izvozna strategija drvnog sektora

1

Izvozna strategija drvnog sektora

2

Sadržaj:

UVOD .................................................................................................................................... 3

SITUACIJSKA ANALIZA ........................................................................................................... 3

SWOT ANALIZA ................................................................................................................... 16

AKCIJSKI PLAN ..................................................................................................................... 22

CILJANJE TRŽIŠTA ................................................................................................................ 28

3

U v o d

Drvni sektor je jedan od tri sektora koji imaju pozitivan trgovinski bilans. On učestvuje u ukupnom

izvozu s 11,16 %, odnosno u apsolutnim vrijednostima, izvoz drvnog sektora u 2010. godini iznosio je

813.946.335 BAM, od 7,3 milijarde BAM ukupnog izvoza.

Sektor se sastoji od nekoliko podsektora: drvo i proizvodi od drveta (rezana građa, ploče, furnir,

građevinska stolarija, podovi i parketi, i drvena ambalaža), namještaj i montažna drvena gradnja.

Najvedi udio izvoza zabilježen je za izvoz sjedišta (6,20 %), dok su rezana građa i namještaj ukupno

činili preostalih 5 % u približno jednakim procentima. Ovo su neki od osnovnih pokazatelja učešda i

relevantnosti sektora, ne samo u pogledu obima njegovog izvoza, ved i u pogledu njegove uloge u

zapošljavanju, kao i njegovog učešda u BDP-u zemlje.

Tabela 1. Sažeti pregled indikatora u sektoru drvne industrije

Udio u BDP-u 3,08 %

Udio u izvozu 11,16 %

Broj aktivnih kompanija 1.642

Broj uposlenika 35.975

Ovaj sektor se, uprkos zadovoljavajudem izvozu, suočava s brojnim izazovima, ali i s mnogim

prilikama da postane profitabilniji, te preraste u visoko konkurentnu industriju u regiji. U nastavku su

predstavljeni rezultati istraživanja fokus grupe koju su činili praktičari i predstavnici kako iz javnog,

tako i iz privatnog sektora.

Situacijska analiza

1.1. Stanje drvne industrije BiH do 1992. godine

Drvna industrija BiH učestvovala je s 10 % u bruto nacionalnom dohotku (oko 3 milijarde USD), a s 11

% u izvozu BiH. Kapacitete drvne industrije činilo je 220 različitih srednjih i velikih firmi, pretežno

organiziranih u okviru “Šipada” (83 %) i “Krivaje” (17 %). Drvna industrija zapošljavala je oko 61.000

radnika ili 13 % ukupnog broja radnika u industriji i rudarstvu, od toga u primarnoj preradi 15.000, a u

finalnoj 46.000. Asortiman drvne industrije obuhvatao je raznovrsne proizvode, a prema dostupnim

podacima za 1991. godinu, u BiH su se godišnje proizvodili proizvodi u količinama prikazanim u tabeli

2.

4

Tabela 2. Instalirani kapaciteti drvne industrije BiH u 1991. godini

Proizvod Količina Jedinica

Rezana građa lišdara i četinara 2.000.000 m3

Furnirske ploče 70.000 m3

Panel-ploče 37.000 m3

Vlaknatice 47.000 m3

Iverice 223.000 m3

Mediapan ploče 89.000 m3

Furnir 90.000 m3

Građevinska stolarija 1.650.000 kom.

Parket 1.450.000 m2

Brodski pod i obloge 500.000 m2

Montažne drvene kude 250.000 m2

Drvena ambalaža 300.000 m3

Garniture namještaja 50.000 garnitura

Ostali namještaj 5.700.000 kom.

Šibice 200.000 kom.

Proizvodi od pruda 1.500.000 kom.

Pluto 350 tona

Proizvodi od pluta 600 m3

Kapaciteti drvne industrije su daleko prevazilazili potrebe BiH, pa je veliki dio proizvedenih roba

plasiran na inostrano tržište, prvenstveno na konvertibilno. Za te potrebe se razvila veoma snažna

mreža vlastitih firmi i predstavništava širom svijeta. Drvna industrija je bila aktivni izvoznik. Uvoz za

potrebe drvne industrije u 1990. godini iznosio je oko 5 % ostvarenog izvoza.

1.2. Drvna industrija BiH danas

Drvna industrija je značajan sektor industrijske proizvodnje BiH. Svoj razvoj zasniva na korištenju

domadih prirodnih resursa i tradicionalno je izvozno orijentirana.

1.2.1. Sirovinski resursi

Prema zvaničnim podacima, šume i šumska zemljišta u Bosni i Hercegovini se prostiru na površini od

oko 2.709.800 ha, što čini 53 % površine države, od čega je:

- u državnom vlasništvu oko 2.186.300 ha i

- u privatnom vlasništvu oko 523.500 ha

Drvna zaliha svih šuma se procjenjuje na oko 340 miliona m3, od čega je četinara oko 135 miliona m3,

a lišdara oko 205 miliona m3. Godišnji zapreminski prirast je cca 9 miliona m3, od čega je četinara 4

miliona m3, a lišdara 5 miliona m3. Na osnovu planova gospodarenja šumama FBiH i RS mogudi

5

godišnji obim sječe je oko 6 miliona m3, od čega je četinara 2,5, a lišdara 3,5 miliona m3. U poređenju

s okruženjem, posebno Srbijom (drvna zaliha 235 miliona m3) i Hrvatskom (drvna zaliha 320 miliona

m3), BiH ima izražene komparativne prednosti. Stanje drvnih zaliha Slovenije, jedne od najšumovitijih

zemalja EU, iznosi 320 miliona m3. Stanje drvnih zaliha BiH dato je u tabeli 3.

Tabela 3. Drvna zaliha u m3 u BiH

KATEGORIJA ŠUMA POVRŠINE ha

DRVNA ZALIHA u m3

Naziv i šifra kategorije šuma Vrsta drveda na cijeloj površini po 1 ha

Sve visoke šume FBiH

četinari 68.060.100,0

lišdari 74.340.149,0

ukupno 602.997,3 142.400.249,0 236,1

Sve visoke šume RS

četinari 70.309.000,0

lišdari 92.402.000,0

ukupno 548.566,0 162.711.000,0 296,6

Izdanačke šume FBiH

četinari 0,0

lišdari 19.357.747,0

ukupno 279.436,1 19.357.747,0 69,3

Izdanačke šume RS

četinari 81.000,0

lišdari 18.929.000,0

ukupno 174.310,0 19.010.000,0 109,1

Ukupno visoke i izdanačke šume FBiH i RS

četinari 138.450.100,0

lišdari 205.028.896,0

ukupno 1.605.219,4 343.478.996,0 213,98

*FBiH – Informacija o gospodarenju šumama u FBiH u 2009. godini i planovi gospodarenja šumama za 2010. godinu *RS – Proizvodno-finansijski plan za 2010. godinu; stanje na dan 31.12.2008.

Zapreminski prirast je dat u tabeli 4.

Tabela 4. Zapreminski prirast u m3 u BiH

KATEGORIJA ŠUMA

POVRŠINE ha

ZAPREMINSKI PRIRAST u m3

(godišnje)

Naziv i šifra kategorije šuma Vrsta drveda

na cijeloj površini po 1 ha


četinari 1.967.732,0

lišdari 1.564.502,0

ukupno 602.997,3 3.532.234,0 5,99

Sve visoke šume RS


lišdari 2.233.000,0

ukupno 548.566,0 4.437.000,0 8,08

Izdanačke šume FBiH četinari 0,0

lišdari 634.061,0

6

ukupno 279.436,1 634.061,0 2,27

Izdanačke šume RS

četinari 8.000,0

lišdari 593.000,0

ukupno 174.310,0 601.000,0 3,4



lišdari 5.024.563,0

ukupno 1.605.219,4 9.204.295,0 5,7

*FBiH – Informacija o gospodarenju šumama u FBiH u 2009. godini i planovi gospodarenja šumama za 2010. godinu *RS – Proizvodno-finansijski plan za 2010. godinu; stanje na dan 31.12.2008.

Plan sječa u m3 dat je u tabeli 5.

Tabela 5. Plan sječa u m3 u BiH

KATEGORIJA ŠUMA POVRŠINE ha

PLAN SIJEČA u m3 (za 10 godina)

Naziv i šifra kat. šuma Vrsta drveda na cijeloj površini po 1 ha


četinari 12.746.550,0

lišdari 14.017.670,0

ukupno 602.997,3 26.864.220,0 44,5

Sve visoke šume RS

četinari 13.409.000,0

lišdari 16.668.000,0

ukupno 548.566,0 30.077.000,0 54,82

Izdanačke šume FBiH

četinari 0,0

lišdari 2.325.740,0

ukupno 279.346,1 2.325.740,0 8,3

Izdanačke šume RS

četinari 7.000,0

lišdari 3.288.000,0

ukupno 174.310,0 3.295.000,0 18,9


četinari 26.162.550,0

lišdari 36.299.410,0

ukupno 1.605.219,4 62.561.960,0

(*FBiH – Informacija o gospodarenju šumama u FBiH u 2009. god. i planovi gospodarenja šumama za 2010. god. *RS – Proizvodno-finansijski plan za 2010. god.; stanje na dan 31.12.2008.)

1.2.2. Instalirani kapaciteti

Drvna industrija BiH danas je organizirana u okviru vedeg broja malih i srednjih preduzeda privatnog

vlasništva, dok u jednom broju preduzeda, posebno u oblasti proizvodnje namještaja, još nije

završena vlasnička transformacija. Procjenjuje se da godišnja vrijednost proizvodnje sektora iznosi

preko 900 miliona BAM, pri čemu se više od dvije tredine plasira na inozemno tržište. Drvna industrija

BiH sa svojim potencijalima spada u najznačajnije industrijske grane. Okosnicu drvne industrije čini

proizvodnja sljededih proizvoda:

7

elementi za namještaj,

sve vrste namještaja (tapacirani, masivni od punog drveta, pločasti, spavade sobe, dnevne sobe,

dječije sobe, kuhinje, trpezarije, uredski namještaj, namještaj za škole i vrtide, predsoblja, vrtne

garniture),

građevinska stolarija,

parketi i podovi,

rezana građa,

montažna drvena gradnja,

masivne ploče,

palete i drveni ambalažni materijal.

Preduzeda drvne industrije BiH čine kapaciteti za proizvodnju proizvoda nižih faza prerade odnosno

niske dodane vrijednosti, posebno rezane građe, kao i preduzeda iz oblasti finalne prerade drveta,

posebno namještaja, građevinske stolarije, montažne drvene gradnje, dok su kapaciteti za

proizvodnju furnira i ploča vedim dijelom izvan pogona koji se s malim ulaganjima mogu staviti u

pogon. Kapaciteti primarne prerade drveta prekoračuju mogudnosti sirovine. Iako nema preciznih

podataka, procjenjuje se da instalirani kapaciteti pilanske prerade iznose oko 6,5 miliona

m3/godišnje.

Nakon rata, državna preduzeda su bila uglavnom devastirana, djelimično zatvorena ili rasprodata,

dajudi tako prostor i poslovne šanse malim privatnim preduzedima. Mnogi novi mali pilanski pogoni

su osnovani, uglavnom, za lokalno tržište, bez ikakvih ili s malo mogudnosti da generiraju prihode od

izvoza ili da budu konkurentni na tržištu. Najvedu devastaciju doživjeli su kapaciteti za proizvodnju

ploča od usitnjenog drveta. Od postojedih pet preduzeda danas u BiH nije u funkciji niti jedna tvornica

za proizvodnju ploča od usitnjenog drveta. Procjenjuje da su prijeratni kapaciteti prerađivali negdje

oko 500.000 m3 sirovine.

