razvoj informacijskih sustava skripta
TRANSCRIPT
VELEUČILIŠTE U RIJECI Poslovni odjel Studij Informatike
RAZVOJ INFORMACIJSKIH SUSTAVA
Skripta
Predavač: Miro Frančić, dipl. Ing.
2
SUSTAV
SUSTAV
Uređeni poredak međuzavisnih elemenata povezanih u cjelinu po nekom planu za postizanje određenog cilja.
• Fizički dijelovi • Ulazi i izlazi
• Procesi
• Upravljački postupci (planiranje, organizacija, upravljanje i nadzor)
OBILJEŽJA SUSTAVA
‐ Razlog postojanja ‐ Podsustavi ‐ Opseg sustava ‐ Okolina ‐ Ulazi ‐ Izlazi ‐ Sučelja ‐ Ograničenja
ZAHTJEVI NA SUSTAV
Prilagodljiv okolini ‐ Osigurava stabilnost i dugotrajnost
Upravljiv ‐ Željeni izlaz postiže se promjenama ulaznih veličina ili strukture sustava
ORGANIZACIJSKI (POSLOVNI) SUSTAV
Složeni sustav koji sadrži tehničke i ljudske podsustave ‐ Poduzeće ‐ Ustanova ‐ Razne udruge i organizacije
INFORMACIJSKI SUSTAV
Podatak: ‐ Sirova činjenica ‐ Predstavlja istinu iz realnog svijeta ‐ Sam za sebe ima malo ili nikakvo značenje
Informacija: ‐ Interpretacije podatka ‐ Podatak obrađen u smislenom kontekstu (pročišćen i organiziran) ‐ Subjektivnog značenja u kontekstu primatelja
3
INFORMACIJSKI SUSTAV – sustav za upravljanje informacijama važnih za organizaciju i društvo ‐ Sustavi podržani računalom ‐ Sustavi koji se ne oslanjaju na računala
Svrha:‐ Prikupljanje ‐ Obrada ‐ Pohranjivanje ‐ Distribucija INFORMACIJA.
ZNAČAJKE INFORMACIJSKOG SUSTAVA
‐ Dio organizacijskog (poslovnog) sustava ‐ IS sadrži znanje o organizaciji koju podržava (know‐how) ‐ Visoka ovisnost organizacije o IS‐u ‐ Ponašanje uvijek definirano pravilima i ograničenjima postavljenim od strane korisnika ‐ Složena okolina koju je teško u potpunosti definirati što ima za posljedicu složeno sučelje s okolinom ‐ Opseg i složenost podataka ‐ Složene veze između ulaza i izlaza
UPRAVLJANJE I RAZINE IS‐a
POSLOVNI SUSTAV
UPRAVLJANJE POSLOVNIM SUSTAVOM
‐ Proces usuglašavanja sustava i nadsustava ‐ Sustav ima svoje mogućnosti i ciljeve ‐ Nadsustav ima zahtjeve za robom i/ili uslugama
STRATEGIJA – usuglašava zahtjeve i mogućnosti, definira dugoročne ciljeve organizacije i stvara dugoročne planove (priprema za budućnost) TAKTIKA – uspoređuje ciljeve s aktualnim stanjem i stvara planove za ostvarenje tih ciljeva (srednjoročno planiranje) OPERATIVA – realizira taktičke planove kroz poslovne aktivnosti
4
TIJEK INFORMACIJA
OBILJEŽJA INFORMACIJA
UTJECAJ ODLUKA
5
RAZINE PLANIRANJA
STRATEGIJA TAKTIKA OPERATIVA
VREMENSKI INTERVAL PLANIRANJA
VIŠE GODINA (UOBIČAJENO 3‐5)
MJESEC TROMJESEČJE GODINA
SVAKODNEVNO
OPSEG PLANIRANJA CIJELA ORGANIZACIJA GRUPE POSLOVA POJEDINAČNI POSAO
OBILJEŽJA INFORMACIJA
PRILAGODBE PROBLEMU ‐Vanjske ‐Manje ažurne Više predvidive
OBJEDINJENE INTERNE POVJESNE AŽURNE
PRILAGOĐENE POSLU PRECIZNE TRENUTAČNE
PREDVIĐANJE VISOKO SREDNJE SUBJEKTIVNE ODLUKE
MALO, PRAĆENJE PRAVILA
STRUKTURURANOST RADA
MALA SVAKI PROBLEM ZASEBAN
PROCEDURALNA (DEFINIRANE PROCEDURE)
VISOKA (PONAVLJAJUĆA)
RAZINE IS‐a PREMA UPRAVLJANJU
INFORMACIJSKI SUSTAV
INFORMACIJE, KADA KORISNICI UPRAVLJANJE
Transakcijski Obrada podataka, Dnevno
Niže poslovodstvo Operativno
Upravljački Zbirne, periodički Srednje poslovodstvo Taktičko (trendovi)
Za potporu odlučivanju Sintetizirane, ''ad hoc'' Više poslovodstvo, uprava
Strateško (''što ako'',...)
RAZVOJ IS‐a
CILJEVI
Izgraditi sustav koji: ‐ Radi ‐ Pouzdan ‐ Stabilan ‐ Zadovoljava poslovne ciljeve rema zahtjevima korisnika ‐ U prihvatljivom vremenskom periodu ‐ U okviru planiranih troškova
PROBLEMI
‐ Prekoračenje planiranog vremena i budžeta ‐ Neispunjenje zahtjeva korisnika ‐ Nepouzdanost, nesigurnost ‐ Složen u primjeni ‐ Neprilagodljiv promjenama poslovnog sustava
6
KVALITETA IS‐a
‐ Pristup razvoju ‐ Tehnička osnovica ‐ Programska oprema ‐ Organizacijska razina poslovnog sustava ‐ Korisnici
KONCEPT RAZVOJA IS‐a
RAZVOJNI CIKLUS INFORMACIJSKOG SUSTAVA
‐ Dio životnog ciklusa informacijskog sustava ‐ Vremensko razdoblje između donošenja formalne odluke o razvoju i formalne isporuke ili formalnog
prekida razvoja o Razvoj se odvija tijekom razvojnog ciklusa o Razvojni ciklus je vremenski ograničen o Pokretanje i završetak razvojnog ciklusa rezultat su formalnih odluka
ŽIVOTNI CIKLUS IS‐a
• PLANIRANJE
• ANALIZA
• OBLIKOVANJE
• IZRADA
• UVOĐENJE
• KORIŠTENJE I ODRŽAVANJE
• NOVI RAZVOJNI CIKLUS
7
PLANIRANJE (zašto?)
‐ Određivanje poslovnih ciljeva ‐ Definiranje projekata ‐ Utvrđivanje prioriteta ‐ Studija izvedivosti (feasibility study) ‐ Izrada plana rada ‐ Definiranje resursa
Ø Poslovni cilj, projekti, plan informatizacije, konceptualni model poslovnog sustava na najvišoj razini (Business model), gruba struktura budućeg IS‐a
ANALIZA (što, tko, kada, gdje)
‐ Ustanovljavanje okoline i posebnih zahtjeva ‐ Opis postojećeg IS‐a ‐ Detaljni opis zahtjeva na IS (zahtjevi korisnika)
Ø Model poslovnog sustava, prijedlog novog sustava
OBLIKOVANJE (kako)
‐ Izrada modela IS (pogled projektanta) ‐ Razrada rješenja (pogled izvođača)
o Fizičko oblikovanje o Dizajn arhitekture sustava, sučelja, baze podataka...
Ø Tehnička specifikacija sustava
IZRADA
‐ Izgradnja baze podataka ‐ Programiranje procesa (funkcija) ‐ Testiranje ‐ Integracija
Ø Funkcionalni sustav, tehnološki opis (dokumentacija)
UVOĐENJE
‐ Instaliranje sustava ‐ Edukacija korisnika ‐ Punjenje podataka
Ø Informacijski sustav u primjeni
8
KORIŠTENJE I ODRŽAVANJE
‐ Intervencije zbog naknadno uočenih grešaka ‐ Manje izmjene zbog poboljšanja performansi ili prilagodbe načinu uporabe ‐ Proširenja (dogradnje) u skladu s novim zahtjevima
Ø Informacijski sustav u primjeni
NOVI RAZVOJNI CIKLUS
‐ Kontinuirano preispitivanje sustava ‐ Veće izmjene uslijed promjena u poslovanju
Ø Novi projekti
INŽINJERSKI PRISTUP RAZVOJU IS‐a
PROJEKT RAZVOJA IS‐a
‐ Poduhvat (skup aktivnosti) za izgradnju informacijskog sustava ‐ Definiran projektnim zadatkom ‐ Izvodi ga projektni tim stručnjaka različitog profila ‐ Za složene sustave može se definirati više projektnih zadataka ‐ Projektni zadataka definira se analizom poslova cijelog sustava ‐ Definiranje projektnog zadatka
PROJEKT RAZVOJA IS‐a
• IDEJNI – strateško planiranje (koncept) (BSP)
• GLAVNI – detaljni opis poslovnih podataka i funkcija (SDM)
• IZVEDBENI – realizacija pojedinih dijelova IS‐a (aplikacije) – ovisno o tehničkoj osnovici
SISTEMSKO (SUSTAVSKO) INŽENJERSTVO
‐ Skup formaliziranih metoda, ideja i postupaka orijentiranih na projektiranje, izgradnju i razvoj organizacijskih sustava s posebnom pažnjom na informacijskoj i procesnoj komponenti uz poštivanje komponenti upravljanja i nadzora.
