izvozna strategija za sektora građevinarstva -...
TRANSCRIPT
1
Izvozna strategija za sektora građevinarstva
2
Sadržaj:
UVOD .................................................................................................................................... 3
SITUACIJSKA ANALIZA ........................................................................................................... 3
SWOT ANALIZA ................................................................................................................... 16
AKCIONI PLAN ..................................................................................................................... 22
CILJANJE TRŽIŠTA ................................................................................................................ 26
3
U v o d
Sektor građevinarstva čine proizvodi i usluge. Sektor možemo posmatrati kroz nekoliko grupa proizvoda: građevinski proizvodi i komponente, priprema građevinskih radova, izgradnja objekata te profesionalne usluge, kao što su projektni dizajn i konsultantske usluge. Ovakva podjela sektora na grupe proizvoda zasniva se na NACE 1,1 sektorskoj klasifikaciji. Međutim, prilikom pripreme Strategije rasta izvoza, posmatrali smo: građevinske materijale, građevinsku operativu i profesionalne usluge, kako za niskogradnju, tako i za visokogradnju. Sektor građevinarstva doživio je snažne promjene i turbulencije tokom proteklih nekoliko godina, s obzirom na globalnu ekonomsku i finansijsku krizu. Nedovoljno je zvaničnih podataka o izvozu građevinske operative ili profesionalnih usluga. Tabela ispod pokazuje vrijednosti proizvoda sektora građevinarstva, uključujudi plastiku i građevinske materijale.
Tabela 1: Indikatori za sektor građevinarstva, uključujudi i plastične materijale
S i t u a c i j s k a a n a l i z a
Cilj situacijske analize građevinskog sektora je da prikaže postojede stanje sektora na domadem i inozemnom tržištu, probleme s kojima se sektor susrede te značaj sektora u ukupnom ekonomsko-privrednom razvoju Bosne i Hercegovine. Kako bi se što jednostavnije i preglednije predstavilo stanje razmatranog sektora, urađen je određeni broj grafikona i tabelarnih prikaza podataka. Zbog lakše komparacije bh. građevinskog sektora sa zemljama članicama EU, kao i dobivanja podataka iz različitih izvora za daljnju statistiku, data je definicija građevinskog sektora po NACE kodovima te objašnjenje da je KDP BiH i KDP BiH 2010. usaglašen sa NACE Rev1., odnosno NACE Rev2. Kao prilog ove situacijske analize, dat de se klasifikacija proizvoda po djelatnostima Bosne i Hercegovine – KPD BIH, KPD BIH 2010., s objašnjenjima, kako bi se mogli pratiti statistički podaci. Bitno je naglasiti da je KDP BIH usklađena sa NACE kodovima Rev 1.1 i ista je važila do 31. 12. 2010. godine. Od 01. 01. 2011. godine važi KDP BiH-2010., koja je usaglašena sa NACE kodovima Rev2. S obzirom na opširnost definicije, uzet je sažetak u kojem se navodi da građevinski sektor obuhvata opde i specijalne građevinske radove na izgradnji objekata visokogradnje i niskogradnje, montažne, instalacijske i završne građevinske radove. Također obuhvata izgradnju novih objekata, popravke, nadogradnje i prepravke, podizanje zgrada i drugih građevinskih objekata od prethodno izrađenih dijelova, proizvedenih od drugih, i također privremene građevinske radove. Građevinski sektor je definiran pomodu NACE 1,1 sektorske klasifikacije, a uključuje sljedede podsektore:
Dobavljači građevinskih proizvoda i komponenti
Priprema gradilišta, izgradnja kompletnih objekata, izgradnja postrojenja, dovršenje i iznajmljivanje građevinskih strojeva
Profesionalne usluge (projektiranje i konsalting)
Učešde u BDP-u 10,19%
Učešde u izvozu dobara 6.07%
Broj kompanija 3,975
Broj zaposlenih 46,235
4
Građevinarstvo u Bosni i Hercegovini Građevinarstvo predstavlja značajan dio ekonomije svake države, pa tako i naše zemlje. Pod građevinarstvom podrazumijevamo čitav niz privrednih aktivnosti, koje se objedinjuju i konačno manifestiraju kroz izgradnju nekog objekta. Bitna karakteristika građevinarstva jeste da za sebe vezuje veliki dio ostatka privrede. Ovdje se prije svega misli na elektro-industriju, industriju proizvodnje mašinskih elemenata koji se koriste u građevinarstvu, bazične hemije i materijale koji nisu isključivo primjenjivi samo u građevinarstvu. Građevinarstvo zna biti visokoakumulativna i izvozna privredna grana, ne samo kod razvijenih zemalja ved i kod zemalja u razvoju, kao što je i BiH. Posebno kod njih je važno da se strategija privrede oslanja, između ostalog, i na građevinarstvo, u onoj mjeri koju građevinarstvo kao grana sa svim spomenutim odlikama može preuzeti. Građevinarstvo je sektor sa specifičnim karakteristikama koji je strogo reguliran, i koji se u velikoj mjeri razlikuje od drugih sektora. Predstavlja heterogen i fragmentiran sektor, zasnovan na velikom broju različitih profesija. Također, predstavlja najrasprostranjeniji sektor, s izrazitim regionalnim razlikama, u kojem su logistika i transportni aspekti veoma važni. Iako prema NACE kodovima, kao i KDP-u BiH, građevinski materijali ne pripadaju klasifikaciji građevinskog sektora, za izradu situacione analize građevinski materijali de se razmatrati kao dio građevinskog sektora.
Podaci koji su korišteni za analizu građevinskih materijala su podaci koji su uzeti iz odgovarajudih podgrupa djelatnosti klasifikacijske oznake C prema KDP BiH. Izrada situacione analize građevinskog sektora provedena je analizom tri osnovne grupe:
1. Građevinska operativa, 2. Projektiranje i konsalting i 3. Industrija građevinskih materijala.
U nastavku je dat shematski prikaz građevinskog sektora prema navedenoj podjeli.
Slika 1: Shematski prikaz građevinskog sektora
5
Finansijski pokazatelji S obzirom na to da građevinski sektor ima znatan udio u BDP-u u zemljama članicama EU, kako bi se mogla analizirati važnost građevinskog sektora u BiH, napravit de se prikaz učešda građevinskog sektora u ukupnom BDP-u BiH. Prije obrade građevinskog sektora prema osnovnoj podjeli koja je data na prethodnom grafikonu, dat de se prikaz ukupnog BDP-a za period 2006. ‒ 2009. godine, kao i učešde građevinskog sektora u ukupnom BDP-u. Naravno, zbog navedene KDP BiH dobiveni rezultati o učešdu građevinskog sektora u ukupnom BDP-u naše zemlje ne uključuju učešde građevinskih materijala. Kako su za izradu grafikona korišteni podaci Agencije za statistiku BiH, preuzete su i uvodne napomene od Agencije za statistiku, kako bi se bi se dao uvid u metodologiju i izradu BDP-a. U obračunu BDP-a za Bosnu i Hercegovinu i entitete primjenjuje se metodologija UN-a „Sistem nacionalnih računa 1993“ – SNA i njena evropska verzija „Evropski sistem nacionalnih računa 1995“- ENA95. Za izvođenje obračuna BDP-a, za BiH i entitete, koriste se raspoloživi statistički podaci poslovnih subjekata, kompanija, banaka, osiguravajudih društava, ustanova, tijela uprave i ostalih subjekata koji su rezidenti na prostoru BiH, kao i podaci o poljoprivrednoj i nepoljoprivrednoj proizvodnji koja se obavlja u okviru domadinstava. Obračun se izvodi na osnovu podataka poslovnih subjekata, registriranih i raspoređenih prema Klasifikaciji djelatnosti, koja je usklađena s evropskom klasifikacijom NACE - Rev 1.1. Poslovni subjekti su, za sada, za obračun BDP-a grupirani u područja djelatnosti kao institucionalne jedinice prema sjedištu i pretežnoj djelatnosti kompanija, a ne prema jedinicama homogene aktivnosti (jedinice u sistemu).
19272
829,41
21778
1.058,67
24717
1.340,15
24004
1.269,08
0
5000
10000
15000
20000
25000
000 0
00 K
M
2006 2007 2008 2009
Izvor podataka-Agencija za statistiku BiH
Učešće građevinskog sektora u ukupnom BDP-u
Ukupni BDP
BDP građ. sektora
Grafik 1: Učešde građevinskog sektora u ukupnom BDP-u
Na osnovu raspoloživih podataka, došlo se do rezultata da je učešde građevinskog sektora u ukupnom BDP-u iznosilo 4,30% u 2006. godini; 4,86% u 2007. godini; 5,42% u 2008. i 5,29% u 2009. godini. Shodno navedenim podacima, evidentiran je rast učešda građevinskog sektora u ukupnom BDP-u od 2007. godine do 2008. godine te je došlo do blagog pada u 2009. godini. Nažalost, zbog neobrađenih podataka za 2010. godinu, ne može se redi da li je učešde i dalje u padu ili je došlo do blagog porasta. Međutim, uzimajudi u obzir da je u 2010. godini došlo do recesije koja je znatno utjecala i na ovaj sektor, može se pretpostaviti da učešde građevinskog sektora u ukupnom BDP-u imalo i dalje tendenciju pada. Usporedba učešda BDP-a u BiH sa susjednom Hrvatskom - u Hrvatskoj je učešde građevinskog sektora u ukupnom BDP-u iznosilo: 6,6% u 2006. i 2007. godini; 7,2% u 2008. godini i 5,8% u 2009. godini.
6
Na osnovu usporedbe, može se zaključiti da je učešde građevinskog sektora u ukupnom BDP-u naše zemlje za oko 2% manje u odnosu na Hrvatsku. Na osnovu podatka da učešde građevinskog sektora EU27 iznosi 10,7% od ukupnog EU27 BDP-a, može se smatrati da je učešde od oko 5% BDP-a građevinskog sektora u ukupnom BDP-u BiH vrlo značajno, što predstavlja dodatni motiv za jačanje ovog sektora. Kadrovski pokazatelji U nastavku situacijske analize napraviti de se pregled procenata učešda građevinskog sektora u zapošljavanju radne snage u proteklih pet godina.
