početnoj stranici nalaze se linkovi u obliku sličica (slika
6.1) koji su ustvari navigacija prema ostalim važnim elementima.
Slika 6.1: Linkovi – ERPNext
Kao što je vidljivo iz slike, sličice su upečatljive i nemoguće ih je promašiti. Pomoću njih
se dolazi do stranice zajednice (Community) i mjesta s kojeg bi se trebao skinuti sustav.
Postoje dva načina na koje se može koristiti ERPNext sustav. Prvi je da da se skine sa
službene stranice i instalira na vlastiti poslužitelj. Tada je neograničen u pogledu broja korisnika i
kapacitetu memorije, te besplatan za uporabu. To omogućuje skalabilnost besplatne verzije, ali
korisnik sam mora obaviti potrebne izmjene na sustavu.
Dva su glavna načina na koje se može instalirati sustav na vlastiti poslužitelj:
pomoću slike virtualnog poslužitelja koja se samo postavi u program za virtualizaciju,
pa se tada sustavu koji se nalazi na lokalnom poslužitelju pristupa putem internet
preglednika unošenjem localhost:8080. Postoje tri verzije slika (produkcijska – stabilna
verzija za uporabu, razvojna – za razvojne inženjere, „skitnica“ (eng. Vargant) – verzija
koja je specijalno namijenjena razvoju i korištenju u virtualnom okruženju)
manualna instalacija pomoću Frappe Bench15 okruženja i instalacijskih datoteka (kôd)
Postoji detaljna dokumentacija koja objašnjava postupak skidanja, instaliranja,
nadogradnje i pokretanja sustava za obje navedene opcije.
15 https://github.com/frappe/bench
46
Drugi način je da se koristi verzija koja se nalazi na udaljenom poslužitelju, kod
proizvođača. Besplatna verzija ERPNext-a (na proizvođačevom poslužitelju) ograničena je na
jednog korisnika i 150MB prostora, no, moguće je koristiti sve postojeće module, ažurirati sustav
i dodavati nove module (one koji se s vremenom razviju). Tu se ne može govoriti o skalabilnosti
u okvirima besplatnog jer se proširenje u vidu broja korisnika i memorije plaća. No, tada
proizvođač nudi prioritetnu podršku, podršku prilikom uvođenja sustava i tijekom procesa
prilagodbe i automatsku izradu sigurnosne kopije podataka.
Postoji i verzija koja omogućuje da se sustav isproba online, bez potrebe za registracijom
ili instalacije. Ta verzija je samo za probu jer se svi podaci koji se kreiraju brišu po izlasku.
Kao što je vidljivo iz slike 6.2, ERPNext ima jako aktivnu zajednicu. U pravilu se
konstantno nešto dešava na forumu zajednice, ne prođe ni 2-3 minute da se ne pojavi obavijest o
novom pitanju/odgovoru.
Slika 6.2: Zajednica (Community) – ERPNext
Na slici je vidljivo da je zadnji post započet 4.7.2016., te da se aktivnost u njemu proteže i
5.7.2016., što je datum kada je slika ekrana (eng. Screenshot) načinjena.
Službena dokumentacija je detaljna, jasna, veoma informativna i od velike pomoći. Postoji
korisnička dokumentacija popraćena sa video-uputama i dokumentacija namijenjena razvojnim
inženjerima.
Korisnička dokumentacija tako pokriva šesnaest opsežnih poglavlja u kojima se korisnika
upoznaje sa konceptom ERP sustava, konceptom otvorenog koda, sa ERPNext sustavom općenito,
detaljno sa svakim modulom ERPNext-a, sa dodatnim mogućnostima sustava (npr. bilješke,
oznake, kalendar). Potom slijede poglavlja u kojima se detaljno objašnjava koje sve postavke
postoje, od postavki sustava, preko postavljanja preciznosti i restrikcija, pa sve do mijenjanja
47
prikaza i polja na formama. Također, postoji i dio o pogreškama i načinu ispravljanja istih. Sve je
popraćeno i slikama (slika 6.3).
Slika 6.3: Dokumentacija – ERPNext
Na prethodnoj slici se jasno vidi kako se u dokumentaciji pridaje pažnja tome da uz
pojašnjenje problematike postoji i slika ekrana koja će jasnije pokazati gdje se što nalazi i na što
treba kliknuti.
Dokumentacija namijenjena razvojnim inženjerima sadrži izvorni kôd, detaljna objašnjenja
modula (tipovi podataka, kôd, dijagrami) i ERPNext API (slika 6.4).
Slika 6.4: Dokumentacija namijenjena razvojnim inženjerima – ERPNext
Sva dokumentacija je pregledno i intuitivno posložena i razdijeljena, kao što to prikazuje i
gornja slika. Upravo zbog toga se iznimno lako snalaziti po njoj. Ukoliko bi se prilikom instalacije
ili korištenja sustava naišlo na neke poteškoće, rješenja se uvijek lako mogu pronaći u
dokumentaciji ili na forumu.
48
Za potrebe ovog rada korištena je verzija koja se nalazi na poslužitelju kod proizvođača, a
isprobana je i produkcijska verzija koja se pokreće putem virtualnog poslužitelja.
Postupak instalacije, ili bolje rečeno postavljanja virtualnog poslužitelja je izrazito lagan i
traje svega 2-3 minute. Potrebno je skinuti željenu verziju slike (u ovom slučaju produkcijsku) i
neki od programa za virtualizaciju, te ubaciti sliku u program i pokrenuti postavljanje. Sve se
obavlja automatski, korisnik ne treba apsolutno ništa dirati. Nakon što se poslužitelj postavi,
sustavu se pristupa putem internet preglednika upisom localhost:8080. Potom se kreira račun koji
će služiti za rad u sustavu. Po ulasku u sustav (samo prvi put) javlja se čarobnjak (eng. Wizard)
koji pomaže postaviti sustav.
Tako se pomoću čarobnjaka prvo postavlja jezik sustava (slika 6.5).
Slika 6.5: Odabir jezika sustava – ERPNext
Odabirom jezika sustava čarobnjak se automatski prebacuje na željeni jezik. Potom slijedi
odabir regije, vremenske zone i valute (slika 6.6).
Slika 6.6: Odabir regije i valute – ERPNext
Time je vidljivo da sustav podržava internacionalizaciju. Nakon toga slijedi definiranje
administratora sustava (slika 6.7).
49
Slika 6.7: Definiranje administratora sustava – ERPNext
Administrator kasnije može mijenjati postavke sustava, kreirati nove korisnike i
dodjeljivati im različita prava i restrikcije. Pretposljednji korak je definiranje postavki vezanih uz
porez (slika 6.8).
Slika 6.8: Dodavanje poreza – ERPNext
Definiranje postavki poreza je, kao što i slika pokazuje, jako jednostavno. Od korisnika se
očekuje da upiše naziv i stopu poreza koju želi. Nakon definiranja poreznih postavki slijedi
posljednji korak, a to je postavljanje osnovnih informacija vezanih za organizaciju (slika 6.9).
Slika 6.9: Osnovne informacije o organizaciji – ERPNext
50
Od osnovnih informacija vezanih uz organizaciju unose se ime organizacije, kratica,
djelatnost, ime glavnog računa, domena djelatnosti, te početni i krajnji datum fiskalne godine.
Kreiranje računa i pomoć kod početnog postavljanja sustava postoji kod obje isprobane
verzije.
Nakon početnog postavljanja sustava može se krenuti s radom. Tako je za početak potrebno
kreirati artikl ili uslugu. Slika 6.10 prikazuje postupak kreiranja usluge. Po tom istom principu
(putem forme) se kreiraju dobavljači, kupci i artikli.
Slika 6.10: Kreiranje proizvoda/usluge - ERPNext
Kreiranje artikala, usluga, dobavljača i kupaca je jako jednostavno jer su forme jednostavne
i jasno je što se treba upisati, odnosno odabrati, kao što je i vidljivo iz gornje slike.
Time je ujedno pokazano da je sustav jako orijentiran prema korisniku, odnosno da se
pazilo na to da bude što lakši za korištenje (jezik, valuta, pomoć prilikom prvog susreta sa
sustavom). Iako, postoje manje zamjerke kod prijevoda koji je očito generički (npr. slika 6.9, opis
forme).
Sustav ima vrlo ugodno radno okruženje koje nije prenatrpano. Lako se snalaziti u njemu
jer su moduli prikazani malim ikonicama koje i vizualno aludiraju o kom modulu se radi (slika
6.11).
Slika 6.11: Sučelje – ERPNext
51
Module je moguće dodavati i micati prema željama. Dostupno je svih 10 osnovnih modula,
a mogu se instalirati i neki dodatni koji čine osnovni paket sustava, a izvan 10 promatranih su.
Moduli koji nisu u osnovnom paketu se plaćaju.
Izbornici i forme su pojednostavljeni do krajnjih granica tako da ne odvraćaju pažnju, već
se lako uočava ono što se traži (slika 6.12).
Slika 6.12: Izgled izbornika – ERPNext
Na izbornicima i formama, kao što je i vidljivo iz gornje slike, egzistiraju pretežito bijela i
crna boja, te svijetla nijansa sive. Boje su skladne i ne ometaju rad.
Osim što su jednostavne, forme su i jako dobro povezane. Npr., novu valutu je moguće
dodati, recimo prilikom kreiranja dobavljača ili preko bilo koje druge forme na kojoj se odabire
valuta. Slika 6.13 prikazuje kreiranje dobavljača.
Slika 6.13: Dobavljač i nova valuta – ERPNext
Artikli i kupci se kreiraju po istom principu kao i dobavljači pa to nije prikazivano slikom.
Uglavnom, sve se kreira vrlo jednostavno. Pošto su kreirani svi potrebni elementi (artikl, kupac,
dobavljač) može se prijeći na postupak nabave, odnosno prodaje.
Postupak prodaje i nabave je vrlo intuitivan i lak. Biti će objašnjen postupak prodaje,
princip nabave je isti. Klikom na ikonicu prodaje (modul prodaje) ulazi se u izbornik u kom se
stvara prodajna ponuda ili nalog za prodaju ili se odgovara na upit kupca. Ukoliko se kreira
prodajna ponuda ili nalog za prodaju, svi potrebni elementi (kupac, artikl i sl.) se dodaju klikom
52
na određeno polje i odabirom iz padajućeg izbornika gdje je omogućeno i dodavanje novog
elementa tog tipa. Princip kao kod dodavanja valute. Sve je jako intuitivno i lako. Ukoliko se
odgovara na upit kupca, potrebno je samo potvrditi upit ukoliko sve odgovara, čime je prodaja
izvršena, ili ga modificirati i poslati nazad kupcu. Sustav automatski ažurira sve podatke (stanje
skladišta, računa, itd.). Po završetku prodaje nastaje izlazna faktura (slika 6.14).
Slika 6.14: Izlazna faktura – ERPNext
Izgled izlazne fakture, kao što je vidljivo iz gornje slike, je također veoma jednostavan pri
čemu su elementi lijepo raspoređeni i pregledni što omogućuje lako snalaženje. Isto vrijedi za sve
dokumente koji se kreiraju u sustavu.
Globalno, sustav je vrlo intuitivan i lak za korištenje.
