izvozna strategija za sektora turizma
TRANSCRIPT
Izvozna strategija za sektora turizma
Sadržaj:
UVOD ............................................................................................................................................................3
SITUACIONA ANALIZA ....................................................................................................................................3
SWOT ANALIZA ............................................................................................................................................ 25
AKCIONI PLAN.............................................................................................................................................. 30
Uvod
Sektor turizma ima utjecaja na mnoge druge uslužne sektore i proizvodne industrije, kao što su prehrambena industrija, građevinarstvo i finansijske usluge. Njegov uspjeh je blisko povezan sa slikom zemlje, njene političke i ekonomske stabilnosti te kvaliteta njene prometne infrastrukture (aerodromi, ceste i željeznice) i informatičkih usluga (rezervacije, hosting, pladanja, informacije). Sektor turizma zavisi od građana bilo koje zemlje, ali i utječe na njih. To je sektor u kojem se obrde gotov novac, te je tako sklon otvaranju sivih zona. Međutim, uočljivo je da BiH ima neosporno prirodno bogatstvo, kao i kulturne, historijske i vjerske lokalitete koji su privlačni stranim turistima. Vedina gostiju još uvijek dolazi iz okruženja, odnosno onog prvog kruga zemalja koje razumiju Bosnu i Hercegovinu i imaju više informacija nego turisti iz drugih dijelova svijeta. To je samo po sebi pokazatelj da je promocija jedna od slabih tačaka sektora turizma i da informacije ne dopiru do potencijalnih gostiju. Ni gosti nisu ciljani, odnosno nema planiranja, dok je iznos budžeta za promociju nepoznat. Usmene preporuke i dijaspora, zajedno s povremenim grupama turista u potrazi za avanturom, i dalje stižu do zemlje. Mnogi dolaze u jednodnevne ili dvodnevne posjete, koje su dio vedih aranžmana u okruženju (npr., s hrvatske obale, do Mostara, Sarajeva i Međugorja). Mnogo toga je potrebno ovom sektoru, koji međutim, srednjeročno ali i dugoročno gledano, može pomodi u zapošljavanju ljudi i promociji drugih proizvoda iz BiH. Osnovni pokazatelji za ovaj sektor dati su u narednoj tabeli, ali je pouzdanost podataka upitna, jer statistički sistem u svom sadašnjem obliku ne pruža sveobuhvatne i tačne podatke u veoma složenoj strukturi ovog sektora. Prema tome, informacije date u tabeli 25 odgovaraju samo podacima prijavljenog prihoda. Smatra se da je stvarni prihod vedi.
Tabela 1: Osnovni pokazatelji za sektor turizma
Udio u BDP 2,47%
Udio u izvozu usluga 1 milijarda BAM u 2009. god.
Broj preduzeda 1.078
Broj uposlenih 32.458
Situaciona analiza
U posljednjih 15 godina, brojne međunarodne i lokalne organizacije i agencije te namjenski projekti, uključujudi USAID, JICA, ORGALIS, CIPE, GTZ, INTEREG III, TEMPUS, UNDP, CARE, EURED, FIPA, bavile su se različitim pitanjima i problemima vezanim za sektor turizma u Bosni i Hercegovini, često naglašavajudi postojanje velikih mogudnosti njegovog daljeg unapređenja i razvoja. Ove, kao i sve druge studije i analize, identificirale su niz ključnih prednosti, slabosti, prilika i prijetnji u turističkom sektoru Bosne i Hercegovine.
Kao što i vedina istraživanja sugerira, Bosna i Hercegovina je vrlo zanimljiva turistička destinacija, kojoj je podareno bogatstvo prirodnih raznolikosti, bogata kulturna i historijska baština i mnoštvo različitih tradicija. Sve
ove komparativne prednosti u skladu su s novim i savremenim trendovima turističke potražnje. Uz povoljan geografski položaj, na raskrsnici Alpa, Mediterana i Balkana, BiH posjeduje potencijal da postane vrlo poželjna turistička destinacija u bududnosti. Međutim, potrebno je unaprijediti konkurentnost sektora. Kroz različite projekte identificiran je veliki broj slabosti koje utječu na cijeli lanac vrijednosti u turističkoj ponudi, te značajno usporavaju razvoj turizma u BiH. Neke od tih slabosti su: nedovoljno izgrađena infrastruktura, odnosno loša kvaliteta postojede infrastrukture, uključujudi transport; nedostatak prepoznatljivih turističkih atrakcija i proizvoda (destination management); slaba zaštita okoliša, posebno upravljanje otpadom; slab privatni sektor i nedovoljan dijalog između javnog i privatnog sektora; brojne administrativne prepreke (duge procedure kreiranja neusklađenih propisa, statistika u turizmu); institucionalni okvir; poslovne slabosti (nedostatak vještina modernog upravljanja, transfer znanja, neefikasne i neusklađene marketinške, posebno promotivne aktivnosti, samo su neke od vidljivih prepreka brže afirmacije turizma u BiH). Jedan od glavnih izazova BiH kao turističke destinacije je razvoj konkurentskih prednosti, što zahtijeva marketinšku strategiju i razvoj turističkih proizvoda usklađenih s tom strategijom, a u svrhu kreiranja održive turističke industrije. Da bi se ostvarila maksimalna ekonomska korist od turizma, neophodno je ukloniti administrativne prepreke, stimulirati povedanje kvaliteta i diversifikaciju proizvoda, tržišta i tržišnih segmenata, razvijati cjelogodišnju turističku ponudu, podstadi razvoj transportne infrastrukture, kao i bolji pristup ključnim turističkim atrakcijama/mjestima i kreiranje prepoznatljivog bh. brenda kao turističke destinacije. Situaciona analiza obuhvata sljedede elemente:
Uvod • Pregled sektora turizma i njegovih performansi
Institucionalni okvir, zakonske regulative • Infrastruktura • Ljudski resursi, zaposlenost i obrazovanje u sektoru turizma • Inovacije i novi poslovni modeli u sektoru turizma • Turistički resursi u BiH
Zaključak 1.1. Sektor turizma i njegove performanse 1.1.1. Regionalni kontekst Na osnovu najnovijih pokazatelja, WTTC (World Travel & Tourism Council) konstatira da je turistička potražnja u Jugoistočnoj Evropi (SEE) u konstantnom porastu i predviđa izvoz turističkih usluga Bosne i Hercegovine u vrijednosti od BAM 1,136,6 miliona u 2011. godini. Ista organizacija dalje predviđa nominalni rast izvoza turističkih usluga Bosne i Hercegovine od 8.3% godišnje, čime bi ukupna vrijednost izvoza turističkih usluga u 2021. godini iznosila BAM 2,025,4 miliona. Svakako, sektor turizma zauzima jedan od top prioriteta ekonomske razvojne strategije za vedinu zemalja u regiji. Bosna i Hercegovina ne bi trebala biti izuzetak. U tabeli ispod, dat je prikaz osnovnih indikatora za turizam Bosne i Hercegovine.
Tabela br.1: Ključni indikatori učešda turizma u BDP-u, zaposlenosti, izvozu i investicijama BiH 2011 KLJUČNI INDIKATORI
BDP: Direktni doprinos Očekuje se da de u 2011. godini direktni doprinos sektora turizma BDP-u iznositi BAM 592,2 miliona (2,3% od totalnog BDP-a), rastudi za 5,7% godišnji do BAM 1.029,6 miliona (2,4%) u 2021. godini (s konstantnim cijenama iz 2011 godine). BDP: Ukupni doprinos Procjenjuje se da de ukupni doprinos sektora turizma BDP-u, uključujudi šire ekonomske utjecaje, porasti za 5,7% godišnji sa BAM 2.151,6 miliona (8,4% BDP-a) u 2011. godini na BAM 3.757,5 miliona (8,9%) do 2021 godine. Zaposlenost: Direktni doprinos Očekuje se da de se u 2011. godini u sektoru turizma direktno otvoriti novih 22.000 radnih mjesta (2,1% od ukupne zaposlenosti), rastudi za 1,5% godišnje, do 26.000 radnih mjesta (2,3%) do 2021. godine. Zaposlenost: Ukupni doprinos Procjenjuje se da de ukupni doprinos sektora turizma zaposlenosti, uključujudi indirektno podržane poslove u industriji, porasti za 1,5% godišnje, sa 81.000 radnih mjesta (7,6% od ukupne zaposlenosti) u 2011. godini na 93.000 radnih mjesta (8,3%) do 2021. godine. Izvoz turističkih usluga Očekuje se da de u 2011. godini, izvoz sektora turizma iznositi BAM 1.136,6 miliona (10,4% od ukupnog izvoza), rastudi za 8,3% godišnje (u nominalnom iznosu) do iznosa od BAM 2,025,4 miliona (12,1%) u 2021. godini. Investicije Investicije u sektoru turizma se procjenjuju na iznos od BAM 222,0 miliona ili 3,7% ukupnih investicija u 2011. godini. Trebale bi porasti za 5,0% godišnje, da bi dostigle iznos od BAM 360,5 miliona (ili 3,9%) ukupnih investicija u 2021. godini.
Prosječni realni god. rast
2011-2021
5,7%
5,7%
1,5%
1,5%
5,9%
5,0%
Svjetsko rangiranje (u kategoriji od 181 zemlje) Relativni značaj ukupnog doprinosa sektora turizma BDP-u
118
Apsolutna veličina 94
Relativni doprinos nacionalnoj ekonomiji
44 Procjena rasta
Izvor: WTTC World Travel & Tourism Council
Iako broj inostranih dolazaka u BiH konstantno raste u posljednjih deset godina (5-7% godišnje) njen udio u okviru zemalja Jugoistočne Evrope je relativno mali. BiH ima najmanji broj dolazaka, privlači nešto više od 300.000 stranih posjetilaca godišnje, što je, naprimjer, samo 0,4% od ukupnog broja stranih turista susjednih zemalja (Hrvatska, 9,5 mil., Srbija 950.000 i Crna Gora 2,5 mil. stranih turista). BiH trenutno više ovisi o susjednim tržištima (više od 50% od ukupnog broja stranih turista dolazi iz susjednih zemalja). 1.1.2. Turistički indikatori i tekude performanse industrije Primjetan je nedostatak pouzdanih statističkih podataka o kretanjima i aktivnostima posjetilaca u BiH, kao i o prihodima ostvarenim u sektoru turizma. Stoga svi dostupni i pregledani izvori daju samo dio stvarne slike, jer kretanja posjetilaca/aktivnosti nisu redovno statistički pradena. Prema tome, statistika prikazana u donjem tekstu ne odražava stvarno stanje turizma/ugostiteljstva u BiH. Tabela 1 sadrži niz historijskih podataka koji ukazuju na ukupan broj posjetilaca i nodenja u BiH za posljednjih 10 godina. Tabela 2. Posjetioci u BiH, 2000. - 2009.