Godina Ukupan broj zaposlenih u BiH
Zaposleni u građevinskom sektoru
% učešde građevinskog sektora
2006 654,252 37,018 5.74
2007 688,313 39,017 5.38
2008 706,088 43,035 6.10
2009 686,495 41,334 6.02
2010 683,399 37,365 5.47
Tabela 2: Prikaz ukupno zaposlenih u BiH i zaposlenih u građevinskom sektoru
Također de se dati prikaz zaposlenih u nekim od evropskih zemalja u razmatranom sektoru, za period od 2005. do 2007. godine.
2004 2005 2006 2007
Austrija 253 253 257 260
Njemačka 2,254 2,165 2,159 2,199
Španija 2,233 2,390 2,520 2,697
Finska 157 164 165 174
Francuska 1,689 1,736 1,809 1,890
Velika Britanija
2,069 2,119 2,165 2,230
Italija 1,823 1,890 1,902 1,911
Holandija 450 453 466 482
Portugal 548 554 553 571
Rumunija 337 363 380 420
Švedska 242 254 270 285
Slovačka 134 143 156 166
Tabela 3: Prikaz zaposlenih u građevinskom sektoru u nekim od evropskih zemalja izražen u hiljadama jedinica
Kroz radionice koje su provedene za izradu situacione analize došlo se do zaključka da je u građevinskom sektoru kadar deficitaran, što je uzeto u obzir prilikom izrade detaljne SWOT analize. Ovaj problem je najizraženiji u okviru sektora građevinske operative, gdje se jako teško dolazi do zapošljavanja KV i VKV radne snage, ali i samog tehničkog osoblja. Za prevazilaženje ovog problema potrebno je mlade upoznati s aktualnim tržištem rada. Ideja je bila da se u sklopu situacione analize te izrade detaljne SWOT analize kao rješavanja ovog problema da prijedlog za prezentaciju građevinskog sektora u osnovnim i srednjim školama, kako bi se mladi upoznali s mogudnostima koje ovaj sektor nudi.
7
Međutim, kako trenutno nismo mogli dodi do podataka o broju mladih sa KV i VKV kvalifikacijama iz oblasti ovog sektora koji su nezaposleni te o posljedicama recesije koje su možda i najizraženije u ovom sektoru, uzimajudi u obzir i podatke o prosječnoj godišnjoj pladi, ovaj problem je ostavljen za rješavanje u nekoj od narednih faza izrade situacijske analize. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, najmanji godišnji prosjek ispladene neto plade u 2010. godini iskazan je u sektoru građevinarstva (F) i iznosio je BAM 524, a do njega se nalaze sektor trgovine na veliko i malo (G) sa BAM 563 i sektor prerađivačke industrije (D) u kojem je iskazan prosjek od BAM 537. Uzimajudi u obzir podatak da je u 2008. godini vrijednost izvršenih građevinskih radova u proteklih pet godina bila najizraženija i da je prosječna ispladena neto plada u sektoru građevinarstva iznosila BAM 525 te da je u toj godini jedina niža prosječna plata ispladena u oblasti (H) hoteli i restorani, može se zaključiti da plade u građevinarstvu zauzimaju posljednje ili pretposljednje mjesto. Prema navedenim podacima o prosječnim ispladenim neto pladama za proteklih pet godina, uvjetima rada, odgovornosti rada te mnogim drugim faktorima jasno ja da se u ovom sektoru mora mnogo toga uraditi i popraviti te vratiti važnost sektora na prijeratni nivo, odnosno potruditi se da sektor zauzme zasluženo mjesto u privredi naše zemlje.
Građevinska operativa Prije obrade podataka o novim narudžbama i izvršenim radovima, dat de se definicije koje su preuzete iz biltena Agencije za statistiku BiH, s ciljem jednostavnijeg pradenja samih pojmova i podataka. Vrijednost izvršenih radova uključuje: vrijednost rada, ugrađenog materijala i gotovih proizvoda za ugradnju, goriva i energije koje je nabavila pravna osoba, druge troškove koje je pravna osoba imala, a u vezi su s obavljanjem radova, kao i dobit. Nove narudžbe predstavljaju ukupnu vrijednost zaključenih ugovora u izvještajnom kvartalu o izvođenju građevinskih radova u inostranstvu, bez obzira na to da li je ugovor sklopljen neposredno sa inostranim investitorom ili sa nekim drugim domadim kompanijama koje su glavni ugovaratelji radova u odnosu na inostranog investitora. Prema podacima Agencije za statistiku BiH dat je prikaz analize ostvarenih investicija u stalna sredstva prema djelatnostima investitora i procentualno učešde građevinskih objekata i prostora u ukupno ostvarenim investicijama. Ova analiza sprovedena je kako bi se prikazalo učešde ostvarenih investicija građevinskog sektora u odnosu na ukupno ostvarene investicije.
Grafik 2: Učešde građevinskih objekata i prostora u ukupno ostvarenim investicijama
48,18
51,82
51,22
48,78
0%
20%
40%
60%
80%
100%
000 KM
2007 2008
Izvor podataka: Agencija za statistiku BIH
Ostvarene investicije u stalna sredstva prema djelatnosti investitora
ostalo građ. objekti i prostori
8
Kako se može uočiti sa grafika, od ukupno ostvarenih investicija u stalna sredstva u 2008. godini, 51,22 % ostvarenih investicija je u oblasti građevinskih objekata i prostora, dok su ostale investicije zastupljene sa 48,78%. Navedeni podaci su pokazatelj koliko je građevinski sektor bitan u ekonomiji BiH. U nastavku analize prikazati de se i učešde građevinskih objekata i prostora u ukupno ostvarenim investicijama u novim stalnim sredstvima, te vrijednosti izvršenih radova u BiH.
Grafik 3: Učešde građevinskih objekata i prostora u ukupno ostvarenim investicijama u novim stalnim sredstvima
Ostvarene investicije su analizirane za 2007. i 2008. godinu, jer u trenutku izrade situacijske analize nisu bili dostupni podaci za 2009. godinu. Prilikom izrade detaljne situacijske analize uzeti de se u razmatranje i podaci za 2009. godinu (koji bi trebali biti dostupni do kraja tekude godine) kako bi se utvrdilo da li je smanjena vrijednost izvršenih građevinskih radova u 2009. godini posljedica smanjenih investicija.
Izvršeni građevinski radovi u BiH Kako je za razvoj izvoza domadih firmi prije svega potrebno jačanje kvaliteta i konkurentnosti na domadem tržištu, da bi se prikazalo stanje građevinskog sektora, napravit de se analiza vrijednosti izvršenih građevinskih radova u BiH za područje FBiH, RS i Brčko distrikta. Vrijednost izvršenih građevinskih radova u BiH po entitetima obrađena je za period od 2007. ‒ 2009. godine.
Grafik 4: Vrijednost izvršenih građevinskih radova u BiH
48,91
51,09
52,07
47,93
0%
20%
40%
60%
80%
100%
000 KM
2007 2008
Izvor podataka Agencija za statistiku BIH
Ostvarene investicije u nova stalna sredstva prema djelatnosti investitora
ostalo građ. objekti i prostori
0
200000
400000
600000
800000
1000000
000 KM
2007 2008 2009 Izvor podataka*
Vrijednost izvršenih građevinskih radova u BiH
FBiH RS Brčko distrikt
9
Iz Grafika 4. se može zaključiti da je u 2008. godini vrijednost izvršenih građevinskih radova veda za 32,30% u odnosu na 2007. godinu. U 2009. godini vrijednost izvršenih građevinskih radova je bila za 14,50% manja u odnosu na 2008. godinu. Prema statističkim podacima Zavoda za statistiku RS i Federalnog zavoda za statiku, trend opadanja vrijednosti izvršenih građevinskih radova nastavljen je i u 2010. godini, tako da je i u FBiH i u RS vrijednost izvršenih građevinskih radova za period januar – septembar 2010. godine za 22% manja u odnosu na isti period protekle godine. U uvodnom dijelu navedeno je da de se analiza građevinskog sektora razmatrati prema osnovnim podjelama, pa je u nastavku dat grafik s izvršenim građevinskim radovima prema vrstama građevinskih objekata u BiH. Analiza vrijednosti izvršenih građevinskih radova prema vrstama građevinskih objekata je izvršena za područje FBiH i RS, s obzirom da nisu dostupni podaci za Brčko distrikt u navedenoj formi.
Grafik 5: Vrijednost izvršenih građevinskih radova u BiH prema vrstama građevinskih objekata
Navedene analize su provedene na osnovu podataka Agencije za statistiku BiH, dok su za 2009. godinu korišteni podaci Federalnog zavoda za statistiku i Zavoda za statistiku RS. Udio vrijednosti izvršenih građevinskih radova u oblasti visokogradnje je iznosio 58,64% u 2007. godini, 54,80% u 2008. godini, dok je u 2009. godini udio iznosio 52,11%. Na osnovu Grafik 5 se može zaključiti da je nakon porasta izvršenih građevinskih radova u 2008. godini, u 2009. godini došlo do blagog pada vrijednosti izvršenih građevinskih radova kako za objekte visokogradnje tako i za objekte niskogradnje, što je posljedica recesije, smanjenja potražnje za stambenim prostorom te smanjenja investicija u sektoru građevinarstva. Izvršeni građevinski radovi u inozemstvu U nastavku analize postojedeg stanja građevinske operative prikazat de se izvršeni građevinski radovi u inozemstvu za period 2007. ‒ 2010. godine prema vrstama građevinskih objekata, odnosno za oblasti niskogradnje i visokogradnje.
