koriŠtenje drvnog ostatka

REZ Regionalna razvojna agencija za regiju Centralna BiH

STUDIJA IZVODLJIVOSTI

KOMERCIJALNO KORIŠTENJE DRVNOG OSTATKA U CENTRALNOJ BOSNI I HERCEGOVINI

KAO PROJEKAT OPORAVKA I EKONOMSKOG RAZVOJA REGIJE

1

Izdavač: REZ Regionalna razvojna agencija za regiju Centralna BiH Za izdavača: gđica. Amela Malićbegović Autor: Grupa autora Recezent: mr sci. Ismar Alagić dipl.inž.maš. DTP: Minex Trade Štampa: Minex Trade Tiraž: 100 kom Godina: 2006. Ova studija izvodljivosti je štampana uz finansijsku podršku organizacije Sida (Swedish International Development Agency).

2

Sadržaj Pregled tabela ............................................................................................................................. 6 Pregled slika ............................................................................................................................... 8 1. UVOD .................................................................................................................................. 10 2. CILJ STUDIJE ..................................................................................................................... 12

a) Komercijalna održivost ................................................................................................ 12 b) Smanjenje nezaposlenosti ............................................................................................ 12 c) Očuvanje okoline ......................................................................................................... 12

2.1 Zadaci ............................................................................................................................. 13 3. METODOLOGIJA............................................................................................................... 14

3.1 Kvantitativno istraživanje .............................................................................................. 14 3.1.1. Uzorak za kvantitativno istraživanje ...................................................................... 15

3.2 Kvalitativno istraživanje ................................................................................................ 17 3.2.1. Uzorak za kvalitativno istraživanje ........................................................................ 17

3.3 Provođenje istraživanja .................................................................................................. 19 4. IZVRŠNI SAŽETAK........................................................................................................... 20

4.1 Analiza trenutnog tržišta ................................................................................................ 20 4.2 Analiza primarnih izvora snabdijevanja......................................................................... 22 4.3 Upravljanje drvnim otpadom ......................................................................................... 23 4.4 Logistika prije proizvodnje ............................................................................................ 25 4.5 Proizvodni proces........................................................................................................... 26 4.6 Post-proizvodna logistika............................................................................................... 27

5. VLADINA/SEKTORSKA POLITIKA I LEGISLATIVA .................................................. 28 A) ZNAČAJNI PROPISI O ZAŠTITI ČOVJEKOVE OKOLINE.................................. 29 B) BOSNA I HERCEGOVINA: ...................................................................................... 30 C) FEDERACIJA BiH: .................................................................................................... 30 D) VAŽEĆI ZAKONSKI AKTI U ŠUMARSTVU ........................................................ 31 U

5.1 Obilježja sektora............................................................................................................. 36 5.2 Strane uključene u proces............................................................................................... 37 5.3 Trenutni problemi u domenu iskorištavanja drvnog ostatka.......................................... 37

6. ANALIZA SNABDIJEVANJA/ POTRAŽNJE................................................................... 38 6.1 Analiza trenutnog tržišta ................................................................................................ 40

a) Načini korištenja goriva od drvne mase u Evropi ........................................................ 40 b) Procjena domaćeg tržišta ............................................................................................. 42 c) Potražnja za proizvodima od drvnog ostatka u Evropi ................................................ 43 d) Potražnja u pogledu konkurentnosti briketa i peleta.................................................... 45

6.2 Uporedne karakteristike raznih vrsta goriva .................................................................. 48 a) Stavovi potrošača prema industriji bio goriva ............................................................ 50

7. ANALIZA PRIMARNIH IZVORA SNABDIJEVANJA.................................................... 51 7.1 Pregled trenutne situacije u regiji Centralna BiH u ovom sektoru................................. 51 7.2 Šumski resursi ................................................................................................................ 51 7.3 Bruto posječena masa (krupno drvo) za period 2002. – 2004. godina u m3................. 52 7.4 Korisni šumski otpad...................................................................................................... 53 7.5 Pregled izvora drvnog ostatka u primarnoj preradi ........................................................ 53 7.6 Drvni ostatak iz industrije prerade drveta ...................................................................... 54 7.7 Trenutni način iskorištavanja ......................................................................................... 54 7.8 Efikasnost proizvodnje toplotne energije od drvnog ostatka ......................................... 55

7.8.1 Trenutna situacija u regionu u domenu proizvodnje toplotne energije od drvnog ostatka............................................................................................................................... 56

8. UPRAVLJANJE OTPADOM.............................................................................................. 57

3

8.1 Vrste drvnog ostatka....................................................................................................... 57 a) Korisni šumski drvni ostatak........................................................................................ 57 b) Drvni ostatak koji nastaje u primarnoj preradi drveta ................................................. 57 c) Drvni ostatak koji nastaje u finalnoj preradi drveta ..................................................... 57 d) Ostali drvni otpad......................................................................................................... 58

8.2 Trenutne količine drvnog ostatka iz primarne i finalne proizvodnje ............................ 58 8.3 Problematika prikupljanja drvnog ostatka...................................................................... 59 8.4 Prijedlozi organizacije firmi radi lakšeg iskorištavanja drvnog ostatka ........................ 61

a) Varijanta 1.................................................................................................................... 61 b) Varijanta 2.................................................................................................................... 62

9. LOGISTIKA PRIJE PROIZVODNJE ................................................................................. 63 9.1. Potrebna logistika.......................................................................................................... 63 9.2.Tačke skladištenja .......................................................................................................... 64 9.3. Najisplativiji sistem logistike ........................................................................................ 64 9.4. Troškovi nabavke materijala potrebnog za proizvodnju briketa................................... 65 9.5. Troškovi nabavke materijala potrebnog za proizvodnju peleta .................................... 65 9.6. Iskorištavanje šumskog drvnog ostatka......................................................................... 65

10. NAČINI ISKORIŠTAVANJA DRVNOG OSTATKA ..................................................... 66 11. POST-PROIZVODNA LOGISTIKA ............................................................................... 67

11.1 Briket ............................................................................................................................ 68 a) Transport briketa .......................................................................................................... 68

11.2. Pelet ............................................................................................................................. 69 12. REZULTATI STUDIJE .................................................................................................... 71

12.1 Značaj potencijalnog projekta i projektne aktivnosti ................................................... 71 12.2 Prijedlog iskorištavanja drvnog ostatka u regionu ....................................................... 71 12.3 Količine drvnog ostatka u regionu ............................................................................... 71 12.4 Trenutni način iskorištavanja drvnog ostatka po kategorijama.................................... 71 12.5 Pregled trenutne proizvodnje briketa i peleta u regionu .............................................. 72 12.6 Pregled iskazanih interesovanja za nabavku opreme ................................................... 72 12.7 Iskorištavanje viškova drvnog ostatka ......................................................................... 75 12.8 Iskorištavanje viškova drvnog ostatka iz primarne i sekundarne proizvodnje............. 76 12.9 Prijedlog iskorištavanja drvnog ostatka koji ostaje u šumama .................................... 77 12.10 Mikrolokacije pogodne za implementaciju projekta .................................................. 78

a) Proizvodnja briketa ...................................................................................................... 79 b) Proizvodnja peleta........................................................................................................ 80 c) Proizvodnja eteričnih ulja ............................................................................................ 82

12.11. Potrebna sredstva za ostvarenje pokazatelja studije.................................................. 82 12.12 Efekti u zapošljavanju ................................................................................................ 83

a) Proizvodnja briketa i peleta.......................................................................................... 83 b) Proizvodnja eteričnih ulja ............................................................................................ 84

12.13. Prijedlog finansiranja projekata ................................................................................ 84 a) Finansiranje uz pomoć obezbjeđenja založnog fonda.................................................. 85 b) Finansiranje putem komercijalnih kredita banaka ....................................................... 86 c) Finansiranje putem lizinga ........................................................................................... 86

12.14. Efekti održivosti ........................................................................................................ 87 12.14.1. Proizvodnja briketa i peleta................................................................................ 87 12.14.2. Proizvodnja eteričnih ulja................................................................................... 89 12.14.3. Uporedne cijene energenata ............................................................................... 89

12.15. Ekološki aspekti ........................................................................................................ 89 12.15.1. Proizvodnja bio-obnovljivih goriva i njihova upotreba ..................................... 90

4

12.15.2. Proizvodnja eteričnih ulja................................................................................... 90 12.15.3. Nelegalne deponije drvnog ostatka .................................................................... 90

12.16. Procedura implementacije ......................................................................................... 91 12.16.1. Organizacija mini-klastera i udruženja .............................................................. 91 12.16.2. Određivanje vrste tehnologije koja će se implementirati ................................... 92 12.16.3 Odabir adekvatne tehnologije.............................................................................. 92 12.16.4 Načini finansiranja .............................................................................................. 93 12.16.5. Kupovina opreme i instalacija............................................................................ 93 12.16.6 Proizvodnja i plasman ......................................................................................... 93 12.16.7. Uloga i pozicija Regionalne ekonomske zajednice............................................ 94 a) Organizacija klastera.................................................................................................... 94 b) Obezbjeđivanje fondova za nabavku opreme .............................................................. 94 c) Ostale mogućnosti ........................................................................................................ 94

13. ZAKLJUČCI ...................................................................................................................... 95 14. SPISAK LITERATURE .................................................................................................. 105

5

Pregled tabela Tabela 5.1. Najuobičajeniji korišteni standardi zajedno sa novom CEN klasifikacijonim sistemom za pelete i brikete. (Izvor: www.pelletcentre.info ) .................................................. 33 Tabela 5.2 Karakteristike kvaliteta bio-goriva. (Izvor: www.pelletcentre.info ). .................... 33 Tabela 5.3 Poređenje pelet standarda u različitim državama. (Izvor: Industrial Network on Wood Pellets, 2000). ................................................................................................................ 34 Tabela 5.4-Klasifikacija peleta kao goriva. (Izvor: SS 18 71 20). ........................................... 35 Tabela 5.5- Klasifikacija briketa kao goriva. (Izvor: SS 18 71 21). ........................................ 35 Tabela 6.1 Pregled broja učesnika na europskom tržištu peleta prema različitim kategorijama navedenim u legendi, 2005. godina (Izvor: Baza podataka, European Pellet Centre, www.pelletecentre.info ). ......................................................................................................... 39 Tabela 6.1.1. Proizvodnja primarne energije iz drveta u državama Europske unije (EU-15), izražena u milionima toe. (Izvor: EurObserv’ER 2004). ......................................................... 41 Tabela 6.1.2 Pregled kapaciteta proizvodnje zavisno od vrste i mogućnosti instalirane opreme.................................................................................................................................................. 43 Tabela 6.1.4. Dodatni troškovi za izvoz peleta, izraženo u EUR/toni...................................... 45 Table 6.1.5. Troškovi proizvodnje i cijene peleta proizvedenih u Italiji. (Izvor: ETA-Renewable Energies, 2004)...................................................................................................... 45 Tabela 6.1.6 Cijene čvrstih bioloških goriva (Domaće tržište)............................................... 48 Tabela 6.1.7 Cijene čvrstih bioloških goriva (Inostrano tržište). ............................................ 48 Tabela 6.2.1 Usporedni prikaz kalorične moći pojedinih goriva ............................................ 48 Tabela 6.2.2 Poređenje kalorične vrijednosti briketa i lož ulja............................................... 49 Tabela 6.2.3 Uporedne karakteristike između peleta i lož ulja................................................ 49 Tabela 6.2.4 Isplativost upotrebe briketa i peleta u poređenju sa klasičnim ogrjevnim drvetom.................................................................................................................................................. 50 Tabela 7.2.1 - Pregled participacije vrsta drveća u regionu. .................................................. 52 Tabela 7.3.1 – Godišnji prosjek sječe po kantonima. .............................................................. 52 Tabela 7.4.1 - Trenutne količine drvnog ostatka u šumama u regionu Centralna BiH ........... 53 Tabela 7.6.1. Količine drvnog ostatka u regiji......................................................................... 54 Tabela 7.6.2 – Ukupna količina drvnog ostatka u regionu Centralna BiH u m3 ..................... 54 Tabela 7.7.1 – Trenutni način iskorištavanja drvnog ostatka.................................................. 55 Tabela 7.7.2 – Oprema za iskorištavanje drvnog ostatka u regionu ....................................... 55 Tabela 8.1.1 – Procentualne količine drvnog ostatka u zavisnosti od mjesta prerade............ 58 Tabela 8.2.1 - Trenutne količine drvenog ostatka po općinama .............................................. 59 Tabela 9.4.1 - kalkulacija troškova kupovine i prevoza repromaterijala. ............................... 65 Tabela 9.5.2 - kalkulacija troškova kupovine i prevoza repromaterijala. ............................... 65 Tabela 11.1.1 - kalkulacija cijena pijrevoza i njegov uticaj na cijenu briketa ........................ 69 Tabela 11.2.1 - kalkulacija cijena pijrevoza i njegov uticaj na cijenu peleta.......................... 70 Tabela 12.4.1 – ukupna količina drenog ostatka u regionu na godišnjem nivou (m3)............. 72 Tabela 12.6.1 - broj zainteresovanih firmi za nabavku opreme za iskorištavanje drvnog ostatka sa količinama drvnog ostatka po općinama. ............................................................... 73 Tabela 12.6.2 - pregled zainteresovanih firmi u regionu za nabavku opreme......................... 74 Tabela 12.7.1 - potencijala proizvodnja briketa i peleta od viškova drvenog ostatka u firmama.................................................................................................................................................. 75 Tabela 12.7.2 - potencijalna proizvodnja briketa i peleta od drvenog ostatka koji ostaje u šumama..................................................................................................................................... 75 Tabela 12.7.3 - potencijalna proizvodnja eteričnog ulja od šumskog drvenog ostatka........... 76 Tabela 12.8.1 - pregled moguće proizvodnje briketa i peleta od viškova drvnog ostatka....... 76 Tabela 12.9.1 - varijanta isplativosti investicije ako se kupuje kompletna sirovina ............... 77 Tabela 12.9.2 - broj mogućih postrojenja u regionu ............................................................... 77

6

Tabela 12.9.3. - ukupni prihod od eteričnog ulja iz pretpostavljenog broja postrojenja ........ 77 Tabela 12.9.4. - ukupni troškovi proizvodnje za pretpostavljeni broj postrojenja .................. 78 Tabela 12.9.5. - planirana dobit u koliko se instalira planirani broj postrojenja ................... 78 Tabela 12.10.1. - pregled firmi koje imaju preduslove za pokretanje proizvodnje po općinama.................................................................................................................................................. 78 Tabela 12.10.2. - stvarna kalkulacija količina i potrebne opreme za proizvodnju briketa u regionu. .................................................................................................................................... 79 Tabela 12.10.3. - finansijski efekti investicije. ......................................................................... 79 Tabela 12.10.4. - vrijeme isplativosti investicije za svaku od mikrolokacija........................... 80 Tabela 12.10.5 - stvarna kalkulacija količina i potrebne opreme za proizvodnju peleta u regionu. .................................................................................................................................... 80 Tabela 12.10.6 - finansijski efekti investicije. .......................................................................... 81 Tabela 12.10.7 - vrijeme isplativosti investicije za svaku od mikrolokacija............................ 81 Tabela 12.11.1 - okvirne cijene opreme za ostvarivanje planiranih pokazatelja. ................... 82 Tabela 12.11.2 - ukupna isplativost investicije u regionu........................................................ 83 Tabela 12.12.1 - pokazatelji potencijalnog broja zaposlenih. ................................................. 83 Tabela 12.12.2 - pokazatelji stvarno potrebnog broja zaposlenih po mikrolokacijama.......... 84 Tabela 12.12.3 - potencijalni broj zaposlenih u proizvodnji eteričnih ulja. ............................ 84 Tabela 12.13.1 - pregled banaka koje su intervjuisane u toku istraživanja............................. 85 Tabela 12.13.2 - pregled lizing kuća koje su intervjuisane u toku istraživanja. ...................... 85 Tabela 12.14.3.1 - uporedni pokazatelji odnosa cijena i količina energenata. ....................... 89

7

Pregled slika Slika 1.1. Struktura potrošnje energije u državama EU-25, za 2002. godinu. (Izvor: EUROSTAT, 2003). .............................................................................................................. 10 Slika 1.2. Prikaz nekih od vrsta bioloških goriva. (Izvor: www.pelletecentre.info )........... 11 Slika 3.1.1. Struktura u regionu. .......................................................................................... 15 Slika 3.1.2. Struktura u općinama. ....................................................................................... 15 Slika 3.1.3. Struktura po osnovnim djelatnostima................................................................ 16 Slika 3.1.4. Struktura organizacije firmi. ............................................................................. 16 Slika 3.1.5. Struktura po osnovu broja zaposlenih............................................................... 17 Slika 3.2.1. Struktura prema vrsti djelatnosti....................................................................... 17 Slika 3.2.2. Struktura po broju zaposlenih. .......................................................................... 18 Slika 3.2.3 Raspoložive i vlastite količine drvnog ostatka. .................................................. 18 Slika 3.2.4. Mogućnost proizvodnje bio goriva.................................................................... 19 Slika 4.1.1. Pregled glavnih faktora na tržištu drveta (Izvor: Hillring B., Trends and Market Effects of Wood Energy Policies, Department of Bionergy, Swedish University of Agricultural Sciences, 2003). ............................................................................................... 20 Slika 4.2.1. Tok proizvoda, nusproizvoda i energije unutar industrije šumarstva. (Izvor: Biomasss-Green energy for Europe, European Commission, 2005). .................................. 23 Slika 4.3.1. Načini korištenja drveta. (Izvor: Biomasss-Green energy for Europe, European Commission, 2005)............................................................................................................... 25 Slika 4.4.1. Prikupljanje drvnog ostatka u šumi. (Izvor: E.V.A., Austrian Energy Agency, 2005)..................................................................................................................................... 26 Slika 4.5.1. Proces proizvodnje peleta. (Izvor: E.V.A., Austrian Energy Agency, 2005). ... 27 Slika 4.6.1 Oblici transporta peleta. (Izvor: www.pelletcentre.info, 2005.) ....................... 28 Slika 5.1.1. Ciklus korištenja biomase. (Izvor: Altener, 2005). ........................................... 36 Slika 6.1.Faktori koji utiču na trgovinu peletima na području EU...................................... 38 Slika 6.2. Izvoz i uvoz čvrstih biogoriva u Europi. (Izvor: Alakagnas, et al., 2002)............ 39 Slika 6.1.1. Relevantne organizacije u Europi za područje peleta i briketa.(Izvor: Altener, 2004)..................................................................................................................................... 44 Slika 6.1.2.Glavni švedski proizvođači briketa, peleta i piljevine. (Izvor: Bergström, et al 2002)..................................................................................................................................... 46 Slika 6.1.3 Proizvođači peleta u Italiji. (Izvor: Corresponding author, Pellets in southern Europe: The state of the art of pellets utilisation in southern Europe, New perspectives of pellets from agri-residues, 2nd World Conference on Biomass for Energy, Industry and Climate Protection, 10-14 May 2004, Rome, Italy). ............................................................ 47 Slika 6.1.4. Lokacije pogona za proizvodnju peleta u Finskoj 2002. (Izvor: OPET Finland, Wood Pellets in Finland-technology, economy and market, OPET Report 5, Technical Research Centre of Finland, Jyväskyla, 2002.) ................................................................... 47 Slika 6.2.1. Prikaz zapreminskih udjela pri procesu transformacije različitih goriva.(Izvor: Altener, 2005.)...................................................................................................................... 49 Slika 6.2.2. Prikaz polazne sirovine i gotovog proizvoda-biološkog goriva. (Izvor: E.V.A., Austrian Energy Agency, 2005............................................................................................. 51 Slika 7.4.1. Selekcija i transport različitih proizvoda nakon eksploatacije šume. (Izvor: Altener, 2005)....................................................................................................................... 53 Slika 7.7.1. Oblici drvene biomase: sječka (lijevo), peleti (u sredini) i briketi (desno). (Izvor: V. Butala, J. Turk, Lesna biomasa-neiskoriščeni domači vir energije, FEMOPET, Ljubljana, Slovenija, 1998.). ................................................................................................ 55 Slika 8.3.1. Logistika prije proizvodnje. (Izvor: E.V.A., Austrian Energy Agency, 2005). . 60

8

Slika 8.3.2. Traktorski priključak namijenjen za prikupljanje drvnog ostatka i mehanizacija za izvlačenje trupaca. (Izvor: V. Butala, J. Turk, Lesna biomasa-neiskoriščeni domači vir energije, FEMOPET, Ljubljana, Slovenija, 1998.).............................................................. 60 Slika 8.4.1. Sabirne tačke nakon eksploatacije šume. (Izvor: E.V.A., Austrian Energy Agency, 2005)....................................................................................................................... 61 Slika 9.1. Transport drvenog ostatka do mikrolokacije predviđene za prikupljanje. (Izvor: V. Butala, J. Turk, Lesna biomasa-neiskoriščeni domači vir energije, FEMOPET, Ljubljana, Slovenija, 1998.). ................................................................................................ 63 Slika 9.1.1. Skladištenje drvene biomase u automativanom skladištu. (Izvor: V. Butala, J. Turk, Lesna biomasa-neiskoriščeni domači vir energije, FEMOPET, Ljubljana, Slovenija, 1998)..................................................................................................................................... 64 Slika 10.1. Prikaz nekoliko načina iskorištavanja drvenog ostatka. (Izvor: www.pelletecentre.info)........................................................................................................ 66 Slika 10.2. Šematski prikaz proizvodnje energije iz biomase. (Izvor: Biomasss-Green energy for Europe, European Commission, 2005)............................................................... 67 Slika 11.1. Logistika u post-proizvodnji. (www.pelletecentre.info ) .................................... 68 Slika11.1.1. Prikaz načina pakovanja briketa i peleta. (Izvor: www.pelletecentre.info)..... 69 Slika 11.2.1. Lanac proizvodnje i upotrebe peleta. (Izvor: OPET Finland, Wood Pellets in Finland-technology, economy and market, OPET Report 5, Technical Research Centre of Finland, Jyväskyla, 2002.) ................................................................................................... 70 Slika 12.10.1 Primjer procesa proizvodnje peleta. (OPET Finland, Wood Pellets in Finland-technology, economy and market, OPET Report 5, Technical Research Centre of Finland, Jyväskyla, 2002). ................................................................................................... 81 Slika12.14.1.1. Prikaz različitih veličina a.) peleta. i b) briketa. (Izvor: Altener, 2005). ... 88 Slika 12.14.1.2. Kako proizvoditi pelete? (Izvor: Rydehell M., Pellets-a suitable solution for Västra Götaland, World Suitable Days, Sweden, 2005.). .................................................... 88

9

1. UVOD

Drvo kao obnovljivi izvor energije može biti najbolja zamjena za fosilna goriva, ili

štaviše vodeći sektor obnovljivih goriva za proizvodnju primarne energije u Europi. Njegova primjena u obliku energetskog resursa smanjuje globalno zagrijavanje, dok za razliku od fosilnih energetskih izvora smanjuje emisiju ugljen dioksida u atmosferu koja se reapsorbuje od strane šuma. Ove ekološke i energetske prednosti objašnjavaju zašto najveće države Europske Unije sa značajnim šumskim resursima u velikoj mjeri pokreću programe razvoja tehnologija za biološka goriva i daljeg jačanja ovog industrijskog sektora. Fosilna goriva (ugalj, plin, ulja) trenutno participiraju u svjetskoj potrošnji energije sa oko 79%, nuklearna energija zauzima udio od 7%, a obnovljivi izvori energije participiraju sa 14%. U 25 država EU, obnovljivi izvori energije su sa 6% participirali u ukupnim potrebama za energijom u 2002 godini. U obnovljivim izvorima energije dominiraju biomase sa 65%. Cilj je da obnovljivi izvori energije dostignu iznos od 12% u ukupnim potrebama za energijom do 2010 godine.

Slika 1.1. Struktura potrošnje energije u državama EU-25, za 2002. godinu. (Izvor: EUROSTAT, 2003).

U toku 2003. godine, proizvodnja primarne energije iz drveta se procjenjuje na 43 miliona toe za sve države Europske Unije. Potrebno je istaknuti da je to uvećanje od 6,1% u odnosu na podatke iz 2002. godine. Osnovna namjena primarne energije dobijene iz drveta je za zagrijavanje gdje je namjera da se ostvari valorizacija zagrijavanja sa 83,4% i valorizacija proizvodnje električne energije sa 16,6% u svim državama Europske Unije na temelju korištenja ovog izvora energije. Prema podacima EurObserver’ER 2004 Francuska je na prvom mjestu u Europi po proizvodnji primarne energije iz drveta sa 9.28 Mtoe. Iza Francuske slijede Skandinavske države (Švedska i Finska) koje tradicionalno slove kao veliki korisnici šumskih resursa.

10

Švedska i Finska su u pravom smislu riječi lideri u Europi kada je u pitanju proizvodnja primarne energije iz drveta u odnosu na broj stanovnika. U prilog tome govori podatak da Finska pokriva 50% svojih potreba za zagrijavanjem i 20% potrošnje primarne energije korištenjem energije iz drveta uz broj stanovnika od 5,1 milion. Cilj Europske Komisije do 2010. godine je da proizvodnja primarne energije iz drveta dostigne vrijednost od 100 miliona toe. U dostizanju postavljenog cilja, značajan angažman se očekuje od država EU kao što su: Francuska, Njemačka, Španija i Italija. Nažalost u BiH ove aktivnosti su u povoju jer samo pojedinačni slučajevi posjeduju zanemarive kapacitete za ovaj vid proizvodnje. Oko 2,6 miliona hektara, ili gotovo 53% ukupne površine Bosne i Hercegovine definisano je kao oblast pod šumama. U okviru ove ukupne površine, Federacija BiH ima oko 1,4 milion hektara, dok manji entitet u BiH posjeduje oko 1,2 miliona površine pod šumama. S obzirom da se u Europi pod šumama nalazi oko 31% teritorije, moglo bi se zaključiti da je u odnosu na europski prosjek, BiH prirodno bogata zemlja u pogledu šumskih resursa. Situacija je povoljna čak i ako se pođe od procjena stručnjaka da je samo 43% ukupne teritorije BiH stvarno prekriveno šumama, što opet BiH svrstava kao najšumovitiju zemlju jugoistočne Europe. (Izvor: GTZ, Razvojna studija o drvnoj industriji namještaja u BiH, 2001). Gledano sa ekonomskog aspekta, najinteresantnije su tkz. visoke šume koje čine realnu ekonomsku vrijednost. Njih u BiH ima na površinama od oko 1,3 miliona hektara, što je oko 25% ukupne teritorije BiH ili oko 51% oblasti pod šumama. Kada je u pitanju vlasništvo, oko 80% šumskih resursa nalazi se u rukama države, a oko 20% je u privatnom vlasništvu. Šume u državnom vlasništvu, na ukupnoj površini od 2,1 milion hektara, sastoje se od 55% visokih šuma i 45% niskih šuma i rastinja. Unutar 0,5 miliona hektara šumkih oblasti u privatnom vlasništvu, samo oko 20% su tkz. visoke šume. No, ukupne korisne površine pod šumama moraju biti preračunate na niži nivo zbog posljedica rata u BiH. Naime, procjenjuje se da je između 15-25% ukupnih šumskih površina ili oko 18% površina pod visokim šumama nekorisno odnosno nedostupno za eksploataciju zbog opasnosti od mina zaostalih iz rata. Ova činjenica značajno utiče na obim aktivnosti u području sječe šuma i rada pilana na teritoriji obuhvaćenom zaostalim minama iz rata. (Izvor: GTZ, Razvojna studija o drvnoj industriji namještaja u BiH, 2001).

Sve navedeno je uticalo da REZ - Regionalna razvojna agencija za regiju Centralna Bosna i Hercegovina inicira aktivnosti na izradi studije izvodljivosti o komercijalnom korištenju otpadnog drveta u Centralnoj BiH kao resursa za oporavak i ekonomski razvoj regije.