Posjetioci Dolasci posjetilaca Noćenje posjetilaca**
Godina Ukupno Domadi Strani Ukupno Domadi Strani
1990 1.478.355 627.743 850.612 3.793.703 1.892.282 1.901.421
2000 391.138 221.719 169.419 951.808 551.232 400.576
2001 331.674 193.755 137.919 797.437 469.746 327.691
2002 375.050 214.186 160.864 902.307 502.531 399.776
2003 387.675 220.372 167.303 913.750 504.626 409.124
2004 417.694 223.269 194.425 999.158 533.180 465.978
2005 434.216 216.943 217.273 1.017.383 532.838 485.545
2006 499.244 243.480 255.764 1.177.452 582.082 594.380
2007 583.742 277.290 306.452 1.336.159 641.652 694.507
2008 610.817 289.306 321.511 1.396.485 677.735 718.750
2009 572.634 * 261.692 310.942 1.268.173* 597.045 671.128
Izvori: Republički zavod za statistiku Republike Srpske; FBiH, Federalni zavod za statistiku 2010; Brčko distrikt * U odnosu na prethodnu godinu, i broj posjetilaca (38.000) i nodenja (128.312) se smanjio.
** Prosječna dužina boravka gostiju je niska, 2.43 za sve posjetioce u 2000., i 2.21 nodenja u 2009.; domadi gosti ostaju nešto duže (3.25 u 2000.; 2.28 u 2009.) nego stranci (2.36 u 2000., 2.16 u 2009.). Najnoviji podaci, za 2010., ukazuju na porast broja posjetilaca u BiH (tabela ispod): Tabela 3. Dolasci posjetilaca/noćenja u BiH u 2010. (januar – decembar)
Dolasci Indeks I-XII 2010/I-XII 2009.
Nodenja Indeks I-XII 2010/I-XII 2009.
Domadi 290.879 111,2 643.937 107,9
Strani 365.454 117,5 772.754* 115,1
Ukupno 656.333 114,6 1.416.691 111,7
Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine *U ukupnim dolascima zemlje bivše Jugoslavije učestvuju sa 50%, EU zemlje sa 43%, i ne-evropske zemlje sa 7%; Najvedi broj turističkih dolazaka ili nodenja zabilježen je u planinskom, primorskom, banjskom, vjerskom i u kulturnom turizmu. Tabela 4. Dolasci posjetilaca/noćenja, učešće FBiH, RS i BD, u 2010.
Svi turisti nodenja (%)
Domadi (%)
Strani (%)
Svi turisti dolasci (%)
Domadi (%)
Strani (%)
FBiH 53.93 38.66 67.51 58.20 46.55 68.01
RS 44.48 59.54 31.9 39.64 50.84 30.20
BD 2.59 1.8 1.4 2.16 2.61 1.79
Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Tabela 5. Dolasci turista/noćenja po smještajnim kapacitetima u BiH za 2010.( januar – decembar)
Vrsta smještaja
Dolasci Indeks I-XII 2010/I-XII 2009.
Nodenja Indeks I-XII 2010/I-XII 2009.
Hoteli 531.566 116 1.103.637 106
Moteli 61.632 103 96.413 97
Pansioni 21.876 76 50.627 98
Privatni smještaj 3.275 61 5.348 57 Druge vrste smještaja 37.984 163 160.666 217
Ukupno 656.333 114 1.416.691 111
Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine U nastavku je data tabela strukture dolazaka u 2010. godini po zemljama prebivališta iz kojih je zabilježen najvedi broj dolazaka.
Tabela 6. Struktura dolazaka po zemljama prebivališta
Zemlja prebivališta
Broj dolazaka 2010.
% učešde u ukupnom broju dolazaka
Broj nodenja 2010. % učešde u ukupnom broju nodenja
Srbija 56.370 15% 113.840 14%
Hrvatska 56.100 15% 104.863 13%
Slovenija 40.246 11% 64.959 8%
Turska 24.024 6% 45.349 5%
Italija 23.749 6% 49.113 6%
Poljska 17.888 4% 54.989 7%
Njemačka 17.281 4% 36.925 4%
1.1.3. Smještajni kapaciteti Zvanično prijavljeni smještajni kapaciteti u 2010. godini (uglavnom poslovno-hotelski i moteli) u BiH su bili 25.587 kreveta u 2010. Neslužbeni podaci, međutim, ukazuju da se njihov broj krede oko 44.000 - 50.000. Više od 90% smještajnih kapaciteta koncentrirano je u nekoliko područja: Neum (6000), Međugorje (službeno registrirano 1.200, ukupno 15.000), Kanton Sarajevo, uključujudi i istočni dio u RS , 10.800, i Banja Luka (1.500). Dvije glavne banje, Reumal Fojnica i Vrudica Teslid raspolažu s ukupno 1.400 kreveta. Takva distribucija smještaja jasno odražava tekude kretanje posjetilaca u zemlji. Ostatak zemlje ima manjak i smještajnih kapaciteta, i kvaliteta. To je naročito vidljivo u nacionalnim parkovima/rezervatima, planinama i mjestima u blizini prirodnih atrakcija. Prema službenim podacima iz 2007., više od 20 opdina u RS-u nije imalo registriranog smještaja za turiste. Situacija se nije bitno promijenila. Interesantno je napomenuti da je 1991. godine bilo ukupno 21.084 soba i 51.632 kreveta.
Tabela 7. Smještajni kapaciteti prema vrstama u BiH 2009./2010. Vrsta smještaja
Broj smještaja Broj soba Broj kreveta
Hoteli 204 9.072 18.867
Moteli 124 1.520 3.336
Pansioni 57 655 1.416
Privatni smještaj (sobe) 10 67 150
Drugo 37 660 1.818
Ukupno 432 11.974 25.587
Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Tabela 8. Geografska distribucija smještaja i turističkih agencija u BiH
Entiteti
Broj smještajnih jedinica Broj turističkih agencija
FBiH 245 150
RS 181 43
Brčko Distrikt 6 3
Ukupno 432 196
Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine
Prema službenim podacima (vidi tabelu 3) sektor smještaja je slabiji, jer je prosječna popunjenost bila ispod 15% za godinu 2010. Zbog nepravilnosti u registriranju posjetilaca, stvarna brojka bi trebala biti znatno viša. Slična situacija je sa performansama industrije. Posjetioci su registrirani u hotelima, motelima i pansionima, a rijetko u drugim vrstama objekata za smještaj gostiju. 1.1.4. Performanse industrije Osim performansi industrije, prikazani podaci također upuduju na to da su druge aktivnosti turista beznačajne ili uopde nisu zabilježene. Prema zvaničnim statističkim podacima BHAS-a za 2010. godinu, podsektor ugostiteljstva ostvario je prihod od 491,1 mil. BAM, što je za 1,36% više od prihoda ostvarenog u 2009. godini, 2.01% od BDP-a zemlje. Međutim, prema procjenama Vanjskotrgovinske komore BiH, prihod od turizma je premašio milijardu BAM u 2010. godini, i ova brojka je u skladu s podacima dobijenim od strane Centralne banke BiH, koja se koristi metodologijom MMF-a. Prema procjenama Svjetske turističke organizacije (UNWTO), očekuje se da de aktivnosti putovanja i turizma Bosne i Hercegovine, u periodu do 2015. godine, imati realni godišnji rast od 5,2%.
1.2. Institucionalni okvir, zakonodavstvo i zakoni
Institucionalna struktura BiH, koja se često navodi kao jedna od glavnih prepreka za ukupni privredni razvoj, također predstavlja prepreku za razvoj turizma. Međutim, spor napredak u razvoju turizma u BiH ne može se opravdati samo kompleksnom institucionalnom strukturom. Lokalne vlasti i lokalne zajednice, kao i privatni privredni subjekti i turističke organizacije, mogu biti aktivniji u omogudavanju razvoja turizma u svojoj nadležnosti i na mikro nivou. Doista, institucionalni okvir (vidi Dodatak A) je složen, ostavljajudi malo prostora za efikasnost i koordinaciju turističke djelatnosti u BiH. Takva slojevitost institucionalne infrastrukture prikazana je u tabeli ispod.
ORGANIZACIJA TURISTIČKOG SEKTORA BOSNE I HERCEGOVINE
REGULATORNI OKVIR Državni nivo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (MVTEO) Uloga: Koordinacija i kreiranje politike turizma Entitetski nivo: Federalno ministarstvo okoliša i turizma Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske Brčko distrikt - Odjeljenje za privredni razvoj, sport i kulturu Uloga: Zakonodavstvo i implementacija pratedih propisa
MINISTARSTVO VANJSKE TRGOVINE I EKONOMSKIH ODNOSA BOSNE I HERCEGOVINE (MVTEO)
Sektor za prirodne resurse, energetiku i zaštitu prirodne okoline
Odjel za turizam
Radna grupa za koordinaciju aktivnosti u turizmu
Federalno ministarstvo okoliša i turizma Sektor turizma i ugostiteljstva
Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske Sektor turizma i ugostiteljstva
Odjeljenje za privredni razvoj, sport i kulturu Pododjeljenje za turizam
TURISTIČKA ZAJEDNICA FBiH
TURISTIČKA ORGANIZACIJA RS
Kantonalne turističke zajednice
Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (Grupacija za turizam i ugostiteljstvo)
Privredna komora FBiH (Udruženje trgovine i turizma)
Privredna komora RS (Udruženje za turizam i ugostiteljstvo)
Udruženje turističkih agencija BiH (UTABiH)
Udruženje hotelijera i restoratera BiH (UHIRBiH)
INSTITUCIONALNI OKVIR – PODRŠKA PROMOCIJI I JAČANJU SEKTORA TURIZMA Entitetski nivo: Turističke zajednice i organizacije Uloga: Promocija i jačanje sektora turizma Kantonalni nivo u FBiH: Turističke zajednice Kantona Državni nivo: Vanjskotrgovinska komora Uloga: Promocija, jačanje sektora i zastupanje interesa pravnih lica u Grupaciji za turizam i ugostiteljstvo Entitetski nivo: Privredne komore entiteta Uloga: Promocija, jačanje sektora i zastupanje interesa pravnih lica u udruženjima za turizam i ugostiteljstvo Državni nivo: Udruženja Uloga: Jačanje sektora i zastupanje interesa članova udruženja
1.2.1. Postojedi zakoni u oblasti turizma
Na državnom nivou ne postoji Zakon o turizmu. Prema Daytonskom mirovnom sporazumu, u oblasti turizma nadležnost imaju entiteti i BD, dok država usklađuje i koordinira postojede zakone. Zakonska regulativa turizma i ugostiteljstva BiH je riješena entitetskim zakonima i zakonima Brčko distrikta, na osnovu sljededih zakona: Zakon o turističkoj djelatnosti, Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, Zakon o promociji i turističkim zajednicama/organizacijama, i ta zakonska regulativa nije uslađena, odnosno primjenjuje se samo na teritoriji entiteta i Brčko distrikta. Pravilnici o kategorizaciji i klasifikaciji ugostiteljskih objekata su također neusklađeni, jer su riješeni na nivou entiteta i Brčko distrikta. U narednom periodu, potrebno je izvršiti harmonizaciju gore navedenih zakona u skladu sa EU direktivama i standardima. Za taj zadatak zadužena je radna grupa za turizam, koja djeluje u okviu MVTEO-a. 1.2.2. Prostorno planiranje u BiH Postojedi regulatorni okvir nije dovoljno primijenjen. U FBiH svaki kanton donosi svoj prostorni plan i niz uredbi. U RS je opčina ta koja donosi prostorni plan. Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta usvojen je 2006., (u FBiH) i Zakon o prostornom planiranju je usvojen u 2002. (u RS); oni uređuju prostorni plan na entitetskom nivou, namedudi određeni broj dokumenata na entitetskom nivou, kao što su: prostorni plan, urbanistički plan i regulacioni plan. Zakon FBiH sadrži načela za određivanje građevinskog zemljišta, ali stavlja građevinske propise u poseban zakon (usp. Zakon o gradnji), kao i propise o zaštiti okoline i infrastrukturi. U RS-u isti zakon se bavi prostornim planiranjem i građevinskim zemljištem, koji ima za cilj olakšavanje koordinacije između vlasti i potencijalnih graditelja/investitora. Zakon o vlasništvu Vlasničke knjige su jedan od najsloženijih pitanja koja se tiču ulaganja. Zemljišne knjige su često u sukobu s katastrom nekretnina i obično ne predstavljaju stvarno stanje. Građevinske dozvole Prostorni plan BiH postoji, ali je teritorija neravnomjerno pokrivena. Nepostojanje prostornih planova za sve opdine ostavlja mogudnost za arbitrarne odluke o korištenju zemljišta. Gradsko korištenje zemljišta i sistem upravljanja nije uvijek efikasan jer neke opdine potiču tržište nekretnina praksom prenosa stanarskog ili prava na korištenje, umjesto punopravnog vlasništva, što implicira visoke cijene transakcija i komunalnih naknada za priključenje. Zakoni o zaštiti okoline Postoji niz zakona u BiH koji reguliraju okoliš. Samo u RS postoji 6 takvih zakona, uključujudi vodu, zaštitu zraka i otpada. Slični zakoni su na snazi i u FBiH i BD. Međutim, stvarno stanje okoliša upuduje na postojanje niza problema, od „divljih“ deponija, do nedovoljno razvijene ili poslovno neefikasne infrastrukture u ovoj oblasti. Prateći dokumenti i smjernice za razvoj turizma U toku 2009. i 2010. godine izrađene su strategije razvoja turizma FBiH, RS-a i Brčko distrikta. Međutim, izvršna vlast nije usvojila strategije FBiH i RS-a, dok je strategija Brčko distrikta usvojena. Za očekivati je da de se u narednom periodu, nakon širih konsultacija, navedene strategije usvojiti.