Sada u BiH postoji negdje oko 1.500 pilanskih kapaciteta u poređenju s 61 pilanom prije 1991. (Tabela

6). Manje pilane, obično, nisu u mogudnosti proizvesti vedu količinu građe šireg asortimana i visokog

kvaliteta koji se traži u izvozu, pa su tako uglavnom usmjerene na lokalno tržište. Međutim, uprkos

ovim problemima, sektor ima veoma značajnu ulogu u ekonomiji BiH, prevashodno u zapošljavanju i

izvozu. Potrošnja pilanskih proizvoda na nivou države je nedovoljna, a glavni fokus sektora trebao bi

biti na izvozu proizvoda s višom dodanom vrijednošdu. Komparativna prednost sektora na globalnom

tržištu su niski troškovi rada, dobri šumski resursi i blizina tržišta Evropske unije.

8

Tabela 6. Kapaciteti drvne industrije u BiH 1991-2005. godine

Vrsta industrije Ukupan broj objekata drvoprerađivačke industrije za BiH

1991 . 2005.

Pilane, furnir 61 1 500

Šperploče / pločasti elementi 47 35

Celuloza i papir 3 0

Stolarija / prozori i vrata 30 183

Namještaj 50 37

Ostalo / paneli, specijalni

elementi

31 23

Ukupno drvoprerađivačke

industrije

222 1 700+

*FIRMA Fostering Interventions for Rapid Market Advancement Procjena tržišta pilanskih trupaca, august

2010. godine.

Značajan broj pilana, vjerovatno više od 50 % njih, danas nema potrebne dozvole za rad. Pilane s

niskom godišnjom proizvodnjom nemaju mogudnosti da budu konkurentne izvan lokalnog tržišta, s

tim da one imaju neopravdane konkurentske prednosti s aspekta poštivanja zakonske legislative u

poređenju s vedim i učinkovitijim pilanama, koje doprinose stvaranju prihoda od izvoznog poslovanja

za cijelu zemlju.

Može se zaključiti da je neusklađenost primarnih i finalnih kapaciteta najvedi problem i da postoji

potreba za restrukturiranjem pilanske industrije na manji broj vedih i konkurentnijih jedinica.

Također, postoji velika potreba da Vlada definira politiku sektora, dopuni postojede standarde za

pilane i dosljedno provede postojede zakone.

1.2.3. Osnovni statistički pokazatelji

Prema statističkim podacima, drvna industrija Bosne i Hercegovine spada među najznačajnije

izvoznike, a prema ostvarenom suficitu, ova industrijska grana zauzima prvo mjesto. Prema podacima

Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, drvna industrija u 2010. godini ostvarila je

izvoz od 708.744.110 BAM, što je za 8,3 % više nego 2009. godine. U okviru toga, izvoz proizvoda u

skupini “Drvo i proizvodi od drveta (primarna i polufinalna prerada drveta)” činio je 59,3 %, a izvoz

finalnih proizvoda – 40,1 %, što je nešto niže nego prošle godine. Trend ukupnog izvoza sektora od

2004. do 2007/08. godine, odnosno do pojave ekonomske krize, je pozitivan.

9

U okviru skupine izvoza “Drvo i proizvodi od drveta”, izvoz proizvoda šumarstva činio je 15,6 %, što je

10 % više nego 2009. i 101 % više nego 2004. godine. Proizvodi šumarstva su se najviše izvozili u:

Italiju, Sloveniju, Srbiju, Austriju, Hrvatsku i Egipat.

Izvoz rezane građe opada i čini 29,6 % izvoza, što je, posmatrano u strukturi izvoza, za 0,8 % više nego

2009. i 28 % manje nego 2004. godine. Najviše građe u prethodnom periodu izvozilo se u: Srbiju,

Hrvatsku, Italiju, Sloveniju, Austriju i Njemačku. U 2010. godini je nešto povedan izvoz ploča, furnira i

parketa, dok je izvoz građevinske stolarije smanjen u odnosu na 2009. godinu.

Izvoz namještaja činio je 39,8 % ukupnog izvoza, što je 10,5 % više nego 2009. godine. U njegovoj

strukturi najviše je izvezeno: sjedišta i dijelova od drveta, namještaja za trpezarije i dnevne sobe,

ostalog drvenog namještaja, namještaja za spavade sobe i drvenog kuhinjskog namještaja. Namještaj

se najviše izvozio u: Njemačku, Hrvatsku, Sloveniju, Francusku, Italiju, Srbiju, Španiju i Belgiju.

Izvoz montažne drvene gradnje u 2010. godini iznosio je 6.960.032 BAM ili 13 % manje nego 2009.

godine.

Struktura izvoza drvne industrije BiH po grupama proizvoda, koji su najviše zastupljeni u izvozu, data

je u tabeli 7.

Tabela 7. Izvoz drvnog sektora BIH u periodu 2004-2010. godine

Grupe proizvoda Vrijednost ostvarenog izvoza Bosne i Hercegovine u BAM

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Proizvodi šumarstva

Rezana građa

Ploče, furnir

Parket i ostalo

profilirano drvo

Građevinska stolarija

48.320.152

290.503.110

30.381.427

21.527.461

24.271.998

47.818.912

231.724.611

31.918.995

17.909.125

28.928.558

70.723.487

265.786.858

41.826.586

19.620.501

45.318.895

78.437.313

312.546.947

39.041.393

22.988.865

51.731.378

83.111.998

287.266.382

32.745.972

23.073.880

47.054.481

100.660.976

193.217.853

25.253.309

15.136.888

43.602.291

110.793.963

210.036.136

27.377.948

18.813.387

40.790.999

Ukupno: drvo i proizvodi

od drveta

425.823.992 371.798.143 458.938.703 524.405.361 492.789.737 391.420.038 420.773.460

Namještaj 137.595.618 159.792.321 202.638.919 247.548.009 250.087.048 254.432.648 281.010.619

Montažna gradnja 3.554.619 989.320 4.894.532 4.991.903 7.950.776 8.060.679 6.960.032

Ukupan izvoz 566.974.229 532.538.784 666.472.154 776.945.273 750.827.561 653.913.365 708.744.110

*VTK BiH – Informacija o ostvarenoj proizvodnji, izvozu i uvozu drvne industrije i šumarstva BiH 2004-2010.

godine

10

slika 1. Struktura izvoza u periodu 2004-2010. godine

Ostvareni uvoz drvne industrije Bosne i Hercegovine u 2010. godini iznosio je 252.839.023 BAM ili 2,5

% više nego u 2009. godine. Prema raspoloživim podacima, pokrivenost uvoza izvozom raste svake

godine i u prošloj godini iznosila je 280 %, što je za 15 % više nego 2009. godine.

U strukturi ukupnog uvoza još uvijek je najznačajnija stavka “namještaj” (39,7 %) i njegovo učešde je

nešto više nego 2009. godine. Pretežno se uvozio: kuhinjski namještaj, namještaj za spavade sobe,

namještaj za trpezarije i dnevne sobe, uredski namještaj. Namještaj se najviše uvozio iz: Srbije,

Slovenije, Hrvatske, Italije, Poljske, Njemačke i Kine.

Uvoz proizvoda iz skupine “Drvo i proizvodi od drveta” u prošloj godini činio je 60,3 % ukupnog

uvoza, u okviru čega se najvedi dio uvoza odnosio na ploče (iverice, mediapan, šperploče), 35,2 %

ukupnog uvoza drvne industrije, i građevinsku stolariju, 4,9 % ukupnog uvoza. Razlog za enorman

uvoz ploča od usitnjenog drveta leži u činjenici da u Bosni i Hercegovini ne postoje kapaciteti za takvu

proizvodnju. U odnosu na 2004. godinu uvoz ploča i drugih proizvoda od drveta povedan je za 50 %.

Trend uvoza je pozitivan. Regionalno posmatrano, ploče su se najviše uvozile iz: Hrvatske, Mađarske,

Slovenije, Austrije, Njemačke i Češke, a građevinska stolarija se najviše uvozila iz: Hrvatske, Srbije,

Slovenije, Njemačke, Italije i Austrije.

Iz navedenih pokazatelja se vidi da u sektoru drveta dominira uvoz namještaja s negativnim trendom,

zatim ploča i građevinska stolarija. Uporedna struktura uvoza ostvarenog u periodu 2004-2010.

godine vidi se iz tabele 8.

11

Tabela 8. Uvoz drvnog sektora BiH u periodu 2004-2010. godine

Grupe proizvoda Vrijednost ostvarenog uvoza Bosne i Hercegovine u BAM

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Ploče

Građevinska stolarija

Ostali proizvodi od

drveta

57.922.954

13.134.183

27.311.538

74.845.694

13.845.253

34.725.538

81.265.802

10.995.751

27.308.351

113.152.038

17.748.543

41.939.964

127.192.890

19.734.490

60.640.160

83.979.637

15.572.056

48.909.315

89.199.829

12.586.605

50.870.636

Ukupno: drvo i proizvodi

od drveta

98.368.675 123.416.485 119.569.904 172.840.545 207.567.540 148.461.008 152.657.070

Namještaj 105.313.540 98.126.361 98.149.969 133.010.195 130.176.043 97.851.461 99.408.115

Montažna gradnja 133.769 35.595 98.613 201.664 359.127 196.767 773.838

Ukupan uvoz 203.816.984 221.578.441 217.818.486 306.052.404 338.102.710 246.509.237 252.839.023

*VTK BiH – Informacija o ostvarenoj proizvodnji, izvozu i uvozu drvne industrije i šumarstva BiH 2004-2010.

godine

slika 2. Struktura uvoza u periodu 2004-2010. godine

Broj zaposlenih u sektoru drvne industrije u 2009. godini prikazan je u tabeli 9.

Tabela 9. Broj zaposlenih u BiH za 2009. godinu

Zaposleni po područjima i oblastima KD FBiH RS BiH

D 20 Prerada drveta i proizvodnja proizvoda od drveta i pluta osim namještaja 7.052 6.456 13.508

36 Proizvodnja namještaja, ostala prerađivačka industrija, d.n. 4.927 2.226 7.153

UKUPNO 11.979 8.682 20.661

12

Na slici 3. prikazan je broj zaposlenih u sektoru drvne industrije za posljednjih pet godina. Indeks

zaposlenih za D20 i D36 (VIII mjesec 2010. godine u RS), prema Mjesečnom statističkom pregledu RS,

dat je u tabeli 10. Iz ovog pregleda se vidi da je broj zaposlenih u primarnoj (polufinalnoj) preradi

drveta daleko vedi od broja zaposlenih u finalnoj preradi. To je posljedica niske dodatne vrijedosti po

radniku.

slika 3. Broj zaposlenih u sektoru drvne industrije u BiH 2005-2010. godine

Tabela 10. Indeks zaposlenih za VIII mjesec 2010. godine u RS

Zaposleni po područjima i oblastima KD VIII, 2010/2009.

(2009=100)

D 20 Prerada drveta i proizvodnja proizvoda od drveta i pluta osim namještaja 96,2

36 Proizvodnja namještaja, ostala prerađivačka industrija, d.n. 87,2

1.2.4. Stanje tehnologije

Bosna i Hercegovina je jedna od najnerazvijenijih zemalja Evrope. Nedovoljan progres uvjetovan je

raspadom Jugoslavije, koji je rezultirao ratom i doveo do destrukcije kako materijalnih tako i ljudskih

resursa. Istovremeno je započeo i proces društvene i ekonomske transformacije u tržišnu ekonomiju.

Nizak nivo tehnološkog razvoja sektora kao posljedicu ima nizak kvalitet ili nisku produktivnost

finalnih proizvoda, što uzrokuje smanjenje prodajnih cijena i ukupnog prihoda. Zastarjela tehnologija

i nepopunjenost kapaciteta, kao i nerazvijenost viših faza prerade, uzrokuju ukupan prihod

industrijske prerade drveta nešto nižim u odnosu na sirovinski potencijal. Niska iskorištenost

proizvodnih kapaciteta, naročito u primarnoj preradi drveta (prevelik broj pilana), znatno utječe na

poslovne rezultate.

