INFORMACIJSKI SUSTAVI MREŽNIH OPERATERA – 1. KOLOKVIJ

1. RAZVOJ SUSTAVA ZA OBRADU PODATAKA

Uvod u teoriju informacijskih sustava

Općenito

Prema općoj teoriji sustava, sustav je cjelovita, svrsishodna tvorevina koja djeluje i u međudjelovanju

je s okolicom. Strukturu sustava čine elementi sustava (struktura elemenata) i odnosi

među elementima (struktura odnosa).Sustav pretvara ulazne tvari, energiju i informacije u izlazne.

Da bi djelovao dugotrajno i stabilno, sustav se mora prilagođivati promjenama u okolici. Željene vrije

dnosti izlaznih veličina postižu se upravljanjem, odnosno promjenama ulaznih veličina ili strukture sus

tava, na temelju informacija o izlaznim veličinama.

Definicija sustava

Pojam sustav može se opisati na intuitivan način, bez poznavanja teoretske podloge.

Tada se sustav može opisati kako cjelina od dvaju ili više elemenata gdje:

1. svaki element može utjecati na svojstva sustava,

2. niti jedan element ne može djelovati neovisno od drugih na cjelinu

3. niti jedan podsustav ne može nezavisno utjecati na cjelinu.

Sam sustav se nalazi u jednom širem sustavu čiji je dio i s kojim je u vezi. Dio cjeline koji nije obuhvać

en sustavom naziva se okolina sustava.

Neke definicije sustava:

–

koje se temelje na određenim zakonitostima i principima (Kukuleća, 1973.)

Važno je napomenuti da se u svim definicijama javljaju temeljni

pojmovi: skup elemenata i skup veza među njima.

Do preciznije definicije sustava možemo doći putem teorije skupova i na temelju matematike.

Definicija pojma informacijski sustav

Informacijski sustav (IS) je dio nekog tehnološkog i/ili

organizacijskog stvarnog sustava čija je svrha permanentno opskrbljivanje potrebnim informacijama s

vih razina njegovog upravljanja i odlučivanja.

Informacijski sustav je uvijek podsustav nekog organizacijskog

sustava, koji kroz svoje temeljne aktivnosti:

– prikupljanje,

– obrada,

– pohranjivanje

– distribucija informacija,

omogućuje upravljanje tim organizacijskim sustavom ili nekim njegovim podsustavom.

Teorija informacije obrađuje zakonitosti predaje,

prijema, prerade i uskladištenja informacija u različitim

sustavima i matematičkim modelima i praktičnoj primjeni.

Istraživanjem stvaranja, obrade i prijenosa informacije.

Temelji Teorije informacije postavljeni su 1948. godine kada je amerikanac C.E. Shannon

objavio djelo Mathematical Theory of Communication.

Teorija informacije omogućuje stvaranje matematičkih

modela na temelju kojih se lakše analiziraju problemi

komunikacijskih i memorijskih sustava i pronalaze rješenja tih problema.

Glavna pitanja koja obrađuje Teorija informacije jesu

proučavanje zakonitosti i rješavanje teoretskih i praktičnih problema vezanih uz pojmove:

– informacija

– prijenos i pohrana informacije

– komunikacijski sustav

– kodiranje i koderi

– dekodiranje i dekoderi

– prijenosni sustav odnosno komunikacijski kanal

– kapacitet i iskoristivost prijenosnog sustava

– karakteristike signala i smetnji

– sigurnost i zaštita informacije.

2. TEORETSKA PODLOGA RADA INFORMACIJSKIH SUSTAVA

Funkcioniranje informacijskih sustava

Definicija sustava

Sustav je svaki uređen skup od najmanje dva elementa koji zajedno interakcijom ostvaruju

funkciju cjeline.

Sustavi u prirodi su više ili manje složeni. Svaki složeni sustav sastoji se od niza

elementarnih sustava (podsustava), koji mogu biti više ili manje povezani.

Međusobna djelovanja i veze među podsustavima zovu se sučelja.

S obzirom na njihovu povezanost s okruženjem, sustave dijelimo na zatvorene i otvorene.

Otvoreni sustavi razmjenjuju informacije, materiju i energiju s okruženjem i nastoje

poprimiti oblik i strukturu koja im omogućava da se prilagode promjenama u okruženju.

Zatvoreni sustavi su odvojeni od okruženja, ne razmjenjuju materiju, informacije ili energiju sa

svojim okruženjem.

Model sustava

Model je uzorak nekog sustava i njegova je osnovna namjena da olakšava prikupljanje informacija o

stvarnom sustavu koji on predstavlja.

Vrste modela:

– Jednostavni

– Složeni

Gradnja podsustava

Analizirati sustav možemo izvršavati ako ga raščlanjujemo.

Raščlamba sustava – prelazak na niže razine od početne.

Podsustav – skupina elemenata sustava koja ima zajedničku strukturu i zajedničku funkciju, koja

utječe na funkciju ili je dio funkcije sustava

Svaki element može biti podsustav ako se podjeli na elemente niže razine.

Postoje tri temeljna principa na kojima se temelji izgradnja sustava iz podsustava

– raščlanjivanje

– pojednostavljenje

– razdvajanje

Gradnja podsustava – Raščlanjivanje

Zbog lakšeg razumijevanja djelovanja složenih sustava oni se rastavljaju na manje složene

cjeline omeđene funkcionalnošću poslova

Suma svih podsustava čini sustav kao cjelinu

Gradnja podsustava – Pojednostavljenje

Proces organiziranja podsustava tako da se smanji broj veza među njima

Gradnja podsustava – Razdvajanje

Veza između dva sustava razdvaja se kako bi oni mogli djelovati u nekom vremenu s nekom

mjerom neovisnosti.

Kibernetika

Entropija sustava

Kibernetika – posebna znanstvena disciplina koja se

može smatrati dijelom teorije sustava (dijelom znanosti o sustavima)

Znanstvena disciplina koja se posebno bavi proučavanjem upravljanja u dinamičkim sustavima

Teoretsku osnovu kibernetike čine slijedeće znanstvene discipline:

– Teorija sustava,

– Teorija informacija,

– Teorija regulacije,

– Teorija igara i

– Teorija algoritama.

Entropija je mjera neizvjesnosti u budućnost sustava odnosno mjera neorganiziranosti

sustava, koja raste s vremenom.

Kibernetika nastoji entropiju upotrijebiti i kao mjeru neke opće valjanosti sustava.

Izraz za veličinu nereda ili dezorganizacije u sustavu, a informacija sredstvo s kojim se

nered u sustavu može smanjit.

Entropija je pojam koji označava težnju sustava prema neredu (kaosu). To je pojam

suprotan od organizacije. Entropija u sustavu raste kada se sustavi

raspadaju, odnosno postaju nesređeni ili neorganizirani. Entropija sustava = 0 ‐stanje sustava potpuno sređeno.

Nedostatak informacija u sustavu. Posredno, nedostatak informacija u sustavu ima

vrlo štetno djelovanje na funkcioniranje sustava u cjelini.

Na povećanje entropije u sustava utječe:

– Broj elemenata

– Broj veza između elemenata

– Određenost odnosa između elemenata

– Broj veza s okružjem

– Određenost veza s okružjem

– Entropija okružja ili višeg sustava

Informacijski sustav

Definicija

Ulazne i izlazne veličine informacijskog sustava su podaci odnosno informacije. Podatak

je iskaz dan (jednom) izjavnom rečenicom. Informacija je podatak koji primatelju

posreduje neku relevantnu novost. Definiranje tih pojmova nužnost je da bi se

lakše shvatio pojam informacijskog sustava i njegove upotrebe u društvu.

Informacijski sustav

Definicija – Teorija informacije

Kao najčešću formulaciju za opis pojma informacija upotrebljiva se definicija koja glasi:

Informacija je podatak koji primatelju posreduje neku relativnu novost.

Ako informaciju želimo opisati i s tehničkog aspekta onda kažemo da je informacija skup

podataka (elemenata, događaja), koji se nižu po nekom određenom matematičkom zakonu

vjerojatnosti. Simbol je nosilac informacije, tj. informacija je otisnuta u signalu.

Organizacijski sustav

Poslovni sustav je organizacijski sustav kojeg opisuje skup informacija o prošlosti i

sadašnjosti poslovnih procesa koji ih obrađuju.

Informacijski sustav dio je svakog poslovnog sustava čija je funkcija neprekidna opskrba

svih razina upravljanja, odlučivanja i svakodnevnog poslovanja potrebnim informacijama.

Organizacijski sustav ili neki njegov dio, na kojeg se informacijski sustav odnosi, zovemo objektnim

sustavom informacijskog sustava.

Objektni sustav može biti stvarni (npr. poslovne knjige ili tokovi novca poduzeća) ili zamišljeni

(npr. simulacijski model nepostojećeg organizacijskog sustava).

Složeni sustav koji‐ sadrži tehničke i humane podsustave. Primjer: poduzeća, ustanove,

humanitarne organizacije, i dr.

Organizaciju čini skupina ljudi koja koordiniranim radom nastoji ostvariti zajedničke

ciljeve, a pritom se služi podjelom poslova i upravljačkom kontrolom.

Vrste organizacija

Formalna organizacija je ona za koju postoji organizacijska shema, standardi i postupci koji

opisuju njeno ustrojstvo.

Suprotno tome, društvene su organizacije odraz koordinacije koja spontano proizlazi iz

interakcije ljudi u skupini.

One nemaju racionalnu koordinaciju i općenito nemaju određeni cilj, a nazivaju se

neformalnim organizacijama.

Integralni informacijski sustav

Problem informatizacije cjelokupnog poslovanja istoga.

Stoga je praksa ukazala na potrebu, a teorija je dala potrebna objašnjenja i rješenja za izgradnju

sustava koji će biti kreiran prema jedinstvenoj koncepciji u svrhu pokrivanja svih aspekata

poslovanja neke organizirane cjeline, a na bazi definiranih prirodnih ili umjetnih međusobnih

veza vlastitih podsustava. Integrirani ili integralni informacijski sustav.