PROGRAMSKO INŽENJERSTVO (software engineering)
‐ Sustavni pristup razvoju, korištenju i održavanju programskih proizvoda ‐ Obuhvaća sve aspekte izrade programske opreme
o Poslovi za oblikovanje i razvoj programske opreme o Primjena prikladnih alata i tehnika tijekom cijelog procesa razvoja o Analiza i specifikacija postupka za programiranje o Izrada programa o Pisanje dokumentacije o Testiranje, mjerenje, ....
9
‐ Programska oprema (software) o Programi, programski jezici, operativni sustavi,... o Dio računalnog sustava koji nema fizikalnih dimenzija o Pripadajuća dokumentacija
‐ Aplikacija o Program za određenu namjenu o Rješenje poslovnog područja
‐ Informacijska tehnologija o Oprema ili tehnika korištenja za upravljanje informacijama o Obuhvaća računalnu (hardver, softver) i telekomunikacijsku tehnologiju
‐ Strukturirano programiranje o Proceduralni jezici (kraj '60‐ih)
‐ Strukturirani dizajn o Hijerarhijska struktura programske opreme (moduli) (kraj '70‐ih)
‐ Strukturirana analiza o Odvajanje logičkog od fizičkog opisa informacijskog sustava (početaka '80‐ih)
INFORMACIJSKO INŽENJERSTVO
Sustavna primjena prikladnog skupa metoda, tehnika i alata u procesu razvoj informacijskog sustava (metodika). Metoda:
‐ Smišljen i organiziran skup pravila i postupaka za postizanje određenog cilja o Preskriptivna (propisuje) o Najčešće usmjerena jednoj vrsti aktivnosti o Definira primjenu tehnika i njihovog povezivanja
Tehnika: ‐ Skup precizno određenih procedura za provođenje standardne zadaće ‐ Definira način provođenja određenog postupka i dokumentiranja rezultata ‐ Način na koji se provodi određena aktivnost razvojnog procesa
Alat (tool): ‐ Sredstvo, pomagalo koje se koristi pri razvoju IS‐a
METODIKA
‐ Intelektualni alat ‐ Propisuje i određuje moguće načine rješavanja posla koji moraju biti formalizirani ‐ Skup metoda i tehnika ‐ Razrađen ''recept'' a postizanje cilja
KOMPONENTE METODIKE
‐ Faze i koraci (podfaze) ‐ Zadaci za svaki korak ‐ Projektna dokumentacija ‐ Priručnik za korištenje odabranih metoda tehnika i alata ‐ Utvrđen način upravljanja projektom i nadzora projekta
10
CILJ METODIKE
‐ Formalizirati razvoj IS‐a ‐ Omogućiti sustavni postupak razvoja ‐ Osigurati nadzor s ciljem ranog uočavanja grešaka ‐ Uspostaviti komunikaciju između sudionika uključenih u izgradnju IS‐a ‐ Formalizirati izvješćivanje o statusu ‐ Isključiti ad hoc rješenja uspostavom razvojne strategije ‐ Osigurati učešće korisnika radi što potpunije analize poslovanja
IZBOR METODIKE
‐ Da li je određena metodika najbolji način rješavanja problema? ‐ Da li izbor metodike ovisi o projektantu, problemu ili o jednom i drugom? ‐ Gdje projektiranje počinje, a gdje završava? ‐ Kako mora izgledati izlazni rezultat projektiranja? ‐ Koje aktivnosti treba obaviti tijekom projektiranja? ‐ Da li postoji mogućnost izbora aktivnosti i njihovog redoslijeda? ‐ Prisutnost u praksi. ‐ Kadrovi koji poznaju metodiku.
NEKE KOMERCIJALNE METODIKE
‐ AD/Cycle (Application Development Cycle) – IBM ‐ SDM (Systems Development Method) – IBM ‐ BSP (Business System Planning) – IBM ‐ CASE*Method – Oracle ‐ IEM (Information Engineering Methodology) – James Martin Associates
KOMERCIJALNE METODIKE – OSOBINE
‐ Namijenjene analizi i oblikovanju. Rijetko podržavaju sve faze životnog ciklusa. ‐ Rjeđe podržane odgovarajućim alatima (CASE) za upravljanje i projektiranje. ‐ Preporučene aktivnosti nisu uvijek primjenjive u konkretnom slučaju. ‐ Alternativa:
Koristiti vlastita iskustva ili konzultanata i prilagođavati stvarnim situacijama uz maksimalno poštivanje metodologije gdje god je moguće.
Nema najbolje metodike. Bitno je odabrati onu koja će najbolje odgovarati organizaciji u kojoj se primjenjuje.
SUVREMENE METODIKE
‐ Izgradnja IS‐a s vrha (TOP‐DOWN) ‐ Odvojenost poslovnih zahtjeva od tehničkih specifikacija ‐ Usklađenost analize podataka i procesa ‐ Fazni pristup ‐ Metodološka usklađenost arhitekture i aplikacija ‐ Standardna dokumentacija na računalu ‐ Uključenje korisnika
11
DEFINIRANJE APLIKATIVNOG RJEŠENJA
APLIKATIVNI SOFTVER – APLIKACIJA
‐ Softversko rješenje korisničkih zahtjeva ‐ Izrada aplikacije ovisi o
o Razvojnom okruženju (DBMS, programski alat) o Klijent/server arhitekturi
‐ Dizajn aplikacije – zajedničke postavke neovisno o DBMS
RAZVOJNO OKRUŽENJE
‐ Jezici treće generacije C++, COBOL, ADA, BASIC, PL1
‐ Jezici četvrte generacije Oracle alati, CSP
KLIJENT/SERVER ARHITEKTURA
Dvoslojna: ‐ Server – baza podataka ‐ Klijent – korisnička aplikacija
Troslojna: ‐ Server baze podataka ‐ Server zajedničkih aplikacija ‐ Klijent – specifične aplikacije konkretnog korisnika
APLIKACIJA KLIJENT
‐ Radi s redovima iz tabele ‐ Sadrži korisničko sučelje (Interface)
o Karakter sučelje (tekstualno) o GUI (Graphical User Interface)
‐ Izvršava logiku aplikacije (pravila poslovanja) ‐ Kontrolira ispravnost ulaznih podataka ‐ Traži podatke sa servera baze podataka ‐ Aspekt korištenja
o Korisnici unose, pretražuju i analiziraju podatke ‐ Aspekt razvojnog okruženja
o Unos i direktna obrada podataka korištenjem formi o Izrada upita o Izrada izvještaja korištenjem alata za razvoj aplikacija
UNOS PODATAKA Preko formi koje omogućavaju:
‐ Automatsku provjeru pravila integriteta ‐ Izbor dozvoljenih vrijednosti u slučaju neispunjenja pravila integriteta iz ponuđene liste dozvoljenih
vrijednosti ‐ Prikaz uputstava za rad (online help)
12
DIREKTNA TRANSAKCIJSKA OBRADA
OLTP (Online Transaction Processing) ‐ Dodavanje novih podataka u bazu (novi redak tabele) ‐ Ažuriranje (promjena) vrijednosti atributa u postojećim redovima tabele
Aplikacija šalje zahtjev serveru, server ažurira bazu, zapisuje transakciju i vraća poruku o uspješnosti izvršenja transakcije.