Slika 1.2. Prikaz nekih od vrsta bioloških goriva. (Izvor: www.pelletecentre.info ) Na temelju rezultata studije izvršit će se procjena potencijala BiH, sa posebnim

težištem na regiju Centralna BiH za pokretanje održive proizvodnje bioloških goriva od otpadnog drveta kao obnovljivog izvora energije. Rezultati studije posjedovaće dugoročni uticaj na održiv ekonomski razvoj proizvodnje bioloških goriva u regiji Centralna BiH, uz komercijalnu opravdanost, smanjenje nezaposlenosti i zaštitu okoliša, u skladu sa odrednicama međunarodnih sporazuma i standarda koji regulišu ovo oblast.

11

http://www.pelletecentre.info/

Studija izvodljivosti treba ponuditi odgovor na sljedeća pitanja:

• utvrđivanje vrste i potencijala drvnog ostatka; • utvrđivanje sadašnjeg načina korištenja i količine preostalog raspoloživog ostatka; • analizu ponude i tražnje; • analizu tržišta; • identifikaciju tehnologija potrebnih za adekvatno korištenje drvnog ostatka; • predočavanje ekonomski opravdanih načina proizvodnje; • predočavanje metoda finansiranja.

Studija će imati uticaj na održivost komercijalnih projekata tako što će preporučiti najbolju metodologiju organizacije proizvođača u cilju svođenja troškova na najmanju moguću mjeru čime će se postići najbolji efekti buduće proizvodnje.

2. CILJ STUDIJE

Osnovni cilj studije je da istraži i predstavi mogućnosti komercijalnog iskorištavanja

drvnog ostatka koji nastaje prilikom obrade drveta u regiji Centralna BiH. Pri tome je težište dato na utvrđivanje količine raspoloživog drvnog ostatka i njegovo najkvalitetnije iskorištavanje u proizvodnji bio-obnovljivih goriva.

Specifični ciljevi studije su utvrditi ekonomsku isplativost proizvodnje i njen uticaj na širu društvenu zajednicu tako što će razmotriti slijedeće:

a) Komercijalna održivost

Opći zaključak, koji je inicirao ovu studiju, je da na području regije postoje velike količine otpadnog drveta i da njegovo komercijalno korištenje u proizvodnji bio goriva može pomoći revitalizaciji ekonomske aktivnosti u regiji, prvenstveno one vezane za mala i srednja preduzeća. Količine drvnog ostatka i preporuke mogućih načina iskorištavanja su detaljno analizirani i mogu dati uvjerljive dokaze za profitabilno komercijalno korištenje.

b) Smanjenje nezaposlenosti

Razvojem nove industrije u drvoprerađivačkom sektoru otvoriće se mogućnost zapošljavanja, kao jedne od konkurentnih prednosti regije. Podaci o konstantnom padu broja zaposlenih u ovom sektoru analizirani su s ciljem mogućnosti obezbjeđenja dovoljnog broja stručne radne snage.

Razvoj ove nove industrije će imati uticaj na različite vrste ekonomskih djelatnosti koje će imati potrebu za dodatnim zapošljavanjem.

c) Očuvanje okoline

Prezentirani su mogući načini zbrinjavanja i iskorištavanja otpada koji nastaje eksploatacijom šume, primarnom i finalnom preradom drveta, čime će se direktno uticati na očuvanje okoline. Razvoj proizvodnje bio obnovljivog goriva i njegovo korištenje kao

12

zamjene za fosilna goriva direktno će uticati na smanjenje zagađenja i emisiju štetnih plinova. Isplativost proizvodnje i korištenja ovih goriva je detaljno analizirana.

2.1 Zadaci

S ciljem sagledavanja komercijalne opravdanosti korištenja raspoloživog drvnog ostatka, te efekata u smanjenju nezaposlenosti i povećanju zaštite okoliša u regiji Centralna BiH potrebno je uraditi slijedeće zadatke: A) Analiza snabdijevanja/potražnje a.) analiza postojećeg tržišta

-prikaz proizvoda iz područja goriva izrađenih od drvnog ostatka prisutnih na europskom tržištu;

-procjenjivanje domaćih potreba u BiH i trenutnih cijena za proizvode predmeta čvrstih bioloških goriva;

-određivanje potreba europskog tržišta i postojećih tržišnih cijena analizirane vrste proizvoda;

-analiza konkurentnog okruženja u Europi za proizvode goriva izrađene od drvnog ostatka u kontekstu obnovljivih alternativnih izvora energije;

-analiza okolinske regulative u BiH relevantne za proizvode goriva izrađene od drvnog ostatka; sagledavanje postojeće i potencijalne opredjeljenosti korisnika ka proizvodima iz oblasti bioloških goriva);

b.) analiza primarnih resursa snabdjevanja

-opšti pregled drvoprerade i šumarstva u BiH kroz sagledavanje sirovinske baze, analizu lanca snabdjevanja, postojeću potražnju, izvozne aktivnosti i zakonsku regulativu;

-određivanje održivosti aktivnosti održivim gazdovanjem šumama u BiH i preporuke o uticaju koji proizvodi goriva izrađeni od drvnog ostatka trebaju imati na održivost šumskih resursa u BiH;

-pregled interesa učesnika u industriji bioloških goriva i održivog upravljanja šumama; B) Mogućnosti/izvodljivost konkurentnosti proizvoda od otpadnog drveta u BiH

a.) definisanje upravljanja otpadom -potencijalno snabdijevanje neprocesuiranim drvnim ostatkom iz pilana na teritoriji BiH,

pregled potrebnih aktivnosti, troškova i sporazuma za pouzdano, kontinuirano i održivo snabdijevanje drvnim ostatkom iz pilana;

-prijedlog najefikasnijeg sistema prikupljanja drvnog ostatka iz pilana kroz definisanje cjelokupne procedure);

b.) definisanje procesa logistike pred-proizvodnje

-identificiranje potrebne logistike za transport neprocesuiranog drvnog ostatka do definisanih mikrolokacija skladišta/proizvodnih tačaka;

-identificiranje i pozicioniranje mikrolokacija u BiH za tačke proizvodnje/skladištenja u blizini pilana ili tržišta;

-preporuka najefikasnijeg sistema logistike pri transportu i skladištenju neprocesuiranog drvnog ostatka prvenstveno namijenjenog za proizvodnju proizvoda goriva izrađenih od drvnog ostatka;

13

c.) definisanje procesa proizvodnje

-preporuka najefikasnije tehnologije koja treba biti primjenjena za proizvodnju proizvoda goriva izrađenih od drvnog ostatka;

-identificiranje troškova svih ostalih resursa neophodnih tokom procesa proizvodnje proizvoda goriva izrađenih od drvnog ostatka;

d.) definisanje logistike post-proizvodnje do tržišta

-identificiranje logističkih i ostalih resursa neophodnih za transport proizvoda goriva izrađenih od drvnog ostatka do domaćeg i europskog tržišta;

-preporuka najefikasnijeg sistema logistike pri transportu proizvoda goriva izrađenih od drvnog ostatka do domaćeg i europskog tržišta.

3. METODOLOGIJA Na prikupljanju podataka za izradu studije izvodljivosti o komercijalnom korištenju

otpadnog drveta u Centralnoj BiH kao resursa za oporavak i ekonomski razvoj regije, korišteno je nekoliko različitih metoda: kvantitativno terensko istraživanje putem upitnika koje je obuhvatilo 841 preduzeća drvoprerađivačkog sektora u regiji Centralna BiH, potom kvalitativno terensko istraživanje metodom intervjua na uzorku od 92 preduzeća drvoprerađivačkog sektora u regiji, te analizom sekundarnih izvora informacija. Dodatno su obavljeni razgovori sa različitim institucijama čije je područje djelovanja blisko predmetu istraživanja studije. Prikupljanje sekundarnih podataka je vršeno na osnovu izvještaja privrednih komora, statističkih zavoda, udruženja privrednika, šumske uprave, međunarodnih agencija i udruženja.

Na izradi studije bili su angažovani eksperti, sa dugogodišnjim praktičnim iskustvom iz oblasti:

• Tehnologije iskorištavanja drvnog ostatka; • Upravljanja i iskorištavanja šuma; • Pravnih i ekonomskih pitanja; • Pitanja organizacije klastera i uloge regionalnih agencija.

Područje pokriveno studijom je regija Centralna BiH. Dodatno je izvršeno ispitivanje

područja općine Olovo prikazano u Prilogu 7.2 i ovi podaci nisu ukalkulisani u rezultate studije.

3.1 Kvantitativno istraživanje

Kvantitativno terensko istraživanje obavljeno je u periodu 01.11.2005. do 20.11.2005. obilaskom svih firmi na terenu radi utvrđivanja stvarnog stanja.

1 Prilog 7 2 Poglavlje 12, tačka 12.10, tabela 12.10.1

14

3.1.1. Uzorak za kvantitativno istraživanje

Uzorak primarnog istraživanja obuhvatio je 2983 firmi sa prostora regije Centralna BiH za koje se, na osnovu registracije njihove djelatnosti, pretpostavljalo da posjeduju drvni ostatak. Uvidom na terenu je utvrđeno da 206 firmi ne obavljaju djelatnost za koju su registrovane ili zbog prirode svoje djelatnosti, raspolažu sa zanemarljivom količinom drvnog ostatka.

Od 92 firme za koje je utvrđeno da posjeduju drvni ostatak 844 firme su ustupile tražene podatke, a 85 firmi je odbilo dati podatke o svojoj djelatnosti.

Terensko istraživanje je organizirano tako što je prvo utvrđena trenutna djelatnost firmi i količina raspoloživog drvnog ostatka, a nakon toga su izdvojene 92 firme od kojih su tražene detaljne informacije.

Struktura u regionu

31%

65%

4%

Zeničko-Dobojski kantonSrednjebosanski kantonTeslić

Slika 3.1.1. Struktura u regionu.

Struktura po Općinama

8%4%

2%5%

4%4%

7%

4%

8%12%

12%

5%

11%

14%

BugojnoBusovačaDonji VakufGornji VakugKakanjMaglajNovi TravnikTeslićTešanjTravnikVitezZavidovićiZenicaŽepče

Slika 3.1.2. Struktura u općinama.

3 Prilog 7.3 4 Prilog 7 5 Prilog 7.1

15

vi

nivoi obrade drveta od eksploatacije šuma i primarne obrade drveta do finalne prerade.

Osim zastupljenosti po općinama, strukturom uzorka su ravnomjerno obuhvaćeni s

1%

29%

37%

12%

2%

8%

11%

Eksploatacija šuma iprimarna prerada drvetaPrimarna i finalna obradadrvetaPrimarna prerada drveta

Proizvodnja građevinskestolarijeProizvodnja i prometproizvodima od drvetaProizvodnja namještaja

Samostalne stolarske

Slika 3.1.3. Struktura po osnovnim djelatnostima.

zorka obuhvatila je sva tri oblika organizacije djelovanja i različite nivoe

roja zaposlenih.

Struktura ub

Struktura organizacije firmi

8%

90%

2%

SZRDOODD

Slika 3.1.4. Struktura organizacije firmi.

16

50%

21%

17%

8%4%

od 1 do 10od 11 do 20od 21 do 50od 51 do 100od 101 do 200

Slika 3.1.5. Struktura po osnovu broja zaposlenih.

3.2 Kvalitativno istraživanje

Metodom intervjua obuhvaćeno je 11 firmi, od kojih njih 9 raspolažu sa dovoljnom količinom drvnog ostatka i koje su pokazale interes za pokretanje proizvodnje6. Kvalitativna metoda je korištena za prikupljanje podataka o stvarnoj zainteresovanosti firmi i njihovim mogućnostima da u kratkom roku pokrenu proizvodnju.

3.2.1. Uzorak za kvalitativno istraživanje

Struktura prema vrsti djelatnosti

11%

33%56%

eksploatacija šuma i primarna prerada drveta primarna prerada drveta

primarna i f inalna obrada drveta

Slika 3.2.1. Struktura prema vrsti djelatnosti.

6 Poglavlje 12, tačka 12.10, tabela 12.10.1

17

Struktura prema broju zaposlenih

11%

34%

33%

11%

11%

od 1 do 10od 11 do 20od 21 do 50od 51 do 100od 101 do 200

Slika 3.2.2. Struktura po broju zaposlenih.

Pregled raspoloživih količina drvenog ostatka i udio vlastitih količina

11,398

13,106

6,160

7,280

11,886

13,213

12,076

11,115

8,144

4,840

12,000

5,000

4,000

5,885

7,500

3,000

4,870

1,200

0 2,000 4,000 6,000 8,000 10,000 12,000 14,000

Bugojno

Busovača

Donji Vakuf

Gornji Vakuf

Maglaj

Žepče

Travnik

Vitez

Zenica

(Opć

ina)

(m3)

Raspoložive količine u Općini Vlastite količine

Slika 3.2.3 Raspoložive i vlastite količine drvnog ostatka.

18

Mogućnost proizvodnje bio-obnovljivih goriva u odnosu na vlastite mogućnosti i mogućnosti u okruženju

2,280

2,621

1,232

1,456

2,377

2,643

2,415

2,223

1,629

968

2,400

1,000

800

1,177

1,500

600

974

240

0 500 1,000 1,500 2,000 2,500

Bugojno

Busovača

Donji Vakuf

Gornji Vakuf

Maglaj

Žepče

Travnik

Vitez

Zenica

(Opć

ina)

(t)

Moguća proizvodnja bio-obnovljivih goriva od vlastite sirovineMoguća proizvodnja bio-obnovljivih goriva od raspoložive količine sirovine u okruženju

Slika 3.2.4. Mogućnost proizvodnje bio goriva.

3.3 Provođenje istraživanja

Nakon usaglašavanja upitnika i formiranja popratne dokumentacije na istraživanju su angažovani radnici firme koji imaju iskustvo u oblasti drvoprerađivačke industrije i proizvodnje proizvoda od drvnog ostatka. Ovo iskustvo je bilo neophodno zbog procjenjivanja stvarnog stanja na terenu i procjene količina drvnog ostatka. Većina firmi ne vodi nikakvu evidenciju o količinama drvnog ostatka, pa je u nekim slučajevima procjena pravljena na osnovu prerađene količine drveta.

Na ovaj način je prednost terenskog istraživanja maksimalno iskorištena, pa su anketari prikupljali i sve ostale podatke koji mogu biti interesantni za dalji razvoj projekta. Pri provođenju primarnog istraživanja korišten je anketni upitnik. U okviru upitnika su sadržane sljedeće informacije: Naziv firme: Kontakt osoba: Djelatnost: Adresa: Tel/fax: E-mail / web: Vlasnička struktura / broj zaposlenih: Proizvodi:

19

Pitanja na koja je bilo potrebno ponuditi odgovor u upitniku su sljedeća: 1. Koja je količina i vrste drveta koje prerađujete i količine na godišnjem nivou? 2. Koja je količina i vrste eventualnog drvnog ostatka/otpada na godišnjem nivou? 3. Koji je način iskorištavanja i skladištenja otpada? 4. Da li ste upoznati sa mogućnostima i načinima iskorištavanja otpada i postoji li interes za jedan od načina? 5. Da li ste upoznati sa ekološkim aspektom zagađenja okoline i zakonskim propisima oko odlaganja i uništavanja drvnog otpada? 6. Da li ste zainteresovani za učešće u projektu i instaliranje postrojenja u Vašoj firmi? 7. Koju opremu trenutno posjedujete i koja oprema Vam je neophodna, a nedostaje u Vašoj firmi? 8. Da li želite da Vas besplatno predstavimo u katalogu firmi "Drvna industrija BiH"? Na kraju upitnika nalaze se napomene koje nisu obuhvaćene i iskazane gore navedenim pitanjima iz upitnika.

4. IZVRŠNI SAŽETAK

4.1 Analiza trenutnog tržišta

a) U Europi su najzastupljeniji proizvodi od otpadnog drveta briket i pelet. Analizom ponude i potražnje na europskom tržištu utvrđeno je da njihova proizvodnja i potrošnja konstantno raste. Pored tradicionalnog korištenja za grijanje i proizvodnju, tople vode sve češće se koriste za proizvodnju električne energije. Razlozi za upotrebu proizvoda od otpadnog drveta su što je to energent koji najmanje onečišćuje zrak i okoliš, čija emisija CO2 i praha je znatno niža od dozvoljenih graničnih vrijednosti, a sumpor i klor uopće ne sadrže.

Slika 4.1.1. Pregled glavnih faktora na tržištu drveta (Izvor: Hillring B., Trends and Market Effects of

Wood Energy Policies, Department of Bionergy, Swedish University of Agricultural Sciences, 2003).

20

b) Prema podacima prikupljenim na terenu, potražnja za proizvodima od otpadnog drveta postoji, ali je, zbog minimalne ponude, nije moguće precizno procijeniti. Porast cijena ogrjevnog drveta, kao tradicionalnog goriva u BiH, i njegove sve manje dostupnosti na tržištu, usloviće veću potražnju za proizvodima od otpadnog drveta. Za zamjenu samo 20% godišnjih potreba za ogrjevnim drvetom, proizvodima od otpadnog drveta, bila bi potrebna proizvodnja briketa ili peleta, od 40.000 tona godišnje. Trenutna proizvodnja briketa i peleta u BiH procjenjuje se na 15.000 tona od čega se gotovo 30% izvozi. Cijene briketa na BiH tržištu se kreću od 60 do 90 Euro/t, dok su cijene peleta, koji se gotovo sav izvozi, 100 do 120 Euro/t (ovdje se misli na veleprodajne cijene, bez trgovačkih marži).

c) U Evropi je istaknuto da je gorivo budućnosti iz drvne mase. U avgustu 2005. godine Evropska Komisija usvojila je akcioni plan dizajniran da poveća upotrebu energenata dobijenih od drveta i drvnog otpada u Evropi. Realizacijom ovog plana do 2010. godine povećala bi se upotreba ovih goriva na 150 Mtoe godišnje (poređenja radi u 2003 godini je bilo 69 Mtoe). Upotreba ovih goriva smanjila bi emisiju štetnih gasova za 209 Mtoe CO2 godišnje. Također, moglo bi se obezbijediti 250 – 300.000 novih radnih mjesta te smanjiti uvoz drugih energenata sa trenutnih 48% na 42%7. Bitno je napomenuti da stabilnost cijena, u odnosu na ostala goriva, značajno utiče na njegovu konkurentnost. Prema podacima dobijenim od asocijacije proizvođača bio-obnovljivih goriva u Njemačkoj, C.A.R.M.E.N8., te sa berze bio-obnovljivih goriva, Energieholzboerse, na Europskom tržištu cijene briketa kreću se od 100 do 200 Euro/t, a cijene peleta od 150 do 300 Euro/t. Velike oscilacije u cijenama proizvod su različitosti u kvalitetu, načinu pakovanja, isporučenoj količini, udaljenosti kupca te velikoj razlici između proizvodne i trgovačke cijene proizvoda koja je opterećena visokim maržama.

d) Usvajanje seta okolišnih zakona u FBiH, kojima se regulišu pitanja emisije plinova i načina odlaganja otpada, značajno će uticati na: odgovornost proizvođača otpada - proizvođač je odgovoran za odabir najprihvatljivijeg okolinskog rješenja prema karakteristikama proizvoda i tehnologiji proizvodnje, uključujući životni ciklus proizvoda i korištenje najadekvatnije raspoložive tehnologije; princip «zagađivač plaća» - proizvođač ili vlasnik otpada snosi sve troškove prevencije, tretmana i odlaganja otpada, uključujući brigu nakon upotrebe i monitoring. On je i finansijski odgovoran za preventivne i sanacione mjere zbog šteta po okoliš koje je prouzrokovao ili će ih najvjerovatnije prouzrokovati; Značajan uticaj na zaštitu šuma i zbrinjavanje šumskog otpada treba da ostvare novoformirana Federalna uprava za šumarstvo i kantonalne uprave za šumarstvo kao i usvajanje Okvirnog zakona o održivom šumarstvu u BiH koji je u proceduri.

e) Pod uticajem zakonskih propisa i subvencija, porastom cijena fosilnih goriva i veće ponude proizvoda od otpadnog drveta, doći će i do promjene stavova potrošača prema ovoj vrsti goriva. Neophodno je poduzeti mjere na informisanju, kako potencijalnih proizvođača, tako i potrošača o prednostima koje pruža ova vrsta goriva. Veliku ulogu u promjeni stavova potrošača imaće lokalna zajednica i razvojne agencije.

7 Zasjedanje Europske Komisije za energiju – 12.08.2005. – Brisel 8 Centrales Agrar-Rohstoff-Marketing- und Entwicklungs-Netzwerk

21

4.2 Analiza primarnih izvora snabdijevanja

a) Prema podacima o šumskim resursima9, šume i šumsko zemljište čini oko 53% površine Bosne i Hercegovine ili oko 2,7 miliona hektara. Visoke šume učestvuju sa 47% (1,3 miliona ha), izdanačke šume čine 34% (900.000 ha) i neobrađeno šumsko zemljište čini 19% (500.000 ha) ukupnih zemljišnih površina. Prosječan godišnji zapreminski prirast u svim šumama je oko 10,5 miliona m3 posječene drvne mase. Šume i šumsko zemljište pokrivaju više od polovine regije Centralna BiH10. Na osnovu broja firmi koje se bave primarnom i finalnom preradom drveta, te na osnovu tradicije u korištenju i preradi drveta, može se reći da ova grana industrije može biti nosilac razvoja u regiji. Problem sa kojim se susreće ovaj sektor je mala produkcija drveta, jer ekonomska šuma (krupno drvo) koja je pogodna za eksploataciju zauzima 25% površine regije. Dodatni problem je mala drvna zaliha od 216 m3/ha i prirast od samo 5,5% m3/ha što je dvostruko manje od potencijala staništa11. Utvrđeno je da se, u posljednje tri godine na teritoriji regije Centralna BiH, prosječno sječe 1.258.238 m3 drvne mase godišnje, što čini 37,3% ukupno posječene drvne mase u BiH12. Procjena je da nakon sječe u šumi ostaje prosječno 176.292 m3 drvnog ostatka koji se ne koristi i dodatno utiče na degradaciju šume. Zbog zabrane izvoza trupaca sva posječena količina drvne mase, u primarnoj preradi se preradi u BiH. Novim Zakonom o šumama utvrđeni su prioriteti u korištenju drvne mase na nivou kantona, što je dovelo do toga da se najveći dio drvne mase i preradi na teritoriji kantona. Zakonska regulativa vezana za upravljanje i manipulaciju otpadom je detaljnije pojašnjena u Poglavlju 5 ove studije.

9 Izvor informacija: Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH 10 Izvor informacija: Federalni i kantonalni zavod za statistiku 11 Izvor informacija: podaci dobijeni od šumskih uprava 12 Izvor informacija: Federalni zavod za statistiku, Federalna i kantonalne uprave za šumarstvo

22

Slika 4.2.1. Tok proizvoda, nusproizvoda i energije unutar industrije šumarstva. (Izvor: Biomasss-

Green energy for Europe, European Commission, 2005).

b) Tok proizvoda, nusproizvoda i energije u industriji šumarstva usmjerava drvni ostatak kao sirovinu u slijedeća tri područja: industrija ploča, pilane i tvornice celuloze i papira. Područja primjene drvnog ostatka su mehanička (primarna i sekundarna) i hemijska prerada drveta. Korištenjem nusprodukata (piljevina, sječka, iverje i dr.) u okviru navedenih procesa dobijaju se gotovi proizvodi kao što su drvene ploče i proizvodi od drveta. Navedeni nusprodukti koriste se i za proizvodnju peleta i briketa, kao i za proizvodnju energije. c) Prema Zakonu o šumama, šumska gazdinstva mogu gazdovati šumama na osnovu važeće šumskoprivredne osnove koja se donosi na period od 10 godina. Prilikom izrade osnova prioriteti se moraju dati saniranju narušenog stanja i sprječavanju daljnje degradacije šume. Naročito je potrebno detaljno razraditi uzgojne i zaštitne planove i mjere. Iskorištavanje drvnog ostatka koji ostaje u šumama direktno će uticati na poboljšanje zaštite i saniranje narušenog stanja. d) Analizom rezultata primarnog istraživanja i obavljenim razgovorima sa različitim institucijama čije je djelovanje vezano za ovaj sektor industrije, došlo se do zaključka da postoji svijest o potrebi razvoja industrije bio goriva i održivog gospodarenja šumama. Osnovni problem koji je uočen je nedovoljna informisanost o tehnologijama, mogućnostima proizvodnje i plasmana proizvoda. Stav je da je za brži razvoj ovog sektora, neophodno obezbijediti subvencije ili povoljna kreditna sredstva za pokretanje proizvodnje. Potrebno je pojačati napore na povezivanju sektora drvne industrije kao što je formiranje klastera, što bi dovelo do kvalitetnijeg iskorištenja raspoloživih resursa.

4.3 Upravljanje drvnim otpadom a) Obradom rezultata primarnog istraživanja utvrđeno je da ukupna količina drvnog

ostatka u firmama iznosi 153.944 m3. Kako jedan broj firmi već koristi dio drvnog

23

ostatka za loženje ili proizvodnju briketa i peleta utvrđeno je da raspoloživi drvni ostatak, koji se može koristiti za proizvodnju briketa ili peleta, iznosi 100.626 m3. Sekundarnim istraživanjem utvrđeno je da se najveći dio drvnog ostatka koji nastaje u firmama koje nisu obuhvaćene primarnim istraživanjem, već koristi u procesu proizvodnje (proizvodnja toplotne energije, sušare za parenje drveta) i nije relevantan za ovo istraživanje. Analizom primarnih i sekundarnih izvora istraživanja, može se tvrditi da je iskazana količina raspoloživog drvnog ostatka relevantna za daljnje procjene moguće proizvodnje. Pored drvnog ostatka koji nastaje u proizvodnji, značajno je skrenuti pažnju i na veliku količinu drvnog ostataka koji ostaje u šumama nakon eksploatacije. Prema procjenama i podacima iz primarnog i sekundarnog istraživanja13 te na osnovu tehnoloških pokazatelja o količini drvnog ostatka kod eksploatacije šume14 dobija se podatak da je to količina od cca 176.292 m3 na godišnjem nivou. Ovaj drvni ostatak trenutno se ne upotrebljava ni u kakve svrhe.

b) Da bi se osiguralo redovno snabdjevanje drvnim ostatkom, potrebnim za proizvodnju, neophodno je njegovo prikupljanje, transport i skladištenje. Uporednim analizama troškova transporta i kapaciteta potencijalnih postrojenja, te količinama raspoloživog drvnog ostatka utvrđeno je da je neophodno uvezivanje radi racionalnije proizvodnje. Primarnim istraživanjem utvrđeno je da pojedine veće firme uzimaju drvni ostatak od manjih firmi na nekoliko različitih načina. Nabrojat ćemo samo neke od njih: dobijaju ga besplatno kako bi manjim firmama eliminisali problem otpada, pružaju određene protusluge u svojim proizvodnim kapacitetima, plaćaju minimalnu novčanu naknadu, itd. Tokom istraživanja nije zabilježen slučaj u kojem je potpisan bilo kakav ugovor o ustupanju tj. prodaji drvnog ostatka i sve se svodi na usmeni dogovor vlasnika firmi. U studiji je razmatrano nekoliko načina organizacije ali svi pokazatelji govore da je neophodno okrupnjavanje i stvaranje većih pogona radi racionalnije proizvodnje i smanjenja troškova.

c) Ključnu ulogu u povezivanju, stvaranju baze podataka raspoloživog drvnog ostatka, uvezivanju potencijalnih proizvođača i firmi koje raspolažu viškom drvnog ostatka trebao bi imati klaster drvne industrije, koji je u fazi formiranja. Stvaranje više pod-klastera, unutar kojih bi se organizovala proizvodnja i stvorili interesni odnosi, dovelo bi do kvalitetnije proizvodnje i obezbijedilo održivost. U organizaciju ovih pod-klastera trebaju biti uključeni sljedeći sudionici: kantonalna ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, kantonalna šumska gazdinstva, općinski organi koji provode zakonsku regulativu u domenu ekoloških zakona i gazdovanja otpadom, firme koje se bave eksploatacijom i preradom drveta, lokalne i regionalne ekonomske zajednice, finansijske institucije koje podržavaju razvoj drvne industrije i sve ostale vladine i nevladine organizacije koje imaju bilo kakve programe za provođenje politike zaštite okoline i pokretanje novih tehnoloških procesa u cilju stvaranja boljeg i sigurnijeg životnog okruženja.