Odoo
Početna stranica Odoo-a je zanimljiva i pregledna. Vizualno je bogata sadržajem i vidi se
da je uložen trud da bi bila primamljiva korisniku. No, u odnosu na ERPNext, možda je malo i
prebogata sadržajem, pa treba više vremena da se korisnik snađe. Bazirana je na tome da pokaže
kako je Odoo jako popularan i praktičan ERP sustav otvorenog koda. Ono što bi korisnici mogli
zamjeriti i što bi ih moglo odbiti od ovog sustava je da se korisnika indirektno nastoji navesti da
koristi neku od verzija čije se korištenje plaća. To kod ERPNext-a nije slučaj.
Naime, kao i kod ERPNext sustava postoje dvije besplatne verzije, ona koja se nalazi na
poslužitelju proizvođača (ograničena) i ona neograničena koju se skine (instalacijska aplikacija) i
koristi na lokalnom poslužitelju.
Prva verzija besplatno nudi samo jednu aplikaciju, odnosno modul po korisnikovom
izboru. Ova druga verzija je neograničena, ali njeni moduli imaju manje opcija u odnosu na verzije
za koje se plaća, te nisu podržani nadogradnjom. Tako opet, kao i kod ERPNext sustava,
53
skalabilnost postoji samo kod verzije za čije se korištenje plaća ili ukoliko korisnik sam doradi
sustav koji se nalazi na njegovu poslužitelju.
Dolazak do besplatne (neograničene) verzije je skriven. Odmah na početnoj stranici nalazi
se poveznica „Isprobaj besplatno“ koja vodi do (ograničene) besplatne verzije sustava. Svaki klik
na „isprobaj besplatno“ sa bilo kojeg dijela vodi samo na tu verziju, bez spominjanja da postoji i
„ona druga besplatna verzija“. Ona se nalazi pod dijelom koji se zove Community (zajednica)
zajedno sa mailing listom, forumom, uputama za korištenje, prezentacijama i video-uputama. Za
nju postoji instalacijska aplikacija i instalacijske datoteke, kao i kod ERPNext-a.
Postoji detaljna dokumentacija koja objašnjava što koja verzija ima i koje su njene
mogućnosti, te kako se skida, instalira i konfigurira. Dokumentacija je jednako dobra i
informativna kao i ona kod ERPNext-a.
Također, kao i kod ERPNext-a postoji mogućnost isprobavanja sustava online, po istom
principu.
Za potrebe ovog rada odabrana je besplatna verzija koja se instalira na poslužitelj kod
korisnika kako bi se mogao ispitati sustav u cijelosti, a ne samo jedan modul. Odabrano je
instalaciju izvršiti pomoću instalacijske aplikacije, budući da je pretpostavka da će tako učiniti
većina korisnika.
Postupak instalacije je lagan jer postoji čarobnjak koji korisnika vodi kroz instalaciju. Kao
i kod ERPNext-a u postavkama prilikom instalacije nije potrebno ništa mijenjati. Iako se postupak
instalacije ERPNext-a i Odoo-a razlikuje, oba su jednako laka i intuitivna.
Sustav se pokreće tako da se prvo mora pokrenuti virtualni server putem izvršne datoteke
(.exe), pa se potom u internet preglednik unosi localhost:8069 što otvara radnu površinu sustava.
Zajednica Odoo-a je izrazito aktivna, kao što je vidljivo na slici 6.15 koja prikazuje
službeni forum.
54
Slika 6.15: Službeni forum – Odoo
Sa slike je vidljivo da je posljednje pitanje postavljeno 7.7.2016., što je i datum kada je
nastala slika ekrana. Aktivnost je također vidljiva i na stranici na kojoj se nalazi popis svih
najnovijih događanja u vidu seminara, konferencija i sl. vezanih za Odoo (slika 6.16).
Slika 6.16: Zajednica Događanja - Odoo
Tako je sa slike vidljivo da je 6.7.2016. održan posljednji webinar (web seminar), što je
dan ranije nego je nastala prikazana slika ekrana.
Osim foruma i dijela sa događanjima postoji mailing lista. Ona funkcionira po principu da
se korisnik unosom svog e-maila „pretplaćuje“ na vijesti koje ga zanimaju. Tako se može
pretplatiti na vijesti o pojedinim modulima, ažuriranjima i sl. Postoji još i dio sa video-uputama u
kom se nalaze detaljne video-upute vezane uz rad sa modulima, snimljeni webinari i sl.
Odoo ima više različitih aktivnosti u svojoj zajednici, pa bi mu to mogla biti prednost u
odnosu na ERPNext. No, video-upute ERPNext-a su znatno bolje. Kraće traju jer se baziraju na
konkretan problem, lakše su za pratiti i shvatiti. Odoo se više bazirao na promoviranje sebe kroz
videa, nego na video-upute za pomoć korisnicima. Tako se može pronaći petnaestak videa u
kojima razni korisnici (organizacije) govore kako im je Odoo unaprijedio poslovanje, te video-
reklame za svaki od modula.
55
Službena dokumentacija je podijeljena u šest glavnih kategorija: korisničke upute,
dokumentacija za razvojne inženjere, API, instalacija, izvještaji, pravna pitanja. Prve dvije
kategorije se dijele na potkategorije, a one se dijele na pojedinačne dokumente vezane uz pojedinu
temu. Slijedi kratak opis kategorija:
Korisnička dokumentacija se bavi detaljnim opisima sustava i modula, načinom
podešavanja i korištenja, mogućnostima, itd.
Dokumentacija za razvojne inženjere daje detaljne opise, upute i korisne reference
vezano za razvoj različitih dijelova sustava
API daje detaljno objašnjenje kako sustav povezati i integrirati sa različitim alatima
Kategorija instalacija sadrži detaljne i jasne upute za instalaciju
Izvještaji su kategorija u kojoj se nalaze dokumenti u kojima se uspoređuju moduli i
funkcionalnosti Odoo sustava sa ostalim ERP sustavima za koje se smatra da su
ravnopravna konkurencija
Kategorija pravna pitanja sadrži dokumente vezane uz uvijete korištenja, licence i sl
Općenito, dokumentacija nije suhoparna, već sadrži dosta slika i dijelova koda kojima se
dodatno pojašnjava opisano (slika 6.17).
Slika 6.17: Isječak dokumenta – Odoo
Službene dokumentacije ERPNext-a i Odoo-a su podjednako dobre, jer, kao što se može
vidjeti sa prethodne slike, i kod Odoo-a se podosta pažnje posvetilo tome da se slikom ekrana
pojasni ono o čemu se govori u tekstu kako bi se korisniku olakšalo shvaćanje.
56
Radno okruženje sustava je oku ugodno i intuitivno (slika 6.18). Boje su skladne i ne
ometaju rad. Navigacija je intuitivna i jednostavna. Bazira se na alatnoj traci na kojoj se nalazi ime
modula.
Slika 6.18: Radno okruženje i prenapučena navigacija – Odoo
Zamjerka je što, kada se uključe svi moduli alatna traka postaje pretrpana i jako
nepraktična, kao što je i vidljivo sa gornje slike. Ukoliko se želi doći do svih modula, mora se
kliknuti na opciju „More“. Tako da je po tom pitanju ERPNext daleko bolji.
Što se tiče modula, kao i kod ERPNext-a, dostupno je svih 10 osnovnih modula koje je
moguće dodavati i micati prema željama. U odnosu na ERPNext, u svojoj besplatnoj verziji Odoo
nudi veći izbor dodatnih modula. Odnosno, stručnije rečeno, osnovni paket sustava sadrži veći
broj modula. Moduli koji nisu uključeni u osnovni paket se plaćaju.
Izbornici unutar samih modula su puno bolje izvedeni, za razliku od glavnog izbornika koji
predstavlja navigaciju do pojedinog modula (slika 6.19).
Slika 6.19: Modul skladište, izbornik – Odoo
57
Na prethodnoj slici vidljiv je izbornik unutar modula skladište. Jasno je uočljivo da je
izbornik jednostavan i intuitivan, skladnih boja koje ne ometaju rad.
Što se tiče opcija vezanih uz internacionalizaciju, nije moguće promijeniti jezik sustava,
dok se valute mogu odabirati, ali ne i dodavati. To je minus u odnosu na ERPNext. Kreiranje
dobavljača, kupaca i artikala je vrlo jednostavno, a princip je jako sličan kao i kod ERPNext-a;
isto je i s nabavom i prodajom. Slika 6.20 prikazuje kreiranje artikla.
Slika 6.20: Kreiranje artikla - Odoo
Kao što je vidljivo iz gornje slike, forma za kreiranje artikla je vizualno jako privlačna jer
su elementi na njoj raspoređeni tako da je sve odmah uočljivo. Kreiranje artikala je zbog toga jako
jednostavno. Forme za kreiranje kupaca i dobavljača su jako slične formi za kreiranje artikala, pa
stoga nisu prikazivane. Nakon kreiranja artikala, kupaca i dobavljača postoje svi elementi potrebni
da bi se mogla obaviti nabava, odnosno prodaja.
Ukratko će biti pojašnjen, i slikama prikazan, proces prodaje. Ulaskom u modul prodaja
otvaraju se opcije za rad. Kao i kod ERPNext-a, po istom principu odabiranja elemenata iz
padajućeg izbornika, kreira se ili prodajna ponuda ili prodajni nalog ili se odgovara na upit kupca.
Slika 6.21 prikazuje kreiranje naloga za prodaju.
Slika 6.21: Nalog za prodaju – Odoo
Iz slike je vidljivo kako pojedini elementi izlaze iz svojih okvira. To je vidljivo kod odabira
poreza (polje „Taxes“) i kod polja opis proizvoda („Description“) koje se puni automatski nakon
odabira proizvoda.
58
Nakon uspješno obavljene prodaje kreira se izlazna faktura (slika 6.22). Po završetku
sustav automatski ažurira sve podatke (stanje skladišta, računa, itd.).
Slika 6.22: Izlazna faktura – Odoo
Sa gornje slike vidljivo je da je izgled izlazne fakture, slično kao i kod ERPNext-a,
jednostavan, te da se lagano snalaziti na dokumentu jer su elementi lijepo raspoređeni i pregledni.
Rad u Odoo-u je intuitivan i lak, kao i kod ERPNext-a. Po tom pitanju sustavi su jako
izjednačeni.
iDempiere
Početna stranica iDempiere-a je jako jednostavna. Vizualno je najjednostavnija ako se
usporede početne stranice svih triju alata. Upravo zbog toga se izrazito lako snaći na njoj. To je
stranica u stilu Wikipedije. Odmah se u prvom planu ističe ono što iDempiere izdvaja od preostala
dva sustava, a to je da je on u razvijan od strane zajednice, što znači da je u potpunosti besplatan
(svi moduli, sve nadogradnje). Prema tome, skalabilnost je osigurana. Na početnoj stranici se
odmah uočava poveznica koja vodi do mjesta gdje se preuzima slika virtualnog poslužitelja. Slika
se postavi u program za virtualizaciju i, kao i kod ERPNexta, nije potrebno ništa dirati.
Upute za postavljenje i pokretanje poslužitelja i samog sustava su detaljno objašnjene. Za
neke specifičnije probleme koji bi se mogli javiti prilikom pokretanja i postavljanja postoje
reference na dodatne sadržaje koji se nalaze na Wikipediji.