OSNOVNI OBJEKTI APLIKACIJE
‐ Menu (Izbornik) o Scenario odvijanja aktivnosti budućeg korisnika aplikacije o Definira mogući redoslijed odvijanja operacija
‐ Forma o Obrasci za unos i prikaz podataka iz baze
‐ Upit o Zahtjev za prikazom sadržaja baze podataka
‐ Izvještaj o Prema zahtjevu korisnika posebno strukturiran prikaz podataka iz baze
DODAVANJE MENU‐a
‐ Kratki naslov na vrhu ‐ Kretanje kroz aplikaciju realizirati hijerarhijom menija ‐ Izbor prikazati na jednom ekranu ‐ Grupirati liste mogućih izbora ‐ Mogućnost izlaska iz menija bez izbora bilo koje opcije ‐ Za komande brisati jasne, opće prihvaćene riječi (POTVRDI, ODUSTANI) ‐ Korisniku ponuditi listu komandi
DEFINIRANJE FORMI
Općenito: ‐ Svaka forma mora imati naziv ‐ Na formi dati samo ono što korisniku treba ‐ Grafički izbalansirati (simetričnost) ekranski prikaz ‐ Označiti u kojoj se formi korisnik nalazi ‐ Omogućiti mala i velika slova ‐ Među paragrafima definirati prazni redak ‐ Tekst poravnati na lijevu stranu
Tabele i liste: ‐ Redovi i kolone u listama označiti imenima ‐ Tekst u kolonama poravnati lijevo, a brojeve desno ‐ Ostaviti prored nakon svakog četvrtog reda ‐ Između kolona ostaviti barem dva prazna mjesta
13
Naglašavanje: ‐ Ne pretjerivati ‐ Blinkanje i zvuk koristiti kao upozorenje (alert) ‐ Naglašavanjem teksta istaknuti posebno značenje (Početak nove grupe artikala, Nova organizacijska
jedinica) ‐ Pažljivo koristiti boje ‐ Dosljedno koristiti način prikaza i naglašavanja
Unos podataka: ‐ Izgled forme uskladiti s izgledom ulaznog dokumenta ‐ Polja grupirati i dodijeliti im nazive ‐ Izbjegavati unos poznatih podataka (današnji datum) ‐ Omogućiti help na nivou polja ‐ Omogućiti slobodno kretanje među poljima ‐ Omogućiti korisniku da odustane od unosa ‐ Forma je jedinica prijenosa podataka (kroz jednu formu unijeti logičnu grupu podataka)
14
CASE ALATI
CASE (Computer Aided Software Engineering)
‐ Skup pomagala kojima se projektira i izgrađuje IS ‐ Jedan od čimbenika razvoja IS‐a
o Poslovni sustav o Metodologija razvoja IS‐a o Projektant IS‐a o CASE alat
ORACLE CASE Designer/2000 Bpwin (Business Process Windows) ERwin Magi CASE EasyCASE System Designer S‐Designer ADW (App. Development Workbench) Rational
KARAKTERISTIKE CASE ALATA
‐ Ugrađene metode i tehnike (metodologija) ‐ Posjeduju jaku grafiku za prikaz modela ‐ Sadrže riznicu (repozitorij) podataka o onformacijskom sustavui
o Baza podataka informacijskog sustava
ZAŠTO CASE ALATI?
‐ Povećanje produktivnosti projektanata ‐ Bolja kvaliteta projektnog rješenja ‐ Standardizacija rada projektnog tima ‐ Integracija pojedinačnih rezultata rada svakog člana tima korištenjem zajedničkog repozitorija ‐ Ugrađene najnovije verzije metoda i tehnika – prate razvoj metoda projektiranja ‐ Dokumentiranje sustava
PODJELA CASE ALATA?
CASE toolkit ‐ Automatizacija jedne ili više faza životnog ciklusa IS‐a (planiranje, analiza, oblikovanje,
implementacija). CASE workbench
‐ Podržava cijeli životni ciklus (model organizacije IS‐a, razvoj, implementacija)
CASE workbench – komponente
• Upper CASE (gornji) – podrška planiranju razvoja
• Middle CASE (srednji) – podrška analizi i oblikovanju
• Lower CASE (donji) – podrška izradi
15
GENERATORI APLIKACIJA
Nisu CASE alati osim ako: ‐ Opis sustava pohranjuju za ponovno korištenje ‐ U modeliranju podataka kreću od ER modela ili relacijskog modela ‐ Posjeduju rječnik podataka (riznica, repozitorij) ‐ Imaju bazu znanja za oblikovanje programa
INTEGRIRANI CASE (ICASE)
‐ Uz prethodno, sadrži i podršku POVRATNOG INŽENJERSTVA o Rekonstrukcija logičkih modela informacijskog sustava iz pohranjenog programskog koda
(model procesa) i baze podataka (model podataka) ‐ Nema široku primjenu
UPORABA CASE ALATA
‐ CASE ne omaže ako ne znamo projektirati ‐ Odabrati CASE koji najbolje odgovara problemu ‐ Pomaže profesionalcima ali ne priučenim informatičarima ‐ Koristiti CASE kad smo spremni sve učiniti i bez njega
KORISTI CASE ALATA
‐ Dokumentacija ‐ Komunikacija ‐ Ugrađena znanja ‐ Integracija ‐ Produktivnost ‐ Kvaliteta
16
SUSTAV
Uređeni poredak međuzavisnih elemenata povezanih u cjelinu po nekom planu za postizanje određenog cilja.
• Fizički dijelovi • Ulazi i izlazi
• Procesi
• Upravljački postupci (planiranje, organizacija, upravljanje i nadzor)
Cilj sustava – transformacija različitih vrsta ulaza u izlaz
STRUKTURA SUSTAVA
‐ Složeni sustav sastoji se od elementarnih sustava – podsustava ‐ Granica sustava – obilježje koje definira i opisuje oblik sustava ‐ Okolina (okruženje sustava) – sve izvan granica sustava (podsustava) ‐ Sučelja – međusobna djelovanja i veze među podsustavima – nastaju na granicama podsustava
Matrica veza ‐ Prikaz veza među elementarnim sustavima ‐ Maksimalan broj veza: n(n‐1) ; (svaki podsustav vezan sa svakim osim sa samim sobom) ‐ Minimalan broj veza: n‐1 ‐ Veći broj veza:
o Kruća struktura, sustav manje fleksibilan, slabija funkcionalnost ‐ Manji broj veza:
o Lakše prilagodljiv promjenama, bolja funkcionalnost
Martica strukture sustava ‐ Prikaz veza među podsustavima i veza podsustava s okruženjem ‐ Sastoji se od 4 submatrice
o Struktura okruženja O – slabo definirana zbog nedovoljnog poznavanja veza s okruženjem o Veza između sustava S i okruženja O –matrica stupac – sadrži veze koje izlaze iz sustava o Veza između okruženja O i sustava S ‐ matrica redak‐ veze koje iz okruženja ulaze u sustav o Interna matrica strukture sustava S
Matrica strukture sustava
17
PODJELA SUSTAVA
Prema predvidivosti ponašanja
• Deterministički • Probabilistički
Prema povezanosti (interakciji) s okruženjem
• Otvoreni • Zatvoreni
Deterministički sustavi ‐ Djeluju tako da se može unaprijed odrediti njihovo ponašanje ‐ Dobro poznate veze među dijelovima sustava ‐ Novo stanje znamo temeljem postojećeg stanja i strogo definiranih procesa koji mijenjaju stanje
sustava (npr. Računalni program)
Probabilistički sustavi ‐ Buduće stanje sustava poznato s određenom vjerojatnošću ‐ Pretpostavka novog stanja uključuje određeni stupanj greške
o Npr. Sustav zaliha – znamo trenutno stanje. Predviđamo buduće stanje temeljem prosječne potražnje i prosječnog vremena nabave (koristimo iskustvene činjenice)
Otvoreni sustavi ‐ Razmjenjuju materiju, energiju i informacije s okolinom ‐ Cilj im je prilagođavanje okolini ‐ Reagiraju na promjene iz okoline mijenjajući unutarnju strukturu ‐ Nastoje održati ravnotežu unutar svojih granica ‐ Poslovni sustav – otvoreni sustavi čija se uspješnost mjeri prilagodljivosti konkurenciji, zahtjevima
tržišta i drugim uvjetima iz okoline
Zatvoreni sustavi ‐ Odvojeni od okoline ‐ Nema razmjene s okolinom ‐ U konačnosti ovi sustavi se moraju raspasti ili postati neorganizirani ‐ U realnom svijetu postoje samo djelomično zatvoreni sustavi (drugi nestaju) ‐ Govorimo o relativno zatvorenim sustavima
o Imaju dobro kontrolirane ulaze i izlaze o Okolina ne utječe na internu organizaciju
Entropija sustava ‐ Mjera neizvjesnosti stanja u budućnosti ‐ Mjera neorganiziranosti sustava ‐ Neorganiziranost raste s vremenom ‐ Cilj je spriječiti porast entropije kroz dovođenje materije i energije iz okoline ‐ Otvoreni sustavi zahtijevaju više takvih ulaza da bi zadržali stalni nivo organiziranosti
18
POSLOVNI SUSTAV
Karakteristike: ‐ Misija ‐ Ciljevi ‐ Društvena uloga ‐ Djelatnost ‐ Organizacija ‐ Rukovođenje
Kombinacija ‐ Menadžmenta ‐ Tehnologije ‐ Ljudskih resursa
Tipovi poslovnih sustava
Karakteristika Tip poslovnog sustava
Ciljevi Prinudni Uslužni Normativni (zakonom definirani)
Funkcija
Ekonomski Obrazovni Društveni Politički
Način rukovođenja
Demokratski Autoritarni Tehnokratski Birokratski
Informacije ‐ Informacije su resurs poslovnog sustava ‐ Preduvjet uspješnog poslovanja ‐ Primarne informacije
o Znanja o ponudi, potražnji, konkurenciji, financijskim tokovima, investicijama itd. o Mogu se ''kupiti'' kao i svaka druga roba o Izvor su javne baze podataka, sredstva javnog informiranja, statistički izvori, literatura,...