13

Jačanjem drvoprerađivačke industrije, usvajanjem novih tehnologija, te podsticanjem inovacija u toj

oblasti, BiH sigurno može još bolje profilirati svoju drvnu industriju i postidi bolji imidž na svjetskom

tržištu. Dio jačanja imidža mogao bi biti i koncipiranje novih proizvoda, prije svega pasivnih kuda,

odnosno integralnog dizajna enterijera i namještaja uz korištenje autohtonog bosanskog drveta, npr.

bukve, uz moderan i prepoznatljiv dizajn, za potrebe elitnih objekata u svijetu. Ovo je mogude

ostvariti investicijom u moderne, kompjuterski vođene sisteme obrade, moderna sušionička

postrojenja i nabavku CNC strojeva za proizvodnju masivnog namještaja. Trenutno karakteristično za

sektor drvne industrije BiH jesu:

nedovoljne investicije u tehnološki razvoj

relativno niska vrijednost ulaganja u sektor (po zaposlenom)

ekološki prihvatljiva tehnologija.

Na kraju, neizbježan korak u daljnjem razvoju sektora svakako je revitaliziranje i moderniziranje

tehnologije te jače povezivanje s pratedim industrijama.

Cijena radnog mjesta u 2009. godini krede se u rasponu od 100.000 BAM do 15.000 BAM. Razlike u

cijeni radnog mjesta su prvenstveno određene vrstom proizvodnje, stepenom automatizacije i

dostignutim stepenom restrukturiranja.

1.2.5. Kadrovska struktura

U ovom dijelu analizirana je obrazovna struktura zaposlenih u drvnoj industriji BiH, te je provedena

komparacija s obrazovnom strukturom drvne industrije susjednih zemalja. Stepeni stručnog

obrazovanja koji se statistički prate u BiH odnose se na tri osnovne kategorije: visoko obrazovanje

(VSS), više obrazovanje (VŠS) i srednje obrazovanje (SSS). Dodatno, stepen stručnog obrazovanja

unutar visokog obrazovanja detaljnije se može podijeliti na magistre i doktore nauka. U drvnoj

industriji BiH najviše je radnika sa srednjom stručnom spremom. Njihov udio u ukupnoj strukturi

zaposlenih čini nešto više od 60 %, dok je udio nekvalificiranih radnika iznosi oko 20 %, a visoko

obrazovanih radnika samo 2 %. Važno je napomenuti da i kod radnika SSS prevladavaju struke koje

nisu bliske drvarskoj struci. Kvalifikacijska struktura zaposlenih u drvnoj industriji BiH, u komparaciji s

Hrvatskom i Slovenijom jako je nepovoljna. Kadrova sa VSS najmanje je u BiH,oko 2 %, u Hrvatskoj 4

% i u Sloveniji oko 6 %, s tim da je učešde VŠS, tzv. operacijskog menadžmenta, u BiH još nepovoljnije.

Danas se na visokoškolske ustanove drvnoindustrijskog smjera u BiH upisuje negdje oko 50

studenata, da bi svake godine na tržištu rada bilo negdje oko 10 do 15 svršenih inžinjera ili

diplomiranih inžinjera, što je za preko 100 % manje nego prije 1991. godine. Analiza strukture

zaposlenih indicira sljedede:

14

nezadovoljavajude učešde VSS kadrova u strukturi zaposlenih,

potrebu vedeg korištenja znanja, vještina i stručnosti.

Tendencije usmjerene ka podizanju nivoa obrazovanja zaposlenika, te dodatno obrazovanje u

području raznih specijalizacija, dokvalifikacija i ovladavanja savremenim tehnologijama proizvodnih

procesa predstavljaju važnu odrednicu u nastojanjima da se poboljša konkurentnost i efikasnost

drvne industrije u BiH. Poboljšanje obrazovne strukture zaposlenih u drvnoj industriji, u cilju

postizanja vede efikasnosti i međunarodne konkurentnosti drvne industrije, označava poduzimanje

konkretnih mjera i aktivnosti na svim nivoima vlasti, kao i unutar samih industrijskih subjekata.

Ulaganje u obrazovanje zaposlenika nije trošak kako to praksa u BiH pokazuje, ved ključni faktor

konkurentnosti preduzeda. Cjeloživotno obrazovanje je način savremenog pristupa ovoj problematici

u vidu permanentnog usavršavanja i osposobljavanja kroz rad i vanjske aktivnosti. Ono je u BiH

izrazito slabo razvijeno. Zadatak je svih nosilaca ekonomske politike da se aktivno uključe u

podsticanje nastavka obrazovanja, naročito nakon ulaska na tržište rada. S aspekta razvoja drvne

industrije, značajnije uključivanje u razne oblike cjeloživotnog obrazovanja sigurno bi doprinijelo

vedoj konkurentnosti industrijskih preduzeda. Drvna industrija s naprednijom tehničko-tehnološkom

osnovicom i zaposlenicima s višim nivoom obrazovanja zajedničkim djelovanjem omogudava

postizanje proizvodnje s visokim stepenom finalizacije i kvaliteta proizvoda, što direktno dovodi do

višeg učešda dodatne vrijednosti. Takav koncept razvoja, koji uključuje paralelan razvoj ljudskih

potencijala i unapređenje tehnologije, važno je strateško opredjeljenje koje poprima i dimenziju

sigurnosti održavanja kontinuiteta poslovanja i ostvarivanja pozitivnih tržišnih rezultata, a posebno u

vremenima negativnih globalnih ekonomskih kretanja.

1.2.6. Ekonomski pokazatelji

Ostvareni rezultati u sektoru industrijske prerade drveta dobrim dijelom posljedica su njenih

komparativnih prednosti (velik udio domadih sirovina, jeftina radna snaga, relativno niska ulaganja u

proizvodne objekte, itd). Komparativne prednosti nisu dovoljne za daljnji opstanak i razvoj. Otuda i

potreba za podsticajem njenih konkurentskih i izvoznih sposobnosti u bududnosti, orijentiranih na

finalnu proizvodnju. Ekonomski pokazatelji su posljedica tehnološkog razvoja i kadrovske strukture

zaposlenih. Razlozi slabe ekonomske modi sektora su:

nedovoljno domade tržište, konkurencija i nedovoljan izvoz,

nezadovoljavajuda struktura izvoza,

15

nezadovoljavajudi asortiman i kvalitet proizvoda,

nepostojanje brenda drvne industrije u BiH.

Unutarnja i vanjska ograničenja (SWOT analiza)

Snaga/Strength (S) Slabosti/Weakness (W)

Geografski položaj

Infrastruktura

Asortiman proizvodnog programa

Industrijska tradicija u Regiji

Pouzdanost dobavljača

Energetsko okrupnjavanje resursa

Visoki troškovi proizvodnje

Problemi prodaje

Zastarjela tehnologija

Struktura kapitala

Sporo donošenja odluka

Sporo otvaranje novih tržišta

Prilike/Opportunity (O) Prijetnje/Threat (T)

Organizacija preduzeda

Korištenje kapaciteta

Nabavka osnovnih sirovina

Širenje tržišta

Strana ulaganja

Tržište radne snage

Konkurencija stranog tržišta

Ekološki zahtjevi

Skupa finansijska sredstva

Mogudnost supstitucije proizvoda

Struktura kupaca

Visok kvalitet uvoznih proizvoda

1.3. Mogudi strateško-razvojni ciljevi:

1. Unapređenje poslovnih odnosa između šumarstva i preduzeda koja se bave preradom

drveta

2. Izrada strateških dokumenata na nivou BiH

3. Pokretanje postojedih kapaciteta za proizvodnju furnira i furnirskih ploča te instaliranje

novih kapaciteta za proizvodnju ploča iz usitnjenog drveta

4. Definiranje ciljnih proizvoda i tržišta, kao i podrška vedim fazama prerade

5. Promocija preduzeda i zajednički nastup na tržištu – izvozna strategija

6. Unapređenje kvaliteta proizvoda i procesa proizvodnje

7. Kadrovi i obrazovanje:

unapređenje obrazovnog procesa na svim nivoima

permanentna stručna edukacija u preduzedima – cjeloživotno učenje

obrazovanje kadrova za uspješan marketing i promociju proizvoda

posvedivanje vede pažnje edukaciji u smislu kvaliteta i završne obrade

16

SWOT analiza

U SWOT analizi su detaljno obuhvadeni svi problemi (slabosti i prijetnje), čiji se utjecaj osjeda na

mikronivou ekonomije. Važno je napomenuti da je fokus grupa razmatrala sektor u širem kontekstu,

povezujudi ga sa šumarstvom, s jedne strane, i razvojem ljudskih resursa, s druge. Smatra se, a to je

potvrđeno i statističkim podacima, da, generalno, postoji malo dodatne vrijednosti u izvozu ovog

sektora. Komparativna prednost, koja se sastoji u ogromnim šumskim resursima, može se pretvoriti u

slabost, ukoliko se resursima ne gospodari na ispravan način. Bukovo drvo predstavlja najvrjedniji

izvor sirovine u ovom sektoru. Ipak, njegova vrijednost nije u cijelosti iskorištena. Ono se izvozi kao

rezana građa ili kao poluproizvod. Finalizacija proizvoda, uz korištenje ovog konkretnog drveta, mora

se povedati. Brendiranje i priznavanje kvaliteta mora se pažljivo graditi i kontinuirano promovirati.

Postoje dvije grupe proizvoda, odnosno potencijalnih klastera u ovom sektoru:

1. namještaj i kuhinje od punog drveta;

2. građevinski elementi i montažni objekti.

Namještaj od punog drveta, u mnogim slučajevima, trpi zbog zastarjelog dizajna i tehnologije koja se

ne zasniva na potrebama ciljnih kupaca na međunarodnom planu. Ipak, postoji nekoliko svijetlih

primjera koji dokazuju da je mogude proizvesti dizajnerski namještaj visoke klase, a ovo je upravo

područje na koje bi se bh. proizvođači trebali usredotočiti.

Građevinski elementi ne uključuju samo prozore i vrata, ved i unutrašnje zidne panele, brodske

podove, parkete i druge proizvode.

Za montažne objekte mogude je koristiti neke od građevinskih elemenata dostupnih u zemlji, te

proširiti svoje asortimane kako bi ispunili potrebe pažljivo ciljanih kupaca. Kao i kod svih sektora u

BiH, marketing (ne samo promocija, kako se to često pogrešno shvata) predstavlja jednu od glavnih

slabosti. Tradicionalne obuke iz oblasti marketinga nisu uvijek dovoljne, ved su potrebni prilagođeni

programi, uključujudi posjete drugim preduzetnicima i učešde na međunarodnim sajmovima.

Programi razmjene upravljačkih kadrova bi se, također, trebali koristiti u bududnosti u cilju promjene

svijesti, što je neophodno kako bi se u cijelosti iskoristio ovaj obedavajudi sektor. U nastavku se nalazi

cjelokupna SWOT analiza za sektor drvne industrije.

17

SWOT ANALIZA SEKTORA DRVNE INDUSTRIJE

Snage Opravdanje – Zašto? Popratne činjenice – dokaz Značaj – utjecaj

Tradicija industrijske proizvodnje

Iskustvo, uspostavljene veze Promet (745 milliona USD u 2009. godini)

Mogudnost za intenzivniju saradnju s kupcima (uspostavljene veze); reference za nove kupce

Niski troškovi radne snage Velika ponuda radne snage Niske plate - prosječna plata radnika u prerađivačkoj industriji iznosi 569 BAM, a u šumarstvu 648 BAM (2009. godine)

Niža cijena koštanja proizvoda

Geografski položaj

Niži troškovi prevoza za EU tržište (0.60 - 1EUR/km za voznu jedinicu 100m

3) ovisno o tržištu destinacije i

mogudnost povratnog transporta; kulturni senzibilitet

Strateška tržišta Utjecaj na cijenu gotovog proizvoda

Raspoloživa infrastruktura u sektoru

Mnogi kapaciteti iz perioda prije 1992. godine nisu u funkciji (tvornice ploča i furnira)

Nedovoljne investicije u tehnologiju i menadžment Potencijal za catch-up na bazi tuđih iskustava

Domada sirovina Mogudnost korištenja vlastite kvalitetne sirovine

Raspoloživost kvalitetne sirovine, manji troškovi prevoza - 2,5 miliona za m

3 pilanskih trupaca

Manja zavisnost od uvoza

Instalirani kapaciteti prerade Mogudnost daljeg razvoja kapaciteta i novih proizvoda

Krivaja: godišnji max. kapaciteti za preradu trupaca u furnir 45.000 m

3 (bukovi trupci F.L: do 20 % I klasa), a

od te količine furnira dobija se cca 14.000 m3 gotovog

proizvoda (vodootporna šperploča, multiplex ploče, multiplex lajsne, latoflex lajsne, otpresci i krevetni ulošci).