Zajednica iDempiere-a izrazito je aktivna kroz mnogo foruma, blogova, brbljaonica i
društvenih stranica (Twitter, Facebook, Google+, LinkedIn), te na samoj Wikipediji. Ona pomaže
pri otklanjanju poteškoća, razvoju sustava i kreira upute (pisane i video) vezane uz korištenje
sustava. Slika 6.23 prikazuje graf društvene aktivnosti jednog od foruma.
59
Slika 6.23: Aktivnost zajednice na forumu – iDempiere
Sa slike je vidljivo da je 6.7.2016., što je ujedno i datum kad je nastala slika ekrana,
postavljeno dvanaest pitanja (problema) i riješeno njih četiri.
Slika 6.24 prikazuje forum koji se bavi otklanjanjem grešaka u modulima. Prema broju
grešaka koje se prijavljuju i rješavaju vidljivo je da se radi o aktivnom forumu.
Slika 6.24: Forum za otklanjanje grešaka u modulima – iDempiere
Prema onome što pokazuju prethodne dvije slike, aktivnost zajednice kod iDempiere-a je
veća nego u preostala dva sustava. No, to je i normalno jer se sustav razvija samo putem zajednice.
Ako se izuzme taj dio, aktivnost zajednice je kvalitetom dokumenata vezanih uz pomoć
korisnicima i brzinom odgovora na problem malo lošija nego kod preostala dva sustava.
60
Službena dokumentacija se nalazi na Wikipediji. Početna stranica dokumentacije je
organizirana na način da je sav sadržaj, koji se većinom sastoji od poveznica, podijeljen u
kategorije, a one na potkategorije. Kategorije su prikazane kao naslovi, dok su potkategorije unutar
njih vizualno odvojene u pravokutnike. Pregledno je, ali količinski preopsežno. Unutar pojedine
potkategorije nalazi se po desetak i više poveznica koje vode do detaljnijih objašnjenja koja se
također nalaze na Wikipediji.
Kategorije tako obuhvaćaju poveznice vezane uz novosti, zajednicu, svojstva sustava,
upute za nadogradnju, detaljnu korisničku dokumentaciju za svaki modul (kako se prilagođava,
objašnjenje koda i tablica, itd.), dokumentaciju o postavkama sustava, detaljan dio sa kodom, te
poveznice na relevantne reference.
Korisnička dokumentacija je detaljna, ali, više govori o tome od čega se što sastoji i čemu
služi, nego što pokazuje kako raditi s pojedinim modulom. Većina tih detaljnijih objašnjenja
vezana uz module i postavke je koncipirana da ukratko objasni o čemu se radi, prikaže sliku forme
na koju se to odnosi i potom da detaljan pregled svih atributa koji čine element prikazan na slici.
Na slikama 6.25 i 6.26 nalazi se jedan takav primjer.
Slika 6.25: Primjer dokumentacije (slika forme) – iDempiere
Slika 6.26: Primjer dokumentacije (detaljni opis atributa, isječak) – iDempiere
61
Kao što je vidljivo iz prethodne dvije slike, korisnik iz takve dokumentacije ne saznaje
kako da riješi praktični problem vezan uz korištenje sustava. Korisnik će se tako za konkretnu
pomoć u radu morati osloniti na blogove, forume i video-upute. Stoga tu preostala dva sustava
imaju prednost nad ovim sustavom. Dokumentacija je vizualno ljepša kod preostala dva sustava,
te joj se intuitivnije pristupa; ovdje postoji previše poveznica. Globalno se može reći da je
dokumentacija iDempiere-a opširna i da će sigurno dati odgovor kako nešto izmijeniti i čemu služi,
ali praktičnu pomoć treba potražiti drugdje. To, i pretrpanost poveznicama su minusi kod
dokumentacije u odnosu na druga dva sustava.
Radno okruženje sustava je pojednostavljeno do krajnjih granica, tako da prevladavaju
bijela i siva boja, bez puno ikona, gdje se većini opcija pristupa preko tekstualne poveznice. Slika
6.27 prikazuje početno radno okruženje sustava.
Slika 6.27: Početno radno okruženje sustava – iDempiere
Na slici je uočljiv i posebno zanimljiv dio koji pokazuje „performansu sustava“, odnosno
informacije vezane uz fakture. Klikom na pojedinu sličicu (mjerača) otvara se detaljniji graf.
Vizualna jednostavnost sustava i ne bi bila toliki problem da se za pristup pojedinoj
funkcionalnosti ne mora koristiti komplicirani izbornik gdje su opcije ponovno realizirane kao
poveznice (slika 6.28).
62
Slika 6.28: Komplicirani izbornik – iDempiere
Pozitivna stvar je da postoji pretraživač u koji se može upisati ono što se traži. Pretraživač
se može vidjeti u gornjem lijevom uglu na prethodnoj slici. Postojanje pretraživača je veliki plus,
ali, s druge strane, ni to nije od velike pomoći ako se ne zna kako je što imenovano u sustavu. U
odnosu na prethodna dva sustava, ovo je definitivno najgora navigacija.
Što se tiče dostupnosti modula, kod iDempiere-a ne postoji stroga podjela na module kao
kod prethodna dva sustava. Tu se više radi o funkcijama koje su prema logici grupirane skupa.
Prema funkcijama koje pokriva, iDempiere obuhvaća sve osim modula e-poslovanje. No, većina
od tih funkcija su, znatno lošijih performansi i smanjenih mogućnosti u odnosu na preostala dva
sustava.
Nema klasičnog uključivanja/isključivanja modula, jer klasični moduli ni ne postoje.
Moguće je isključiti formu, odnosno tablicu da se ne pojavljuje. Isto tako, nema opcije za
mijenjanje jezika sustava, već se po istom principu kao i uključivanje/isključivanje prikaza,
mijenja i opcija jezika (slika 6.29).
Slika 6.29: Mijenjanje opcija „modula“– iDempiere
63
Iako, kao što je to vidljivo sa slike, postoji opcija „Active“ koja bi isključivanjem
(micanjem kvačice) trebala rezultirati isključivanjem forme, pokazalo se da to, kao ni postava
jezika ne radi. Vjerojatno je potrebno nešto dodatno skinuti. U svakom slučaju mijenjanje opcija i
izbornik nisu nimalo intuitivni. Prema tome, i po ovome su preostala dva sustava bolja. Što se tiče
dodatnih modula, bez intervencije u kôd ih nije moguće dodati.
Kreiranje dobavljača, kupaca i artikala je jednostavno jednom kad se uspije doći do formi
na kojima se to radi. Gledano u odnosu na prethodna dva sustava, komplicirano je i neintuitivno.
Isto tako, forme pomoću koje se to radi su prepune atributa koje se može popuniti. Slika 6.30
prikazuje kreiranje artikla. Forme za kreiranje dobavljača i kupca su slične formi za kreiranje
artikla, pa nisu prikazivane.
Slika 6.30: Kreiranje artikla– iDempiere
Ta pretrpanost atributima ovisno o korisniku može biti ili prednost ili mana. No, kao što je
vidljivo sa prethodne slike, svakako smanjuje preglednost. Za razliku od prethodnih sustava, ovdje
nije omogućeno da se novi zapis (npr. kategorije proizvoda) doda preko padajućeg izbornika.
Nakon što su kreirani svi potrebni elementi (artikl, dobavljač, kupac), može se krenuti s nabavom
i prodajom.
Ukratko će biti pojašnjen proces nabave. Odlazi se na funkciju nabave („Purchase Order“)
i tamo se unose potrebni podaci (dobavljač, kamo dostaviti robu, način plaćanja i sl.). Problem
nastaje kada treba dodati artikle koji se žele naručiti. Vidljivo je da na dnu forme postoji prostor,
koji je vjerojatno predviđen za dodavanje artikala. Vjerojatno - zato jer je opcija dodaj („add“)
zablokirana. Iz nepoznatog razloga, opcija se odblokira sama od sebe i omogućuje dodavanje
artikala. Dodavanje se vrši na novoj formi na kojoj se kvačicom označe željeni artikli. No, kako
bi se artikli uopće prikazali na toj formi potrebno je osvježiti stranicu jer sustav to ne napravi sam
prilikom učitavanja forme. Nakon što se potvrdi da su označeni svi željeni artikli, slijedi povratak
64
na prvu formu u koju se oni učitaju. Kod preostala dva sustava dodavanje artikala je jako
jednostavno. Oni se odabiru iz padajućeg izbornika, postoji jasno predviđeno mjesto za njih.
Zaključak je da je iDempiere po pitanju lakoće rada najlošiji od sva tri sustava.
Nakon uspješnog dodavanja artikala potrebno je potvrditi da je narudžba spremna. Artikli
se preko fakture zaprimaju na skladište (potrebna je samo potvrda). Po završetku procesa nabave
kreira se ulazna faktura (slika 6.31).
Slika 6.31: Ulazna faktura – iDempiere
Prikaz dokumenta je jednostavan i informativan, kao što se i vidi s gornje slike. To je
ujedno jedan od rijetkih elemenata po kojima bi se moglo reći da je iDempiere podjednako dobar
kao i preostala dva sustava.
6.2 Tablična analiza sustava prema definiranom modelu
U nastavku slijedi tablica 6.1 koja prikazuje (brojčanu) ocjenu pojedinog sustava prema zadanim
kriterijima i podkriterijima koji čine definirani model.
Tablica 6.1: Tablična analiza sustava prema definiranom modelu
Kriterij Podkriterij ERPNext Odoo iDempiere
Lak
oća
inst
ala
cije
Lakoća pronalaženja instalacijskog paketa 5 2 4
Jednostavnost postupka instalacije 5 5 5
Korisnost uputa 5 5 5
UKUPNO 15 12 14
Mo
du
larn
ost
Postojanje modula nabava 1 1 1
Postojanje modula prodaja 1 1 1
Postojanje modula proizvodnja 1 1 1
Postojanje modula skladište 1 1 1
Postojanje modula upravljanje financijama 1 1 1
Postojanje modula upravljanje ljudskim
resursima 1 1 1
Postojanje modula CRM 1 1 1
Postojanje modula SCM 1 1 1
Postojanje modula e-poslovanje 1 1 0
Postojanje modula poslovna inteligencija 1 1 1
65
Kriterij Podkriterij ERPNext Odoo iDempiere
Proizvoljnost osnovnih modula 1 1 0
Dostupnost dodatnih modula 1 1 1
UKUPNO 12 12 10
Pri
lag
ođ
enost
ko
risn
iku
i
erg
on
om
ija Privlačnost sučelja 5 4 3
Lakoća korištenja 5 5 2
Internacionalizacija 1 0 0
UKUPNO 11 9 5
Sk
ala
bil
no
st
1 1 1
UKUPNO 1 1 1
Kvali
teta
pod
ršk
e Aktivnost zajednice 5 5 5
Kvaliteta službene dokumentacije 5 4 3
UKUPNO 10 9 8
SUSTAV UKUPNO 49 43 38
Za pojašnjenje bodovanja vidi tablica 5.2.
Crvena oznaka predstavlja najmanji, a zelena najveći broj bodova
6.3 AHP analiza sustava prema definiranom modelu
AHP analiza provodit će se pomoću alata Expert Choice, kako je to već i rečeno. U
nastavku slijedi prikaz AHP analize po koracima.
