ARHITEKTONSKO GRAEVINSKI FAKULTETUNIVERZITETA U BANJOJ LUCI

SEMINARKI RAD IZ PREDMETA KONSTRUKTERSKO INENJERSTVOTEMA : KROVNI POKRIVAI

MENTOR: DIJANA MAJSTOROVI, dipl. in. gra. PROFESOR: prof. dr DRAGAN MILAINOVI

STUDENTI: IVANA VUKOVI 40/10 NIKOLINA JANDRI 23/10

BANJA LUKA , jun 2013.

UVODKrov zavrava zgradu, zatvara je sa gornje strane i ima zadatak da je zatiti od nepovoljnog uticaja vremena. Ovi uticaji su termike (toplota i hladnoa) i meteoroloke prirode (kia snijeg i vjetar). Zatita od uticaja toplote postie se postavljanjem termoizolacionih materijala u poslednjoj tavanici (potkrovna), u izvjesnim sluajevima i u krovnoj konstrukciji. Zatita od kie i snijega postie se postavljanjem krovnog pokrivaa. Krovni pokriva mora biti postavljen u nagibu ka ureajima za skupljanje meteoroloke vode, tj. olucima (ljebovima), reetkama, slivnicima. Prema vrsti krovnog pokrivaa odnosno prema njihovoj vodonepropustljivosti krovovima se daje vei ili manji nagib. Vodonepropustljivnost krovnog pokrivaa zavisi od nepropustljivosti materijala od kojeg je napravljen, zatim od toga da li je krovni pokriva nainjen od neprekidnih platna ili manjih komada koji se slau jedan do drugog, tj od broja spojeva,od hrapavosti ili glatkosti gornje povrine ( preko glatkih povrina voda se bre sliva). Sve ovo je od uticaja na nagib krovnog pokrivaa odnosno krovni ravni. Meutim, pored zahtjeva da mora biti siguran od proputanja vode, krovni pokriva mora da ispuni i druge uslove kao: da je postojan na vremenu, da ne truli, da ne ra, da je neosjetljiv na kiseline, da je postojan pri raznim promjenama temperature, da moe da izdri optereenje od snijega, tereta radnika i pritisak vjetra. Ako je lak da se moe privrstiti zbog pomijeranja usljed uticaja vjetra. Na stabilnost pokrivaa znatan je uticaj vjetra i to ne samo po svojoj pritiskujuoj sili na napadnoj strani nego i po siuoj sili na ne napadnutoj strani (strani u zatiju), koja moe biti i jaa nego pritiskujua i koja se manifestuje silom koja tei da izdigne, otkine pokriva od podloge. Ne smije se zanemariti, takoe, sigurnost od poara. Od pokrivaa se, takoe, zahtijeva da nije mnogo teak, jer je to od uticaja na dimenzije nosaa krovne konstrukcije i na podlogu za pokriva.Kod pokrivaa od neprekidnih platna bez spojeva (zalijepljenih,zatisnutih spojeva) materijali za pokrivanje su vazduno nepropustljivi. Usljed razlike izmeu spoljne i unutranje temperature zimi moe doi do vlaenja sa donje strane to je nepovoljno za drvenu konstrukciju. Zato je potrebno preduzeti mjere i ovo sprijeiti. Kod pokrivaa sastavljenih iz manjih komada opasnost od vlaenja sa done strane je manja, jer slojevi proputaju vazduh, poto nisu vazduno zatisnuti.

Materijale od kojih se izrauju krovni pokrivai moemo podijeliti u dvije grupe:1. Prirodni : zemlja, kamen, drvo, slama2. Vjetaki: peena zemlja, metalni limovi, azbest cement, bituminozni proizvodi, beton i staklo, plastika.Prirodni materijali upotrebljavni od najstarijih vremena danas su se jos ponegdje zadrali. Vjetaki materijali se danas upotreblajavaju u veini sluajeva, tu spadaju:Pokrivai od peene zemlje-crijep - razne vrste i oblika, nesumnjivo najstariji i najrasprostranjeniji vjetaki materijal. Potie jos iz starog Egipta pa je preko Rimljana prjenjet u Evropu i oblikovan. Metalni limovi tu spada gvozdeni pocinkovani lim koji je najvie u upotrebi, zatim cink- lim. Bakarni lim dosta skup pa se upotrebljava u specijalnim sluajevima, olovni lim nije vie u upotrebi sem u rijetkim sluajevima. Lim od aluminijuma upotrebljava se u novije vrijeme.Bituminozni (asfaltni) proizvodi razne vrste terisane i bitumenske hartije,jute, premazi i dr.Azbest cementni proizvodi tu spadaju ravne Eternit i talasaste Slonit ploe.Betonski crjepovi izraeni od visoko vrijednog betona (450 kg cementa)Staklo staklene ploe vee debljine ili staklo armirano tankom icom i specijalna staklena tijela Luksfer prizmeIpak, pored ovoliko vrsta krovnih pokrivaa izbor moe da predstavlja problem s obzirom na uslove i potrebe.Klimatske prilike su od presudnog uticaja pa je potrebno pored arhitektonskih i ekonomskih zahtijeva zadovoljiti u prvom redu i klimatske uslove. Znai arhitekta prilikom projektovanja mora da se upozna sa mjesnim klimatskim uslovima i sa raspoloivim materijalima za pokrivanje i da tome uskladi svoje arhitektonsko oblikovanje. Prema tome da li je krovni pokriva nainjen iz neprekidnih platna ili manjih komada, koji se slau jedan do drugog, prema nepropustljivosti, hrapavosti, odnosno glatkosti pokazanih osobina pokrivaa pod razliitim uslovima, odreeni su minimalni i maksimalni nagibi za pojedine vrste krovnih pokrivaa.