1.3. Infrastruktura za turizam Geografski, BiH ima veoma povoljan položaj. Širom države, poput susjedne Hrvatske, Srbije i Crne Gore, nalaze se koridori koji povezuju Centralnu Evropu s Jadranom. S obzirom na značaj prometne infrastrukture za razvoj ekonomije, uključujudi turizam, te na temelju istraživanja koja su ved sprovedena, sada su ispunjeni uvjeti za izgradnju novih cesta i za rekonstrukciju uskih grla postojede infrastrukture. 1.3.1. Zračni pristup BiH ima prilično razvijene zračne luke i aerodromske objekte, ali broj direktnih međunarodnih veza ostaje ograničen. Postoje četiri zračne luke otvorene za međunarodni komercijalni saobradaj u Bosni i Hercegovini, u Banjoj Luci, Mostaru, Sarajevu i Tuzli. Najvedi i glavni aerodrom u razmatranju za sadašnji projekat je Međunarodni aerodrom Sarajevo, koji je proglašen jednim od najboljih evropskih aerodroma u svojoj kategoriji (do 1 milion putnika) od strane ACI vijeda u Münchenu 2005. Ukupno 11 kompanija rade na najvažnijim vezama s prijestolnicama zapadne i istočne Evrope, kao što su Budimpešta, Beč, Milano ili Minhen, Frankfurt, Istanbul, Beograd, Zagreb, Ljubljana, Cirih, itd., povezujudi Sarajevo s ostatkom svijeta. Broj tački povezivanja stalno je u porastu, još od njegovog otvaranja. Sarajevski aerodrom jeste i ostat de glavna ulazna tačka za međunarodne posjetioce BiH. Međutim, potrebno je razvijati i ostale zračne luke u BiH, kao i sam sarajevski aerodrom, radi povedanja kapaciteta i broja direktnih letova, kao i broja prisutnih aviokompanija. Također, potrebno je razvijati i pratede usluge. Naprimjer, sa sarajevskog aerodroma nema direktne autobuske linije prema centru grada, ili prema destinacijama (Međugorje, Jahorina, Mostar, i slično), tako da se posjetioci moraju osloniti na taksi službu ili druge privatne aranžmane. Također je potrebno u skorijoj bududnosti komercijalizirati aerodrom u Mostaru, s obzirom na to da se najznačajnije turističke destinacije nalaze u ovom području. 1.3.2. Cestovni pristup Saobradajna infrastruktura je jedno od najznačajnijih uskih grla za razvoj turizma u BiH. Cestovni pristup području Sarajeva pruža mreža državnih cesta, koje su u dobrom stanju i prihvatljive geometrije (osim nekih dijelova koji se nalaze u planinama). Cestovni pristup de biti dodatno olakšan implementacijom koridora 5C u bududnosti, međutim, vremenski okvir za njegovu izgradnju se tek treba saznati. Cestovni saobradaj tokom zimske sezone može biti ugrožen teškim vremenskim uvjetima, čak i na glavnoj mreži cesta. Državne ceste iz Sarajeva i Mostara su u dobrom stanju, ali neke od njih imaju vrlo gust saobradaj. Lokalne ceste za direktan pristup području su uglavnom u zadovoljavajudem stanju i ne trebaju više od redovnog tekudeg i periodičnog održavanja. Ipak, treba raditi na proširenju trenutne ponude lokalnog transporta za razvoj turizma.
Slika 1: Karta strateške rute za glavnu mrežu u Bosni i Hercegovini: (Izvor DC FBiH)
1.3.3. Željeznička mreža Dužina željeznica u Bosni i Hercegovini iznosi 1.013 km, od čega su 94 km duplog kolosijeka, a 777 km je elektrificirano. Dvokolosiječni dio se nalazi na koridoru 5C, između Jelina i Grapska, i omoguduje maksimalnu brzinu od 100-160 km/h. Na slici 2 sažete su glavne karakteristike željeznica. Željeznički standard u Bosni i Hercegovini temelji se na AGC i AGCT sporazumima. Uzimajudi u obzir da tokom posljednjih desetak godina održavanje i ulaganja nisu bila dovoljna zbog nedostatka finansiranja, infrastruktura je prilično propala i unapređenje mreže do tih standarda izgleda neostvarivo. Vozni park, signalizacija i telekomunikacijski sistem čini se, također, u lošem stanju, što rezultira niskim brzinama i nedostatkom efikasne usluge. Čini se da je područje Sarajeva dobro opsluženo željeznicom, posebno na osi sjever-jug. Zaista, željeznička pruga sjever - jug koja slijedi koridor 5C i prolazi kroz područje Sarajeva je elektrificirana, a dijelom i duplog kolosijeka. Mreže pruga su osigurane s Hrvatskom i Srbijom. Udobnost i trajanje putovanja može odvudi putnike na druge načine prevoza, iako trošak željeznice ostaje umjeren.
Slika 2: Mreža pruga (izvor: ŽBiH)
1.4. Ljudski resursi i obrazovna infrastruktura u turizmu Turizam je radno intenzivna industrija, dakle stvara povedanu potražnju za raznim poslovima. U 2009. godini globalna turistička industrija je direktno zapošljavala preko 192,2 miliona1 ljudi (jedan na svakih 12,4 radnih mjesta u formalnom sektoru) u oko 50 kategorija zapošljavanja i oko 200 zanimanja. U 2009., prema službenim podacima, 32.408 ljudi je bilo zaposleno u sektoru turizma i ugostiteljstva u BiH, 4,59% ukupnog broja zaposlenih, ali ipak manje za 2,5% u odnosu na prethodnu godinu. U RS-u 14.153 ljudi je zaposleno u turizmu, više od 5% ukupne zaposlenosti. U FBiH sektor turizma i ugostiteljstva dijele između 3,8-5,3% (2 različite metodologije) od ukupne zaposlenosti2. Industrijom BiH turizma dominiraju mala i srednja poduzeda koja uglavnom, zbog nedostatka potrebnih vještina, pokazuju nesposobnost da se prilagode novim i nastajudim tržišnim prilikama. Svaka studija je identificirala veliki