0
200000
400000
600000
800000
1000000
000 KM
2007 2008 2009
Izvor podataka**
Vrijednost izvršenih građevinskih radova u BiH prema vrstama građ. objekata
Objekti visokogradnje Objekti niskogradnje
10
Grafik 6: Vrijednost izvršenih građevinskih radova u inozemstvu prema vrstama građevinskih objekata
Slično kao i vrijednosti izvedenih radova u BiH, tako je i vrijednost izvedenih radova u inozemstvu u blagom padu. Prema navedenim podacima, vrijednost izvršenih radova u inozemstvu u 2009. godini je za oko 4% manja u odnosu na 2008. godinu. Trend opadanja nastavlja se i u 2010. godini tako da je u prvih devet mjeseci vrijednost izvršenih građevinskih radova manja za 34,60% u odnosu na isti prethodne godine. Međutim potrebno je naglasiti da je vrijednost novih narudžbi u prvih devet mjeseci 2010. godine veda za 35,5% u odnosu na isti period prethodne godine. Shodno gore navedenom, u tabeli 4 je dat prikaz vrijednosti novih narudžbi i vrijednosti ukupno izvršenih građevinskih radova u inozemstvu za prethodne tri godine, kao i za prvih devet mjeseci tekude godine.
Vrijednost novih narudžbi/vrijednost izvršenih radova 2007 2008 2009 I-IX 2010
Vrijednost novih narudžbi 000 BAM 237.807 290.784 373.494 442.447
Vrijednost izvršenih radova 000 BAM 208.485 285.934 284.868 258.153
Tabela 4: Prikaz vrijednosti novih narudžbi i izvršenih radova u inozemstvu
Iz izloženog je uočljivo da su bh. građevinske kompanije najvedu vrijednost izvedenih radova ostvarile u afričkim zemljama, zatim slijede evropske i azijske zemlje. Od afričkih zemalja, najveda vrijednost izvršenih građevinskih radova je u Libiji, dok su od evropskih zemalja najvedim dijelom zastupljene zemlje iz susjedstva (Hrvatska, Srbija i Crna Gora). Na sljededim graficima, dat je prikaz vrijednosti izvršenih građevinskih radova u inozemstvu za protekle tri godine, za područje Evrope, Azije i Afrike. Iz Tabele 1 se može zaključiti da je nakon blagog rasta vrijednosti izvršenih građevinskih radova od 2007. ‒ 2009. godine u 2010. godini zabilježen pad od oko 10% u odnosu na 2009. godinu, što je posljedica recesije i manjeg broja investicija.
0
40000
80000
120000
160000
200000
000 KM
2007 2008 2009 Izvor podataka***
Vrijednost izvršenih građevinskih radova u Inozemstvu prema vrstama građ. objekata
Objekti visokogradnje Objekti niskogradnje
11
Grafik 7: Vrijednost izvršenih građevinskih radova u Evropi
Kako se može uočiti, vrijednost izvršenih radova u Sloveniji je jako mala, dok na području Makedonije i Albanije nema prisutnih građevinskih firmi koje izvode građevinske radove, uzimajudi u obzir činjenicu da su to zemlje regiona koje su u tranziciji i razvoju. Sa grafika 8 se može vidjeti pad vrijednosti izvršenih radova u Evropi u 2010. godini u odnosu na protekle tri godine, iako je vrijednost novih narudžbi u porastu.
Grafik 8: Vrijednost izvršenih građevinskih radova u Aziji
U postratnom periodu, građevinska operativa na području Azije je prisutna jedino u Pakistanu, i to u oblasti niskogradnje. Vrijednost izvršenih radova u ovoj azijskoj zemlji u 2009. godini zabilježila znatan pad u odnosu na prethodne dvije godine, te ima tendenciju opadanja i u 2010. godini.
Grafik 9: Vrijednost izvršenih građevinskih radova u Africi
Iako vrijednost izvršenih građevinskih radova u inozemstvu ima tendenciju opadanja, u Libiji je vrijednost izvršenih građevinskih radova u 2009. godini veda za 30,98% u odnosu na proteklu godinu.
12
Prema podacima iz 2010. godine, vrijednost izvršenih radova u Libiji iznosila je BAM 167.721.000 te je veda za 87.322. Kako bi se prikazala izvozna tržišta građevinske operative urađen je grafik 10 gdje su prikazane vrijednosti izvršenih građevinskih radova po kontinetima.
Grafik 10: Vrijednost izvršenih građevinskih radova
Iako je do 2010. godine vrijednost izvršenih građevinskih radova u Evropi i Africi iznosila približno jednako, u 2010. godini bilježimo nagli porast vrijednosti radova u Africi, ali i nagli pad vrijednosti izvršenih radova u Evropi. Analizirajudi podatke za 2010. godinu koji se odnose na ukupne vrijednosti izvršenih građevinskih radova i vrijednosti izvršenih građevinskih radova u Africi, evidentno je da je od ukupne vrijednosti izvršenih radova oko 65% vrijednosti građevinskih radova realizirano u Libiji. Također je možda i zabrinjavajuda činjenica da je u 2010. godini oko 78% vrijednosti izvršenih građevinskih radova na afričkom kontinentu, dok je svega 21% na području Evrope. Kako je blizina tržišta jedna od prilika građevinskog sektora te je afričko tržište nestabilno i izloženo vedim rizicima nego evropske zemlje, razlog djelovanja naših kompanija na afričkom tržištu je prije svega prijateljski odnos Libije prema bh. kompanijama. Uzimajudi u obzir trenutnu situaciju u Libiji, građevinska operativa gubi jedno od najznačajnijih tržišta, s obzirom na velike vrijednosti novih narudžbi, ali s druge strane, pretrpit de i ogromne gubitke, nastale usljed nepladanja realiziranih radova te „zarobljenosti“ opreme i materijala. Projektiranje i konsalting Za analizu trenutnog stanja ovog dijela građevinskog sektora na domadem i inozemnom tržištu potrebno je provesti terenska istraživanja. Trenutno ne postoje dostupni podaci o vrijednostima izvršenih radova ovog dijela sektora, kao ni o djelovanju ovog dijela sektora na inozemnim tržištima.
Građevinski materijali Slično kao i za građevinsku operativu i za industriju građevinskog materijala, provedena je analiza za domade i inozemno tržište. Vrijednosti prodaje na domadem i inozemnom tržištu Zbog loše ekonomske situacije u BiH, te nedostatka kapitalnih investicija na nivou države, industrija građevinskog materijala u BiH se susretala s velikim poteškodama u proizvodnji i prije recesije. Tokom 2009. godine, sektor građevinarstva u Bosni i Hercegovini, našao se na udaru svjetske ekonomske krize, čemu svjedoči i smanjenje građevinskih radova od 20% u odnosu na prošlu godinu. Ovakva
13
situacija u građevinarstvu oslabila je potražnju za građevinskim materijalom i samim tim dovela do pada proizvodnje nemetalnih minerala za 20% u odnosu na prošlu godinu. Faktori koji su doveli do pada investicija u 2009. godini ujedno su bili i odgovorni za pad bh. građevinskih radova, s obzirom da oni čine više od polovine ukupnih investicija u BiH. Pad građevinskih radova je počeo ved u prvom tromjesečju 2009. i trajao je sve do kraja godine. Njegov intenzitet je bio znatno snažniji u FBiH, gdje je negativan godišnji rast od 28,8% bio približno 3,5 puta intenzivniji u odnosu na pad u RS-u (pad od 8% g/g). Najvedi pad proizvodnje desio se u proizvodnji cementa, opeke, crijepa i gotovog betona. S ciljem prikaza trenutnog stanja u pogledu izvoza, dat je grafik vrijednosti izvoza za materijale od nemetalnih minerala.
6758,2
353,3
7593,6
402,4
8862,3
516,3
7423,1
390,6
0
2000
4000
6000
8000
10000
vri
jed
no
sti
pro
daje
u m
il.
KM
2006 2007 2008 2009
Izvor Agencija za statistiku BIH
Industrijska proizvodnja - Vrijednosti prodaje
Ukupna vrijednost prodaje
Prodaja građ. materijala
Grafik 9: Udio prodaje građevinskih materijala u ukupnoj vrijednosti prodaje
Iz Grafika 11 se može zaključiti da prodaja ostvarena izvozom građevinskog materijala učestvuje sa svega 5,3% u ukupno ostvarenoj prodaji proizvoda iz BiH na inozemnom tržištu. Ovaj problem je potrebno dodatno i detaljno analizirati, imajudi na umu da u BiH ima veliki broj fabrika koja se bave proizvodnjom građevinskog materijala te činjenicu da posjedujemo velike prirodne resurse. Rezultat male vrijednosti prodaje ostvarene izvozom građevinskog materijala jeste i taj što se u znatnoj mjeri izvoze sirovine, a ne gotovi proizvodi. U nastavku analize, dat je prikaz ukupne vrijednosti prodaje, ostvarene izvozom građevinskog materijala u periodu od 2007. ‒ 2009. godine, gdje se jasno može vidjeti da je u 2008. godini vrijednost ostvarena izvozom građevinskog materijala znatno veda u odnosu na 2007. godinu. Uzrok povedanog izvoza građevinskog materijala u 2008. godini jeste i taj što je vrijednost izvršenih građevinskih radova, kao i broj investicija u znatnoj mjeri vedi za 2008. godinu u odnosu na 2007. godinu. U narednoj 2009. godini dolazi do pada vrijednosti ostvarene izvozom građevinskog materijala, što je posljedica recesije i smanjene potražnje za industrijskim materijalima.
98000
100000
102000
104000
106000
108000
000 K
M
2007 2008 2009
Izvor podataka Agencija za statisku BIH
Vrijednost izvezenih proizvoda
Izvoz
Grafik 9: Vrijednost prodaje građevinskog materijala u inozemstvu Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u nastavku de se dati prikaz vrijednosti prodaje građevinskog materijala u BiH i inozemstvu.