1. POKRIVANJE RAVNIM CRIJEPOMU naoj zemlji najveu primjenu za pokrivanje zgrada ima ravan crijep koji je svoju postojanost i sigurnost od prokinjavanja dokazao kroz vjekovnu upotrebu. Crijep se izrauje od gline - ilovae uz eventualni dodatak izvjesnih primjesa. Materijal je isti kao i za opeku ali mora bilti bolje i finije preraen, s obzirom na svoju namjenu i relativno tanke dimenzije.Iskopana ilovaa se ostavi da prezimi tako da je mraz isitni a kie speru rastvorljive soli koje gotov crijep ne smije sadravati. Izrada crijepa vri se u kalupima, runim i mainskim putem, pa poto se prosui 3-15 dana u hladovini, crijep se pee u peima na temperaturi od 800-1000 C. Gotov crijep mora da zadovolji sledee uslove: da je propisane veliine, dobro peen, pravilan, jednolino obojen i da na udarac metalnim predmetom jasno odzvanja, da na prelomu ima ravnomjernu strukturu, da je postojan na mrazu, da odgovara uslovima nosivosti, da je otporan na udar. Jugoslovenski standard propisuje veliinu ravnog crijepa 18/38/1,4. Propisi predviaju i mogunost izrade podunih brazda sa gornje strane crijepa. Sa donje strane crijepa preporuuje se izrada ispupenih traka od 2cm irine radi zraenja letava. Ispupenje iznosi 2mm.Pokrivanje se vri preko letava prikovanih za rogove na odreenim razmacima u zavisnosti od naina pokrivanja. Crijep se okai za letvu pomou nosa izraenog na donjoj strani crijepa. Nai propisi propisuju i izradu polovine crijepa sa nosem koji se upotrebljavaju pored zabata ili kod uvala. Crijepovi se obino postavljaju u suvo. Meutim u vjetrovitim predjelima zbog mogunosti pomjeranja od vjetra postavljanje se vri u malteru. Pokriva je tada tei za 10kg/m. Povoljna strana pokrivanja crijepom, pored ostalog je i ta to se naprsli ili razbijeni crjepovi ili crjepovi koji dobro ne nalijeu mogu lako izmjeniti.Pokrivanje ravnim crijepom moe se vriti na tri naina:Vrste pokrivanjakom.cr. po m kose povrinete. po m kose povrine bez letava

1Prosto pokrivanje min. nagib 1:1251,6kg=40

2Dvostruko pokrivanje min. nagib 1:1.15371,6kg=60

3Gusto pokrivanje min. nagib 1:1,5371,6kg = 60

Prosto pokrivanje nije potpuno sigurno od proklinjavanja pa se upotrebljava kod zgrada od manjeg znaaja,upe i dr. Dvostruko i gusto pokrivanje je sigurno od prokinjavanja pa se upotrebljava kod svih vrsta zgrada stambenih, administrativnih i dr.Letve koje se prikivaju za rogove znatno utiu na utroak drveta. Priblino ide 1/5 1/2 cjelokupne kubikae drveta krovne konstrukcije. O tome bi trebalo povesti rauna i njihove dimenzije proraunati prema optereenju i razmaku rogova. Presjek letava mora biti etvrtast sa otrim ivicama da bi se crijep mogao solidno prihvatiti. Ako je letva sa jedne strane kosa, onda kosina mora doi sa donje strane. Dimenzije letava zavise od teine pokrivaa, razmaka rogova i naina pokrivanja. Kad ovjek stane na sredinu, letva se ne smije ugibati. Uobiajene dimenzije letava su za : prosto pokrivanje 24/48 mm gusto pokrivanje 28/48 - 38/48 mm dvostruko pokrivanje 38/48 48/48 mmEkser se prikiva u drugoj polovini donje strane letve i rog treba da zae 40-50mm. Ako je nagib krova strmiji, preko 50, onda treba dodati jo jedan ekser, ali ispod letve da se ista ne bi cijepala prikivanjem dva eksera. Kakvoa prikivanja zavisi od pravilnosti izrade krova, tj. postavljanja rogova. Od znatnog uticaja je i letvisanje te se ovome mora obratiti naroita panja.Meusobni razmak letava zavisi od naina pokrivanja i nagiba krova, odnosno preklopa crjepova. Kod sva tri naina pokrivanja zajedniko je sledee:1. Prva letva je uvijek odvojena da bi ostali crjepovi dobili nagib za ravno nalijeganje. Obino se na ivici strehe prikuje daska debljine 24mm (strena daska, ona titi prve crjepove na nastrenici od napada vjetra sa donje strane) pa preko nje prva letva. Na taj nain prva letva omoguava da se dobije potreban nagib za prvi niz crjepova. Kao druga letva moe posluiti i gornja ivica strene daske. Da li e se prva letva prikovasti na poetak rogova ili neto unutra zavisi od obrade nastrenice, odnosno od izrade oluka koji moe biti bez ili sa ivinim limom.2. Poloaj druge letve je na razmaku 20cm od prve3. Poslednja letva kod sljemena prikiva se na 7cm odstojanja od sljemene linije.4. Prvi i poslednji niz crjepova je uvijek udvojen.5. Sljemena i grbine se pokrivaju eramidom. Kod eramida na sljemenu ira strana je okrenuta u pravcu vjetra, a kod grbina ira strana je okrenuta na nie. Uvale se obino pokrivaju limom a mogu se pokriti i crijepom.Kada se prikuje prva, druga i poslednja letva ostale se prikivaju izmeu njih, tako da se ne pree propisano odstojanje.

Sl.1

1.1. Prosto pokrivanje - vri se preko letava jaine 24/48mm. Preklop crjepova vieg niza preko nieg za nagib 1:1 (45) iznosi c=16cm; za nagib 1:0,55 (60) c=12cm. Kako je duina crijepa l=38 razmak letava je a= l c , tj. za nagib 1:1 a=22cm a za nagib 1:0,55 a=26cm. Kako kod ovog naina pokrivanja jedan dio na meusobnom spoju crjepova, u nizu ostaje ne pokriven, ispod ovih ne pokrivenih spojeva za letve prikivaju se 2mm tanke borove daice (indra) ili trake od bitumenske hartije ili cinkanog lima irine 5cm. Ove trake se u svom niem dijelu prebace preko postavljenog niza. Nizovi crjepova jedan iznad drugog, rjeaju se u istoj pravoj liniji. 1.2. Dvostruko pokrivanje - kod ovog naina pokrivanja za svaku letvu se okae po dva niza crjepova. Preklop c donji od donjeg i gornji od gornjeg niza je za nagib 1:1,5 c=10cm. Razmak letava a= l c=28cm. Poto su letve na veem razmaku optereene sa dva niza crjepova njihove dimenzije su jae, tj. 38/48 48/48mm. Nizovi crjepova koji se nalaze na jednoj letvi smaknuti su jedan prema drugom za polovinu irine crjepa. Za vee nagibe preklop je manji, tj. za nagib 1:1 c= 8cm, pa je i razmak letava vei a= l c = 30cm.1.3. Gusto pokrivanje - kao i kod prostog pokrivanja za svaku letvu okaen je samo po jedan niz crjepova. Meutim, letve su postavljene na mnogo manjem razmaku te svaki crijep obuhvata tri letve, odnosno dva razmaka letava. Poto je preklop crjepova za nagib 1:1,5 c= 10cm za razmak je a= (l c)/2 = 14. Kod ovog naina pokrivanja trea letva na poetku strehe treba da se prikuje neto dalje nego izraunatiu razmak tj. na 17 - 18cm kako bi drugi niz ravno nalegao na prvi udvojeni niz. Dimenzije letava zbog manjeg razmaka su 28/48 mm. Redovi crjepova jedan iznad drugog smaknuti su za polovinu irine crijepa.