13 Izvor informacija: šumska gazdinstva, Federalni i kantonalni zavodi za statistiku, Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH 14 Izvor informacija: „Drvno industrijski priručnik“ – I.Horvat, J.Krpan – Tehnička knjiga Zagreb – 1967

24

Slika 4.3.1. Načini korištenja drveta. (Izvor: Biomasss-Green energy for Europe, European

Commission, 2005).

4.4 Logistika prije proizvodnje

a) Ispitivanjem raspoloživih transportnih potencijala15, kod potencijalnih proizvođača bio-obnovljivih goriva i transportnih organizacija, utvrđeno je da ne posjeduju kamione koji mogu prevoziti količine drvnog ostatka veće od 20 m3. Radi racionalizacije transporta neophodno je nabaviti namjenske kamione koji mogu prevoziti do 90 m3 drvnog ostatka. Interes za nabavku ovakvih kamiona imali bi proizvođači, ali i transportne firme koje bi mogle opsluživati više proizvođača i time značajno smanjiti troškove. U sadašnjim uslovima komunikacijske povezanosti regiona Centralne BiH i cijele BiH jedini adekvatan transport je drumski saobraćaj kojim je koliko toliko moguće povezati sve tačke izvora drvnog ostatka i mjesta za proizvodnju. Željeznički saobraćaj je gotovo nemoguće iskoristiti jer je on lociran samo na određenim pravcima i pokriva pretežno gradska područja. Još jedan razlog je i to što trenutno u BiH ne postoji niti jedan adekvatan skladišni kapacitet za drvni otpad iz kojeg bi se mogao vršiti direktni utovar na železničke vagone. Važno je napomenuti da je usitnjeni drvni ostatak materijal kojim je jako teško manipulisati i prebacivati ga sa jednog mjesta na drugo. Za ovu namjenu potrebno je obezbijediti specijalne mobilne vakuumske pumpe kojih u regiji Centralna BiH i u cijeloj BiH nema ili upotrijebiti manuelnu radnu snagu. U dosadašnjoj praksi uvijek se koristio sistem direktnog istovara drvnog ostatka u kamione iz silosa, u koje je ovaj ostatak prikupljen putem sistema vakumskih odsisavača iz proizvodnje.

15 Izvor informacija: primarno istraživanje i direktni kontakti sa firmama koje se bave transportom

25

Slika 4.4.1. Prikupljanje drvnog ostatka u šumi. (Izvor: E.V.A., Austrian Energy Agency, 2005).

b) Uporednom analizom utvrđeno je da je najracionalnije unutar regije organizovati više tačaka proizvodnje čime bi se značajno smanjili troškovi i omogućilo optimalno snabdjevanje sirovinom. Moguće tačke proizvodnje utvrđene su kvalitativnim istraživanjem16, koje nam je omogućilo uvid u stavove sagovornika i moguće oblike saradnje u okruženju.

c) Naša preporuka za najoptimalniji sistem prikupljanja i transporta je da se nabave specijalni zatvoreni kontejneri velikog kapaciteta koji bi se dostavljali do svakog mjesta izvora drvnog ostatka. U ovakve kontejnere prikupljao bi se sav drvni ostatak koji bi istovremeno bio zaštićen od uticaja atmosferskih padavina te bi bilo spriječeno dodatno taloženje vlage u drvnom ostatku. Kontejneri bi se transportovali specijalnim kamionima za kontejnerski transport do mjesta prerade, uz istovremeno dovoženje praznog kontejnera na mjesto prikupljanja. Ovakav način prikupljanja drvnog ostatka primjenjuje se u Sloveniji, u firmi «Istra Benz Energetski sistemi» koja je prva po veličini firma u Sloveniji za proizvodnju i plasman bio-obnovljivih goriva i njihova proizvodnja je 60% ukupne proizvodnje ovih goriva u Sloveniji17.

4.5 Proizvodni proces

Detaljno su analizirane sve dostupne tehnologije za proizvodnju briketa i peleta te reprezentativni proizvođači opreme18. Detaljno je prezentirana i sva dodatna oprema potrebna za proizvodnju. Najveći problem koji se pojavio kod razmatranja tehnologije proizvodnje vezan je za sušare koje su neophodne za pripremu drvnog ostatka prije procesa proizvodnje, jer je vlažnost raspoloživog drvnog ostatka u regiji u 70% slučajeva iznad potrebne. U svijetu postoji nekoliko proizvođača ovih postrojenja, čije su cijene izuzetno visoke i značajno utiču na ukupan nivo potrebne investicije. Predložili smo i alternativnog proizvođača koji je spreman da u saradnji sa lokalnim firmama uđe u proizvodnju namjenskih postrojenja, čime bi se značajno smanjili troškovi19.

Dodatno su razmotrene tehnologije proizvodnje energije i eteričnih ulja od drvnog ostatka kao mogući načini korištenja i predočeni troškovi i moguća isplativost investicije20.

16 Poglavlje 12, tačka 12.10, tabela 12.10.1 17 Izvor informacija: Istra Benz Energetski sistemi - Slovenija 18 Prilozi: 10.1; 10.2 19 Firma STON-ING iz Zagreba - Hrvatska 20 Prilozi: 10.3; 10.4; 10.5;

26

Pored investicije u nabavku opreme važno je napomenuti i ostale troškove koji utiču na cijenu finalnog proizvoda a to su: nabavka dovoljnih količina drvnog ostatka ukoliko ih proizvođač ne posjeduje, troškovi transporta sirovine, troškovi električne energije, troškovi toplotne energije, troškovi ambalaže, troškovi radne snage. U prilozima21 ove studije koji tretiraju svaki od predloženih proizvodnjh procesa detaljno su specificirani svi troškovi i predstavljen je njihov uticaj na cijenu finalnog proizvoda.

Slika 4.5.1. Proces proizvodnje peleta. (Izvor: E.V.A., Austrian Energy Agency, 2005).

4.6 Post-proizvodna logistika

Analiza transporta gotovih proizvoda razmatrana je sa dva aspekta, kroz uticaj transporta na konačnu cijenu proizvoda i kroz mogući obim proizvodnje i njegovu konkurentnost na inostranom tržištu.

Transport značajno utiče na cijenu gotovog proizvoda tako da je upitna konkurentnost na inostranom tržištu. Samo sklapanjem čvrstih ugovora sa inostranim partnerima, u koje bi bila uključena cijena transporta bez smanjenja proizvodne cijene, može dugoročno dati očekivane efekte. Nekoliko snabdjevača22 europskog tržišta briketima i peletima, pokazalo je interes za ulaganje u proizvodnju i transport gotovih proizvoda, ali to uslovljavaju određenim nivom proizvodnje koji ne može biti manji od 3.000 tona na godišnjem nivou.

I u slučaju post-proizvodne logistike, kao i u slučaju logistike prije proizvodnje neophodno je udruživanje proizvođača i transportnih firmi radi racionalizacije troškova i ostvarivanja zajedničkog interesa.

U poglavlju 11 ove studije detaljnije je opisan kompletan proces post-proizvodne logistike sa trenutnom situacijom i uticajem ovih troškova na konačnu cijenu proizvoda.

Klaster drvne industrije mogao bi osigurati podršku, stvaranjem baze podataka o proizvedenim količinama, organizacijom berze, te organizacijom najisplativijih logističkih sistema i zajedničkog nastupa na tržištu. U ovom dijelu mogla bi se koristiti iskustva asocijacije proizvođača bio-obnovljivih goriva C.A.R.M.EN., ta berze bio-obnovljivih goriva, Energieholzboerse u Njemačkoj. 21 Prilozi: 10.1; 10.2; 10.3; 10.4; 10.5 22 FrickBrick - Austrija, Istra Benz Energetski Systemi - Slovenija

27

Slika 4.6.1 Oblici transporta peleta. (Izvor: www.pelletcentre.info, 2005.)

5. VLADINA/SEKTORSKA POLITIKA I LEGISLATIVA

Razvojne strategije Federacije BiH i ekonomske regije Centralna BiH, razvoj

šumarstva i prerade drveta, zaštite okoliša i obnovljivih izvora energije stavljaju kao prioritet u reformi sektora industrije. Kako je korištenje drvnog otpada direktno povezano sa razvojem ovih sektora, njihova reforma uticat će na bržu implementaciju projekata u ovoj oblasti.

Strategija u oblasti šumarstva i njena implementacija definisane su entitetskim zakonima o šumama i šumskom zemljištu i pratećom legislativom kao i Zakonom o zaštiti i korištenju kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, Zakonom o prostornom planu, Zakonom o zaštiti bilja, Zakonom o lovu i ribolovu, i dr.

U FBiH je izvršena reorganizacija šumarstva u skladu sa novim Zakonom o šumama i formirana Federalna uprava za šumarstvo i kantonalne uprave za šumarstvo, odgovorne za čuvanje i zaštitu šuma. U sklopu projekta Evropske komisije pod nazivom „Priprema okolinskih zakona i politike u BiH“ pripremljen je set okolišnih zakona i to: Okvirni zakon o zaštiti okoliša/životne sredine, Zakon o zaštiti voda, Zakon o zaštiti prirode, Zakon o upravljanju otpadom, Zakon o zaštiti zraka/vazduha i Zakon o fondu za zaštitu okoliša/životne sredine. U Službenim novinama Federacije BiH br. 33/03 od 19.07.2003 objavljen je set zakona za Federaciju.

U EU je 2001. godine usvojena strategija razvoja za obnovljive izvore energije23. Prema toj strategiji osnovni ciljevi su: - ostvarivanje zaključaka Protokola u Kjotu: 8% smanjenje emisije CO2 u periodu

od 2008. do 2012. u odnosu na ovu emisiju iz 1990. godine; - povećanje učešća obnovljivih izvora energije: sa 6% na 12% povećanja vlastite

proizvodnje obnovljivih izvoza energije do 2010. godine; - povećanje energetskog učinka: uvećanja za 18% do 2010. u poređenju sa 1995.

godinom; - održavanje sigurnih obnovljivih izvora energije. Zaključci ove strategije su slijedeći: - razvoj obnovljivih izvora energije trebao bi da postane politički prioritet za EU; - EU strategija će uspješno biti provedena političkim metodama, adekvatnom

zakonskom politikom i finansijskim inicijativama; - dostizanje ambicioznog cilja do 2010. godine zavisit će isključivo od javnog i

privatnog finansiranja ovih projekata. Kao proizvod ove strategije u avgustu 2005. godine usvojen je akcioni plan o biomasi

i biogorivu koji je dizajniran da uveća upotrebu energije iz šumskih izvora, poljoprivrednih i

23 Izvor informacija: Strategija EU o obnovljivim izvorima energije – 2001

28

http://www.pelletcentre.info/

otpadnih materijala24. Ovaj plan predstavio je više od 20 akcija i većina od njih bi trebala biti implementirana počev od 2006. godine. Plan, koji uključuje preglede mogućnosti, pokazuje:

- kako se standardna goriva mogu zamijeniti obnovljivim gorivima u cilju ohrabrivanja korisnika da upotrebljavaju goriva iz biomase za transport, grijanje i proizvodnju električne energije;

- mogućnosti investiranja i razvoja tehnologija; - proizvodnje tečnih goriva od drveta i biomase; - kampanju koja bi trebala informirati farmere i vlasnike šuma o smanjenju cijena

energije. Prema ovom planu također je definisano da će EU raditi na poboljšanju zakonske

regulative, da bi ohrabrila upotrebu obnovljivih izvora energije za grijanje.

A) ZNAČAJNI PROPISI O ZAŠTITI ČOVJEKOVE OKOLINE Osim zakona, bitno je napomenuti da je usvojen i međuentitetski Nacionalni plan

aktivnosti u oblasti okoliša/životne sredine (NEAP) za BiH. U daljem tekstu prenijet ćemo neke od ključnih elemenata NEAP-a koji su usko vezani za zaštitu okoline i trenutnu situaciju u BiH.

Postojeće zakonodavstvo o okolišu vrlo je heterogeno jer egzistira nekonzistentnost predratnog i novog okolišnog zakona. Zaštita okoline u predratnom periodu bila je kapitalno regulisana Zakonom o prostornom uređenju, donesenom 1974. godine. Zakon je, do donošenja nove zakonske regulative u ovoj oblasti, preuzet i u poslijeratnoj BiH, odnosno FBiH pa se i danas njegove odredbe primjenjuju, dok je zaštita životne sredine u RS, do donošenja novog Zakona o zaštiti životne sredine, bila regulisana Zakonom o uređenju prostora koji je donesen 1996. godine. Osim pomenutih zakona i sada je u FBiH i RS validno oko 70 zakonskih i podzakonskih akata iz domena zaštite čovjekove okoline tako da je ova regulativa u mnogim segmentima neusaglašena.

Obzirom na navedenu situaciju, u oba entiteta izrađen je set novih zakona o okolišu usaglašenih sa zakonodavstvom Evropske unije. Set novih zakona sastoji se od slijedećih pet zakona:

- Zakon o zaštiti okoline; - Zakon o zaštiti prirode; - Zakon o zaštiti zraka; - Zakon o zaštiti voda; - Zakon o upravljanju otpadom. Ovi zakoni su u FBiH i RS-u usvojeni, nakon čega je uslijedio proces izrade i

usvajanja dodatnih zakonskih i podzakonskih akata. Na osnovu ovih Zakona o zaštiti okoliša, u FBiH i RS već je usvojen Zakon o fondu za zaštitu životne sredine. Očekivanja su da će usvajanjem ovih zakona doći do značajnijih pozitivnih promjena, te da će ovi zakoni predstavljati osnovu za cjelovitije i učinkovitije upravljanje okolinom u BiH.

Kada je riječ o standardizaciji u oblasti okoliša u BiH usvojeno je više od stotinu standarda u potpunosti zasnovanih na najnovijim ISO i EN normama.

Bosna i Hercegovina kao potpisnica ili pristupnica određenog broja međunarodnih konvencija (Bazelska konvencija, Bečka konvecija, Montrealski protokol, itd.) na sebe je preuzela obavezu vezanu za monitoring stanja okoliša, prosljeđivanje tih podataka relevantnim sekretarijatima konvencije, kao i obavezu obavještavanja domaće javnosti. Do

24 Izvor informacija: Zasjedanje Evropske Komisije za energiju – 12.08.2005. – Brisel

29

2000. godine BiH je o stanju okoliša izvještavala EIONET25 putem Federalnog ministarstva za prostorno uređenje i okoliš. Trenutna situacija je da ni u jednom od entiteta BiH ne postoji sveobuhvatan sistem monitoringa i prikupljanja podataka o okolišu. Trenutno se različiti podaci prikupljaju u različitim institucijama, bez zajedničke koordinacije i jedinstvene baze podataka. Ne postoji sistem razmjene podataka i obavještavanja između institucija koje ih prikupljaju i viših nivoa vlasti.

Donošenjem seta novih savremenih zakona o okolišu utemeljenih, između ostalog, i na konceptu cjelovite prevencije i kontrole zagađivanja okoline, predviđeno je formiranje okolišne inspekcije u skladu sa odredbama novog Zakona o zaštiti okoline i preporukama regionalne inspekcijske mreže BERCEN26.

U 2000. godini BiH je ratifikovala dvije međunarodne konvencije novijeg datuma: Okvirnu konvenciju UN-a o klimatskim promjenama i Bazelsku konvenciju. BiH je u oktobru 2001. godine pristupila GEF-u27 koji predstavlja najveći i najznačajniji svjetski mehanizam globalne zaštite okoliša. GEF predstavlja mehanizam finansiranja međunarodnih sporazuma o biodiverzitetu, klimatskim promjenama i postojanim organskim polutantima.

B) BOSNA I HERCEGOVINA:

Pravilnik o zaštiti vazduha od zagađivanja (Sl. list.BiH, broj. 18/76-812), Pravilnik o posebnom režimu kontrole djelatnosti koje ugrožavaju ili mogu ugroziti

radnu sredinu (Sl. list BiH, broj: 2/76-72; 23/76-924; 23/82-938, 26/88-787), Odluka o ratifikaciji Dopune Montrealskog protokola o materijama koje oštećuju

ozonski omotač, London 29.06.1990.godine, sa tekstom Dopune, Međunarodni ugovori , (Službeni glasnik, broj 8/03),

NEAP – međuentitetski Nacionalni plan aktivnosti u oblasti okoliša/životne sredine za BiH

C) FEDERACIJA BiH:

Zakon o upravljanju otpadom, (Službene novine F BiH, broj: 33/03), Zakon o zaštiti zraka, (Službene novine F BiH, broj: 33/03), Zakon o zaštiti voda, (Službene novine F BiH, broj: 33/03), Zakon o zaštiti okoliša, (Službene novine F BiH, broj: 33/03), Zakon o zaštiti prirode, (Službene novine F BiH, broj: 33/03), Zakon o fondu za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine, (Službene novine F

BiH, broj: 33/03), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti voda, (Službene novine broj: 54/03), Zakon o prikupljanju, proizvodnji i prometu sekundarnih sirovina i otpadnih

materijala, (Službene novine, broj: 35/98), Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o vrstama, načinu i obimu mjerenja i

ispitivanja iskorištene vode, ispuštene vode i izvađenog materijala iz vodotoka, (Službene novine F BiH, broj: 56/04),

Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš, te pogonima i postrojenjima koji mogu biti izrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu, (Službene novine F BiH, broj: 19/04),

25 Environmental Informational & Observation Network 26 Balkan Environmental Regulation Complience Enforcment Network 27 Global Environmetal Facility

30

Uputstvo o utvrđivanju dozvoljenih količina štetnih i opasnih materija u zemljištu i metode njihovog ispitivanja, (Službene novine F BiH, broj: 11/99),

Pravilnik o uvjetima za prijenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvođača i prodavača na operatere sistema za upravljanje otpadom, (Službene novine F BiH, broj: 9/05),

Pravilnik o kategorijama otpada sa listama, (Službene novine F BiH, broj: 9/05), Pravilnik o postupanju sa otpadom koji se ne nalazi na listi opasnog otpada ili čiji je

sadržaj nepoznat, (Službene novine F BiH, broj: 9/05), Oba entitetska ministarstva nadležna za okoliš pokrenula su aktivnosti na pripremi

podzakonskih akata, koji bi trebali operacionalizirati usvojene zakone. Početak primjene većine ovih zakona dovešće do stvaranja uslova za racionalnije

gospodarenje prirodnim resursima. Planirani reformski procesi u oblasti šumarstva i energetike trebali bi stvoriti okvir za poticanje boljeg iskorištenja drvne mase kao obnovljivog i ekološki prihvatljivog energetskog izvora.

D) VAŽEĆI ZAKONSKI AKTI U ŠUMARSTVU Zahtjevi koji se podnose iz oblasti šumarstva rješavaju se na osnovu materijalnog

Zakona tj. Federalnog Zakona o šumama28 i podzakonskih akata Pravilnika: - Pravilnik o procedurama i vremenskim ograničenjima za prodaju šume, pravu

prvenstva kupovine i uvjetima za zamjenu šume (Sl. novine Federacije BiH, broj: 19/04),

- Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati izvođači radova u šumarstvu (Sl. novine Federacije BiH broj 02/03),

- Pravilnik o obilježavanju granica državnih šuma i šumskog zemljišta, o vrsti i postavljanju graničnih znakova (Sl. novine Federacije BiH broj 55/02),

- Pravilnik o zadacima čuvara šuma, načinu izvršavanja zadataka, obliku i sadržaju legitimacije čuvara šuma, kriterijima za utvrđivanje većine lugarskog reona (Sl. novine Federacije BiH broj 62/02),

- Pravilnik o katastru šuma (Sl. novine Federacije BiH broj 60/03), - Pravilnik o elementima za izradu Šumsko-gospodarske osnove (Sl. novine

Federacije BiH broj 60/02), - Pravilnik o načinu žigosanja, obrojčavanju, premjeravanju, sadržaju i načinu

izdavanja otpremnog iskaza za drvo (Sl. novine Federacije BiH broj 11/04), - Pravilnik o sadržaju planova za zaštitu šuma od požara (Sl. novine Federacije BiH

broj 21/04), - Pravilnik o načinu i obliku vođenja knjiga i registara evidencije (Sl. novine

Federacije BiH broj 58/049), - Pravilnik o načinu odabiranja, doznaci i sječi stabala ili površina za sječu (Sl.

novine Federacije BiH broj 62/02) - Pravilnik o obujmu mjera o uspostavi i održavanju šumskog reda i način njihove

primjene (Sl. novine Federacije BiH broj 62/02) - Uputstvo o načinu, obliku i sadržaju obrasca za prijavu sječe (Sl. novine

Federacije BiH broj 5/03),

28 Službene novine Federacije BiH broj 20/20

31

- Pravilnik o načinu uplate javnih prihoda budžeta i vanbudžetskih fondova na teritoriji Federacije BiH (Sl. novine Federacije BiH broj 60/01, 07/02, 09/02, 17/02 i 27/02),

- Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o načinu uplate javnih prihoda budžeta i vanbudžetskih fondova na teritoriji Federacije BiH (Sl. novine Federacije BiH broj 66/02),

- Pravilnik o uzgoju, iskorištavanju, sakupljanju i prometu sekundarnih šumskih proizvoda (Sl. novine Federacije BiH broj 66/05),

- Pravilnik o načinu uplate javnih prihoda budžeta i vanbudžetskih fondova na teritoriji Federacije BiH (Sl. novine Federacije BiH broj 06/05).

- U proceduri je izrada Okvirnog zakona o održivom šumarstvu

Osim materijalnog Zakona o šumama i podzakonskih akata – pravilnika za rješavanje podnešenih zahtjeva, koristi se Zakon o upravnom postupku i zakoni iz drugih oblasti ukoliko je potrebno za rješavanje zahtjeva.

Cilj Okvirnog zakona o održivom šumarstvu u BiH je da unaprijedi promet izvoznih šumskih proizvoda iz Bosne i Hercegovine, potom da promoviše održivo upravljanje šumama i da se ojača nadgledanje i kontrola šumskih dobara, drvne industrije i trgovine drveta i proizvoda od drveta. Zakon bi se trebao zasnivati na sveobuhvatnom nacionalnom sistemu certifikacije koji bi bio prihvatljiv za inostrane kupce i to bi se postiglo kroz priznavanje nacionalnog sistema od strane Programa za podršku certifikacije šuma (PEFC), kao jednog od dva međunarodna sistema za certifikaciju. U svome prijedlogu Zakon posmatra obavezan sistem certifikacije kao instrument, što je u svijetu nepoznata praksa (izuzetak je Ruska Federacija, ali taj zakon nikada nije postao operativan), jer je svugdje u svijetu poznato da je certifikacija šuma dobrovoljan instrument.

Certifikacija kao trgovinski instrument se tretira Sporazumom o tehničkim barijerama u trgovini (TBT). Dobrovoljni sistemi certifikacije kojim upravljaju nevladina tijela po pravilu su kompatibilni sa WTO propisima. Neke države imaju dugu tradiciju u korištenju nacionalne oznake (logo-a) za promociju svojih proizvoda od drveta. Te države, kao što su Finska, Njemačka i Austrija, imaju velike proizvođače, a i mnogo je investirano da njihove oznake postanu i instrumenti marketinga. Ti pokušaji su propali i nacionalni logo-i više se ne koriste. Umjesto njih, međunarodni sistem certificiranja je postao ključni tržišni instrument za sve izvoznike. Predloženi Zakon u BiH predviđa korištenje nacionalnog logo-a kao trgovinskog instrumenta. Iskustva drugih država su pokazala da takav logo ne bi bio prihvaćen od strane europskog tržišta koje zahtijeva certifikaciju radi osiguranja da drvo dolazi iz šuma kojima se održivo upravlja. Zaključak je da bi BiH certifikacijska šema trebala biti razvijena tako da je može prihvatiti svaka od međunarodnih šema certifikacije. Tržišna istraživanja provedena u Europi pokazuju da postoji porast ponude i tražnje certificiranih šumskih proizvoda, gdje je izražena tražnja za dva međunarodna sistema, i to: FSC certificiranim proizvodima od drveta koji se nude potrošačima kroz maloprodaju i PEFC certificiranim proizvodima koji se uglavnom odnose na trupce, celulozu, papir i donekle na drvenu građu. Bosanskohercegovački sektor šumarstva je mali u međunarodnim razmjerama. Nezavisan nacionalni sistem certifikacije mogao bi zahtijevati visoke administrativne troškove koji bi također mogli zahtijevati velike investicije u tržišnu promociju. Bilo bi jeftinije razvijati aranžmane međunarodnih certifikacijskih šema, nego razvijati nezavisne nacionalne šeme. Prijedlog je da Bosna i Hercegovina odustane od razvoja nacionalnog standarda certificiranja šuma (proces iniciran od strane FSC i finansiran kreditom Svjetske banke) jer će nacionalni sistem imati višu cijenu od međunarodnih šema za BiH proizvođače i izvoznike i na taj način negativno uticati na njihovu konkurentnost u međunarodnim okvirima, posebno onu čiji rad se

32

zasniva na održivom upravljanju šumama. Također, nema potrebe niti za razvojem specijalnog standarda za akreditaciju, budući da postojeći međunarodni standard obezbjeđuje adekvatan okvir za ove aktivnosti u Bosni i Hercegovini, bez obzira koji sistem bio primjenjiv.

Standardi kvaliteta za čvrsta bio goriva (peleta i briket) u evropskim zemljama. U znatnoj većini evropskih zemalja, nema mnogo ili nema uopće zakona koji se posebno

odnose na pelete. Ovo vrlo često podpada pod nadležnost nekih vrlo uopćenih zakona o biomasi.

Trenutno samo neke europske zemlje poput Austrije, Švedske i Njemačke imaju posebne službene standarde za čvrsta biološka goriva. Druge zemlje sa značajnim tržištima peleta, poput Danske i Finske su odlučile da čekaju na finalizaciju zajedničkih europskih standarda za pelete. Provedene su iscrpne aktivnosti na definiciji standardnih metoda za analizu i klasifikaciju peleta i iste su definirane u izvještaju CEN/TC 14961. Tabela 5.1. pokazuje najuobičajnije korištene standarde zajedno sa novim CEN klasifikacionim sistemom za pelete i brikete.

Tabela 5.1. Najuobičajeniji korišteni standardi zajedno sa novom CEN klasifikacijonim sistemom za pelete i brikete. (Izvor: www.pelletcentre.info )

Standard Država Briket Namjena za pelete

Austrija ÖNORM M 7135 Švedska SS 187120 SS 187121 Njemačka DIN 51731 Švicarska SN 166000 Sugestija za Evropsku klasifikaciju CEN/TS 14961 "Aneks A" Primjeri specifikacija za visoko

kvalitetna čvrsta biogoriva preporučena za upotrebu u domaćinstvu.