14
Grafik 10: Vrijednost prodaje građevinskog materijala u BiH i inozemstvu
Smanjena vrijednost izvršenih građevinskih radova manifestirala se i na smanjenje prodaje građevinskog materijala u 2009. godini, tako da je zabilježen znatan pad prodaje građevinskog materijala, kako na domadem tako i na inozemnom tržištu (kao što je prikazano na Grafiku 13). Iako nema podataka od zvaničnih agencija o inozemnim tržištima građevinskih materijala, prema podacima prikupljenim na radionicama, od predstavnika industrije građevinskog materijala, došli smo do podataka za inozemna tržišta zemalja regiona (Hrvatska, Srbija, Crna Gora) te nekih od članica zemalja Evropske unije (Austrija, Njemačka, Italija).
Ekonomski pokazatelji U ovom dijelu de se samo kratko opisati snage, slabosti, prilike i prijetnje, dok de se kao prilog situacijske analize dati detaljna SWOT analiza za građevinski sektor, uključujudi i industriju građevinskog materijala. Analiza snaga pokazuje da su najvažnija snaga instalirani kapaciteti, zadovoljavajudi asortiman proizvoda i postojanje energetske i primarne infrastrukture. Slabostima se smatraju zastarjela tehnologija i oprema, višak radne snage, loše upravljanje (menadžment) i finansijsko poslovanje. Vanjska analiza pokazala je da su najvažnije prilike nabavka osnovnih sirovina iz domadih izvora, tržište rada u regiji i izgradnja infrastrukturnih objekata, što dovodi do vede potrošnje građevinskih materijala. Najveda prijetnja je jaka strana konkurencija, visoke cijene energenata, visoki porezi, nepostojanje stimulacije proizvodnje te skupa i velika finansijska sredstava za modernizaciju i bududi razvoj. Nepovoljni finansijski uvjeti u sektoru industrije građevinskog materijala upuduju na potrebne promjene i restrukturiranje preduzeda. U tom smislu, nužno je razmišljati o ulasku stranih investicija ili pronalaženju strateških partnera kako bi se modernizirala proizvodnja, proširio asortiman proizvoda i osigurao izlazak na inozemno tržište. Uz modernizaciju opreme i edukaciju radne snage, potrebno je da se izvoz građevinskog materijala bazira na što vedem izvozu gotovih proizvoda, a izvoz sirovina svede na minimum te se iste iskoristite za povedanje proizvodnje gotovih građevinskih materijala.
Strateško-razvojni ciljevi Nakon sagledavanja postojedeg stanja građevinskog sektora na domadem i inozemnom tržištu, strateški ciljevi za razvoj izvoza u ovom sektoru su:
Ispitivanje potrebe svjetskog tržišta i usmjerenje proizvodnje građevinskog sektora prema potrebama na svjetskom tržištu, a posebno prema potrebama zemalja iz regiona koje su u tranziciji i razvoju;
Edukacija kadra za pradenje i rad na inozemnom domadem i inozemnom tržištu;
0 100000000 200000000 300000000 400000000 500000000 600000000
Vrijednosti izražene u KM
2006 2007 2008 2009 Izvor podataka Agencija za statistiku BIH
Vrijednosti prodaje BiH-inozemstvo
Vrijednost prodaje u BIH Vrijednost prodaje u inozemstvu
15
Uspostava evropskih normi i standarda;
Obaveza certifikata i atesta (ISO) za proizvodnju i procese;
Jačanje postojedih ustanova za provođenje kontrole kvaliteta proizvoda;
Modernizacija i primjena sofisticiranije tehnologije i opreme;
Povezivanje i saradnja postojedih izvoznika s potencijalnim izvoznicima;
Konstantna saradnja nadležnih institucija i menadžmenta građevinskih kompanija;
Jačanje i „produbljenje“ saradnje s državama u koje se trenutno izvozi veliki procent proizvoda ili realizira velika vrijednost izvršenih radova te proširenje izvoznog asortimana proizvoda u zemlje regiona.
LITERATURA
Mjesečni bilteni Agencije za statistiku BiH
Godišnji bilteni Federalnog zavoda za statistiku
Mjesečni bilteni Federalnog zavoda za statistiku
Godišnji bilteni Zavoda za statistiku RS
Mjesečni bilteni Zavoda za statistiku RS
Strategija podsticanja izvoza Republike Srpske 2010. ‒ 2012. godine
Godišnji bilteni Agencije za statistiku BiH
Razvoj industrijske politike u FBiH
16
S W O T a n a l i z a Pregledom SWOT analize koja je prezentirana u tekstu ispod, primjetno je da dominiraju slabosti koje je mogude svrstati u četiri oblasti: finansije (s naglaskom na garancije od političkog i komercijalnog rizika), promocija (s naglaskom na ekonomsku diplomatiju, ali i sve druge aspekte promocije), regulatorni okvir (infrastruktura, kvaliteta, prepoznatljivost i prihvatljivost certifikata BiH institucija, zakoni, institucionalna podrška sektoru) i saradnja unutar sektora (klasteri, konzorciji, poslovne alijanse). Razvojna pitanja identificirana u SWOT analizi se vedim dijelom odnose na ljudske resurse, i to na starosnu strukturu i stručni kadar s potrebnim kvalifikacijama u građevinarstvu. Još jedno razvojno pitanje identificirano u SWOT analizi vezano je za nerestrukturirana preduzeda, te niske plate u sektoru.
SWOT ANALIZA GRAĐEVINSKOG SEKTORA
Snage Opravdanje – zašto? Popratne činjenice – dokaz Značaj – utjecaj
Prirodni resursi i osigurane sirovine
Proizvodnja ne zavisi od dobavljača te je cijena proizvoda materijala manja nego u slučaju proizvoda od uvoznog repromaterijala
Ispitivanja o nalazištima kamenih, gipsanih, glinenih materijala koji se koriste u građevinarstvu.
Niže cijene u odnosu na konkurenciju.
Razvijena industrija građevinskog materijala
Djelovanjem građevinskog sektora u cijelosti do brže, ekspeditivnije i jeftinije realizacije projekata. Uz prevazilaženje problema slabe saobradajne infrastrukture mogude je kroz realizaciju projekata u inozemstvu proširiti djelovanje i industrije građevinskog materijala.
Registrirane firme građevinskog materijala sa višegodišnjom tradicijom i ISO cerifikatima (IGM; TOS kao članica Nexe grupe, Cementara Kakanj, Lukavac, Stamal, Baumit). Primjer: djelovanje kompanije Širbegovid, s montažnim elementima koji se proizvode u BiH.
- Dodatno promoviranje bh. proizvoda kroz realizaciju projekata u inozemstvu. Povedanje izvoza građevinskog materijala
Tradicija i iskustvo Zbog povjerenja investitora prema ved provjerenim i dokazanim kompanijama.
Prisustvo bh. kompanija na inozemnom tržištu duži vremenski period (Energoinvest, GP Put, Hidrogradnja)
- Velik značaj u poslovanju predstavlja adekvatna organiziranost, poznavanje propisa, načina rada i zakonskih regulativa. Značajnu prednost imaju kompanije koje ved imaju iskustvo u realizaciji projekata od kompanija koje se prvi put susredu s takvom vrstom projekata (odnosno realizacije projekata prema propisima, standardima i zakonima zemalja na čijem teritoriju se
17
realiziraju projekti).
Uspješna iskustva u realizaciji projekata u BiH i inozemstvu
Potvrde o dobro izvršenim radovima mogu biti presudne pri odabiru ponuđača.
Realizacije projekata u inozemstvu rastu (Agencije za statistiku u BiH). Vrijednost novih narudžbi u inozemstvu bilježi porast, bez obzira na recesiju.
- Podsticaj drugim kompanijama da uspješno i kvalitetno realiziraju povjerene projekte.
Geografski položaj
Veliki broj zemalja centrale i istočne Evrope je u tranziciji, s nerazvijenom putnom i stambenom infrastrukturom. U vedini slučajeva, njihova građevinska operativa ne može sama da realizira planirane investicije i ulaganja. Radom na tržištu zemalja EU utječe se na povedanje konkurentnosti, te učenje i usavršavanje savremenih metoda gradnje.
Povedanje realizacije izvršenih građevinskih radova bh. kompanija u Crnoj Gori (Agencija za statistiku BiH).
Interesantno tržište, jer se radi o dugogodišnjim ulaganjima. Direktno se odražava na transport mehanizacije, angažiranje bh. radne snage, kao i jeftiniji transport naših građevinskih materijala.
Energetska infrastruktura Kontinuirana proizvodnja direktno zavisi i od energetske infrastrukture.
Dovoljne količine električne energije, uglja i drugih energenata.
Razvijenost energetske mreže, kao i cijena energenata, utječu na formiranje cijene gotovog proizvoda.
Širok asortiman proizvoda i mogudnost proširenja asortimana
Nekad investitor ugovara poslove s kompanijom koja de mu isporučiti više različitih proizvoda. Mogudnost realiziranja ugovora po posebnim narudžbama.
Primjer: IGM, Stamal, i slično Jačanje konkurentnosti i prednosti u odnosu na konkurenciju.
Slabosti Opravdanje – zašto? Popratne činjenice – dokaz Značaj – utjecaj
Nedovoljna znanja i kompetencije za izvoz
Nemogudnost pradenja savremenih metoda gradnje, načina ugovaranja te postupanja prema EN standardima i normama.
Građevinske kompanije su prisutne vedinom na tržištu zemalja s kojima imamo razvijene odnose na međudržavnom nivou. Kao primjer imamo Albaniju, gdje je povedana potražnja za građevinskim sektorom, ali zbog loših političkih odnosa do 2010. godine nema prisutnih bh. firmi na njihovom tržištu, dok je recimo bh. operativa najviše prisutna u Hrvatskoj, Srbiji i Libiji (podaci Agencije za statistiku BiH o vrijednostima
Educiranje kadra za rad i djelovanje prema EN i standardima. Prisustvovanje međunarodnim sajmovima građevine i stručnim seminarima, čime bi se stekle nove vještine, kao i informacije o stanju na tržištu, dostignudima tehnologije, i sl. Također je u institucionalnom okviru jasan nedostatak posrednika, tj. onih koji povezuju proizvođače s tržištem.