Mogudnost vertikalne integracije

Organizacijska fleksibilnost proizvođača u odnosu na konkurenciju (pladanje/isporuke)

Postojanje manjih kompanija s manje od 100 zaposlenih; servisiranje manjih kupaca

Promet i broj kupaca

Mogudnost ‘’gerila’’ nastupa na tržištu; diverzifikacija; mogudnost za testiranje novih proizvoda

18

Slabosti Opravdanje – Zašto? Popratne činjenice – dokaz Značaj – utjecaj

Zastarjelost tehnologije Nedovoljno ulaganje u modernu opremu

Niska produktivnost, nemogudnost zadovoljenja potreba kupaca

Negativan utjecaj na konkurentnost

Organizacija i menadžment (upravljačka struktura)

Neefikasno upravljanje organizacijom, nestručnost

Nepostojanje sistema upravljanja Niska produktivnost po uposlenom

Neefikasna organizaciona struktura firmi

Neusklađenost prerađivačkih kapaciteta sa sirovinskom osnovom

Preinvestiranje u male pilanske kapacitete koji su nedovoljno opremljeni

Instalirani kapaciteti prerade u pilanama 2,5 puta vedi od sirovinske osnove

Poteškode u redovnom snabdijevanju sirovinama

Nepostojanje aktivnih kapaciteta za proizvodnju ploča od usitnjenog drveta

Devastirani, zastarjeli Postoji samo jedna tvornica koja nije u funkciji (“Maglid”, Foča), veliki uvoz ploča

Smanjenje uvoza (uvozi se u iznosu od 100 miliona BAM trenutno)

Nedostatak FSC na području Federacije BiH

Nepostojanje koordinirane aktivnosti u FBiH; nedostatak finansijskih sredstava; menadžment šumarstva nezainteresiran, jer je to u interesu izvoznika; organizacijsko rješavanje šumarstva predviđeno kroz Strategiju FBiH za šumarstvo;

U RS postoji jedinstven certifikat FSC za cijelo javno preduzede. U Federaciji certificirano jedno kantonalno preduzede (dio USK). Od 1. 1. 2012. nede biti mogude izvoziti proizvode od drveta. Problem je u održavanju certifikata zbog uvjeta (pozitivno poslovanje). Problem de nastati za vede kompanije izvoznike.

FSC je pretpostavka za vedi izvoz u EU

Atomiziranost industrije

Nepostojanje ekonomije obima; nedovoljna saradnja među kompanijama u podsektoru; nepostojanje vertikalno integrisanih sistema

Komparacija izvoza s veličinom izvoznog tržišta (ITC podaci)

Teže osvajanje liderske pozicije; teža cjenovna konkurentnost (Kina)

Niska produktivnost u odnosu na angažirana sredstva rada

Vedi troškovi proizvodnje Prosječna iskorištenost nove opreme do 30 %, postojede opreme do 50 %

Niža konkurentnost

19

Dizajn (product design) Obrazovni sistem Originalni dizajn

Visok negativni utjecaj na sposobnost diverzifikacije, brendiranja, testiranja; prepreka za stvaranje “unikatnih” proizvoda

Stručna radna snaga/raspoloživost i interes kadrova za angažman u sektoru

Obrazovni sistem, učenje Kvalitet, produktivnost

Bududi deficit kvalificirane radne snage; odumiranje tradicije u narednom periodu

Standardizacija (CE, ISO 9000...) Nemogudnost ulaska na tržišta Broj kompanija koje ih posjeduju Visok negativan utjecaj na sposobnost konkurentnosti

Prilike Opravdanje – Zašto? Popratne činjenice – dokaz Značaj – utjecaj

Povedanje korištenja sječivog etata i bolje korištenje osnovne sirovine

Da bi se povedala raspoloživa sirovina za kapacitete pilana i ploča u slučaju povedanja konjukture. Napomena: pod povećanjem sječivog etata ne podrazumijeva se povećanje sirovine za izvoz u obliku sirovine ili poluproizvoda.

Potreba za izgradnjom šumskih puteva, razminiranja, promjene dimenzija pilanskih trupaca prema zahtjevima prerađivača; Trenutno se koristi 75 % sječivog etata.

Sigurnije snabdijevanje sirovinom

Povedanje stepena finalizacije proizvoda

Maksimalno korištenje domade sirovine, samim tim proširenje asortimana proizvoda

Iskorištenost svih drvnih sortimenata, kao i potreba za radnom snagom

Animiranje cjelokupnog sistema u drvnom sektoru

Strana ulaganja u drvni sektor Povoljni uvjeti kreditnih i sličnih aranžmana

Stvara se jedna sigurnost i garancija za cjelokupni sistem u drvnom sektoru.

Bolje mogudnosti za pojavljivanje na međunarodnom tržištu

Postojanje obrazovnih institucija Zapošljavanje mladog stručnog kadra Postojanje obrazovnih institucija iz oblasti šumarstva i drvne industrije

Veda konkurentnost

Supstitucija uvoza ploča od usitnjenog drveta

Mnogi kapaciteti devastirani 78 miliona BAM uvoz u 2009. godini Smanjenje deficita

Restrukturiranje pilanske industrije

Kapaciteti pilana nisu adekvatni potrebama industrije

Postoji 1500 pilana u BiH, ali prerađivački kapaciteti nisu adekvatno snabdjeveni, što ukazuje na problem u konjukturi sektora.

Bolje snabdijevanje prerađivačkih kapaciteta

Brendiranje sirovine Povedanje vrijednosti u uvjetima slobodne trgovine poluproizvodima

Cijena bukove građe je 90-120/m3 BAM + 10 % za

prevoz trenutno; Brendiranjem kvaliteta, cijena bi mogla biti 150-

Gubitak profita, utječe na profitabilnost grane

20

180/m3 BAM.

Brendiranjem 20 % povedanje cijene

Razvoj novih poluproizvoda (brodski podovi...)

Potrebna diverzifikacija radi povedanja dodatne vrijednosti

Cijena brodskih podova 50-70/m2 BAM

Jelov pod: 10-16/m2 BAM

Bukov parket: 25-30/m2 BAM

Gubitak profita, utječe na profitabilnost grane

Carinski preferencijal Cjenovna konkurentnost

Image evropskog proizvođača Veda prihvadenost od EU potrošača; korištenje tradicionalno dobrih veza s tržištem Sjeverne Afrike

Potrebno je otkloniti slabosti u certificiranju i investirati u tehnologiju. “Krivaja” i “Šipad” su bili dugi niz godina prisutni na EU tržištima, a nove firme iz BiH polako ulaze na ta tržišta.

Moguda konkurentska prednost; otvara mogudnosti za stvaranje dodatne vrijednosti i diverzifikaciju

Tržišni trendovi Buđenje ekološke svijesti; “outdoor” dizajn, dizajn u skladu s ambijentom

Preferencija materijala koji se mogu reciklirati Gradnja objekata koja se uklapaju u ambijent (u prirodi kude od drveta...)

Vedi broj potencijalnih kupaca

Prijetnje Opravdanje – Zašto? Popratne činjenice – dokaz Značaj – utjecaj

Globalna konkurencija uz dominaciju Kine

Jeftiniji i kvalitetniji proizvod Pojava jeftinijih novih materijala

Podaci o vrijednosti izvoza pojedinih zemalja i trendovi rasta (izvor: ITC)

Smanjenje izvoza iz BiH

Nepovoljna finansijska sredstva ( revolving obrtna sredstva i zahtjev za kolateralom, izvozne garancije...)

Nedovoljna ulaganja u opremu; cjenovna konkurentnost; brzina odlučivanja o poslovnim poduhvatima; propuštene prilike; Drvni sektor ima duži ciklus naplate i nisku akumulaciju (ciklus od 3 mjeseca, pladanje sirovine avansno i rok naplate gotovog proizvoda 15 dana, niska akumulacija)

Kamate u BiH na obrtna sredstva su 7-8 %, slične su u okruženju. Ne postoje dovoljni podsticaji domadoj proizvodnji. Sva razvojna sredstva se plasiraju preko komercijalnih banaka, što ih poskupljuje i usložnjava procedure za krajnjeg korisnika.

Poteškode u poslovanju Nemogudnost vedih investicija, vedeg plasmana proizvoda, brže i efikasnije dostave proizvoda Postoje određeni poticaji pri Mini. Obrta u FBiH, Razvojnoj banci RS.

Nepostojanje brendova Nepostojanje razvojnog centra za projektiranje tehnoloških procesa te proizvodnih i razvojnih programa

Nijedan bh. proizvod od drveta nije međunarodno certificiran (USAID FIRMA).

Neprepoznatljivost proizvođača na tržištu; neprepoznatljivost proizvoda na tržištu; nemogudnost diferenciranja

Mobilnost radne snage kroz Tržište rada postaje šire, te omogudava Nemogude izmjeriti. Puni efekti liberalizacije se tek

21

liberalizaciju viznog režima zaposlenima u sektoru da rade u regiji i inostranstvu u potrazi za boljim standardom

očekuju, pogotovo s obzirom na nisku atraktivnost sektora za radnike u proizvodnji

Rast cijena rada u bududnosti u sektoru koji nije dovoljno akumulativan; erozija raspoloživih kadrova svih profila

Nedostatak koordinacije tržišta rada, obrazovnog i naučnog sistema

Obrazovni sistem ne prati zahtjeve industrije. Naučne institucije ne generiraju inovativna rješenja i know-how. Mladi nisu zainteresirani za zanate.

Na cca 100,000 uposlenih u sektoru samo je 10 inžinjera tehnologije drveta godišnje. Ne postoje predmeti na tehničkim fakultetima orijentirani prema dizajnu i menadžmentu. Primjeri kompanija koje za majstore nude tri puta prosječnu platu u sektoru, ali ih ne mogu nadi

Visoki i dugoročni utjecaj na konkurentnost

Uzak asortiman proizvoda Nepostojanje potrebnih prerađivačkih kapaciteta

Potreba za uvozom nekih proizvoda Povedanje troškova proizvodnje u zemlji, niža konkurentnost

Niska dodatna vrijednost poluproizvoda

Iz toga slijedi niža profitabilnost koja se može dokazati posmatranjem učešda izvoza sektora u BDP-u. Učešde sektora u ukupnom izvozu 10 % u 2009. godini.

BDP učešde drvnog sektora oko 6 %

Razvojem novih proizvoda i otvaranjem stranih tržišta s direktnom vezom sa potrošačima, dodatna vrijednost bi se povedala.

Trgovinska politika BiH

Necarinske barijere pri izvozu (subvencije, različiti standardi, certifikati) Slabija pregovaračka pozicija

Propuštene prilike; cjenovna konkurentnost; konkurentnost u odnosu na Regiju

Visok utjecaj na konkurentnost

Nedovoljni i neujednačeni podsticajni programi za ulaganja inostranog kapitala i zapošljavanje na nivou BiH

Manja atraktivnost sektora za potencijalne investicije; nestimulativna fiskalna politika (visoka ukupna opteredenja)

Visoki doprinosi po zaposlenom destimuliraju poslodavca (69 % na pladu u FBiH, 52 % u RS) da zadrži uposlenog nakon isteka podsticajnog programa za zapošljavanje, što je povezano s nestabilnošdu prihoda od prodaje.

Različiti podsticajni programi na različitim nivoima (entiteski, kantonalni, opdinski) vrše distorziju tržišta stvarajudi različite konkurentske pozicije. Podsticaji moraju biti usaglašeni kako bi tržište fer konukrencije funkcioniralo.