2. POKRIVANJE KROVA OLJEBLJENIM CRIJEPOMOljebljeni (utoreni) crijep je etvrtastog oblika veliine 21,8/40cm sa podunim ljebovima, tako da je poduni sloj preklopljen lijebom susjednog crijepa. irina podunog preklopa po naim propisima je 20mm. Popreni preklop je 10cm. Pokrivanje sa ovom vrstom crijepa vri se kao i sa obinim crijepom preko letava na razmaku od c= l 10 = 30cm. Nizovi crjepova jedan iznad drugog su smaknuti za polovinu irine crjepa. Poto se za svaku letvu kai samo po jedan niz crjepova ovaj pokriva nije siguran od pomjeranja pri napadu vjetra, zato crjepovi imaju sa donje strane specijalan ispust probuen za provlaenje pocinkovane ice kojom se crijep preko prikovanog eksera na letvi privrsti. Crjepovi se jedan iznad drugog reaju u smaknutom poretku irine. Nai propisi propisuju da se za provlaenje ice na nosu crijepa izradi rupa od 2mm u preniku. Za m kose povrine potrebno je 15 komada crjepova. Teina po m bez letava iznosi 38kg, te spada u lake pokrivae crijepa. Minimalan nagib 1:1,5 (po naim propisima 33 (1:1,5) - 45 (1:1)).

Sl.2Oljebljeni crijep izrauje se i sa ljebovima u podunom i poprenom pravcu (tlaeni, presovani crijep). Za svaku letvu okai se po jedan niz crjepova. Kako se meusobno moraju preklapati podunim i poprenim ljebovima ovi crjepovi se redaju ne u smaknutom poretku ve sa unakrsnim spojnicama. Da bi ovakakv nain redanja crijepa bio mogu, jer na mjestu ukrtanja ima 4 crijepa, potrebno je da svaki crijep ima zarez u donjem lijevom i donjem desnom uglu. I ova vrsta crijepa mora se pocinkovanom icom privrstiti za letve, to je omogueno probuenim ispustom sa donje strane crijepa.Kod pokrivanja oljebljenim crjepom vano je napomenuti da duina krovne povrine od strehe do sljemena mora biti djeljiva sa razmakom letava,jer je odstojanje letava unaprjed utvreno izraenim ljebovima. O ovome se mora ranije povesti rauna. Po kvadratnom metru kose krovne povrine ide 16 komada crjepova a teina iznosi 40kg/m minimalni nagib 1:2,5 (po naim propisima 22(1:2,5)- 45 (1:1)).

3. POKRIVANJE KORITASTIM CRIJEPOM (ERAMIDOM )

Po JUS-u pokrivanje krova izrauje se glatka eramida duine 40cm skoena po duini tako da je spolja prenik ireg polukruga 20 a ueg 15,4cm. Pokrivanje se moe vriti na podlozi od dasaka 28mm ili rotilju od letava. eramide se slau jedna iznad druge u redovima sa izdubljenim stranama nagore (izvrnuti redovi). Spojevi izmeu izvrnutih redova pokrivaju se redovima iramide sa izdubljenom stranom nadole. Izvrnuti redovi ine kanale upravno na strehu niz koje se sliva kina voda. Preklop eramide jedne iznad druge je 10cm te je odstojanje letava a = 40 10 = 30cm. Kako je pokriva teak a letve na veem razmaku dimenzije letava su 48/ 76 cm. Nagib krova za ovaj pokriva moe biti manji min 1: 1,25. Pri veem nagibu potrebno je da izvrnuti redovi imaju nos za koji se o letve okae, ili se pocinkovanim ekserima kroz unaprjed provjetrenu rupu uvrste za letvu. ( sl.3 i sl.4)Isto tako postavljanje se moe izvriti u malteru. Krovovi pokriveni eramidom lijepo izgledaju,sigurni su od prokinjavanja ali se danas rijetko upotrebljavaju,jer je utroak rada i materijala veliki. Pored toga, zbog vee teine potrebna je i jaa krovna konstrukcija. Minimalni nagib 1:1,25. Po naim propisima 22 (1:2,5) - 45 (1:1). Za osvjetljenje tavanskog prostora kod krovova pokrivenih eramidom mogu se na odreenim mjestima upotrijebiti stakleni crjepovi koji se izrauju u dimenzijama i obliku kao i obini ravni crijepovi. sl.3 sl.4

4. POKRIVANJE LIMOMZa pokrivanje krova limom moe se upotrijebiti vie vrsta limova. Tu spadaju : Gvozdeni pocinkovani lim Cinkani lim Bakarni lim Alumonijumski lim Olovni limKao krovni pokriva lim je siguran, lak, nezapaljiv i ne zahtijeva veliki nagib. Trajnost limenog pokrivaa zavisi u prvom redu od vrste lima, a zatim od njegovog odrzavanja. Najtranjini je olovni i bakarni lim, a zatim aluminijumski lim, cinkani lim, a na posljetku gvozdeni pocinkovani lim ciji je vijek trajanja relativno mali. Nepovoljne strane limenih pokrivaa su sledee: - ne pruaju zatitu tavanskog prostora od toplote- usljed temperaturnih promjena moe doi do vlaenja od kondenzacije sa donje strane- tetno utie dodir sa neistorodnim materijalima kada se ovlae. Zbog elektrolize dolazi do razaranja lima, - ne izoluje od zvuka.