18
izvršenih građevinskih radova od 2007 -2009. godine, koji su korišteni za izradu kratke situacijske analize).
Nedovoljno poznavanje stranih tržišta i neinformiranost o stanju na inozemnim tržištima
Neophodno je kreirati kvalifikacijski okvir te osigurati trajnu saradnju s institucijama koje se bave tržištem rada, politikama i mjerama zapošljavanja.
Ne postoje podaci o provedenim istraživanjima i potrebama inozemnog tržišta. Nepostojanje strategije izvoza te shvadenost ozbiljnosti građevinskog sektora u ukupno privrednom razvoju države.
Nepostojanje baze podataka na nivou države u pogledu potražnje za građevinskim radovima te formiranje organiziranog tima pri Ministarstvu vanjskih poslova, koji bi informirao trenutne, kao i potencijalne izvoznike o trenutnom stanju na inozemnom tržištu i potrebama i spremnošdu za saradnju s bh. kompanijama.
Ograničena raspoloživost značajnih faktora konkurentnosti, kao što su tehnologija, kapital i informacije
Zbog lošeg finansijskog poslovanja i velikih kamatnih stopa, veoma malo se ulaže u mehanizaciju i opremu, pa veliki broj kompanija radi sa zastarjelom mehanizacijom
Trenutna slika na gradilištima širom BIH. Prisutni iz sektora operative mogu dostaviti prosječnu starost mehanizacije u svojim kompanijama te ulaganja u opremu u periodu od 2000 - 2010 godine. Platforma prijedloga VTK BIH Parlamentarnoj skupštini BiH - prijedlog poreskog oslobađanja za uvoz investicione opreme.
Oprema i mehanizacija utječu na vrijeme realizacije projekata. Uz noviju opremu i mehanizaciju, znatno se brže realiziraju projekti.
Neposjedovanje ISO certifikata i CE oznaka, te licenciranih laboratorija za kontrolu kvaliteta
Kako bi plasirali svoje proizvode na inozemno tržište, potrebno je da građevinski materijali imaju CE oznaku. Potrebno je privredu i javnost bolje informirati o međunarodnim standardima i preuzetim međunarodnim obavezama te posljedicama koje podrazumijeva njihova implementacija u BiH (npr., u toku prelaznog perioda od dvije godine za usvajanje i primjenu CE znaka privreda nije dovoljno pripremljena i informirana o ovim obavezama, te se od 01.01.2010. godine suočila s nemogudnošdu izvoza svojih proizvoda na tržišta gdje je CE oznaka obavezna).
Mali broj BH kompanija proizvođača građevinskog materijala posjeduje navedene certifikate.
Jačanje konkurentnosti i širenje tržišta te zaštita od nelojalne konkurencije na domadem tržištu.
19
Nekonkurentnost bh. kompanija na inozemnom tržištu
S obzirom na to da BiH spada među najnekonkurentnije evropske zemlje, ista situacija je i s građevinskom operativom, odnosno cjelokupnim građevinskim sektorom.
Strategija razvoja BiH od 2010. – 2014., gdje je dat pregled konkurentnosti ekonomije BiH te navedeno da BiH spada među najmanje konkurentne evropske zemlje.
- Konkurentnost građevinskog sektora se temelji na njegovoj sposobnosti proizvodnje kvaliteta, kvalificiranosti resursa te postignutom ugledu kod investitora i u opdoj javnosti. Naime, nekonkuretnost direktno utječe na neukazivanje povjerenja od strane investitora.
Međusobna neuvezanost izvoznih kompanija
Usljed utrke za osiguravanjem tržišta, vede kompanije nemaju sluha za uvođenje manjih kompanija na inozemna tržišta, dok su manje kompanije zaokupljene osiguravanjem radova domadem tržištu.
Do izrade ove SWOT analize nismo došli do podataka da je neka bh. kompanija, koja je angažirana na realizaciji projekta na inozemnom tržištu, za podugovarača dijela projekta angažirala manju bh. kompaniju. .
Kompanije koje su duži vremenski period prisutne na inozemnom tržištu trebaju podugovaranjem s manjim ili srednjim kompanijama koje nemaju reference na inozemnom tržištu otvarati put ka ulasku na to tržište. Rezultat međusobne uvezanosti kompanija je jačanje bh. kompanija i jednostavnija koordinacija i nadzor nad podugovaračima.
Pristup finansiranju Otežano osiguravanje bankovnih garancija za izvođenje radova na inozemnom tržištu; djelovanje banaka kroz realizaciju razvojnih projekata.
Radionica održana 21.12.2010. i 01.02.2011. godine, problem koji su izložili predstavnici kompanija “GP Put” i Širbegovid za osiguravanje bankovnih garancija u Keniji, Pakistanu i Libiji.
Ugovaranje novih poslova za koje je potrebno osigurati bankovne garancije, istovremeno s realizacijom ved postojedih ugovorenih projekata.
Ljudski resursi (deficitaran kadar od KV radnika do VSS)
Ključni problem se odnosi na neprilagođenost preduzeda i radnika tržištu rada, kao i nepostojanje veze između obrazovanja i tržišta rada. To uzrokuje visoku neusklađenost između zahtjeva poslodavaca i kvalifikacija radnika, nisku produktivnost, gubitak kredibiliteta obrazovnog sektora, kao i visoke stope napuštanja obrazovanja i nezaposlenosti, a posebno nezaposlenosti mladih.
Istraživanja provedena za izradu magistarskog rada “Ulaganje u ljudske resurse - nova vizija konkurentnosti bh. građevinarstva”
Ulaganjem u obrazovanje kadra direktno se ulaže u jačanje konkurentnosti kompanija.
Nedostatak EN certifikata
20
Prilike Opravdanje – zašto? Popratne činjenice – dokaz Značaj – utjecaj
Nova tržišta za građenje Nova tržišta utječu i na porast broja zaposlenih, s obzirom na alarmantan podatak o broju nezaposlenih; nova tržišta bi omogudila proširenje građevinskih kompanija i povedanje bruto domadeg proizvoda.
Veliki broj nezaposlenih te djelovanje građevinske operative na inozemnom tržištu bivših jugoslovenskih republika.
Proširenje kompanija i dostizanje novih saznanja.
Saradnja s institucijama iz okruženja za podršku izvozu
Upoznati se s problemima s kojima su se susretale i susredu kompanije građevinskog sektora zemalja iz okruženja te iskoristiti njihova iskustva i određene smjernice s ciljem smanjenja rizika u djelovanju.
Hrvatske kompanije su u znatnoj mjeri više prisutne na inozemnom tržištu u odnosu na bh. kompanije.
Iskoristiti iskustva zemalja koje su uspješne na inozemnom tržištu.
Povedanje sofisticiranosti tehnologije
Sofisticiranija oprema je također jedan od faktora koji utječu na povedanje konkurentnosti.
Na javnim nabavkama za vede projekte traži se metoda i tehnologija izvođenja radova, prema dostavljenoj opremi i mehanizaciji.
Povedanjem obima radova, profit kompanija bi se povedao te bi se time osigurala sredstva za ulaganje u opremu, mehanizaciju i obrazovanje kadra, a samim tim i primjeni savremenih tehnologija gradnje.
Povedanje izvoza građevinskih materijala
Saradnjom građevinske operative s industrijom građevinskog materijala, značajno bi se poboljšao izvoz građevinskog materijala.
Industrija građevinskog materijala i građevinska operativa su međusobno veoma povezani sektori.
Građevinski materijali, uz promociju od strane građevinske operative, mogu nadi primjenu na inozemnom tržištu i pri realizaciji projekata inozemnih kompanija.
Korištenje prirodnih resursa. Smanjenje izvoza sirovina, a povedanje gotovih proizvoda
Trenutna situacija je takva da određene kompanije za proizvodnju građevinskog materijala, kao primarnu djelatnost imaju, ustvari, izvoz sirovine.
Izvoz glinice iz Zvornika u Srbiju, i sl.
Isplativije je izvoziti finalni proizvod od sirovine. Poduzimanje mjera od strane države za sprečavanje ovakvog vida izvoza ili smanjenje na minimalnu mjeru.
Smanjenje izvoza sirovina i povedanje izvoza gotovih proizvoda
21
Prijetnje Opravdanje – zašto? Popratne činjenice – dokaz Značaj – utjecaj
Nepostojanje strategije razvoja građevinarstva
Sektoru građevinarstva ne pridaje se dovoljna pažnja u ukupnom ekonomskom razvoju
U strategiji razvoja BiH od 2010. do 2014. od četiri strateška cilja nijedan se ne odnosi na sektor građevinarstva. Crna Gora koja je stekla nezavisnost 2006. godine, krajem 2009. godine donosi prijedlog “Strategije razvoja građevinarstva do 2020. godine” i nakon određenih aneksa, navedena strategija se usvaja.
- Upute i smjernice po kojima bi se građevinske kompanije u saradnji s nadležnim institucijama orijentirale ka povedanju izvoza. Realizacija projekata od EU fondova.
Zakoni o građevinarstvu (nelojalna konkurencija i dolazak stranih firmi u BiH)
Zbog loših zakona i nezaštidenosti domadih kompanija, evidentno je da na našem tržištu rade kompanije koje su nelikvidne.
Primjer sarajevske zaobilaznice, izgradnja tunela Vijenac, koncesija autoceste Banja Luka - Doboj i sl.
Jačanje kompanija na domadem tržištu, kako bi se lakše i jednostavnije pratili inozemni trendovi.
Velika ulaganja u modernizaciju opreme
Za poboljšanje proizvodnje potrebno je modernizirati opremu, ali zbog lošeg trenutnog stanja, potrebna su velika ulaganja, koje kompanije i proizvođači ne mogu same realizirati.