Marginalizacija BiH od strane potencijalnih investitora Nesigurnost domadih investitora Usporavanje rasta postojedih proizvođača

22

Akcijski plan

Akcijski plan definira tri sektorska cilja: 1. pozicioniranje drvnog sektora kao vodedeg izvoznog sektora; 2. unapređenje efikasnosti poslovanja u šumarstvu kao osnove za stabilnost sektora; 3. usklađivanje obrazovnog sistema, kompetencija i naučno-istraživačkog rada s potrebama sektora.

Svaki od ovih ciljeva je detaljnije obrađen kroz mjere koje su sastavljene od niza aktivnosti koje se moraju poduzeti kako bi se ostvarili ovi ciljevi. Projektne zamisli su navedene u tabeli koja slijedi:

AKCIJSKI PLAN ZA SEKTOR DRVNE INDUSTRIJE

MJERE AKTIVNOSTI NADLEŽNE INSTITUCIJE VODEDI INICIJATOR ISPRED INSTITUCIJA

ROK PROJEKTI BUDŽET

Cilj 1: Pozicioniranje sektora drvne industrije kao vodedeg izvoznog sektora

1.1. Jačanje marketinga kroz cijeli sektor

1.1.1. Utvrđivanje strateških izvoznih linija proizvoda u drvnom sektoru

1.1.1. MoFTER/ExCo

1.1.1. BHEPA I Asocijacija drvne industrije i šumarstva VTKBIH

početak: odmah po usvajanu strategije; kraj: prvo tromjesečje 2012.

1. Analize trenutne izvozne strukture i ključni proizvodi i prednosti BiH; 2. Identifikacija ključnih tržišta i proizvoda

50,000 EUR

1.1.2. Promocija i jačanje pozicije sektora na ciljnim tržištima

1.1.2. MVTEO, VTK BiH i MVP

1.1.2. BH EPA i Asocijacija drvne industrije VTK BiH u saradnji s entitetskim komorama

početak: drugo tromjesečje 2012; kraj: kontinuirana aktivnost

3. Priprema sektorskih/tržišnih strategija rasta

100,000 EUR

23

1.1.3. Podrška jačanju marketinga na nivou preduzeda

1.1.3. VTK BiH - privatni sektor (podjela troškova unutar grant shema)

1.1.3. BHEPA u saradnji s privatnim sektorom

početak: odmah nakon obezbjeđenja budžeta; kraj: tri ciklusa po godinu dana

4. Izrada plana učešda u finansiranju troškova sa sveobuhvatnim marketinškim planom, uključujudi sve elemente marketinga

300,000 EUR

1.1.4. Brendiranje bukovog drveta i povezanih proizvoda

1.1.4. Entitetska ministarstva šumarstva u saradnji sa VTKBiH, entitetskim komorama i Institutom za intelektualno vlasništvo BiH

1.1.4. Asocijacija drvne industrije VTK BiH

početak: odmah u prvom tromjesečju 2012; kraj: prvo tromjesečje 2014.

5. Testirati bukovo drvo i uporediti ga s drugim zemljama porijekla; 6. Certificirati u akreditovanoj laboratoriji EU; 7. Zaštititi trgovačke marke; 8. Dizajnirati logotip; 9. Licencirati zainteresirane proizvođače;

1.2. Jačanje poslovnih veza

1.2.1. Lobiranje i podrška zajedničkim izvoznim naporima bh preduzeda na bilo kojem tržištu korištenjem postojedih ureda u inostranstvu

1.2.1. VTKBiH u saradnji sa MVP

1.2.1. VTKBiH

početak: odmah u četvrtom tromjesečju 2011; kraj: kontinuirana aktivnost

10. Organizirati redovne mjesečne sastanke preduzeda iz sektora u cilju pokretanja stvaranja poslovnih alijansi za izvoz; 11. Identificirati vodede izvoznike za pojedinačna tržišta kroz konsultativni proces unutar udruženja, a na osnovu broja i vrste tržišnih kontakata koje posjeduje bilo koje od tih preduzeda; 12. Pripremiti spisak preduzeda za koja postoje uspostavljeni kontakti i iskoristiti vodede izvoznike da se poveda izvoz na ciljna tržišta.

24

1.2.2. Pojedinačna podrška preduzedima u odabiru i pripremi asortimana u skladu s potražnjom na bilo kojem zadatom ciljnom tržištu

1.2.2. VTKBiH u saradnji s entitetskim komorama koristedi lokalne konsultante i univerzitete

1.2. VTK BiH uz podršku MVTEO BiH

početak: odmah - četvrto tromjesečje 2011; kraj: kontinuirana aktivnost

13. Identificirati preduzeda koja ved posjeduju znanja o potrebama svojih ciljnih tržišta i kojima je potrebna tehnička pomod u prilagođavanju asortimana proizvoda; 14. Raditi s vodedim preduzedima u cilju proširivanja njihovih znanja o potrebama kupaca; definirati programe i pružiti pomod domadim vodedim preduzedima u pogledu njihove saradnje s domadim dobavljačima.

1.2.3. Podrška MSP-ima u razvoju funkcija poslovanja (međunarodno ugovaranje, planiranje kupovine i zaliha, i slično)

1.2.3. VTKBiH 1.2.3. VTKBiH

početak: odmah - prvo tromjesečje 2011; kraj: kontinuirana aktivnost

15. Obuke u cilju unapređenja ključnih funkcija poslovanja potrebnih za profitabilan izvoz;

1.3. Kontinuirani razvoj novih proizvoda

1.3.1. Studija o proizvodnji ploča od usitnjenog drveta i furnirskih ploča

1.3.1. MVTEO BiH i entitetska ministarstva industrije

1.3.1. MVTEO BiH uz podršku donatora

početak: odmah –četvrto tromjesečje 2011; kraj: drugo tromjesečje 2012.

16. Pripremiti studiju izvodljivosti za proizvodnju furnirskih i ploča od usitnjenog drveta u BiH

1.3.2. Promocija stranih ulaganja za ploče od usitnjenog drveta i furnirske ploče

1.3.2. FIPA

1.3.2. MVTEO kao koordinator u saradnji s entitetskim ministarstvima

početak:trede tromjesečje 2012; kraj: trede tromjesečje 2013.

17. Pripremiti plan promocije ulaganja za proizvodnju ploča od usitnjenog drveta i furnirskih ploča; 18. Izvršiti ciljanu promociju i neposredno predstavljanje potencijalnim investitorima

25

1.4. Jačanje tehnološkog nivoa i sposobnosti proizvodnih kapaciteta

1.4.1. Uspostaviti fond za industrijski razvoj (privatizacija, razvojne banke)

1.4.1. Entitetska ministarstva industrije


početak: prvo tromjesečje 2012; kraj: revolving

19. Definirati načela Fonda za industrijski razvoj 20. Definirati izvore finansiranja i mehanizme provedbe i otplate; 21. Operacionalizirati fond

1.4.2. Jačanje IGA-e za pružanje podrške u pogledu priprema za izvoz

1.4.2. Ministarstvo finansija i trezora BiH

1.4.2. Vijede ministara bazirano na incijativi Izvoznog vijeda BiH

početak: prvo tromjesečje 2012; kraj: revolving

22. MVTEO BiH treba obezbijediti dodatni kapital IGA-i za program „Priprema za izvoz“.

1.4.3. Fondovi EU – edukacija, priprema projekta te mehanizmi za pomod pri tehnološkim transferima

1.4.3. VTKBiH 1.4.3. VTKBiH početak: prvo tromjesečje 2012; kraj: revolving

23. Serija obuka: Svjesnost o EU– Drvo i drvena građa; Fondovi EU – načela, kriteriji i mehanizmi za korištenje, kako za učesnike iz javnog, tako i za učesnike iz privatnog sektora

1.4.4. Programi kontrole kvaliteta i sistema osiguranja kvaliteta za MSP-e (FSC CoC, ISO, itd.)

1.4.4. VTKBiH 1.4.4. VTKBiH početak: trede tromjesečje 2012; kraj: revolving

24. Niz obuka o kontroli kvaliteta; 25. Sistem vaučera za uvođenje raznih standarda i sistema kontrole kvaliteta

Cilj 2: Unapređenje efikasnosti poslovanja u šumarstvu kao osnove za stabilnost sektora

2.1. Jačanje nivoa kontrole kvaliteta i standardizacije

2.1.1. Uvesti i održavati FSC i FSC lanca nadzora u BiH

2.1.1. Federalno ministarstvo šumarstva u saradnji s kantonalnim ministarstvima i Ministarstvo šumarstva RS-a

2.1.1. Entitetska ministarstva šumarstva

početak: prvo tromjesečje 2012; kraj: prvo tromjesečje 2013.

26. Obuke iz oblasti FSC-a; 27. Program tehničke pomodi za održivo poslovanje šumsko-privrednih preduzeda

N/A

2.1.2. Pomod za ISO standardizaciju

2.1.2.Entitetska ministarstva industrije

2.1.2 VTK BiH u saradnji s Institutom za standardizaciju

početak: drugo tromjesečje 2013; kraj: drugo tromjesečje 2014.

28. Provedba programa ISO certificiranja u dvije komponente: a) obuka b) finansijska pomod kroz

N/A

26

mehanizme učešda u finansiranju troškova

2.2. Veda učinkovitost poslovanja javnih preduzeda

2.2.1. Usvojiti Zakon o šumama u FBiH (zakon je ved usvojen u RS-u)

2.2.1. Vlada FBiH 2.2.1. Federalno ministarstvo šumarstva

početak: prvo tromjesečje 2012; kraj: trede tromjesečje 2013.

Nije primjenjivo N/A

2.2.2. Usvojiti i provesti strategiju i programe za unapređenje poslovanja šumarstva kako u RS, tako i u FBiH



početak: četvrto tromjesečje 2013; kraj: trede tromjsečje 2014.

29. Tehnička i finansijska podrška u provedbi projekata iz Programa šumarstva FBiH; 30. Tehnička i finansijska podrška u razvoju projekata iz Programa šumarstva RS-a.

N/A

Cilj 3: Usklađivanje obrazovnog sistema, kompetencija i naučno-istraživačkog rada s potrebama sektora

3.1. Jačanje konkurentnosti kroz razvoj ljudskih resursa

3.1.1. Promoviranje obrazovanja i zapošljavanja u sektoru

3.1.1. VTKBiH 3.1.1. Asocijacija drvne industrije VTK BiH

početak: prvo tromjesečje 2013; kraj:četvrto tromjesečje 2013.

31. Organizirati niz sastanaka preduzeda, odnosno poslodavaca radi definiranja zajedničkog promotivnog plana za privlačnost sektora; 32. Pripremiti zajednički budžet za medijsku promociju vodedih subjekata u sektoru; 33. Organizirati sastanke s kantonalnim i entitetskim ministarstvima obrazovanja.

3.1.2. Uvođenje novog nastavnog plana i programa u cilju jačanja konkurentnih kompetencija (nove tehnologije, moderni

3.1.2 Ministarstva obrazovanja kantona i FBiH; Ministarstvo obrazovanja RS

3.1.2 Poslovne inicijative preko VTKBiH i Ministarstva civilnih poslova BiH


34. U saradnji s privatnim sektorom i mrežama lokalnih konsultanata pripremiti prijedlog za jačanje visokog obrazovanja; 35. Organizirati okrugle stolove s ministrima obrazovanja i

27

dizajn...) predstavnicima univerziteta.

3.1.3. Poboljšati kompetencije (razvoj radnih sposobnosti) u upravljanju i proizvodnji

3.1.3. VTKBiH, entitetske komore, lokalni konsultanti, regionalne razvojne agencije

3.1.3. VTKBiH

početak: prvo tromjesečje 2012; kraj:prvo tromjesečje 2013.