6.3.1 Postavljanje hijerarhijskog modela problema
Prvi korak odnosi se na postavljanje hijerarhijskog modela problema, odnosno na
definiranje cilja, alternativa, kriterija i podkriterija. To je već kroz rad učinjeno detaljno, tako se
sada to neće ponovno opisivati.
Cilj: Odabir najpogodnijeg ERP sustava otvorenog koda
Alternative: ERPNext, Odoo, iDempiere
Kriteriji i podkriteriji (definirani model): Lakoća instalacije (lakoća pronalaženja
instalacijskog paketa, jednostavnost postupka instalacije, korisnost uputa za instalaciju),
66
Modularnost (postojanje modula nabava, postojanje modula prodaja, postojanje modula
proizvodnja, postojanje modula skladište, postojanje modula upravljanje financijama,
postojanje modula upravljanje ljudskim resursima, postojanje modula CRM, postojanje
modula SCM, postojanje modula e-poslovanje, postojanje modula poslovna inteligencija,
proizvoljnost osnovnih modula, dostupnost dodatnih modula), prilagođenost korisniku i
ergonomija (privlačnost sučelja, lakoća korištenja, internacionalizacija), skalabilnost,
kvaliteta podrške (aktivnost zajednice, kvaliteta službene dokumentacije).
Slika 6.32 prikazuje hijerarhijski model gore opisanog problema izrađen u alatu Expert
Choice.
Slika 6.32: Hijerarhijski model
Na modelu se vide hijerarhijsko stablo (cilj sa svojim kriterijima koji se sastoje od
podkriterija) i alternative koje se nalaze u gornjem desnom kutu.
6.3.2 Međusobna usporedba parova elemenata za svaku razinu hijerarhije
U drugom koraku AHP analize vrši se međusobna usporedba parova elemenata za svaku
razinu hijerarhije. Alat prema hijerarhijskom modelu „zna“ koje elemente i na koji način mora
dovesti u odnos kako bi korisnik mogao odlučiti o njihovim međusobnim preferencijama, odnosno,
dodijeliti im intenzitet. Tako se u ovom koraku u odnos dovodi:
svaka dva kriterija u cilju,
svaka dva podkriterija u kriteriju,
svake dvije alternative u odnosu na podkriterij/kriterij
67
Prema tome, ovaj korak se logički sastoji od tri manja podkoraka čiji rezultati slijede u
nastavku.
Napomene: intenzitet se dodjeljuje prema Saatyjevoj skali koja je prikazana u tablici 6.2.
Gornja granica nekonzistentnosti u procjenama je 0.1, sve više od toga znači da procjena nije
konzistentna (ne valja) zbog nedosljednosti u odgovorima procjenitelja. Tada je potrebno provesti
analizu nekonzistentnosti i „ispraviti“ procjenu.
Tablica 6.2: Saatyjeva skala (Hunjak i Jakovčević, 2003)
Intenzitet
važnosti Definicija Objašnjenje
1 Jednako važno Dvije aktivnosti jednako doprinose cilju
3 Umjereno važnije Na temelju iskustva i procjena daje se umjerena prednost
jednoj aktivnosti u odnosu na drugu
5 Strogo važnije Na temelju iskustva i procjena strogo se favorizira jedna
aktivnost u odnosu na drugu
7 Vrlo stroga, dokazana
važnost
Jedna aktivnost izrazito se favorizira u odnosu na drugu;
njezina dominacija dokazuje se u praksi
9 Ekstremna važnost Dokazi na temelju kojih se favorizira jedna aktivnost u
odnosu na drugu potvrđeni su s najvećom uvjerljivošću
2,4,6,8 Međuvrijednosti
6.3.2.1 Usporedba kriterija unutar cilja
Usporedbom kriterija unutar cilja dobiva se poredak kriterija s obzirom na njihovu važnost
za ostvarenje cilja. Slika 6.33 prikazuje poredak kriterija s obzirom na njihovu važnost za
ostvarenje cilja.
Slika 6.33: Konačan poredak kriterija s obzirom na njihovu važnost za ostvarenje cilja
Tako je vidljivo da je najvažniji kriterij za ostvarenje cilja prilagođenost korisniku i
ergonomija, dok je najmanje važan kriterij modularnost. Indeks nekonzistentnosti iznosi 0,03
68
prema čemu se može zaključiti da je uspoređivanje kriterija s obzirom na cilj u granicama
konzistentnosti.
6.3.2.2 Usporedba podkriterija unutar kriterija
Usporedbom podkriterija s obzirom na kriterij unutar kog se nalaze dobiva se njihov
poredak s obzirom na to koliku važnost imaju unutar kriterija. Slijedi prikaz dobivenih rezultata
za svaki od kriterija.
Kriterij: Prilagođenost korisniku i ergonomija
Slika 6.34 prikazuje poredak podkriterija s obzirom na kriterij prilagođenost korisniku i
ergonomija.
Slika 6.34: Poredak podkriterija s obzirom na kriterij prilagođenost korisniku i ergonomija
Tako je vidljivo da je lakoća korištenja najvažniji podkriterij s obzirom na kriterij
prilagođenost korisniku i ergonomija, dok je najmanje važan podkriterij privlačnost sučelja.
Indeks nekonzistentnosti iznosi 0,02 prema čemu se može zaključiti da je uspoređivanje
podkriterija s obzirom na kriterij prilagođenost korisniku i ergonomija u granicama
konzistentnosti.
Kriterij: Lakoća instalacije
Slika 6.35 prikazuje poredak podkriterija s obzirom na kriterij lakoća instalacije.
69
Slika 6.35: Poredak podkriterija s obzirom na kriterij lakoća instalacije
Prema slici je vidljivo da je korisnost uputa za instalaciju najvažniji podkriterij s obzirom
na kriterij lakoća instalacije, dok je najmanje važan podkriterij lakoća pronalaženja
instalacijskog paketa.
Indeks nekonzistentnosti iznosi 0,02 prema čemu se može zaključiti da je uspoređivanje
podkriterija s obzirom na kriterij lakoća instalacije u granicama konzistentnosti.
Kriterij: Kvaliteta podrške
Slika 6.36 prikazuje poredak podkriterija s obzirom na kriterij kvaliteta podrške.
Slika 6.36: Poredak podkriterija s obzirom na kriterij kvaliteta podrške
Prema slici je vidljivo da je s obzirom na kriterij kvaliteta podrške najvažniji podkriterij
aktivnost zajednice, dok je najmanje važan podkriterij kvaliteta službene dokumentacije.
Indeks nekonzistentnosti iznosi 0 prema čemu se može zaključiti da je uspoređivanje
podkriterija s obzirom na kriterij kvaliteta podrške u granicama konzistentnosti.
Kriterij: Modularnost
Slika 6.37 prikazuje poredak podkriterija s obzirom na kriterij modularnost.
Slika 6.37: Poredak podkriterija s obzirom na kriterij modularnost
70
Najvažniji podkriterij s obzirom na kriterij modularnost je postojanje modula
upravljanje financijama, dok je najmanje važan podkriterij postojanje modula upravljanje
ljudskim resursima. To je vidljivo prema gornjoj slici.
Indeks nekonzistentnosti iznosi 0,03 prema čemu se može zaključiti da je uspoređivanje
podkriterija s obzirom na kriterij modularnost u granicama konzistentnosti.
6.3.2.3 Usporedba alternativa za svaki kriterij i podkriterij
Posljednji podkorak odnosi se na usporedbu alternativa s obzirom na podkriterije i kriterije.
Time se dobiva korisnikova preferencija alternativa, u ovom slučaju ERP sustava otvorenog koda
(ERPNext, Odoo, iDempiere), s obzirom na pojedini kriterij i podkriterij koji čine definirani
model. Slijedi prikaz dobivenih rezultata za svaki od kriterija i podkriterija.
1. Kriterij: Prilagođenost korisniku i ergonomija
1.1. Podkriterij: privlačnost sučelja
Na slici 6.38 prikazan je poredak ERP sustava otvorenog koda s privlačnost sučelja.
Slika 6.38: Poredak alternativa s obzirom na privlačnost sučelja
Tako je vidljivo da je najprivlačnije sučelje ima ERPNext, dok je sučelje iDempiere-a
najneprivlačnije.
Indeks nekonzistentnosti iznosi 0,00877 prema čemu se može zaključiti da je
uspoređivanje alternativa s obzirom na podkriterij u granicama konzistentnosti.
71
1.2. Podkriterij: lakoća korištenja
Na slici 6.39 prikazan je poredak ERP sustava otvorenog koda s obzirom na lakoću
korištenja.
Slika 6.39: Poredak alternativa s obzirom na lakoću korištenja
Tako je vidljivo da je ERPNext sustav kog je najlakše, a iDempiere sustav kog je najteže
koristiti.
Indeks nekonzistentnosti iznosi 0,05 prema čemu se može zaključiti da je uspoređivanje
alternativa s obzirom na podkriterij u granicama konzistentnosti.
1.3. Podkriterij: internacionalizacija
Na slici 6.40 prikazan je poredak ERP sustava otvorenog koda s obzirom mogućnost
internacionalizacije.
Slika 6.40: Poredak alternativa s obzirom na mogućnost internacionalizacije
Tako je vidljivo da je ERPNext posjeduje najveću, a iDempiere najmanju mogućnost
internacionalizacije.
Indeks nekonzistentnosti iznosi 0,00527 prema čemu se može zaključiti da je
uspoređivanje alternativa s obzirom na podkriterij u granicama konzistentnosti.
72
Slika 6.41 prikazuje poredak ERP sustava otvorenog koda s obzirom na kriterij
prilagođenost korisniku i ergonomija.
Slika 6.41: Poredak alternativa s obzirom na kriterij prilagođenost korisniku i ergonomija
Iz slike je vidljivo da je ERPNext sustav koji je najpogodniji, a iDempiere sustav koji je
najmanje pogodan prema kriteriju prilagođenost korisniku i ergonomija.
Indeks nekonzistentnosti iznosi 0,02 prema čemu se može zaključiti da je uspoređivanje
alternativa s obzirom na kriterij u granicama konzistentnosti.
2. Kriterij: Lakoća instalacije
2.1. Podkriterij: lakoća pronalaženja instalacijskog paketa
Na slici 6.42 prikazan je poredak ERP sustava otvorenog koda s obzirom na to koliko je
lako pronaći instalacijski paket.
Slika 6.42: Poredak alternativa s obzirom na lakoću pronalaženja instalacijskog paketa
Tako je vidljivo da je to najlakše kod ERPNext-a, a najteže kod Odoo-a.
Indeks nekonzistentnosti iznosi 0,05 prema čemu se može zaključiti da je uspoređivanje
alternativa s obzirom na podkriterij u granicama konzistentnosti.
73
2.2. Podkriterij: jednostavnost postupka instalacije
Na slici 6.43 prikazan je poredak ERP sustava otvorenog koda s obzirom na to koliko je
jednostavan postupak instalacije.
Slika 6.43: Poredak alternativa s obzirom na jednostavnost postupka instalacije
Tako je vidljivo da sva tri alata jednako lako instaliraju.
Indeks nekonzistentnosti iznosi 0,00 prema čemu se može zaključiti da je uspoređivanje
alternativa s obzirom na podkriterij u granicama konzistentnosti.