Tabela 5.2 Karakteristike kvaliteta bio-goriva. (Izvor: www.pelletcentre.info ). Parametar

Efekti

Hemijske i sastavne karakteristike Sadržaj vode Uskadištivost, kalorična vrijednost, gubici, samo-zapaljivost Kalorična vrijednost Ikorištenje goriva, dizajn postrojenja Sadržaj elemenata Cl HCl, dioxin/furan emisije, korozija u supergrijačima N NOx, HCN i N2O emisije S SO x emisije K Korozija u supergrijačima, redukcija tačke topljenja pepela Mg Ca P Povećavanje tačke topljenja pepela, učinak na zadržavanje zagađivača

u pepelu i korištenje pepela Teški metali Emisije zagađivača, upotreba i odlaganje pepela Sadržaj pepela Emisija djelića, troškovi upotrebe i odlaganja pepela Omekšavanje pepela Operaciona sigurnost, nivo emisija zagađivača Gljivične spore Rizici po zdravlje pri rukovanju gorivom Fizičke karakteristike Uskadištenje ili ukupna gustoća Troškovi transporta i skladištenja, planiranje logistike Jedinična gustoća Svojstva sagorjevanja (specifična provodljivost toplote, stopa

gasifikacije) Distribucija partikula Propustljivost, bridge-building tendencija, operaciona sigurnost kod

prenošenja goriva, karakteristike sušenja, formiranje prašine, ukupna gustoća,

Share of fines Ukupna gustoća, gubici pri transportu, formacija prašine Trajnost (za pelete, brikete) Promjena kvaliteta u toku transporta, dezintegracija, gubici goriva

33



U nekim zemljama se izdaju dodatne ekološke naljepnice i oznake o kvalitetu za pelet ili zagrijavanje peletom. U nekim zemljama te oznake o kvalitetu funkcionišu kao zamjena za nepostojanje nacionalnog standarda, dok u drugima oni su u funkciji dodatka nacionalnom standardu.

Austrija: Federalno ministarstvo za okoliš je izradilo posebnu ekološku naljepnicu kod biomas goriva, gdje se samo dozvoljavaju sirovine iz prirodnog drveta. Trenutno, proizvođač peleta iz Austrije je aplicirao za dobijanje te naljepnice. Švedska: Švedsko trgovačko tijelo za drvni pelet, Pellsam, se sastoji od proizvođača i dobavljača opreme za zagrijavanje peletom. Pellsam nudi svojim članicama kompanijama konkurentnu prednost u obliku 6-godišnjeg punog osiguranja od neočekivanih prekida ili štete na opremi za pelet. Velika Britanija: Ministarstvo trgovine i industrije je napravilo Kodeks dobre prakse za peletu/ i taj Kodeks su usvojile britanske članice BioGen kao standard za proizvode i usluge. Kodeks dobre prakse će biti zamjenjen Evropskim standardima za čvrsta biogoriva onda kad isti bude objavljen. Francuska: Udruženje profesionalaca za bioenergiju je uspostavilo Pelet klub koji ima za cilj promociju kvaliteta goriva i koji je uspostavio oznaku za kvalitetu u te svrhe. On ima različite savjete kod određivanja kvaliteta peleta za različite namjene- peći, kotlovnice, energetska postrojenja sa visokim zagrijavanjem. Danska: Danski potrošači i dobavljači uveliko zahtjevaju nacionalni standard za pelete. Kao zamjena tomu, tri velika imena od FORCE Technology, Teknologisk Institut i uskoro Danska okolišna naljepnica "Svanemærket" ulaze na tržište i nude kvalitetne certifikacije za proizvođače i snadbjevače pelete. (Izvor: www.pelletcentre.info)

Tabela 5.3 Poređenje pelet standarda u različitim državama. (Izvor: Industrial Network on Wood Pellets, 2000).

Specifikacija Austrija ÖNORM M 7135 Švedska SS 18 71 20 Njemačka DIN 51731 SAD Institut za pelet gorivo Kompresovan

o drvo Kompresovano drvo

Grupa 1 grupa 2 grupa 3 5 l kategorija dužine u protivnom isto (cm)

Standardni kvalitete

Premium kvalitet

Dimenzije -peleti: 4-20 mm dijametar max 100 mm dug

- briketi: 20-120 mm dijametar max 400 mm dug

Max. dužina 4xdijametar**)

max. dužina 5xdijametar

max. dužina 6x diajmetar

HP1 HP2 HP3 HP4 HP5

>30 dužina 15-30 10-16 <10 <5

>10cm Ø

6-7,5 mm Ø <3,6 cm

6-7,5 mm Ø <3,6 cm

Ukupna gustoća ≥600kg/m3**)

≥500kg/m3

≥500kg/m3 >40funta/kubik ft. +)= 639kg/ m3

Trajnost/sitni dijelovi u % <3mm***)

≤0.8 ≤1.5 ≤1.5 <0,5% kroz rešetku od 3 mm

<0,5% kroz ekran od 3 mm

Jedinična gustoća (US) ≥1.0kg/dm3 ≥1.0kg/dm3 1-1.4 g/cm3 Sadržaj vode ≤12% ≤18% ≤10% ≤10% ≤12% ≤12% Sadržaj pepela ≤0.5%*) ≤6.0%*) ≤0.7% ≤1.5% >1.5% <1.5% <3% <1% Sadržaj ukupne vlage (pri isporuci)

≤10% ≤10% ≤12%

(niža) kalorična vrijednost ≥ 18.0 MJ/kg*)

≥ 18.0 MJ/kg*) ≥ 16.9 MJ/kg ≥ 4,7 kWh/kg

≥ 16.9 MJ/kg ≥ 4,7 kWh/kg

≥ 16.9 MJ/kg ≥ 4,7 kWh/kg

17.5-19.5 MJ/kg***)

Sumpor ≤0.04%*) ≤0.08%*) ≤0.08% ≤0.08% to be indicated <0.08 Nitrogen ≤0.3%*) ≤0.6%*) <0.3 Klor ≤0.02%*) ≤0.04%*) ≤0.03% ≤0.03% to be indicated <0.03 Arsenik <0.8 mg/kg Cadmium <0.5 mg/kg Chromium <8 mg/kg Bakar <5 mg/kg Živa <0.05 mg/kg Olovo <10 mg/kg Cink <100 mg/kg Ekstraktabilni organski halogeni

<3 mg/kg

Impurities Napravljeni samo od nekontamiranog drveta

Napravljeni samo od nekontamirane kore

Vezni agensi zabranjeno zabranjeno Količina i vrsta trebaju da se iskažu Tačka topljenja pepela Početnu temperaturu treba iskazati *) odnosi se na pitanje sušenja **) u proizvodnom skladištu ***) bez vode i pepela; funta = 453,5g kubičnih stopa = 0.02832 m3 = 639kg/m3 ;ukupna težina : Snm = formed room metre

34

Tabela 5.4-Klasifikacija peleta kao goriva. (Izvor: SS 18 71 20). Svojstvo Test Metod Jedinica Grupa 1 Grupa 2 Grupa 3 Dimenzije: dijametar i dužina u prostoru prodavca

Mjerenjem najmanje 10 nasumično odabranih paleta goriva

Mm Izraziti kao max 4 puta Ø

Izraziti kao max 5 puta Ø

Izraziti kao max 5 puta Ø

Ukupna gustoća SS 18 71 78 kg/m3 ≥600 ≥500 ≥500 Trajnost u prostoru proizvođača

SS 18 71 80 Težina sitnih dijelova <3 mm, %

≤0.8 ≤1.5 ≤1.5

Neto kalorična vrijednost (kako je isporučena)

SS-ISO 1928 MJ/kg ≥16.9 ≥16.9 ≥ 15.1

kWh/kg ≥ 4.7 ≥ 4.7 ≥ 4.2 Sadržaj pepela SS 18 71 71 % w/w od

DM ≤ 0.7 ≤ 1.5 ≤ 1.5

Ukupan sadržaj vlage

SS 18 71 70 % w/w ≤ 10 ≤ 10 ≤ 12

Ukupan sadržaj sumpora

SS 18 71 77 % w/w od DM

≤ 0.08 ≤ 0.08 Izraziti

Sadržaj aditiva % w/w od DM

Izraziti sadržaj i vrsta

Kloridi SS 18 71 85 % w/w od DM

≤ 0.03 ≤ 0.03 Izraziti

Disolucija pepela SS 18 71 65 / ISO 540 °C Izraziti početnu temperaturu (IT)

Tabela 5.5- Klasifikacija briketa kao goriva. (Izvor: SS 18 71 21). Svojstvo Test metod Jedinica Grupa 1 Grupa 2 Grupa 3 Dijametar u prostoru proizvođača

Mm Izraziti, min 25 mm

Izraziti, min 25 mm

Izraziti, min 25 mm

Dužina u prostoru prodavača

Dimenzija u presi mjerenjem najmanje 10 nasumično odabranih peleta goriva Mm >½ Ø, max 300

mm Min 10 mm, max 100 mm

Ukupna gustoća SS 18 71 78 kg/m3 ≥550 ≥450 ≥450 Trajnost u prostoru proizvođača

SS 18 71 80 Težina sitnih dijelova <3 mm, %

≤8 ≤10 ≤10

Neto kalorična vrijednost (kako je isporučena)

SS-ISO 1928 MJ/kg ≥16.2 ≥16.2 Izraziti

kWh/kg ≥ 4.5 ≥ 4.5 Izraziti Sadržaj pepela SS 18 71 71 % w/w od

DM ≤ 1.5 ≤ 1.5 Izraziti

Ukupan sadržaj vlage

SS 18 71 70 % w/w ≤ 12 ≤ 12 ≤ 15

Ukupan sumpor SS 18 71 77 % w/w od DM

≤ 0.08 ≤ 0.08 Izraziti

Sadržaj aditiva % w/w od DM

Izraziti sadržaj i vrstu

Hloridi SS 18 71 85 % w/w od DM

≤ 0.03 ≤ 0.03 Izraziti

Disolucija pepela SS 18 71 65 / ISO 540 °C Izraziti početnu temperaturu (IT)

35

5.1 Obilježja sektora

U ovom momentu u Bosni i Hercegovini ne postoji organizovano iskorištavanje obnovljivih izvora energije, u što iskorištavanje drvnog ostatka, svakako, spada. Orijentisati se u razvoju ovog sektora samo na eksploataciju šume i finalne prerade drveta svakako nije dobro jer je to samo jedan od obnovljivih izvora energije. Iskustva europskih zemalja, koje već duže vrijeme razvijaju sektor obnovljivih izvora energije, govore da se zbog bržeg razvoja, uticaja na politiku, zakonsku regulativu, industriju i podizanja svijesti građanstva, treba odlučiti na poseban sektor. Ukoliko iskorištavanje drvnog ostatka bude vezano uz šumarstvo i industriju prerade drveta neće se razvijati željenim tempom i ostvarivati adekvatne rezultate. Šumarstvo i prerada drveta trebaju biti samo izvor sirovina i pokretač u razvoju industrije iskorištavanja drvnog ostatka i proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. U ovom momentu, sektor iskorištavanja drvnog ostatka je u povoju i ima samo deklarativnu podršku kako industrije tako i izvršne vlasti. Neophodno je formiranje nekoliko jakih, domaćih firmi, koje će biti nosioci i kreatori razvoja. U toku primarnog istraživanja identificirane su pojedine firme i mikrolokacije29 u kojima bi se moglo vrlo brzo pristupiti implemenatciji tehnologija za proizvodnju bio-obnovljivih goriva i one bi bile nosioci razvoja u svojim sredinama. Takođe je kroz razgovore sa REZ-om (Regionalnom ekonomskom zajednicom) ustanovljeno da su oni spremni da budu krovni nosioci aktivnosti razvoja u regionu Centralna BiH za implemantaciju, organizaciju i uvođenje tehnologija za proizvodnju bio-obnovljivih goriva od drvnog ostatka. Jedan od osnovnih ciljeva ove studije je i da tome doprinese prepoznajući mogućnosti i perspektive u razvoju.

Slika 5.1.1. Ciklus korištenja biomase. (Izvor: Altener, 2005).

29 Poglavlje 12, tačka 12.10, tabela 12.10.1

36

5.2 Strane uključene u proces Pored već navedenih grana industrije koje se mogu definisati kao proizvođači sirovine, treba istaknuti interes ostalih učesnika u procesu razvoja sektora. To su, prije svih:

• Preduzeća koja se bave prikupljanjem sekundarnih sirovina (velike količine potencijalne sirovine nalazi se u „starom drvetu“);

• Proizvođači opreme za proizvodnju i prateće opreme; • Proizvođači opreme za proizvodnju toplotne energije; • Inžinjering i projektna preduzeća; • Transportna preduzeća; • Proizvođači toplotne i električne energije; • Strani investitori koji pokazuju interes za proizvode od drvnog ostatka.

U proces razvoja sektora moraju biti uključeni:

• resorna ministarstva na svim nivoima vlasti; • razvojne agencije; • lokalna zajednica; • nevladine organizacije; • krajnji korisnici, koji će (uz pravilno informisanje) prihvatanjem i korištenjem

ovih proizvoda imati presudni uticaj na razvoj sektora.

Na slici 5.2.1 dat je prikaz jednog primjera iz Švedske o uključenosti svih aktera iz regije u aktivnosti relevantne za područje bioloških goriva (peleta).

5.3 Trenutni problemi u domenu iskorištavanja drvnog ostatka

Sagledavajući sve gore navedeno te analizirajući stanje u drvnoj industriji dolazimo do nekoliko zaključaka i problema koji se pojavljuju u domenu stvaranja i korištenja drvnog ostatka:

• Nedovoljno iskorištenje drvne mase; • Niski efekti u iskorištavanju primarnog prirodnog resursa; • Nedovoljna organizovanost drvne branše; • Nepoznavanje novih tehnologija za iskorištavanje drvnog ostatka; • Nepostojanje tržišta proizvoda od drvnog ostatka; • Zagađenje okoliša primarnim otpadom nastalim nakon sječe i sekundarnim

otpadom nastalim nakon primarne i finalne prerade; • Sekundarno (posredno) zagađenje usljed korištenja drugih energenata umjesto

drvnog otpada; • Neprimjenjivanje zakonskih akata o upravljanju i zaštiti šuma, ekoloških

propisa o odlaganju otpada i emisiji štetnih plinova u atmosferu; • Nedovoljan nivo podsticaja za proizvodnju i korištenje obnovljivih goriva; • Niska svijest o potrebi korištenja bio obnovljivih goriva.

Prednosti razvoja proizvodnje i korištenja proizvoda od drvnog ostatka:

• Postojanje dostupnih izvora sirovine i optimalno korištenje resursa; • Razvoj nove grane industrije sa značajnim potencijalom; • Uvođenje novih tehnologija;

37

• Zapošljavanje u grani industrije (šumarstvo, drvna industrija) u područijima (nerazvijena, ruralna) gdje se pojavljuje veliki broj nezaposlenih;

• Kreiranje tržišta proizvodima od drvnog ostatka. • Uštede u korištenju obnovljivih izvora energije • Smanjenje upotrebe drugih vrsta goriva • Uvođenje novih tehnologija koje doprinose smanjenje zagađenja okoline • Zaštita okoliša • Uključivanje u razvojne europske procese30 • Dostupnost razvojnih fondova31

6. ANALIZA SNABDIJEVANJA/ POTRAŽNJE

Potencijal za trgovanje sa biološkim gorivima (peleti i briketi) u Europi je istražen i procijenjen. Najvažniji faktori za razvoj europskog tržišta biološkim gorivima (peletima i briketima) su dobava, potražnja, cijena i standardi kvaliteta. Takvo tržište neće samo povećati konkurentnost peleta u Europi, već i podržati stvaranje novih tržišta kroz uvoz/izvoz u ranoj fazi njihovog razvoja.

Slika 6.1.Faktori koji utiču na trgovinu peletima na području EU.

Skandinavske države i Austrija predstavljaju države pionire u korištenju bioenergije. Najveći obim trgovine biološkim gorivima ostvaruju Baltičke države (Estonija, Latvija, Litvanija) sa skandinavijskim državama (posebno Švedskom i Danskom, ali takođe i sa Finskom). Određen obim trgovine odvija se između Finske i ostalih skandinavskih država i između susjednih država u centralnoj Europi, posebno sa Holandijom, Njemačkom, Austrijom, Slovenijom i Italijom. Značajno mjesto u ovoj oblasti pripada Poljskoj, kao državi koja posjeduje obimne sirovinske resurse i prerađivačke kapacitete za pelete i brikete. Trgovina biološkim gorivima uključuje najčešće rafinirana goriva od drveta (peleti i briketi) i industrijske nusproizvode (piljevina, iverje) u centralnoj Europi, kao takođe i drvni ostatak. Ukupna proizvodnja peleta u Europi procjenjuje se na oko 1,2-1,3 miliona tona. Određenom količinom bioloških goriva trguje se na međunarodnoj razini, Švedska uvozi biološka goriva iz Kanade, a također uvozi i

30 Akcioni plan EU o iskorištavanju biomase i bio goriva do 2010. godine 31 Susteinable Energy Europe 2005-2008, Intelligent Energy for Europe, Sixth Framework Programme, Altener, Renewable Energy Partnerships Campaign for Take-Off

38

ogrjevno drvo iz sjeverne Afrike. Njemačka izvozi određene količine ogrjevnog drveta na Srednji i Daleki Istok (Turska, Arapski Emirati, Japan i Hong Kong). Danska predstavlja drugo po veličini tržište čvrstim biološkim gorivima u Europi sa potrošnjom peleta od 700.000 t/god, dok proizvodnja ne prelazi 300.000 t/god. Proizvodni kapaciteti za proizvodnju peleta u Švedskoj iznose 1. 000. 000 t/god. U Norveškoj kapaciteti za proizvodnju peleta iznose cca. 100. 000 t/god. Procjene stručnjaka za biomasu govore da je u Njemačkoj prisutan potencijal od cca. 800. 000-1.100.000 t sirovog materijala raspoloživog za proizvodnju peleta i briketa. Kapaciteti Italije u pogledu proizvodnje peleta procjenjuju se na 240.000 t/god, a potrebe za potrošnjom prevazilaze 350. 000 t/god. Iz navedenih pokazatelja o proizvodnji i potrošnji čvrstih bioloških goriva u Europi, proizilazi zaključak da zapadnoeuropske države posjeduju ogromnu potrebu za ovom vrstom proizvoda (peleti i briketi) i u ovom momentu veći dio svojih potreba podmiruju putem uvoza iz istočnoeuropskih (Poljske) i baltičkih država.

Slika 6.2. Izvoz i uvoz čvrstih biogoriva u Europi. (Izvor: Alakagnas, et al., 2002).

Tabela 6.1 Pregled broja učesnika na europskom tržištu peleta prema različitim kategorijama navedenim u legendi, 2005. godina (Izvor: Baza podataka, European Pellet Centre, www.pelletecentre.info ).

Legenda učesnika na europskom tržištu peleta Država I II III IV V VI VII VIII IX X XI

Austrija 1 14 4 0 8 35 11 9 5 2 11 Belorusija 0 1 4 0 0 0 0 0 0 0 0

Belgija 0 1 2 0 0 2 1 5 1 0 4 Bugarska 0 2 0 0 0 0 0 2 0 0 0

Češka Republika 0 3 0 0 2 2 0 0 0 0 0 Danska 6 9 39 20 10 43 4 3 4 0 23

Estonija 0 0 4 0 0 0 0 0 0 0 0 Finska 0 13 2 1 1 19 4 2 0 0 0

Francuska 3 1 4 0 4 20 6 0 1 0 2 Njemačka 6 11 12 0 32 39 6 21 1 2 28

39


Mađarska 0 0 0 1 0 1 0 0 0 0 0 Irska 0 0 1 0 3 11 1 0 0 0 1

Italija 0 44 8 2 8 14 6 12 2 1 0 Latvija 1 14 3 5 1 6 4 1 4 4 0

Litvanija 0 22 0 0 5 2 2 5 1 5 2 Malta 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Nizozemslka 0 2 2 0 3 1 1 0 0 0 0 Norveška 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0

Poljska 12 21 27 1 10 29 3 4 4 0 0 Romanija 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0

Rusija 2 6 5 0 0 0 0 3 0 0 0 Slovenija 0 2 1 0 0 0 0 0 0 1 0

Španija 6 7 3 0 1 9 8 5 0 0 4 Švedska 2 13 1 19 1 35 11 5 2 0 14

Velika Britanija 1 5 3 2 0 0 0 2 0 0 2 Legenda tabele 6.1:

Br. Legenda Napomena I Organizacije za sirovine Domaće organizacije dobavljača sirovina.

II Proizvođači peleta Domaći proizvođači peleta sa postojićim postrojenjima u funkciji a godišnjom proizvodnjom of preko 5,000 tona (indikativno).

III Dobavljači peleta Domaći trgovci i distributeri peleta sa godišnjom prodajom od preko 5,000 tona (indikativno).

IV Veliki potrošači Domaći veliki potrošači pelete. V Proizvođači postrojenja za pelete Domaći dobavljači opreme ta proizvodnju pelete. VI Proizvođači sistema zagrijavanja Proizvođači sistema grijanja na pelet.

VII Instutucije za testitanje, istraživanje i razvoj

Institucije angažovane na testiranju, istraživanju i razvoju pelete i pelet tehnologije.

VIII Interesne organizacije Interesne i trgovinske asocijacije (Pelet asocijacije, Biomass asocijacije, ostale asocijacije).

IX Vladina tijela Vladina tijela relevantna za tržište peleta (Domaće agencije za energiju, agencije za zaštitu okoline, evropske agencije i institucije).

X Financijske institucije Investicione banke i druge institucije za financiranje uspostave postrojenja za pelete.

XI Centri za energiju Regionalne agencije i centri za energiju koji promovišu pelete.

6.1 Analiza trenutnog tržišta

a) Načini korištenja goriva od drvne mase u Evropi U Evropi se bio mase koriste kao obnovljivi izvor energije na nekoliko načina i to:

proizvodnja bio dizela, proizvodnja briketa, proizvodnja peleta, direktnim loženjem u kogeneracijska postrojenja, direktnim loženjem u toplanama, itd. U bio mase spada i drvni ostatak koji nastaje prilikom eksploatacije šuma i u primarnoj i finalnoj preradi drveta kao i drvni otpad nastao odlaganjem na deponijama otpada.

40

Većina zemalja Europske unije ima, ili je u toku izrada planova za povećanje korištenja obnovljivih izvora energije od čega velika većina otpada na bio masu. Ukratko ćemo predstaviti planove samo nekih od zemalja članica EU.

Danska je napravila energetski plan32 fokusiran isključivo na korištenju bio mase i

vjetra sa tendencijom da uveća učešće ovih izvora energije sa trenutnih 11% na 30% do 2030. godine. Finska i Švedska imaju planove fokusirane isključivo na upotrebu bio mase, vjetra i hidro energije. Španija je renovirala svoj postojeći plan u kojem je naglašeno da će oni uvećati korištenje ovih obnovljivih izvora energije sa trenutnih 6% na 12% do 2010. godine33.

U Holandiji se trenutno koristi ogromna količina bio mase od čega se proizvodi 132 MWe električne energije i 83 MWth toplotne energije za što se potroši cca 620.000 tona bio mase od čega na drvni ostatak otpada 370.000 tona. Šest malih sistema koji koriste drvni ostatak proizvode cca 10 MWe električne energije i 45 MWth toplotne energije za šta koriste cca 100.000 tona drvnog ostatka. Bazirani na drvenom ostatku iz šuma i održavanja parkova dva sistema proizvode 26,1 MWe električne energije i 6,5 MWth toplotne energije i za to upotrebljavaju cca 310.000 tona drvnog ostatka. Ukupno cca 1.000.000 tona bio mase upotrebljava se za proizvodnju električne energije i toplote. Planirano je da se u budućnosti obezbjeđuje dodatnih 2.000.000 tona godišnje bio mase za ove svrhe. Trenutno je u Holandiji moguće obezbijediti cca 1.000.000 tona bio mase godišnje. Da bi se dostigao plan od 3.000.000 tona bio mase godišnje potrebno je obezbijediti ovu količinu iz uvoza34.

Tabela 6.1.1. Proizvodnja primarne energije iz drveta u državama Europske unije (EU-15), izražena u milionima toe. (Izvor: EurObserv’ER 2004).

2002 2003 Francuska 8.50 9.28Švedska 7.40 7.92Finska 6.25 6.31Njemačka 4.33 4.81Španija 3.60 3.73Austrija 2.84 3.19Portugal 2.45 2.41Italija 1.46 1.46Danska 1.01 1.09Velika Britanija 0.74 0.94Grčka 0.87 0.85Holandija 0.54 0.46Belgija 0.38 0.40Irska 0.14 0.14Luksemburg 0.01 0.0115 država EU 40.52 43.00

Njemačka planira da uveća proizvodnju energije od bio mase za 12,6% do 2010. i za 20% do 2020 godine. Trenutno se u Njemačkoj cca 65% energije proizvodi od bio mase. Da bi stimulisali proizvodnju energije iz drvnog ostatka oni stimulišu proizvođače električne energije koji koriste ovo gorivo sa 6 centi/KWh za proizvodnju do 500 KW i 2,5 centi/KWh za proizvodnju preko 500 KW. Za usporedbu sve proizvođače koji proizvode energiju od

32 Energy 21 33 Izvor informacija: Challenge to Forestry and Forest Industry by Mr. Johannes Dengg 34 Izvor informacija: Netherland market statement, September 2001

41

ostalih bio masa oni stimulišu sa 2 centa/KWh što energiju proizvedenu od drvnog ostatka čini mnogo učinkovitijom. Na ovaj način oni stimulišu i značajno povećanje prerade drveta35.

Najviše primarne energije iz drva proizvodi se u Francuskoj, a to je u 2000. godini iznosilo 9,8 Mtoe, zatim slijede Švedska (8,3 Mtoe) i Finska (7,5 Mtoe). Premda je toplinska potrošnja (grijanje kuća, grijanje vode) pretežni dio proizvodnje energije, dio energije drva pretvara se u električnu energiju. Primjerice, u 1989. godini na taj način u Europskoj uniji proizvedeno je 17,3 TWh električne energije. U planu je da se 2010. godine proizvede 100 Mtoe energije iz drva, a trenutačni pokazatelji ukazuju na to da će biti ostvareno 62 Mtoe36.

U Austriji su peleti istaknuti kao gorivo budućnosti iz drvne mase. Drvna biomasa u obliku kore, iverja i piljevine je heterogeno gorivo. Razlike u sadržaju vlage, granulatu, nasipnoj težini i toplinskoj vrijednosti otežavaju standardiziranje kotlovskih postrojenja koja su preduvjet za širu primjenu izvan drvne industrije, primjerice za grijanje obiteljskih kuća, hotela, škola i bolnica. Tehnika primjene peleta usporediva je s kotlovima na tekuće i plinovito gorivo, a proces doziranja i izgaranja peleta potpuno je automatiziran. Bitno je istaknuti kako je stabilnost cijena važna karakteristika toga goriva.

Proizvodnja električne energije od bio mase prema pokazateljima iz 2002. godine u zemljama EU-15 u TWh je: Belgija 5,3; Danska 11,1; Njemačka 64,8; Finska 67,2; Francuska 67,2; Grčka 11,1; Velika Britanija 11,9; Irska 1,9; Italija 23,4; Luxemburg 0,2; Holadnija 6,7; Austrija 37,8; Portugal 30,3; Švedska 61,1; Španija 45,1. Ukupno za sve zemlje članice EU-15 to iznosi 487,2 TWh energije, a zajedno sa ostalim pridruženim članicama (EU-25) ukupna količina ovako proizvedene energije je 572,8 TWh37.

U totalu, proizvodnja bio mase koja se koristi za proizvodnju energije bila je 2001. godine 56 Mtoe. Da bi se dostigli planirani pokazatelji povećanja upotrebe obnovljivih izvora energije za 12% potrebno je obezbijediti dodatnih 74 Mtoe bio mase do 2010 godine. Svaki sektor treba da obezbijedi određenu količinu bio mase i to: za električnu energiju 32 Mtoe, toplotnu energiju 24 Mtoe i bio gorivo 18 Mtoe. Ovo će omogućiti ukupnu akumulaciju bio mase za planiranu količinu energije od 130 Mtoe u 2010. godini38.