Informatika

Informatika je noviji naziv za znanost koja se bavi obradom informacija, uz primjenu računala.

Riječ informatika, kao pojam, nastala je spajanjem dviju

riječi: informacija i automatika. Ustvari, kovanica je francuskog porijekla: information

i automatique, a koristi se kao sinonim za elektroničku obradu podataka

i informacija uz pomoć računala. U anglo američkom‐ govornom području postoji termin

"Computer Science" koji označava primjenu tehnologije

elektroničkih računala na rješavanje numeričkih problema.

Termin "Information Science“ pojavljuje se kada se radi o obradi i korištenju informacija u sklopu

različitih informacijskih sustava.

Kod nas su prihvaćena oba ključna termina: – informatika i – informatička znanost.

Informatika je, dakle, znanstvena disciplina koja istražuje sustav, funkcije, oblikovanje, provedbu i

rad informacijskih sustava s podrškom elektroničkih računala.

Teoretska jezgra informatike (informacijskih znanosti) obuhvaća slijedeće temeljne discipline:

– teoriju sustava

– teoriju informacijskog sustava

– teoriju komunikacija

– semiotiku

– strukturiranje i organiziranje informacija

– oblikovanje baza podataka

– teoriju odlučivanja

– informacijsko dokumentacijske‐ sustave

– teoriju klasifikacija

– znanost o informacijama.

3. PODJELE, VRSTE I ELEMENTI INFORMACIJSKOG SUSTAVA

Cilj i razine upravljanja informacijskih sustava

Zadaci IS a‐

Informacijski sustav koji podržava složeni poslovni sustav

sastoji se od niza informacijskih podsustava, a svaki od njih može se smatrati elementarnim

informacijskim sustavom

Zadaci informacijskog sustava su:

– prikupljanje,

– razvrstavanje,

– obrada,

– čuvanje,

– oblikovanje i

– raspoređivanje

podataka svim radnim razinama poslovnog sustava.

Razine upravljanja

Najčešće se koristi podjela na tri radne razine: razinu izvođenja, razinu upravljanja i razinu

odlučivanja.

Razina izvođenja je operativna razina, na kojoj se obavljaju aktivnosti osnovne djelatnosti.

Razina upravljanja je taktička razina, na kojoj se nalazi srednje rukovodstvo koje organizira posao,

upravljaj poslovnim procesima i prati uspješnost rada.

Razinu odlučivanja ili stratešku razinu čine najviša poslovodstva poslovnih sustava koja donose

smjernice za dalji rast i razvoj sustava odnosno postavljaju poslovne ciljeve.

Vrste informacijskih sustava

Podjela

Kriteriji za podjelu informacijskih sustava su različiti.

Podjela prema:

– konceptualnom ustrojstvu poslovodstva,

– prema namjeni i

– prema modelu poslovnih funkcija u poslovnom sustavu.

Operativnoj razini namijenjeni su transakcijski sustavi, namijenjeni za izvođenje procesa

osnovne djelatnosti.

To mogu biti sustavi kojima se knjiže bankarske transakcije ili sustavi kojima se evidentiraju

pojedini koraci u proizvodnji.

Taktičkoj razini namijenjeni su izvršni informacijski sustavi čiji rezultat su izvješća nužna

za upravljanje, a strateškoj razini sustavi potpore odlučivanju.

Prema namjeni

Prema namjeni se informacijski sustavi dijele na:

– sustave obrade podataka,

– sustave podrške uredskom radu,

- sustave podrške u odlučivanju i

– ekspertne sustave.

Sustavi obrade podataka služe za unos, obradu i pohranjivanje podataka o stanju sustava i

poslovnim događajima.

Sustavi podrške uredskom radu dijele se na:

– sustave za podršku u obavljanju administrativnih poslova i

– sustave za podršku ljudskog komuniciranja.

– Kod sustava podrške u odlučivanju primjenjuju se različiti modeli odlučivanja kojima se stvaraju

informacije potrebne za odlučivanje, kao podrška pojedincu i grupi.

Ekspertni sustavi

Ekspertni sustavi podrška su stručnjacima i ekspertima, te služe za rješavanje različitih

problema, primjerice konfiguriranja i dijagnosticiranja.

U ovu kategoriju najčešće pripadaju i sustavi podrške posebnim problemskim područjima

koji se odnose na podršku učenju, podršku znanstvenom i stručnom radu ili podršku projektiranju.

Podjela

Informacijske sustave dijelimo na:

Operativni sustav o kojem ovisi uspjeh tekućeg poslovanja (ovisi o inf. tehnologiji)

Potporni sustav je koristan, ali nije kritičan za poslovni uspjeh (mala ovisnost o tehnologiji)

Strateški sustav kritičan‐ je za poslovnu strategiju u budućnosti (jako ovisi o primjeni informacijske

tehnologije)

Izgledni sustav mogao bi utjecati na uspjeh budućeg poslovanja (mala ovisnost o tehnologiji)

Kvalitetan informacijski sustav

Kvalitetan informacijski sustav mora zadovoljiti sljedeća osnovna načela:

– informacijski sustav je model poslovne tehnologije organizacijskog sustava,

– podaci su resurs poslovnog sustava,

– temelj razmatranja prilikom određivanja podsustava su

poslovni procesi kao nepromjenjivi dio određene poslovne tehnologije,

– informacijski sustav izgrađuje se integracijom podsustava

na osnovi zajedničkih podataka (modularnost),

– informacije za upravljanje i odlučivanje izvode se na temelju zbivanja na razini izvođenja.

Podjela

Hardware predstavlja fizičku komponentu sustava, opremu i ostale

elemente koji čine materijalnu osnovicu računala.

Software je nematerijalni dio informacijskog sustava, to je u stvari

skup programa koji upravljaju računalom ili se izvode na računalu.

Orgware je organizacijski dio sustava, a sastoji se postupaka,

metoda i procedura, te načina povezivanja ostalih komponenti sustava.

Lifeware je oznaka za ljudski faktor u sustavu.

Netware označava komunikacijsko povezivanje elemenata i dijelova

sustava u cjelinu. Predstavlja hardwersko softwersku komponentu‐

koja omogućava komuniciranje unutar mreže.

Dataware je komponenta sustava vezana za organizaciju baze podataka i informacijskih resursa.

Kategorizacija hardvera informacijskih sustava

Hardver (materijalno tehnička‐ komponenta) poslovnih

upravljačkih informacijskih sustava može se kategorizirati u

tri funkcionalne skupine uređaja (funkcionalnih jedinica):

– u skupinu središnjih (centralnih) jedinica

– u skupinu perifernih jedinica, i opcionalno

– u skupinu komunikacijskih jedinica.

Središnje i periferne jedinice su obvezne, što znači da ne

postoji informacijski sustav koji bi mogao funkcionirati bez takvih jedinica.

Komunikacijske su jedinice opcionalne, što znači da,

teoretski govoreći, mogu postojati informacijski sustavi u

kojima takvih jedinica nema, ali su oni danas u praksi iznimno rijetki.

Središnju (centralnu) jedinicu računalnog sustava čine uređaji koji obavljaju središnje funkcije u

ukupnom procesu obrade podataka, odnosno, sustavno gledano, operacije transformacije u

sustavu.

Sukladno Babbageovu i von Neumannovu konceptu, u skupinu središnjih jedinica pripadat

će sljedeći uređaji:

– kontrolna (upravljačka)jedinica

– aritmetičko /logička jedinica

– glavna (radna) memorija.

Periferne jedinice elektroničkog računala obavljaju periferne

funkcije obrade podataka, a to su funkcije kojima se ne

obavljaju nikakve ili se pak obavljaju razmjerno nevažne aritmetičko/logičke operacije nad podacima.

Radi se o funkcijama uvođenja podataka u računalo, odnosno

ulaznim funkcijama, te funkcijama ispostavljanja rezultata

obrade podataka korisnicima, odnosno izlaznim funkcijama.

Uređaji iz ove skupine specijalizirani su za obavljanje neke ili

nekih od navedenih perifernih funkcija, pa ih se svrstava u tri glavne skupine:

– skupinu ulaznih jedinica

– skupinu izlaznih jedinica

– skupinu ulazno /izlaznih jedinica.

Software

Softver čine:

– Operativni (operacijski) sustavi

– Aplikativna rješenja

Operacijski sustav je program koji djeluje kao veza između korisnika računala i računarskog

hardvera. To je skup složenih računarskih kodova koji omogućuju protokole operacijskih procesa ili

pravila djelovanja. Sastoji se od skupa programa koji vode

kontrolu korištenja resursa u računarskom sustavu i kontrolu izvođenja programa.

Osnovni ciljevi operacijskog sustava su:

– pojednostavljenje korištenja računala

– omogućiti da to korištenje računala bude efikasno.

Osnovne funkcije operacijskih sustava računala su:

– startanje računala

– sinkronizacija rada

– testiranje

– izvođenje aplikacija

– upravljanje memorijom

Korisnička sučelja

Kada se govori o klasifikaciji OS a‐ prema kriteriju korisničkog sučelja, tj način prikaza

podataka na ekranu korisnika imamo operacijske sustave:

– sa grafičkim (npr. WINDOWS 2000, XP, 7 i sl. okruženja) te

– bez grafičkog sučelja (MS DOS, neke verzije UNIX a).‐

Aplikativni programi

Danas postoji vrlo veliki broj gotovih programskih paketa od različitih programskih

kuća, tako da je primjena računala postala sveprisutna u svim poduzećima sa svom djelatnostima.

SAP, Cognus, RITAM, …

Ti programi ustvari određuju područje primjene računala.

Lifeware

Lifeware je oznaka za ljudski faktor u IS u.‐Mogu se identificirati:

– Operateri u IS u‐

– manipulacija podacima,

– Serviseri

– instalacija i održavanje HW i SW komponenti,

– Osobe koje trebaju informaciju iz IS a‐ preko operatera,

– Projektanti IS a, ‐– Ostali zaposlenici i slučajni korisnici i dr

Dataware

Dataware je komponenta sustava vezana za organizaciju baze podataka i informacijskih resursa.