4.1. VRSTE LIMOVA ZA POKRIVANJEKod nas se za pokrivanje krovova najvie upotrebljava gvozdeni pocinkovani lim, kao najjeftiniji, a zatim cinkani lim, u novije vrijeme aluminijumski lim. Bakarani lim se zbog veoma visoke cijene upotrebljava samo za pokrivanje zgrada znaajnijeg karaktera i monumentalne zgrade. Olovni lim se ne upotrebljava vie za pokrivanje ve samo za ona mjesta, kod krova pokrivenih limom, gdje je potrebno izvriti pokrivanje i zaptivanje mijesta koja se ne mogu oblikovati drugim vrstama lima.Gvozdeni pocinkovani i cinkani lim proizvodi se u tablama veliine 100/200 cm u raznim debljinama. Nagib krova je minimum 1:10. Meutim za nae prilike, gdje su otri zimski uslovi i jai vjetrovi ne treba raditi nagibe manje od 1:3. Kao podloga za limeni pokriva slue daske, obino ravno spojene. Limene table se za podlogu privruju tzv. podvezama od jaeg lima. Na podlozi od betona potrebno je na odreenim razmacima ubetonirati letve, gredice, koje e sliiti za prikrivanje podveza. Povezivanje podveza za podlogu jakim ekserima i povezivanje limenih tabli za iste, mora biti vrlo paljivo i solidno izvedeno i u dovoljnom broju. Ovo uvrivanje za podlogu je vrlo vano kako napadna i siuna sila ne bi otkinula pokriva od podloge to se deavalo ne jednom kod nesolidne izrade. Isto tako je vano utvrditi ivine dijelove pokrivaa koje vjetar moe da poduhvati odozdo i razori i otkine limeni pokriva od podloge.Pojedinane karakteristike limova odreuju njihovu upotrebu kao pokrivaa i upotrebu u odreenim sluajevima. 4.1.1. Gvozdeni (elini) lim da bi se mogao upotrebiti kao pokriva mora se prevui skramom cinka ili bakra, tj. pocinkati ili pobakarisati. Ove skrame tite lim od ranja. Ipak trajnost ovako pripremljenog lima nije dugog vijeka. Na prevojima i rubovima zbog savijanja moe doi do pucanja zatitne skrame cinka i usljed ovlaenja do ranja i propadanja lima.Vijek trajanja mu se moe produiti ako se lim godinu poslije postavljanja kao pokrivaa, kada se gornji glatki dio cinkane prevlake malo oporavi, premae zatitnom mrsnom bojom ili bitulitom. Pocinkovani lim se lako obrauje i najmanje iri i skuplja pri promjenama temperature. Upotrebljava se osim za pokrivanje krovova i za izradu olunih cijevi, odvodnih cijevi, i razna pokrivanja vijenaca ispada, ivica, pokrivanje prozorskih banaka, i dr. za pokrivanje se upotrebljava lim debljine 0,55, 0,60, 0,65 mm.4.1.2. Cinkani lim - sluplji je od pocinkovanog lima i tee se sa njim radi. Cink je na obinoj temperaturi krt, a li se na temperaturi od 100-150 C lako obrauje. Meutim kod cinkanog lima mogue je savijanje i izrada rubova i prevoja i na obinoj temperaturi pa ak i u hladnom stanu na temperaturi do -8C. Dalje se ne moe obraivati,jer se lomi. Otro savijenje paralelano vlakana (a to je u podunom pravcu limene ploe) puca i lomi se pri normalnoj temperaturi. Na vazduhu u suhoj sredini je postojan. Na vlanom vazduhu lim se prekriva slojem ugljene kiseline bijelo-sive boje cink oksidom, koji ga titi od dalje oksidacije, gubi sjaj i dobija zatvoreniju boju, ali postaje postojan i otporan. Vijek mu je ogranien u zavisnosti od toga u kakvoj je sredini izloen. Ako je izloen istom vazduhu moe da traje od 40-60 godina. Meutim, vremenom gubi elastinost i struktura mu postaje kristalna i krta. Ako je na neistom vazduhu, izloen agresivnim atmosferijalijama, trajanje mu se znatno smanjuje na oko 20-30 godina. Zbog elektrolize se ne smije vezivati sa drugim materijalima osim sa pocinkovanim i olovnim. Od svih vrsta limova najvie se skuplja i iri pri promjene temperature, pa o tom treba voditi rauna i izabrati takav nain pokrivanja koji to nee sprijeavati. Kao i pocinkovani lim i cinkani lim se u graevinarstvu upotrebljava za pokrivanje krovova, izradu oluka, odvodnih olunih cijevi, pokrivanje vijenaca, ispada, ivica, prozorskih banaka i dr. Za pokrivanje se upotrebljava lim debljine 0,65 , 0,70, 0,75 mm.

Sl.5 4.1.3. Bakarni lim - metal sjajnocrvene boje, veoma je trajan, skoro vjeit. Postoje zgrade pokrivene bakarnim limom jo preko 900 godina, a da lim nije pokazao nikakvo oteenje. Na vazduhu poslije dueg vremena postepeno oksidira i dobija lijepu zelenkastu boju tzv. patina. Poto patiniranje traje due moe se po zavretku posla pokriva premazati specijalnim lakom koji e ubrzati patiniranje. U industrijskim predjelima patinira crno, te je neugledne boje. Cijena bakarnog lima je dosta visoka, pa se upotrebljava za zgrade znaajnijeg karaktera i za specijalne dijelove na zgradama, npr. za dilatacione spojnice (razdjelnice) , specijalne slivnike i ukrasne dijelove. Temperraturne promjene utiu neto jae nego kod elinog lima.Usljed mogue pojave elektrolize, trebalo bi izbjegavati dodir sa novim materijalima, osim sa bronzom i mesingom.Od legure bakra (bronze) izrauju se vrlo tanki limovi 0,1, 0,2, 0,3, 0,4 mm debljine koji su vrlo tvrdi i vrlo trajni. Oni se isporuuju u trubama duine 25-30m. Tanji lim od 0,1 mm debljine lijepi se za podlogu. Nagib krova kod ovih pokrivaa moe biti vrlo mali do 1:20 (5%). Poznati su tanki limovi Tecuta i Alcuta. Kod nas se ne izrauju.