Razvoj industrijske politike u FBiH.
Realizacija projekata u saradnji s državnim institucijama, te uključivanje države u iznalaženje rješenja. Djelovanje kroz pouzdane ulagače u građevinski sektor s ciljem postizanja konkurentnosti, povedanja proizvodnje i korištenja modernih tehnologija.
Tendencija rasta globalne nesigurnosti s refleksijama na ekonomski rast BiH
Trenutno loša globalna politička situacija. Primjeri: ekonomski problem u Grčkoj, Rumuniji, sada i uTunisu i Egiptu
Nemogudnost naplate realiziranih projekata.
Rizici kojima se izlažu izvozna preduzeda
Nepouzdani investitori, politička situacija; ukoliko se radi o podugovaranju - nelikvidnost investitora, odnosno kompanije kojoj ste podugovarač.
Oprema Hidrogradnje koja je “zarobljena” u Iraku u trenutku izbijanja sukoba u navedenoj zemlji, i sl.
Osiguranje izvoznika te djelovanje države za obezbjeđenje i osiguranje BiH kompanija na inozemnom tržištu.
22
A k c i o n i p l a n Dva su cilja postavljena za sektor građevinarstva: 1. Jačanje tržišne konkurentnosti sektora građevinarstva 2. Izgradnja funkcionalnog, efikasnog i fleksibilnog sektora građevinarstva Ciljevi su definirani tako da odražavaju cjelokupno stanje sektora, te adresiraju glavne slabosti i prijetnje daljem rastu izvoza u ovom sektoru. Ukratko, sektor građevinarstva, na osnovu svih prethodno urađenih analiza, možemo opisati s nekoliko kratkih rečenica: Radi se o sektoru koji značajno učestvuje u zapošljavanju te koji je jedan od prepoznatljivih industrijskih sektora u BiH. Sektor građevinarstva je veoma specifičan u smislu planiranja i implementacije marketinških i promotivnih aktivnosti te zahtijeva poseban pristup,
pogotovo u planiranju izvoza proizvoda i usluga. Sektor ima visok potencijal, koji se prvenstveno očituje u komparativnim prednostima (vlastita sirovinska osnova) i dostupnosti radne snage (visoka
nezaposlenost) Kompanije u sektoru moraju intenzivno međusobno sarađivati kako bi postale prepoznatljive na regionalnim tržištima, gdje mogu lako preuzeti liderske
pozicije. Ciljevi se fokusiraju na izgradnju poslovne konkurentnosti te izgradnju konkurentnog poslovnog ambijenta. Također, ciljevi su definirani tako da ukazuju na potrebu ne samo izvozne promocije sektora ved i potrebu njegovog daljeg razvoja.
Vrijedi spomenuti da je ovo sektor koji upošljava značajan broj ljudi, uglavnom polu-kvalificiranih i kvalificiranih radnika, te da mu je potrebno posvetiti više pažnje, pogotovo zbog visoke nezaposlenosti u zemlji te najvišeg učešda kadra sa srednjom stručnom spremom u strukturi nezaposlenih.
Mjere Aktivnosti Odgovorne strane
Vodeda strana inicijator
Rokovi Projekti
Cilj 1: Jačanje tržišne konkurentnosti sektora građevinarstva
1.1. Jačanje zakonodavnog i poslovnog okvira unutrašnjeg tržišta za konkurentnost sektora građevinarstva
1.1.1. Unapređenje zakona vezanih za građevinarstvo i ulaganja
1.1.1. Entitetska ministarstva
1.1.1. VTKBiH u saradnji s entitetskim komorama
Početi odmah po usvajanju strategije
1. Revizija Zakona o građevinarstvu; 2. Na osnovu revizije, predložiti izmjene/dopune Zakona koje bi stvorile povoljnije uvjete za razvoj sektora
1.1.2. Usklađivanje lokalnog zakonodavstva sa EN
1.1.2. DEI, MVTEO i entitetska ministarstva
1.1.2 VTKBiH u saradnji sa ExCo
Početi odmah po usvajanju strategije
3. Izvršiti reviziju lokalnog zakonodavstva; 4. Uskladiti lokalno zakonodavstvo sa EN;
23
1.2. Jačanje veza između lanaca vrijednosti kao strateški pristup za izgradnju izvoza
1.2.1. Izgraditi učinkovite mehanizme saradnje između javnog i privatnog sektora, s ciljem stvaranja uspješnih poslovnih alijansi
1.2.1. VTKBiH 1.2.1. VTKBiH 4. kvartal 2012.
5. Uspostaviti funkcionalnu sektorsku asocijaciju, orijentiranu ka promociji poslovanja, na državnom nivou; 6. Odrediti vodede firme u sektoru po različitim proizvodnim grupama; 7. Odrediti ciljna tržišta za podsektore i razviti akcijske planove za svaki podsektor; 8. Organizirati bilateralne sastanke za kompanije iz sektora, s ciljem stvaranja asocijativnih veza između lanaca vrijednosti 9. Organizirati bilateralne sastanke za sektorske kompanije iz različitih proizvodnih grupa sa sličnim kompanijama u inostranstvu, s ciljem uključenja u regionalne/međunarodne lance vrijednosti;
1.2.2. Jačati funkciju izvoznog marketinga horizontalno i vertikalno unutar sektora
1.2.2. VTKBiH u saradnji sa entitetskim komorama i BHEPA
1.2.2. VTKBiH i BHEPA
4. kvartal 2012.
10. Uspostaviti mehanizam istraživanja tržišta za građevinske usluge i proizvode odvojeno, kako bi se u kontinuitetu pratili trendovi i mogudnosti; 11. Organizirati stručne obuke za građevinske kompanije iz oblasti građevinskih usluga i marketinga proizvoda; 12. Pružiti podršku kompanijama grupiranim u strateškim alijansama radi izlaganja na strateškim tržištima (trgovinske misije i/ili sajmovi)
1.3. Razvijanje umreženosti i dijaloga između javnog i privatnog sektora
1.3.1. Povedati broj kompanija u sektoru koje su upoznate s konceptom promoviranja poslovanja
1.3.1. VTKBiH/ECOS u saradnji sa entitetskim komorama
1.3.1. VTKBiH 2. kvartal 2012.
13. Obuke za kompanije iz oblasti funkcije lobiranja i promoviranja poslovanja; 14. Organiziranje redovnog dijaloga javnog i privatnog sektora u vezi s položajem i potrebama sektora
1.3.2. Povedati broj kontakata s ulagačima i kompanijama na ciljnim tržištima, putem diplomatsko-konzularnih predstavništava, u saradnji s VTKBiH
1.3.2. VTKBiH/BHEPA u saradnji sa MVP
1.3.2. VTKBiH/BHEPA
2. kvartal 2013.
15. Uspostaviti učinkovite mehanizme (radna grupa) koji bi zastupali interese građevinskog sektora u inostranstvu; 16. Razviti zajednički internetski portal unutar VTKBiH za građevinske kompanije/izvoznike (sve na jednom mjestu)
24
Cilj 2: Izgradnja funkcionalnog, učinkovitog i fleksibilnog sektora građevinarstva
2.1. Podrška restrukturiranju nekadašnjih "giganta"
2.1.1. Ponovo razmotriti status i potencijale velikih sistema, koji su u ovom trenutku neefikasni (na osnovu njihovih finansijskih izvještaja)
2.1.1. Agencije za privatizaciju u saradnji s entitetskim ministarstvima (ministarstva prostornog uređenja i građevinarstva, ministarstva industrije)
2.1.1. Agencije za privatizaciju
2. kvartal 2012.
17. Razviti profesionalne revizije i investicijske planove za kompanije u kojima država ima % vlasništva; 18. Razviti realne modele i mehanizme za restrukturiranje (partnerstva privatnog i javnog sektora, zajednička ulaganja) uz profesionalizaciju upravljačke funkcije
2.1.2. Razviti programe ublažavanja štetnih utjecaja na društvo
2.1.2. Koordinirano od strane Ministarstva socijalne politike i rada, uključujudi nadležna entitetska ministarstva
2.1.2. Min. socijalne politike i rada
3. kvartal 2012.
19. Uspostaviti socijalno održive programe s ciljem rješavanja statusa radnika neprofitabilnih firmi (firmi u stečaju)
2.2.1. Unaprijediti nivo sofisticiranosti i znanja na svim nivoima kvalificiranosti
2.2.1. VTKBiH u saradnji s entitetskim komorama
2.2.1. VTKBiH 4. kvartal 2012.
20. Stručno usavršavanje za polukvalificirane i kvalificirane radnike iz oblasti građevinskih usluga 21. Razviti sisteme upravljanja za unapređenje kvaliteta radne snage i efikasnosti
2.2.2. Analizirati potražnju za radnom snagom i fleksibilnost radnih uvjeta u sektoru
2.2.2. Nadležna entitetska ministarstva
2.2.2. VTKBiH i entitetske komore
4. kvartal 2012.