Na osnovu izvještaja iz 2003 godine da bi se postiglo povećanje učešća obnovljivih izvora energije za 12% do 2010. godine, potrebno je investirati između 10 i 15 milijardi eura svake godine39.

Osobito je bitno napomenuti da su peleti kao i ostala drvna biomasa energent koji najmanje onečišćuje zrak i okoliš uopće. Naime, emisije CO, Nox i praha znatno su niže od dozvoljenih graničnih vrijednosti, a sumpor i klor uopće ne sadrže.

b) Procjena domaćeg tržišta Domaću potražnju za gorivom od otpadnog drveta u ovom momentu nije moguće procijeniti jer ne postoji proizvodnja koja bi mogla zadovoljiti i minimalne potrebe. Na kompletnom teritoriju BiH postoji maksimalno 5 ozbiljnih proizvođača čija ukupna proizvodnja ne prelazi 15.000 T godišnje40. Pored toga, na teritoriji regije trenutno se godišnje

35 Izvor informacija: Izlaganje delegacije Njemačke na 62-oj sjednici ECE komisije za drvo u Ženevi 5-9 Oktobra 2004 36 Izvor informacija: časopis Hrvatske šume, br. 106 listopad 2005 37 Izvor informacija: Eurostat – Ured za statistiku EU 38 Izvor informacija: „The share of renewable energy in the EU“ – COM 2004 - 266 final 39 Izvor informacija: Federal Ministry for Environment, Nature Conservation and Nuclear Safety (BMU) Njemačke 40 Pod ozbiljnim proizvođačima podrazumijevamo firme koje koriste profesionalne mehaničke prese čiji kapaciteti prelaze 0,5 t/h

42

proizvodi cca 5.000 T briketa koji se uglavnom proda u skladištu proizvođača i cca 2.000 T peleta koji se u cjelosti izvozi.

Iz Tabele 6.1.1 može se vidjeti broj proizvodnih pogona u regiji Centralna BiH koji se bave proizvodnjom briketa ili peleta od čega veći broj njih koristi hidraulične prese malih kapaciteta koje proizvode briket niske kalorične moći zbog čega je njegova cijena manja41. I pored toga, ukupan prihod ostvaren ovakvom proizvodnjom je značajan. Cijene na domaćem tržištu praktično su veleprodajne i uslovljene su načinom prodaje i učešćem troškova distribucije i pakovanja. Za očekivati je da će povećanjem proizvodnje i uključivanjem veletrgovaca doći do njihovog porasta.

Tabela 6.1.2 Pregled kapaciteta proizvodnje zavisno od vrste i mogućnosti instalirane opreme

Vrsta opreme Broj

instalisanih presa

Ukupni kapacitet

(T/h)

Dnevno 1 smjena

(T)

Mjeseč. (T)

Godišnje (T)

Prosječna cijena za

T

Ukupan prihod

Hidraulične prese 10 0,9 7 158 1.901 100 KM 190.080 KM Mehaničke prese 1 0,4 3 70 845 180 KM 152.064 KM Pelet prese 1 1,1 9 194 2.323 200 KM 464.640 KM UKUPNO 12 2,4 19 422 5.069 806.784 KM

*Podaci u tabeli predstavljaju instalisane kapacitete i njihovu potencijalnu proizvodnju ukoliko rade sa punim kapacitetom u jednoj smjeni.

Na potražnju za briketima uticala je, u posljeratnom periodu, cijena i dostupnost

ogrjevnog drveta, naročito na „crnom tržištu“. Uvođenjem strožije kontrole sječe šume i porastom cijena ogrjevnog drveta raste i potražnja za briketima. Kao pokazatelj potražnje za ogrjevnim drvetom i njegove moguće supstitucije briketima, može poslužiti podatak po kojem je u 2004. godini za ogrjev iskorišteno 688.000 m3 drveta42. Kako su cijene ogrjevnog drveta u stalnom porastu i gotovo su dostigle trenutnu cijenu briketa, možemo reći da će potražnja za briketima rasti. Na osnovu ovih pokazatelja, možemo zaključiti da bi se potražnja za briketima u BiH, u narednom periodu na godišnjem nivou, mogla procijeniti na 50.000 – 100.000 T.

c) Potražnja za proizvodima od drvnog ostatka u Evropi

Potražnja za proizvodima od drvnog otpada kao i za ostalim bio obnovljivim gorivima u Europi stalno raste. Na to svakako utiče porast cijena fosilnih goriva, ali i zakoni o zaštiti okoline, te porast svijesti o potrebi korištenja alternativnih goriva.

Maksimalni potencijali šumskih resursa u EU25 su oko 543 miliona m3 drveta (1100 TWh) od kojeg je oko 50% drvni ostatak. Zbog problema kod eksploatacije šuma tj. zbog teške pristupačnosti, prema pretpostavkama Finskog instituta za istraživanje šuma, stvarni potencijali su cca 140 miliona m3 drveta ili 280 TWh. Od ove količine samo je 5% trenutno iskorišteno. Najveći potencijali su u Švedskoj, Francuskoj, Finskoj i Njemačkoj43.

41 firme koje posjeduju opremu za proizvodnju: Drvopromex, Tamex, DP Janj, Primus, N&S, Fami, Drvoprerada, Lampex, Termoglas, Euroimpex, Stanex, Asko-promet 42 Izvor informacija: Federalni zavod za statistiku 43 Izvor informacija: EUBIONET

43

Slika 6.1.1. Relevantne organizacije u Europi za područje peleta i briketa.(Izvor: Altener, 2004).

Proizvodnja peleta u 2004. godini bila je cca 3 miliona tona (14 TWh), a najveći

proizvođači su Švedska, Danska i Austrija. Najveći problem za povećanje proizvodnje je nedovoljna količina repromaterijala. Očekuje se povećanje potreba za peletom kod svih vrsta potrošača i vjerovatno će dostići 10 miliona tona u 2010. godini. Ovo nam pokazuje da će za dostizanje planirane proizvodnje biti potrebno uvoziti iz ostalih zemalja cca 44 miliona m3 drvnog ostatka44.

U svim eurorskim zemljama postoje asocijacije proizvođača i prodavaca bio obnovljivih goriva koje djeluju internacionalno, čime uveliko smanjuju troškove i omogućuju kontinuirano snabdjevanje.

Primjer takve asocijacije je www.carmen-ev.de preko koje se mogu ostvariti kontakti sa većinom najvećih eurorskih prodavaca eko goriva.

Primjer berze različitih vrsta eko goriva je www.energieholzboerse.de gdje se može vršiti kupovina i prodaja svih vrsta eko goriva.

U Prilogu 6. prikazane su neke uporedne cijene bio obnovljivih goriva u zemljama EU.

Čvrsta biološka goriva kao što su drvni ostatak, peleti i piljevina dostigli su obim trgovinske razmjene unutar Europe od skoro 50 PJ/god (Izvor: Altener, 2004). Najveći proizvođači peleta u Europi su Švedska, potom Danska, i na trećem mjestu Austrija. Izvan Europe značajna tržišta su Sjeverna Amerika, Kina i Japan. Proizvodnja peleta za 2002. godinu u Švedskoj je iznosila cca. 766. 000 t/god., dok u isto vrijeme u Danskoj cca. 182. 000 t/god i Austriji cca. 150.000 t/god. U 2002. godini potrošnja peleta u Danskoj iznosila je preko 400. 000 t/god. Potrošnja peleta u Danskoj veoma brzo dostići će vrijednost od 850.000 t/god., čime bi Danska postala najveće tržište peletima u Europi. Procjene govore u prilog tvrdnje da će potrošnja tržišta peleta u Austriji do 2010. godine narasti do vrijednosti od 900.000 t/god. U 2004. godini poizvodnja peleta iznosi cca. 160.000 t/god, dok u isto vrijeme potrošnja dostiže 350.000 t/god. Tržište Španije je izuzetno malo i proizvodnja peleta i briketa zajedno u 2003. godini nije prešla vrijednost 50- 60 000 t/god. Finska godišnje koristi 127 PJ čvrstih goriva dobijenih od drveta, a u 2002. godini proizvodnja peleta u Finskoj dostigla je 220 000 t/god, dok je izvoz peleta iz Finske u Dansku i Švedsku iznosio 80.000 t/god. Vrijednost uvoza trupaca za potrebe šumarske industrije u Finskoj za 2002. godinu iznosila je 13 miliona m3. Cijena drvnih briketa u Finskoj je 43 EUR/ton, a transportni troškovi su 6 EUR/ton. Energetska vrijednost dobijena iz drvnih

44 Izvor informacija: EUBIONET

44

http://www.carmen-ev.de/

http://www.energieholzboerse.de/

briketa iznosi 4.8 MWh/ton, sa pripadajućom cijenom energije od 10.2 EUR/MWh. Cijena energije dobijene od drvnih briketa u Finskoj iznosi cca. 10,22 EUR/MWh (15. februar, 2004, Altener). Nakon 2012. godine procjenjuje se slijedeći poredak prvih 10 država u Europi prema obimu proizvodnje peleta: Švedska, Danska, Njemačka, Norveška, Austrija, Velika Britanija, Italija, Španija, države Beneluksa, Francuska. Tabela 6.1.3. Pregled cijene peleta po toni na međunarodnom tržištu. Destinacija u Austriju u Dansku u Njemačku u Švedsku u V. Britaniju iz Grčke 136 134 136 135 135iz Španije 160 163 160 164 157iz Italije 176 176 181 178 175Lokalna cijena 171 208 205 185 170

Tabela 6.1.4. Dodatni troškovi za izvoz peleta, izraženo u EUR/toni. Destinacija Austrija Danska Njemačka Švedska V. Britanija Grčka 26 24 26 25 25Španija 20 23 20 24 17Italija 28 28 33 30 27 Najveći bum u potrošnji peleta od svih europskih država postigla je Danska. Od potrošnje koja je prevazilazila 400.000 t/god iz 2002 godine, Danska je na putu da dostigne potrošnju peleta od preko 850.000 t/god. Proizvodnja peleta u Danskoj je oko 150 000 t/god., u zavisnosti od veličine izvoza proizvoda od drveta iz Danske u druge države. Italija predstavlja značajnog sudionika na europskom tržištu peleta. Prema posljednjim podacima, u Italiji postoji 44 registrovana proizvođača peleta (oko 80% proizvođača je locirano na sjeveru zemlje, a pojedinačno najznačajnija područja su regije Veneto i Lombardija) sa proizvodnjom cca. 160 000 t/god , dok potrošnja uveliko prevazilazi 350.000 t/god. Postoje dva izvora biomase koji su prisutni u Italiji, i to: šumski resursi i biomasa iz poljoprivrede. Prisutni proizvodni kapaciteti u Italiji kreću se od malih sa oko 300 t/god do onih velikih sa instalisanim vrijednostima proizvodnje od 25-30.000 t/god. Prema posljednjim raspoloživim informacijama u Italiji je prisutno 8 proizvođača opreme za proizvodnju peleta (najpoznatiji su: Larus, Kemix, Bollareto, La Meccanica) .

Table 6.1.5. Troškovi proizvodnje i cijene peleta proizvedenih u Italiji. (Izvor: ETA-Renewable Energies, 2004).

Cijena peleta Euro/kg Troškovi proizvodnje (uključujući sirovinu) 0.07-0.10 Veleprodajna cijena 0.15-0.25 Maloprodajna cijena 0.25-0.40

d) Potražnja u pogledu konkurentnosti briketa i peleta

Ova dva proizvoda isključivo se koriste kao ogrjevni materijal, odnosno ekološki izvor energije tj. zamjena za dosadašnje izvore energije kao što su: električna energija, plin, nafta i dr. Plasman ovakve vrste proizvoda je neupitan i potražnja za njima iz dana u dan raste. Osnovna upotreba briketa je u pećima na čvrsto gorivo, kaminima, mini kotlovnicama i velikim kotlovskim postrojenjima. Način njegovog pakovanja i distribucije prilagođen je

45

širokoj potrošnji i moguće ga je prodavati u svim trgovinama i trgovačkim objektima. Vrlo je lak za manipulaciju i upotrebu kao i za skladištenje45.

Slika 6.1.2.Glavni švedski proizvođači briketa, peleta i piljevine. (Izvor: Bergström, et al 2002).

Osnovna upotreba peleta je u mini kotlovnicama i velikim kotlovskim postrojenjima, s tim da ova postrojenja moraju imati specijalne pužne dozatore za loženje. Način pakovanja i distribucije prilagođen je samo određenim potrošačkim skupinama koje imaju prilagođene sisteme loženja na pelet. Vrlo je zahtjevan kod manipulacije i upotrebe i za njegovo skladištenje moraju se obezbijediti odgovarajući silosi46.

45 Prilog 10.1.1 – Vrste briketa, načini pakovanja, primjeri korištenja 46 Prilog 10.2.1 – Načini pakovanja, upotrebe i proizvodnja peleta

46

Slika 6.1.3 Proizvođači peleta u Italiji. (Izvor: Corresponding author, Pellets in southern Europe: The

state of the art of pellets utilisation in southern Europe, New perspectives of pellets from agri-residues, 2nd World Conference on Biomass for Energy, Industry and Climate Protection, 10-14 May 2004, Rome, Italy).

Slika 6.1.4. Lokacije pogona za proizvodnju peleta u Finskoj 2002. (Izvor: OPET Finland, Wood Pellets

in Finland-technology, economy and market, OPET Report 5, Technical Research Centre of Finland, Jyväskyla, 2002.)

Iz gornjih uporedbi vidimo da je jedna vrsta goriva puno više prilagođena širokoj potrošnji dok druga vrsta ima sužen krug potrošača. Sa druge strane, pelet je puno lakše upotrebljavati u automatizovanom sistemu loženja dok za briket, ipak, treba upotrijebiti manuelno loženje, što donekle stvara minimalni dodatni trošak.

47

Zbog ovakvih karakteristika i situacije na lokalnom tržištu te neposjedovanja odgovarajućih dozirnih sistema za loženje peleta dolazimo do zaključka da je isključivo briket interesantan za plasman na tržište BiH, a pelet isključivo za izvoz u druge zemlje.

U donjim tabelama ćemo predstaviti neke uporedne cijene na tržištu briketa i peleta.

Tabela 6.1.6 Cijene čvrstih bioloških goriva (Domaće tržište). Vrsta proizvoda Jedinica mjere Cijena

Briket 1 T 60 – 100 Euro Pelet 1 T *Podaci dobijeni od trgovačkih kuća koje prodaju ovu vrstu ogrjevnog materijala

Tabela 6.1.7 Cijene čvrstih bioloških goriva (Inostrano tržište). Vrsta proizvoda Jedinica mjere Cijena

Briket 1 T 100 – 200 Euro Pelet 1 T 150 – 300 Euro *Podaci dobijeni sa berze bio-obnovljivih goriva (Energieholzboerse) Gore navedene cijene su veleprodajne i imaju velike oscilacije, u zavisnosti od pakovanja. Maloprodajne cijene imaju trgovačku dodatnu maržu od cca 30% do 40% te dodatne troškove transporta, pogotovu ako se radi o izvozu.

6.2 Uporedne karakteristike raznih vrsta goriva Da bi smo predstavili karakteristike i kaloričnu moć briketa i peleta u odnosu na ostale energente, poslužili smo se tabelama koje su izradile neke inostrane firme.

Tabela 6.2.1 Usporedni prikaz kalorične moći pojedinih goriva

Vrsta goriva Težina kg/m3 Količina vlage %

Količina pepela %

Kalorična vrijednost MWh/Mt

Briket 550 – 650 10 0,4 – 0,6 4,65 – 4,75 Pelet 600 – 700 9 0,6 – 0,8 4,75 – 4,85 Drvena prašina cca 200 8 0,4 – 0,6 4,80 – 4,90 Drvena sječka 250 – 350 50 0,4 – 3,0 2,25 – 2,35 Lož ulje 830 0 0 9,90 Ugalj 830 5 3 - 5 9,90 *Izvor informacija: „Bogma“ Švedska

48

Slika 6.2.1. Prikaz zapreminskih udjela pri procesu transformacije različitih goriva.(Izvor: Altener,

2005.) Iz gornje tabele može se zaključiti da i briket i pelet imaju zavidne energetske

potencijale, s tim što se mora uzeti u obzir da su oni puno lakši za manipulaciju nego što je to drvena piljevina ili sječka.

Tabela 6.2.2 Poređenje kalorične vrijednosti briketa i lož ulja. Količina Kcal Količina briket Količina lož ulja

410.000 100 kg 42 kg * Izvor informacija: „DIPIU“ Italija

Tabela 6.2.3 Uporedne karakteristike između peleta i lož ulja.

Količina peleta Težina Kalorična moć Količina lož ulja 1 m3 650 kg 18.000 kJ/kg 300 kg * Izvor informacija: „Okowarme“ GmbH, Austrija

Iz gornjih tabela vidi se da cca 2 kg briketa ili peleta imaju približnu kalorijsku moć

kao jedan litar lož ulja. U našim ispitivanjima, te prikupljanjem podataka od vodećih svjetskih proizvođača opreme za proizvodnju briketa i peleta kao i kroz kontakte sa prodavcima briketa i peleta, došli smo do podatka da jedna tona briketa ili peleta, po svojoj kaloričnoj moći mijenja cca. 4 m3 ogrevnog drveta47. Uzimajući u obzir da za briket i pelet ne treba nikakva dodatna obrada kao što je pilanje i cijepanje drveta, te ih je istovremeno lako uskladištiti jer njihova ambalaža omogućava očuvanje okolnog prostora od zaprljanja, dolazimo do zaključka da je upotreba briketa i peleta uveliko isplativija od upotrebe klasičnog ogrjevnog drveta. Ovo smo predstavili u donjoj tabeli:

47 Izvor informacija: “C.F.Nielsen” Danska, “Bogma” Švedska, “DIPIU” Italija, “KHAL” Njemačka, Energieholzboerse Njemačka, C.A.R.M.E.N. Njemačka

49

Tabela 6.2.4 Isplativost upotrebe briketa i peleta u poređenju sa klasičnim ogrjevnim drvetom

Vrsta energenta Količina Jedinična MPC Ukupno

Cijepanje i pilanje po

m3

Ukupno dodatni trošak

Sve ukupno

Posebno skladištenje

Briket 1 T 180 KM 180 KM 0 KM 0 KM 180 KM Nije potrebno Pelet 1 T 240 KM 240 KM 0 KM 0 KM 240 KM Potrebno Ogrjevno drvo 4 m3 50 KM 200 KM 15 KM 60 KM 260 KM Potrebno Pomenuta kalkulacija rađena je na osnovu prikupljenih podataka i trenutnih cijena na području BiH.

a) Stavovi potrošača prema industriji bio goriva

Razvojem industrije bio goriva, implementacijom zakonskih i podzakonskih akata iz oblasti šumarstva i ekologije doći će i do promjene svijesti o potrebi većeg korištenja bio-obnovljivih goriva. Na stavove potrošača značajno utiče porast cijena ostalih dostupnih goriva. Pored toga, bit će neophodno različitim vrstama edukativnih i promotivnih kampanja uticati na potrošače da u većoj mjeri počnu koristiti ovu vrstu goriva.

Kao primjer konkurentnosti i stavova potrošača prema korištenju otpadnog drveta kao energenta za proizvodnju navodimo kako u Austriji, koja je bogata šumama, potiču uvođenje grijanja drvetom podizanjem ekološke svijesti građana i određenim subvencijama i kreditiranjem izgradnje ložišta za biomasu. Za početak su u neke javne zgrade, škole i ambulante ugrađene kotlovnice za drvenu masu. Zatim se u manjim mjestima uvodilo zajedničko grijanje daljinskim sustavom. To je ponukalo i ostale građane da se odluče na taj oblik grijanja.

Da se takav sustav korištenja energije isplati, dokaz su različita postrojenja podignuta bez učešća budućeg vlasnika. Postrojenje se isplaćuje prodanom energijom i nakon određenog vremena prenosi u vlasništvo imaoca. Ako postrojenje koristi biomasu, a za to, zbog smanjenog zagađivanja okoliša, dobija premije od države (iz fonda zaštite okoliša), isplativost je dostignuta i za 4-5 godina.

Tako, na primjer, u Štajerskoj 925 godina stari samostan Admont, s okolnim vlastitim posjedima, ima novu kotlovnicu na drvenu masu kojom zamjenjuju 600.000 litara ulja za loženje. Kotlovnica služi i za grijanje najveće privatne škole u Austriji s 870 učenika i za grijanje 150 obiteljskih zgrada koje su u blizini. Predviđeno je povećanje kapaciteta sa sadašnjih 2,4 MWh na 3,5 MWh. Struju u samostanu proizvode u novom postrojenju koje koristi sustav ORC48, za pogon turbine. Projektiran u Grazu, a izradjen u Italiji ovaj prvijenac u Evropi projektiran je za učinak od 400 kW električne energije. U pokusnom radu ostvaren je učinak od 500 kW. ORC postupak koristi u kotlu, umjesto vode jedan organski medij koji ima povoljnije osobine kod niskih temperatura u odnosu na vodu. Termouljem iz kotla, koji se grije biomasom, u izmjenjivaču se grije organski medij koji isparava i čije pare pogone turbinu za proizvodnju električne energije. Nakon izvršenog rada u turbini, para kondenzira. Toplina dobijena hlađenjem kondenzatora koristi se za grijanje vode u sustavu daljinskog toplovoda. Dimni plinovi iz kotla u kojem izgara biomasa se pročišćavaju, a njihova toplinska energija se koristi za grijanje vode. Konačni toplinski učinak ovog postrojenja je dostigao nevjerojatnih 97% . Investicije za ovaj pogon iznosile su 105 miliona ATS, od čega na toplovodno grijanje okolnih kuća otpada 11 miliona. Biomasa za grijanje kotlova je otpad iz

48 Organic-Rankine-Cycle

50

vlastitog pogona za preradu drveta i drvo za loženje iz obližnjih šuma. Mjesno stanovništvo je ponosno na čisti zrak u okolini i reklamiraju se kao zračno kupalište49.

Slika 6.2.2. Prikaz polazne sirovine i gotovog proizvoda-biološkog goriva. (Izvor: E.V.A., Austrian

Energy Agency, 2005.

7. ANALIZA PRIMARNIH IZVORA SNABDIJEVANJA

7.1 Pregled trenutne situacije u regiji Centralna BiH u ovom sektoru

Obradom uzorka od 298 kompanija50 koje su registrovane kao firme koje se bave primarnom i sekundarnom preradom drveta kod 92 firme ustanovljeno je da raspolažu drvnim ostatkom, (a od toga njih 84 su nam ustupile podatke) došli smo do adekvatnih pokazatelja o količinama obrađenog drveta i količinama drvnog ostatka u regionu Centralna BiH. Detaljni pokazatelji o svakoj firmi koja je obuhvaćena ovom studijom, predstavljeni su u Prilozima 7 i 7.1.

7.2 Šumski resursi

Regija Centralna BiH raspolaže sa značajnim šumskim potencijalom koji predstavlja, pored mineralnih bogatstava i obradivog zemljišta, najznačajniji prirodni resurs. Više od polovine površine regije (2.026,29 km2) pokriveno je šumom tako da šume i drvna industrija predstavljaju prirodnu bazu razvoja cijele regije51.

Problem sa kojim se susreće ovaj sektor je mala produkcija drveta, jer takozvana ekonomska šuma zauzima oko 25% površine regije, a i ona ima malu drvnu zalihu od tek 216 m3/ha i prirast od samo 5,5m3/ha, što je dvostruko manje od potencijala staništa. Dodatni problem predstavljaju posljedice rata jer se procjenjuje da između 15-25% ukupnih šumskih površina ili oko 18% površina pod ekonomskom šumom nekorisno odnosno nedostupno za eksploataciju, zbog opasnosti od mina zaostalih iz rata52.

49 Izvor informacija: "ökoenergie" br 37, prosinac 1999 godine 50 Prilog 7.3 51 Izvor informacija: Federalni i kantonalni zavodi za statistiku 52 Izvor informacija: Federalni i kantonalni zavodi za statistiku

51

Ukupna šumska biosupstanca u Bosni i Hercegovini iznosi oko 502 miliona tona i ona se godišnje koristi prosječno oko 2%53.

Učešće različitih vrsta drveća navedeno je u donjoj tabeli.

Tabela 7.2.1 - Pregled participacije vrsta drveća u regionu. Četinari % Listače %

Jela 19,91 Bukva 47,18 Smrča 12,96 Hrast kitnjak 6,61 Bijeli bor 1,90 Hrast car 0,79 Crni bor 2,74 Orah 0,01 Ostali četinari 0,13 Bagrem 0,06 Plemenite listače 2,72 Ostale listače 4,99 Ukupno četinari 37,64 Ukupno listače 62,36

* Podaci dobijeni iz stvarnih pokazatelja na terenu od šumskih gazdinstava. Ukupna sječa u Bosni i Hercegovini iznosi 2,728.121 m3 četinara i 4,523.276 m3 listača, što učestvuje u ukupnoj europskoj sječi sa 1% četinara i 4% listača54.

7.3 Bruto posječena masa (krupno drvo) za period 2002. – 2004. godina u m3

Tabela 7.3.1 – Godišnji prosjek sječe po kantonima. Zeničko-dobojski Srednjebosanski Općina

Četinari Listače Općina

Četinari Listače Olovo 102.600 51.007 Travnik 99.521 41.658Zavidovići 74.146 127.411 Fojnica 22.164 97.464Kakanj 25.879 43.077 Bugojno Vareš 164.457 37.381 Donji Vakuf Visoko 122 17.514 Gornji Vakuf

62.411 36.102

Teslić 5.897 8.284 Busovača 23.025 34.303Tešanj 139 2.855 Novi Travnik 29.434 30.639Žepče 1.498 10.838 Vitez 23.948 8.303Ukupno 335.039 294.738 Jajce 45.726 20.887 Kreševo 9.327 36.022 Kiseljak 2 7.529 Ukupno 315.556 312.905

Podaci dobijeni iz stvarnih pokazatelja na terenu od šumskih gazdinstava. Napomena: u ostalim općinama koje obuhvata region Centralna BiH eksploatacija šumskih resursa je toliko mala da nije relavantna za istraživanja studije. U odnosu na ukupnu sječu u Bosni i Hercegovini ova dva kantona učestvuju sa55:

• Zeničko-dobojski kanton 12,3% četinara i 6,5% listača • Srednjebosanski kanton 11,6% četinara i 6,9% listača

53 Izvor informacija: Federalni i kantonalni zavodi za statistiku 54 Izvor informacija: Federalni zavod za statistiku, Zavod za statistiku RS 55 Izvor informacija: Federalni zavod za statistiku, Zavod za statistiku RS

52

Ovi pokazatelji govore da se na regiji sječe 37,3% ukupno posječene drvne mase u BiH, ali se ona ne prerađuje u cjelosti na ovom području.

Iz gornjih tabela može se zaključiti da je trend eksploatacije šuma u blagom padu radi uvođenja reda u ovom sektoru i smanjenja potražnje za sirovinom. Također, bitno je napomenuti da u ovim tabelama nisu sadržani podaci o nelegalnoj sječi šume do kojih je nemoguće doći. Ohrabrujuća su saznanja da je ovaj način eksploatacije šume u značajnom opadanju zbog poduzimanja adekvatnih mjera zaštite od strane šumskih gazdinstava, inspekcijskih organa i multinacionalnih snaga u BiH.

7.4 Korisni šumski otpad U donjoj tabeli predstavljeni su stvarni pokazatelji količine drvnog ostatka u regionu koji ostaje u šumama nakon eksploatacije u regionu.

Tabela 7.4.1 - Trenutne količine drvnog ostatka u šumama u regionu Centralna BiH

Područje Četinari (m3) Listače (m3) Ukupno (m3) Ukupno regija 104.095 72.197 176.292

* Podaci dobijeni primjenom matematičke formule za proračun drvnog ostatka56 U gornju tabelu uvrštene su sve Općine Zeničko-Dobojskog i Srednjebosanskog kantona kao i Općina Teslić koja pripada regiji Centralna BiH.