4.1.4. Aluminijumski lim - kao materijal uope i kao materijal za pokrivanje krovova ima veliku upotrebu. Aluminijum se pokazao kao veoma postojan i trajan materijal. Postoje zgrade pokrivene limom jo prije 100 godina, a da na njemu nema nikakvih oteenja.Na vazduhu aluminijumske povrine brzo potamne i prevlae se tankom i vrstom skramom oksida koji se vie ne iri i titi materijal. Prema tome, aluminijum je na vazduhu postojan a takoe i u vodi. Meutim, morska voda ga nagriza pa bi o tome trebalo voditi rauna i ne bi ga trebalo upotrebljavati u primorskim krajevima.Aluminijum treba da se zatiti od direktnog dodira sa cementom, malterom i betonom iji ga alkalni sastavi napadaju pod uticajem vlage. Isto tako bi ga trebalo izolovati od direktnog dodira sa elikom i metalima koji sadre bakar. Izolovanje se vri premazom sa cink-hromom ili asfalt-bitumenom (bez sadrine olova). Takoe ga treba izolovati od direktnog dodira sa drvetom.Aluminijum istoe 99% upotrebljava se za krovne pokrivae, zbog visoke otpornosti na koroziju. Meutim, ee se upotrebljavaju legura aluminijuma i mangnana pod imenom Aluman od koga se pravi aluminijumski lim za pokrivanje krovova. Debljina limova za pokrivanje iznosi: 0,6, 0,7, 0,8 mm. Na toploti ima dosta veliko istezanje.

4.1.5. Olovni lim - ima veliko istezanje i uopte je neosjetljiv na uticaj vremena kao i u dodiru sa drugim metalima.

Sl. 6

Tabela limova za pokrivanjeVrsta limaDebljina u mmTeina u kg/mIstezanje na 10 m pri razlici temperature od 100C u mm

Pocinkovani lim0,550,600,654,314,715,1012

Cinkani lim0,650,700,754,675,035,3829

Bakarni lim0,46,2817

Aluminijumski lim0,60,70,81,621,892,1624

Olovni lim0,55,7030

4.2. VRSTE POKRIVANJA 4.2.1. Ravno pokrivanje limom kod drvenih krovova pokrivanje limom se vri preko podloge od dasaka koje su meusobno spojene pravim spojem potpuno zatisnut, ili rjee na preko i lijeb. irina dasaka ne treba da pree 12 cm. One moraju biti zdrave, suve i otrih ivica i ne smiju se ugibati pri gaenju. To znai da podloga mora biti izvedena potpuno ravno I pod uslovom da tako i ostane. Debljina dasaka za normalan razmak rogova je 24 mm. Preko podloge se najprije postavlja sloj bez pjeskovite bitumenske hartije, hartije posute talkom, pijesak moe da oteti lim trenjem. Bitumenska hatrije se za podlogu prikiva pocinkovanim ekserima. Preklopi su irine 8-10 cm i oni se lijepe vruom masom bitumena. Ovaj sloj titi lim od direktnog dodira sa drvetom (stvaranje cerove kiseline) ,a podlogu od vlage koja se stvara od isparenja sa donje strane lima. Pored toga bitumenska hartija unekoliko uguuje i zvuk.Limene table 100/200 cm se duom stranom postavljaju uspravno na strehu i meusobno se spajaju pomou rubova (prevoja). Spajanje na strehu vri se pomou uspravnog ruba, paralelno sa sptehom poloenog ruba. Uspravni rub je dvostruk, tj. sa dva prevoja,a poloeni rub je obino jednostruk.Uvrivanje limenih tabli za podlogu vri se sa podvezama od jaeg lima debljine 1mm ,irine 3-5 cm sa rasjeenim gornjim dijelom. Jedan kraj se prikiva za podlogu, a drugi rasjeeni dio se povija i obuhvata obe susjedne table, zatim se savijaju zajedno te se dobija rub. Poloeni rub je irine oko 2 cm. Za blae nagibe zbog eventualnog povratka vode, zimi kod otapanja snijega ili pritiska vjetra pri kii, pravi se dvostruki poloeni rub ili to je bezbjednije, poloeni rub vee irine oko 8-10 cm. Kod blaih nagiba, takoe, trebalo bi praviti i vii uspravni rub visine 3-4 cm.Spojevi limenih tabli kod uspravnog ruba treba da su u donjem dijelu razmaknuti za 3-5 mm, kod limova koji su osjetljivi na promjene temperature npr. kod cinkanog lima.Kod svih vrsta pokrivanja limom, pa i kod ravnog sa pokrivanjem se poinje od strehe. Table koje su upravne na strehu meusobno su smaknute za polovinu duine, pa im se poloeni rubovi ne nalaze na istoj liniji. Ovo smicanje je potrebno da se na spoju sa uspravnim rubom ne bi dobilo veliko zadebljanje i oteala izrada. sl.7