Dbase, MS Access, Oracle, Informix, MySQL, PostgreSQL, MS SQL Server

Netware

Netware označava komunikacijsko povezivanje elemenata i dijelova sustava u cjelinu.

LAN, MAN, WAN, …

WAN (Wide Area Network) Povezuju‐ uređaje na većim udaljenostima

Uspostavljanje veze, uz pomoć GPRS/UMTS/HSDPA mobilnog telefona,

između prijenosnog ili ručnog računala i interne mreže tvrtke, primjenom usluga

mobilnih operatera.

4. PROJEKTIRANJE INFORMACIJSKIH SUSTAVA

Osnove projektiranje informacijskih sustava

Životni ciklus

Proces studijskog planiranja, projektiranja (planiranja, pripreme rađanja), izgradnje (programiranja,

rađanja), korištenja i održavanja (izmjena) te prestanka korištenja

(nestanka) informacijskog sustava čini životni ciklus informacijskog sustava.

Životni ciklus informacijskog sustava je, proces od prvog trenutka nastajanja (definiranja problema)

pa sve do rada implementiranog sustava i njegovog održavanja.

Daje nam eksplicitan prikaz faza nastajanja i mijenjanja informacijskog sustava.

Faze životnog ciklusa izučava metodologija razvoja informacijskih sustava.

Metodologija je znanost o cjelokupnosti svih oblika i načina istraživanja pomoću kojih se dolazi do

objektivnog i sustavnog znanja.

Metodologija o projektiranju i gradnji informacijskih sustava je znanost o razvoju informacijskih

sustava. Njen glavni proizvod su metode za projektiranje informacijskih sustava.

Metodologija projektiranja informacijskih sustava je znanost o metodama i njihovoj primjeni.

Životni ciklus Metodika‐

Pod metodikom za projektiranje, izgradnju i održavanje podrazumijeva se sveukupnost

načela, pravila, metoda i tehnika koje se koriste u postizanju cilja projektiranja,

izgradnje i održavanja informacijskog sustava.

Metodika je skup svih načina kako se svrhovito može obaviti neki posao.

Životni ciklus Metoda‐

Metoda je definirani postupak djelovanja za postizanje određenog cilja na nekom praktičnom ili

teorijskom području.

Metoda je način istraživanja ili praktičnog postupanja i djelovanja kako bi se došlo do nekog rezultata

Metoda je racionalni postupak duha kako bi se doprlo do spoznaje ili znanja.

Primjenom procesa modeliranja zasnovanog na nekoj metodi kao rezultat dobiva se model. U raznim

fazama životnog ciklusa informacijskog sustava primjenjuju se razne metode.

Životni ciklus Model‐

Model je pojednostavljena reprezentacija o relevantnim svojstvima sustava.

Modeliranje je proces razvoja modela.

Model nastaje procesom apstrakcije u kojem se prvo

biraju relevantni elementi koje reprezentacija treba

sadržavati, a zatim se svakom elementu pridružuju relevantne osobine, koje se žele prikazati u okviru

modela.

Direktno postoji samo sustav, a svaki naš prikaz sustava je model. Sustav se opisuje pomoću modela.

Unified Modeling Language (UML) jezik‐ za opis sustava

Projektiranje

Projektiranje informacijskih sustava je nalaženje modela procesa, modela podataka i

modela resursa. Na osnovi projektiranog modela izgrađuje se informacijski sustav.

Model podataka prikazuje stanje sustava preko skupa podataka. Podaci su u sustavu te i

u modelu u njihovom prirodnom odnosu na osnovi kojih će proizići organizacija baze

podataka na računalu.

Model procesa prikazuje skup procesa koji mijenjaju stanje

sustava i skupa procesa pomoću kojih se formiraju izlazi iz sustava.

Model procesa je skup poslova nad skupovima podataka.

Procesi na modelu jesu skupovi poslova koji stvaraju ili koriste informacije za svoje funkcioniranje.

Model resursa specificira tehnološku osnovicu. On

prikazuje "procesore" (kadrove, organizacijske jedinice,

opremu glede njihovih kapaciteta i dinamike korištenja tih

kapaciteta) koji omogućuju smještanje i dinamiku podataka i procesa sustava.

U modelu resursa su skriveni svi aspekti različiti od podataka i procesa.

Osnovni zadatak metodologije projektiranja informacijskih sustava je postaviti recept koji

će posao projektiranja informacijskih sustava učiniti što je moguće više formaliziranim, te na

taj način umanjiti potrebu za ingenioznošću pojedinaca.

Koje metode će koristiti tim, koje faze životnog ciklusa ima pojedini projekt određuje vođa

projekta u ovisnosti o prirodi problema.

Budući da informacijski sustav ima dijelove strukture, i to:

– bazu podataka,

– programe za ažuriranje baze i programe za izvješćivanje iz baze,

Projekt informacijskog sustava ima za cilj izraditi modele tih dijelova strukture.

Nolanova paradigma

Analizira informatičku zrelost tijekom vremena

Prepoznaje šest razvojnih faza

– I Uvođenje

– II Proširenje

– III Upravljanje

– IV Povezivanje

– V Sređivanje

– VI Zrelost

Implicira evolutivni razvoj

Opći model životnog ciklusa

Opći model životnog ciklusa čine sljedeće faze:

– analiza zahtjeva (definicija problema kojeg je potrebno riješiti),

– projektiranje (izrada rješenja budućeg informacijskog sustava na logičkoj razini),

– programiranje (izvedba rješenja, odnosno implementacija projektiranog logičkog modela),

– integracija i testiranje ("sklapanje" i pročišćavanje proizvoda od pogrešaka),

– instalacija (prijenos na lokaciju korisnika i puštanje sustava u rad),

– rad i održavanje.

Zavisno od metodologije razvijanja informacijskog sustava, imamo i različite životne cikluse istoga.

Vodopadni model životnog ciklusa

Sastoji se od osnovnih zadataka, a modeli se razlikuju prema načinu podjele zadataka u faze

Primjer linearnog životnog ciklusa IS a‐ – 1. Faza

Zadatak definicije problema odrediti‐ ciljeve i granice novog informacijskog sustava.

Nadalje, okvirno se određuju kadrovski i materijalni resursi,

te vremenska ograničenja, u okviru kojih treba biti riješen dani problem.

Rezultati te faze rada su definicije iznad istaknutih ciljeva, sredstava i ograničenja.

Preciznost tih definicija zavisi od toga da li je problem koji

se rješava relativno čest i poznat (npr. iz sličnih sredina

odnosno sustava) ili se pak radi o relativno novom i manje poznatom problemu.

Definicija problema mora točno definirati što se želi i po kojoj i približnoj cijeni.

Primjer linearnog životnog ciklusa IS a‐ – 2. Faza

Zadatak ocjene ili studije izvedivosti ispitavanje mogućnosti‐ i predloži način rješavanja problema,

odnosno postizanja postavljenih ciljeva, u okviru danih ograničenja.

Rezultat je izbor jednog od prijedloga formiranih u toku studije izvedivosti.

Izabrani prijedlog treba biti popraćen približnom ocjenom očekivanih investicija po pojedinim

fazama daljeg rada na razvoju sustava, kao i ocjenom očekivanih učinaka (financijskih i

operativnih) koje će sustav donijeti u svom radu.

Primjer linearnog životnog ciklusa IS a‐ – 3. Faza

Cilj analize sustava jest upoznati postojeći informacijski

sustav te zahtjeve i mogućnosti njegova optimalnog oblikovanja.

Upoznati informacijski sustav znači utvrditi njegove

tokove podataka, strukture podataka i procese obrade podataka.

Rezultat analize sustava jest detaljan opis (postojećeg) informacijskog sustava.

Opis sustava tvore grafički prikazi fizičkih postupaka

(procedura) zajedno sa pripadnim tokovima i podacima

te prikazi njihove logičke strukture. Te prikaze nazivamo

fizičkim odnosno logičkim modelom sustava.

Primjer linearnog životnog ciklusa IS a‐ – 4. Faza

U toj fazi izrađuje se projekt novog informacijskog sustava.

Projektiranje polazi od rezultata dobivenih u fazi analize sustava, i od zahtjeva po izmjenama

(optimizaciji, proširenju) postojećeg sustava.

Primjer linearnog životnog ciklusa IS a‐ – 5. Faza

Ova se faza obično sastoji iz dva dijela: razvoja i implementacije.

Primjer linearnog životnog ciklusa IS a‐ – 6. Faza

Po implementaciji, informacijski sustav je u principu završen (izrađen)

Održavanje prati informacijski sustav u cijelom vijeku njegova postimplementacijskog trajanja.

2.KOLOKVIJ

1. Sigurnost i zaštita informacijskih sustava

Sigurnost IS-a i njegovih elemenata, ali i cjelokupnog poslovnog sustava moguće je narušiti

kroz aktivnosti koje nepovoljno utječu na njegov rad. – Otkrivanje osjetljivih podataka o

poslovanju sustava.

IS predstavlja ključan element poslovnog sustava organizacije

- Prikuplja- Obrađuje- Pohranjuje podatke

IS je značajan kao potpora u donošenju ključnih odluka kao i upravljanja organizacijom.

Zlouporabom osjetljivih podataka može nastati nenadoknadiva šteta za vlasnika podataka.

Sigurnost IS moguće je promatrati kroz 2 osnovna elementa:

Zaštita IS-a – onemogućavanje slučajnog ili namjernog otkrivanja i korištenja podataka od

strane neovlaštenih osoba kao i njihovo neovlašteno mijenjanje i brisanje istih.

Pouzdanost rada IS-a – vjerojatnost da ce sustav raditit na planiran način i pri tome tražene

aktivnosti .