Slika 7.4.1. Selekcija i transport različitih proizvoda nakon eksploatacije šume. (Izvor: Altener, 2005).

7.5 Pregled izvora drvnog ostatka u primarnoj preradi

Primarni izvori informacija o količinama drvnog ostatka i njegovom načinu korištenja u industriji prerade drveta su dobijeni kroz obilazak svake od 298 firmi koje su uzete kao uzorak. Putem direktnih kontakata se pokušalo doći do što tačnijih podataka. Neke od firmi nam nisu htjele iz raznoraznih razloga dati tražene podatke pa smo do njih pokušali, i

56 DRVNO INDUSTRIJSKI PRIRUČNIK, Tehnička knjiga, Zagreb, 1967

53

djelimično uspjeli, doći na druge načine (ispitivanje susjednih firmi, prikupljanje podataka od okolnog stanovništva, itd.). Spisak firmi od kojih smo dobili podatke smo dali u Prilogu 7 a spisak firmi od kojih nismo dobili podatke sa obrazloženjima smo dali u Prilogu 7.1. Drugi dio primarnih izvora informacija koji se odnose na šume i šumske resurse te količine drvnog ostatka u tom segmentu smo prikupili od šumskih uprava i preduzeća koja se bave eksploatacijom šuma. Primarni izvori informacija obrađuju stvarne podatke sa terena a ne statističke pokazatelje koje nismo uzeli u obzir, jer smo smatrali da nam je za kvalitetnu dalju razradu studije potreban stvarni a ne statistički podatak. U Prilogu 7 su detaljno prikazani podaci za svaku od obrađenih firmi koje se bave preradom drveta sa podatcima o količinama prerađenog drveta i količinama drvnog ostatka. Takođe u Priloga 7 možemo vidjeti tačnu lokaciju svake od firmi koje su obrađene sa podacima koje smo dobili od njih. Važno je za napomenuti da ovi podaci predstavljau stvarne vrijednosti u onoj mjeri u kojoj su ispitanici mogli da nam odgovore a vezano za stvarno nepoznavanje količina otpada kojim raspolažu jer se nikada do sada većina njih nije bavila ovim količinama i za njih je to uvijek bio višak i balast njihove proizvodnje.

7.6 Drvni ostatak iz industrije prerade drveta U donjoj tabeli su predstavljeni stvarni pokazatelji dobijeni od 84 firmi koje se bave primarnom i sekundarnom preradom drveta u regionu.

Tabela 7.6.1. Količine drvnog ostatka u regiji Drvni ostatak na godišnjem nivou u m3

Područje Piljevina Komadi Sječka Ostalo (kora)

Ukupno

Ukupno region 107.188 35.050 10.146 1.560 153.944* Podaci dobijeni prikupljanjem na terenu. Iz gornjih tabela možemo zaključiti da je ukupna količina drvnog ostatka u regionu Centralna BiH sljedeća:

Tabela 7.6.2 – Ukupna količina drvnog ostatka u regionu Centralna BiH u m3 Područje Ostatak u šumama Ostatak u proizvodnji Ukupno

Ukupno region 176.262 153.944 330.236* Zbirni podaci iz gornjih tabela.

7.7 Trenutni način iskorištavanja

Analizom podataka dobijenih na terenu ustanovili smo da je trenutna situacija sa iskorištavanjem raspoloživog drvnog ostatka na jako niskom nivou i prvenstveno se koristi u sljedeće svrhe:

- direktno loženje u kotlovima radi dobijanja toplotne energije - direktna prodaja trećim licima kao ogrevno drvo - proizvodnja briketa i peleta

54

Tabela 7.7.1 – Trenutni način iskorištavanja drvnog ostatka Načini trenutnog iskorištavanja / m3

Područje Loženje Prodaja Briket/Pelet Ukupno Ukupna količina ostatka

Neiskorišteno

Ukupno region 46.168 23.084 7.100 76.352 330.209 253.857* Podaci dobijeni prikupljanjem na terenu Iz gornje tabele možemo zaključiti da je i pored primjene određenih načina iskorištavanja drvnog ostatka velika količina ne iskorištena. U Poglavlju 12 ove studije smo predstaviti potencijalne načine iskorištavanja ovog viška drvnog ostatka.

Slika 7.7.1. Oblici drvene biomase: sječka (lijevo), peleti (u sredini) i briketi (desno). (Izvor: V. Butala,

J. Turk, Lesna biomasa-neiskoriščeni domači vir energije, FEMOPET, Ljubljana, Slovenija, 1998.).

Pomenuti načini iskorištavanja drvnog ostatka u regionu su na jako niskom stupnju tehnoloških rješenja u kojima se koristi neprofesionalna oprema relativno lošeg kvaliteta i relativno velike starosti zbog čega je njihova efikasnost upitna. U donjih tabeli smo predstavili zbirne pokazatelje vrsta i količine opreme za iskorištavanje drvnog ostatka koji su trenutno instalisani u regionu u firmama od kojih smo dobili podatke. Detaljne informacije o ovoj opremi mogu se naći u prilogu studije u kojoj su anketni listovi svake od obrađenih firmi iz kojih se može vidjeti koje su to firme koje trenutno koriste drvni ostatak.

Tabela 7.7.2 – Oprema za iskorištavanje drvnog ostatka u regionu Vrsta i opis opreme Količina Prosječna starost opreme Mini kotlovnica za proizvonju pare ili toplotne energije 38 Od 5 do 15 godina Oprema za proizvodnju peleta 1 2 godine Hidraulične briket prese kapacitete od 50 do 150 kg/h 10 Od 5 do 20 godina * Podaci dobijeni prikupljanjem na terenu. Kao najbolji primjer trenutnog iskorištavanja drvnog ostatka naveli bi smo firmu Krivaja – Žepče doo koja sav svoj drvni ostatak i ostatak od nekih okolinih kompanija troši za potrebe grijanja grada Žepča. Zbog trenutnog zastoja u proizvodnji nismo bili u mogućnosti dobiti tačne pokazatelje o kojim količinama drvnog ostataka se radi za zagrijavanje grada.

7.8 Efikasnost proizvodnje toplotne energije od drvnog ostatka

Proizvodnja toplinske energije iz drvnog otpada u praksi je dugi niz godina, sa efikasnošču koja se bitno mijenja od postrojenja do postrojenja.

55

7.8.1 Trenutna situacija u regionu u domenu proizvodnje toplotne energije od drvnog ostatka

1. U smislu dimenzioniranja, postrojenje je u pravilu predimenzionirano, jer se bazira na jednom kotlu koji radi cijelu godinu, s rezervom za daljnji razvoj poduzeća (obično dodatne sušare). Zanemarivši rezervu, postrojenje (jer se bazira na jednom kotlu) u ljetnom režimu radi s cca 30% učinka (za centralno grijanje nema potrošnje, a sušare troše minimalno). Stupanj iskorištenja u takvoj situaciji pada na 60 – 65 %.

2. Opremljenost kotlova sa O2 regulacijom postoji samo na jednom postrojenju novijeg datuma (Vitez) i u pravilu izostaje, čime se i kod brižljivo vođenih pogona ne postiže maksimalna učinkovitost.

3. Kotao s ručnim loženjem (Busovača) u startu daje crni dim da bi kada je vatra najjača, radi nekontroliranog razvijanja topline dolazilo do nastanka pare (u toplovodnom kotlu) i lupanja u instalaciji.

4. Priprema goriva je nezamjećena iz više razloga: postoje dovoljne količine sitnog otpada (rjeđe), skupa oprema za usitnjavanje, značajne količine električne energije nužne za pogon usitnjivača, itd. U rijetkim situacijama kada je prisutna oprema za usitnjavanje (Gornji Vakuf) ona je neadekvatno smještena i nije povezana transportnim sistemom s deponijom goriva.

5. Pneumatski dovod suhog goriva na kosu rešetku je primjer nesklada između vrste goriva i načina loženja (Živinice) i rezultira izgaranjem u letu, a ne u sloju.

6. Primjer mogućnosti iskorištenja otpadne topline na jednom kotlu od 10 t pare/h (Vitez) ukazuje da je moguće iskoristiti otpadnu toplinu dimnih plinova i njome osušiti cca 800 kg/h piljevine u svrhu briketiranja. Dakle iskorištenjem otpadne topline osigurati toplinsku energiju za novi (ekološki) proizvod.

7. Samo u većim poduzećima (uglavnom izgrađenim prije 1990, a poznati su izuzeci kao u Visokom) postoje osobe zadužene za energetska postrojenja. U većini slučajeva su to needucirane osobe koje imaju druga zaduženja.

8. Kontrola ispravnog tj. učinkovitog rada postrojenja se svodi na „grije / ne grije“, odnosno „radi / ne radi“. Mjerna oprema dostatna za kontrolu učinkovitog rada u pravilu ne postoji, a snimanje dimnih plinova nije nam poznato.

9. Odnos prema energiji i drvenom otpadu kao energentu u smislu „nije važno koliko se troši i tako je besplatno“ i prema kotlovskom postrojenju „glavno je da radi“ svaku polemiku o planovima održavanja čini izlišnom.

Zaključno, na većini postrojenja bi se edukacijom i minimalnim ulaganjima mogle

postići uštede od 10-15%. Značajnija ulaganja bi donijela i veće uštede na gorivu (priprema goriva), ali su u financijskom smislu upitne isplativosti na malim postrojenjima. Dugoročno rješenje i poboljšanje jest: natjerati korisnike da vode drugačiju brigu o drvenom otpadu kao energentu, a i kao ekološki prihvatljivom gorivu. Ovo je moguće postići samo zakonskom regulativom koja će od korisnika drvne mase tražiti:

• bilansu drvnog ostatka (u odnosu na količine kupljene kod šumarija), odnosno nadzor nad „otpadom“ (koji se često odlaže na divlje deponije),

• naknadom za prouzročeno zagađenje prema % CO, tj. neizgorenog ugljika, u dimnim plinovima (uz što ide redovita godišnja kontrola dimnih plinova od strane nadležne inspekcije ili ovlaštene organizacije – u Hrvatskoj postoje iskustva na ovom planu).

56

Bitno je napomenuti da prihod od naknade za zagađenje ide u poseban fond iz kojeg se sredstva vraćaju privredi kroz poticaje i subvencije za ugradnju opreme za zaštitu okoliša i za učinkovito korištenje obnovljivih izvora energije57.

Drugi efikasan način je da se potiče udruživanje manjih poduzeća na planu izgradnje energetskih potencijala, zajedničke energane (sa ili bez kogeneracije) većeg učinka 4 i više MW koje će:

• objediniti financijske potencijale i učiniti ih efikasnijim (niža cijena po kW toplinske energije ili instaliranom MW);

• izgarati drvni otpad na jednom mjestu znači imati bolju kontrolu nad tehnologijom izgaranja i emisijom otpadnih tvari u okoliš;

• veće kotlovske jedinice imaju bolju opremu i isplativa je priprema goriva, bolja regulacija (ekološki standardi EU);

• lakše je podnijeti trošak educiranog i stručnog osoblja, što se vraća na nižim troškovima održavanja;

• velika ložišta mogu izgarati širi spektar goriva (uključivo i koru) te šumski otpad (granjevina), i dr.

8. UPRAVLJANJE OTPADOM

8.1 Vrste drvnog ostatka

Drvni ostatak možemo definisati po mjestu nastanka i po načinu korištenja na:

a) Korisni šumski drvni ostatak Pod korisnim šumskim drvnim ostatkom podrazumijevaju se svi dijelovi drveta iznad 4 cm debljine. Iznošenje drvnog ostatka ispod 4cm debljine iz šume nije dozvoljeno jer u tom dijelu ima kore, mineralnih materija i pepela, pa bi se njihovom delokacijom izgubile vrijedne materije koje sudjeluju u pedogenetskim procesima i humifikaciji, te održavanju plodnosti tla.

b) Drvni ostatak koji nastaje u primarnoj preradi drveta Pod otpadom koji nastaje u primarnoj preradi podrazumijevamo piljevinu, komadni otpad i koru. Ova vrsta otpada je vlažna (35-45% vlage) i njegovo daljnje, ekonomski isplativo, korištenje zavisi od adekvatnog skladištenja i sušenja.

c) Drvni ostatak koji nastaje u finalnoj preradi drveta Pod otpadom koji nastaje u finalnoj preradi podrazumijevamo piljevinu, strugotinu i komadni otpad koji nastaje u pogonima za proizvodnju parketa, lamperije, stolarije i u fabrikama namještaja. Ovaj otpad je suh i može se, uz minimalnu obradu, koristiti. Primjenom novih tehnologija u finalnoj preradi drveta, kao što je laminiranje (lijepljenje manjih komada) povećan je procenat iskorištenosti drvnog ostatka, pogotovo komada. U tabeli 8.1.1 su prikazane, prosječne procentualne količine drvnog ostatka u zavisnosti od mjesta nastanka: 57 Set zakona o Zaštiti okoline

57

Tabela 8.1.1 – Procentualne količine drvnog ostatka u zavisnosti od mjesta prerade.

Mjesto prerade drveta Vrste drvnog ostatka Procentualna količina od ukupne mase

Eksploatacija šume Granjevina, panjevi 14 – 16 % Primarna prerada drveta Piljevina, okorci, komadi 17 – 18 % Finalna prerada drveta Piljevina, strugotina, komadi 10 – 15 % * Podaci dobijeni iz knjige „NAUKA O DRVETU” - SVJETLOST, Sarajevo, 1988

Od ukupne količine prerađenog drveta, 30 do 40 % čini drvni ostatak koji nije moguće iskoristiti u standardnim proizvodnim procesima. Ovo su kalkulisane količine drvnog ostatka, na osnovu dugogodišnjeg praćenja procesa proizvodnje dok stvarne količine neiskorištenog, raspoloživog drvnog ostatka treba da pokaže ova studija.

d) Ostali drvni otpad - drvo za pakovanje: palete, kutije za transportovanje, kutije za voće i povrće, doboši

za kablove; - drvo sa gradilišta: grede, letve itd., drvena građa za unutrašnjost stana, drvena građa

za prozore itd,. drvo za konstrukcije; - namještaj: stari namještaj, kuhinje i ostalo; - ostalo: pragovi željezničkih pruga, dalekovodi, drvo koje se koristi u baštama ili u

poljoprivredi.

Ovaj drvni otpad koji, kao potencijalna sirovina, nije zanemarljiv, nije obrađen ovom studijom jer je akcenat stavljen na drvni otpad koji nastaje prilikom prerade drveta. Za dobijanje podataka o ovom izvoru sirovine, za čiju obradu je potrebno mnogo više vremena i angažman većeg broja saradnika na terenu, predlažemo izradu posebne studije. Podaci prikupljeni ovom studijom omogućavaju nam da ustanovimo kolike se količine drvnog ostatka pojavljuju u regionu i šta se sa njime trenutno radi, kako i na koji način se koriste i kako se njime upravlja.

8.2 Trenutne količine drvnog ostatka iz primarne i finalne proizvodnje Iz Tabele 7.6.2 možemo vidjeti koje su to količine drvnog ostatka koje se proizvode u regionu, a iz Tabele 7.7.1 možemo vidjeti koje su to količine drvnog ostatka koje ostaju neiskorištene. U donjoj tabeli predstavljeni su pokazatelji trenutnih količina drvnog ostatka u regionu po općinama, prikupljeni na terenu.

58

Tabela 8.2.1 - Trenutne količine drvenog ostatka po općinama Način iskorištavanja (m3) Općina Ukupno m3

Loženje Prodaja Briket/Pilet Ostatak Bugojno 18.710 5.613 2.807 1.700 8.591Busovaća 21.150 6.345 3.173 1.700 9.933Donji Vakuf 8.800 2.640 1.320 4.840Gornji Vakuf 10.400 3.120 1.560 5.720Kakanj 1.500 450 225 825Maglaj 16.980 5.094 2.547 9.339Novi Travnik 2.715 815 407 1.493Teslić 2.200 660 330 1.210Tešanj 1.080 324 162 594Travnik 19.680 5.904 2.952 1.700 9.124Vitez 15.878 4.763 2.382 8.733Zavidovići 1.435 431 215 789Žepče 18.876 5.663 2.831 10.382Zenica 14.490 4.347 2.174 2.000 5.970

UKUPNO 153.894 46.168 23.084 7.100 77.542* Podaci dobijeni prikupljanjem na terenu Važno je napomenuti da nismo uspjeli dobiti podatke od nekoliko firmi koje smo identificirali u Prilogu 7.1, a koje nisu izrazile nikakav interes za saradnju u projektu i ne žele dati svoje podatke, tako da ćemo sve dalje kalkulacije zasnovati na stvarnim pokazateljima prikupljenim na terenu i na taj način ustanoviti stvarne karakeristike i količine raspoloživog viška drvenog ostatka.

8.3 Problematika prikupljanja drvnog ostatka

Iz podataka u studiji može se zaključiti da vrlo mali broj firmi u regionu imaju dovoljnu količinu vlastitog drvnog ostatka za pokretanje profitabilne proizvodnje drvenog briketa ili peleta. Ako izuzmemo ove firme, ostaje veliki broj onih koje imaju drvni ostatak ali čija količina nije dovoljna za ozbiljnu proizvodnju. U našim ispitivanjima, napravili smo kalkulacije koje pokazuju do koje udaljenosti je isplativo dovoziti drvni ostatak i plaćati za njega isporučiocu, po trenutno važećim cijenama. Ove kalkulacije pokazuju da je sve do udaljenosti od 100 km od mjesta nastanka drvenog ostatka do mjesta proizvodnje isplativo dovoziti sirovinu uz upotrebu kamiona čija minimalna nosivost nije ispod 20 m3 piljevine.

59

Slika 8.3.1. Logistika prije proizvodnje. (Izvor: E.V.A., Austrian Energy Agency, 2005).

Upotrebom većih i namjenskih kamiona čija je nosivost cca 90 m3 ovaj trošak uveliko se smanjuje. Problem je u tome što ovakvih kamiona nema u ovom dijelu BiH. Da bi se riješio ovaj problem, potrebno je podstaknuti prevozničke firme da nabave ove specijalne kamione ili animirati buduće potencijalne firme koje su iskazale želju da otpočnu sa procesom proizvodnje bio-obnovljivog goriva da same investiraju u ove specijalne kamione. Prednost transporta uz pomoć specijalnih kamiona je u tome što ovakvi kamioni nose demontažni zatvoreni kontejner koji se može istovariti na mjestu prikupljanja drvenog ostatka i ostati tamo do momenta dok se kontejner ne napuni. Ovaj način prikupljanja omogućava pravilno i propisno skladištenje drvenog ostatka i njegovo čuvanje od uticaja atmosferalija tj. sprječava dodatno prikupljanje vlage u drvni ostatak.

Slika 8.3.2. Traktorski priključak namijenjen za prikupljanje drvnog ostatka i mehanizacija za

izvlačenje trupaca. (Izvor: V. Butala, J. Turk, Lesna biomasa-neiskoriščeni domači vir energije, FEMOPET, Ljubljana, Slovenija, 1998.).

60

8.4 Prijedlozi organizacije firmi radi lakšeg iskorištavanja drvnog ostatka Sve dosadašnje kalkulacije pokazuju da je proizvodnja briketa i peleta neisplativa za sve količine drvnog ostatka koje su ispod 6.000 m3 na godišnjem nivou. Pošto je ovakvih firmi na regionu relativno malo, potrebno je osmisliti sistem organizacije i prikupljanja drvnog ostatka iz manjih firmi, sa manjom količinom tog drvnog ostatka. Mi ćemo ovdje predstaviti nekoliko varijanti organizacije.

Slika 8.4.1. Sabirne tačke nakon eksploatacije šume. (Izvor: E.V.A., Austrian Energy Agency, 2005).

a) Varijanta 1

Ukoliko se u općini, u kojoj postoji potencijal sirovine, odabere ili kandiduje veća firma za proizvodnju briketa ili peleta ostale okolne firme trebale bi se usmjeriti na ovu firmu i ustupati joj svoj drvni ostatak, uz sklapanje odgovarajućih ugovora koji bi regulisali: mjesečne i godišnje minimalne i maksimalne količine, način i obavezu transporta, način refundiranja troškova drvnog ostatka. U ovoj varijanti najoptimalniji prijedlog je da firma nosilac posla obezbijedi adekvatne kontejnere za transport i snosi troškove transporta, a da kao protuvrijednost za drvni ostatak ponudi dobavljaču nekoliko varijanti i to: plaćanje za drvni ostatak po tržišnim cijenama, besplatno pružanje usluga na svojoj opremi (sušare, finalna obrada, dorada, itd.) ukoliko ima slobodnih kapaciteta, isporuka briketa ili peleta u protuvrijednosti, po dogovorenim cijenama.

Ovaj način omogućava firmi nosiocu posla da smanji svoje troškove oko nabavke drvnog ostatka, a firmama isporučiocima rješava problem drvnog ostatka uz neku protuvrijednost za isporučenu robu.

61

b) Varijanta 2 U koliko se u jednoj općini ili na dijelu općine, u kojoj postoji potencijal za iskorištenje sirovine, ne pojavi zainteresovana veća firma za proizvodnju briketa ili peleta najoptimalnije bi bilo da se kroz obavljene razgovore sa svim manjim firmama na tom regionu izabere jedna koja bi bila nosilac posla. Ostale firme obavezale bi se kroz ugovore da sav višak drvnog ostatka dostavljaju nosiocu posla. Ovaj način podrazumijeva organizaciju mini klastera ili mini asocijacija proizvođača unutar klastera drvne industrije.

Primjenom ove dvije varijante moguće je kvalitetno i efikasno prikupiti sav višak

drvnog ostatka i pretvoriti ga u briket ili pelet. Preduslov za organizaciju jedne od gore navedenih varijanti je edukacija svih firmi koje proizvode drvni ostatak i predstavljanje potencijalnih mogućnosti pretvaranja tog ostatka u profit. Također, neophodno je uključiti općinske i inspekcijske strukture u općinama i kantonima da, uz primjenu važećih zakonskih regulativa u domenu otpada i zagađenja okoline, intervenišu i putem zakonom propisanih kaznenih mjera primoraju sve firme da se brinu o svom drvnom ostatku. Ovaj način pristupa će sigurno primorati većinu firmi da se priklone jednoj od varijanti prikupljanja drvnog ostatka i njegove upotrebe u proizvodnji bio-obnovljivih goriva.

Kao primjer dobre organizacije navest ćemo Općinu Drinić kod Bosanskog Petrovca. Ovo je, prema našim saznanjima, jedina Općina u BiH koja je ukazom općinskog načelnika riješila problem nelegalnog skladištenja i odlaganja drvenog ostatka. Načelnik Općine donio je ukaz po kojem su sve firme obavezne da sav višak drvnog ostatka dovoze na jednu deponiju koja je predviđena isključivo za te namjene. Općina je sa svoje strane stavila na raspolaganje kamione komunalnog preduzeća koji odvoze taj ostatak na deponiju. Ukoliko inspekcijska služba Općine ustanovi da se neka od firmi ne pridržava propisanih pravila, slijedi izricanje kazne koja ide od novčane pa i do mogućnosti zatvaranja firme i obustave rada. Na mjestu deponije je sada trenutno ogromna količina drvenog ostatka (cca 60.000 m3) sa godišnjim prilivom od 20.000 m3 koji se, na žalost, trenutno ne koristi. No, u proceduri je izrada projekta za instalaciju kogeneracijskog postrojenja koje bi trebalo proizvoditi električnu energiju i toplotnu energiju za potrebe kompletne Općine58.

58 Podaci dobijeni tokom posjete Općini Drinić

62

9. LOGISTIKA PRIJE PROIZVODNJE

U našim ispitivanjima, napravili smo kalkulacije koje pokazuju do koje udaljenosti je

isplativo dovoziti drvni ostatak i plaćati za njega isporučiocu po trenutno važećim cijenama. Ove kalkulacije pokazuju da je sve do udaljenosti od 100 km od mjesta nastanka drvenog ostatka do mjesta proizvodnje isplativo dovoziti sirovinu uz upotrebu kamiona čija minimalna nosivost nije ispod 20 m3 piljevine.

Slika 9.1. Transport drvenog ostatka do mikrolokacije predviđene za prikupljanje. (Izvor: V. Butala, J.

Turk, Lesna biomasa-neiskoriščeni domači vir energije, FEMOPET, Ljubljana, Slovenija, 1998.).

9.1. Potrebna logistika Upotrebom većih i namjenskih kamiona čija je nosivost cca 90 m3 ovaj trošak se uveliko smanjuje. Problem je u tome što ovakvih kamiona nema u ovom dijelu BiH. Da bi se riješio ovaj problem potrebno je podstaknuti prevozničke firme da nabave ove specijalne kamione ili animirati buduće potencijalne firme koje su iskazale želju da otpočnu sa procesom proizvodnje bio-obnovljivog goriva da sami investiraju u ove specijalne kamione. Prednost transporta uz pomoć specijalnih kamiona je u tome što ovakvi kamioni nose demontažni zatvoreni kontejner koji se može istovariti na mjestu prikupljanja drvenog ostatka i ostati tamo do momenta dok se kontejner ne napuni. Ovaj način prikupljanja omogućava pravilno i propisno skladištenje drvenog ostatka i njegovo čuvanje od uticaja atmosferalija tj. sprečava dodatno prikupljanje vlage u drvni ostatak.

63

Slika 9.1.1. Skladištenje drvene biomase u automativanom skladištu. (Izvor: V. Butala, J. Turk, Lesna

biomasa-neiskoriščeni domači vir energije, FEMOPET, Ljubljana, Slovenija, 1998).

9.2.Tačke skladištenja

Kao tačke skladištenja najoptimalnije je da se na mjestu proizvodnje obezbijede dovoljni propisani skladišni kapaciteti koji zadovoljavaju uslove očuvanja sirovine i njene zaštite od atmosferskih padavina. Najoptimalniji skladišni kapaciteti su visoki silosi za skladištenje piljevine. Ovakve silose manje više svaka firma u ovoj branši posjeduje. Takođe bilo bi potrebno da se i u ostalim firmama koje proizvode drvni ostatak i koje će biti uključene u projekat obezbijede isti silosi ili kontejneri za skladištenje.

9.3. Najisplativiji sistem logistike

Kao što smo već ranije naveli, najisplativiji sistem prikupljanja drvnog ostatka je upotreba specijalnih kamiona velike nosivosti od 90 m3 zapremine. Zbog nepristupačnosti terena i jako loših uslova na putevima ovaj vid transporta je skoro nemoguć u većem dijelu regije. Za sada najisplativiji sistem koji se pokazao efikasnim je upotreba kamiona od 20 m3 nosivosti i u ovoj studiji smo uvijek uzimali u obzir ovaj način prijevoza.

U donjim tabelama prikazana je kalkulacija troška transporta drvnog ostatka u zavisnosti od potrebne količine za različite kapacitete briket i pelet presa, na godišnjem nivou, uz pretpostavku da presa radi 8 sati dnevno, 22 radna dana u sedmici.

64

9.4. Troškovi nabavke materijala potrebnog za proizvodnju briketa

Tabela 9.4.1 - kalkulacija troškova kupovine i prevoza repromaterijala. Kapacitet mašine po satu

(kg)

Ukupno za 12

mjeseci (T)

Potrebna količina piljevine

(m3)

Cijena piljevine

po m3

Ukupno za piljevinu

Broj kamiona

za prevoz

Cijena prevoza

po kamionu

Ukupno za prevoz

Ukupni troškovi za

repromaterijal

225 475 2.376 2,5 € 5.940 € 119 75 € 8.925 € 14.865 € 500 1.056 5.280 2,5 € 13.200 € 264 75 € 19.800 € 33.000 € 800 1.690 8.448 2,5 € 21.120 € 422 75 € 31.650 € 52.770 €

1200 2.534 12.672 2,5 € 31.680 € 634 75 € 47.550 € 79.230 € 1400 2.957 14.784 2,5 € 36.960 € 739 75 € 55.425 € 92.385 € 2200 4.646 23.232 2,5 € 58.080 € 1.162 75 € 87.150 € 145.230 €

* Podaci preračunati na osnovu potrebnih količina piljevine za određeni kapacitete i cijena prevoza na tržištu

Napomena: Ova kalkulacija podrazumjeva da proizvođač briketa nema vlastite sirovine i kompletnu sirovinu kupuje na tržištu.