Ivica strehe se moe obraditi na nekoliko naina. U svakom sluaju trebalo bi voditi rauna da se taj dio obezbjedi od napada vjetra i solidno uvrsti. Na ivici se najprije moraju prikovati podveze 3/30/200 mm na razmacima od 35 cm, iji savijeni preputeni kraj obuhvata povijeni ivini rub limenog pokrivaa. Uspravni rub se na kraju strehe mora stucati poloiti i zajedno sa ivinim rubom saviti, to pojaava krutost, te se dobija vrsta nepomjerljiva ivica. Na isti nain se zavravaju i ivice zabata. Ako se na ivici strehe postavlja oluk onda se postavlja i za daanu podlogu, umjesto podveza, prikiva limena traka irine 20 cm, od jaeg lima , debljine 0,8 1 mm. Prepust se zajedno sa ivicom pokrivnog lima povije i vee sa ivicom oluka.Na sljemenu se spoj pokrivaa jedne i druge strane krovne ravni, pomou pogodno izraenih podveza, prekriva zasebnom limenom trakom. Spoj se moe uraditi i pomou ravnih pravih podveza, prikovanih i preputenih na sljemenu , pa se limeni pokrivai jedne i druge strane poveu meusobno prevojem u pravcu jedne krovne ravni.Kod veih krovnih povrina, usljed irenja zbog toplote, potrebno je na razmacima od 8-10 m postaviti dilataicione razdjelnice, tj. uraditi takav spoj koji e omoguiti nesmetano irenje i skupljanje lima. To se moe izvriti na nain prikazan na slici 8.Na podlozi od armiranog betona ili gotovih armirano betonskih elemenata, za pokrivanje lima, poto se u betoniraju gredice za uvrenje podveze, prije polaganja lima za beton, mora da se zalijepi bitumenom jedan sloj bitumenske hartije.4.2.2. Rebrasto pokrivanje limom - kod drvenih krovova, vri se takoe na podlozi od dasaka koje su meusobno spojene pravim spojem ili na pero ili ljeb. Daske irine oko 120 cm moraju biti zdrave i suve i sa potpuno zatisnutim spojevima, da se dobije potpuna ravna podloga bez izboina.Preko dasaka se poloi jedan sloj bezpjeskovite talkumirane bitumenske hartije, koja se za podlogu prikiva pocinkovanim ekserima. Nastavci se preklapaju za 8-10 cm i preklopi se lijepe vruim bitumenom.Preko ovako pripremljene podloge, a upravo na strehu prikivaju se podveze i letve (rebra), dimenzije 28/38 mm. One su trapezasto oblikovane, i sa uom stranom poloenom na podlogu. Letve se prikivaju na meusobnom razmaku od 96-100 cm od sredine do sredine letve.Podveze od lima,debljine 1 mm, irine 30-50 mm , postavljaju se na razmaku od oko 33 cm, tj. 3 kom na 1m. Na ivici strehe letve (rebra) su koso zasjeene u duini od 14 cm. Ovaj zakoeni poetni dio letava kod strehe pokriva se limenom kapom, koja se prikiva za letve ekserom. Limene ploe 100/200 cm postavljaju se, duom stranom upravno na strehu izmeu letava. Pored letava, ivice limenih tabli se povijaju uspravno za oko 2 cm. Zatim se postavljaju limene trake koje prekrivaju letve. Ove limene trake se pripreme u radionici u duini od 4 m i svojim savijenim dijelovima se navlae na savijene podveze, a zatim drvenim ekiima malo pribiju. Gornji dio pokrivne trake se ekserom prikuje za letvu. Zatim se navlai sledea duina trake koja donju prekriva za 10 cm ili se sa njom povee poloenim jednostrukim rubom. Spajanje limenih tabli, jedne iznad druge vri se poloenim rubom kao i kod ravnog pokrivanja.Ovaj nain pokrivanja (rebrasto) naroito je pogodno za cinkani lim, jer daje limu vie mogunosti da se,pri promjenama temperature, iri i skuplja nego to to prua ravno pokrivanje. Zbog toga, ako se radi sa cinkanim limom, poloeni rub treba izvesti kao poloeni rub za blage nagibe , bez obzira o kakvom se nagibu radi.Kod strehe,postupak utvrivanja ivica, pomou podveze je isti kao i kod krova ravnog pokrivanja. Na sljemenu se, takoe, prikiva trapezasta letva koja se na spoju sa letvama krovnih ravni prekriva limenim rukavcem. Rukavci se meusobno moraju zalemiti. Na zabatu se prikovana letva prekriva limenom trakom, koja se sa spoljne strane zavrava povijenom okapnicom, to je omogueno pogodno uraenim podvezama 3/30 mm i duine po potrebi.Nagib krova za rebrasto pokrivanje je takoe mininum 1:10 ali za nae uslove 1:3. Kod blagih nagiba, zbog eventualne mogunosti vranja kinih voda pod pritiskom vjetra, trebalo bi upotrijebiti letve 38/48 mm da bi se poveao uspravni dio lima pored letava od 2-3 cm i na taj nain sprijeio prodor vode u spoj. 4.2.2.1. Pokrivanje aluminijumskim limom jedan od naina pokrivanja aluminijumskim limom prikazana na slici je pokrivanje Fural limom (legura aluminijuma i magnana). Ovaj rebrasto oblikovani lim, vajcarske izrade, irine 58 cm isporuuje se u trubama i privruje na specijalno nazupane limene trake. Ove nazupane trake se prikivaju za letve jaine 28/48 mm koje se postavljaju na razmaku od 50 cm. Trube lima se polau paralelno sa strehom i preklapaju jedna drugu u irini od 8 cm. Elastinost lima omoguava da se limene trube lako postave i uvrste za nazupane trake jedne iznad druge. Nikakvo dalje utvrivanje ili rad nije potreban.Izraena rebra daju limu veliku vrstinu na savijanje i mogunost da se letve postave na tako velikom razmaku od 50 cm. Za specijalna mjesta kao to su streha, sljeme, zabati i dr, izrauju se oblikovani komadi. Treba da se napomene mogunost da se limeni pokriva moe demontirati sa krova bez oteenja i ponovo postaviti na drugo mjesto. Debljina lima kod ovog pokrivaa je 0,63 mm. Teina je 2,7 kg/m. Rebra su na razmaku od 15 cm. Nagib krova je od 10-30. Uobiajeni nagib je 15 (1:3,75).

Sl.8

5. POKRIVANJE BITUMENSKOM HARTIJOMZa pokrivanje krovnom hartijom moe se upotrijebiti katranisana hartija i bitumenska hartija. Terisana hartija se sada rijetko proizvodi. Katran se dobija pri destilaciji kamenog uglja kao sporedan produkt i sadri smolu ulja i dr. Katranisana hartija se izrauje od sirove, ilave, debele hartije koja se natapa sa obe strane ravnomijerno masom katrana i sa obe strane posipa pijeskom.Bitumenska hartija, koja se upotrebljava za pokrivanje krovova, se takoe proizvodi od ilave debele krovne hartije koja se sa obe strane natapa bitumenskom masom. Natapanje mora biti potpuno, tako da ni jedno mjesto na hartiji ne ostane nenatopljeno. Poslije natapanja bitumenska hartija se posipa sa obe strane mineralnim materijalom, obino pijeskom, da se ne bi lijepila i kao takva upotrebljava za pokrivanje krovova. Inae, bitumenska hartija moe da bude posuta granuliranom plutom ili azbestnom sitnei. Ako je potrebno da se postavi ispod pokrivaa od lima a da pijesak ne bi grebao lim posipa se samo talkom.Dobra bitumenska hartija ne smije da proputa vodu. Savijena na valjak prenika 3 cm ne smije da puca i pokazuje svjetliju boju sirove hartije. Proizvodi se u trubama irine 1,25 m a duine 10 m tj. 12,5 m. Trube hartije treba da se sauvaju na suvom i hladnom mjestu i postavljati ih uspravno.Prema debljini ima vie vrsta bitumenske hartije i one se oznaavaju sa B 250, B-333, B 417, B 625. Brojevi oznaavaju teinu hartije u gramima npr. B 250 znai teina 250 grama za 1m bitumenske hartije. Kao krovni pokriva bitumenska hartija, prema nainu izvrenja i odravanja moe biti siguran i dugotrajan pokriva. Meutim zbog svoje neugledne marke boje upotrebljava se za zgrade privremenog karaktera,magacine upe,privremene hale.Podloga za postavljenje bitumenske hartije izrauje se od dasaka debljine 24mm za razmak rogova do 80 cm. Daske se meusobno spajaju pravim spojem ili to je bolje na pero i ljeb. Daske moraju biti zdrave, suve i irine do 12 cm. Obino se prikivaju paralelno sa strehom. Bolje je, ako je to mogue, prikivati daske upravno na strehu, jer ako doe do krivljenja dasaka onda u prvom sluaju mogu da sprjeavaju pravilno oticanje vode, dok u drugom sluaju, voda moe da otie bez smetnje.Trube bitumenske hartije se polau na podlogu u pravcu paralelno sa strehom; kod strmijih nagiba upravno na strehu. Za podlogu bitumenska hartija se prikiva ekserima sa irokom glavom na dosta gustom meusobnom rastojanju. Poto su ovo opasna mjesta,redovi eksera se uvjek preklapaju preklopima gornjih slojeva koji se na spojevima lijepe. Kod dobro izvedenog pokrivanja ne vide se ekseri po krovnoj povrini na gotovo uraenom pokrivau. Oni su jedino vidljivi na eonoj strani ivice strehe i eonoj strani zabata gdje se ekseri, zbog opasnosti da vjetar ne poduhvati hartiju i odnese je ili iscjepa, prikivaju vrlo gusto na meusobnom razmaku od 4 cm. Pokrivanje bitumenskom hartijom vri se na tri naina:a) Jednostruko pokrivanjeb) Jednostruko sa letvicamac) Dvostruko pokrivanje