1 Svjetska turistička organizacija 2010., http://www.unwto.org/index.php 2 Strategija turizma FBiH, 2008. - 2018.
Railways in BH Federation
Railways in Republic Srpska
Railways in the disctrict of Brcko
Electrified Railways
deficit sposobnih ljudskih resursa koji je vidljiv u svim aspektima sektora turizma i ugostiteljstva. Naprimjer, postoji nedostatak kuhara u svim segmentima industrije, od prerade hrane, do kafida, restorana, hotela višeg kvaliteta i konvencijskih centara. Slična je situacija i u drugim sektorima u cijeloj industriji, posebno u malim provincijskim gradovima i potencijalnim turističkim regijama u kojima dominira ruralna sredina. Dok u urbanim mjestima poslovni subjekti u turizmu i ugostiteljstvu imaju više izbora na tržištu rada, u ruralnim područjima, zbog niza faktora, uključujudi i ograničenja finansiranja, postoji percepcija da je kvaliteta raspoloživih ljudskih resursa ispod minimalne potrebne za industrijski standard, te da su stečene kvalifikacije i vještine manje vrijednosti. Jaz između postojedeg formalnog obrazovanja/infrastrukture za obuku i zahtjeva sektora turizma i ugostiteljstva je vrlo širok. Najvedi problem je izostanak praktične edukacije. Postoji oko 25 strukovnih škola (uglavnom u vlasništvu države) u BiH koje nude djelimične ili potpune programe za industriju. Programi za turizam i ugostiteljstvo su ili preopširni, ili previše specifični, i nisu u skladu s tržišnim trendovima turizma/ugostiteljstva. Vedina programa su zastarjeli i usko fokusirani na nekoliko područja, kao što su tradicionalni načini kuhanja, serviranje hrane/pida i osnovna znanja o turizmu opdenito (organizacija putovanja, geografija). Na višem nivou obrazovanja, nijedan od 8 univerziteta u državnom vlasništvu i vedem broju privatnih univerziteta nema potpuni program za turizam i ugostiteljstvo, iako neki od njih (njih 6, prema posljednjim podacima: Univerzitet u Sarajevu, Noel Baker privatni univerzitet u Sarajevu, jedan privatni univerzitet u Banjoj Luci, privatni univerzitet u Travniku, Pavlovid univerzitet u Bijeljini i Visoka škola za turizam i ugostiteljstvo u Trebinju) nude neku vrstu programa za studij iz oblasti turizma. Nedostatak kvalificiranog osoblja i savremene literature je ozbiljan problem za sve te institucije. Također, obrazovanje u obliku intenzivnih kurseva pružaju druge institucije i iz javnog, i iz privatnog sektora, uključujudi međunarodne organizacije i privredne komore, turističke zajednice u FBiH, Turističku organizaciju Republike Srpske, UNDP, USAID, itd. 1.5. Inovacija i novi poslovni modeli u bh. turizmu
Preliminarna istraživanja ukazuju da su inovacija i konkurentni poslovni modeli u sektoru turizma rijetki. Dok su inovacije u nekim istaknutim turističkim destinacijama vođene promjenom potražnje ili novim putnicima, u BiH je sporadična inovacija vođena od strane izoliranih poduzetnika, koji zapravo imaju tendenciju da se drže tradicije. U posljednje vrijeme, jedan od najpopularnijih turističkih proizvoda su tzv. etno sela, moderna gradnja malog tradicionalnog naselja, sa sadržajem tradicionalnog seoskog stana/kude, dopunjene nekim drugim sadržajima, kao što su restorani, dječje igralište, farme i slično. Dizajn nekih od tih tradicionalnih sela daleko nadilazi njihov autentičan koncept. Jedno od prvih takvih sela je Stanišid kod Bijeljine. Dobri primjeri gdje bi inovacija mogla kreirati dodanu vrijednost bh. gastronomskoj ponudi su mjesta za jelo koja nude tradicionalna jela, ali bez dovoljno kreativnosti u prezentaciji jela, kompoziciji i sa nekonsistentnim kvalitetom. Također, često se ne obrada pažnja na godišnje doba (toplo ili hladno, laganiji ili teži obroci), doba dana (navike za ručak, navike za večeru, količine hrane) ili sanitarne uvjete, te prezentaciju jela. BiH ima dovoljno jela u tradicionalnoj ponudi te se uz malo maštovitosti (npr. korištenje kombinacija kuhinja ili domadih sezonskih namirnica) može obogatiti ukupna gastronomska ponuda. Jedan od faktora od kojeg zavisi dalji razvoj ugostiteljstva, pogotovo u manjim mjestima, jeste profesionalizacija i razvoj vještina koje dolaze uz privredni
razvoj i razvoj ukupne turističke ponude. Sarajevo se trenutno izdvaja u ponudi hrane i pida svojevrsnom raznolikošdu, ne samo u ponudi, ved i u cijenama. Jedan od oblika turizma za koji BiH ima izražene komparativne prednosti jeste avanturistički turizam, koji je još uvijek nerazvijen. Najizraženiji oblik ove vrste turizma jeste rafting. U ovom obliku turizma također nedostaje inovacija, odnosno svojevrsne „kompletnosti“, dovršenosti proizvoda koji se nude. U tekstu ispod je kratak osvrt na avanturistički turizam u BiH:
- Avantura na vodi (sport) - rijeke Tara, Una, Neretva i Vrbas: sve je vedi broj kompanija koje nude slične pojedinačne ili kombinirane proizvode, od kojih vedina nemaju elemente inovacija.
- Planinarski avanturizam - samo nekoliko komercijalnih turističkih kompanija je aktivno u ovoj vrsti turizma. Green Vision je među prvim kompanijama u BiH koja pruža profesionalne usluge za rastude avanturističko tržište u zemlji. Neki od njihovih proizvoda su planinarenje Središnjim Dinaridima, biciklizam i rafting avanture, Nacionalni park Sutjeska.
Prepreke za ovu vrstu avanturističkog turizma su nedostatak adekvatne infrastrukture, kao što su ceste, signalizacija, kao i niske kvalitete smještaja, ako u nekim područjima uopde i postoje. Stav i pasivnosti lokalnih zajednica dodatno sprečavaju razvoj ovog oblika turizma u BiH. Inovativni turistički proizvodi su razvijeni u vinskom turizmu, posebno u Hercegovini3. Neki od dobrih primjera su: AG Međugorje, Monako 2000 doo. Čitluk, Trebinje Vukoje, Brkid - Čitluk, Sušac-Cerno (Ljubuški). Vedina tih i drugih vinograda nude različite vrste hrane. Ipak, inovacija u industriji turizma često nije vidljiva kao ciljano djelovanje pojedinačnog komercijalnog subjekta ili organizacije ili sa jednim poduzetnikom; takav ograničen pogled ne daje punu i preciznu sliku inovativnih aktivnosti u turističkoj industriji. Na više načina inovacija u turizmu mora biti zajednička akcija, gdje učestvuju dobavljači, zaposleni, potrošači, predstavnici javnog sektora i drugi učesnici.
1.6. Turistički resursi u BiH
1.6.1. Kulturni turizam Jedan od najvažnijih trendova u svjetskom turizmu tokom posljednje decenije je porast kratkih putovanja uglavnom prema lako dostupnim gradovima. Ovo se odrazilo na smanjenje prosječne dužine turističkih putovanja u vedini destinacija širom svijeta. Različiti vezani faktori su doprinijeli takvom ponašanju putnika: promjene u načinu života ljudi, nepravilan raspored rada, nesigurnost radnih mjesta i nedostatak vremena s jedne strane, te interes potrošača za kulturno-historijske atrakcije i prilike za potrošnju s druge strane. Zbog toga ljudi obično biraju one destinacije do kojih se može dodi lako i brzo. Kultura, historija, obrazovanje, biznis i usputna posjeta (u tranzitu) su najčešdi motivi posjetioca gradova. Poslovni turizam je važan i poseban segment turističkog tržišta koji pruža veliku korist za urbane centre države. Veliki nivo potrošnje od strane učesnika konferencija, naprimjer, rezultira u visokom doprinosu lokalnom prihodu i zapošljavanju i ima efekt jačanja turističke potrošnje u periodima van sezone.
3 http://www.vinskacesta.ba/index.php?option=com_magazine&func=show_magazine&id=2&Itemid=27
Urbani ili gradski turizam je sve više važan za sveukupni turistički prosperitet BiH. Vedi urbani centri su bogati historijom, kulturom, tradicijom i nude preko 16.000 kreveta u komercijalnim smještajnim kapacitetima (hoteli, moteli, apartmani), bilježedi oko 320.000 nodenja posjetilaca u 2009. godini, 25% od ukupnog broja u BiH. Usprkos ogromnom potencijalu, trenutno ne mogu baš svi gradovi u BiH biti krajnje destinacije za mnoge posjetioce u BiH; ipak vedina gradova služe prolasku turista, zahvaljujudi prednostima sadržaja za turiste i infrastrukturi uopde. Sarajevo, Mostar, Banja Luka i, donekle, Brčko, glavni centri društveno-političkog i kulturnog života u BiH, značajno su doprinijeli urbanom turizmu države. Osim glavnih urbanih centara, postoje druga urbana mjesta bogata historijskim i kulturnim sadržajima. Među ovima su Bihad (administrativni centar Unsko-Sanskog kantona), na putu prema atraktivnoj prirodi, uključujudi rijeku Unu, blizu granice saHrvatskom, 20 km od Nacionalnog parka Plitvice); Jajce, historijsko mjesto – glavni muzej iz 2. Svjetskog rata (ZAVNOBiH), stari grad (predložen za uključenje u UNESCO), rijeka Pliva i Plivsko jezero, na kojima se održavaju međunarodna sportska dešavanja), Travnik, historijsko mjesto, Trebinje u Hercegovini, 20 km od Dubrovnika i 30 km od Herceg Novog, sigurno je jedno od najprivlačnijih mjesta u BiH. 1.6.2. Religijski turizam
Religijski turizam je sastavni dio turističke industrije. Poznato je da religija, bilo kroz tabue i obaveze, bilo kroz kulturu i društvo, utječe na naše ponašanje kao potrošača. Zbog geografskog položaja države i zbog njenog položaja na raskrsnici puteva i mjestu susretanja različitih civilizacija i kultura tokom vijekova, u BiH možemo pronadi vedinu velikih religija. Katoličanstvo, pravoslavlje i islam su tri dominantne religije, svaka predstavljena određenim brojem atraktivnih religijskih lokacija, koje privlače sve vedi broj i domadih i stranih posjetilaca. Glavna religijska mjesta
Međugorje je, nakon ukazanja Djevice Marije, postalo moderni centar religijskog turizma.. Uz Lurdes i Fatimu, Međugorje je sada među najpoznatijim svjetskim svetilištima posvedenih Djevici Mariji. Nedavni podaci pokazuju da godišnje preko jedan milion vjernika posjeti Međugorje. Razvoj turizma u Međugorju je uglavnom vođen povedanom tražnjom; osigurava preko 15.000 ležajeva u malim hotelima i motelima u porodičnom vlasništvu, restoranima, barovima, putničkim agencijama, sportskim i drugim sadržajima.
Ajvatovica je najstarije i najpopularnije mjesto hodočašda za vjernike muslimane u BiH. Smještena u pitoresknom prirodnom okruženju planine Suljagon blizu Prusca (najstariji grad u centralnoj BiH – 1463.). Ajvatovica postoji ved 5 vijekova.
BiH ima brojne značajne religijske i kulturne spomenike koji pripadaju Pravoslavnoj crkvi – najpopularnija sveta mjesta su ona izgrađena u XIII i XIV vijeku, kao što je Tvrdoš (u Trebinju), Dobridevo, Ozren, Gomionica, Liplje, Moštanci i Dobrun (u blizini Višegrada).
Sarajevo je jedini grad u kojem se na malom prostoru susredu četiri velike religije (islam, katoličanstvo, pravoslavlje i judaizam) i u kojem se nalaze neki od najstarijih vjerskih objekata u Evropi.
Osim gore spomenutih sakralnih mjesta, postoji i veliki broj crkava (katoličkih i pravoslavnih), džamija i jevrejskih sinagoga širom države, koje privlače sve vedi broj posjetilaca, iako vedina ovih mjesta nisu ozbiljno promovirana za potrebe turističke industrije. Dakle, da bi bili ‘komercijalizirana’ individualna religijska mjesta u BiH, trebaju biti bolje integrirana u sveukupni turistički proizvod. Da bi religijski turizam u BiH napredovao mora se uzeti u obzir ozbiljnije, na prvom mjestu njegov razvoj mora biti podržan konstruktivnom i integrativnom marketinškom strategijom.