9.5. Troškovi nabavke materijala potrebnog za proizvodnju peleta

Tabela 9.5.2 - kalkulacija troškova kupovine i prevoza repromaterijala. Kapacitet mašine po satu

(kg)

Ukupno za 12

mjeseci (T)


(m3)

Cijena piljevine

po m3

Ukupno za

piljevinu

Broj kamiona za prevoz

Cijena prevoza

po kamionu

Ukupno za prevoz

Ukupni troškovi za

repromaterijal

100 211 1.056 2,5 € 2.640 € 53 75 € 3.960 € 6.600 € 300 634 3.168 2,5 € 7.920 € 158 75 € 11.880 € 19.800 € 500 1.056 5.280 2,5 € 13.200 € 264 75 € 19.800 € 33.000 €

1000 2.112 10.560 2,5 € 26.400 € 528 75 € 39.600 € 66.000 € 1500 3.168 15.840 2,5 € 39.600 € 792 75 € 59.400 € 99.000 € 2000 4.224 21.120 2,5 € 52.800 € 1.056 75 € 79.200 € 132.000 € 2500 5.280 26.400 2,5 € 66.000 € 1.320 75 € 99.000 € 165.000 € 3000 6.336 31.680 2,5 € 79.200 € 1.584 75 € 118.800 € 198.000 €

* Podaci preračunati na osnovu potrebnih količina piljevine za određeni kapacitete i cijena prevoza na tržištu

Napomena: Ova kalkulacija podrazumjeva da proizvođač peleta nema vlastite sirovine i kompletnu sirovinu kupuje na tržištu.

9.6. Iskorištavanje šumskog drvnog ostatka

Ovaj segment prikupljanja i transporta nije obrađen ovom studijom. U suštini, možemo koristiti skoro iste pokazatelje kao u prethodnim poglavljima, ako pretpostavimo da je sav ovaj ostatak izvučen na pristupačna mjesta za utovar u kamione. Ukoliko to nije slučaj, onda moramo dodati i ukalkulisati dodatni trošak prikupljanja u šumama. Ovaj segment se može rješavati i organizovati isključivo uključivanjem šumskih gazdinstava i firmi koje se bave eksploatacijom šuma.

Za primjer, navodimo firmu “Tisa” iz Kamnika, u Republici Sloveniji, koja posjeduje opremu za eksploataciju svih drvnih ostataka u šumama. Na raspolaganju imaju 24 specijalne mašine koje prikupljaju drvni ostatak u šumi uključujući i panjeve i odmah ga usitnjavaju. Iz ovih mašina, specijalnim transportnim trakama pune se kamioni koji su sposobni da se kreću

65

po nepristupačnim terenima. Sav ovako sakupljen drvni ostatak, sa skoro čitave teritorije Slovenije, dovozi se u sjedište firme gdje se loži u posebnom kogeneracijskom postrojenju i proizvodi se 2,9 MWh električne energije te toplotna energija kojom se grije industrijska zona Kamnik,u kojoj se nalazi 80 firmi.

Ovaj primjer govori da je moguće organizovati prikupljanje šumskog drvenog ostatka i iskorištavati ga na kvalitetan način. Naravno, moramo uzeti u obzir da je visina investicije za ovaku vrstu opreme jako velika i kreće se oko 2.000.000 euro59.

10. NAČINI ISKORIŠTAVANJA DRVNOG OSTATKA

Drvni ostatak može se iskorištavati na nekoliko ekonomski opravdanih načina koji su ukratko navedeni u daljem tekstu. Detaljna tehnološka rješenja svakog od ovih načina iskorištavanja predstavljena su u prilozima60 ove studije.

Slika 10.1. Prikaz nekoliko načina iskorištavanja drvenog ostatka. (Izvor: www.pelletecentre.info) Rješenja bazirana na mikrolokacijama i strukturi nastalog drvnog otpada, te njegovoj

koncentraciji i lociranosti u odnosu na naselja, veće industrijske pogone, škole, bolnice itd. nameću mogućnosti korištenja u:

• Energane na drvni otpad sa kogeneracijom – u blizini većih revira iz kojih je

moguće u dužem vremenskom periodu dopremati veće količine drvnog otpada uz obuhvaćanje kapaciteta primarne prerade.

• Energane na drvni otpad (bez kogeneracije) – u mjestima koncentracije većih prerađivača (kao izvor drvnog otpada) s uređajima za pripremu otpada i sa sadržajima zanimljivim za potrošače, sušare za drvo, parione, sušare za piljevinu s ciljem briketiranja, destilerije, grijanje javnih objekata i preduzeća u blizini, itd.

• Postrojenja za proizvodnju briketa i peleta iz piljevine i drugog usitnjenog drvenog otpada, a uz korištenje otpada kao sirovine i energenta.

• Postrojenja za proizvodnju eteričnih ulja iz otpadne granjevine crnogorice i drugog raspoloživog bilja, a uz korištenje otpada kao sirovine i energenta.

Trendovi u korištenju različitih vrsta goriva uticali su na razvoj tehnologija za njihovo

maksimalno iskorištavanje. Tehnologije za iskorištavanje drvnog ostatka razvijale su se sa porastom svijesti o potrebi korištenja bio-obnovljivog goriva. Opisati sve trenutno poznate proizvodne procese i njihovu primjenu u iskorištavanju drvenog ostatka nije cilj ove studije. Fokusirali smo se na tehnologije i načine iskorištavanja drvnog ostatka koji će, na osnovu pokazatelja o količini raspoložive sirovine dati najbolje finansijske pokazatelje isplativosti proizvodnje i veliki stepen iskorištenja. U Poglavlju 12 predstavili smo finansijske pokazatelje primjene nekih od ovih tehnologija u regionu. 59 Podaci dobijeni od firme „Tisa“ iz Kamnika – Republika Slovenija 60 Prilozi: 10.1; 10.2; 10.3; 10.4; 10.5

66


Slika 10.2. Šematski prikaz proizvodnje energije iz biomase. (Izvor: Biomasss-Green energy for Europe, European

Commission, 2005).

T-PROIZVODNA LOGISTIKA

problematiku transporta proizvoda obijenih od drvnog ostatka. Svaka od gore navedenih tehnologija proizvodi različit proizvod

koji se

11. POS

U ovom poglavlju posebno ćemo se osvrnuti na d

transportuje ili distribuira na drugačiji način. Cijena ovog transporta ili distribucije u velikoj mjeri utiče na finalnu cijenu proizvoda.

U daljem tekstu obradit ćemo briket i pelet i uticaj transporta na njihovu cijenu.

67

Slika 11.1. Logistika u post-proizvodnji. (www.pelletecentre.info )

11.1 Briket Trenutna potražnja za briketom na prostorima BiH je u blagom porastu, a na europskom tržištu, iz dana u dan, sve više raste. Na lokalnom tržištu potražnja raste zbog uvođenja reda u eksploataciju šuma i povećanja cijena ogrjevnog drveta. Prema podacima61 na području BiH godišnje se reže cca 600.000 m3 ogrjevnog drveta, što je ekvivalent za 150.000 tona briketa62. Ako pretpostavimo da će u narednom periodu samo 20% stanovništva zbog ekonomičnosti prijeći na upotrebu briketa, dobijemo potrebnu količinu briketa od 40.000 tona na godišnjem nivou. Ovaj kapacitet proizvodnje bit će nemoguće dostići u narednih nekoliko godina tako da je očito, da će sva proizvodnja uspostavljena u ovom regionu, biti plasirana na domaće tržište. Ovo je jako bitna predpostavka jer se na ovaj način gotovo u cjelosti eliminiše problem transporta gotovog prozvoda koji je ozbiljan i u velikoj mjeri poskupljuje proizvod kod transporta na veće udaljenosti.

Kod plasmana gotovih proizvoda najoptimalnije bi bilo da se uključe velike trgovačke kuće i firme koje već plasiraju ovaj proizvod na domaće tržište i imaju iskustva u tome. Na ovaj način proizvođačima bi se omogućilo da svu svoju proizvodnju unaprijed imaju plasiranu putem ovih firmi što bi im dalo dodatnu sigurnost u proizvodnji i obezbijedilo siguran izvor prihoda. Na našim prostorima ima ovakvih kompanija i, kroz obavljene razgovore sa njima, dobijena je potvrda o njihovoj zainteresovanosti za ovakav način ugovaranja63.

a) Transport briketa Problematika transporta ogleda se u tome što je gotov briket gabaritan, a njegova

cijena relativno mala, tako da dobijemo slijedeću kalkulaciju dodatnog troška po toni briketa u zavisnosti od udaljenosti za transport:

61 Federalni zavod za statistiku 62 1 t briketa = 4 m3 drveta 63 „OBI“ Sarajevo, „Pero“ Zenica, „VF Comerc“ Tešanj

68


Tabela 11.1.1 - kalkulacija cijena pijrevoza i njegov uticaj na cijenu briketa

Destinacija Prosječna kilometraža

Cijena prijevoza

Količina po kamionu (T)

Cijena prijevoza za

1 T

Cijena briketa za

1 T

Ukupna cijena za

1 T

Unutar BiH 400 400 € 20 20 € 60 € 80 €Hrvatska 800 750 € 20 38 € 60 € 98 €SCG 900 900 € 20 45 € 60 € 105 €Austrija 1200 1.250 € 20 63 € 60 € 123 €Njemačka 2000 1.750 € 20 88 € 60 € 148 €Holandija 2500 2.000 € 20 100 € 60 € 160 €* Podaci dobijeni na osnovu srednje cijene transporta dobijene od špediterskih firmi ** Cijene briketa su proizvodne

Iz gornje tabele može se zaključiti da transport na veće udaljenosti opterećuje

prodajnu cijenu briketa za više od dvostruko što će automatski uzrokovati slabiju potražnju za ovim proizvodom. Ako, iz Priloga 6, uzmemo uporedne cijene briketa na europskom tržištu, koje se odnose na cijenu za krajnjeg kupca (u koju je uračunata trgovačka marža), možemo zaključiti da je izvoz briketa na europsko tržište na granici rentabiliteta.

Pretpostavlja se da je željeznički transport mnogo jeftiniji, ali, na žalost, ovaj vid transporta u BiH još uvijek ne funkcioniše i pitanje je kada će biti u funkciji. U našim razgovorima sa Željeznicama BiH nismo mogli dobiti nikakve informacije o mogućnostima ovakvog transporta i njegovim cijenama jer ni oni nemaju ove podatke. Jedino nam je rečeno da se ovakav transport može organizovati po posebnim zahtjevima kada će se iskalkulisati i cijene i dati zvanične ponude. Još jedna jako bitna stvar je i to da je, prema informacijama iz Željeznica BiH, vrijeme transporta u sadašnjim uslovima na bilo koju destinaciju u Evropi, više od 30 dana što je neodgovarajuće za bilo kakav poslovni aranžman64. Smatramo da se još dugo vremena neće moći računati na ovu vrstu transporta.

Slika11.1.1. Prikaz načina pakovanja briketa i peleta. (Izvor: www.pelletecentre.info)

11.2. Pelet

Trenutna potražnja za peletom na domaćem tržištu jako je mala. Osnovni razlog za to je u načinu upotrebe peleta u kotlovima i pećima. Da bi se pelet pravilno upotrijebio, potrebna su posebna ložišta i specijalni dozatori kojih trenutno u BiH ima jako malo.

64 Podaci dobijeni na osnovu upita od Željeznica BiH

69


Slika 11.2.1. Lanac proizvodnje i upotrebe peleta. (Izvor: OPET Finland, Wood Pellets in Finland-

technology, economy and market, OPET Report 5, Technical Research Centre of Finland, Jyväskyla, 2002.) Na europskom tržištu potražnja za ovim proizvodom jako je velika jer je tamo

upotreba specijalnih ložišta i dozatora postala uobičajena praksa. Do krajnjeg kupca pelet se transportuje u malim vrećama do 25 kg, velikim vrećama od 800 kg ili u cisternama zapremine 5.000 – 7.000 litara. Od velikih proizvođača do distributera pelet se transportuje u velikim cisternama zapremine 10.000 litara (cca 20 T) ili na paletama u kamionima nosivosti do 20 T.

Ako pretpostavimo da će se pelet proizvoditi u BiH i transportovati u zemlje EU te dodamo na proizvodnu cijenu peleta transportne troškove dobit ćemo sljedeću kalkulaciju

Tabela 11.2.1 - kalkulacija cijena pijrevoza i njegov uticaj na cijenu peleta

Destinacija Prosječna kilometraža

Cijena prijevoza

Količina po kamionu (T)

Cijena prijevoza za

1 T

Cijena peleta za

1 T

Ukupna cijena za

1 T

Unutar BiH 400 400 € 20 20 € 90 € 110 €Hrvatska 800 750 € 20 38 € 90 € 128 €SCG 900 900 € 20 45 € 90 € 135 €Austrija 1200 1.250 € 20 63 € 90 € 153 €Njemačka 2000 1.750 € 20 88 € 90 € 178 €Holandija 2500 2.000 € 20 100 € 90 € 190 €* Podaci dobijeni na osnovu srednje cijene transporta dobijene od špediterskih firmi ** Cijene peleta su proizvodne

70

Iz gornje tabele možemo zaključiti da cijena transporta na veće udaljenosti u velikoj mjeri opterećuje konačnu cijenu peleta što će uzrokovati njegovu slabiju potražnju na tržištu. Ako uzmemo uporedne cijene peleta na europskon tržištu iz Priloga 6, koje se odnose na cijenu za krajnjeg kupca( u koju su uračunate trgovačke marže), možemo zaključiti da je izvoz peleta na evropsko tržište na granici rentabiliteta.

Što se tiče željezničkog transporta, situacija je potpuno ista kao i za briket65.

12. REZULTATI STUDIJE

12.1 Značaj potencijalnog projekta i projektne aktivnosti Iz svega gore navedenog očito je da ja moguće napraviti kvalitetan projekat za iskorištavanje drvnog ostatka kao izvora ekološkog goriva. U daljem tekstu navest ćemo neke karakteristike projekta i finansijske pokazatelje potrebne za implementaciju projekta sa nekim pokazateljima uticaja projekta na region.

12.2 Prijedlog iskorištavanja drvnog ostatka u regionu

Podaci prikupljeni ovom studijom omogućavaju nam da ustanovimo kolike se količine drvnog ostatka pojavljuju u regionu i šta se sa njima trenutno dešava. Također, u daljem tekstu objasnit ćemo potencijalne mogućnosti iskorištavanja ovog ostatka u situaciji ako primjenimo različite tehnologije iskorištavanja sa nekim finansijskim pokazateljima i prijedlozima za lociranje pojedinih vrsta postrojenja.

12.3 Količine drvnog ostatka u regionu

U Tabeli 7.4.1 predstavljeni su stvarni pokazatelji količina drvnog ostatka preračunati na osnovu podataka o eksploataciji šuma u regionu i oni su 176.292 m3. U Tabeli 7.6.1 predstavljeni su stvarni pokazatelji količine drvnog ostatka dobijeni od 84 firme koje se bave primarnom i sekundarnom preradom drveta u regionu i ona su 153.944 m3. Iz ovoga zaključujemo da je ukupna količina drvenog ostatka u regionu Centralna BiH 330.236 m3.

12.4 Trenutni način iskorištavanja drvnog ostatka po kategorijama

Postoji nekoliko načina na koji se drvni ostatak trenutno iskorištava. U Tabeli 8.2.1 predstavljeni su trenutni načini iskorištavanja i količine upotrebljenog drvnog ostatka za te namjene, kao i količine koje su neiskorištene po općinama. Iz iste tabele možemo zaključiti da je i pored zavidnog nivoa iskorištenosti drvnog ostatka, velika količina još uvijek neiskorištena. Podaci u pomenutoj tabeli, koji se odnose na prodaju, podrazumijevaju prodaju drvnog ostatka u vidu ogrjevnog drveta jako niske kalorične moći.

Primjenom odgovarajućih tehnologija za iskorištavanje usitnjenog drvnog ostatka kao i upotrebom odgovarajućih mašina za mljevenje moguće je sav višak, u koji ćemo pribrojiti i dio koji se sada prodaje, pretvoriti u visokokalorični briket ili pelet i ostvariti dodatni prihod. Neke od firmi već su počele sa ovom vrstom proizvodnje u manjem obimu. 65 Podaci dobijeni na osnovu upita od Željeznica BiH

71

Ako podacima iz Tabele 8.2.1 pridružimo podatke o drvnom ostatku koji ostaje nakon eksploatacije šume dobit ćemo slijedeću kalkulaciju:

Tabela 12.4.1 – ukupna količina drenog ostatka u regionu na godišnjem nivou (m3)

Područje Drvni ostatak u šumama

Drvni ostatak koji se prodaje

Neiskorišteni drvni ostatak Ukupno

Centralna BiH 176.262 23.084 77.542 276.888 * Zbirni podaci

Zaključak izveden iz gornje tabele pokazuje da količina neiskorištenog drvnog ostatka

nije zanemariva i da bi se trebala pokrenuti inicijativa i projekti za njegovo iskorištavanje, uz primjenu tehnologija ponuđenih u ovoj studiji.

12.5 Pregled trenutne proizvodnje briketa i peleta u regionu

Prema obrađenim podacima sa terena ustanovljeno je da se u regionu već proizvodi jedna mala količina briketa i peleta. U Tabeli 6.1.1 predstavili smo te količine i iz nje se može zaključiti da je jako mali broj proizvodnih pogona koji se bave proizvodnjom briketa ili peleta, od čega veći broj njih koristi hidraulične prese malih kapaciteta koje proizvode briket niske kalorične moći zbog čega je njegova cijena manja. I pored toga može se također vidjeti da ukupan prihod ostvaren ovakvom proizvodnjom nije mali i nije zanemarljiv.

Sekundarnim istraživanjem ustanovljeno je da još neke od firmi u regionu, od kojih nismo dobili podatke ili nisu obuhvaćene ovom studijom, posjeduju opremu za proizvodnju briketa ili planiraju instalisanje opreme za proizvodnju peleta66. Nažalost, ni pored svih napora nismo mogli ustanoviti o kojoj opremi se radi i koji su kapaciteti u pitanju.

12.6 Pregled iskazanih interesovanja za nabavku opreme

U direktnim kontaktima sa firmama došli smo do podataka koliko ih je zainteresovano da nabavi ovu vrstu opreme i otpočne sa proizvodnjom.

U narednoj tabeli predstavit ćemo broj zainteresovanih firmi za nabavku opreme za iskorištavanje drvnog ostatka kao i ukupne količine drvnog ostatka po općinama, uzimajući u obzir samo podatke dobijene iz primarne i sekundarne prerade drveta. 66 “Impregnacija-Holz” Vitez, “FIS” Vitez, Istra Benz Energetski Systemi iz Slovenije

72

Tabela 12.6.1 - broj zainteresovanih firmi za nabavku opreme za iskorištavanje drvnog ostatka sa količinama drvnog ostatka po općinama.

Općina Broj zainteresovanih firmi Količina ostatka u općini (m3)

Bugojno 1 11.398Busovača 3 13.106Donji Vakuf 1 6.160Gornji Vakuf 1 7.280Kakanj 0 1.050Maglaj 2 11.886Novi Travnik 3 1.900Teslić 0 1.540Tešanj 0 756Travnik 6 12.076Vitez 4 11.115Zavidovići 2 1.004Žepče 5 13.213Zenica 2 8.144

UKUPNO 30 100.628* Podaci prikupljeni na terenu

Iz gornje tabele može se zaključiti da je interesovanje za nabavku ove vrste opreme veliko, ako uzmemo da je od 298 obrađenih firmi, njih 30 izrazilo interes za nabavku opreme.

U direktnim kontaktima sa firmama došli smo do podataka koliko ih je zainteresovano da nabave opremu pomoću koje će iskorištavati drvni ostatak. U donjoj tabeli predstavljeni su pokazatelji koji sagledavaju broj zainteresovanih kompanija i njihove potencijale u količinama drvnog ostatka koji imaju na raspolaganju.

73

Tabela 12.6.2 - pregled zainteresovanih firmi u regionu za nabavku opreme

Naziv firme Mjesto Količina otpada

(m3) Vrsta opreme koju trebaju

1 PPUD Duboka Bugojno 4.850 Mehanička presa, sušara, mlin2 EKO System Busovača 12.000 Mehanička presa, sušara, mlin3 Grand Busovača 4.150 Mehanička presa, sušara, mlin4 Tamex Busovača 5.000 Kogeneracijsko postrojenje 5 Espro Donji Vakuf 5.000 Mehanička presa, sušara, mlin6 Rose Wood Gornji Vakuf 4.000 Mehanička presa, sušara, mlin7 Borik Maglaj 1.180 Hidraulična presa, mlin 8 Primus Maglaj 5.800 Mehanička presa, sušara, mlin9 Elektron N.Travnik 750 Hidraulična presa, mlin

10 Homar N.Travnik 2.700 Mehanička presa, sušara, mlin11 N&S N.Travnik 650 Hidraulična presa, mlin 12 Ansa Travnik 2.300 Energana na drvni otpad 13 Lampex Travnik 2.100 Sušara, mlin 14 Tvornica namještaja Travnik 1.500 Mehanička presa, sušara, mlin15 Vlašić MG Travnik 3.000 Sušara, mlin 16 Drvoess Turbe 4.000 Mehanička presa, sušara, mlin17 Vuković Turbe 400 Hidraulična presa, mlin 18 Blaž Vitez 4.870 Mehanička presa, sušara, mlin19 Bosna Wood Vitez 3.000 Mehanička presa, sušara, mlin20 SZR Marjanović Vitez 18 Hidraulična presa 21 Top Wood Vitez 800 Hidraulična presa, mlin 22 Euroimpex-AN Zavidovići 1.000 Mehanička presa, sušara, mlin23 Intermerkur Zavidovići 400 Hidraulična presa, mlin 24 Energoholz Zenica 1.200 Mehanička presa, sušara, mlin25 Stanex Zenica 450 Hidraulična presa, mlin 26 Jasmin M Žepče 5.900 Mehanička presa, sušara, mlin27 Krivaja-Žepče Žepče 6.500 Mehanička presa, energana 28 Nensi Žepče 900 Hidraulična presa, mlin 29 Stolarska radnja Žepče 100 Hidraulična presa 30 Tisakomerc Žepče 3.000 Energana na drvni otpad UKUPNO 87.518 * Podaci dobijeni prikupljanjem na terenu i predstavljaju ukupne količine drvnog ostatka za svaku firmu, uključujući i onu količinu koja se već koristi u druge svrhe

Bitno je napomenuti da je velika većina firmi izrazila želju za nabavkom opreme za proizvodnju briketa, a niti jedna od njih nije zainteresovana za proizvodnju peleta. Potencijalni razlog za ovakav pristup je u tome što je vrlo malo firmi upoznato sa načinom i tehnologijom proizvodnje peleta. Također, iz istog razloga niko od njih nije izrazio želju za nabavku opreme za proizvodnju eteričnih ulja.

Iz ovoga možemo izvući zaključak da je neophodno organizovati edukacione seminare na kojima bi se objasnili svi tehnološki procesi i njihove karakteristike te isplativost proizvodnje.

74

12.7 Iskorištavanje viškova drvnog ostatka Iz tabela 12.4.1 može se zaključiti da se, pored visokog nivoa trenutne iskorištenosti, pojavljuje velika količina drvenog ostatka koji je trenutno neiskorišten. Primjenom kalkulativne metode na osnovu tehnologije67 o potrebnim količinama drvnog ostatka za dobijenu količinu briketa i peleta dobijemo slijedeću kalkulaciju potencijalne proizvodnje briketa i peleta.

Tabela 12.7.1 - potencijala proizvodnja briketa i peleta od viškova drvenog ostatka u firmama

Općina Ukupno m3 Količina briketa T/godišnje Količina peleta T/godišnje

Bugojno 8.591 1.718 1.718Busovača 9.933 1.987 1.987Donji Vakuf 4.840 968 968Gornji Vakuf 5.720 1.144 1.144Kakanj 825 165 165Maglaj 9.339 1.868 1.868Novi Travnik 1.493 299 299Teslić 1.210 242 242Tešanj 594 119 119Travnik 9.124 1.825 1.825Vitez 8.733 1.747 1.747Zavidovići 789 158 158Žepče 10.382 2.076 2.076Zenica 5.970 1.194 1.194

UKUPNO 77.542 15.508 15.508* Podaci dobijeni prikupljanjem na terenu i primjenom formule za proračun potrebnih količina i dobijene proizvodnje

Iz gornje tabele možemo zaključiti da će se, ukoliko se pokrene proizvodnja peleta ili briketa, ostvariti značajni proizvodni rezultati. Kao što se može vidjeti, količine peleta i briketa koje se mogu proizvesti od viškova drvnog ostatka, u suštini su iste, ali će se u Prilozima 10.1 i 10.2, koji obrađuju tehnologiju proizvodnje, vidjeti u čemu su razlike.

U slijedećoj tabeli izračunali smo i mogućnost proizvodnje briketa i peleta iz drvenog ostatka koji ostaje u šumama u regionu, samo zbog uporednih pokazatelja mogućnosti proizvodnje.

Tabela 12.7.2 - potencijalna proizvodnja briketa i peleta od drvenog ostatka koji ostaje u šumama

Područje Ukupno m3 Količina briketa T/godišnje Količina peleta T/godišnje

Ukupno region 176.292 35.258 35.258 * Podaci dobijeni primjenom matematičke formule za proračun drvenog ostatka na osnovu podataka o eksploataciji šume i primjenom formule za proračun potrebnih količina i dobijene proizvodnje.

I iz gornje tabele može se zaključiti da bi se od šumskog drvnog ostatka mogli ostvariti značajni proizvodni rezultati. U suštini, ovaj šumski drvni ostatak nije isplativo koristiti za proizvodnju briketa i peleta zbog jako teških uslova za prikupljanje i prijevoz do najbližeg mjesta za proizvodnju kao i upotrebe dodatne opreme za usitnjavanje i sušenje.

Na osnovu tehnologije za dobijanje eteričnih ulja ovaj drvni ostatak najpogodnije je koristiti za proizvodnju ovog ulja i to sa pretpostavkom da se postrojenje za proizvodnju 67 Prilog 10.1 i 10.2

75

locira bliže izvoru sirovine. U donjoj tabeli prikazat ćemo potencijalne količine dobijenog eteričnog ulja u zavisnosti od količina raspoloživog šumskog drvenog ostatka.

Tabela 12.7.3 - potencijalna proizvodnja eteričnog ulja od šumskog drvenog ostatka

Područje Ukupno m3 Količina eteričnog ulja kg/godišnje

Ukupno regija 176.292 171.003 * Podaci dobijeni primjenom matematičke formule za proračun drvenog ostatka na osnovu podataka o eksploataciji šume i primjenom formule za proračun potrebnih količina i dobijene proizvodnje

Iz gornje tabele možemo zaključiti da bi se iskorištavanjem drvnog ostatka koji ostaje u šumama mogla ostvariti značajna proizvodnja eteričnih ulja. Detaljnu ekspertizu podataka i finansijske efekte smo predstavili u posebnom poglavlju.