5.1. Jednostruko pokrivanje

sl. 9

Je prosto i upotrebljava se samo za upe i remize gdje nije potrebna naroita sigurnost od eventualnog vlaenja. Minimaln nagib je 10 ( 1: 5,5) do 20 (1: 2,75). Pokrivanje poinje od strehe sa jednim slojem irine 25 cm koji se prikiva za podlogu. Preko ove trake postavlja se sloj od 1: 2 irine struke tj. 62,5 cm iji se preputeni dio presavije na elo strene daske i prikiva ekserima na razmaku od 4 cm. Ovaj preputeni dio slui kao okapnica, da se voda ne bi vraala na strenu dasku. Sloj od 1/2 irine trube u svom donjem dijelu lijepi se za traku od 25 cm prikovanu na ivici strehe a u gornjem dijelu se prikiva za podlogu ekserima na razmaku od 10 cm. Dalje se nastavlja sa polaganjem bitumenske hartije od cijele irine trube. Oni preklapaju u svom donjem dijelu gornje djelove niih slojeva koji su prikovani. Preklop je irine 8 10 cm i on se za prikovani sloj lijepi ljepilom sastavljenim od bitumena sa filernim i vlaknastim dodacima.Radi to pravilnijeg postavljanja i boljeg privrivanja za podlogu trube se sjeku u komade do 5, 0 m . Spojevi upravni na strehu se prikavaju a zatim se preklopi irine 8 - 10 cm lijepe. Na sljemenu i grebenima slojevi susjednih krovnih ravni se preklapaju za po 15 cm odnosno 30 cm. Uvale se oblau dvostrukim slojem traka i to : donji irine 41,5 cm ( 1/3 irine trube) a gornji 62, 5 cm. Oba sloja se prikivaju za podlogu a zatim se preklapaju u irini 8 10 cm slojevima krovne ravni. Ovi preklopi se lijepe. Na zabatu se preputena bitumenska hartija presavija i prikiva za letvu prikovanu sa donje strane podloge od dasaka. Po izvrenom prikivanju vri se premazivanje vruom bitumenskom masom i to najprije mjesta spojeva a zatim cijela krovana povrina.

5.2. Pokrivanje letvicama Pokrivanje letvicama je sigurnije od jednostrukog pokrivanja a naroito za vjetrovite predjele. Letvice trougaonog oblika 65 / 35 mm prikivaju se na razmaku od 120 cm upravno na strehu. Predhodno se na poetku nadstrenice postavi traka bitumenske hartije irine 31,5 41, 5 cm ( - 1/3 irine trube) pa se prikivaju letvice. Koso zasjeeni poeci letava prekrivaju ovaj sloj kod strehe za 8 10 cm.Trube bitumenske hartije postavljaju se upravno na strehu uzmeu letvica iza ove se prikivaju ekserima sa irikom glavom na meusobnom razmaku od 10 cm. Horizontalni preklopi paralelni sa strehom izvravaju se isto kao kod jednostrukog pokrivanja. irina preklopa je 8 10 cm. Preko letvica, spojevi susjednih slojeva bitumenske hartije prekrivaju se trakama bitumenske hartije. Ova traka se za letvicu prikiva sa obe strane u gornjem djelu letvice. Preko sljemena postavlja se traka irine 41,5 cm. Ona prekriva sljeme sa obe strane i preklapa nii red hartije i zavretke letava za 8 cm. Po zavrenom poslu premazivanje bitumenskom masom treba najprije da se izvri preko traka koje prekrivaju letvice i mjesta spojeva a zatim premazati cijelu krovnu povrinu. Grbine se prekrivaju isto kao i sljemena. Kod uvala letvice se dovedu na oko 20 cm od uvalne linije, tako da ostane dovoljno irine za neometano oticanje vode. Uvale se prekrivaju kao i kod jednostrukog krova.

Sl.105.3. Dvostruko pokrivanjeUpotrebljava se za zgrade dueg trajanja. Nagib krova ovdje moe biti vrlo mali, ak 1,5. Meutim,dvostruko pokrivanje je najpogodnije i tako se izvrava sa nagibom 4 - 8 ( 1 : 14 do 1: 7 ). Pokrivanje se vri u dva sloja paralelno sa strehom i to tako da prvi sloj poinje sa irine trube, tj. 62, 5 cm a zatim se ka sljemenu nastvlja sa cijelim irinama trube 125cm. Prvi sloj se prikiva i preklapa kao i kod jednostrukog pokrivanja. Poto se izvri prvi sloj pristupa se postavljanju drugog sloja koji se preko prvog sloja lijepi bitumenskim ljepilom. Drugi sloj poinje od strehe cijelom irinom trube,tako da potpuno preklapa preklope prvog sloja. Meusobni prerklopi drugog sloja iznose 8 cm. Iovdje se trube sjeku u duini od 5 m . Preklopi upravno na strehu iznose 10 cm. Kod strehe osiguranje od vjetra vri se, kao i kod jednostrukog pokrivanja, savijanje preputenog dijela koji se prikiva ekserima na razmaku od 4 cm za elo strene daske. Na sljemenu se slojevi susjednih ravni preklapaju za 15 20 cm sa jedne i druge strane dasaka. Grbine se prekrivaju isto kao sljeme.Na zabatu se postavlja trougaona letvica pa se spoj prekriva ili trakom bitumenske hartije ili limenom trakom. Spoj zabata sa viom zgradom pokriva se limom koji se po krovnoj povrini podvue za 10cm ispod drugog sloja a na vertikalnom dijelu zgrade izdize se za 15 20 cm. Strena ivica se moe ojaati trakom od lima irine 15 cm koja se postavlja na prvi a prekriva je i za nju naljepi drugi sloj.Ako su rogovi vidni oluk se moe postaviti bez ivinog lima. Ako je nadstrenica obraena postavlja se i ivini lim koji prevojem obuhvata oluk,Dvostruko pokrivanje se moe vriti i sa slojevima bitumenske hartije upravno na strehu kao to je prikazano na sl.12