Zaštita IS-a je kompleksna aktivnost sačinjena od višestrukih čimbenika.

Sustav zaštite potrebno jê implementirati u sve faze životnog ciklusa IS-a.

Zaštita mora biti prisutna u aktivnostima kao što su:

- Projektiranje

- Nabava opreme

- Lokacija smještaja opreme

- Izbor osoblja

- Operativni rad IS-a.

Uz zaštitu od prijetnji kao što su požar, poplava, krađa, posebna pažnja posvećuje se tajnosti.

Predmetom zaštite tajnosti podataka mogu biti sadržaji datoteke pa sve do cjelokupnih banaka

podataka.

Zaštita tajnosti podrazumijeva osiguranje povjerljivih sadržaja podatka

- na razini društva propisana zakonom, a na razini organizacije posebnim aktima

Cilj zaštite jê postići pouzdanost obrade podataka kao i njihovo korištenje

- za osvtarenje tog cilja potrebno jê primjeniti višestruke mehanizme zaštite na svim

elementima IS- a:

Hadrver

Softver Ljudski faktor Podaci Organizacija

Zaštita predstavlja niz metoda usmjerenih u cilju zaštite informacijskog sadržaja i njihovog

korištenja.

Metodama zaštite informacijski sadržaj se štiti od gubitka, uništenja ili neovlaštenog

korištenja.

Zaštita IS-a mora biti cjelovito provedena

- Prisutnost u svim elementima sustava

Zaštiti prethodi procjena rizika

- Od čega je potrebno štiti IS i koje mehanizme zaštite primijeniti

Troškovi zaštite moraju biti niži od troškova gubitka podataka

- Cost benefit analiza

Pouzdanost operativnog rada IS-a moguće jê svesti na 2 ključna problema:

- Dijagnostika pogrešaka

- Ispravljanje i obnavljanje procesa i podatka

MTBF (Mean Time Between Failures) – broj operativnih sati rada između pojava tehničkih

pogrešaka

IZVORI I OBLICI PRIJETNJI IS-u

Zavisno o važnosti podataka i informacija moguće je procijeniti oblike prijetnji kao i

vjerojatnost njihovog nastanka. Takva procjena može koristiti kao temelj za poduzimanje

mjera smanjenja rizika i ugrožavanja podatkovnog sadržaja.

1) Prirodne prijetnje- Meteorološke nepogone (kiša, oluja, snijeg, vjetar, ekstremene temperature)- Geofizičke nepogode (potresi, vulkanske aktivnosti)- Sezonski fenomeni (vremenski ekstremi, uragani)- Astrofizički fenomeni (sunčani fenomeni, meteori)- Biološke prijetnje (bolest)

2) Prijetnja kao rezultat nesreće- Eksplozija (kvar uređaja, zapaljenje plina)

- Prašina (neodržavanje čistoće)

- Poplava (puknuća cijevi)

- Nestanaka električne energije (kvarovi na El.infrastrukturi)

- EM zračenje (inteferencija)

3) Ljudske prijetnje s atribucijom namjernosti

- Neposlušnost

- Otkrivanje osjetljivih podataka

- Sabotaža

- Zlouporaba ovlasti

- Neovlašteni pristup podacima/imovini

- Korištenje malicioznog koda

4) Ljudske prijetnje s atribucijom nenamjernosti

- Nenamjerno oštećenje imovine

- Korištenje malicioznog koda

- Nepažnja

- Nemar

- Neodgovarajući programi

- Neodgovarajuća organizacija

Prilikom zaštite IS-a postoji nekoliko pristupa:

1) Fizička zaštita – temelji se na sprječavanju uspostavljanja veze između računalnog sustava i nelegitimnog korisnika. Postoje opasnosti od:- neovlaštenog fizičkog pristupa sustavu- prisluškivanju- špijunaže uključivanjem u komunikacijske kanale i hvatanjem EM valova koje

generiraju računalni sustavi2) Tehnička zaštita – primjena niza mjera u svrhu onemogućvanja pristupa podacima.

- Kroz zaštitu sadržaja tehničkim sredstvima- Kroz zaštitu prostora i samih tehničkih sredstava

Zaštita se vrši implementacijom tehničkih sredstava na samom računalu ili mehanizmima

kontrole kretanja i boravka u štićenom prostoru.

- identifikacija ovlaštenja ulaska osobnom iskaznicom- identifikacija magnetskog zapisa na iskaznici- identifikacija biometrijskih elemenata

3) Provjera pristupa – odnosi se na neposredni pristup IS-u. Najčešći oblik zaštite i provodi se kroz 3 koraka:

1) Identifikacija –predstavljanje korisnika

2) Autentikacija – verifikacija identiteta korisnika u sustavu

3) Autorizacija – dodjela određe razine ovlasti

Obično se provodi korištenjem korisničkog imena i zaporke

4) Kontrola pristupa – temelji se na principu kontrole pristupaPrincip dodjele razine ovlasti korisnika u ovisnosti o njeogovj definiranoj ulozi unutar

sustava

5) Obračun korištenja resursa sustava – obavlja ga operacijski sustav, obračunava se potrošnja procesorskih resursa, memorije, vremena korištenja ulazno/izlaznih jendica, mrežnih resursa, itd.

6) Koncept minimalnih ovlasti - temelje se na pružanju isključivo one razine ovlaštenja koja jê nužna za obavljanje svakodnevnih radnih zadataka korisnika.

7) Odbijanje zahtjeva za posluživanjem - Svaki IS mora biti sposoban detektirati i odbiti neovlaštene zahtjeva od strane korisnika ili procesa.

8) Rotiranje radnih zaduženja - Ograničava se vrijeme koje korisnik ima na raspolaganju za manipulaciju sigurnosnim postavkama, pomaže u otkrivanju potencijalnih sigurnosnih ugroza.

9) Kriptografske metode- Primjenjuju se za postizanje visoke razine tajnosti podataka- Različitim tehnikama izvorni sadržaj poruke prevodi se u oblik nečitljiv neovlaštenom

korisniku, odnosno korisniku koji ne posjeduje odgovarajući “ključ”.

Sustav zaštite moguće jê segmentirati na:

- Elemente strojne zaštite (UPS, posebno izrađena računala i komponente)- Elementi programske zaštite (programske mjere zaštite na razini OS-a)- Kriptografske mjere zaštite pri prijenosu podataka komunikacijskim kanalom.

Kriptografija je skup postupaka kojim se mijenja način predstavljanja informacije s ciljem

njezine zaštite. Osigurava privatnost, tajnost informacija putem enkripcije.

Enkripcija je proces transformacije sadržaja poruke iz razumljivog u nerazumljivi oblik

(neovlaštenom korisniku) primjenom kriptografskih algoritama.

Enkripcija i dekripcija odvija se posredstvom ključa (javni i tajni)

RAČUNALNI VIRUSI I ANTIVIRUSNA ZAŠTITA

Virus je zlonamjerno napisan računalni program ili dio programskom koda. Virusi napadaju

svako računalo bez obriza za kakvu jê primjenu namijenjeno. Zadaća je da prouzroče

poremećaj ili pad sustava pa tako i gubitak podataka iz memorije ili da oštete ili potpuno

unište podatke na megnetskim medijima.

Kompjuterski virusi se mogu podijeliti na 5 skupina:

1. Boot sektor virusi – inficiraju Master BOOT sektor, DOS BOOT sektor odnosno program koji se u njima nalazi

2. Parazitski virusi – najčešća vrsta virusa. Inficiraju izvršne datoteke3. Svestrani virusi – kombinacija boot sektor i parazitskih virusa. Povećavaju

površinu napada (mogu inficirati i boot i izvršne datoteke)4. Virusi pratioci – najjednostavniji oblik, koriste hijerarhiju izvršavanja određenih

formata datoteka. .COM datoteke izvršavaju se prije .EXE datoteke. Maskiraju .COM datoteku unutar .EXE datoteke

5. Link virusi – najinfektivnija vrsta. Mijenjaju pokazivače u strukturi direktorija i preusmjeravaju ih na područje diska na kojemu je skriven virus.

Trošak sigurnosti je u organizaciji najčešće nepoznat. Jedan dio ide u projekte, drugi dio u

skupno područje radika itd.

Posjeduje 3 specifične komponente:

1. Preventivne troškove2. Troškovi otkrivanja incidenata

3. Troškovi gubitakaZbroj svih triju troškova je ukupni trošak organizacije.

Načini ugrožavanja IS-a:

- Priprema podataka (data diddling) – ispravljanje podataka prije ili u toku unosa u računalo

- Trojanski kronj (trojan horse) – potajno dodane zapovijedi u program kojim se želi da računalo izvede zabranjene radnje

- Tehnika malih zalogaja (salami technique)- Iznenadna akcija (superzapping)- Skriveni pristupi (trapdoor)- Logičke bombe (logic bombs)- Vremenski neovisni napadai (asynchronous attacks)- Prekapanje po smeću (scavening)- Curenje podatka (data leakage)- Provlačenje i pogrešno predstavljanje (piggybacking, impersonation)- Prisluškivnje (wiretapping)- Modeliranje i simulacija (modeling, simulation)

Nedostaci rada IS-a

Pogrešan unos podataka je najčešći način zbog kojeg dolazi do pogrešnog djelovanja sustava

Ranjivost je posvuda gdje se podatci unose, obrađuju ili pripremaju za pohranu.- Nedosljedan unos podataka ostao je neopažen - Nepotpuni zapisi su obrađivani normalno iako manjkaju važni podaci- Zaposlenik može namjerno dodati, brisati ili promijeniti podatke u vlastitu

korist- Zbog pomanjkanja kontrole unosa podatka transakcije se mogu izgubiti ili

neipaženo dodati- Nedovoljan provjera unesenih podataka

Programske pogreške – da bi se spriječile, aplikacijske programe treba razviti u takvoj

sredini koja zahtijeva potpun, pravilan i precizan razvoj, primjereno testiranje, dobru

dokumentaciju i postupke za održavanje. Iako će programi, razvijeni u takvoj sredini još

uvijek imati pogreške, bit će ih mnogo ma nje i moći će se lakše otkriti.