‐ Sekundarne informacije o Nisu raspoložive na tržištu informacija, ne mogu se kupiti o Izvor su simpoziji, sajmovi, sastanci, poslovni partneri,...
Najvažniji izvor ovih informacija je VLASTITI INFORMACIJSKI SUSTAV svakog poslovnog (organizacijskog) sustava.
INFORMACIJSKI SUSTAV
Dio poslovnog sustava čija je funkcija ‐ Prikupljanje ‐ Obrada ‐ Pohranjivanje ‐ Distribucija
INFORMACIJA svim razinama poslovnog sustava.
19
ZNAČAJKE INFORMACIJSKOG SUSTAVA
‐ IS sadrži znanje o organizaciji koju podržava (know‐how) ‐ Visoka ovisnost organizacije o IS‐u ‐ Ponašanje uvijek definirano pravilima i ograničenjima postavljenim od strane korisnika ‐ Složena okolina koju je teško u potpunosti definirati što ima za posljedicu složeno sučelje s okolinom ‐ Opseg i složenost podataka ‐ Složene veze između ulaza i izlaza
KOMPONENTE INFORMACIJSKOG SUSTAVA
• Materijalno tehnička – Hardware • Nematerijalna – Software
• Ljudski resursi – Lifeware
• Komunikacijska tehnologija – Netware • Organizacijska – Orgware
o Usklađuje prethodne komponente
VRSTE INFORMACIJSKIH SUSTAVA
Prema načinu realizacije
• Računalom podržani sustavi (kompjuterizirani sustavi) • Sustavi ručne obrade informacija (nekompjutorizirani sustavi)
Prema upravljanju poslovnim sustavom • Transakcijski sustavi – Operativno rukovodstvo (izvođenje)
• Izvršni sustavi – Taktički nivo (upravljanje) • Sustavi potpore odlučivanju – MIS (Management Information System) – podrška poslovodstvu
strateškog nivoa
Prema namjeni
• Sustavi obrade podataka o Unos, obrada i pohranjivanje podataka o stanju sustava i poslovnim događajima o Pretraživanje baze podataka o Izvješćivanje
• Sustavi podrške uredskom poslovanju o Podrška obavljanju administrativnih poslova o Podrška ljudskoj komunikaciji
• Sustavi podrške odlučivanju o Primjena modela odlučivanja o Stvaranje informacija potrebnih za odlučivanje o Podrška grupi i pojedincu
• Expertni sustavi (sustavi bazirani na znanju – baza znanja) o Podrška stručnjacima i expertima
• Sustavi podrške specijalnim područjima o Podrška učenju o Podrška znanstvenom i stručnom radu o Podrška projektiranju
20
Prema poslovnim funkcijama
• Planiranje i analiza poslovanja • Upravljanje proizvodnjom
• Nabava i prodaja
• Računovodstvo i financije
• Upravljanje ljudskim resursima • Istraživanje i razvoj
• Bankarstvo
• Osiguranje
POVJESNI PRIKAZ RAZVOJA IS‐a
Faza ručne obrade podataka ‐ Sporost ‐ Male količine podataka ‐ Niska produktivnost ‐ Nepouzdanost, upitna točnost
Mehanička obrada podataka ‐ Blaise Pascal, (1623 – 1662) konstruktor mehaničkih uređaja (preteča analognih računala) ‐ Goetfried Leibnitz, (1646 – 1716) izumitelj mehaničkog računala (preteča digitalnih računala) ‐ Henry Mill, (1780 – 1848) izumitelj pisaćeg stroja ‐ Povećanje produktivnosti, točnosti i količine obrađenih informacija
Faza elektromehaničke obrade podataka ‐ Herman Hollerith (druga polovica 19. Stoljeća) – koristi bušenu karticu u popisu stanovništva ‐ Izumitelj bušene kartice je Jacquard koji ju koristi za upravljanje tkalačkim stanom) ‐ Smatra se početkom automatizacije proizvodnih procesa ‐ Masovna obrada velike količine podataka
Faza elektroničke obrade podataka ‐ 1944. godine prvo elektroničko računalo ENIAC ‐ Velika brzina obrade podataka ‐ Pohranjivanje podataka ‐ Zanemariv broj grešaka ‐ Povezivanje različitih operacija nad podacima – obrada i prijenos podataka, integracija obrade teksta,
grafika, slika i zvuka)
SLIJED UVOĐENJA RAČUNALOM PODRŽANOG IS‐a
• Vojni sustavi • Knjigovodstvo i računovodstvo
• Kadrovska evidencija
• Proizvodnja • Podrška rukovođenju
21
KRITERIJI UVOĐENJA RAČUNALOM PODRŽANOG IS‐a
‐ Velika količina podataka ‐ Složeni algoritmi ‐ Razvoj tehnologije (HW i SW) – pad cijena ‐ Informacijska zrelost ljudskih resursa ‐ Razvoj komunikacijske tehnologije ‐ Organizacijska zrelost
ODNOS POSLOVNOG I INFORMACIJSKOG SUSTAVA
‐ IS sadrži osobine određenog poslovnog sustava ‐ IS razvijen za jedan poslovni sustav ne može biti direktno primijenjen u drugom poslovnom sustavu ‐ Zahtjevi poslovodstva različitih poslovnih sustava na IS u pravilu se razlikuju ‐ Poznavanje ciljeva, strategije, strukture i resursa poslovnog sustava osnovni je preduvjet izgradnje
efikasnog IS‐a
UTJECAJ INFORMACIJSKOG SUSTAVA NA POSLOVNI SUSTAV
• Operativni – ovisi uspjeh tekućeg poslovanja • Potporni – koristan ali nije kritičan za poslovni uspjeh (ostvaruje uštede, automatizira procedure,
omogućava brži protok informacija,...) • Strateški – kritičan za budućnost poslovnog sustava
• Izgledni – mogući utjecaj u budućnosti (npr. podrška nekog proizvoda ili usluge koji će se plasirati na tržište – prednost pred konkurencijom)
ULOGA INFORMACIJSKOG SUSTAVA
Funkcija poslovnog sustava Cilj IS‐a Procesi osnovne djelatnosti (operativno izvođenje)
Povećanje produktivnosti
Upravljanje (organizacija, praćenje uspješnosti, otklanjanje smetnji)
Povećanje učinkovitosti
Odlučivanje – postavljanje poslovnih ciljeva
Osiguranje stabilnosti rasta i razvoja
STRUKTURA INFORMACIJSKOG SUSTAVA
Prati strukturu poslovnog sustava
• Jednostavni i
• Složeni poslovni sustavi Za složeni poslovni sustav
• Niz informacijskih podsustava • Svaki podsustav podržava elementarni sustav složenog poslovnog sustava
Definira se u fazi planiranja IS‐a.
22
RAZVOJ INFORMACIJSKOG SUSTAVA
RAZVOJ IS‐a
• Planiranje
• Analiza
• Oblikovanje • Izrada
• Uvođenje
IZGRADNJA IS‐a
‐ Širi pojam od razvoja IS‐a ‐ Osim razvoja obuhvaća planiranje primjene i samu primjenu ‐ Zahtjeva
o Projektiranje informatičke i tehničke strukture o Projektiranje nove organizacijske strukture o Promjene u poslovnom sustavu
POBOLJŠANJE IS‐a
‐ Zahvati na postojećem informacijskom sustavu u cilju poboljšanja nekih od sljedećih svojstava sustava u primjeni
o Funkcionalnih o Tehničkih o Tehnoloških
‐ Nije dio izgradnje već održavanja u fazi korištenja informacijskog sustava
ORGANIZACIJA IZGRADNJE IS‐a
Sustavni pristup realizaciji informacijskog sustava poduzeća s ciljem otklanjanja osnovnih uzoraka krize razvoja programske opreme i informacijskih sustava.
Problemi izgradnje IS‐a
‐ 20% informacijskih sustava zadovoljava očekivanja ‐ 40% djelomično ispunjava očekivanja investitora ‐ 40% smatra se promašajem
''Što su veće investicije u informacijske tehnologije, to je porast produktivnosti manji''.