2.3. Podkriterij: korisnost uputa za instalaciju
Na slici 6.44 prikazan je poredak ERP sustava otvorenog koda s obzirom na to koliko su
korisne upute za instalaciju.
Slika 6.44: Poredak alternativa s obzirom na korisnost uputa za instalaciju
Tako je vidljivo da ERPNext i Odoo imaju (jednako) najkorisnije upute, dok su one
iDempiere-a manje korisne.
Indeks nekonzistentnosti iznosi 0,00 prema čemu se može zaključiti da je uspoređivanje
alternativa s obzirom na podkriterij u granicama konzistentnosti.
74
Slika 6.45 prikazuje poredak ERP sustava otvorenog koda s obzirom na kriterij lakoća
instalacije.
Slika 6.45: Poredak alternativa s obzirom na kriterij lakoća instalacije
Iz slike je vidljivo da je ERPNext sustav koji je najpogodniji, a iDempiere sustav koji je
najmanje pogodan prema kriteriju lakoća instalacije.
Indeks nekonzistentnosti iznosi 0,01 prema čemu se može zaključiti da je uspoređivanje
alternativa s obzirom na kriterij u granicama konzistentnosti.
3. Kriterij: Kvaliteta podrške
3.1. Podkriterij: aktivnost zajednice
Na slici 6.46 prikazan je poredak ERP sustava otvorenog koda s obzirom na aktivnost
zajednice.
Slika 6.46: Poredak alternativa s obzirom na aktivnost zajednice
Tako je vidljivo da je najaktivniju zajednicu ima iDempiere, dok ERPNNext i Odoo imaju
u odnosu na njega (jednako) manje aktivne zajednice.
Indeks nekonzistentnosti iznosi 0,00 prema čemu se može zaključiti da je uspoređivanje
alternativa s obzirom na podkriterij u granicama konzistentnosti.
75
3.2. Podkriterij: kvaliteta službene dokumentacije
Na slici 6.47 prikazan je poredak ERP sustava otvorenog koda s obzirom na kvalitetu
službene dokumentacije.
Slika 6.47: Poredak alternativa s obzirom na kvalitetu službene dokumentacije
Tako je vidljivo da je ERPNext-ova i Odoo-ova dokumentacija (jednako) kvalitetnija od
iDempiere-ove.
Indeks nekonzistentnosti iznosi 0,00 prema čemu se može zaključiti da je uspoređivanje
alternativa s obzirom na podkriterij u granicama konzistentnosti.
Slika 6.48 prikazuje poredak ERP sustava otvorenog koda s obzirom na kriterij kvaliteta
podrške.
Slika 6.48: Poredak alternativa s obzirom na kriterij kvaliteta podrške
Iz slike je vidljivo da je iDempiere sustav koji je najpogodniji, dok su u odnosu na njega
Odoo i ERPNext (jednako) manje pogodni prema kriteriju kvaliteta podrške.
Indeks nekonzistentnosti iznosi 0,00 prema čemu se može zaključiti da je uspoređivanje
alternativa s obzirom na kriterij u granicama konzistentnosti.
76
4. Kriterij: Skalabilnost
Slika 6.49 prikazuje poredak ERP sustava otvorenog koda s obzirom na kriterij
skalabilnost.
Slika 6.49: Poredak alternativa s obzirom na kriterij skalabilnost
Iz slike je vidljivo da je iDempiere sustav koji je najpogodniji, dok su ERPNext i Odoo u
odnosu na njega (jednako) manje pogodni prema kriteriju skalabilnost.
Indeks nekonzistentnosti iznosi 0,00 prema čemu se može zaključiti da je uspoređivanje
alternativa s obzirom na kriterij u granicama konzistentnosti.
5. Kriterij: Modularnost
5.1. – 5.10 Podkriterij: postojanje modula X
Budući da se prvih deset podkriterija ovog kriterija odnosi na to postoji li određeni modul
(odgovor DA i NE) a svi sustavi, osim iDempiere-a, imaju sve module, graf za njih izgleda
jednako. Iznimka je graf za podkriterij postojanje modula e-poslovanje, budući da iDempiere nema
taj modul.
Stoga je na slici 6.50 prikazan graf za podkriterij postojanje modula e-poslovanje, a na slici
6.51 graf za podkriterij postojanje modula nabava koji je isti kao i kod preostalih podkriterija, pa
se za njih neće prikazivati zasebno.
Slika 6.50: Poredak alternativa s obzirom na
postojanje modula e-poslovanje
Slika 6.51: Poredak alternativa s obzirom na
postojanje modula nabava
77
Indeks nekonzistentnosti u svih 10 slučajeva iznosi 0,00 prema čemu se može zaključiti da
je uspoređivanje alternativa s obzirom na podkriterij u granicama konzistentnosti.
Bilo bi bolje da se umjesto postojanja modula ispitivala lakoća rada u modulu, ali, željelo
se ispitati može li ERP sustav svojim modulima pokriti sve osnovne funkcionalnosti poslovanja,
pa se zato ispitivalo samo postojanje.
5.11. Podkriterij: proizvoljnost osnovnih modula
Na slici 6.52 prikazan je poredak ERP sustava otvorenog koda s obzirom na to posjeduju
li mogućnost proizvoljnog uključivanja/isključivanja osnovnih modula.
Slika 6.52: Poredak alternativa s obzirom na mogućnost proizvoljnog uključivanja/isključivanja
osnovnih modula
Tako je vidljivo da ERPNext i Odoo imaju (jednako) tu mogućnost dok ju iDempiere nema.
Indeks nekonzistentnosti iznosi 0,00 prema čemu se može zaključiti da je uspoređivanje
alternativa s obzirom na podkriterij u granicama konzistentnosti.
5.12. Podkriterij: dostupnost dodatnih modula
Na slici 6.53 prikazan je poredak ERP sustava otvorenog koda s obzirom na to posjeduju li
mogućnost skidanja dodatnih modula.
Slika 6.53: Poredak alternativa s obzirom na mogućnost skidanja dodatnih modula
78
Tako je vidljivo da je kod iDempiere-a mogućnost skidanje dodatnih modula veća nego
kod ERPNext-a i Odoo-a.
Indeks nekonzistentnosti iznosi 0,00 prema čemu se može zaključiti da je uspoređivanje
alternativa s obzirom na podkriterij u granicama konzistentnosti.
Slika 6.54 prikazuje poredak ERP sustava otvorenog koda s obzirom na kriterij
modularnost.
Slika 6.54: Poredak alternativa s obzirom na kriterij modularnost
Iz slike je vidljivo da su ERPNext i Odoo sustavi koji su (jednako) najpogodniji, a
iDempiere sustav koji je najmanje pogodan prema kriteriju modularnost.
Indeks nekonzistentnosti iznosi 0,02 prema čemu se može zaključiti da je uspoređivanje
alternativa s obzirom na kriterij u granicama konzistentnosti.
Slika 6.55 prikazuje izgled hijerarhijskog stabla nakon provođenja svih usporedbi.
Slika 6.55: Hijerarhijsko stablo sa težinama kriterija i podkriterija
79
Slika prikazuje hijerarhijsko stablo nakon što su provedene sve usporedbe. Vidljivo je da
je svaki kriterij i podkriterij na hijerarhijskom stablu dobio težinu.
6.3.3 Izračunavanje lokalnih prioriteta kriterija podkriterija i alternativa
Treći korak AHP metode je izračunavanje lokalnih prioriteta kriterija, podkriterija i
alternativa kojim se dobiva rang alternativa s obzirom na cilj. Slika 6.56 prikazuje poredak
alternativa (ERPNext, iDempiere i Odoo) s obzirom na cilj (odabir najpovoljnijeg ERP sustava
otvorenog koda).
Slika 6.56: Poredak alternativa s obzirom na cilj
Tako je vidljivo da ERPNext najbolja alternativa, potom Odoo, a nakon toga slijedi
iDempiere kao najgora od uspoređivanih alternativa.
Indeks nekonzistentnosti iznosi 0,02 prema čemu se može zaključiti da je uspoređivanje
alternativa s obzirom na podkriterij u granicama konzistentnosti.
6.3.4 Analiza osjetljivosti
Četvrti korak odnosi se na analizu osjetljivosti. Analiza osjetljivosti se provodi kako bi se
provjerila stabilnost, odnosno pouzdanost rješenja. U alatu Expert Choice moguće je provesti
nekoliko vrsta analiza osjetljivosti. To su:
Performance
Dynamic
Gradient
Head-to-head
2D
U nastavku slijede analize kod čega je Dynamic analiza najvažnija jer se pomoću nje vrši
provjera stabilnosti rješenja dobivenog u koraku 3.
80
6.3.4.1 Performance
Prikazuje ponašanje alternativa u odnosu na sve kriterije i odnosu jedne s drugom. Kriteriji
su prikazani stupcima, a alternative linijama. Na lijevoj osi nalaze se vrijednosti kriterija, a na
desnoj vrijednosti alternativa. Slika 6.57 prikazuje graf koji nastaje prilikom analize osjetljivosti
uporabom Performance.
Slika 6.57: Analiza osjetljivosti – Performance
S grafa je vidljivo sljedeće: za kriterij lakoća instalacije ERPNext ima najveću, Odoo
srednju, a iDempiere najmanju vrijednost. Prema kriteriju modularnost sva tri sustava su
podjednaka. Za kriterij prilagođenost korisniku i ergonomija postoje velike razlike među
kriterijima, Odoo je u sredini prema vrijednosti, dok ERPNext ima daleko najveću, a iDempiere
daleko najmanju vrijednost. Za kriterij skalabilnost iDempiere ima daleko veću vrijednost od
Odoo-a i ERPNext-a koji su podjednaki. Prema kvaliteti podrške iDempiere ima najveću
vrijednost dok su Odoo i ERPNext podjednaki. Ukupno gledano, ERPNext je najbolji, dok su
iDempiere i Odoo podjednaki.
6.3.4.2 Dynamic
Prikazuje kako se prioriteti alternativa dinamički mijenjaju ako se mijenja težina pojedinog
kriterija. Tu se vrši ona promjena ±5% koja je spomenuta prilikom definiranja AHP metode.
Prilikom mijenjanja težina kriterija za ±5% u nijednom slučaju nije došlo do promjene poretka.
Stoga nisu prikazivane slike za sve kriterije.
81
Slika 6.58 prikazuje originalni raspored prioriteta alternativa dobiven analizom.
Slika 6.58: Analiza osjetljivosti: lakoća instalacije – Dynamic (normalno)
Sa slike je vidljivo da je prema rasporedu alternativa ERPNext prva, Odoo druga, a
iDempiere treća alternativa.
Slika 6.59 prikazuje raspored prioriteta alternativa kada se promijeni težina kriterija lakoća
instalacije za -5%.
Slika 6.59: Analiza osjetljivosti: lakoća instalacije (-5%) – Dynamic
Vidljivo je da promjena težine kriterija za -5% nije imala utjecaj na raspored alternativa. I
dalje je ERPNext prva, Odoo druga, a iDempiere treća alternativa.
82
Slika 6.60 prikazuje raspored prioriteta alternativa kada se promijeni težina kriterija lakoća
instalacije za +5%.