Sl.11

6. POKRIVANJE DRVENIM CEMENTOM

Ovaj pokriva se moe upotrjebiti na drvenoj podlozi a isto tako i na podlozi od betona. Sastoji se od nekoliko slojeva (3 - 4) bitumenske hartije i isto toliko premaza masom drvenog cementa. Premaz sadri : 50 % katrana kamenog uglja,25% sumpora,15% smole. Preko ovih slojeva postavlja se sloj pjeska i ljunka.Kao drvena podloga slue rendisane daske debljine 33mm spojene na pero i ljeb. Prije nego to se pone sa postavljanjem izolacionih slojeva moraju se izraditi limarski radovi kao : postavljanje ivinog lima,limenog branika i oluka. Limeni branik slui da zadri osipanje sloja pjeska i ljunka. Preko drvene podloge najprije se nabaci jedan vrlo tanak sloj finog sitnog pjeska da se bitumenska hartija ne bi zaljepila a zatim se naizmjenino postavljaju slojevi hartije i premaza.Trube bitumenske hartije se razastiru upravno na strehu sa meusobnim preklopom od 10 cm. Slojevi hartije se jedan iznad drugog, preklapaju za irine trube.Poto se izvri premaz poslednjeg gornjeg sloja i isti stvrdne, razastire se preko njega sloj sitnog pjeska u debljini od 2cm, a zatim sloj ljunka debljine 6cm. Gornji sloj ljunka treba da je krupan da ga vjetar ne bi pomjerao.Kod limenog branika, koji ima proreze za oticanje vode, da bi se sprjeilo osipanje donjeg sloja sitnog pjeska treba da se postavi sloj krupnog ljunka.Kao krovni pokriva drveni cement je dobar i siguran,ali s obzirom na potreban zatitni sloj ljunka,teak je, pa zahtjeva jau noseu konstrukciju. Sloj pjeska i ljunka kad je suv prua dobru toplotnu izolaciju krovnog prostora. Meutim, ovlaen gubi tu mo,dok u isto vrijeme poveava teinu. Zbog toga se rjetko upotrebljava. Preko betonske podloge kod nas se jo upotrebljava za neprohodne terase. Nagib je 5% tj 1: 20.

Sl.12 7. POKRIVANJE SLAMOM I TRSKOM7.1. Opte,svojstvaPokrivanje slamom i trskom je najstarije pokrivanje.Dobra svojstva i dobar izgled opravdavaju jo i danas upotrebu za odreene svrhe. Nagib krova 45, u vjetrovitim predjelima 50.Prednosti : dobra toplotna zatita dri zimi tavan topao,ljeti hladan. Kondenzna voda je izbjegnuta. Vazduna propustljivost pri istovremenom osiguranju protiv kie i snijega omoguava korienje tavana kao ostave. Mala sopstvena teina ( 70 kg/m nagnute krovne povrine) omoguava jednostavnu krovnu konstrukciju (od oblog drveta). Trajnost krova sa trskom na zapadnoj i junoj strani 40 do 50 godina, na sjevernoj i istonoj strani 50 do 100 godina; Krovovi sa slamom 20 do 30 odnosno 30 do 50 godina. to strmiji krov, to dua trajnost. Ekonominost esto je data time, to se pokrivanje trskom odnosno slamom dobijenom seoskim radom, vri sopstvenom radnom snagom. Nedostaci : opasnost od poara, koja se djelimino moe izbjei natapanjem sredstvima itd. Razmak zgrada, graevinsko policijski propisi. Propisi o graenju.7.2. MaterijalA. SLAMANajbolja je slama od rai ili penice,i to sa to manje izlomljenim stabljikama,koje se povezuju u osnove 10 do 12cm a stabljike slamke neizlomljene. Ako su djelimino slomljene, snopovi su od 8 do 10 cm. Slama mora biti bez travki, korjenja i zrnevlja.B. TRSKAUpotrebljavaju se stabljike duine od 2 do 3 m. Povezuju se u snopove kanapom umoenim u laneno ulje, ili rastop plavog kamena a moe i u ter. Povezivanje se esto vri i slamnom uadi. Sveanj snopa mora biti 12 do 15 cm. Pored trske upotrebljava se i rogozna, u svemu isti nain, ali lisnate stabljike ne smiju biti izlomljene.

SADRAJ:Uvod11. Pokrivanje ravnim crijepom41.1 Prosto pokrivanje71.2 Dvostruko pokrivanje71.3 Gusto pokrivanje 7 2.Pokrivanje krova oljebljenim crijepom8 3.Pokrivanje koritastim crijepom9 4. Pokrivanje limom 11 4.1 Vrste limova za pokrivanje11 4.1.1 Gvozdeni (elini lim) 12 4.1.2 Cinkani lim12 4.1.3 Bakarni lim14 4.1.4 Aluminijski lim14 4.1.5. Olovni lim15 4.2 Vrste pokrivanja16 4.2.1 Ravno pokrivanje limom16 4.2.2 Rebrasto pokrivanje limom18 4.2.2.1 Pokrivanje aluminijskim limom20 5. Pokrivanje bitumenskom hartijom21 5.1 Jednostruko pokrivanje22 5.2 Pokrivanje letvicama23 5.3 Dvostruko pokrivanje24 6. Pokrivanje drvenim cementom26 7. Pokrivanje slamom i trskom27 7.1 Opte,svojstva27 7.2 Materijal28

1