- zapisi važnih datoteka se nepovratno izbrišu- programeri dodaju svoj kod u program- izmjene programa nisu dovoljno testirane prije upotrebe- testiranje ne otkriva pogreške koje se javljaju u određenim uvjetima- dokumentacija nije dovoljno dobro osigurana.

Komunikacijski sustav- Podaci koji putuju komunikacijskim linijama osjetljivi su na

fizički prekid veze, na prisluškivanje i na promjenu adresa koje rade neautorizirane osobe.

Npr. neopažene pogreške u komunikacijama znače pogrešne podatke na strani prijema,

podatci su preusmjereni na pogrešni terminal, komunikacijske linije se prisluškuju…

Prizak napada na IS ta načini obrane:

2. Perspektive primjene ICT tehnologije kod mrežnih operatera i u RH

HAKOM ‐ Hrvatska regulatorna agencija za mrežne  djelatnosti

Nacionalna regulatorna agencija za obavljanje regulatornih i drugih poslova u okviru

djelokruga i mjerodavnosti propisanih Zakonom o elektroničkim komunikacijama, Zakonom

o poštanskim uslugama i Zakonom o regulaciji tržišta željezničkih usluga.

Hakom redovito na tromjesečnoj i godišnjoj razini prikuplja i objavljuje podatke s tržišta

elektroničkih komunikacija te poštanskih i željezničkih usluga kako bi bio u mogućnosti

pratiti teren. Podatci se prikupljaju putem Sustava za analizu tržišta (HAKOM SAT) koji služi

za prikupljanje i analizu podatkovnog razvoja tržišta.

Smart Grid tehnologija

• Motivacija za ulazak telekom operatera na  elektroenergetsko tržište

• Povezivanje telekom i elektroenergetskog  tržišta

• Uvođenje suvremenih elemenata  informacijskih sustava u elektroenergetski  sustav

Izazovi Telekom tržišta

Mogućnosti razvoja Telekom operatera (IoT područje):

- Strategija telekom operatera u području IoT - Razvoj NarrowBand IoT mreže za uvođenje IoT usluga (LPWA i LoRA –

uskopojasni IoT)- IoT regulacija- Autonomna vozila (Google vozilo, Tesla, V2x)- Smart Energy- Smart City

Mogućnosti razvoja za Telekom operatere:

- Uvođenje eSIM usluge ‐ čip se nalazi u samom uređaju  (MTU), a korisnički profil učitava se putem interneta  prilikom aktivacije usluge 

- WhatsApp usluga – povećanje mobilnog glasovnog  prometa (VoIP)- Mrežni operatori će povećati svoje napore kako bi  stvorili više prihoda od IoT

proizvoda i usluga- Aktivni programi za zadovoljavanje korisnika (Digital  Native

users), uvođenje automatiziranih usluga  (chatbots)

Izazovi telekom tržišta:

- Povećanje količine video prometa nametnut će mrežnim operaterima potrebu za ulaganjem u virtualiziranu isporuku videozapisa i rješenja za upravljanje prometom.

- Mrežni operatori sve više će se usredotočiti na poduzeća da prebace svoje poslovanje sa software-defined networking (SDN) na širokopojasnu mrežu (WAN).

- Postavljanje temelja za 5G fixed access.- Razvoj 5G mreže u smjeru non‐radio aspekata: 

cloud RAN, povećanu penetraciju optike (fibre  penetration) i vitalizirane mreže- Zbog velikih ulaganja u virtualizaciju mrežnih operatera (ulaganja u Cloud

rješenja i usluge) moguće je usporavanje stope rasta i rezultata za  2018 godinu.

Podjela telekomunikacijskih usluga

Razvoj

• Dosadašnji razvoj telekom usluga: 

– Usluga telegrafije (prva telekomunikacijska usluga)

– Usluge prijenosa podataka

• Usluge bazirane na mrežama za paketski prijenos podataka (X.25, Frame Relay)

• Usluge bazirane na ATM mreži za prijenos podataka

– Usluge prijenosa govora u nepokretnoj mreži

• Usluge bazirane na nepokretnoj mreži sa komutacijom kanala (POTS, PSTN)

• Usluge bazirane na digitalnoj nepokretnoj mreži integriranih usluga (ISDN)

– Usluge u pokretnoj mreži

• Usluge bazirane na NMT pokretnoj mreži (G1)

• Usluge bazirane na GSM pokretnoj mreži (G2)

• Usluge bazirane na UMTS pokretnoj mreži (G3)

-Telekomunikacijske usluge bazirane na mrežama nove  generacije

• Usluge bazirane na NGN mreži

• Usluge bazirane na LTE pokretnoj mreži

- Poslovne usluge bazirane na ICT‐u

• Napredne elektroenergetske mreže (Smart grid)

• Mobilno plaćanje (E‐payment)

• Cloud computing

- ICT usluge za privatne korisnike:

• Usluge IPTV‐u

• Usluge online gaming‐a

• M‐health (BAN‐Body Area Networks)

Poticaj EU za pametan rast

• Kroz 3 glavne inicijative :

– 1. Digitalna agenda za Europu (EDA‐European digital agenda)

– Stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta temelji se na  brzom/ultrabrzom internetu

i interoperabilnim  aplikacijama:

• do 2013. godine: širokopojasni pristup za sve

• do 2020. godine: pristup za sve puno većeim internet brzinama (30 Mbps ili više)

• 2020: 50% ili više europskih kućanstava s internetskim vezama  iznad 100 Mbps.

-2. Unija inovacija

– 3. Mladi u pokretu

3. Organizacija podataka u informacijskim sustavima

Rječnik podataka je skup znanja o bazama podataka, odnosno baza podataka o bazama 

podataka. Uloga rječnika podataka u informacijskom sustavu je nezamjenjiva. Većinu

podataka koristi više aplikacija, različite grupe korisnika, a u distribuiranim sustavima i više

računala. Često u loše organiziranim i nedovoljno kontroliranim informacijskim sustavima

takvi podaci postaju izvor buduće nekontrolirane redundance (zalihosti).

Rječnik podataka mora dopustiti vođenje  sinonima (različito imenovanje istog polja

podataka) i homonima (jednako imenovanje  različitih polja).

-Rječnik podataka služi za uklanjanje nedostataka postojeće  organizacije podataka .

Dok informacijski sustav služi za upravljanje  realnim sustavom pomoću informacija koje 

nastaju interpretacijom podataka iz baza  podataka, rječnik podataka služi za upravljanje

podacima u bazama podataka.

Budući da je i rječnik podataka baza podataka, on sadrži podatke o podacima

(metapodatke), nastaje već pri modeliranju podataka i procesa (na papiru ili računalu) i služi

kao osnova u svim fazama razvoja informacijskih sustava. Možemo reći da rječnik podataka

služi za upravljanje metapodacima.

U rječniku podataka opisane su sve veze, vrste  objekata i atributi.

Model rječnika podataka povezanog s  sustavom za upravljanje bazom podataka:

Zbog razumijevanja podatak krajnjim korisnicima uvodi se aktivan rječnik podataka. Sadržaj

se koristi u svim fazama razvoja informacijskog sustava.

Podaci su definirani i opisani sukladno potrebama:

- projektanata (opis entiteta, njihovih atributa te  međusobnih veza) 

- programera (detaljne strukture podataka, alternativna imena za uporabu u jezicima treće generacije i sl.)

- te korisnika (opisi razumljivi korisnicima različitih razina  stručnosti, znanja i potreba).

Aktivni rječnik podataka čine baza metapodataka (metabaza), alati za zahvat i analizu

sadržaja metabaze, funkcionalna sučelja i alati za upravljanje podacima.

Metabaza sadrži podatke koji opisuju: 

– interne podatke, odnosno polja, slogove,  datoteke, baze podataka

– ulaze i izlaze, odnosno korisničke transakcije,  ekranske sadržaje i izvješća

– opremu koju čine središnje, periferne i  komunikacijske jedinice računalnog sustava

– procese odnosno programe, module, programske  sustave, ručne procedure

– korisnike

Alati za zahvati analizu sadržaja metabaze:

- alati za obradu upita- generatore izvješća

• Funkcionalna sučelja služe za povezivanje  rječnika podataka sa vanjskim izvorima 

podataka

Modeliranje podataka

Modeliranje podataka je proces koji počinje  utvrđivanjem i analiziranjem potreba korisnika 

za informacijama, a završava izgradnjom  stabilne ali prilagodljive baze podataka

Model podataka pojednostavljeno prikazuje  karakteristike sustava preko skupa entiteta 

(objekata), njihovih atributa i veza.

Podjela:

- konceptualni model podataka- logički model podataka

- fizički model podataka Konceptualno modeliranje provodi se u fazama  strateškog planiranja informacijskog sustava

Dobro oblikovan konceptualni model zadovoljava  sljedeća načela:

– jedan podatak pohranjen je na jednom mjestu

– podaci moraju biti što je više moguće međusobno  neovisni

Logičko modeliranje je definiranje logičkog  modela podataka budućeg informacijskog 

sustava

Fizičko modeliranje podataka polazi od  logičkog modela i definira fizičku organizaciju 

baze podataka koja je izabrana za određeni  informacijski sustav

Uloga baze podataka u informacijskim  sustavima

ERA Entity-Relationship-Attribute (entitet-veza-atribut): model baze podataka u

organizacijama. Prikaz u obliku dijagrama primjenom UML jezika.

Primjeri korištenja:

- informiranje korisnika o prometnom sustavu- korisnička baza znanja- upravljanje prometom- sustavi elektroničkog poslovanja- telekom operateri- logistika

Korisničke baze znanja: faq, pretraživanje.

Vrsta ekspertnog sustava na način da se unse informacije i podaci u ekspertni sustav na

temelju kojih on korisnicima pruža ekspertizu.