36. Pripremiti plan strukovnog obrazovanja za drvni sektor u saradnji s preduzedima iz privatnog sektora, uključujudi budžet zasnovan na raspodjeli troškova unutar konzorcija preduzeda, s jedne strane, i podrške budžetu, s druge strane; 37. Pripremiti poziv za podnošenje prijedloga za davaoce usluga u cilju provođenja plana strukovnog obrazovanja; 38. Provedba pradenja i izvještavanja prema svim korisnicima.

3.2. Jačanje inovativnih sposobnosti

3.2.1. Pružiti podršku razvoju modernog istraživačko-razvojnog instituta za drvo na državnom nivou




39. Pripremiti studiju izvodljivosti za uspostavljanje instituta, kao i poslovni plan; 40. Uspostaviti institut (kroz model PKM-a ili neki sličan modalitet).

3.2.2. Pružiti podršku projektima inovacija



početak: trede tromjesečje 2013; kraj: kontinuirana aktivnost

41. Program učešda u finansiranju troškova u cilju pružanja podrške pojedinačnim preduzedima da provedu svoje aktivnosti na razvoju proizvoda

28

Ciljanje tržišta

5.1. Izvozni potencijal u regiji

Gledano iz globalne perspektive, zemlje u okruženju smatraju se relativno malim, ali veoma važnim

tržištem za BiH u kontekstu geografske blizine, članstva u CEFTA-i, zajedničke historije, jezika, kulture

i drugih sličnosti. S ciljem procjene važnosti ovih tržišta, izračunali smo rezultat za indikativni tržišni

potencijal (ITP). Za ovaj pokazatelj se uzimaju u obzir potencijalna ponuda (BiH) i potencijalna

potražnja (partnerske zemlje) za određeni proizvod.

Indikator potencijalne ponude je ukupan bh. izvoz određenih proizvoda, dok se kao indikator

potencijalne potražnje uzima ukupan uvoz datog proizvoda od strane partnerske zemlje. Nakon

komparacije ovih dvaju indikatora, bira se manja vrijednost. Potom se od te vrijednosti oduzima izvoz

datog proizvoda, koji je Bosna i Hercegovina ostvarila u partnersku zemlju koja je predmet analize.

Time se dobija vrijednost indikativnog tržišnog potencijala. Visoke vrijednosti ITP-a ukazuju na to da

se radi o važnom izvoznom proizvodu Bosne i Hercegovine, kao i na činjenicu da je analizirana

partnerska zemlja značajan uvoznik datog proizvoda što, praktično, znači da postoji značajan prostor

za dalji rast izvoza. Nasuprot tome, niske vrijednosti ITP-a ukazuju na mogudnost preispitivanja

značajnosti proizvoda iz perspektive Bosne i Hercegovine te na to da analizirana partnerska zemlja

nije značajan uvoznik datog proizvoda, što očigledno utječe na potencijal za izvoz.

Za svaku od zemalja iz okruženja (koje su ujedno i članice CEFTA-e) izračunat je indikativni tržišni

potencijal na šestom nivou HS klasifikacije. Ovi pokazatelji su nakon toga grupisani prema

kategorijama pojedinačnih proizvoda. Od naročitog značaja je poređenje vrijednosti ITP-a i trenutnog

prisustva Bosne i Hercegovine na datom tržištu (prvi red u analizi). Na kraju smo analizi dodali spisak

ključnih izvoznih konkurenata na svakom tržištu. Ova nam informacija pomaže da zaokružimo sliku

ukupnog potencijala za ulazak na određeno tržište.

Za klaster grupu koja se odnosi na drvo, proizvode od drveta, papir i proizvode od papira te

namještaj, najznačajnije prisustvo naše zemlje bilježimo na tržištima Hrvatske i Srbije. Pored toga,

nominalno najvedi potencijal za povedanje trgovine u bududnosti nalazimo u ove dvije zemlje.

Trenutno prisustvo u preostale tri zemlje, kada se radi o ovom klasteru, znatno je manje. Ipak, i na

tržištima ovih zemalja utvrdili smo značajan potencijal za širenje trgovine, naročito ukoliko imamo u

vidu vrlo skromno prisustvo BiH na njima u ovom trenutku. To se, prije svega, odnosi na papir i

proizvode od papira na tržištu Albanije i Makedonije, te izvoz namještaja u Crnu Goru.

Tabela 11. Analiza tržišnog potencijala u susjednim zemljama za drvo, proizvode od drveta, papir i proizvode

od papira te industriju namještaja

Indikator Država

Albanija Hrvatska Makedonija Crna Gora Srbija

Drvo i Izvoz iz BiH (000 $) 4 029 39 327 2 255 3 965 41 845

29

proizvodi

od drveta Indikativni trgovinski

potencijal (000 $) 27 779 78 342 28 163 16 432 62 443

Glavni konkurenti Grčka,

Italija,

Turska

Austrija,

Slovenija,

Njemačka

Bugarska,

Turska,

Srbija

Srbija,

Hrvatska,

Slovenija

Austrija,

Rumunija,

Mađarska

Papir i

celuloza

Izvoz iz BiH u 2010.

(000 $)

254 24 376 5 073 4 657 19 191

Indikativni trgovinski

potencijal u 2010. (000 $)

30 718 40 565 27 827 15 742 52 472

Glavni konkurenti u

2010.

Italija,

Francuska,

Grčka

Njemačka,

Italija,

Austrija

Srbija,

Njemačka,

Slovenija

Srbija,

Slovenija,

Poljska

Njemačka,

Italija,

Poljska

Namještaj Izvoz iz BiH 2010. (000 $) 48 36695 680 4811 15888

Indikativni trgovinski

potencijal u 2010. (000 $)

43001 138570 37469 55247 69594

Glavni konkurenti u

2010.

Italija,

Kina,

Turska

Italija,

Kina,

Slovenija

Turska,

Srbija,

Italija

Srbija,

Italija,

Kina

Kina, Italija,

Njemačka

5.2. Računanje atraktivnosti svjetskog tržišta i tržišta u Evropskoj uniji

Način identificiranja potencijalnih tržišta u EU je znatno drugačiji. Atraktivnost tržišta zemalja EU za

izvoz određenih grupa proizvoda iz izabranih ključnih sektora analizirana je i ocijenjena na osnovu pet

najznačajnijih faktora korištenjem ITC baze podataka, što je prikazano u tabeli 12.

Tabela 12. Računanje atraktivnosti EU i svjetskog tržišta za bh. proizvode

Veličina tržišta (vrijednost uvoza)

Top 10 uvoznih tržišta za specifični proizvod 2

Top 30 uvoznih tržišta za specifični proizvod 1

Tržišne dinamike Rastuda tržišta između 2006. i 2010 . godine 1

Postojanje trgovinskih barijera

Ekvivalentna tarifna stopa < 10 % 1

Prisustvo BiH na tržištu

BiH najmanje učestvuje s 10 % u ukupnom izvozu ili s minimalno 1 milion BAM u kategoriji određenog proizvoda na tom tržištu

1

30

Visoko potencijalna tržišta smo ocijenili sa 5, što je ujedno i maksimum, dok su srednje potencijalna

tržišta ocijenjena sa 4. Ostali faktori se također trebaju razmotriti, međutim, i ova analiza pruža

izvoznicima i agencijama početni pristup za tržišnu klasifikaciju.

I DRVO I PROIZVODI OD DRVETA

Strana ponude:

Ova grupacija zapošljava 14 850 radnika, što predstavlja nešto više od 10 % zaposlenih u

prerađivačkoj industriji. Od ukupno registriranih 1 126 subjekata, njih 173 ima 20 i više

zaposlenih.

Od ovih firmi najvedi broj (120) je registriran u rezanju drveta. Značajno prisustvo nalazimo

još i u proizvodnji građevinske stolarije i elemenata – 37 kompanija s 20 i više zaposlenih.

31

Od registriranih kompanija samo dvije se ubrajaju u kategoriju velikih i one upošljavaju 4,6 %

radnika. Prisutne su čak 363 MSP i one upošljavaju glavninu radnika (76,5 %). Konačno, 764

mikropreduzeda zapošljava 18,9 % radnika.

U ovoj grupi proizvoda na tri najznačajnija izvozna proizvoda otpada 51,4 % ukupnog tržišta

iako je izvoz evidentiran u 49 od mogudih 59 proizvoda na šestom nivou HS klasifikacije.

Generalni zaključak: S obzirom na relativno veliki broj firmi, konstatiramo da je na strani ponude

prisutan potencijal za geografsku diverzifikaciju. Kada je u pitanju diverzifikacija proizvoda, situacija je

nešto manje povoljna s obzirom na neravnomjernu distribuciju firmi prema industrijskim razredima i,

s tim u vezi, visoku koncentraciju izvoza na nivou tri najznačajnija proizvoda.

Strana potražnje:

Od 98 pozicija s najvedim tržišnim potencijalom u matrici “proizvod – tržište”, prisustvo BiH je

evidentirano na samo njih 10. Ovo je, dijelom, i očekivan rezultat, bududi da je učešde triju

najznačajnijih izvoznih tržišta u ukupnom izvozu ove grupe proizvoda 52 %.

Primarna tržišta: Njemačka, Italija, Francuska i Austrija. Sve značajne izvozne pozicije BiH

koncentrirane su u tri od četiri ove zemlje: Njemačka – 4 pozicije, Austrija – 4 pozicije i Italija

– 2 pozicije. U Francuskoj nije evidentirano značajnije prisustvo BiH niti u slučaju jednog od

ove grupe proizvoda.

Sekundarna tržišta: Belgija, Švicarska, Velika Britanija, Holandija i Španija. Posebnu pažnju

privlači činjenica da značajan izvoz BiH nije evidentiran niti u slučaju jednog proizvoda na

tržištima ove grupe zemalja.

Od novih zemalja članica EU, kao potencijalno izvozno tržište od posebnog značaja pokazala

se Poljska.

Generalni zaključak: S aspekta potražnje postoji značajan prostor za povedanje izvoza kako u pogledu

geografske, tako i u pogledu proizvodne diverzifikacije izvoza.

32

Značaj pojedinih tržišta iz perspektive izvozne promocije za grupu proizvoda "Drvo i

proizvodi od drveta"

0

10

20

30

40

50

60

70

80

GE IT FR AU BE SWI UK NE SP POL NOR

Skor

33

Tabela I – Značaj EU tržišta u smislu izvozne promocije za grupu proizvoda “Drvo i proizvodi od drveta”

Grupa kompanija (NACE klasifikacija)

Glavne karakteristike (ukupan izvoz u 2010. godini; broj zaposlenih u 2008. godini; potencijalne izvozne kompanije u 2008. godini) Oznaka proizvoda

Izvoz iz BiH

EU TRŽIŠTA

AU BE CZ DE FR GE IT NE POL SLV SP SWE UK SWI NOR

I cluster 67 58 34 35 68 73 70 50 42 30 46 36 57 58 42

2010 Proizvodnja rezane građe; impregnacija drveta

Ukupan izvoz: 128.256 Broj zaposlenih: 6.306 Broj kompanija: 120

Drvna građa, bukva 41182 3 3 2 4 4 4 2 3 3 2 2

Drvna građa, četinari (meko drvo), 6 mm i deblje 41140

3 4 2 4 3 4 4 2 3 2 2 3 2 3

Piljevina, drvni ostaci i otpaci 17234

5 4 3 4 4 4 4 4 3 4 4 2 3 3

Drvna građa, hrast 15335 5 4 4 3 5 4 3 3 1 3 2 4 3

Drvna građa, nečetinari, nes. 2243

1 2 3 4 2 3

Uzdužno oblikovano četinarsko (meko) drvo 737

4 3 3 2 4 4 4 3 3 2 2 3 3 4

Drvo u listidima, necrnogorično 537

3 3 3 3 2 3 2 4 4 4 2 4

Željeznički/tramvajski pragovi, drveni, nes. 524

3 3 3 4 3 4 3 4 3

Drvo u listidima, crnogorično 520

5 2 3 3 3 5 4 3 2 2 3 3 4 3 3

2020 Proizvodnja furnira, šperploča, panel-ploča, iverica i sličnih ploča i tabli

Ukupan izvoz: 13.159 Broj zaposlenih: 408 Broj kompanija: 4

Šperploča, necrnogorično drvo, nes., manje od 6 mm debljine 6810

4 2 3 2 4 4 4 1 4 2 2 2

Zgusnuto (sabijeno) drvo u blokovima, pločama, trakama ili profilima 2668

2 4 3 4 3 4 3 4 3 3 3

Panel, jedan vanjski sloj crnogoričnog drveta, nes. 2555

3 2 4 5 4 2 1 2 4 4

2030 Ukupan izvoz: 32.530 Montažne zgrade 12780 4 2 4 4 4 2 2 1 4 4 4

34

Proizvodnja građevinske stolarije i elemenata

Broj zaposlenih: 2.314 Broj kompanija: 37

Građevinski materijali i stolarija od drveta, nes. 8765

4 3 3 2 4 3 5 4 3 3 1 4 4 3

Vrata, okviri i pragovi za vrata od drveta 5808

3 3 2 4 4 3 1 5 3 3 4 4 4

Prozori, francuski prozori i njihovi okviri od drveta 4696

3 4 3 4 4 4 4 3 3 2 2 4 4 4 3

2040 Proizvodnja drvne ambalaže


Palete, palete sanduci i druga utovarna drvna ambalaža 3430

5 4 3 4 4 4 4 4 3 2 4 3 2 4 3

Gajbe, kutije, sanduci; kalemovi i slična drvna ambalaža; kalemovi za kablove od drveta 490