Slika 6.60: Analiza osjetljivosti: lakoća instalacije (+5%) – Dynamic
Sa slike je vidljivo da promjena težine kriterija za +5% nije imala utjecaj na raspored
alternativa. Tako je i dalje ostao isti poredak alternativa: ERPNext prva, Odoo druga, a iDempiere
treća alternativa.
Budući da prilikom mijenjanja težina kriterija nije došlo do nikakvih promjena u
poretku alternativa, to potvrđuje pouzdanost i stabilnost dobivenog rješenja. Odnosno da je
ERPNext najkompatibilniji ERP sustav otvorenog koda.
6.3.4.3 Gradient
Logika je slična kao kod Dynamc. Želi se ispitati kako promjena težine pojedinog kriterija
utječe na promjenu prioriteta alternativa. Radi se o tome da se želi vidjeti na koliko se treba
„naštimati“ težina kojeg kriterija da bi određena alternativa bila odabrana. Os-x prikazuje težinu
odabranog kriterija, a os-y težine alternativa. Crvena puna okomita crta predstavlja trenutnu težinu
kriterija, plava isprekidana okomita crta predstavlja težinu koju se želi postići. Plavu crtu je
moguće proizvoljno pomicati da se dobije željeni rezultat.
Slika 6.61 prikazuje koje promjene se moraju načiniti da bi odabrana alternativa prema
kriteriju kvaliteta podrške bio ERPNext.
83
Slika 6.61: Analiza osjetljivosti – Gradient
Iz slike se jasno može vidjeti da je trenutna težina kriterija kvaliteta podrške otprilike 2,5
(crvena puna linija) i da je najpogodnija alternativa iDempiere. Kako bi se kao najpogodniju
alternativu odabralo ERPNext potrebno je težinu kriterija spustiti na 0,5 (plava isprekidana linija).
6.3.4.4 Head-to-Head
Ova vrsta analize uspoređuje dvije alternative s obzirom na sve kriterije istovremeno. Tako
se lako i pregledno može prikazati odnos alternativa. Na slikama (6.62-6.64) su prikazane sve
kombinacije parova alternativa i njihova međusobna usporedba prema svim kriterijima istodobno.
Slika 6.62: Analiza osjetljivosti – Hed-to-Head: ERPNext - Odoo
Prema gornjoj slici vidljivo je da je ERPNext u odnosu na Odoo bolji u kriterijima lakoća
instalacije i prilagođenost korisniku i ergonomija. U ostalim kriterijima su jednaki. Ukupno
ERPNext je bolji od Odoo-a.
84
Slika 6.63: Analiza osjetljivosti – Hed-to-Head: ERPNext - iDempiere
Prema gornjoj slici vidljivo je da je ERPNext u odnosu na iDempiere bolji u kriterijima
lakoća instalacije, modularnost i prilagođenost korisniku i ergonomija. U ostalim kriterijima
(skalabilnost i kvaliteta podrške) bolji je iDempiere. Ukupno ERPNext je bolji od iDempiere-a.
Slika 6.64: Analiza osjetljivosti – Hed-to-Head: Odoo - iDempiere
Prema gornjoj slici vidljivo je da je Odoo u odnosu na iDempiere bolji u kriterijima lakoća
instalacije, modularnost i prilagođenost korisniku i ergonomija. U ostalim kriterijima
(skalabilnost i kvaliteta podrške) bolji je iDempiere. Ukupno Odoo je bolji od iDempiere-a.
6.3.4.5 2D
Ova vrsta analize vrši se nad svim alternativama odjednom. Funkcionira po principu da se
alternative razmještaju u jedan od 4 kvadranata, ovisno o rezultatu međusobne usporedbe prema
dva kriterija. Kriteriji, koji se biraju proizvoljno, postavljaju se na osi (jedan na x, drugi na y).
Alternativa koja je smještena najviše i najdesnije unutar gornjeg desnog kvadranta je najbolja.
Ukoliko se u odnos uzmu dva najbitnija kriterija, pa se tako na os-x postavi kriterij lakoća
85
instalacije, a na y-os kriterij prilagođenost korisniku i ergonomija dobiva se sljedeći rezultat
(slika 6.65).
Slika 6.65: Analiza osjetljivosti – 2D
Prema gore rečenom, sa slike se može zaključiti da je ERPNext najbolja alternativa jer je
on smješten u gornjem desnom kvadrantu, te najviše i najdesnije od svih alternativa.
86
7. Rezultati komparativne analize ERP sustava otvorenog
koda prema konstruiranom modelu
Za provedbu komparativne analize bio je formiran model koji se sastoji od kriterija i
podkriterija formiranih prema literaturi koja se bavi evaluacijom ERP sustava otvorenog koda, uz
dodatak jednog vlastitog kriterija. Ti kriteriji i podkriteriji su: Modularnost (postojanje modula
nabava, postojanje modula prodaja, postojanje modula proizvodnja, postojanje modula skladište,
postojanje modula upravljanje financijama, postojanje modula upravljanje ljudskim resursima,
postojanje modula CRM, postojanje modula SCM, postojanje modula e-poslovanje, postojanje
modula poslovna inteligencija, proizvoljnost osnovnih modula, dostupnost dodatnih modula),
prilagođenost korisniku i ergonomija (privlačnost sučelja, lakoća korištenja,
internacionalizacija) skalabilnost, kvaliteta podrške (aktivnost zajednice, kvaliteta službene
dokumentacije). Uz njih je dodan i vlastiti kriterij lakoća instalacije (lakoća pronalaženja
instalacijskog paketa, jednostavnost postupka instalacije, korisnost uputa za instalaciju) koji se
smatra važnim za ERP sustave otvorenog, a nije ispitivan u proučenoj literaturi. Kriterij se smatra
važnim iz razloga što je korisnik, ukoliko želi da mu sustav uistinu bude besplatan, prilikom
instalacije, održavanja i nadogradnje prepušten sam sebi.
Sustavi koji su odabrani u ovom radu za komparativnu analizu su: ERPNext, Odoo i
iDempiere.
Analiza odabranih sustava prema definiranom modelu provedena je na dva načina. Prvi
način bila je tablična analiza sustava prema kriterijima i podkriterijima koji čine definirani model.
Taj tip analize primjenjivan je u većini proučene literature i zbog toga je odabran. Drugi način bila
je AHP metoda. Ona je odabrana iz razloga jer se smatra da daje preciznije rezultate u odnosu na
tabličnu analizu. To je stoga jer prilikom procjene koji je od dva sustava stavljena u odnos bolji
prema određenom kriteriju u obzir uzima i prioritete kriterija. Pretpostavka je bila da će se
analizama dobiti podjednak rezultat, ali da će rezultat AHP metode biti precizniji. Također,
odlučeno je da će se, ukoliko se uspije pokazati ispravnost rezultata dobivenog AHP metodom, on
uzeti u obzir kao konačan.
Prema predviđenom, analize su se razlikovale kod pojedinih kriterija i podkriterija. To se
manifestiralo drugačijim rangiranjem sustava prema tim kriterijima/podkriterijima. Tablica 7.1
prikazuje usporedba rezultata tablične i AHP analize sustava prema definiranom modelu.
87
Tablica 7.1: Usporedba rezultata dobivenih tabličnom analizim i AHP metodom
Kriterij Rang
sustava Tablica AHP
Podudara se /
Razlikuje se
Lakoća instalacije
NAJBOLJI ERPNext ERPNext
SREDNJI iDempiere Odoo
NAJLOŠIJI Odoo iDempiere
Modularnost
NAJBOLJI ERPNext, Odoo ERPNext, Odoo
SREDNJI
NAJLOŠIJI iDempiere iDempiere
Prilagođenost
korisniku i
ergonomija
NAJBOLJI ERPNext ERPNext
SREDNJI Odoo Odoo
NAJLOŠIJI iDempiere iDempiere
Skalabilnost
NAJBOLJI ERPNext, Odoo,
iDempiere iDempiere
SREDNJI
NAJLOŠIJI ERPNext, Odoo
Kvaliteta podrške
NAJBOLJI ERPNext iDempiere
SREDNJI Odoo
NAJLOŠIJI iDempiere ERPNext, Odoo
Sustav ukupno
NAJBOLJI ERPNext ERPNext
SREDNJI Odoo Odoo
NAJLOŠIJI iDempiere iDempiere
Prema tablici je jasno vidljivo da su se tablična analiza i AHP metoda poklopile samo kod
kriterija modularnost i kriterija prilagođenost korisniku i ergonomija, te kod konačne procjene
najpogodnijeg ERP sustava otvorenog koda. Kod preostalih kriterija poredak sustava je drugačiji
jer se kod AHP metode u procjeni u obzir uzeo i prioritet kriterija. Time je dobivena objektivnija,
i moglo bi se reći točnija procjena.
Kao konačan rezultat, tabličnom analizom ERP sustava otvorenog koda prema
definiranom modelu dobiven je sljedeći poredak sustava: na prvom mjestu je ERPNext sa 49
bodova što je ujedno i maksimum, drugo mjesto je zauzeo Odoo sa 43 boda i treće iDempiere sa
38 bodova. Konačan rezultat AHP analize također je pokazao da je ERPNext najbolja alternativa,
odnosno najpogodniji ERP sustav otvorenog koda. Na drugom mjestu je Odoo, a na trećem
iDempiere. Analiza osjetljivosti provedena Dynamics metodom potvrdila je pouzdanost i
stabilnost tog rješenja.
Prema tome, bez ikakve dileme se može zaključiti da je prema definiranom modelu u ovoj
analizi ERPNext najbolji ERP sustav otvorenog koda od ukupno promatrana tri sustava.
88
Definirani i izrađeni model usporedbe primjenjiv je za komparativnu analizu bilo kojih
ERP sustava otvorenog koda. Služi za identifikaciju ERP sustava otvorenog koda koji u svom
osnovnom obliku (bez dodataka i modifikacija koje se plaćaju), može zadovoljiti osnovne zahtjeve
poslovanja.
Model može imati široku primjenu. Mogu ga primjenjivati manje organizacije koje žele
pronaći ERP sustav otvorenog koda koji će biti besplatan, a opet pokriti sve osnovne
funkcionalnosti, zatim individualci koji pokreću prvi posao i traže besplatni ERP sustav koji će im
postaviti dobre temelje na kojima će formirati svoje poslovne procese, te drugi potencijalni
korisnici koji žele istražiti i usporediti odabrane ERP sustave s obzirom na zahtjeve koji proizlaze
iz mogućnosti podrške osnovnim poslovnim funkcijama.
Budući da je definirani i izrađeni model usporedbe nadogradiv i primjenjiv za praktično
korištenje on se može smatrati ključnim doprinosom ovog rada.
89
8. Zaključak
U današnje vrijeme ERP sustavi su postali esencijalni pokretač poslovanja. Velike
organizacije najčešće ne razmišljaju puno o tome trebali ili ne uvesti ERP sustav. Većina
komercijalnih ERP sustava je skupa i što je još bitnije, prilagođena poslovanju velikih
organizacija. Upravo stoga se manje i srednje organizacije jako teško odlučuju na uvođenje takvih
sustava, prvenstveno zbog visoke cijene. Tu na scenu stupaju ERP sustavi otvorenog koda.