1.6.3. Primorski turizam
Uprkos promjeni turističke potražnje prema alternativnijim formama, turistički odmor na moru je još uvijek jak, i predstavlja više od jedne tredine ukupne turističke potražnje u Evropi (IPK International, 2005.). Povedan broj jeftinih ili niskotarifnih aviokompanija, formirajudi jake saveze sa kompanijama za smještaj i kopneni transport, dodatno su podržale stalan rast ovog tipa turizma. BiH sa svojih 21.2km obale može primiti oko 6.000 turista u srednje velikim i velikim hotelima i privatnim kudama/apartmanima. Oko 46.000 posjetilaca (uglavnom iz BiH) je ostvarilo oko 280.000 nodenja u 2009. godini. Kako je glavni turistički proizvod “sunce, more i pijesak”, te nema drugih turističkih sadržaja, prihodi su ograničeni. Obzirom na prethodno rečeno, primorsko odmaralište Neum i BiH obala imaju realnu mogudnost da se transformiraju u modernu destinaciju, koja ima koristi od blizine domadeg i regionalnog tržišta. Razvojem pristupa sa mora (odlični uvjeti za modernu marinu tokom cijele godine) područje bi privuklo unosnija tržišta. Ivanjica, malo selo na granici s Hrvatskom, blizu Dubrovnika, nudi realistične prilike za razvoj turizma. Blizina Jadranske obale i Dubrovnika (samo 6 km i 25 km od aerodroma Dilipi) s jedne i do Trebinja (15 km dobrog puta) s druge strane osigurava dobru lokaciju za ‘off-coast’ turističko mjesto (zaleđe obale). Međutim, osim nekoliko modernih kuda za odmor i turističkih apartmana, ovo selo nije materijaliziralo svoje prednosti. Mjesta za razvoj turizma vedih razmjera za različite turističke proizvode još je i dalje velik. Trebinje u Hercegovini, 20 km od Dubrovnika i 30 km od Herceg Novog, sigurno je jedno od najprivlačnijih mjesta u BiH za razvoj turizma, zbog svog bogatog kulturno-historijskog nasljeđa, mediteranske klime i ekonomskog značaja za Istočnu Hercegovinu. 1.6.4. Turizam koji se bazira na prirodi i ruralni turizam Turizam koji se bazira na prirodi i ruralni turizam pokrivaju širok raspon aktivnosti, uključujudi planinarenje, posmatranje ptica, kampiranje, vožnju kajakom, ribolov, lov, fotografiranje prirode, ronjenje, posjete parkovima, farmama i vodnjacima. BiH obuhvata raznovrstan i kontrastan pejzaž, sa spektakularnim planinama, šumama, rijekama, jezerima, jedinstvenim nacionalnim parkovima i plažama. Zbog nedostatka adekvatnih objekata, infrastrukture i kreativnosti lokalnog stanovništva, u BiH, uprkos povoljnim prirodnim resursima, ovaj je vid turizma slabo razvijen. Najzanimljiviji prirodni lokaliteti za razvoj eko turizma su prikazani u nastavku.
Nacionalni park Sutjeska - NPS (teritorij Foče) je najstariji takve vrste u BiH, a samo jedan u Evropi, s hiljadu godina starom nedirnutom prašumom Perudicom od 1.291 hektara. Dio rezervi je planina Maglid, koja razdvaja BiH i Crnu Goru, i najviša je planina u BiH (2.963 m).
Nacionalni park Kozara (teritorij Banje Luke), 'gostoljubiva' (najviši vrh Mrakovica, 806m) i lako pristupačna planina (20 – 40 km udaljena od autoputa Zagreb – Beograd).
Nacionalni park Una (teritorij Bihada).
Park prirode Blidinje.
Park prirode Hutovo blato između Mostara i hodočasničkog mjesta Međugorje u Hercegovini je zaštideni rezervat kolonija ptica selica (zaštideno Ramserskom međunarodnom konvencijom o močvarama).
Šipovo i Plivsko jezero (u blizini Jajca), Konjic - Jablaničko jezero (na glavnoj saobradajnici koja povezuje Sarajevo i Mostar), i Nevesinje i Blagaj u Hercegovini.
Bardača (na sjeveru, u blizini Gradiške), zaštideni rezervat kolonija ptica selica.
Obzirom na ograničene raspoložive statističke podatke o vrstama turističkih usluga, broj i struktura posjetilaca prirodnih/nacionalnih parkova je nepoznat. Obzirom na slabu turističku infrastrukturu (smještaj i turistički informacijski centri) pretpostavlja se da najvedi broj posjetilaca čini lokalno stanovništvo, odnosno pojedinci upoznati s lokalitetom. U kontekstu turizma koji se zasniva na prirodnim resursima, izdvaja se i avanturistički turizam BiH, čija se odredišta mogu nadmetati s mnogim top destinacijama. Mnogi dijelovi i prirodne atrakcije u BiH pružaju izvrsno okruženje za različite blaže ili žestoke avanturističke aktivnosti.
Najinteresantnija mjesta za avanturistički turizam
Rijeka Una, za rafting i druge aktivnosti vezane uz vodu. Trenutno rijeka privlači sve vedi broj posjetitelja.
Rijeka Tara, sa svojim 1.300 metara, drugim po redu kanjonom na svijetu nakon Kolorada, nudi najzanimljiviji rafting, kanu i kajakaštvo u Evropi.
Rijeka Neretva, duga 100 km povezuje planinu Zelengoru s jadranskom obalom Bosne i Hercegovine, i pruža jedinstveno iskustvo za rafting, plivanje, kajak i ribolov. U gradu Mostaru, podijeljenom Neretvom, najpopularnija avanturistička aktivnost je slobodni skok s Mostarskog mosta.
Rijeka Drina je najduža rijeka u BiH, i nudi mnoge prednosti za one koji su zainteresirani za ribolov, plivanje, kajak, skijanje na vodi (dva umjetna jezera) i rafting. Prirodni okoliš oko rijeke pruža dodatne mogudnosti za planinarenje i penjanje, pješačenje, lov i posmatranje divljih životinja (Bijele Vode u blizini Srebrenice).
Speleologija Iako speleologija nije tako dobro poznata kao gore navedene avanturističke aktivnosti u BiH, postoji veliki interes među domadim i stranim putnicima. S više informacija o mogudnostima učestvovanja u speleološkim turnejama u BiH, speleologija bi se popela na listi onih koji žele doživjeti nešto aktivno i jedinstveno. Postoji niz pedina širom zemlje, ali su ipak najzanimljivije: Pedina Vjetrenica - Popovo Polje u Hercegovini. Pedina je zatvorena masivnom željeznom kapijom i uređenim (opremljenim) stazama. Nekada je bilo instalirano i svjetlo, ali je to uništeno za vrijeme rata, sredinom 1990.-ih. Pedina Bijambare između Nišida i Krivajevida sela, opština Ilijaš, zapravo je pet različitih pedina koje se nalaze u rezervatu prirode. Pedina Orlovača – planina Romanija (u blizini Pala) jedna je od najspektakularnijih pedina u BiH. Duga je 2.500m, s mnogo zanimljivih oblika (tzv. "nakit") i povezana je sa spomenicima i historijskim građevinama (vidi sliku ispod). Usprkos obilju prirodnih resursa avanturistički turizam je još uvijek u vrlo ranoj fazi u BiH. Trenutno, glavne turističke aktivnosti su koncentrirane i donekle organizirane oko rijeka Une i posebno Tare. U vedini područja u cijeloj zemlji, koja je veoma pogodna za avanturistički turizam, aktivnosti nisu vidljive. Zato postoji znatan prostor za različite nivoe investicija u turizam u cijeloj zemlji, uključujudi smještajne kapacitete, kamp terene, sređivanje obala rijeka, tematske parkove, aktivnosti na vodi, i sl.
Sve vedi broj vinograda u BiH, posebno u Hercegovini, privlači posjetioce ka ruralnim područjima. Nedavni razvoj projekta "Vinska cesta Hercegovine” znatno je poboljšao regionalni turistički profil i okupio rasute vinske/ruralne zajednice. Iako postoji sve vedi broj lokalnih poduzetnika koji koriste prednosti prirodnog okoliša i kulturne baštine Bosne i Hercegovine za turizam i razvoj malih turističkih poduzeda, ruralna infrastruktura, smještajni kapaciteti i orijentacija stanovništva ka drugim sektorima predstavljaju svojevrsnu prepreku punom razvoju ovog vida turističkih usluga. Neki od problema
Ograničen pristup planinskim područjima,
Neadekvatno ili nepostojede upravljanje tj. održavanje javnih zelenih površina i rezervata,
Institucionalna organizacija i upravljanje parkovima i rezervatima (prvi prioritet parkova i rezervata je njihova zaštita i očuvanje, ali ne i sadržaji za posjetioce, pa su promotivne aktivnosti rijetke),
Nedostaju pješačke staze,
Signalizacija, obilježja puta, atrakcije,
Turistički info-centri,
Smještajni kapaciteti,
Minirana planinska područja,
Nedostatak vještina,
Nedostatak sadržaja,
Slaba ukupna organizacija turizma.
1.6.5. Planinski/zimski turizam Dok zimski turizam uključuje niz zimskih aktivnosti na snijegu (npr. skijanje, snowboard, tur-skijanje, heli-skijanje, sankanje i sl.), najčešdi oblici planinskih turističkih aktivnosti su pješačenje, brdski biciklizam, planinarenje i druge aktivnosti na otvorenom. U nekim zemljama, ski-odmarališta imaju malu važnost u radu ljetnog planinskog turizma. Posjetioci imaju veliki izbor na veoma konkurentnom tržištu u Evropi i nije ih lako zadržati. Takva nestabilna potražnja nije u mogudnosti održati turističko poslovanje u mnogim izoliranim područjima. Skijanje i zimski sportovi imaju dugu tradiciju zbog povoljnih uvjeta, u prvom redu to se odnosi na Jahorinu i Bjelašnicu (uključujudi i Igman), dva glavna skijališta. Ove dvije destinacije, s niskim kvalitetom infrastrukture (posebno vertikalnog transporta i skijaških staza), uglavnom privlače turiste s niskim budžetom iz bivših jugoslavenskih republika. Razvoj turizma na oba skijališta je neplanski i slučajan u posljeratnom razdoblju. Tu je još i nekoliko manjih skijališta u različitim dijelovima BiH, uključujudi Blidnje (kod Bugojna), Vlašid (Travnik) i Kozara (u blizini Banja Luke) uglavnom okrenuto lokalnom tržištu, uključujudi i sve vedi broj vikendaša. Unatoč ogromnom potencijalu države (80% BiH je pokriveno velikim masivima) osim tri glavna skijališta (Jahorina, Bjelašnica/Igman i Vlašid) za zimske sportsko-rekreativne aktivnosti druge vrste planinskog turizma su rijetke. Zbog neadekvatne ili nepostojede infrastrukture i turističkih objekata, mnoga potencijalna planinska područja trenutno nisu pogodna za bilo kakvo redovno kretanje posjetilaca. Turizam u bh. planinama (osim skijanja) još je u fazi začetka, samo nekoliko agencija pokriva cijelu državu, a kao rezultat javlja se nedostatak informacija o ljetnim planinskim aktivnostima. Green Vision, sarajevska turistička organizacija/agencija je jedna od rijetkih koja organizira ture s obučenim vodičima u planinskim područjima, s naglaskom na manje dostupnim i nerazvijenim lokalitetima Nacionalnog parka Sutjeska, i tzv. "Hercegovačkih Himalaja" (Prenj-Čvrsnica-Čabulja), srca centralnih Dinarskih Alpa u središnjoj BiH.