O kvaliteti unesenih podataka ovisit će  kvaliteta proizašlih odluka iz ekspertnog  sustava

Sustavi elektroničkog poslovanja :

- Mobilno i web plaćanje- Baze korisnika i kartičnog poslovanja- CMS sustav kontrole plaćanja i aktivnosti korisnika - On‐line prikaz kupovine karata

Mogućnosti:

- Promet u bežičnim mrežama, 2G, 3G, i 4G (Data) - Aktivnosti Pre‐paid / post‐paid pretplatnika - Rad CRM sustava, baze korisnika - On line trgovine - Korisnici fiksnih linija

4. eTOM i  NGOSS

Međunarodne organizacije, programi, forumi

- ETSI ‐ European Telecommunication Standard  Institute - ITU-T – International Telecommunication Union: međunarodna organizacija za

standardizaciju u telekomunikacijama- TMN – The Telecommunications Management Network uveden kao model za

upravljanje TK mrežom preporukama ITU-T M.3000 te kao referentni model za operacijski sustav podrške (OSS) pružatelja telekomunikacijskih usluga.

- ANSI ‐ American National Standard Institute - NGOSS program (New Generation Operations  Systems and Software Program) 

TeleManagement Forum

Korisnici i konkurencija sve više traže nove, sofisticirane usluge. Korisnici i konkurencija

prisiljavaju ICSPs ( Internet and Computer Service Providers) na sljedeće korake:

- Projektiranje sustava i procesa u skladu s potrebama korisnika- Minimiziranje vremena potrebnog za uvođenje novih usluga- Intenzivnu interakciju između niza ICSPs radi pružanja suvremenih usluga

Do sada su ICSPs svoje OSS/BSS sustave izgrađivali vlastitim snagama po načelu silosa

(upravljački otoci) koje je teško povezati unutar kompanije, a praktički nemoguće sa

sustavima drugih ICSPs.

Forum je osnovan od strane BT-a i AT&T-a. Članice su tvrtke iz ICT industrije.

Vizijaforuma je postizanje interoperabilnosti OSS/BSS (Operations Support Systems/

Business  Support Systems) proizvoda.

Danas je Forum u sklopu NGOSS Programa  (New Generation Operations Systems and 

Software Program) usmjeren prema  definiranju radnog okvira za  modeliranje 

telekomunikacijskih poslovnih procesa, kao i  razvoj otvorenih i automatiziranih OSS/BSS 

sustava.

Motivacija za NGOSS

Klasični pristup razvoju B/OSS‐a ne mogu zadovoljiti zahtjeve za :

• Brz i efikasan razvoj proizvoda/usluga/rješenja

• Efikasnu implementaciju novih rješenja

• Smanjenjem rizika implementacije novih rješenja

• Rastući izazovi operativnog vođenja i upravljanja ICSPs kompanija

• Korisnici traže suvremena rješenja

• Traže smanjenje faze razvoja rješenja

• Efikasna rješenja su složena i oslanjaju se na niz resursa više ICSPs

• Korisnici traže upravljanje postavkama/naručivanje preko web‐a

• Proaktivno naplaćivanje u realnom vremenu temeljeno na sadržaju i/ili lokaciji

• Garancija visoke kvalitete rješenja koja se realiziraju na različitim tehnologijama

• Brza prilagodba B/OSS sustava kako bi pratili BPR (Business process reengineering)

• OSS ‐ Operational System Support ‐ računalni sustav koji koriste ICSPs, a namijenjen je:

- održavanju mrežnih elemenata i mreže u cijelosti (Network Management System)- rezerviranju kapaciteta (Provisioning System)- konfiguraciji mrežnih elemenata- upravljanju greškama

• BSS ‐ Business Support System – noviji termin od OSS‐a, a odnosi se na upravljanje poslovnim sustavom:

- upravljanje korisnicima- podržavanje narudžbi- izdavanje računa- naplatu

• OSS

- Izgradnja, - Planiranje, - Optimiziranje,- Osiguranje sustava

• BSS

- Upravljanje prihodom - Naplata potraživanja - Upravljanje korisnicima

Trend – broj poslovnih subjekata u lancu se povećava

Fragmentacija ICT tržišta predstavlja glavni izazov razvoja novih B/OSS (NGOSS) sustava.

Što ima više poslovnih subjekata u lancu, novi pristup razvoju OSS sistema (NGOSS) postaje

važniji.

NGOSS program – Arhitektura

Temelj NGOSS‐a predstavljaju 3 arhitekture kojima se propisuje ugradnja procesa,

informacija i interakcija u  OSS/BSS sustave.

Životni ciklus i metodologija razvoja NGOSS sustava se promatra kroz 4 karakteristična

pogleda.

Metodologija razvoja NGOSS sustava:

- poluformalne upute- iterative, business process centric, model‐based - perspektiva ‐ (polu)automatsko preslikavanje specifikacija 

iz pogleda u pogled (MDA) - implementacija predviđa upotrebu tehnologija široko prihvaćenih od IT-industrije te

komercijalnih “off‐the‐shelf” komponenata, COTS

eTOM ‐ specifikaciju poslovnih procesa

procjenu sistemskih procesa i njihove interakcije te procjenu potencijalnih granica

programskih komponenata.

ICSP tvrtka koja pokušava implementirati NGOSS mora implementaciju procesa temeljiti 

na poslovnim aktivnostima koje su kategorizirane u eTOM‐u tj. mora 

koristi isključivo eTOM elemente procesa. 

Ako postoji potreba za nekom aktivnošću koja nije kategorizirana i podržana od strane nekog 

od  eTOM  procesa, tada ICSP treba pokrenuti ugradnju novog  elementa u eTOM standard.

Radni okviri (Frameworks)

NGOSS radni okviri predstavljaju bazu specifikacija/znanja koje se koristi tijekom razvoja N

GOSS usklađenih sustava:

1. Enhanced Telecom Operations Map, eTOM (Business Process  Map) – skup kategoriziranih specifikacija poslovnih procesa  tipičnog ICSP

2. Shared Information/Data Model, SID ‐ opsežne standardizirane i kategorizirane definicije informacija (usklađene s eTOM kategorijama procesa)

3. Technology Neutral Architecture, TNA – tehnološki neutralna specifikacija arhitekture NGOSS sustava

4. Telecom Application Map, TAM – referentna mapa koja sadrži popis kategoriziranih NGOSS aplikacija (usklađeno s eTOM kategorijama procesa)

NGOSS frameworks se koristi tijekom:

- sveobuhvatnog razvoja NGOSS sustava- Realizacija parcijalnih projekata: analiza i optimiziranje poslovnih procesa, odabir

NGOSS komponenata na tržištu, uvođenje SID usklađenog modela u postojeće OSS sustave i dr.

eTOM

- dio TMF‐ovog NGOSS programa - standard za nazivlje, opis i kategorizaciju poslovnih procesa suvremenih  ICSPs- pruža smjernice za modeliranje dinamičkih aspekata eTOM procesa  - eTOM‐om se nastoji obuhvatiti cjelokupni prostor poslovnih aktivnosti 

(Strategy, Operations & Enterprise) tipičnog ICSP - identificiranje novih elemenata procesa i proširenje eTOM‐a je stalno u  tijeku  - eTOM specifikacije procesa su generičke, neovisne o organizaciji tvrtke ICSP-a,

tehnologiji i konkretnim uslugama koje ICSP pruža- eTOM nije model poslovanja ICSP‐a (koje će elemente procesa specificiranih u

eTOM-u i na koji način ICSP koristi ovisi o poslovonoj strategiji ICSP, a ne o eTOM-u)

eTOM jasno razlikuje ŠTO se prodaje (produkt), ŠTO se isporučuje (servis) od toga

KAKO se prodaje i isporučuje (proces i ugovori).

Razlikovanje Servisa i procesa jednog Provider-a

Proces = Ulančani standardni servisi jednog providera

Poslovne aktivnosti eTOM

Poslovne aktivnosti su u eTOM‐u definirane uz pomoć  komponenata/podprocesa

od kojih su sastavljeni  sveobuhvatni, end‐to‐end ‐ E2E poslovni procesi (Process Elements).

Elementi procesa se povezuju kako bi sudjelovali u interakcijama čime se stvaraju tokovi

procesa (Process Flows).

Područje procesa (Process Area) i grupiranje procesa (Process Grouping) u eTOM-u

predstavljaju mehanizme za kategorizaciju elemenata procesa.

eTOM pravi razliku između grupiranja E2E procesa i grupiranja funkcijski povezanih procesa

Nužni standardi za zajedničko razumijevanje

Produkt (VIŠE SERVISA) – Jedan ili kombinacija više SERVISA sa ili bez materijalnog

dobra Produkt je ono što jedan entitet (dobavljač) nudi drugom entitetu (kupcu)

• Može sadržavati

SERVISE, procesirani materijal, HW, SW ili bilo koju kombinaciju navedenog

• Može biti materijalan i nematerijalan

• Ima cijenu

• UVIJEK SADRŽI SERVISNU KOMPONENTU!

SERVIS (VIŠE RESURSA)–

Funkcionalna konfiguracija RESURSA za Funkcionalni set za KORISNIKA

Telekomi razvijaju SERVISE za prodaju UNUTAR proizvoda. Isti SERVIS može biti

uključen u više raličitih proizvoda

•

Mora imati krajnjeg korisnika koji ga  „konzumira”, iako ga sam korisnik ne mora biti svjesta

n

•Predstavlja (pre) konfigurirani (sklopljeni) Funkcionalni set  tehnoloških materijalnih i nemat

erijalnih komponenti  (ITIL – CI – Configuration Items)

• Isporučuje se korisniku pomoću (pre) definiranih poslovnih procesa

• Predstavljen je TROŠKOM (vidi ITIL – Service je trošak)  ‐ unutar proizvoda dobiva cijenu

RESURS (VIŠE DOBAVLJAČA)– INFRASTRUKTURA (fizička i nefizička) koja sama

po sebi nema uporabnu vrijednost za krajnjeg korisnika Resurs predstavlja fizičke i nefizičke

komponente od kojih se gradi SERVIS kao što se mrežni elementi (aktivni i pasivni), IT

platforme i druge tehnološke komponente.