Najveća prednost ERP sustava otvorenog koda je to što je pristup njihovom izvornom kodu
javan i besplatan. Korisnik ga može preuzeti i mijenjati prema svojim željama i potrebama, te, što
je najvažnije imati besplatan ERP sustav. Najveća mana takvih sustava je to što ne postoji službena
podrška i održavanje, ali ta mana postaje sve manja u današnje vrijeme kada koncept otvorenog
koda i suradnje zajednice (Community) sve više dobiva na važnosti.
No, uvijek postoje oni skeptici koji ne žele izaći iz okvira stereotipa, pa tako se nerijetko
može čuti da su softveri otvorenog koda ružniji, lošijih performansi, kompliciraniji, da su osnovni
paketi besplatnih verzija ograničeni, itd.
Ovim radom željelo se ispitati je li to uistinu tako. Ispitivanje se vršilo komparativnom
analizom ERP sustava otvorenog koda s ciljem identificiranja najpogodnijeg sustava koji, u svom
osnovnom obliku (bez dodataka i modifikacija koje se plaćaju), može zadovoljiti osnovne zahtjeve
poslovanja (poduprijeti osnovne poslovne funkcije).
Za provedbu ispitivanja formiran je model koji se sastoji od sastoji se od pet kriterija
(lakoća instalacije, modularnost, prilagođenost korisniku i ergonomija, skalabilnost, kvaliteta
podrške) i njihovih podkriterija (ukupno jedanaest). Prema definiranom modelu provedena je
komparativna analiza odabranih ERP sustava otvorenog koda (ERPNext, Odoo i iDempiere).
Komparativna analiza vršila se tabličnom procjenom i AHP metodom.
Važno je za naglasiti da definirani model nije ograničen samo na sustave koji su odabrani
u radu već je primjenjiv je za komparativnu analizu bilo kojih ERP sustava otvorenog koda.
Generalni zaključak analiza odabrana tri ERP sustava otvorenog koda je da oni u svom
besplatnom obliku i više nego dobro pokrivaju sve osnovne aspekte poslovanja, pa čak dolaze i sa
nekim dodatnim modulima. Jednostavno ih se instalira jer postoje instalacijske aplikacije/datoteke
i gotove slike virtualnih poslužitelja do kojih je lako doći, a tu su i detaljne upute koje će pomoći
pri instalaciji. Sustavi se trude imati što jednostavnije i intuitivnije radno okruženje koje sadrži
neke mogućnosti lokalizacije, a sve kako bi se korisniku olakšao rad (iznimka je iDempiere). Svaki
od analiziranih sustava ima veliku aktivnu zajednicu i detaljnu službenu dokumentaciju koja je
90
korisniku od velike pomoći. Stoga, ukoliko korisnik ima nešto znanja o programiranju, uz pomoć
zajednice i detaljne dokumentacije sigurno može sam napraviti neka proširenja i manje
modifikacije modula.
Sustav koji najbolje objedinjuje sve navedene osobine je ERPNext, odmah iza njega je
Odoo, a na samom kraju iDempiere.
U konačnici se pokazalo da bi se trebalo izaći iz okvira predrasuda koje se vezuju uz ERP
sustave otvorenog koda, jer većina onoga što im se spočitava zapravo nije istina.
91
Popis slika
Slika 3.1: Koncept ERP sustava (prema Rashid, 2005) ............................................................................. 10 Slika 3.2: Povijesni razvoj ERP sustava (prema: Cre8tive Technology & Design, 2014) ......................... 11 Slika 3.3: Dvoslojna arhitektura (prema Kale, 2011) ................................................................................. 16 Slika 3.4: Troslojna arhitektura (prema Kale, 2011; Rashid i sur., 2001) .................................................. 17 Slika 3.5: Shema tipične arhitekture ERP sustava (prema Kale, 2011) ..................................................... 18 Slika 3.6: Građa ERP sustava - moduli (prema Schatz i sur., 2011; Ganore, 2013; Wang i Fui-Hoon Nah,
2001, Rashid i sur., 2001)........................................................................................................................... 24 Slika 3.7: Životni ciklus ERP sustava ........................................................................................................ 28 Slika 5.1: logo ERPNext ............................................................................................................................ 43 Slika 5.2: logo Odoo ................................................................................................................................... 43 Slika 5.3: logo iDempiere ........................................................................................................................... 44 Slika 6.1: Linkovi – ERPNext .................................................................................................................... 45 Slika 6.2: Zajednica (Community) – ERPNext .......................................................................................... 46 Slika 6.3: Dokumentacija – ERPNext ........................................................................................................ 47 Slika 6.4: Dokumentacija namijenjena razvojnim inženjerima – ERPNext ............................................... 47 Slika 6.5: Odabir jezika sustava – ERPNext .............................................................................................. 48 Slika 6.6: Odabir regije i valute – ERPNext ............................................................................................... 48 Slika 6.7: Definiranje administratora sustava – ERPNext .......................................................................... 49 Slika 6.8: Dodavanje poreza – ERPNext .................................................................................................... 49 Slika 6.9: Osnovne informacije o organizaciji – ERPNext ........................................................................ 49 Slika 6.10: Kreiranje proizvoda/usluge - ERPNext .................................................................................... 50 Slika 6.11: Sučelje – ERPNext ................................................................................................................... 50 Slika 6.12: Izgled izbornika – ERPNext..................................................................................................... 51 Slika 6.13: Dobavljač i nova valuta – ERPNext......................................................................................... 51 Slika 6.14: Izlazna faktura – ERPNext ....................................................................................................... 52 Slika 6.15: Službeni forum – Odoo ............................................................................................................ 54 Slika 6.16: Zajednica Događanja - Odoo ................................................................................................... 54 Slika 6.17: Isječak dokumenta – Odoo ....................................................................................................... 55 Slika 6.18: Radno okruženje i prenapučena navigacija – Odoo ................................................................. 56 Slika 6.19: Modul skladište, izbornik – Odoo ............................................................................................ 56 Slika 6.20: Kreiranje artikla - Odoo ........................................................................................................... 57 Slika 6.21: Nalog za prodaju – Odoo ......................................................................................................... 57 Slika 6.22: Izlazna faktura – Odoo ............................................................................................................. 58 Slika 6.23: Aktivnost zajednice na forumu – iDempiere ........................................................................... 59 Slika 6.24: Forum za otklanjanje grešaka u modulima – iDempiere .......................................................... 59 Slika 6.25: Primjer dokumentacije (slika forme) – iDempiere ................................................................... 60 Slika 6.26: Primjer dokumentacije (detaljni opis atributa, isječak) – iDempiere ....................................... 60 Slika 6.27: Početno radno okruženje sustava – iDempiere ........................................................................ 61 Slika 6.28: Komplicirani izbornik – iDempiere ......................................................................................... 62 Slika 6.29: Mijenjanje opcija „modula“– iDempiere ................................................................................. 62 Slika 6.30: Kreiranje artikla– iDempiere.................................................................................................... 63 Slika 6.31: Ulazna faktura – iDempiere ..................................................................................................... 64 Slika 6.32: Hijerarhijski model .................................................................................................................. 66 Slika 6.33: Konačan poredak kriterija s obzirom na njihovu važnost za ostvarenje cilja .......................... 67 Slika 6.34: Poredak podkriterija s obzirom na kriterij prilagođenost korisniku i ergonomija.................... 68 Slika 6.35: Poredak podkriterija s obzirom na kriterij lakoća instalacije ................................................... 69 Slika 6.36: Poredak podkriterija s obzirom na kriterij kvaliteta podrške ................................................... 69 Slika 6.37: Poredak podkriterija s obzirom na kriterij modularnost ........................................................... 69 Slika 6.38: Poredak alternativa s obzirom na privlačnost sučelja .............................................................. 70 Slika 6.39: Poredak alternativa s obzirom na lakoću korištenja ................................................................. 71
92
Slika 6.40: Poredak alternativa s obzirom na mogućnost internacionalizacije .......................................... 71 Slika 6.41: Poredak alternativa s obzirom na kriterij prilagođenost korisniku i ergonomija ..................... 72 Slika 6.42: Poredak alternativa s obzirom na lakoću pronalaženja instalacijskog paketa .......................... 72 Slika 6.43: Poredak alternativa s obzirom na jednostavnost postupka instalacije ...................................... 73 Slika 6.44: Poredak alternativa s obzirom na korisnost uputa za instalaciju .............................................. 73 Slika 6.45: Poredak alternativa s obzirom na kriterij lakoća instalacije ..................................................... 74 Slika 6.46: Poredak alternativa s obzirom na aktivnost zajednice ............................................................. 74 Slika 6.47: Poredak alternativa s obzirom na kvalitetu službene dokumentacije ....................................... 75 Slika 6.48: Poredak alternativa s obzirom na kriterij kvaliteta podrške ..................................................... 75 Slika 6.49: Poredak alternativa s obzirom na kriterij skalabilnost ............................................................. 76 Slika 6.50: Poredak alternativa s obzirom na postojanje modula e-poslovanje ......................................... 76 Slika 6.51: Poredak alternativa s obzirom na postojanje modula nabava................................................... 76 Slika 6.52: Poredak alternativa s obzirom na mogućnost proizvoljnog uključivanja/isključivanja osnovnih
modula ........................................................................................................................................................ 77 Slika 6.53: Poredak alternativa s obzirom na mogućnost skidanja dodatnih modula ................................ 77 Slika 6.54: Poredak alternativa s obzirom na kriterij modularnost ............................................................ 78 Slika 6.55: Hijerarhijsko stablo sa težinama kriterija i podkriterija ........................................................... 78 Slika 6.56: Poredak alternativa s obzirom na cilj ....................................................................................... 79 Slika 6.57: Analiza osjetljivosti – Performance ......................................................................................... 80 Slika 6.58: Analiza osjetljivosti: lakoća instalacije – Dynamic (normalno) .............................................. 81 Slika 6.59: Analiza osjetljivosti: lakoća instalacije (-5%) – Dynamic ....................................................... 81 Slika 6.60: Analiza osjetljivosti: lakoća instalacije (+5%) – Dynamic ...................................................... 82 Slika 6.61: Analiza osjetljivosti – Gradient ................................................................................................ 83 Slika 6.62: Analiza osjetljivosti – Hed-to-Head: ERPNext - Odoo ........................................................... 83 Slika 6.63: Analiza osjetljivosti – Hed-to-Head: ERPNext - iDempiere ................................................... 84 Slika 6.64: Analiza osjetljivosti – Hed-to-Head: Odoo - iDempiere .......................................................... 84 Slika 6.65: Analiza osjetljivosti – 2D ......................................................................................................... 85
93
Popis tablica
Tablica 3.1: Pregled prednosti i nedostataka ERP sustava ......................................................................... 15 Tablica 3.2: Usporedni prikaz triju tipova tehničkih infrastruktura ERP sustava ...................................... 21 Tablica 3.3: Deset najvećih proizvođača komercijalnih ERP sustava ........................................................ 29 Tablica 3.4: Deset najpopularnijih ERP sustava otvorenog koda .............................................................. 30 Tablica 5.1: Dimenzije i svojstva Jaiswalova modela (prema Jaiswal, 2014)............................................ 34 Tablica 5.2: Način ocjenjivanja alata prema pojedinom kriteriju/podkriteriju........................................... 39 Tablica 6.1: Tablična analiza sustava prema definiranom modelu ............................................................ 64 Tablica 6.2: Saatyjeva skala (Hunjak i Jakovčević, 2003) ......................................................................... 67 Tablica 7.1: Usporedba rezultata dobivenih tabličnom analizim i AHP metodom .................................... 87
94
Literatura
[1] AXZM. (2015). Top Open Source ERP Software Solutions. Preuzeto 27. lipnja 2016. s
http://www.axzm.com/top-open-source-erp-software/
[2] Bloomberg, D. J., LeMay, S., Hanna, J.B. (2006). Logistika. Zagreb: MATE, p. 46.