U kontekstu avanturističkog turizma BiH, odredišta se mogu nadmetati s mnogim top destinacijama. Mnoge prirodne atrakcije u BiH pružaju izvrsno okruženje za različite blaže ili žestoke avanturističke aktivnosti. 1.6.6. Banjski - wellness turizam u BiH Opdenito, banjsko tržište je pokazalo snažan rast u posljednje dvije decenije. U mnogim evropskim zemljama, banje su pretvorene i razvijene uz porast fitnes i rekreativnih centara i rastude potražnje za više luksuznih hotela. BiH je još uvijek relativno turistički neiskorištena i još uvijek ima mnogo za ponuditi. Banjska odmarališta u BiH nude čitav niz modernih i visoko kvalitetnih tretmana, s još uvijek vrlo umjerenim cijenama. Trenutno ima 16 termalnih centara u BiH, smještenih u različitim dijelovima zemlje, od Višegrada na jugoistoku do Mlječanice na sjeverozapadu. U 2009. banjski turizam je generirao oko 420.000 nodenja (189.080 u RS-u), ili 33% od ukupnog broja dolazaka posjetilaca u BiH. Termalni centri na Ilidži (Sarajevo), u Fojnici, Kiseljaku, Tuzli, Olovu, Srebrenici, Višegradu i Teslidu nadaleko su poznati po svojoj visokoj kvaliteti termalne/mineralne vode. Neke od identificiranih slabosti su:
Vedina banja se fokusira samo na liječenje
Ustanove za putnike koji traže liječenje i one koji traže rekreaciju/zabavu nisu odvojene
Vedina banja zahtijeva veliko poboljšanje u svim područjima: smještaj, liječenje i objekti za rekreaciju, okolina
Pristup je glavni nedostatak za vedinu liječilišta
Nedostatak jasne marketinške strategije
1.6.7. SWOT Analiza
U donjem tekstu data je inicijalna SWOT analiza, na osnovu ved postojedih prijedloga investicionih prilika za turizam u BiH (ORGALIS, 2007.)
Snage Slabosti
Netaknuta priroda, raznoliko kulturno nasljeđe i brojna svetišta
Atrakcije s kvalitetnim potencijalom, bogate termalnim vodama
Raznolika klima – sva godišnja doba
Blizina najvedim svjetskim turističkim tržištima
Konkurentne cijene
Prisustvo međunarodne zajednice i dijaspore kao turista
Pristup državi i cijene avioprevoza
Slabo plasiranje turizma kao strateškog sektora od strane vlasti
Nedostatak dobro poznatih atrakcija i proizvoda
Infrastruktura lošeg kvaliteta, uključujudi i nedostatak hotela u blizini atrakcija nekih regija
Nepostojanje pouzdane statistike o broju posjetilaca i popunjenosti kapaciteta
Mine i sigurnosna pitanja
Neadekvatno investiranje u infrastrukturu
Slaba zaštita okoliša, posebno loše upravljanje otpadom
Loša struktura privatnog sektora i privatno/javne saradnje
Administrativne barijere – trajanje procedura, preklapanja regulativa
Nedostatak koordinacionog tijela za strategiju razvoja turizma, među postojedim institucijama
Nepostojanje ujednačenog pristupa prilikom prostornog planiranja (integriranog razvoja turizma)
Ograničena mogudnost eksternog finansiranja
Negativan međunarodni imidž kao posljedica rata
Loše vještine i znanje o modernom menadžmentu u turizmu
Nepostojanje organiziranog marketinga i promocije
Prilike Prijetnje
Blizina drugim evropskim destinacijama (Hrvatska, Slovenija) – mogudnost razvijanja turističkih paketa za privlačenje turista koji se ved nalaze u regiji – tranzitni turizam
Blizina tržištima Evrope, Bliskog Istoka, Azije
BiH turistička ponuda koja odgovara tekudim tržišnim zahtjevima turista
Ulaganje u smještaj
Ponovni razvoj skijanja i zimskih sportova
Putni potencijal za tržišne niše (kulturno i religijsko nasljeđe, avantura, sport, zdravlje)
Ponovno uspostavljanje odnosa između zemalja bivše Jugoslavije, kako bi se kreirali potpuni turistički paketi, koji uključuju banje, more i planine i Hrvatske, i Srbije
Promocija od strane dijaspore
Jaka regionalna konkurencija (Hrvatska, Crna Gora, Slovenija, Srbija)
Politička nestabilnost
Slaba svijest o zaštiti okoliša
Neadekvatne mogudnosti finansiranja
Rast cijena uz malo poboljšanje kvaliteta
Nedostatak državne strategije i nadzora implementacije različitih inicijativa
Neefikasan pravni sistem
Vrijedi napomenuti, a s obzirom na sve identificirane slabosti i prijetnje u gore navedenoj preliminarnoj SWOT analizi, da su Akcionom planu predložene mjere iz zaključaka Konferencije o podršci i razvoju turizma u BiH, na kojoj su učestovali aktivni sudionici u sektoru turizma, a koja je održana 2008. godine. U daljem tekstu, navedene su predložene mjere s ove konferencije:
Donijeti Zakon o turizmu na nivou Bosne i Hercegovine i usaglasiti entitetske sa Zakonom o turizmu na nivou države;
Formirati na nivou BiH Agenciju za turizam, odnosno posebnu upravnu organizaciju;
Institucionalno ojačati turistički sektor u organizacionoj strukturi ministarstava i turističkih udruženja-organizacija;
Izraditi strategiju razvoja turizma na niovu BiH;
Izraditi godišnji plan promocije turizma;
Osnovati operativni tim za izradu, realizaciju i ocjenu efekata realizacije mjera.
Zaključak
BiH može popraviti svoju poziciju na regionalnom tržištu izgradnjom turizma višeg kvaliteta, s inovativnim konceptima. Oni bi trebali izbjegavati standardne modele razvoja (kao skijaška ili primorska odmarališta i drugi turistički proizvodi). Naprimjer, razvoj turističkih ruta na državnom nivou bi pomogao da se kompenzira ograničen broj prirodnih ili mjesta historijskog nasljeđa.
U cilju održavanja marketinške strategije za BiH turizam prvenstveno treba biti usmjeren prema evropskom tržištu. Evropa je broj jedan turistička destinacija u svijetu. Evropa (27) je imala oko 230 miliona međunarodnih turističkih dolazaka u 2004., 55%, ili oko 237.000.000.000 € u prihodima od turizma, koji odgovara 52% svih međunarodnih prihoda od turizma. Turistička djelatnost je raširena u Evropi s jasnom koncentracijom u tradicionalnim odredištima u Zapadnoj i Južnoj Evropi/Mediteranu.
Na konkretnijem nivou, BiH se mora takmičiti sa širokim izborom turističkih destinacija u privlačenju putnika, koji u 21. stoljedu imaju mnoge uzbudljive i zanimljive mogudnosti. Obližnje destinacije kao što su Hrvatska, Srbija, Crna Gora te Turska i Bugarska imaju značajan budžet za privlačenje turista. BiH je nadomak mnogih takvih destinacija i njeni stanovnici su mete za njihove marketinške napore. Za BiH, kako bi stvorila svoju konkurentsku prednost u odnosu na one destinacije sa sličnim turističkim resursima i prirodnim ljepotama, u prvom redu mora biti jasno pozicionirana.
Marketing mora biti utemeljen na istraživanjima, zasnovan na potrebama kupaca, odnosno posjetilaca, i odražavajudi proizvode i iskustva koji su razvijeni na temelju tržišnih kretanja. Marketinški planovi trebaju biti višegodišnji i oportunistički, uz predviđanja trendova, tema i tržišta u nastajanju. Marketing koncept mora biti dobro integriran, od prve tačke kontakta do posjete te pradenja post-prodajnih efekata i zadovoljstva kupaca/posjetilaca. Procjena marketinškog pristupa također treba biti trajna, sprovedena kroz mjerenja i istraživanja percepcije posjetilaca, rezultata poslovanja te potreba, kako bi se osigurali potrebni podaci za prilagođavanje i promjenu marketinške strategije, po potrebi.
SWOT Analiza
SWOT analiza predstavlja rezime duge i detaljane diskusije vođene u okviru veoma motivirane, profesionalne i stručne radne grupe. Pitanja koja vrijedi spomenuti su:
fragmentirana statistika;
PDV sistem koji ne tretira izvoz usluga kao izvoz proizvoda, što dodatno narušava motivaciju preduzeda koja se bave upravljanjem destinacijama (a koja su trenutno u početnim
fazama, i tek ih je nekoliko), a koja bi mogla dovoditi goste na organiziran i profitno orijentiran način;
loša slika zemlje (neusklađen politički i ekonomski napredak) i
nedefinirani turistički proizvodi (destinacije). Što se tiče propisa, u nekim slučajevima su potrebne jednostavne izmjene kojima bi se napravile značajne promjene (npr. higijenski uvjeti za restorane i kafide). Međutim, za neka regulatorna i institucionalna pitanja bit de potrebni razgovori unutar zemlje, kao i pažljivo planiranje i koordinacija. Sva ova pitanja proizilaze iz dugih diskusija, vođenih tokom procesa konsultacija.