• Koristi za izgradnju jednog ili više SERVISA

• Posjeduje potencijal za isporuku, a koristi se kada je ugrađen unutar korisničkog servisa

• Sastavni je dio  fiksne imovine  telekoma ili se „kupuje” na tržištu od drugog dobavljača

Hijerarhijska dekompozicija procesa

Najbolji način za strukturiranje velike količine sadržaja i detalja je strukturiranje sadržaja na

veći razina ‐ hijerarhijska  dekompozicija

Hijerarhijska dekompozicija procesa (Hierarchical Process Decomposition) je sustavan

pristup modeliranju procesa i iznad razine koja je pogodna za modeliranje tokova procesa

(dinamike)

Cilj dekompozicije je analiza procesa

Dekompozicija se može nastaviti na onoliko (pod)razina koliko je to potrebno (ovisi o

složenosti procesa kojeg dekomponiramo)

Dekompozicija predstavlja statički pogled na procese jer ne nameće nikakve odnose u smislu

slijeda izvođenja elemenata procesa

Dekompozicija omogućava modularniju implementaciju procesa (dekompozicija sugerira

sustavno rješenje!)

Principi specifikacije

eTOM specifikacije obuhvaćaju:

- dekompoziciju procesa (statički odnosi ‐ struktura) - smjernice za modeliranje tokova procesa (dinamički odnosi) - u skladu sa eTOM standardom, sistematizacija poslovnih procesa počinje na vršnoj

razini (razini kompanije) – Level 0 (top‐down princip) 

Level 0 identificira globalna područja procesa i okolinu tvrtke:

- korisnike- dobavljače/partenere- dioničare ‐ shareholders- zaposlenike- i sve ostale zainteresirane stranke – other stakeholders

Sljedeća niža razina ‐ Level 1 sadrži grupe procesa koje su  ugrađene u spomenuta područja

Od Level 1 razine kreće hijerarhijska dekompozicija elemenata  procesa

Za svaki proces se specificiraju sljedeći osnovni elementi: 

- identifikator procesa  - naziv procesa - sažeti i prošireni opis procesa

Dinamički aspekti

eTOM daje smjernice za modeliranje dinamičkih aspekata

- Predviđa se modeliranje tokova procea i interakcija između procesa uz uporabu elemenata SID modela za specificiranje informacija koje se razmjenjuju i sljedećih dijagrama:

Process Flow Diagrams Activity Diagrams (UML) Use Case Diagrams (UML) State Chart Diagrams (UML) Sequence Diagrams (UML)

Zašto nema referentnog modela tokova procesa? Svaki ICSP će implementirati određeni

proces koristeći vlastitu kombinaciju elemenata i procesa i njihovog povezivanja u skladu s

poslovnom vizijom, misijom i ciljanom tržištu.

Što predstavlja model toka procesa?

- veze i interakcije između elemenata procesa u kontekstu nekog procesa više razine.- Analizira se samo jedan (glavni) scenarij (dakle model predstavlja samo djelomični

pogled na cjelokupno ponašanje).

Kako modelirati tokove procesa u skladu s eTOM radnim okvirom?

1. Identificiranje “cross‐functional” procesa (CFP) i elemenata procesa od kojih je sastavljen

2. Specificiranje General Interaction Diagram‐a (identificiranje veza među elementima procesa)

3. Specificiranje Process Interaction Flow (no sequences) ili Process Dynamics Flow diagrama (sequences).

eTOM ‐ Zaključak

SID –Architecture Information

dio NGOSS programa

zajednički, dijeljeni informacijski model

specificira:

- informacijske entitete koje su povezane s poslovnim procesima i na koje ti procesi utječu (osobe, imovina, proizvodi i usluge – “high‐level” koncepti)

- odnose među entitetima - detalje koji dodatno opisuju entitete izražene atributima.

planirani razvoj SID‐a:

specificiranje entiteta vezanih uz rješenje (projektiranje i implementaciju; APIs – „lower-

level“ koncepti) – dijeljeni model podataka

ICSPs i ostali akteri u dohodovnom lancu imaju potrebu za dijeljenjem 

informacija i njihovim zajedničkim razumijevanjem

SID model usmjeren je prema rješavanju te potrebu.

Upotreba standardnog, dijeljenog modela osigurava:

- uniformne specifikacije tokova informacija između procesa, kako u okvirima tvrtke ICSP, tako i između tvrtki i njohovih vanjskih partnera

- zajedničku terminologija bez nepotrebnih varijanti- most između poslovanja koje traži efikasna rješenja i  informacijske tehnologije

pomoću koje se rješenja implementiraju.

Principi modeliranja

Modeliraju se dvije vrste entiteta (“stvari”):

- koje imaju identifikator (mogu se jednoznačno identificirati) - koje imaju samo vrijednost (služe za opis prve vrste)

Model obuhvaća:

- kontekst i uloga entiteta - stanje i životni ciklus entiteta (opcionalno) - odnosi među entitetima: nasljeđivanje, asocijacije, agregacije

Za modeliranje se koristi UML.

SID model obuhvaća informacijske entitete koji se koriste za:

- modeliranje poslovanje i poslovnih procesa (SID Business View)  (GB922)- specifikaciju sustava (SID System View) (GB926)

Entiteti su organizirani po domenama (Level 0):

- SID Business View Domains (8 domena) - SID System View domains. (8+1 domena) (osam domena iz SID  Business View

uključeno je i u SID System View u kojem je  dodana domena Architecture).

Modeliranjem podataka na implementacijskoj razini (SID Implementation

View) bavi se OSS/J.

SID na osnovnoj razini Level 0 sadrži 8 domena (6 se poklapa s NGOSS domenama).

TNA (Technology Neutral Architecture) – Interaction Architecture

TNA je apstraktna arhitektura. Postoje konkretne implementacijske arhitekture za 

raspodijeljene sustave koje su u skladu sa TNA.

NGOSS razlikuje Technology Neutral Architecture, TNA (upotreba tehnoloških neutralnih

koncepata) od Technology Specific Architectures, TSA (upotreba koncepata specifičnih za

jednu ili više tehnologija)

Osnovna zadaća TNA je osigurati međudjelovanje u NGOSS sustavima – TNA architecture

= Interaction architecture.

Elementi TNA arhitekture su specificirani metamodelom.

• Contract: temelj za interoprabilnost u NGOSS sustavu

• NSS GOComponent: predstavlja standardan način za pakiranje NGOSS  funkcionalnosti

• NGOSS Shared Information: informacije koje se razmjenjuju između 

NGOSS komponenta

• NGOSS Identifier: predstavlja standardni način za jednoznačnu 

identifikaciju NGOSS elemenata

• NGOSS Policy: predstavlja standardizirani način za kontroliranje ponašanja 

NGOSS komponenata i procesa

• NGOSS Interaction: predstavlja interakciju različitih NGOSS elemenata i 

prema tome određuje ponašanje

• Termination: koristi se za definiranje operacija iz NGOSS ugovora

• NGOSS Extensible Element – apstraktni entitet od kojeg nasljeđuju ostali 

elementi metamodela

NGOSS ugovor

• Specifikacija koja se pridružuje sučelju na temelju koje se klijent  povezuje s komponentom

koja implementira to sučelje

• Omogućava upravljanje servisima te registriranje i pozivanje servisa

• Specifikacije iz ugovora mogu se koristiti za održavanje i administracije sučelja tj.servisa

koji se preko njega pruža

• Specifikacije iz ugovora mogu se koristiti kako bi se osiguralo honoriranje u slučaju

neispunjavanja vanjskih obaveza (SLA)

5. Aplikacijski moduli informacijskog sustava mrežnih operatora

TAM (Telecom Application Map) ‐ The Application Framework

Vrste aplikacijskih modula mrežnih operatora:

- Billing sustav- CRM sustav- Web sustav prodaje i marketinga- ERP sustav- HrNet- WWMS – Workflow and Workforce- T spot – repozitorij prodajnih informacija- ENG – network management aplikacija

Application Framework ‐ osmišljen je za upotrebu cijelog spektra  dionika u lancu vrijendosti

telekomunikacijskog softvera

Može se koristiti za različite funkcije i omogućava zajednicama operatora i dobavljača širom

svijeta da imaju zajednički referentni okvir u opisu njihovih trenutačnih i budućih potreba i

namjera.

Predstavlja zajednički jezik za IT zajednice koje određuju, nabavljaju, oblikuju i prodaju

sustave.

Omogućuje logičnu grupaciju aplikacija, a zatim opisuje funkcionalnost svake aplikacije.

Zajedničkim jezikom omogućava komunikaciju između dobavljača softverskih aplikacija

(vendora) i naručitelja (service provideri).

TAM omogućava prilagodbu procesa i  aplikacija koje trebaju stupiti u interakciju kako 

bi se omogućili određeni poslovni procesi.

Vrste aplikacijskih modula mrežnih operatora

Billing sustav

• Sustav za naplatu (billing sustav) sadrži:

- aplikacije za upravljanje podacima o korisnicima- prikupljanje podataka o korištenju usluga- izračun cijene korištenih usluga- kreiranje računa za naplatu- izračunava troškove usluga prema drugim  mrežnim operaterima

• Svrha uvođenja billing sustava:

- povećanja kvalitete usluga za korisnike (poslovni i  privatni)- povećanje učinkovitosti poslovnih procesa- unapređenje kvalitete informacijskoga sustava  mrežnog operatera- povećanja sposobnosti rada sustava- integrirano sadržavanje svih poslovnih procesa i funkcionalnosti koje su potrebne za

učinkovito i efektivno odvijanje poslova iz domena prodaje i naplate usluga mrežnog operatera.