[3] Bond, B., Genovese, Y., Miklovic, D., Wood, N., Zrimsek, B., Rayner, N. (2000). ERP is dead–
Long live ERP II. New York: Gartner Group.
[4] Capterra. (n.d.). Top ERP Software products. Pristupano 29. lipnja 2016. s
http://www.capterra.com/enterprise-resource-planning-software/
[5] Chinsky, M. (2011). Cloud, SaaS and Hosted…What’s the difference?. Preuzeto 20. lipnja 2016. s
http://www.erpsoftwareblog.com/2011/05/cloud-saas-and-hosted-whats-the-difference/
[6] Cobb, M. (1996). Unfinished Voyages–A Follow up to the CHAOS Report. The Standish Group.
[7] Cre8tive Technology & Design. (2014). A Brief Historical Look at the Evolution of Enterprise
Resource Planning. Preuzeto 6. lipnja 2016. s http://www.ctnd.com/a-brief-historical-look-at-the-
evolution-of-enterprise-resource-planning/
[8] Čerić, V., Varga, M. (2004). Informacijska tehnologija u poslovanju. Zagreb: Sveučilište u
Zagrebu, p. 19.
[9] Decide Software. (2016). 24 Top free Open Source Enterprise Resource Planning (ERP) Software.
Preuzeto 27. lipnja 2016. s http://www.decidesoftware.com/free-open-source-enterprise-resource-
planning-erp-software/
[10] Esteves, J., Pastor, J. (1999). An ERP lifecycle-based research agenda. In 1st International
Workshop in Enterprise Management & Resource Planning.
[11] Fougatsaro, V. (2009). A study of open source ERP systems. Master Degree Thesis.
[12] Fui-Hoon Nah, F., Lee-Shang Lau, J., Kuang, J. (2001). Critical factors for successful
implementation of enterprise systems. Business Process Management Journal, 7(3), pp. 285-296.
[13] Gartner. (2016). Market Share Analysis: ERP Software, Worldwide, 2015. Preuzeto 16. lipnja 2016
s https://www.gartner.com/doc/3300322/market-share-analysis-erp-software
[14] Ganore, P. (2013). Basic Modules of ERP System. Preuzeto 15. lipnja 2016. s
http://www.esds.co.in/blog/basic-modules-of-erp-system/#sthash.XVjrMYSv.dpbs
[15] GNU. (2016). Various Licenses and Comments about Them. Preuzeto 2. srpnja 2016. s
https://www.gnu.org/licenses/license-list.html
[16] Herzog, T. (2006). A comparison of open source ERP systems. Institute of Software Technology
and Interactive Systems, Business Informatics Group, Vienna University of Technology.
[17] Hunjak, T., Jakovčević, D. (2003). Višekriterijski modeli za rangiranje i uspoređivanje banaka.
Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, 1(1), 43-60.
[18] Inc.. (2014). Material Requirements Planning (MRP). Preuzeto 5. lipnja 2016. s
http://www.inc.com/encyclopedia/material-requirements-planning-mrp.html
95
[19] Jaiswal, R. (2014). Evaluation of Open Source ERP for small and madium scale Industries.
Abhinav International Monthly Refereed Journal of Research in Management & Technology,
3(10), pp. 7-15.
[20] Johansson, B., Sudzina, F. (2009). Choosing open source ERP systems: what reasons are there for
doing so?. In IFIP International Conference on Open Source Systems. Springer Berlin Heidelberg.
pp. 143-155.
[21] Kale, N. (2011). ERP System Architecture. Reading on Enterprise Resource Planning, Leger et al,
ERPSim Lab, HEC Montreal. Preuzeto 18. lipnja 2016. s
http://web.calstatela.edu/faculty/pthomas/CIS301/Nitin.pdf
[22] Koch, C. (2006). ABCs of ERP – ERP Research Center. Preuzeto 19. lipnja 2016. s
http://www.citi.columbia.edu/B8210/read26a/supp1-07/theabcsoferp.pdf
[23] Kumar, K., van Hillegersberg, J. (2000). Enterprise resource planning: introduction.
Communications of the ACM, 43(4), pp. 22-26.
[24] Lapaš, T. (2014). Vrjednovanje korisničkog iskustva u interakciji s računalnim igrama. Završni
rad, dostupno na:
https://bib.irb.hr/datoteka/717121.1.1-Tihana_Lapas-
Vrjednovanje_korisnickog_iskustva_u_interakciji_s_racunalnim_igrama.pdf
[25] Lapaš, T. (2015). Primjena AHP metode. Neobjavljeni seminarski rad.
[26] Lifehacker. (2015). Best Open Source Software. Pristupano 28. lipnja 2016. s
http://lifehacker.biz/articles/best-open-source-software/
[27] Mandić, M. (2007). Povezanost upravljanja odnosima s klijentima i tržišne vrijednosti marke.
Tržište, 19(1), pp. 85-98.
[28] Marder, A. (2015). The Top 5 Free, Open Source ERP Software. Preuzeto 27. lipnja 2016. s
http://blog.capterra.com/free-open-source-erp-software/
[29] Martinović, D. (2016). INTEGRIRANI POSLOVNI INFORMACIJSKI SUSTAVI: Nabava i
implementacija ERP sustava. InfoTrend. Preuzeto 17. lipnja 2016. s
http://www.infotrend.hr/clanak/2008/7/nabava-i-implementacija-erp-sustava,17,405.html
[30] Monk, E., Wagner, B. (2012). Concepts in enterprise resource planning. Cengage Learning.
[31] Nejati, M. (Ed.). (2013). Frontiers of Business, Management and Economics: An Interdisciplinary
Collection of Managerial Research Findings and Breakthroughs. Universal-Publishers.
[32] Nesbitt, S. (n.d.). Top 4 open source ERP systems. Preuzeto 27. lipnja 2016. s
https://opensource.com/resources/top-4-open-source-erp-systems
[33] Open Source Initiative (2007). The Open Source Definition. Preuzeto 27. lipnja 2016. s
https://opensource.org/osd-annotated
[34] Panian, Ž., Ćurko, K. (2010). Poslovni informacijski sustavi. Zagreb: Element.
[35] Rashid, M.A. (2005). Evolution of ERP Systems. Idea Group Publishing, pp. 1138-1143.
[36] Rashid, M.A, Hossain, L., Patrick, J.D. (2001). The Evolution of ERP Systems: A Historical
Perspective. U Fui-Hoon Nah, F. (Ed.). (2001). Enterprise Resource Planning: Solutions and
Management: Solutions and Management. IGI Global.
96
[37] Riehle, D. (2007). The Economic Motivation of Open Source: Stakeholders Perspectives. Computer
IEE Computer Society, 40(4), pp. 25-32.
[38] Ross, J. W., Vitale, M. R. (2000). The ERP revolution: surviving vs. thriving. Information systems
frontiers, 2(2), pp. 233-241.
[39] Rubens, P. (2013). How to Run Your Small Business With Free Open Source Software. Preuzeto
27. lipnja 2016. s http://www.cio.com/article/2380921/open-source-tools/how-to-run-your-small-
business-with-free-open-source-software.html
[40] Rubens, P. (2015). 10 Open Source ERP Options. Preuzeto 27. lipnja 2016. s
http://www.enterpriseappstoday.com/erp/slideshows/ten-open-source-erp-options.html
[41] Rugierro, M. (2016). The Top 7 Free Open Source ERP Software. Preuzeto 27. lipnja 2016. s
https://www.linkedin.com/pulse/top-7-free-open-source-erp-software-mario-ruggiero
[42] Schatz, A., Egri, P., Sauer, M. (2011). Open source ERP. Reasonable tools for manufacturing
SMEs?. pp. 1-53.
[43] Schmelich, V., Alt, R. (2008). Functional Analysis of Open Source Erp Systems-An Exploratory
Analysis. Institut für Wirtschaftsinformatik der Universität Leipzig.
[44] Sharma, H., Lavania, D., Gupta, N. (2011). ERP + E-business = An emerging relationship.
International Journal of Managing Value and Supply Chains, 2(2).
[45] Shukla, R. (2012). Novel Approach to Compare of an Established Open-Source Erp and a Next
Generation Cloud Computing Erp. Researchers World, 3(2), p. 8.
[46] Sinarm. (2013). Što je Cloud Computing ili usluga u oblaku. Preuzeto 20. lipnja 2016. s
http://www.sinarm.net/sto-je-cloud-computing-ili-usluga-u-oblaku/
[47] Srića, V., Spremić, M. (2000). Informacijskom tehnologijom do uspjeha. Zagreb: Sinergija.
[48] Sternad, S., Bobek, S. (2006). Factors which have fatal influence on ERP implementation on
Slovenian organizations. Journal of Information and Organizational Sciences, 30(2), pp. 279-293.
[49] Tadjer, R. (1998). Enterprise resource planning. Manhasset: Internetweek
[50] The e2b difference.(n.d.). Cloud ERP vs. Premise ERP - ERP Software Deployment Options.
Preuzeto 22. lipnja 2016. s http://e2benterprise.com/Pages/CloudvsPremiseERP.aspx
[51] Triantaphyllou, E., Mann, S. H. (1995). Using the analytic hierarchy process for decision making
in engineering applications: some challenges. International Journal of Industrial Engineering:
Applications and Practice, 2(1), pp. 35-44.
[52] Uwizeyemungu, S., Raymond, L. (2005). Essential characteristics of an ERP system:
conceptualization and operationalization. Journal of Information and Organizational Sciences,
29(2), pp. 69-81.
[53] Vartak, M. P., Desai, M. A., Kamble, M. S. (2014). Empirical Study of Open Source ERP Systems.
International Journal of Engineering Sciences & Research Technology, 3(5), pp. 784-788.
[54] Wang, B., Fiu-Hoon Nah, F. (2001). ERP+E-Business=A New Vision of Enterprise System. IGI
Global, pp. 147-64.
97
[55] Wang, S., Wang, H. (2014). A Survey of Open Source Enterprise Resource Planning (ERP)
Systems. International Journal of Business and Information, 9(1).
[56] WorkWise LLC (2013). How mouch does ERP software cost? Preuzeto 24. lipnja 2016. s
http://www.workwisellc.com/erp-software-cost/
[57] Žugaj, M., Šehanović, J., Cingula, M. (2004). Organizacija (2. izd). Varaždin: TIVA-FOI.
Službene stranice odabranih ERP sustava otvorenog koda
[1] ERPNext. Preuzeto 2. srpnja 2016. s https://erpnext.com/
[2] iDempiere. Preuzeto 2. srpnja 2016. s http://www.idempiere.org/
[3] Odoo. Preuzeto 2. srpnja 2016. s https://www.odoo.com/