SWOT ANALIZA SEKTORA TURIZMA
Snage Opravdanje – zašto? Popratne činjenice – dokaz Značaj – utjecaj Geografska lokacija Blizina ključnim turističkim tržištima
Blizina Hrvatske, ključne destinacije na Mediteranu
Tranzitna pozicija zemlje
Preko 500 miliona potencijalnih turista na udaljenosti od 1 do 15 sati autom ili 1-2 sata avionom
BiH u srcu historijskih i kulturnih puteva Jugoistočne Evrope: “Gdje Istok susrede Zapad“ ("Where East meets West”)
Dijagonalni put Jugoistočne Evrope ili kulturni koridor od Zapadne Evrope prema Bliskom Istoku prolazi kroz BiH
Veliki izbor ciljnih tržišnih grupa
Mogudnost intenzivnije prekogranične saradnje
Jedinstveno historijsko i kulturno nasljeđe
Rastuda potražnja za ovom vrstom turističkog proizvoda
Ostaci kulturno-historijskog naslijeđa bosanskog kraljevstva, Rimskog, Otomanskog, Austro-ugarskog carstva i bivše Jugoslavije
Stari religijski objekti, svetišta i religijska hodočašda - sve glavne religije na jednom mjestu (Sarajevo je poznato kao Jeruzalem Evrope), Međugorje
Mogudnost vedeg iskorištavanja jedinstvenog kulturno-historijskog naslijeđa
Koncentracija kvalitetnih prirodnih resursa
Raznoliki prirodni resursi kao platforma za različite vrste turizma (planinski, morski, avanturistički, termalni/banjski, ruralni, urbani)
BiH obiluje raznovrsnim prirodnim ljepotama
U posljednje 2-3 decenije potražnja za ovim tipovima odmora je rasla 20-30% godišnje ili 2-3 puta u odnosu na ostale vrste putovanja/odmora;
Razvoj masovnog i niche turizma (avanturistički, backpacking, eko-turizam)
Raznolikost turističke ponude
Mogudnost cjelogodišnjih turističkih aktivnosti
Međunarodno prepoznate manifestacije, pojedinci i destinacije
Inovativan turistički proizvod; veliki potencijal za privlačenje različitih profila turista
Sarajevo Film Festival, Zimske olimpijske Igre, Svjetsko prvenstvo u raftingu, Mostar, Međugorje, Jahorina i druge planine
Efektivnija promocija; ciljano korištenje medija; oblikovanje imidža
Ljudi i gostoljubivost Bitan faktor, s obzirom da u turizmu učestvuju i
građani Običaji nalažu gostoprimstvo
Graditi kontinuiranom edukacijom gostoljubivost kao konkurentsku prednost
Povoljne cijene hrane i pida
Bitno u vrijeme globalne ekonomske krize Cijene pida i hrane u BiH znatno niže
od cijena u regionu
Održati cjenovnu konurentnost uz raznovrsniju ponudu
Slabosti Opravdanje – Zašto? Popratne činjenice – dokaz Značaj – utjecaj
Statistički i istraživački podaci
Nedostatak jedinstvene metodologije za pradenje turističkih aktivnosti u BiH
U bh. turizmu je u velikoj mjeri prisutna siva ekonomija, koju je teško statistički registrirati
Postoji više izvora podataka o turističikim kretanjima/aktivnostima
Nekonzistentni podaci (podaci s terena se znatno razlikuju od zvanične statistike)
Veliki procenat turističkih aktivnosti nije registriran
Bez kvalitetne statistike je teško dokazati privredni značaj i učinak turističke industrije
Jedinstvena metodologija i statistika su također neophodne za dalji razvoj turizma, uključujudi razvoj proizvoda, inovacije, promotivne i druge marketinške aktivnosti
Ljudski resursi Nedostatak odgovarajudih kapaciteta na svim
nivoima edukacije
Neadekvatni i zastarjeli programi u srednjim turističko-ugoljstiteljskim školama, uz tek nekoliko pokušaja u visokom obrazovanju
Gotovo da i ne postoji istraživački rad u ovoj oblasti
U turističkoj industriji je kvalitetan kadar jedan od ključnih faktora uspjeha;
Nedostatak adekvatnih ljudskih resursa, posebno menadžmenta, ogleda se u lošem stanju turizma u BiH
Poticaji za preduzeda koja upravljaju destinacijama
Nadležne institucije nisu uočile potrebu za uvođenjem ovakvih poticaja
Domade turističke agencije su uglavnom fokusirane na domade
Manji broj stranih turista i njihova difuzija u okviru BiH
turiste
Neformalno istraživanje govori da agencije nisu monetarno stimulirane, čak naprotiv, dosta stranih turista dolazi drugim kanalima, uključujudi NVO-ove
Neadekvatna prezentacija destinacije BiH
Inovacije i sofisticiranost Dobra resursna osnova, a mali broj kvalitetnih
proizvoda
Dok su inovacije u nekim istaknutim turističkim destinacijama vođene promjenom tražnje, u BiH je sporadična inovacija vođena od strane sporadičnih preduzetnika
Potencijal resursne osnove nije kvalitetno iskorišten
Nedovoljna saradnja u okviru sektora na svim nivoima
Nedostatak adekvatne institucionalne/organizacione infrastrukture na nivo destinacije BiH
U marketinškim aktivnostima, posebno promotivnim nema saradnje. Entiteti, kantoni, Brčko distrikt te pojedina preduzeda se na tržištu predstavljaju samostalno
Neefikasnost trošenja finansijskih sredstava
Mogudnost dupliranja manifestacija, dezinformiranja turista, problemi s rezervacijama, itd.
Holistički pristup marketingu
Jedino smislenom marketing strategijom na nivou države, harmoziranom s entitetskim marketing strategijama, mogu se utvrditi elementi marketing miksa
U BiH ne postoji ovakav pristup, ali u susjednoj Hrvatskoj dosta se ulaže u holistički marketing
Rasipaju se oskudna finansijska sredstva te uduplavaju napori svih učesnika u turizmu, iako nema jasnih smjernica za efektivan marketing miks
Promocija (nije zasnovana na destinaciji, neujednačena, nedovoljna u smislu kvaliteta i finansijskih sredstava, nema koordinacije)
Neregulirana promocija bh. turizma u regionu/inostranstvu dešava se ad hoc i neplanski
Izuzetno nizak budžet za turističku promociju zemlje
Nedostatak svijesti o značaju turizma
Nepostojanje profesionalne internet-marketinške i prodajne platforme BiH
Promocijom turističkih vrijednosti destinacija utječe se na poboljšanje imidža zemlje
Sve više turista koristi internet za istraživanje destinacija i rezervacije hotela/transporta
Indeks konkurentnosti putovanja i turizma
Neformalna ekonomija u sektoru turizma
Veliki broj pružalaca usluga u turizmu koji zaobilaze primjenu zakona (registracije, takse)
Oko 30% turističkih nodenja se ne prijavljuje, što rezultira:
-netačnom statistikom i -umanjenim budžetima turističkih organizacija (turističke takse)
Odražava se na sveukupnu privredu
Nerazvijena fizička infrastruktura
Nedostatak i zapuštenost putne i željezničke infrastrukture
Autoput na veoma kratkoj dionici od 40-ak km kod Sarajeva, željeznički saobradaj na niskom nivou, odsustvo niskobudžetnih aviokompanija.
Nekvalitetna saobradajna infrastruktura obeshrabruje potencijalne turiste i investitore, otežava pristup zemlji i onemogudava povezivanje
destinacija unutar BiH
Državni regulatorni okvir nije usklađen
Različiti zakoni i propisi na svim nivoima vlasti stvaraju nejasnu sliku o ukupnom regulatornom okviru BiH, kompliciraju razvoj turističkih proizvoda, otvaraju prostor za neujednačen kvalitet usluga
Pogledati regulatorni okvir i postojede zakone te pratede propise, kao i njihovu primjenu u praksi
Harmonizacijom regulatornog okvira, uz poštivanje nadležnosti i različitosti, stvorila bi se osnova za lakši razvoj destinacija, statističko pradenje razvoja turizma, itd.
Državni institucionalni okvir nije koordiniran
Nedostatak liderstva u sektoru turizma u BiH na svim nivoima
Turizam je periferna privredna grana bez političke podrške i u jednom entitetu BiH
Marginalizacija profesionalizma i odgovornosti prema interesnim grupama
Prilike Opravdanje – zašto? Popratne činjenice – dokaz Značaj – utjecaj
BiH je „nova“, još uvijek neistražena destinacija
Činjenica da je neistražena, Bosnu i Hercegovinu čini zanimljivom, pogotovo turistima avanturističkog duha
Tri nacionalna parka, jedina prašuma u Evropi, prirodna bogatstva za razvoj eko turizma, rijeke pogodne za rafting, seoski turizam, zdrava hrana, olimpijske planine...
Razvoj pomenutih vrsta turizma povedava prihode ruralnih domadinstava, upošljava radnu snagu (pogotovo žene na selu)
Razvoj odgovarajudih smještajnih kapaciteta
Alternativni smještajni kapaciteti (bungalov-naselja, apartmani, vile, kampovi) u prirodnom i ruralnom okruženju su sve popularniji
Sve je više prisutna izgradnja ove vrste smještaja u lokacijama za pecanje na mušicu, planinskim centrima, rafting centrima, eko-zonama i etno-naseljima
Diferencirana turistička ponuda zahtijeva ponudu u skladu s potražnjom
Razvoj veza između sektora turizma i sektora poljoprivrede
BiH je vedim dijelom ruralna zemlja, što može poslužiti za održiv razvoj ruralnog turizma (brojna sela, prirodno okruženje, aktivnosti u polju, bogatstvo u tradiciji i običajima, tradicionalna hrana i pida).
EU kroz razvojne politike i strategije sve vedi akcent stavlja na razvoj ruralnog turizma
Održivost razvoja kroz doprinos zaštiti i unapređenju životne sredine, prirodnih i kulturnih vrijednosti i ekonomske dobiti za lokalnu zajednicu
Potencijal za formiranje klastera okupljenih oko lokaliteta ili djelatnosti
Fokus na generalne forme turizma koje su prepoznate u BiH
Postojedi pristup saradnje u okviru BiH kao destinacije je neodrživ – dupliranje, nefikasna promocija, konfuzija u tursitičkoj ponudi
Politički efekat (izbjegavanje politički osjetljivog pitanja regija)
Efikasnija promocija
Mogudnost vede saradnje privatnog sektora
Proširivanje ponude na sezonskim destinacijama da bi se obuhvatili aranžmani tokom cijele godine
Potrebno je povedati broj turista te prihode iz turizma kako bi se razvijali turistički kapaciteti i ponuda kroz daljnje investicije
Vrlo oskudna ponuda ljeti na planinama i zimi u primorskim mjestima
Malim investicijama mogude je proširiti sezonsku ponudu na cjelogodišnju
Fokus na „zaokružene“ proizvode
Gotovo svakom proizvodu nedostaje barem jedan element; posjetioci su ograničeni na usku
Prosječan broj nodenja je 2 nodi Boljom saradnjom između
privrednih subjekata u
ponudu, što smanjuje njihovo trošenje i broj nodenja u BiH
turizmu, te uz podršku raznih turističkih udruženja, ovaj se problem može prevazidi, a sadržaj učiniti interesantnijim
Prijetnje Opravdanje – zašto? Popratne činjenice – dokaz Značaj – utjecaj
Donosioci odluka ne prepoznaju potencijal turizma kao sektora koji generira rast
Zbog ekonomske krize i ograničenog budžeta, kako na entitetskom tako i na nivou BiH, turizam je stavljen na zadnje mjesto; prioriteti su usmjereni na proizvodnju i druge sektore, što ne mora biti loše, ali je potrebno razvijati i turizam, jer isti generira sve grane privrede
U budžetu entiteta izdvojena su nedovoljna sredstva za podršku razvoju turizma
Turističke organizacije ne raspolažu s dovoljno vlastitih sredstava za kvalitetnu promociju na sajmovima, kao i štampanje brošura i promotivnog materijala
Neotkrivena minska polja Proces deminiranja nije završen, a posebno su
opasne neoznačene lokacije
Ekonomska kriza i nedostatak sredstava su usporili proces deminiranja
Opravdan strah potencijalnih turista zbog pretpostavke da sva minska polja nisu označena
Najčešde na atraktivnim prirodnim lokacijama
Dvostruko oporezivanje PDV od 17% na booking i pladanje iz
inostranstva je praktično oporezivanje izvoza
Registrirane i legitimne turističke agencije gube na cjenovnoj konkurentnosti zbog sistema oporezivanja
Potrebno je primjeniti primjere drugih zemalja koje su razvijale turizam koristedi, između ostalog, i poreski sistem
Konkurencija u okruženju i mediteranskim zemljama
Jaka konkurencija, sa sve razvijenijom ponudom, prijeti potpunom zaostatku BiH te sve manjoj atraktivnosti u bududnosti
Turska, Hrvatska i Crna Gora Koristiti primjere
konkurencije
Loša slika zemlje Utječe na opredjeljenje putnika da putuju na
neku drugu destinaciju/u drugu zemlju
Mediji daju negativnu sliku o sigurnosti u BiH
Odražava se na sveukupnu turističku privredu, kao i na mogudnost privlačenja stranih investicija
Akcioni plan
U sektoru turizma definirana su tri cilja: 1. Kreiranje djelotvornog mehanizma koordinacije za sektor turizma, 2. Nadogradnja lanaca nabavke bh. turizma i 3. Unapređenje povoljnog okruženja za turizam u BiH. Ovi ciljevi, kao i naknadne mjere, aktivnosti i projekti kreirani su tako da se bave rješavanjem ključnih pitanja koja okružuju sektor turizma u Bosni i Hercegovini. Broj i vrste projekata mogu biti i mnogo vedi, ali je opdi utisak bio da se optimalni rezultati mogu postidi samo ako se prvo riješe sistemski problemi. Kao što je slučaj i s drugim sektorima, i ovaj plan aktivnosti se bavi značajnim brojem širih problema.