INFORMACIJSKA KRIZA
Nemogućnost pojedinca i poslovnih sustava da: ‐ Zadovoljavaju svoje potrebe za informacijama ‐ Učinkovito upravljaju informacijama ‐ Računalom podrže (automatiziraju) svoje poslovne aktivnosti bazirane na informacijama
23
OSNOVNI UZROCI INFORMACIJSKE KRIZE
‐ Količina informacija o Problem selekcije zbog naglog porasta
‐ Složenost i različitost problema koji se informatiziraju ‐ Zahtjevi za informatizacijom sve složenijih procesa (nestandardizirane aktivnosti poput planiranja i
upravljanja) umjesto tradicionalne obrade velikih količina podataka ‐ Upravljanje poslovnim sustavima
o Nedostatak nositelja promjena o Nedostatak znanja o upravljanju o Nedostatak spoznaje o potrebi neprekidnog usavršavanja
‐ Razvoj programskih proizvoda i informacijskih sustava o Nedovoljna količina o Nezadovoljavajuća kvaliteta o Nedovoljna produktivnost informatičkih centara o Porast zahtjeva korisnika o Loša komunikacija korisnika i informatičara
‐ Nagli razvoj tehničke osnovice (zaostajanje razvoja softvera za hardverom)
Moguća rješenja Dr. Krakar:
Ključ problema je u procesu upravljanja promjenama u poslovnom sustavu, te njihovoj prilagodbi mogućnostima novih tehnologija.
Upravljanje inovacijama Sposobnost poslovodstva da: ‐ Iskoristi tehnološki razvoj za oblikovanje novog poslovnog pristupa i promišljanja ‐ Uspostavi novu poslovnu organizaciju ‐ Informatiku stavi u funkciju implementacije nove organizacije i poslovne strategije
Upravljanje kvalitetom ‐ Uvođenje norme ISO 9000 ‐ Upravljanje razvojem zrelosti procesa (postupka) neprekidnog poboljšanja načina proizvodnje
aplikacija
Upravljanje preoblikovanjem procesa ‐ Postupak modeliranja poslovnih procesa na način da budu pogodni za informatizaciju
CILJEVI ORGANIZACIJE IZGRADNJE IS‐a
‐ Izgraditi kvalitetan IS ‐ Povećati produktivnost razvoja IS‐a ‐ Standardizirati programsku opremu ‐ Razviti programsku opremu za posebne poslovne potrebe ‐ Osigurati uspješno upravljanje informacijama, posebno s aspekta sigurnosti i zaštite ‐ Izgraditi integralni informacijski sustav
24
KVALITETA IS‐a
Ovisi o: ‐ Metodologiji razvoja ‐ Tehničkoj osnovici (hardver) ‐ Programskoj osnovici (softver) ‐ Organizacijskom nivou poslovnog sustava ‐ Korisnicima ‐ Informatičarima
PRISTUP IZGRADNJI IS‐a
‐ Korištenje suvremenih metoda, tehnika i alata u svim fazama razvojnog ciklusa ‐ Projektni pristup ‐ Uključivanje krajnjih korisnika ‐ Posebnu pažnju posvetiti ranim fazama razvojnog ciklusa
Korištenje suvremenih metoda
Cilj je povećati produktivnost ‐ Uvođenjem jezika treće generacije (Fortran, COBOL, PL1, ...) šezdesetih godina povećana je
produktivnost programera ‐ Sljedeće povećanje produktivnosti rezultat je primjene tehnika strukturiranog programiranja,
sistemske analize i dizajna sedamdesetih godina ‐ Jezici četvrte generacije povećavaju produktivnost programskih sustava ‐ CASE alati koji povećavaju produktivnost svih sudionika razvoja IS‐a
Projektni pristup
‐ Razvoj informacijskih sustava je multidisciplinarna aktivnost u kojoj sudjeluju stručnjaci različitih profila (informatičari i korisnici)
‐ Klasična organizacija prema funkcionalnim cjelinama nije primjerena za kvalitetan razvoj IS‐a
ORGANIZACIJA IS‐a – ORGWARE
‐ ''Način usklađivanja ljudi i informacijske tehnologije u djelatnoj cjelini kojoj je cilj načinom, oblikom i vremenom primjereno zadovoljavanje informacijskih potreba ljudi u poslovnom sustavu, radi ostvarivanja mogućnosti učinkovitog upravljanja tim sustavom.'' (Dr. Panian)
‐ ''Racionalna koordinacija aktivnosti grupe ljudi radi postizanja nekih ciljeva.'' (Schein) Koordinacija = timski rad
‐ Skup zamisli, pravila i postupaka u skladu s kojima se IS oblikuje, razvija i primjenjuje.
OBLICI ORGANIZACIJE (MODELI)
Centralizirana organizacija ‐ Upravljanje poslovnim sustavom je koncentrirano na jednom mjestu
Decentralizirana organizacija ‐ Poslovni sustav obavlja sve funkcije na više lokacija (replika poslovanja)
Distribuirana organizacija ‐ Na različitim lokacijama obavljaju se samo određene poslovne funkcije (raspodjela poslova po lokac.)
25
CENTRALIZIRANA ORGANIZACIJA IS‐a
Svi informatički resursi na jednoj lokaciji (središnje računalo) ‐ Koncentracija HW, SW i ljudskih resursa
Karakteristike: ‐ Prvi primijenjeni model organizacije IS‐a ‐ Problemi odnosa korisnika i informatičara ‐ Aplikacije razvijane nezavisno međusobno nekompatibilne ‐ Problem vršnih opterećenja
DECENTRALIZIRANA ORGANIZACIJA IS‐a
‐ Više nezavisnih samostalnih računala na različitim lokacijama ‐ Razvoj i instalacija softvera na više mjesta ‐ Formiraju se računski centri na više mjesta ‐ Karakteristike:
o Problemi s koordinacijom – usklađivanjem aktivnosti o Redundancija poslova, podataka ‐ (sustav sliči grupi otoka) o Neunificiranost procedura – ovisno o instaliranom softveru (razmjena podataka, distribucija
rezultata obrade) o Problem komunikacije sada i među informatičarima iz različitih sustava o Visoka cijena razvoja
26
DISTRIBUIRANA ORGANIZACIJA IS‐a
‐ Više samostalnih računala na različitim lokacijama povezanih u mrežu ‐ Podaci distribuirani na više računala dostupni iz svake lokacije ‐ Razvoj i instalacija softvera na više mjesta ali koordinirana s jednog mjesta ‐ Zadovoljen kriterij jedinstvenosti (integralnosti) IS‐a ‐ Razlikuje tri tipa arhitekture (ustrojstva):
o Zvjezdasta o Hibridna o Mrežna
ZVJEZDASTA ARHITEKTURA ‐ Unaprjeđena centralizirana organizacija ‐ Glavno i satelitska računala ‐ Glavno računalo:
o Obavlja komunikaciju među satelitskim računalima o Upravlja prometom podataka o Održava središnju bazu podatka
‐ Satelitska računala: o Lokalna obrada za krajnjeg korisnika o Održavanje kopija dijelova središnje baze o Komunikacija s ostalim satelitskim računalima uvijek preko glavnog računala
HIBRIDNA ARHITEKTURA ‐ Više zvjezdastih skupina ‐ Postoje dva ili više glavnih računala sa svojim satelitima
27
MREŽNA ARHITEKTURA ‐ Hijerarhija satelitskih računala ‐ Nema glavnog računala ‐ Omogućena direktna komunikacija satelitskih računala
KLIJENTSKO‐POSLUŽITELJSKA ARHITEKTURA (CLIENT – SERVER)
‐ Aktualna, sve više prisutna u praksi ‐ Orijentiranost korisniku ‐ Zahtjeva:
o Vrlo sofisticirani softver o Razvijenu mrežu o Dobro ustrojeno i visoko raspoloživo skladište podataka o Kvalitetnu podršku korisniku (Help‐desk, informacijski centar)
INFORMACIJSKI CENTAR
‐ Posebna organizacijska jedinica unutar distribuiranog IS‐a ‐ Posljedica razdvajanja razvojnih od operativnih funkcija ‐ Zadaci:
o Savjetodavne usluge korisniku o Tehnička potpora korištenju distribuiranih baza o Razvoj vlastitih aplikacija koristeći standardna pomagala (npr. Excel, Access,...)