22. Odrediti trendove ponude i potražnje radne snage u sektoru 23. Odrediti mogude modele za povedanje fleksibilnosti tržišta građevinske radne snage
25
2.2. Unapređenje kapaciteta upravljanja ljudskim resursima
2.2.3. Pripremiti plan izgradnje kvalitetnih ljudskih resursa za kvalifikacije koje su potrebne sektoru
2.2.3. MVTEO i Ministarstvo civilnih poslova u saradnji s entitetskim ministarstvima obrazovanja
2.2.3. VTKBiH 4. kvartal 2012.
24. Organizirati okrugle stolove, uz učešde kompanija iz privatnog sektora, kako bi se identificirale potrebe za narednih pet godina; 25. Sa svakim ministarstvom obrazovanja u državi izvršiti reviziju broja učenika/studenata upisanih na studijima za tehničke profesije; 26. Izraditi zajednički plan za povedanje dostupnih tehničkih kadrova (odnosi se i na drvni i metalni sektor)
2.3. Unapređenje pristupa finansijskim sredstvima
2.3.1. Jačati IGA 2.3.1. VM i MFT BiH
2.3.1. Izvozno vijede i MVTEO
Odmah po usvajanju strategije
27. Pripremiti procjenu rizika za sektorski izvoz; 28. Pripremiti studiju izvodljivosti u vezi s potrebama građevinskog sektora za izvoznim garancijama i trenutnom ponudom takvih instrumenata u BiH, uključujudi analizu propuštenih prilika za finansijsku dobit; 29. Lobirati za povedanje kapitala IGA kako bi se mogao uslužiti vedi broj klijenata
2.3.2. Uspostaviti odvojene izvozne kreditne linije za kapitalno-intenzivne međunarodne građevinske projekte
2.3.2. Razvojne banke
2.3.2. MVTEO u saradnji s entitetskim min. finansija
Odmah po usvajanju strategije
30. Razviti prijedlog odgovarajudih kreditnih linija za kapitalno-intenzivne građevinske projekte u inostranstvu
26
C i l j a n j e t r ž i š t a
Gledano iz globalne perspektive, zemlje u okruženju se smatraju relativno malim tržištem, ali veoma
važnim za BiH u kontekstu geografske blizine, članstva u CEFTA-i, zajedničke historije, jezika, kulture i
drugih sličnosti. S ciljem procjene važnosti ovih tržišta, izračunali smo rezultat za indikativni tržišni
potencijal (ITP). Za ovaj pokazatelj se uzimaju u obzir potencijalna ponuda (BiH) i potencijalna
potražnja (partnerske zemlje) za određeni proizvod.
Indikator potencijalne ponude je ukupan bh. izvoz određenih proizvoda, dok se kao indikator
potencijalne potražnje uzima ukupan uvoz datog proizvoda od strane partnerske zemlje. Nakon
komparacije ova dva indikatora, bira se manja vrijednost. Potom se od te vrijednosti oduzima izvoz
datog proizvoda koji je BiH ostvarila u tu partnersku zemlju koja je predmet analize. Time se dobija
vrijednost indikativnog tržišnog potencijala. Visoke vrijednosti ITP-a ukazuju na to da se radi o
važnom izvoznom proizvodu BiH, kao i na činjenicu da je analizirana partnerska zemlja značajan
uvoznik datog proizvoda, što praktično znači da postoji značajan prostor za dalji rast izvoza. Nasuprot
tome, niske vrijednosti ITP-a ukazuju na to da se ili ne radi o značajnom proizvodu iz perspektive BiH
ili da analizirana partnerska zemlja nije značajan uvoznik datog proizvoda, što očigledno utječe na
potencijal za izvoz.
Za svaku od zemalja iz okruženja (koje su ujedno i članice CEFTA-e), izračunat je indikativni tržišni
potencijal na šestom nivou HS klasifikacije. Ovi pokazatelji su nakon toga grupirani prema
kategorijama pojedinačnih proizvoda. Od naročitog značaja je poređenje vrijednosti ITP-a i trenutnog
prisustva Bosne i Hercegovine na datom tržištu (prvi red u analizi). Na kraju smo analizi dodali spisak
ključnih izvoznih konkurenata na svakom tržištu. Ova nam informacija pomaže da zaokružimo sliku
ukupnog potencijala za ulazak na određeno tržište.
Građevinski materijal BiH izvozi uglavnom u Hrvatsku. Druge zemlje u regiji su manje značajne.
Izuzetak predstavlja Crna Gora, gdje BiH zauzima četvrto mjesto kao najvedi izvoznik. Analiza ukazuje
na to da bi orijentaciju ovog sektora trebalo okrenuti na druge zemlje u regiji, poput Srbije, Albanije i
Crne Gore.
Analiza tržišnog potencijala u susjednim zemljama za industriju građevinskih materijala
Indikator Zemlja
Albanija Hrvatska Makedonija Crna Gora Srbija
Kam
en
, gip
s, c
em
en
t,
azb
est
, lis
kun
Bh. izvoz u 2010. (000 $) 20 15,894 159 1,653 2,992
Indikativni trgovinski potencijal u 2010. (000 $)
7,387 7,323 4,568 5,950 7,527
Glavni konkurenti u 2010. Italija, Grčka, Makedonija, Kina, Španija
Italija, Austrija, Slovenija, Njemačka
Grčka, Italija, Srbija, Bugarska, Njemačka
Srbija, Italija, Hrvatska, Kina
Italija, Makedonija, Njemačka, Slovenija, Austrija
Računanje atraktivnosti EU i svjetskog tržišta
27
Način identificiranja potencijalnih tržišta u EU je znatno drugačiji. Atraktivnost tržišta zemalja EU za izvoz određenih grupa proizvoda iz izabranih ključnih sektora je analizirana i ocijenjana na osnovu pet najznačajnijih faktora korištenjem ITC baze podataka, što je prikazano u tabeli ispod. Računanje atraktivnosti EU i svjetskog tržišta za bh. proizvode
Veličina tržišta (vrijednost uvoza)
Top 10 uvoznih tržišta za specifični proizvod 2
Top 30 uvoznih tržišta za specifični proizvod 1
Tržišne dinamike Rastuda tržišta između 2006. – 2010. 1
Postojanje trgovinskih barijera
Ekvivalentna tarifna stopa < 10% 1
Bh. prisustvo na tržištu
BiH najmanje učestvuje sa 10% u ukupnom izvozu ili s minimalno BAM 1 milion u kategoriji tog proizvoda na tom tržištu
1
Visoko potencijalna tržišta smo ocijenili sa 5, što je ujedno i maksimum, dok su srednje potencijalna ocijenjena sa 4. Ostali faktori se također trebaju razmotriti, međutim, i ova analiza pruža izvoznicima i agencijama početni pristup za tržišnu klasifikaciju. INDUSTRIJA GRAĐEVINSKOG MATERIJALA Strana ponude:
Ova grupacija industrija zapošljava oko 6.000 radnika. Ukupno registriran 361 subjekt, od čega 62 subjekata sa 20 i više zaposlenih.
Industrijska koncentracija nije previše izražena. Četiri velike kompanije zapošljavaju 1.233 radnika, ili 20,5%. Registrirano je 113 SME i ona upošljavaju 64,1% radnika. Registrirano je 244 mikropreduzeda i ona upošljavaju 15,4% radnika.
Evidentirano je 20 proizvoda s vrijednošdu izvoza vedom od BAM 500 hiljada. Najvedi broj ovih proizvoda (9) registriran je u dvije industrije, proizvodnja betonskih proizvoda za građevinske svrhe (4 proizvoda), i siječenje, oblikovanje i poliranje ornamentalnog i građevinskog kamena (5 proizvoda). U skoro svim drugim industrijskim razredima iz ove grupacije registriran je samo po jedan značajan izvozni proizvod (vrijednost izvoza veda od BAM 1 milion).
Generalni zaključak: S aspekta ponude prisutan je određeni prostor za povedanje izvoza i diversifikaciju. U odnosu na druge industrije, značaj MSP i mikropreduzeda je mnogo vedi. Ograničenje predstavlja izražena koncetracija značajnih izvoznih proizvoda u dva industrijska razreda.
Strana potražnje:
Od 103 pozicije s velikim tržišnim potencijalom u proizvod – tržište matrici, prisustvo BiH je evidentirano na samo njih 5.
Primarna tržišta su Francuska, Belgija i Velika Britanija. Od 20 proizvoda s vrijednošdu izvoza vedom od 1 milion BAM, u ovim zemljama je identificirano značajnije prisustvo u Francuskoj i Belgiji, ali sa po samo jednim proizvodom. U Velikoj Britaniji nije evidentirano značajnije prisustvo niti u slučaju jednog od ovih proizvoda.
Sekundarna tržišta su Holandija, Njemačka i Švicarska. U ovim zemljama nije evidentirano značajnije izvozno prisustvo nekog od proizvoda iz ove kategorije. Od ostalih visoko pozicioniranih evropskih tržišta, značajnu poziciju BiH je ostvarila na tržištu Austrije, sa 2 proizvoda, i na tržištu Italije s jednim proizvodom.
28
Ranije pomenutih 5 značajnih izvoznih pozicija ostvareno je sa 5 različitih proizvoda. Također, treba istadi da je vrijednost ostvarenog izvoza kod ovih proizvoda pojedinačno manja od BAM 3 miliona.
Od novih zemalja članica EU, najviše potencijala za izvoz nalazimo na tržištu Poljske. Nakon toga slijede Češka Republika i Rumunija. Na ovim tržištima nije zabilježeno značajnije BiH prisustvo.
Generalni zaključak: S aspekta potražnje, postoji značajan prostor za povedanje izvoza, kako u pogledu geografske, tako i u pogledu proizvodne diversifikacije izvoza. Odgovarajudu pažnju treba posvetiti visoko rangiranim manjim evropskim zemljama, kao što su Belgija, Holandija i Švicarska te novim zemljama članicama EU, kao što su Poljska, Češka Republika i Rumunija.