Mjere Aktivnosti Odgovorne strane Inicijator Rokovi Projekti
Cilj 1: Razvoj djelotvornih mehanizama koordinacije za sektor turizma
1.1 Unaprijediti kapacitet Grupe za koordinaciju turizma za podršku razvoju turizma u BiH
1.1.1 Identifcirati i postidi dogovor o modelu koji omogudava razvoj industrije i ispunjava administrativne zahtjeve BiH
VM MoFTER
Projekat EU za turizam i GKT
Q I 2012.
1. Pripremiti preporuke za VM i entitete vezano za zajedničku platformu za razvoj turizma, marketing, brending i promociju (ovo tijelo treba imati tri funkcije: regulatornu, promotivnu i istraživačku) 2. Pripremiti operativni plan za funkcioniranje zajedničkog tijela - preporuke za ulogu GKT, članstvo i način na koji ono vrši koordinaciju s ostalim interesnim grupama na državnom i entitetskom nivou
3. Pripremiti operativni plan za funkcioniranje zajedničkog tijela - preporuke za ulogu GKT, članstvo i način na koji ono vrši koordinaciju s ostalim interesnim grupama na državnom i entitetskom nivou
1.1.2 Razviti finansijske mehanizme za podršku radu GKT/tijelo sa zajedničkom platformom
VM MoFTER Projekat EU za turizam i GKT
Q II 2012.
4. Razviti model za potrebe direktnog i indirektnog finansiranja GKT 5. Pripremiti preporuke za godišnji budžet GKT - izvori i osnova za određivanje godišnjeg fonda
1.1.3 Standardizirati procese procjene kvaliteta u BiH u cilju usklađivanja s onima koji se koriste na ključnim izvorima tržišta
MoFTER
Projekat EU za turizam i GKT
Q III 2012.
6. Identificirati mehanizme procjene najboljeg kvaliteta za BiH i pripremiti strategiju implementacije, uključujudi budžet i odgovornosti/implementirati preporuke EU u BiH 7. Implementirati strategiju
Cilj 2: Unaprijediti lanac snabdijevanja u turizmu BiH
2.1 Razviti programe podrške za pružaoce usluga
2.1.1 Uspostaviti model za stalnu obuku iz vještina i znanja potrebnih za turizam
VTKBiH/ECOS u saradnji s univerzitetima
Turističko udruženje VTKBiH
Q IV 2012.
8. Izraditi studiju o snabdijevanju i potražnji na tržištu rada 9. Identificirati nedostatak vještina i svijesti o značaju lanca snabdijevanja 10. Sprovesti analizu potreba za razvojem/obukom kako bi se riješio nedostatak vještina/svijesti o značaju 11. Izraditi modele za subvencioniranu obuku iz ključnih vještina identifikovanih kroz studiju 12. Napraviti preporuke za uspostavu mreže centara za obuku iz vještina potrebnih za turističku djelatnost 13. Podržati osnivanje pilot centra za obuku/čvorišta lokalnih mreža za turističku djelatnost 14. Izraditi studiju međunarodne najbolje prakse kako bi se klasificirale ključne vještine i kompetencije za sektor turizma u saradnji s tijelima nadležnim za obrazovanje i obuku u sektoru turizma u BiH
2.1.2 Pokrenuti podsektorske programe za grupe pružaoca usluga
VTKBiH/ECOS u saradnji s univerzitetima
Turističko udruženje VTKBiH
QII 2013.
15. Razviti plan i program i pokrenuti programe za prijemne operatere/ upravljanje agentima 16. Razviti plan i program i pokrenuti programe za hotele i druge smještajne objekte 17. Razviti plan i program i pokrenuti programe za upravljanje turističkim lokacijama i atrakcijama
2.2 Poboljšati upravljanje resursima
2.2.1 Poboljšati upravljanje prirodnim resursima
VTKBiH/ECOS u saradnji s univerzitetima
Turističko udruženje VTKBiH
Q II 2013.
18. Razviti preporuke za platformu saradnje za različite nadležne organizacije i agencije 19. Identificirati propuste u praksama upravljanja u turizmu i vještinama na lokacijama prirodnog naslijeđa 20. Razviti preporuke za poboljšanje praksi i vještina upravljanja u turizmu i podržati njihovu implementaciju
2.2.2 Poboljšati upravljanje kulturnim resursima
VTKBiH/ECOS u saradnji s univerzitetima /UNICEF
Turističko udruženje VTKBiH
Q II 2013.
21. Razviti preporuke za platformu saradnje za različite nadležne organizacije i agencije 22. Identificirati propuste u praksama upravljanja u turizmu na lokacijama kulturnog naslijeđa 23. Razviti preporuke za poboljšanje praksi i vještina upravljanja u turizmu i podržati njihovu implementaciju
2.3 Poboljšati vanjske veze s ključnim izvorima tržišta
2.3.1 Stvoriti veze s tour operatorima u ključnim izvorima tržišta
Entitetska ministarstva/ Turistička udruženja
VTKBiH Q II 2012.
24. Razviti ciljnu listu tour operatera iz ključnih izvora tržišta; prepoznati potrebe i prioritete; 25. Subvencionirati pilot programe za razvoj povjerenja u proizvod iz BiH
2.3.2 Napraviti ugovore s prodajnim predstavnicima u inostranstvu/agentima u ključnim izvorima tržišta
Entitetska ministarstva/ Turistička udruženja
VTKBiH Q II 2012.
26. Napraviti ugovore s prodajnim predstavnicima za bh. turizam u ključnim izvorima tržišta; razviti PR kampanje fokusirane na proizvod i tržište namijenjene tour operaterima i potencijalnim posjetiocima (uzeti u obzir dijasporu u funkciji prodajnih agenata)
2.3.3 Izraditi višejezični web portal za turizam, s poveznicama na stranice glavnih turističkih operatera u BiH, kao i međunarodnih tour operatera koji nude posjete BiH
GKT u saradnji s entitetskim ministarstvima
GKT QIV 2012.
2.4 Poboljšati informiranost o tržištu i uspostaviti mehanizme pomodu kojih bi industrija dobijala podatke o tržištu
2.4.1 Uspostaviti mehanizme sakupljanja informacija o tržištu među pružaocima usluga
BHEPA/VTKBiH VTKBiH Q IV 2012.
27. Razviti i implementirati preporuke i podržati implementaciju sakupljanja informacija o tržištu u BiH 28. Razviti preporuke za distribuciju analize podataka djelatnicima
Cilj 3: Poboljšati okruženje i podršku za turizam u BiH
3.1 Poboljšati pristup na međunarodna tržišta
3.1.1 Poboljšati zračni pristup ključnim izvorima tržišta
Ministarstvo komunikacija BiH
GKT Q I 2012.
29. Sprovesti analizu postojedih prepreka boljem zračnom pristupu 30. Razviti preporuke za intervencije zasnovane na analizi (npr. pregovori sa nisko-budžetnim kompanijama, povedana konkurentnost, istražiti isplative nove zračne linije kod postojedih avioprevoznika)
3.1.2 Poboljšati željeznički pristup
Ministarstvo komunikacija BiH
GKT
Q I 2012.
31. Sprovesti analizu željezničkog pristupa i shema koje su trenutno na raspolaganju (uključujudi prekograničnu usklađenost širine kolosijeka) 32. Razviti preporuke za uvođenje novih šema izdavanja karata i poboljšanja u redu vožnje
3.1.3 Poboljšati cestovni pristup
Ministarstvo komunikacija BiH
GKT Q I 2012.
33. Sprovesti analizu trenutnih cestovnih veza i razviti preporuke za unapređenje saobradanja autobusa 34. Izvršiti pregled praksi signalizacije i razviti preporuke za poboljšane modele cestovnih oznaka, orijentirane ka turizmu
3.2 Poboljšati programe finansiranja koji podržavaju razvoj i promociju turizma
3.2.1 Razviti mehanizme grantova podijeljenog troška i/ili zajmova za podršku ulaganjima u inovacije i razvoj novih proizvoda
VTKBiH, MoFTER VTKBiH Q II 2012.
35. Identificirati prioritete za razvoj proizvoda/unapređenje i razviti preporuke za mehanizme grantova podjele troškova/zajmove kako bi se oni mogli rješavati
3.2.2 Razviti programe finansiranja lokalnih zajednica za poboljšanje turističke infrastrukture
Entitetska ministarstva u slučaju kad su sredstva iz njihovog budžeta, inače lokalne zajednice
VTKBiH QII 2012.
36. Razviti preporuke za najučinkovitije mehanizme za lokalne zajednice kako bi one mogle identiicirati i podržati poboljšanje infrastrukture lokalnog turizma na mikro lokacijama 37. Razviti preporuke za osnivanje fonda za razvoj proizvoda za gradove i opdine (npr. podrška vodedim promotivnim manifestacijama putem javnih natječaja i slično)
3.2.3 Poboljšati modele oporezivanja kako bi odražavali izvozni status dolaznog turizma
VM i MoFTER VTKBiH QI 2012.
38. Ispitati i unaprijediti porezni sistem za ulazno poslovanje (npr. poreske olakšice za izvoz; pitanja dvostrukog oporezivanja) 39. Razmotriti upotrebu poreza na turizam i pripremiti preporuke za smjernice za VM koje bi unaprijedile finansiranje napora koji imaju za cilj promociju ovog sektora
40. Razmotriti upotrebu poreza na turizam i pripremiti preporuke za smjernice za VM koje bi unaprijedile finansiranje napora koji imaju za cilj promociju ovog sektora
3.3 Unaprijediti statistiku djelatnosti
3.3.1 Razviti modele turističke statistike zasnovane na najboljim svjetskim praksama
BHAS GKT QI 2012.
41. Pomod u razvoju satelitskog računovodstva
3.3.2 Razviti modele sakupljanja neophodnih podataka za prelazno razdoblje
BHAS GKT QI 2012. 42. Razviti i implementirati mehanizme sakupljanja podataka koji de poboljšati neposredne nivoe pristupa informacijama u ovoj djelatnosti