‐ Nužan u složenim poslovnim sustavima
PRISTUP RAZVOJU IS‐a
Podjela prema razvojnom ciklusu ‐ Fazni ‐ Inkrementalni
Podjela prema prilagodljivosti IS‐a promjenama u fazi primjene ‐ Strukturni ‐ Situacijski
28
FAZNI PRISTUP RAZVOJU IS‐a
‐ Svaka faza razvojnog ciklusa prolazi se samo jednom i potpuno dovršava ‐ Na kraju svake faze verificiraju se izlazne specifikacije u odnosu na ulazne i provodi se validacija
(vrednovanje) rezultata od strane korisnika (npr. logički model podsustava) ‐ U slučaju nezadovoljavanja kriterija provjere faza se ponavlja
Fazni pristup razvoju IS‐a • Konceptualno modeliranje
• Logičko modeliranje
• Fizičko modeliranje • Izrada
• Primjena
INKREMENTALNI PRISTUP RAZVOJU IS‐a
‐ Dogradnja (poboljšanje) razvijenog segmenta ‐ Pojedine faze razvojnog ciklusa izvode se više puta ‐ Rezultat ponovnog prolaza kroz neku fazu razvojnog ciklusa je nova verzija inkrementa ‐ U svakoj fazi razvojnog ciklusa pojedinog inkrementa provodi se vrednovanje
29
FAZNI PRISTUP – NEDOSTATCI
‐ Tijekom projekta stječu se spoznaje koje nije moguće ugraditi jer nije moguć povratak na prethodnu fazu
‐ Zahtjeva ''zamrzavanje stanja'' što u praksi nije moguće ‐ Svaka faza je projekt za sebe – greške prethodnog projekta provlače se kroz daljnje faze ‐ Korisnik do kraja ne vidi rezultate koji rade (vidi samo modele) pa je nepovjerljiv
INKREMENTALNI PRISTUP – NEDOSTATCI
‐ Provjera je moguća samo za postojane, zaokružene funkcionalne cjeline popraćene svom dokumentacijom
‐ Primijenjeni inkrement je samo prototip dijela budućeg sustava što ne zadovoljava korisnika
KOMBINIRANI PRISTUP
‐ Nakon konceptualnog i logičkog modeliranja primijeniti inkrementalni pristup ‐ U fazi konceptualnog modeliranja definiraju se podsustavi od kojih svaki ima svoj razvojni ciklus ‐ Osnova ovog projekta su:
o Idejni projekt o Izvedbeni projekti
STRUKTURNI PRISTUP
‐ Usmjeren analizi i oblikovanju strukture sustava ‐ Preduvjet je stabilnost strukture sustava ‐ Promjena strukture informacijskog sustava zahtjeva pokretanje novog razvojnog ciklusa
SITUACIJSKI PRISTUP
‐ Pristup razvoju IS‐a ovisno o informacijskoj razini poduzeća ‐ Organizacijski razvoj poduzeća ovisi i tehnološkoj razini IS‐a ali i obrnuto ‐ U nekim fazama informatika prethodi promjenama u organizaciji (uvođenje računala izaziva
tehnološke promjene koje zahtijevaju organizacijske promjene) ‐ Obrnuto, IS sporo reagira na promjene nastale pod utjecajem okruženja
NOLANOV MODEL
‐ Definiranje informacijskih razina poduzeća obzirom na način korištenja informacijske tehnologije ‐ Nastao na temelju promatranja ponašanja više od 200 poduzeća kod uvođenja informacijskog sustava ‐ Prepoznaje 6 faza razvoja ‐ Svaka faza nužno slijedi iz prethodne ‐ Faze razvoja moguće je planirati, koordinirati i njima upravljati ‐ Opisuje idealan slučaj u kojem se poduzeće razvija bez vanjskih utjecaja (npr. promjena tehničke
osnovice – nova generacija računala)
30
IZGRADNJA IS‐a
IS – POSLOVNI SUSTAV
IZGRADNJA (REALIZACIJA) IS‐a PODUZEĆA
‐ IS se ne može kupiti ‐ Kupiti se može hardver, sistemski softver, aplikacija ‐ IS se gradi ‐ Izgradnja IS‐a je projekt (poduhvat) koji se sastoji od niza aktivnosti ‐ Aktivnost projekta izgradnje IS‐a u korelaciji su sa životnim ciklusom IS‐a ‐ Osnova dobre informatizacije je dobro organiziran poslovni sustav
o Dobro definirani procesi poslovnog sustava o Dobro definirano upravljanje procesima
METODE ORGANIZACIJE POSLOVNOG SUSTAVA
Klasične: ‐ Centralizirana ‐ Štabna ‐ Linijska ‐ Funkcionalna ‐ Matrična ‐ Projektna ‐ Hibridna
Nove metode: ‐ ISO 9000 model ‐ BPR (Business Process Reingineering) ‐ BSC (Balanced Scorecard) ‐ Poslovna izvrsnost ‐ Upravljanje putem ciljeva
31
POVEZIVANJE POSLOVNOG I INFORMACIJSKOG SUSTAVA
Ø Strateško planiranje Ø CoBIT
ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE PROJEKTOM
PROJEKT
‐ Povezani skup aktivnosti za postizanje unaprijed određenih ciljeva ‐ Aktivnosti su ograničene vremenom trajanja i utroškom resursa (kadrovi, oprema, prostor, financijska
sredstva)
OPSEG PROJEKTA ‐ Definira se u fazi planiranja projekta ‐ Određuje što je zadataka projekta odnosno što su izlazni rezultati projekta
FAZE PROJEKTA
‐ Skup aktivnosti unutar projekta s kojim se postiže unaprijed određen i mjerljiv napredak ‐ Mehanizam za praćenje napretka projekta ‐ Završetak faze određuju kontrolne točke (milestones)
RESURSI (SREDSTVA)
• Kadrovi
• Oprema • Prostor
• Financijska sredstva (budžet)
ORGANIZACIJA PROJEKTA
Projektni timovi: ‐ Privremeni organizacijski oblik ‐ Voditelj projektnog tima ‐ Članovi tima su kadrovi iz različitih funkcionalnih cjelina (organizacijskih dijelova) poslovnog sustava
Sponzor projekta – pokrovitelj ‐ Jamstvo osiguranja svih potrebnih resursa
UPRAVLJANJE PROJEKTOM (Project management)
• Planiranje • Usmjeravanje
• Koordinacija
• Motiviranje • Nadzor i kontrola
svih resursa projekta s ciljem izgradnje sustava odgovarajuće kvalitete, na vrijeme i uz utrošak minimalnih sredstava.
32
PROCESI UPRAVLJANJA PROJEKTOM
‐ Određivanje ciljeva projekta ‐ Određivanje strukture projekta (dijelova) ‐ Određivanje tijeka projekta ‐ Određivanje potrebnih resursa i njihove raspoloživosti ‐ Usklađivanje tijeka projekta i raspoloživosti resursa ‐ Upravljanje napredovanjem projekta
ODREĐIVANJE CILJEVA PROJEKTA
‐ Proces kojim se definira izlazni proizvod sa svrhom definiranja područja zahvaćenog projektom ‐ Preduvjet za nedvosmisleno utvrđivanje kriterija završetka projekta ili neke faze projekta
ODREĐIVANJE STRUKTURE PROJEKTA
‐ Funkcionalno raščlanjivanje projekta na podprojekte (prvi nivo) ‐ Rezultat podprojekta mora viti funkcionalno cjeloviti dio strukture izlaznog proizvoda
ODREĐIVANJE TIJEKA PROJEKTA (SCHEDULING)
‐ Određivanje aktivnosti – drugi nivo dekompozicije ‐ Procjena trajanja pojedine aktivnosti ‐ Određivanje zavisnosti među aktivnostima ‐ Raspoređivanje zavisnosti među aktivnostima ‐ Raspoređivanje vremenskih faza koje završavaju s aktivnošću provjere rezultata ‐ Izrada vremenskog rasporeda odvijanja aktivnosti (sekvencijalno i paralelno izvođenje aktivnosti) –
mrežno planiranje
ODREĐIVANJE POTREBNIH RESURSA
‐ Utvrđivanje potrebnih resursa za svaku aktivnost ‐ Utvrđivanje raspoloživosti resursa
o Radni kalendar o Planovi zauzetosti
‐ Raspoređivanje resursa da se zadovolje potrebe i ne prekorače ograničenja raspoloživosti
USKLAĐIVANJE TIJEKA PROJEKTA I POTREBNIH RESURSA
Ovisi o pristupu planiranju: ‐ Planiranje vođeno rokovima i trajanjem aktivnosti ‐ Planiranje vođeno raspoloživošću resursa
UPRAVLJANJE NAPREDOVANJEM PROJEKTA
‐ Određivanje postupka izvještavanja ‐ Organiziranje redovitih kontrolnih sastanaka ‐ Praćenje realizacije i usporedba s planom te donošenje odluka o reviziji plana ‐ Predmet upravljanja jesu:
o Opseg projekta, vrijeme, ljudski resursi, troškovi, kvaliteta, komunikacija
33
PROJEKT IZGRADNJE IS‐a
INTEGRALNI (JEDINSTVENI) INFORMACIJSKI SUSTAV (IIS)
‐ Cilj svakog projekta izgradnje informacijskog sustava ‐ Omogućava jedinstveno upravljanje podacima poduzeća bez obzira na arhitekturu informacijskog
sustava ‐ Gradi se u okviru osnovnog koncepta čime se uklanjaju razlike među podsustavima koje proizlaze iz
specifičnosti poslovanja ‐ Zahtjeva standardizaciju šifarskih sustava i strukture prijenosa podataka između podsustava
OSNOVNE FAZE IZGRADNJE IS‐a
Planiranje: ‐ Provodi se u poslovnom sustavu ‐ Modelira se poslovni sustav
Izvedba: ‐ Provodi se u informacijskom sustavu ‐ Realizira se informacijski sustav
AKTIVNOSTI PROJEKTA IZGRADNJE IS‐a
Strateško planiranje IS‐a ‐ Određivanje opsega IS‐a ‐ Određivanje arhitekture (podsustava) IS‐a ‐ Određivanje prioriteta ‐ Određivanje načina realizacije softverskog rješenja (kupovina, vlastiti razvoj)
Utvrđivanje zahtjeva na IS ‐ Utvrditi koju funkcionalnost mora podržati aplikativni softver ‐ Definiranje hardvera i sistemskog softvera
Oblikovanje ‐ Definiranje kako će IS zadovoljiti traženu funkcionalnost
Izrada rješenja (konstrukcija) ‐ Aplikativni softver ‐ Komunikacije ‐ Korisničko sučelje
Testiranje ‐ Provjera svih komponenti IS‐a
Instalacija ‐ Priprema svih komponenti IS‐a u radnoj okolini
Uvođenje u primjenu ‐ Omogućavanje korištenje IS‐a na radnim mjestima korisnika
Obuka‐ Učenje korisnika za korištenje IS‐a
Održavanje ‐ Osiguranje kontinuiranog korištenja IS‐a ‐ Nadopune i poboljšanja svih komponenti IS‐a
34
PODJELA PROJEKTA IZGRADNJE IS‐a
Ø IDEJNI PROJEKT o Strateško planiranje o Studija izvodljivosti o Izrada konceptualnog modela
Ø GLAVNI PROJEKTI o Izrada logičkog i fizičkog modela podsustava
Ø IZVEDBENI PROJEKTI o Izrada i primjena podsustava
STRATEŠKO PLANIRANJE (Idejni projekt)
OBJEKTI STRATEŠKOG PLANIRANJA IS‐a
Procesi ‐ Poslovni procesi
Podaci‐ Stvari o kojima želimo voditi zapise
Organizacija poslovanja (tehnologija rada)
GLAVNI CILJEVI STRATEŠKOG PLANIRANJA IS‐a
Izraditi opću arhitekturu IS‐a ‐ Budući IS gradi se na ciljevima i strukturi poslovnog sustava. Opću arhitekturu poslovnog sustava
prikazujemo pomoću poslovnih PROCESA i PODATAKA. Grupe procesa čine informacijske podsustave, a grupe podataka baze podataka.