3 4 3 1 4 4 4 4 3 3 3 2 4 2

2051 Proizvodnja ostalih proizvoda od drveta

Ukupan izvoz: 1.883 Broj zaposlenih: 228 Broj kompanija: 7 Drvni proizvodi, nes. 1883

4 4 2 3 4 5 5 4 3 2 2 3 4 3 3

Tabela II – Značaj ostalih tržišta u smislu izvozne promocije za grupu proizvoda “Drvo i proizvodi od drveta”


Glavne karakteristike (ukupan izvoz u 2010. godini; broj zaposlenih u 2008. godini; potencijalne izvozne kompanije u 2008. godini) Oznaka proizvoda Izvoz iz BiH

OSTALA TRŽIŠTA

USA CHINA CAN JAP KOREA

I klaster 48 30 60 50 37

2010 Proizvodnja rezane građe; impregnacija drveta


Drvna građa, bukva 41182 3 3 2

Drvna građa, četinari (meko drvo), 6 mm i deblje 41140

3 3 2 3 2

Piljevina, drvni ostaci i otpaci 17234 3 4 3 3

Drvna građa, hrast 15335 3 3 2 2

35

Drvna građa, nečetinari, nes. 2243 3 3 3 3 2

Uzdužno oblikovano četinarsko (meko) drvo 737 3 3 3 3

Drvo u listidima, necrnogorično 537 1 4 4 4 3

Željeznički/tramvajski pragovi, drveni, nes. 524 1 4 1

Drvo u listidima, crnogorično 520 2 3 4 3 3

2020 Proizvodnja furnira, šperploča, panel ploča, iverica i sličnih ploča i tabli


Šperploča, necrnogorično drvo, nes., manje od 6 mm debljine 6810

3 2 3 2 4

Zgusnuto (sabijeno) drvo u blokovima, pločama, trakama ili profilima 2668

1 2 2 4

Panel, jedan vanjski sloj crnogoričnog drveta, nes. 2555

4 3 4 4

2030 Proizvodnja građevinske stolarije i elemenata


Montažne zgrade 12780 3 4 3

Građevinski materijali i stolarija od drveta, nes. 8765 3 3 3

Vrata, okviri i pragovi za vrata od drveta 5808 3 4 3 2

Prozori, francuski prozori i njihovi okviri od drveta 4696

3 2 4 3

2040 Proizvodnja drvne ambalaže


Palete, palete sanduci i druga utovarna drvena ambalaža 3430

3 2 1

Gajbe, kutije, sanduci; kalemovi i slična drvna ambalaža; kalemovi za kablove od drveta 490

3 3 4 4 3

2051 Proizvodnja ostalih drvnih proizvoda

Ukupan izvoz: 1.883 Broj zaposlenih: 228 Broj kompanija: 7 Drvni proizvodi, nes. 1883

3 2 4 3 2

36

II PAPIR I CELULOZA

Strana ponude:

Ova grupacija zapošljava 2 200 radnika, što predstavlja 1,5 % zaposlenih u prerađivačkoj

industriji. Od ukupno registriranih 101 subjekata, njih 25 ima 20 i više zaposlenih.

Od ovih firmi najvedi broj (16) je registriran u djelatnosti izdavaštva i printanja, koja je slabo

izvozno orijentirana – samo jedan izvozni proizvod s izvozom nešto vedim od 1 milion BAM.

Prisutan je visok stepen industrijske koncentracije, bududi da se samo dvije kompanije

ubrajaju u kategoriju velikih i da one upošljavaju čak 63,7 % radnika. Prisutne su 21 MSP i one

upošljavaju 22,9 % radnika. Konačno, 78 mikropreduzeda zapošljava 13,4 % radnika.

U dva od pet industrijskih razreda, u kojima su prisutni značajni izvozni proizvodi, evidentiran

je samo po jedan proizvod s vrijednošdu izvoza vedom od 500 hiljada BAM. Ovo je u

određenoj mjeri utjecalo na to da za ovu grupu na tri najznačajnija izvozna proizvoda otpada

60 % izvoza iako je izvoz iz BiH evidentiran u čak 60 proizvoda. U zemljama, koje su najvedi

izvoznici u ovoj industriji, ukupan broj izvoznih proizvoda je oko 90.

Generalni zaključak: S aspekta ponude, prostor za povedanje izvoza i diverzifikaciju je vrlo limitiran.

Kao što smo mogli vidjeti, razlog ne leži u broju izvoznih proizvoda nego, prije svega, u broju

kompanija i njihovoj koncentraciji po industrijama.

Strana potražnje:

Od 129 pozicija s najvedim tržišnim potencijalom u matrici “proizvod - tržište”, pozicija BiH je

evidentirana na samo njih 10. S obzirom na to da je učešde triju najznačajnijih izvoznih tržišta

u ukupnom izvozu 52,3%, ovaj rezultat je očekivan.

Primarna tržišta: Francuska, Njemačka i Belgija. Od 15 proizvoda s vrijednošdu izvoza vedom

od 500 hiljada BAM, u ovim zemljama je identificirano značajnije prisustvo sa samo dva

proizvoda, u slučaju Njemačke i Francuske. U Belgiji nije evidentirano značajnije prisustvo niti

u slučaju jednog od ovih proizvoda.

Sekundarna tržišta: Velika Britanija, Italija, Austrija, Holandija i Španija. Slična situacija je i s

izvozom BiH na ova tržišta. Značajan izvoz nije evidentiran niti u slučaju jednog proizvoda na

tržištu Holandije i Španije. Interesantno je da su značajne izvozne pozicije, iako je njihov broj

– kao što smo ranije naveli – vrlo mali, ostvarene s različitim proizvodima, što upuduje na

zaključak da, s aspekta izvozne konkurentnosti proizvodnje, postoji prostor za povedanje

geografske diverzifikacije izvoza u ovoj oblasti.

Visoko pozicionirane su i neke od novih zemalja članica EU: Poljska i Češka.

37

Generalni zaključak: S aspekta potražnje, postoji značajan prostor za povedanje izvoza kako u

pogledu geografske, tako i u pogledu proizvodne diverzifikacije izvoza.

Značaj pojedinih tržišta iz perspektive izvozne promocije za grupu proizvoda "Papir i

celuloza"

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

FR GE BE UK IT AU NE SP POL SWI DE SWE CZ

Skor

38

Tabela III – Značaj EU tržišta u smislu izvozne promocije za grupu proizvoda “Papir i celuloza”



EU TRŽIŠTA

AU BE CZ DE FR GE HU IR IT NE POL SP SWE UK SWI

II klaster 69 86 47 50 90 90 35 37 71 68 63 67 50 75 61

2112 Proizvodnja papira i kartona

Ukupan izvoz: 62.665,7 Broj zaposlenih: 468 Broj kompanija: 2

Papir, kraft papir za vrede, u rolnama, nebijeljen, nepremazan 36049,8

3 3 5 4 3 4 2 2

Papir, za domadinstvo/sanitarije, rolne širine >36 cm, jednostrani listovi >36 cm 14160,8

2 4 5 4 5 3 3 3 3 3 4

Papir, kraft, rolne ili listovi </=150g/m2, nebijeljen, nepremazan, nes. 5206,8

3 3 2 2 4 4 5 4 2 3 3 3

Ostaci i otpaci od papira i kartona,nes. (uključujudi nesortirane otpatke i komadide) 3074,1

5 4 2 3 4 3 4 4 2 2

Ostaci i otpaci od papira/kartona nastali uglavnom iz mehaničke pulpe, nes. 1340,5

4 4 2 2 3 4 3 2 2 4 4 3 2

Papir i karton, nepremazan, u rolnama širine > 36 cm 876,6

4 4 4 3 4 4 4 3 2 2

39

Testliner, reciklirani slojeviti karton, nepremazan, u rolnama širine > 36 cm 618,3

3 4 4 3 4 4 3 4 2 4 2 4 4

Fluting papir, nepremazan, u rolnama širine > 36 cm 570,8

3 4 4 3 4 3 2 4 3 4 2 4 3

Papir, kraftlajner, u rolnama, nebijeljen, nepremazan 452,6

4 2 3 4 2 3 3 2 3 3 2


4 3 4 3 4 4 4 3 2 2

2121 Proizvodnja talasastog papira i kartona te ambalaže od papira i kartona


Papirne kese i vrede, nes; uključujudi fišeke 3608,74

3 3 2 3 4 4 3 4 4 2 4 3 5 4

Talasasti papir, u rolnama ili listovima 1740,4

4 4 4 4 4 3 3 2 4 3 3 3

Kutije za spise, ladice za spise i slični papirni proizvodi koji se koriste u kancelarijama, i slično 1426,3

3 4 3 3 4 4 3 4 3 3 3 4 4 3

Papirne vrede i kese, sa širinom osnove 40 cm ili više 799,0

3 4 4 4 5 1 2 3 2 3 3

Kartoni, kutije i sanduci od valovitog papira i kartona 722,2

3 4 3 3 4 4 4 3 3 4 3 3 3 4 4

Kartoni, kutije i sanduci, složivi, od nevalovitog papira ili kartona 289,2

3 4 3 3 4 4 2 2 4 4 4 4 2 4 3

Papirna ambalaža za pakovanje, nes. 271,9

3 4 1 2 4 4 2 2 2 4 4 3 2 4 4

2122 Ukupan izvoz: 11.209,5 Toaletni papir 11209,5 3 4 3 4 4 3 3 3 3 3 1 2 2 4

40

Proizvodnja papirnih proizvoda za domadinstvo, higijenske i toaletne potrebe

Broj zaposlenih: 52 + Broj kompanija: 2 + 1

Džepne maramice, maramice za čišdenje lica i ubrusi, od papira 5615.69

4 4 3 3 4 4 2 3 2 3 3 4 4 4 4

Sanitarni proizvodi od papira, uključujudi sanitarne ubruse i salvete (pelene) za djecu 3363.99

2 4 3 4 4 2 2 3 3 3 4 3 4 3

Papirni stolnjaci i salvete 2879.76

4 4 3 4 5 4 2 2 3 2 3 3 3 4 4

2125 Proizvodnja ostalih proizvoda od papira i kartona, d.n.

Ukupni izvoz: 284,7 Papirne etikete svih vrsta, printane 284.66

3 3 3 2 4 5 2 3 3 4 3 4 2 3 3

2222 Printnje n.e.c.


Registri, knjigovodstvene knjige, sveske, dnevnici i slični papirni artikli 1388.67

3 3 2 3 4 4 3 5 4 2 3 3 4 3

Tabela IV – Značaj ostalih tržišta u smislu izvozne promocije za grupu proizvoda “Papir i celuloza”