• E‐Račun

- Račun umjesto fizičkim putem (sandučić) dolazi na e-mail, Moj Telekom portal ili na Internet bankarstvo korisnika.

- Veća privatnost korisnika s obzirom da je puno teže pristupiti e-računu od fizičkog te je izbjegnuto kašnjenje istog uzrokovano vanjskim utjecajima.

- Loyality program- Mobilno plaćanje

CRM sustav

CRM ‐ Customer Relationship Manager, skupa alata za upravljanje poslovanja i odnosa sa

klijentima

Omogućava praćenje rada sa klijentima, pisanje  ponuda, ugovora ili narudžbi

Jednostavnije praćenje rada svih djelatnika, te  istovremeno ubrzava rad s klijentima

Prednost uvođenja CRM sustava odnosi se na potpunu povezanost klijenata sa svim procesim

a

Neke od važnijih karakteristika i prednosti CRM aplikacije:

- višestruko smanjuje ulaganje u slične desktop software za koje su potrebne  licence- nije potrebno ulaganje u hardware- dostupnost s bilo kojeg računala

- evidencija klijenata- praćenje radnji s klijentima- upisivanje narudžbi i njihovo pojedino pregledavanje za svakog klijenta- unošenje ugovora- izrada ponuda- modul za vođenje članova i plaćanje članarina- evidencija pacijenata- rezervacija termina za pregled- vođenje zdravstvenih kartona- ispis i slanje ugovora, ponuda i drugih dokumenata direktno klijentima- kreiranje drugih administratora i voditelja- praćenje svakog voditelja zasebno i sav njegov rad sa klijentom- upisivanje notesa radi lakšeg praćenja rada sa klijentom- neograničeno upisivanje notesa, ponuda, ugovora i sličnih dokumenata- napredni izvještaji- izvještaji po agentu ili voditelju i njegov radni učinak- izvještaji ponuda, ugovora i narudžbi po datumima ili klijentu- detaljni izvještaji samo po jednom klijentu radi lakšeg praćenja poslovanja sa 

klijentom- razni grupni izvještaji- modul za planiranje poslovanja i radnih zadataka- praćenje izvršenja radnih naloga za svakog agenta, voditelja ili administratora - modul za upravljanje agentima, voditeljima poslovnica ili timovima

• Mogućnosti rada CRM sustava:

- Cloud Computing tehnologija smanjuje troškove uz  trenutnu dostupnost- jednostavnost korištenja- isplativost zadržavanja postojećih kupaca- automatizacija poslovnih procesa- sigurnost vaših podataka- koordinacija i povezivanje svih odjela u poduzeću - bolji uvid, analiza i segmentacija podataka

Web sustav prodaje i marketinga

Sustav online naplate ‐ virtualni POS sustav  koji korisniku omogućava online naplatu

proizvoda i usluga putem najsuvremenijih sigurnosnih metoda.

Osnovna funkcija usluge je funkcioniranje kao  poveznica između Web rješenja s bankama 

koje omogućavaju kartično plaćanje i debitnih  kartica iz bilo kojeg dijela svijeta

Neke od glavnih karakteristika su:

- Automatska naplata i predautorizacija- Rezervacija sredstava- Link za naplatu- Izbor banaka- Pregled transakcija- Povrat sredstava- Definiranje plaćanja na rate- Statistike i izvještaji - Administratori sustava

Primjer PayWay sustav HT-a i WebShop

ERP sustav

ERP sustav (Enterprise Resource Planning System) je vrsta poslovnog softvera koji

podržava odvijanje mnogih operativnih procesa poduzeća u poslovnim područjima.

Predstavlja visoko integrirani, aplikacijski softverski  paket koji podržava rad integriranoga

informacijskog sustava u praksi

Dva osnovna cilja:

1. podržavanje poslovnih procesa u cilju veće efikasnosti  obavljanja pojedinih poslovnih aktivnosti i poslovnog sustava u cjelini

2. osiguranje potrebnih informacijskih podloga za uspješno  upravljanje složenim poslovnim sustavima.

HrNet sustav

Sustav za upravljanje ljudskim potencijalom i sustav nagrađivanja za velike poslovne sustave 

temeljen na cloud infrastrukturi HT‐a.

Svaki obračun plaće ili bonusa, zahtjev za  godišnji, putni nalog ili kadroviranje te  praćenje

edukacija radnika obrađuje se kroz sustav

Održavanje i podrška korisnicima

• Moduli aplikacije:

- Upravljanje organizacijskom strukturom i katalogom poslova - Kadrovska evidencija - Sustav nagrađivanja i obračun plaće - Sustav obračuna honorara i drugog dohotka - Upravljanje poslovnim putovanjima - Upravljanje sustavom zapošljavanja - Upravljanje i planiranje školovanja i treninga - Upravljanje učinkom - Upravljanje kompetencijama - Upravljanje karijerom - 360º feedback

• Dodatne mogućnosti:

- Integracija svih procesa i podataka unutar jednog sustava - Podržavanje specifičnih zahtjeva - Brza implementacija   - Mapiranje podataka (lokalni / globalni podaci) - Self Service (pristup za managere, specijaliste, asistente i  zaposlenike) - Višejezičnost  (na nivou podataka i korisničkog sučelja) - Usklađenost sa zakonskom regulativom  (gotove verzije za  Hrvatsku, Srbiju,

Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu)- Povezivanje s drugim poslovnim sustavima (SAP, Navision i drugi

ERP sustavi, Active directory i dr.) - Internet tehnologije

WWMS – Workflow and Workforce Management aplikacija

• Sustav   za   izvedbu   tehničkih   procesa   i    ostvarivanje   usluga

• Ravnomjerno   raspoređivanje   tehničkih   i    ljudskih   resursa

ENG – network management aplikacija

Sustav  upravljanja mrežom

Upravljanje mrežom je organizacija, praćenje i  upravljanje aktivnostima i resursima unutar 

telekomunikacijske mreže kako bi se ostvario  nivo kvalitete usluge koji je prihvatljiv 

korisnicima mreže uz nivo cijene usluga koji je  prihvatljiv vlasnicima mreže.

Ti zahtjevi mogu biti isto tako utvrđeni u procesu

analize, ali mogu potjecati i iz faze definicije problema.

Rezultat je detaljni projekt sustava. Projekt definira sve

logičke komponente sustava, potrebna sredstva i načine njihove fizičke realizacije, te procedure

korištenja informacijskog sustava.

Primjer linearnog životnog ciklusa IS a‐ – 5. Faza

Ova se faza obično sastoji iz dva dijela: razvoja i implementacije.

– Razvojem nazivamo fazu izrade pojedinačnih programa

(podsustava), i inicijalizacije (prvog punjenja) baze podataka.

Pojedinačni programi testiraju se, i to uz sudjelovanje korisnika sustava.

– Implementacijom smo nazvali fazu ujedinjavanja pojedinačnih

programa (podsustava) u jedinstven informacijski sustav.

Rezultat ove faze je implementiran sustav koji radi.

Finalizira se rad na dokumentaciji sustava, i izrađuju upute za korisnike sustava.

U toku razvoja i testiranja sustava, korisnik je upoznao

procedure korištenja sustava, tako da može otpočeti s njegovim (probnim) korištenjem.

Primjer linearnog životnog ciklusa IS a‐ – 6. Faza

Po implementaciji, informacijski sustav je u principu

završen (izrađen). Međutim, u informatici postoje (barem) dvije "heretičke" izreke, i to:

– Svaki program ima grešaka (ili barem nedostataka).

– Ne postoji posljednja (tj. najbolja) verzija programa.

Održavanje prati informacijski sustav u cijelom vijeku njegova postimplementacijskog trajanja.

Složenost (težina) održavanja sustava zavisi od nekoliko faktora, i to prije svega od:

kvalitete izrade sustave, kvalitete dokumentacije i stalnosti okoline.

Problemi linearnog pristupa

Temeljna osobina linearnog ciklusa jest da se sve

aktivnosti odvijaju po striktno utvrđenom redoslijedu.

Prethodna faza treba biti dovršena prije nego otpočne slijedeća faza, a nijedna faza se ne ponavlja.

U svakoj fazi vrši se dalja obrada rezultata iz prethodne

faze, a rezultat te obrade razrađuje se (detaljizira) u slijedećoj fazi.

Drugi uzrok teškoćama u primjeni linearnog ciklusa

može biti i neiskustvo korisnika (odnosno tehnologa) sustava ili projektanta sustava.

Evolucijski pristup

Prema evolucijskom ciklusu, razvoj sustava odvija se po pojedinim funkcijama sustava.

Rad može otpočeti nekom jednostavnijom (i dobro poznatom) funkcijom, ili pak nekom od

funkcija za koje se smatra da bi mogle biti kritične u kontekstu razvoja cjelokupnog sustava.

Važna odlika evolucijskog pristupa jest da rad na razvoju pojedinačne funkcije sustava ujedno služi

definiranju samoga problema.

Dakle, korisnik odnosno tehnolog i projektant sustava uče putem rada što bi i kako bilo dobro

uraditi.

Pritom, saznanja i iskustva stečena u informatizaciji jedne funkcije sustava daju osnovu

za utvrđivanje i razvoj daljih funkcija informacijskog sustava.

Kod evolucijskog pristupa razvoju informacijskog sustava, svakim (uspješnim)

korakom informacijski se sustav proširuje odnosno dograđuje.

Rad na razvoju sustava nastavlja se sve dok se ne iscrpe potrebe ili mogućnosti dalje

informatizacije (automatizacije) funkcija danog sustava.

Prototipiranje

IZRADA PROTOTIPA (Prototyping)

Pojava u softverskom inženjerstvu ranih 80 tih ‐Na početku skup, vremenski zahtjevan iterativan proces

Učinkovit način razumijevanja sustava i potreba korisnika komunikacijska‐ pomoć između

analitičara i korisnika

Nakon nekoliko iteracija analitičari bolje razumiju probleme sustava, a korisnici dobiju bolju ideju o

izgledu budućeg sustava