Odrediti prioritete ‐ Najviše rukovodstvo određuje prioritete (redoslijed) razvoja i uvođenja pojedinih podsustava.
Uvesti jedinstvenu metodologiju u proces izgradnje IS‐a.
SPOREDNI CILJEVI STRATEŠKOG PLANIRANJA IS‐a
Uključiti najviše rukovodstvo ‐ Preduvjet za uspješnu realizaciju projekta ‐ Jedinstveni upravljački IS ne može se izgraditi angažiranjem samo informatičara ‐ Izgradnja IS‐a je sve više poslovni, a ne samo tehnički projekt
Prihvatiti podatke kao RESURS ‐ Rukovodstvo mora podatke prihvatiti kao RESURS neophodan za odvijanje poslovnih procesa ‐ Podacima treba upravljati kao i s ljudima, financijama
Povećati ulogu IS‐a ‐ Uloga (važnost) IS‐a u poslovnom sustavu u velikoj mjeri ovisi o kvaliteti IS‐a ‐ Odvijanje poslovnih procesa postaje sve ovisnije o IS‐u
35
REZULTATI STRATEŠKOG PLANIRANJA IS‐a
Opći model poslovnog sustava (model poslovanja) koji opisuje: ‐ Procese, podatke, ciljeve, kritičke pretpostavke, ključne čimbenike uspješnosti, zahtjeve poslovodstva
prema IS‐u, ... Informacijski podsustavi (granice, veze)
‐ Grupe informacijski povezanih poslovnih procesa ‐ Važne funkcije poslovnog sustava (prodaja, nabava, poslovanje sa stanovništvom,...) ‐ Na nivou strateškog planiranja bavimo se funkcijama relevantnim za najviše rukovodstvo (ne i npr.
rukovanje podacima, pohranjivanje podataka i sl.) Arhitektura podataka
‐ Prikazuje osnovna pravila i ideje za izgradnju budućih baza podataka ‐ Bazira se na konceptu ENTITETA i njihovih veza
Prioriteti izgradnje podsustava ‐ Kao posljedica raznih ograničenja (kadrovi, novac) paralelni razvoj svih podsustava nije uvijek moguć
pa je nužno utvrditi prioritet ‐ Prioritete utvrđuje najviše rukovodstvo (najčešće koncenzusom) uvažavajući važnost pojedinih
poslovnih funkcija Način upravljanja izgradnjom IS‐a
‐ Podjela planskih, kontrolnih i izvedbenih funkcija
ORGANIZACIJA PROJEKTA STRATEŠKOG PLANIRANJA IS‐a
‐ Sponzor projekta – najviši rukovodilac o Izražava i širi značaj projekta o Izražava interes za tijek projekta i konačne rezultate
‐ Projektni tim o Taktički rukovodioci koji izvješćuju više rukovodstvo
‐ Maksimalno trajanje 3 mjeseca
METODOLOGIJE ZA STRATEŠKO PLANIRANJE IS‐a
PODJELA METODOLOGIJA STRATEŠKOG PLANIRANJA IS‐a
Prema redoslijedu analize tri osnovna elementa informacijskog sustava ‐ Orijentirane procesima ‐ Orijentirane podacima ‐ Orijentirane događajima
Izbor metodologije često je određen znanjima i iskustvom projektanta ili raspoloživim CASE alatom
NEKE METODOLOGIJE: ‐ BSP (Business Systems Planning) ‐ Rockart‐ova analiza (Metoda kritičnih faktora uspjeha) ‐ A. Cassidy model ‐ SPIS (Strateško planiranje IS‐a) ‐ Information Engineering (IE) ‐ SSADM (Structured Systems Analysis and Design Method) ‐ MIRIS (Metodika za razvoj IS‐a)
36
BSP (Business Systems Planning)
‐ Definirao IBM za razvoj svog IS‐a ‐ Postala komercijalni standard '70‐ih godina ‐ Strukturirana ‐ Općenita (ne ovisi o tehnologiji na kojoj će se izgraditi budući IS) ‐ Relativno kratko traje (prihvatljiva rukovodećem kadru) ‐ Isključivo namijenjena strateškom planiranju ‐ Proces planiranja s kojim se postiže usklađenost ciljeva poslovnog sustava i ciljeva informacijskog
sustava ‐ Analiza poslovnog sustava s ciljem strateškog planiranja IS‐a
CILJEVI BSP PROJEKTA
‐ Razumjeti poslovni sustav i njegove informacijske potrebe ‐ Razumjeti postojeću informatičku podršku ‐ Razviti IS strategiju usklađenu sa strategijom poslovnog sustava ‐ Dobiti suglasnost rukovodstva za nastavak rada na projektima informacijskih podsustava prema
definiranim prioritetima
PRINCIPI BSP METODOLOGIJE
• Analiza odozgo (Top‐down)
• Izgradnja odozdo (Bottom‐up) • Definicija IS‐a na temelju poslovnih procesa
• Jedinstven sustav podataka
PRISTUP PLANIRANJU
Poslovni ciljevi ‐ Modeliranje započinje s određivanjem poslovnih ciljeva kako bi budući IS podržavao takve ciljeve
Poslovni procesi, Poslovni podaci ‐ Određivanje procesa koji se odvijaju na rukovodstvu relevantnim objektima ‐ Osnova za određivanje entiteta i veza među entitetima
Arhitektura IS‐a ‐ Grupiranjem poslovnih procesa po kriteriju zajedničkih podataka definiraju se podsustavi, određuju
prioriteti i plan razvoja
37
BSP tim
PRIPREMA ZA PROJEKT BSP
‐ Prostor ‐ Pregled ciljeva ‐ Nacrt završnog izvješća ‐ Izbor podataka ‐ Izrada plana projekta ‐ Izbor rukovoditelja za intervjue ‐ Definiranje načina praćenja projekta ‐ Način dokumentiranja ‐ Tehnička podrška
POČETAK PROJEKTA – KICK‐OFF MEETING
‐ Upoznavanje tima s gledištima sponzora (govor sponzora) o Trendovi okruženja o Strateški ciljevi poslovanja o Kritične aktivnosti za uspjeh o Ključna mjerenja za ocjenu uspješnosti o Pravci razvoja poslovanja o Glavni problemi i ograničenja o Očekivani rezultat studije
‐ Pregled podataka o poslovanju – korisnici ‐ Pregled podataka o postojećem IS‐u (direktor informatičke podrške)
ODREĐIVANJE PROCESA POSLOVNOG SUSTAVA
Proces‐ Skup logički povezanih aktivnosti i odluka neophodnih za upravljanje resursima poslovnog sustava ‐ Sredstvo za razumijevanje funkcioniranja poslovnog sustava ‐ Osnova za definiranje strukture IS‐a ‐ Neosjetljiv na organizacijske promjene
Rezultat ove aktivnosti ‐ Popis procesa i opisa svakog pojedinačno ‐ Izrada matrice PROCES/ORGANIZACIJA
38
ODREĐIVANJE KLASA PODATAKA
Klasa podataka ‐ Skup logički povezanih podataka koji opisuju jedan dio poslovnog pojma ‐ Rezervni dio, narudžba, proizvod, usluga
Rezultat ove aktivnosti ‐ Opis klasa podataka ‐ Izrada matrice PROCESI/KLASE PODATAKA
ANALIZA POSTOJEĆE INFORMATIČKE PODRŠKE
Podrška procesima (izrada matrica) ‐ Organizacija/aplikacija ‐ Procesi/aplikacije
Podrška klasama podataka ‐ Klase podataka/aplikacije ‐ Klase podataka/datoteke (tabele)
Ocjena postojeće podrške IS‐a
DEFINIRANJE ARHITEKTURE IS‐a
‐ Faza u kojoj se prelazi s analize postojećeg sustava na sintezu budućeg sustava ‐ Model koji povezuje i opisuje procese i klase podataka ‐ Određuju se podsustavi na temelju matrice procesi/klase ‐ Opisuju se funkcije podsustava
UTVRĐIVANJE PRIORITETA