OSTALA TRŽIŠTA

SAD CAN JAP MEX AUSTR

II klaster 81 75 36 52 38

2112 Proizvodnja papira i kartona

Ukupan izvoz: 62.665,7 Broj zaposlenih: 468

Papir, kraft papir za vrede, u rolnama, nebijeljen, 36049,8

4 1 4

41

Broj kompanija: 2 nepremazan

Papir za domadinstvo/sanitarije, rolne širine > 36 cm, jednostrani listovi > 36 cm 14160,8

4 3 4 2

Papir, kraft, rolne ili listovi </=150g/m2, nebijeljen, nepremazan, nes. 5206,8

3 4 2 2

Ostaci i otpaci od papira i kartona,nes. (uključujudi nesortirane otpatke i komadide) 3074,1

4 3 4

Ostaci i otpaci od papira/kartona nastali uglavnom iz mehaničke pulpe,nes. 1340,5

2 3 3


4 4 2 2

Testliner, reciklirani slojeviti karton, nepremazan, u rolnama širine > 36 cm 618,3

2

Fluting papir, nepremazan, u rolnama širine > 36 cm 570,8

4 3 3

Papir, kraftlajner, u rolnama, nebijeljen, nepremazan 452,6

2 4 2 4 2


4 4 2 2

2121 Proizvodnja talasastog papira i kartona te ambalaže od papira i kartona


Papirne kese i vrede, nes; uključujudi fišeke 3608,74

3 4 4 3 3

Talasasti papir u rolnama ili listovima 1740,4

2 3

4

Kutije za spise, ladice za spise i slični papirni proizvodi koji se koriste u kancelarijama, i slično 1426,3

4 4 2 3 2

42

Papirne vrede i kese, sa širinom osnove 40 cm ili više 799,0

4 2 4 3 3

Kartoni, kutije i sanduci od valovitog papira i kartona 722,2

4 3

3 2

Kartoni, kutije i sanduci, složivi, od nevalovitog papira ili kartona 289,2

4 2 2 4 2

Papirna ambalaža za pakovanje, nes. 271,9

4 4 3 3 2

2122 Proizvodnja papirnih proizvoda za domadinstvo, higijenske i toaletne potrebe

Ukupan izvoz: 11.209,5 Broj zaposlenih: 52 Broj kompanija: 2 + 1

Toaletni papir 11209,5 4 4 2

3

Džepne maramice, maramice za čišdenje lica i ubrusi, od papira 5615.69

4 4 3 1 3

Sanitarni proizvodi od papira, uključujudi sanitarne ubruse i salvete (pelene) za djecu 3363.99

4 4

3

Papirni stolnjaci i salvete 2879.76 4 4 1 2 3

2125 Proizvodnja ostalih proizvoda od papira i kartona, d.n.

Ukupni izvoz: 284,7

Papirne etikete svih vrsta, printane 284.66

3 4

3

2222 Printnje n.e.c.


Registri, knjigovodstvene knjige, sveske, dnevnici i slični papirni artikli 1388.67

4 4 4 2 4

43

III NAMJEŠTAJ

Strana ponude:

Ova grupacija zapošljava 7 900 radnika, što predstavlja 5,4 % zaposlenih u prerađivačkoj

industriji. Od ukupno registriranih 183 subjekata, njih 29 ima 20 i više zaposlenih.

Od firmi sa 20 i više zaposlenih, najvedi broj (9) je registriran u proizvodnji kuhinjskog

namještaja. Nakon toga slijedi proizvodnja stolica i sjedišta (8), te proizvodnja uredskog

namještaja (6).

Industrijska koncentracija je nešto manja u odnosu na prethodnu grupu, bududi da 7 velikih

preduzeda zapošljava 53,1 % radnika. Značajno je i prisustvo MSP (ukupno 69). Ove

kompanije zapošljavaju 41,8 % radnika. Konačno, 78 mikropreduzeda zapošljavaju 5,1 %

radnika.

U ovoj grupi na tri najznačajnija izvozna proizvoda otpada 77,1 % ukupnog tržišta iako je izvoz

evidentiran u 34 od mogudih 37 proizvoda na šestom nivou HS klasifikacije.

Generalni zaključak: S obzirom na nešto vede prisustvo MSP, konstatiramo da je na strani ponude,

uprkos relativno malom broju subjekata, prisutan određeni potencijal za povedanje izvoza i

diverzifikaciju. Kada je u pitanju diverzifikacija proizvoda, situacija je nešto manje povoljna s obzirom

na visoku koncentraciju izvoza na nivou tri najznačajnija proizvoda.

Strana potražnje:

Od 112 pozicija s najvedim tržišnim potencijalom u matrici “proizvod - tržište”, prisustvo BiH

je evidentirano na samo njih 34. Ovo je mnogo bolji rezultat u odnosu na prethodne dvije

grupe proizvoda. Ipak, treba imati na umu da je polovina navedenih značajnih pozicija

ostvarena sa samo tri proizvoda. Učešde triju najznačajnijih izvoznih tržišta u ukupnom izvozu

ove grupe proizvoda je 65,3 %.

Primarna tržišta: Francuska i Njemačka. Ovo su, također, vrlo značajna tržišta za BiH

proizvode. Naime, veliki dio značajnih izvoznih pozicija koncentriran je u upravo ove dvije

zemlje. Od ukupno 16 analiziranih proizvoda, u Njemačkoj je ostvareno značajno prisustvo sa

7 proizvoda, a u Francuskoj sa 6 proizvoda.

Sekundarna tržišta: Belgija, Austrija, Italija, Holandija, Švicarska i Velika Britanija. S izuzetkom

Velike Britanije, značajne izvozne pozicije zabilježene su na svakom od ovih tržišta. Prednjače

Belgija i Holandija sa po 4 proizvoda, Italija sa 3 i Austrija s 2 proizvoda. Osim ovih zemalja,

značajne izvozne pozicije evidentirane su i na tržištima Švedske i Švicarske.

Od novih zemalja članica EU, najviše je rangirana Češka, zatim slijedi Poljska.

44

Generalni zaključak: S aspekta potražnje, postoji značajan prostor za povedanje izvoza, kako u

pogledu geografske, tako i u pogledu proizvodne diverzifikacije izvoza.

Značaj pojedinih tržišta iz perspektive izvozne promocije za grupu proizvoda

"Namještaj"

0

10

20

30

40

50

60

70

80

FR GE BE AU IT NE SWI UK SP SWE

Skor

45

Tabela V – Značaj EU tržišta u smislu izvozne promocije za grupu proizvoda “Namještaj”

Grupe kompanija (NACE klasifikacija)


EU TRŽIŠTA

AU BE CZ DE FR GE GR IT NE POL SP SWE UK SWI NOR

III klaster 59 62 41 43 69 69 35 59 59 34 52 52 58 59 47

36.11 Proizvodnja sjedišta i stolica

Ukupni izvoz: 270915 Broj zaposlenih: 2248 Broj kompanija: 8

Dijelovi sjedišta bez zaglavlja, No 94.02 171020

3 3 5 4 5 3 4 5 2 4 3

Tapacirana sjedišta s drvenim okvirom, d.n. 50974

4 5 3 3 5 5 2 4 5 2 3 4 4 4 3

Sjedišta koja se mogu pretvoriti u ležajeve (isključujudi baštenske stolice ili opremu za kampiranje) 3812

4 3 3 4 4 3 2 4 3 2 4 3 3 5 3

Sjedišta s drvenim okvirom, d.n. 1915

4 3 2 2 3 5 2 4 4 2 2 2 3 3 2

Okretna sjedišta s podešavanjem visine, bez zaglavlja, 94.02 998

4 4 3 3 4 4 2 4 4 3 4 3 3 3 3

Sjedišta s metalnim okvirima, d.n., bez zaglavlja, No 94.02 866

3 4 2 3 4 5 3 4 4 2 4 4 4 4 3

Tapicirana sjedišta s metalnim okvirom, d.n., bez zaglavlja, No 94.02 417

3 4 2 3 4 5 2 3 3 2 4 3 4 4 3

Sjedišta za motorna vozila 331

2 4 2 2 4 3 2 5 3 3 3 3 4 2 2

46

36.12 Proizvodnja ostalog kancelarijskog namještaja

Ukupni izvoz: 650,66 Broj zaposlenih: 968 Broj kompanija: 6

Kancelarijski drveni namještaj, d.n. 650

3 3 3 4 4 3 3 3 3 4 3 4 4

36.13 Proizvodnja ostalog kuhinjskog namještaja

Ukupni izvoz: 3528,16 Broj zaposlenih: 628 Broj kompanija: 9

Kuhinjski drveni namještaj, d.n. 3528

4 4 3 4 5 3 3 2 4 2 3 3 4 4 5

36.14 Proizvodnja ostalog namještaja


Drveni namještaj, d.n. 45553 5 5 4 3 5 5 3 5 5 3 3 5 4 4 3

Dijelovi namještaja, d.n. 14493

4 5 3 3 5 5 2 5 3 3 3 5 4 3 4

Drveni namještaj za opremanje spavadih soba, d.n. 10192

5 4 2 2 5 4 2 4 5 3 3 4 4 2

Metalni namještaj, d.n. 2073

4 3 2 3 5 4 3 3 4 3 4 4 3 5 3

36.15 Proizvodnja madraca

Ukupni izvoz: 13824; Broj zaposlenih: 52; Broj kompanija: 1;

Nosači madraca 12780 4 5 3 2 4 5 2 3 5 3 4 3 4 4

Madraci s oprugama, punjeni, interne širine, od bilo kojeg materijala 1043

3 3 2 3 4 4 2 3 4 4 4 3 3

Tabela VI – Značaj ostalih tržišta u smislu izvozne promocije za grupu proizvoda “Namještaj”

Grupe kompanija (NACE klasifikacija)


OSTALA TRŽIŠTA

SAD CAN JAP KOREA AUSTR

III klaster 49 59 49 29 46

47

36.11 Proizvodnja sjedišta i stolica


Dijelovi sjedišta bez zaglavlja, No 94.02 171020 4 4 4 3 2

Tapicirana sjedišta sa drvenim okvirom, d.n. 50974

3 4 4 3 4

Sjedišta koja se mogu pretvoriti u ležajeve (isključujudi baštenske stolice ili opremu za kampiranje) 3812

3 3 3 2 2

Sjedišta sa drvenim okvirom, d.n. 1915 3 3 3 3 3

Okretna sjedišta s podešavanjem visine, bez zaglavlja, 94.02 998

3 4 4 3

Sjedišta s metalnim okvirima, d.n., bez zaglavlja, No 94.02 866

4 4 3 3 3

Tapacirana sjedišta s metalnim okvirom, d.n., bez zaglavlja, No 94.02 417

3 4 4 4

Sjedišta za motorna vozila 331 3 3 3 2

36.12 Proizvodnja ostalog kancelarijskog namještaja

Ukupni izvoz: 650,66 Broj zaposlenih: 968 Broj kompanija: 6 Kancelarijski drveni namještaj, d.n. 650

3 4 3 4

36.13 Proizvodnja ostalog kuhinjskog namještaja

Ukupni izvoz: 3528,16 Broj zaposlenih: 628 Broj kompanija: 9 Kuhinjski drveni namještaj, d.n. 3528

3 4 3 2 2

36.14 Proizvodnja ostalog namještaja


Drveni namještaj, d.n. 45553 3 3 4 2 3

Dijelovi namještaja, d.n. 14493 3 4 3 2 3

Drveni namještaj za opremanje spavadih soba, d.n. 10192

3 4 3 3 4

Metalni namještaj, d.n. 2073 3 4 3

36.15 Proizvodnja madraca

Ukupni izvoz: 13824; Broj zaposlenih: 52; Broj kompanija: 1;

Nosači madraca 12780 2 3 1 3

Madraci s oprugama, punjeni, interne širine, od bilo kojeg materijala 1043

3 4 4 3 4

izvozna strategija drvnog sektora

Documents