Značaj pojedinih tržišta iz perspektive izvozne promocije za grupu proizvoda
"Građevinski materijali"
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
FR BE UK NE GE SWI AU POL IT CZ
Score
29
Značaj tržišta EU u smislu promocije izvoza za grupu proizvoda “Građevinski materijal” – 16 najbolje rangiranih zemalja
Grupa kompanija (NACE) Oznaka Oznaka proizvoda Bh. Izvoz
Evropska tržišta
FR BE UK NE GE SWI AU POL IT CZ RO SP SW SLK NO DE
79 70 65 60 58 55 51 49 48 44 36 34 34 33 31 28
2612 Oblikovanje i prerada ravnog stakla
400800 Višeslojni zidni elementi za izolaciju od stakla 950
4 4 3 4 3 4 5 4 3 3 3 2 4 3 3 4
2613 Proizvodnja šupljeg stakla
401399 Staklarija d.n. (osim vrste 70.10 ili 70.18) 508
4 5 4 4 3 2 4 3 4 2 2 4 2 3 2
2625 Proizvodnja ostalih keramičkih proizvoda
691490 Keramički proizvodi d.n. 1223
4 4 3 3 3 3 2 3 5 2 2 2 2 2 2
2630 Proizvodnja keramičkih pločica i kamenih pločica
690890 Pločice, kockice i slični proizvodi d.n., keramika sa glazurom 592
4 4 3 3 3 3 3 3 3 3 3 2
2640 Proizvodnja cigli, pločica i građevinskih proizvoda
690410 Građevinske cigle 2492 4 4 3 4 3 3 2 4 2 4 4 3
690490 Keramičke podne ploče, nosede ili pločice za popunjavanje i sl. 366
3 2 4 2 4 2 2 4 4
2651 Proizvodnja cementa 252329 Portland cement d.n. 4412
4 2 2 2 2 3
2652 Proizvodnja kreča 252210 Živi krečnjak 5380
4 4 3 4 2 3 4 3 2 2
2653 Proizvodnja gipsa 252020
Žbuka (koja se sastoji od kalcijevog gipsa ili kalcijum sulfata), itd. 1561
4 4 4 4 3 4 2 4 2 3 2 3 4
2661 Proizvodnja betonskih proizvoda namijenjenih građevinarstvu
681011 Građevinski blokovi i cigle od cementa, betona ili vještačkog kamena 1408
4 4 3 4 4 3 4 2 3 2 3 3
681019 Pločice, kamene ploče i slični artikli od cementa/betona ili vještačkog kamena 426
4 3 4 4 3 4 4 2 2 2 2 4 3 3 3 1
681091 Montažne strukturne komponente zgrada itd. Od cementa/betona itd. 10332
4 4 4 4 4 4 4 2 2 2 2 2 3 3 3 2
681099 Artikli od cementa, betona ili vještačkog kamena d.n. 696
4 3 4 4 3 3 3 2 4 3 3 4 2 3 1
2663 Proizvodnja gotove mješavine za beton
382450 Nevatrostalni malter i beton 693
4 4 3 4 3 4 4 4 1 4 3 2 3 4 3 3
2640 Rezanje, oblikovanje i dorada ornamentalnog i
680221 Kamen za građevine i spomenike, rezani,mramor/travertin/alabaster 444
4 2 4 2 2 2 2 2
30
građevinskog kamena 680223
Kamen za građevine i spomenike, rezani, granit 243
4 2 3 3 3 1 3
680291 Radni kamen za građevine i spomenike d.n., mramor, travertin i alabaster 436
4 3 4 1 3 3 1 2 2 2
680293 Radni kamen za građevine i spomenike d.n. granit 542
3 4 4 3 4 4 4 4 3 2 3 1
680299 Radni kamen za građevine i spomenike d.n. 241 5 4 4 3 4 4 3 2 4 3 3 2 2 2
2682 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda 680410
Asfalt ili artikli od sličnih materijala, u rolnama 1505
4 4 4 4 3 3 5 4 2 4 3 2 3 3 4 1
Značaj ostalih tržišta u smislu promocije izvoza za grupu proizvoda “Građevinski materijal” – 6 najbolje rangiranih zemalja
Grupa kompanija (NACE) Oznaka Oznaka proizvoda Bh. Izvoz Ostala tržišta
USA CAN SING JAP KOR AUS
62 62 42 38 38 34
2612 Oblikovanje i prerada ravnog stakla
400800 Višeslojni zidni elementi za izolaciju od stakla 950 3
4 2 3 2
2613 Proizvodnja šupljeg stakla
401399 Staklarija d.n. (osim vrste 70.10 ili 70.18) 508 2
4 3 2 3
2625 Proizvodnja ostalih keramičkih proizvoda
691490 Keramički proizvodi d.n. 1223 3 2 3 3 3 4
2630 Proizvodnja keramičkih pločica i kamenih pločica
690890 Pločice, kockice i slični proizvodi d.n., keramika sa glazurom 592 3 4 2 4 4
2640 Proizvodnja cigli, pločica i građevinskih proizvoda
690410 Građevinske cigle 2492 2 3 4 2
690490 Keramičke podne ploče, nosede ili pločice za popunjavanje i sl. 366 4 4 3 3 3
2651 Proizvodnja cementa 252329 Portland cement d.n. 4412 3 2 4
2652 Proizvodnja kreča 252210 Živi krečnjak 5380 4 2 2 2
2653 Proizvodnja gipsa 252020
Žbuka (koja se sastoji od kalcijevog gipsa ili kalcijum sulfata), itd. 1561 2 3
31
2661 Proizvodnja betonskih proizvoda namijenjenih građevinarstvu
681011 Građevinski blokovi i cigle od cementa, betona ili vještačkog kamena 1408 3 4 3 2 2
681019 Pločice, kamene ploče i slični artikli od cementa/betona ili vještačkog kamena 426 3 4 4 2
681091 Montažne strukturne komponente zgrada itd. od cementa/betona, itd. 10332 4 2 3 3
681099 Artikli od cementa, betona ili vještačkog kamena d.n. 696 3 4 4 3 4
2663 Proizvodnja gotove mješavine za beton
382450 Nevatrostalni malter i beton 693 4 3
2640 Rezanje, oblikovanje i dorada ornamentalnog i građevinskog kamena
680221 Kamen za građevine i spomenike, rezani,mramor/travertin/alabaster 444 3 3 4 4 3
680223 Kamen za građevine i spomenike, rezani, granit 243 3 4 3 2 4 1
680291 Radni kamen za građevine i spomenike d.n., mramor, travertin i alabaster 436 3 4 3 3 4 3
680293 Radni kamen za građevine i spomenike d.n. granit 542 3 3 3 4 3
680299 Radni kamen za građevine i spomenike d.n. 241 3 3 3 2 4 4
2682 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda
680410 Asfalt ili artikli od sličnih materijala, u rolnama 1505 4 4
32
GRAĐEVINSKE USLUGE Građevinske usluge predstavljaju jednu od najvažnijih kategorija izvoznih usluga za BiH. Vrijednost realiziranih građevinskih radova u inostranstvu kontinuirano je rasla u periodu 2003. - 2008. godine, kada je dosegla iznos od 178.506 hiljada američkih dolara. Kao rezultat globalne recesije u 2009. godini dolazi do blagog pada vrijednosti ostvarenih radova (pogledati grafikon ispod).
Vrijednost ostvarenih građevinskih radova u inostranstvu
0
20000
40000
60000
80000
100000
120000
140000
160000
180000
200000
2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009
Vrijednost ostvarenih radova
Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2010; Republički zavod za statistiku RS, 2010.
U ovoj djelatnosti u 2010. godini bilo je registrirano ukupno 3.817 subjekata koji su upošljavali skoro 40 hiljada radnika (Federalni zavod za statistiku, 2011.; Republički zavod za statistiku RS, 2011.). Najvedi dio građevinskih radova realiziran je izvan evropskog tržišta. Tu se prije svega misli na Libiju, Etiopiju i Alžir. Pored ovih zemalja, značajni radovi su realizirani i u susjednim zemljama, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori.
Učešće pojedinh zemalja u BiH izvozu građevinskih usluga
32.86
20.5513.44
10.64
5.94
5.82
3.49
2.962.89 1.41
Libija
Hrvatska
Srbija
Etiopija
Alžir
Kenija
Njemačka
Pakistan
Crna Gora
Ostale
Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2010.; Republički zavod za statistiku RS, 2010.
33
Bitno je istadi da je, u odnosu na prethodno analizirane klastere, relativni značaj tržišta građevinskih usluga evropskih zemalja mnogo manji. Ovo je vidljivo iz rangiranja ovih tržišta na globalnom nivou (pogledati Tabelu 1). Također, dinamizam ovih tržišta je slabiji u odnosu na ostatak svijeta (napraviti komparaciju s Tabelom 2). Od 10 najvažnijih evropskih tržišta građevinskih usluga, BiH je ostvarila značajnije prisustvo jedino na tržištu Njemačke. Neznatno prisustvo (ispod 2 miliona $) zabilježeno je još i na tržištu Italije i Slovenije. Tabela 1: Evropske zemlje najznačajniji uvoznici građevinskih usluga
Zemlja Učešde u
svjetskom uvozu Rang u svijetu Rast 2003-2008 godina
Njemačka 12.2 1 160.5
Italija 5.0 5 150.2
Španija 3.0 10 529.6
Francuska 2.6 13 143.0
Holandija 1.8 15 139.6
Ujedinjeno Kraljevstvo 1.7 16 654.4
Austrija 1.6 17 125.0
Poljska 1.3 20 121.4
Švedska 1.0 21 128.9
Luksemburg 0.8 23 239.9
Izvor: International Trade Centre, 2011
Deset najznačajnijih ostalih tržišta za građevinske usluge prezentirana su u Tabeli 2. Od ovih zemalja
BiH je značajnije prisustvo ostvarila jedino na tržištu Alžira. Ipak, traba napomenuti da su dva
preostala tržišta na kojima je BiH ostvarila značajno prisustvo, Libija i Etiopija, prema ukupnoj veličini
bila relativno visoko pozicionirana u 2008. godini. Libija je zauzimala 29., a Etiopija 41. mjesto.
Također, radi se o tržištima sa vrlo visokim stopama rasta u periodu 2003. - 2008. godina.
Tabela 2: Ostale zemlje najznačajniji uvoznici građevinskih usluga
Zemlja Učešde u svjetskom uvozu Rang u svijetu Rast 2003-2008 godina
Japan 12.14 2 258.3
Ruska Federacija 9.48 3 276.5
Angola 5.37 4 2569.8
Saudijska Arabija 4.81 6 268.5
Kina 4.68 7 283.7
Kazahstan 3.42 8 301.5
Iran 3.28 9 74.5
Alžir 2.85 11 410.5
Koreja 2.80 12 1464.4
SAD 2.04 14 224.9
Izvor: International Trade Centre, 2011