‐ Kriterij o Korist od uvođenja podsustava o Utjecaj podsustava na poslovanje o Uspjeh izgradnje o Zahtjevi
‐ Za svaki kriterij definira se maksimalan broj bodova ‐ Podsustavima se dodjeljuje za svaki kriterij broj bodova prema objektivnom interesu poslovnog
sustava
39
KLASE PODATAKA
POSLOVNI ENTITETI
‐ Nešto što je od trajnog interesa za poduzeće ‐ Nešto o čemu možemo spremiti podatke ‐ Nešto što možemo jednoznačno identificirati ‐ Nešto čime poslovni sustav upravlja ‐ Osnova za definiranje zahtjeva poslovnog sustava za informacijama ‐ Osnova za definiranje informacijske arhitekture ‐ Prepoznavanje entiteta i njihovo opisivanje vrijedan su rezultat strateškog planiranja kao osnova za
naredne aktivnosti
KLASE PODATAKA
‐ Logičko grupiranje podataka o entitetima ‐ Podaci neophodni za obavljanje poslovnih aktivnosti i donošenje odluka ‐ Ne predstavljaju poseban format (npr. izvještaj ili ekranski prikaz) trenutnog načina korištenja
podataka ‐ Ovakvo grupiranje podataka omogućava identificiranje informacijske arhitekture za duži period ‐ Identificiramo ih s ciljem:
o Određivanja zahtjeva pojedinih procesa za podacima o Određivanja potrebnih podataka koji sada nisu raspoloživi ili su nedovoljni za poslovno
korištenje o Kao podlogu za definiranje politike upravljanja podacima (tko je odgovoran za podatke tj. Za
integritet podataka)
DEFINICIJA KLASA PODATAKA
‐ Identificirati i opisati poslovne entitete ‐ Odrediti korištenje i kreiranje podataka za svaki proces ‐ Identificirati klase podataka ‐ Opisati klase podataka
IDENTIFICIRANJE POSLOVNIH ENTITETA
‐ Osoba: radnik, kupac, dobavljač ‐ Prostor: trgovina, skladište, tvornica ‐ Stvar: stroj, dio, proizvod ‐ Koncept: posao, zakon, organizacijska jedinica ‐ Događaj: narudžba dobavljaču, isporuka, narudžba kupca
KREIRANJE I KORIŠTENJE PODATAKA
‐ Identificirati koji podaci moraju biti raspoloživi za svaki poslovni proces i koje podatke kreira pojedini proces
‐ Samo jedan proces kreira podatke (integritet podataka)
40
DEFINIRANJE ARHITEKTURE IS‐a
INFORMACIJSKA ARHITEKTURA
‐ Model koji opisuje i povezuje poslovne procese i klase podataka unutar poslovnog sustava ‐ Dijagram koji prikazuje podsustave i njihove veze ‐ Pruža kompletnu sliku potreba za podacima ‐ Podaci se u nekim podsustavima stvaraju, a neki ih samo koriste što implicira slijed izvedbe ‐ Mora biti definirana tako da koristi određene klase podataka i podržava definirane procese poslovanja ‐ IS mora biti u prvom redu u funkciji ključnih procesa poslovanja ‐ IS pruža poslovnim procesima informacije, a poslovni procesi kreiraju i održavaju podatke
TEHNIKA METRIČNIH DIJAGRAMA
‐ Matrice kao sredstva zornog prikaza poslovne tehnologije ‐ Cilj:
o Provjera cjelovitosti, ispravnosti i logike modela informacijskog sustava o Upravljanje proširenjem postojećeg informacijskog sustava
‐ Koriste se različite matrice u različitim fazama izgradnje informacijskog sustava
MATRICA VEZA
‐ Interna matrica veza unutar jednog sustava ‐ Reci i stupci predstavljaju različite elemente sustava ‐ U prosjeku redka i stupca označava se postojanje/nepostojanje veze među elementima i značenje te
veze
POSTUPAK DEFINIRANJA ARHITEKTURE IS‐a
‐ Kreiranje matrice procesi/klase ‐ Određivanje logičkih grupa procesa ‐ Raspored slijeda klasa u matrici ‐ Određivanje toka podataka među grupama ‐ Formiranje dijagrama arhitekture
41
MATRICA PROCESI / KLASE PODATAKA
‐ Jedna klasa podataka kreira se samo u jednom procesu ‐ Jednu klasu podataka može koristiti više procesa ‐ Jedan proces može kreirati više klasa podataka ‐ Ne mogu postojati procesi koji nemaju vezu ni s jednom klasom podataka ‐ Proces koji ne generira ni jednu klasu podataka radi za okruženje ‐ Posebno analizirati procese koji ne koriste nijednu klasu podataka
DIJAGONALIZACIJA MATRICE PROCESI / KLASE PODATAKA
‐ Cilj je da oznake C budu što bliže dijagonali ‐ Procese poredati u redoslijedu životnog ciklusa osnovnog resursa ‐ Klase podataka poredati da najprije dođe klasa koju stvara prvi proces, zatim klasa koju stvara drugi
proces itd. ‐ Veze procesa i klasa moraju ostati nepromijenjene ‐ Procesi se grupiraju u podsustave temeljem iskustva projektanta i poznavanja poslovne tehnologije
GRUPE PROCESA
Upravljanje poslovanjem ‐ Usmjeravanje posla ‐ Planiranje posla
Procesi glavnih proizvoda i usluga ‐ Promocija proizvoda i usluga ‐ Prodaja i pružanje usluge korisnicima
Upravljanje ljudima i aktivnostima ‐ Upravljanje osobljem ‐ Kontrola i upravljanje procesima
Podrška poslovanju ‐ Upravljanje informacijskim sustavom ‐ Upravljanje financijama ‐ Upravljanje imovinom
POREDAK PROCESA
Redoslijed procesa: ‐ Procesi upravljanja poslovanjem ‐ Procesi koji se odnose na glavni proizvod ili uslugu ‐ Procesi upravljanja ljudima i aktivnostima ‐ Procesi podrške poslovanju
42
DIJAGONALIZIRANA MATRICA
ODREĐIVANJE OSNOVNE ARHITEKTURE
‐ Određivanje informacijskih podsustava (grupa srodnih procesa) ‐ Kriterij:
o Jaka unutarnja povezanosti podsustava (procesa podsustava) o Slaba vanjska povezanost podsustava (procesa podsustava)
‐ Na dijagonaliziranoj matrici odrediti submatrice tako da broj popunjenih polja izvan submatrica bude što manji
VANJSKA POVEZANOST PODSUSTAVA
Povezanost podacima: ‐ Jedinu vezu među procesima različitih podsustava čine podaci ‐ Procesi različitih podsustava koriste ista spremišta ili se podaci generirani u jednom procesu direktno
prenose drugom procesu ‐ Najslabija i najpoželjnija veza
Povezanost upravljanjem: ‐ Jedan proces drugom procesu prenosi kontrolne (upravljačke) podatke (indikatore) ‐ Jači oblik povezivanja, manje poželjan ‐ Proces na koji drugi procesi utječu upravljački razlažemo na više potprocesa (podsustava)
Povezanost sadržajem: ‐ Jedan proces (iz jednog podsustava) postavlja podatke ili kontrolne indikatore procesu drugog
podsustava ‐ Prijenos podataka je direktno ugrađivanje u neki proces koji tog trenutka nije aktivan ‐ Utječe na kasnije izvođenje procesa iako ga ne aktivira ‐ Dijagram strukture procesa ne omogućava definiranje ovog oblika povezanosti – nije dozvoljeno