12.8 Iskorištavanje viškova drvnog ostatka iz primarne i sekundarne proizvodnje

Iz gore navedenih tabela može se zaključiti da se pored visokog nivoa trenutne iskorištenosti pojavljuje velika količina drvenog ostatka koji je trenutno neiskorišten. Uzimajući u obzir zahtjeve pojedinih firmi kao predstavljene tehnologije za proizvodnju briketa i peleta u donjoj tabeli pokazat ćemo kolike količine ovih proizvoda se mogu proizvesti od viškova drvenog ostatka u regionu.

Tabela 12.8.1 - pregled moguće proizvodnje briketa i peleta od viškova drvnog ostatka

Općina Broj

zainteresovanih firmi

Količina ostatka u

općini (m3)

Instalisani kapacitet

prese

Količina briketa

(T)

Instalisani kapacitet

prese

Količina peleta (T)

Bugojno 1 11.398 1.200 kg/h 2.534 1.000 kg/h 2.112 Busovača 3 13.106 1.400 kg/h 2.957 1.000 kg/h 2.112 Donji Vakuf 1 6.160 500 kg/h 1.056 500 kg/h 1.056 Gornji Vakuf 1 7.280 800 kg/h 1.690 500 kg/h 1.056 Kakanj 0 1.050 200 kg/h 400 100 kg/h 211 Maglaj 2 11.886 1.200 kg/h 2.534 1.000 kg/h 2.112 Novi Travnik 3 1.900 200 kg/h 400 100 kg/h 211 Teslić 0 1.540 200 kg/h 400 100 kg/h 211 Tešanj 0 756 50 kg/h 100 0 Travnik 6 12.076 1.200 kg/h 2.534 1.000 kg/h 2.112 Vitez 4 11.115 1.200 kg/h 2.534 1.000 kg/h 2.112 Zavidovići 2 1.004 200 kg/h 400 100 kg/h 211 Žepče 5 13.213 1.400 kg/h 2.957 1.000 kg/h 2.112 Zenica 2 8.144 800 kg/h 1.690 500 kg/h 1.056

UKUPNO 30 100.628 22.186 16.685 * Podaci dobijeni kalkulativnom metodom koristeći podatke sa terena i kapacitete opreme

Iz gornje tabele možemo zaključiti da se od viškova drvnog ostatka može proizvesti velika količina briketa ili peleta i da se ta sva količina može plasirati na domaće tržište, uzimajući u obzir njegove trenutne potrebe.

U gornjoj tabeli pretpostavili smo da će u svakoj od općina biti instalirana jedna presa i to kapaciteta koji zadovoljava ukupne količine viškova drvnog ostatka. U Poglavlju 12.10 predložene su mikrolokacije i firme kod kojih bi se trebali implementirati projekti.

76

12.9 Prijedlog iskorištavanja drvnog ostatka koji ostaje u šumama Ovaj način iskorištavanja drvnog ostatka do sada nije primjenjivan u regionu

Centralne BiH. Zbog velike količine ovog drvnog ostatka smatramo da bi se trebalo pozabaviti ovim problemom i iznaći rješenja za iskorištavanje ovog ostatka.

U Prilogu 10.5 predstavili smo tehnologiju iskorištavanja ovog ostatka kroz proizvodnju eteričnih ulja. U daljem tekstu navest ćemo pretpostavke i mogućnosti uvođenja ove tehnologije u region u odnosu na količine ove vrste drvnog ostatka. U Tabeli 7.4.1 navedene su raspoložive količine ovog drvnog ostatka u regionu.

U Prilogu 10.5 o tehnologiji proizvodnje eteričnih ulja prikazano je koje su količine šumskog drvnog ostatka potrebne za godišnju proizvodnju kao i cijena kompletne investicije za određeni kapacitet postrojenja.

U daljem tekstu, uz pomoć kalkulacija iz tehnologije, te raspoloživih količina šumskog drvenog ostatka pokazat ćemo koji se efekti mogu ostvariti implementacijom ove tehnologije u regionu Centralna BiH.

Za početak orijentisat ćemo se na šumski drvni ostatak od četinara jer je on najpogodniji za preradu i preporučuje se u tehnologiji proizvodnje eteričnih ulja. Također, uzet ćemo u obzir tehnologiju68 većih postrojenja (4x2,5m3) jer se u kalkulacijama o ovoj tehnologiji pokazalo da je samo ova vrsta postrojenja isplativa, zbog velike početne investicije. Podsjećanja radi, prikazat ćemo tabelu isplativosti ovih postrojenja iz Priloga 10.5 o tehnologiji uzimajući u obzir da se sva sirovina treba dovoziti do mjesta prerade.

Tabela 12.9.1 - varijanta isplativosti investicije ako se kupuje kompletna sirovina

Tip postrojenja Investicija Troškovi

sirovine Troškovi 8

radnika Ukupni troškovi

Vrijednost proizvoda

Vrijeme isplativosti (godina)

Postrojenje od 4x2,5m3 415.000 € 53.798 € 33.131 € 501.929 € 644.000 € 2,9

Postrojenje od 2x2,5m3 308.000 € 25.690 € 33.131 € 366.821 € 276.000 € Neisplativo

* Podaci dobijeni matematičkom kalkulacijom prema tehnološkim pokazateljima postrojenja Ako znamo da je za proizvodnju jednog postrojenja potrebno 6.600 m3 granjevine i

preračunamo to u odnosu na količinu šumskog drvenog ostatka od četinara dobijemo slijedeću kalkulaciju.

Tabela 12.9.2 - broj mogućih postrojenja u regionu

Količina granjevine (m3) Godišnje potrebe za 1 postrojenja (m3) Mogući broj postrojenja

104.095 6.600 16 Podaci dobijeni matematičkom kalulacijom na osnovu uslova tehnologije i količine raspoloživog drvenog ostatka

Svako od ovakvih postrojenja može godišnje proizvesti 6.440 kg eteričnog ulja što

nam, u odnosu na cijenu ovog proizvoda na svjetskom tržištu, daje slijedeće pokazatelje ukupnog prihoda.

Tabela 12.9.3. - ukupni prihod od eteričnog ulja iz pretpostavljenog broja postrojenja

Broj postrojenja Godišnja proizvodnja (kg) Cijena proizvoda po kg. Ukupan prihod 16 103.040 100 € 10.304.000 €

* Podaci dobijeni na osnovu matematičke kalkulacije kapaciteta postrojenja, broja postrojenja i cijene proizvoda na tržištu

68 Prilog 10.5

77

Iz prethodne tabele možemo zaključiti da bi se instalacijom planiranog broja

postrojanja mogao ostvariti jako veliki prihod. Da bismo vidjeli kolika je dobit u pitanju, u narednoj tabeli ukalkulisat ćemo sve troškove proizvodnje.

Tabela 12.9.4. - ukupni troškovi proizvodnje za pretpostavljeni broj postrojenja

Broj postrojenja Troškovi sirovine i energije Troškovi 8 radnika Ukupni troškovi 16 860.768 € 530.096 € 1.390.864 €

* Podaci dobijeni na osnovu matematičke kalkulacije kapaciteta postrojenja, broja postrojenja i ukupnih troškova iz kalkulacije isplativosti

Iz gornjih tabela lako je zaključiti da se postavljanjem planiranog broja postrojenja za proizvodnju eteričnih ulja može obezbijediti jako veliki prihod od prodaje. U donjoj tabeli pokazat ćemo kolika se ukupna dobit može ostvariti ovom investicijom.

Tabela 12.9.5. - planirana dobit u koliko se instalira planirani broj postrojenja

Broj postrojenja Planirani ukupan prihod Ukupni troškovi Ukupna dobit 16 10.304.000 € 1.390.864 € 8.913.136 €

* Podaci dobijeni matematičkom kalkulacijom na osnovu podataka iz predhodnih tabela Iz gore navedene tabele lako je zaključiti da se instalacijom odgovarajućih postrojenja

za proizvodnju eteričnih ulja može ostvariti ogroman prihod.

12.10 Mikrolokacije pogodne za implementaciju projekta Na osnovu istraživanja na terenu ustanovili smo najidealnije mikrolokacije tj. firme

koje bi bile nosioci posla u implementaciji budućih projekata. U slijedećoj tabeli imenovat ćemo firme koje su izrazile želju da otpočnu sa proizvodnjom bio-obnovljivih goriva i imaju najidealnije uslove za pokretanje ove proizvodnje u svojoj općini.

Tabela 12.10.1. - pregled firmi koje imaju preduslove za pokretanje proizvodnje po općinama

Naziv firme Općina Raspoloživa količina drvnog ostatka (m3)

PPUD Duboka Bugojno 11.398EKO System Busovača 13.106Espro Donji Vakuf 6.160Rose Wood Gornji Vakuf 7.280Primus Maglaj 11.886Krivaja-Žepče Žepče 13.213Homar N.Travnik 1.900Vlašić MG Travnik 12.076Blaž Vitez 11.115Euroimpex-AN Zavidovići 1.004Energoholz Zenica 8.144UKUPNO 97.282

* Podaci dobijeni istraživanjem na terenu i uvrštavanjem podataka o količinama drvenog ostatka po općinama

Ako uzmemo u obzir gore navedene firme, njihovu lokaciju i raspoložive količine drvnog ostatka po općinama, možemo dobiti slijedeću kalkulaciju potrebne opreme za brzi

78

početak implementacije projekta po općinama. U donjim tabelama uzeto je u obzir da će svaka od mikrolokacija obezbjeđivati 50% sirovine iz vlastitih izvora, a ostatak sirovine sakupljati iz okolnih izvora. Za mikrolokacije su uzete firme koje u svojoj općini imaju najveću količinu drvnog ostatka, da bismo što više smanjili troškove transporta.

a) Proizvodnja briketa

Tabela 12.10.2. - stvarna kalkulacija količina i potrebne opreme za proizvodnju briketa u regionu.

Naziv firme Općina Raspoloživa

količina drvnog ostatka (m3)

Kapacitete briket prese

(kg/h)

Vrijednost opreme

PPUD Duboka Bugojno 11.398 1.200 316.029 €EKO System Busovača 13.106 1.400 326.928 €Espro Donji Vakuf 6.160 500 261.044 €Rose Wood Gornji Vakuf 7.280 800 282.965 €Primus Maglaj 11.886 1.400 326.928 €Krivaja-Žepče Žepče 13.213 1.400 326.928 €Homar N.Travnik 1.900 200 252.170 €Vlašić MG Travnik 12.076 1.200 316.029 €Blaž Vitez 11.115 1.200 316.029 €Euroimpex-AN Zavidovići 1.004 200 252.170 €Energoholz Zenica 8.144 800 282.965 €UKUPNO 97.282 3.260.184 €* Podaci dobijeni matematičkom kalkulacijom iz predhodnih tabela Iz gornje tabele primjenom matematičke kalkulacije možemo preračunati finansijske efekte investicije koji su prikazani u slijedećoj tabeli.

Tabela 12.10.3. - finansijski efekti investicije.

Naziv firme Općina

Raspoloživa količina drvnog

ostatka (m3)

Količina prozvedenog

briketa (T/godišnje)

Cijena briketa

Ukupan prihod

Trošak proizvodnje

po T

Godišnja dobit

PPUD Duboka Bugojno 11.398 2.280 60 € 136.776 € 35 € 56.990 € EKO System Busovača 13.106 2.621 60 € 157.272 € 35 € 65.530 € Espro Donji Vakuf 6.160 1.232 60 € 73.920 € 35 € 30.800 € Rose Wood Gornji Vakuf 7.280 1.456 60 € 87.360 € 35 € 36.400 € Primus Maglaj 11.886 2.377 60 € 142.632 € 35 € 59.430 € Krivaja-Žepče Žepče 13.213 2.643 60 € 158.556 € 35 € 66.065 € Homar N.Travnik 1.900 380 60 € 22.800 € 35 € 9.500 € Vlašić MG Travnik 12.076 2.415 60 € 144.912 € 35 € 60.380 € Blaž Vitez 11.115 2.223 60 € 133.380 € 35 € 55.575 € Euroimpex-AN Zavidovići 1.004 201 60 € 12.048 € 35 € 5.020 € Energoholz Zenica 8.144 1.629 60 € 97.728 € 35 € 40.720 € UKUPNO 97.282 19.456 1.167.384 € 486.410 € * Podaci dobijeni matematičkom kalkulacijom iz predhodnih tabela

79

Na osnovu podataka iz gornje tabele možemo preračunati vrijeme isplativosti

investicije koje smo pokazali u donjoj tabeli.

Tabela 12.10.4. - vrijeme isplativosti investicije za svaku od mikrolokacija.

Naziv firme Općina Investicija Godišnja dobit


PPUD Duboka Bugojno 316.029 € 56.990 € 6 EKO System Busovača 326.928 € 65.530 € 5 Espro Donji Vakuf 261.044 € 30.800 € 8 Rose Wood Gornji Vakuf 282.965 € 36.400 € 8 Primus Maglaj 326.928 € 59.430 € 6 Krivaja-Žepča Žepče 326.928 € 66.065 € 5 Homar N.Travnik 252.170 € 9.500 € 27 Vlašić MG Travnik 316.029 € 60.380 € 5 Blaž Vitez 316.029 € 55.575 € 6 Euroimpex-AN Zavidovići 252.170 € 5.020 € 50 Energoholz Zenica 282.965 € 40.720 € 7 UKUPNO 3.260.184 € 486.410 € * Podaci dobijeni matematičkom kalkulacijom iz gornjih tabela Gornja tabela još jednom potvrđuje našu tvrdnju da je proizvodnja briketa ispod kapaciteta od 500 kg/h apsolutno neisplativa, tj. isplativa na jako dug vremenski period.

b) Proizvodnja peleta

Tabela 12.10.5 - stvarna kalkulacija količina i potrebne opreme za proizvodnju peleta u regionu.

Naziv firme Općina Raspoloživa

količina drvenog ostataka (m3)

Kapacitete pelet prese

(kg/h) Vrijednost opreme

PPUD Duboka Bugojno 11.398 1000 447.741 €EKO System Busovača 13.106 1000 447.741 €Espro Donji Vakuf 6.160 500 367.080 €Rose Wood Gornji Vakuf 7.280 500 367.080 €Primus Maglaj 11.886 1000 447.741 €Krivaja-Žepče Žepče 13.213 1000 447.741 €Homar N.Travnik 1.900 100 318.150 €Vlašić MG Travnik 12.076 1000 447.741 €Blaž Vitez 11.115 1000 447.741 €Euroimpex-AN Zavidovići 1.004 100 318.150 €Energoholz Zenica 8.144 500 367.080 €UKUPNO 97.282 4.423.986 €* Podaci dobijeni matematičkom kalkulacijom iz predhodnih tabela

80

Iz gornje tabele primjenom matematičke kalkulacije možemo preračunati finansijske efekte investicije koji su prikazani u sljedećoj tabeli.

Tabela 12.10.6 - finansijski efekti investicije.

Naziv firme Općina

Raspoloživa količina drvnog

ostatka (m3)

Količina prozvedenog

peleta (T/godišnje)

Cijena peleta

Ukupan prihod

Trošak proizvodnje

po T

Godišnja dobit

PPUD Duboka Bugojno 11.398 2.112 90 € 190.080 € 68 € 46.464 € EKO System Busovača 13.106 2.112 90 € 190.080 € 68 € 46.464 € Espro Donji Vakuf 6.160 1.056 90 € 95.040 € 68 € 23.232 € Rose Wood Gornji Vakuf 7.280 1.056 90 € 95.040 € 68 € 23.232 € Primus Maglaj 11.886 2.112 90 € 190.080 € 68 € 46.464 € Krivaja-Žepče Žepče 13.213 2.112 90 € 190.080 € 68 € 46.464 € Homar N.Travnik 1.900 211 90 € 19.008 € 68 € 4.646 € Vlašić MG Travnik 12.076 2.112 90 € 190.080 € 68 € 46.464 € Blaž Vitez 11.115 2.112 90 € 190.080 € 68 € 46.464 € Euroimpex-AN Zavidovići 1.004 211 90 € 19.008 € 68 € 4.646 € Energoholz Zenica 8.144 1.056 90 € 95.040 € 68 € 23.232 € UKUPNO 97.282 16.262 1.463.616 € 357.773 € * Podaci dobijeni matematičkom kalkulacijom iz predhodnih tabela

Slika 12.10.1 Primjer procesa proizvodnje peleta. (OPET Finland, Wood Pellets in Finland-technology,

economy and market, OPET Report 5, Technical Research Centre of Finland, Jyväskyla, 2002). Na osnovu podataka iz gornje tabele možemo preračunati vrijeme isplativosti

investicije koje smo pokazali u donjoj tabeli. Tabela 12.10.7 - vrijeme isplativosti investicije za svaku od mikrolokacija.

Naziv firme Općina Investicija Godišnja dobit Vrijeme isplativosti (godina)

PPUD Duboka Bugojno 447.741 € 46.464 € 10 EKO System Busovača 447.741 € 46.464 € 10 Espro Donji Vakuf 367.080 € 23.232 € 16 Rose Wood Gornji Vakuf 367.080 € 23.232 € 16 Primus Maglaj 447.741 € 46.464 € 10 Krivaja-Žepče Žepče 447.741 € 46.464 € 10 Homar N.Travnik 318.150 € 4.646 € 68 Vlašić MG Travnik 447.741 € 46.464 € 10 Blaž Vitez 447.741 € 46.464 € 10 Euroimpex-AN Zavidovići 318.150 € 4.646 € 68 Energoholz Zenica 367.080 € 23.232 € 16 UKUPNO 4.423.986 € 486.410 € * Podaci dobijeni matematičkom kalkulacijom iz gornjih tabela.

81

Gornja tabela još jednom potvrđuje našu pretpostavku da je proizvodnja peleta u regionu Centralna BiH neisplativa zbog veoma malih kapaciteta opreme i velike početne investicije.

c) Proizvodnja eteričnih ulja

Na Poglavlju 12.9 o potencijalnoj proizvodnji eteričnih ulja od šumskog ostatka u regionu pokazano je da je ovaj način iskorištavanja jedan od najisplativijih. Najveći problem kod ovog načina iskorištavanja je neupućenost lokalnih firmi i šumskih gazdinstava u ovu vrstu tehnologije. Iz tog razloga niko od obrađenih firmi nije izrazio želju da pokrene ovaj proces proizvodnje. Naša preporuka je da se pokrene projekat uz pomoć kojeg će se educirati šira društvena zajednica u domenu iskorištavanja šumskog drvenog otpada.

12.11. Potrebna sredstva za ostvarenje pokazatelja studije

Ako uzmemo u obzir sve podatke iz gornjih tabela i kalkulacije dolazimo do podatka kolika količina opreme treba da bi se ostvarili gore navedeni finansijski pokazatelji. Uzimajući u obzir vrstu i kvalitet drvnog ostatka napravili smo jednu okvirnu procjenu potrebne opreme. Donja tabela predstavlja specifikaciju sa okvirnim cijenama opreme potrebne da bi se ostvarili gore prikazani efekti.

U slijedećim tabelama predstaviz ćemo globalne pokazatelje ukupne investicije i proizvodnje briketa i peleta te vrijeme isplativosti investicije.

Tabela 12.11.1 - okvirne cijene opreme za ostvarivanje planiranih pokazatelja.

Općina Instalisani

kapacitet briket prese

Vrijednost opreme

Količina briketa

(T)

Instalisani kapacitet pelet

prese

Vrijednost opreme

Količina peleta

(T) Bugojno 1.200 kg/h 316.029 € 2.534 1.000 kg/h 447.741 € 2.112 Busovača 1.400 kg/h 326.928 € 2.957 1.000 kg/h 447.741 € 2.112 Donji Vakuf 500 kg/h 261.044 € 1.056 500 kg/h 367.080 € 1.056 Gornji Vakuf 800 kg/h 282.965 € 1.690 500 kg/h 367.080 € 1.056 Kakanj 200 kg/h 252.170 € 400 100 kg/h 318.150 € 211 Maglaj 1.200 kg/h 316.029 € 2.534 1.000 kg/h 447.741 € 2.112 Novi Travnik 200 kg/h 252.170 € 400 100 kg/h 318.150 € 211 Teslić 200 kg/h 252.170 € 400 100 kg/h 318.150 € 211 Tešanj 50 kg/h 226.485 € 100 0 Travnik 1.200 kg/h 316.029 € 2.534 1.000 kg/h 447.741 € 2.112 Vitez 1.200 kg/h 316.029 € 2.534 1.000 kg/h 447.741 € 2.112 Zavidovići 200 kg/h 252.170 € 400 100 kg/h 318.150 € 211 Žepče 1.400 kg/h 326.928 € 2.957 1.000 kg/h 447.741 € 2.112 Zenica 800 kg/h 282.965 € 1.690 500 kg/h 367.080 € 1.056

UKUPNO 3.980.110 € 22.186 5.060.286 € 16.685 * Podaci dobijeni prerečunom potrebne opreme i njene vrijednosti u odnosu na dobijeni kapacitete proizvodnje.

Ako iz gornje tabele izvadimo podatke o količinama dobijenog proizvoda te njegovoj vrijednosti i usporedimo iznos investicije onda dobijemo sljedeću kalkulaciju globalne isplativosti investicije.

82

Tabela 12.11.2 - ukupna isplativost investicije u regionu Vrsta

proizvoda

Količina proizvoda

(T/godišnje)

Cijena proizvoda

Trošak proizvodnje

po toni

Dobit po toni

Ukupna dobit Investicija


Briket 22.186 60 € 35 € 25 € 554.650 € 3.980.110 € 7,2 Pelet 16.685 90 € 67 € 23 € 383.755 € 5.060.286 € 13,2 * Podaci dobijeni kalkulativnom metodom iz prethodnih tabela

Iz gornje tabele lako je zaključiti da je na globalnom planu povoljnije investirati u

proizvodnju briketa nego u proizvodnju peleta. Ako tome dodamo da je sav proizvedeni briket moguće plasirati na domaćem tržištu bez velikih izdataka za transportne troškove onda definitivno možemo zaključiti da je jedini i najisplativiji način iskorištavanja drvenog ostatka u proizvodnji bio-obnovljivih goriva ulaganje u opremu za proizvodnju briketa.

Potrebno je napomenuti da pri procjeni isplativosti investicije u regionu Centralna BiH iskazane u tabeli 12.11.2, nisu uzete u razmatranje rezerve potencijalne sirovine koja ostaje u šumama nakon eksploatacije. Ako uzmemo u razmatranje podatke o godišnjoj sječi šume, dolazimo do podatka o isplativosti investicije za pokretanje proizvodnje peleta i briketa u regiji sa vremenom isplativosti za brikete ispod tri godine, a za pelete manje od pet godina od pokretanja proizvodnje.

12.12 Efekti u zapošljavanju

Poznavajući kompletnu tehnologiju proizvodnje69, koja je opisana u ovoj studiji, te znajući koliki broj osoba je potreban da bi se ostvario proces proizvodnje, u donjoj tabeli navest ćemo potencijalna nova radna mjesta, ako uzmemo u obzir maksimalne mogućnosti instalisanja proizvodnih pogona u regionu.

a) Proizvodnja briketa i peleta

Tabela 12.12.1 - pokazatelji potencijalnog broja zaposlenih.

Općina Instalisani kapacitet briket prese

Broj potrebnih radnika

Instalisani kapacitet pelet prese


Bugojno 1.200 kg/h 4 1000 6 Busovača 1.400 kg/h 4 1000 6 Donji Vakuf 500 kg/h 4 500 4 Gornji Vakuf 800 kg/h 4 500 4 Kakanj 200 kg/h 2 100 3 Maglaj 1.200 kg/h 4 1000 6 Novi Travnik 200 kg/h 2 100 3 Teslić 200 kg/h 2 100 3 Tešanj 50 kg/h 1 0 Travnik 1.200 kg/h 4 1000 6 Vitez 1.200 kg/h 4 1000 6 Zavidovići 200 kg/h 2 100 3 Žepče 1.400 kg/h 4 1000 6 Zenica 800 kg/h 4 500 4 UKUPNO 45 60 * Podaci dobijeni na osnovu raspoloživih količina drvenog ostatka i potrebnih kapacitete opreme.

69 Prilozi: 10.1 i 10.2

83

Gornja tabela pokazuje maksimalne mogućnosti u zapošljavanju ukoliko se iskoristi

sav drvni ostatak u regionu, po općinama, što je za sada jako teško pretpostaviti.

Tabela 12.12.2 - pokazatelji stvarno potrebnog broja zaposlenih po mikrolokacijama.

Naziv firme Općina Kapacitet

briket prese (kg/h)


Kapacitet pelet prese (kg/h)


PPUD Duboka Bugojno 1.200 4 1000 6 EKO System Busovača 1.400 4 1000 6 Espro Donji Vakuf 500 4 500 4 Rose Wood Gornji Vakuf 800 4 500 4 Primus Maglaj 1.200 4 1000 6 Krivaja-Žepče Žepče 1.400 4 1000 6 Homar N.Travnik 200 2 100 3 Vlašić MG Travnik 1.200 4 1000 6 Blaž Vitez 1.200 4 1000 6 Euroimpex-AN Zavidovići 200 2 100 3 Energoholz Zenica 800 4 500 4 UKUPNO 40 54 * Podaci dobijeni specificiranjem mikrolokacija i njihovih potreba te potreba tehnologije.

b) Proizvodnja eteričnih ulja

Ako uzmemo pretpostavljene pokazatelje u mogućnostima proizvodnje eteričnih ulja, onda dolazimo do kalkulacije o potencijalnom broju zaposlenih u ovom sektoru na osnovu potrebnih i planiranih tehnoloških procesa70.

Tabela 12.12.3 - potencijalni broj zaposlenih u proizvodnji eteričnih ulja.

Broj postrojenja Broj zaposlenih po postrojenju Ukupan broj zaposlenih 16 8 128

* Podaci dobijeni na osnovu matematičke kalkulacije zasnovane na potencijalnim pokazateljima broja postrojenja i tehnologiji.

U gornjim tabelama predstavljeni su samo uposleni koji će biti direktno angažovani u

proizvodnji. Uz ove uposlene angažovat će se i dodatni broj radnika u drugim privrednim granama kao što su: transport, trgovina, proizvodnja ambalaže, marketing, itd. Iz svega ovoga može se zaključiti da će se implementacijom ovog projekta ostvariti veliki efekat u zapošljavanju.

12.13. Prijedlog finansiranja projekata

Nakon sagledavanja rezultata studije i pokretanja inicijative za organizaciju mini-klastera ustanovio bi se iznos potrebnih sredstava za svaki mini-klaster za nabavku i kupovinu odgovarajuće opreme. Ukoliko se pojavi mogućnost finansiranja ove opreme od strane fondova71 naša sugestija je da se ne ide u davanje bespovratnih sredstava mini-klasterima ili

70 Prilog 10.5 71 Sida, USAID, SEED, Federalni fondovi za podsticaj zapošljavanja

84

pojedincima jer se ovaj model do sada pokazao neefikasnim i u većini slučajeva završio na način da je korisnik donacije, nakon određenog vremena, opremu prodao ili je više ne koristi.

Direktno davanje kreditnih aranžmana zahtijeva angažman određenog broja novih radnika kao i aktiviranje cijelog sistema hipotekarnih i jamstvenih zaduženja koji, ukoliko se ne radi o profesionalnoj finansijskoj ustanovi, uvijek završe sa problemima i u sudskim sporovima.

Najjednostavniji i najefikasniji način finansiranja opreme je putem poslovnih banaka i lizing kuća. U toku istraživanja, a i u ranijim kontaktima sa ovim finansijskim institucijama dobili smo slijedeće informacije i njihove stavove.

Tabela 12.13.1 - pregled banaka koje su intervjuisane u toku istraživanja.

Naziv institucije Uslovi kreditiranja Obezbjeđenje investicije Posebni uslovi Raiffeisen Bank Standardni dugoročni kreditni aranžmani Hipoteka Mora biti klijent banke Volks Bank Posebni kreditni aranžmani za drvnu industriju Hipoteka Mora biti klijent banke Hypo Banka Standardni dugoročni kreditni aranžmani Hipoteka Mora biti klijent banke ProCredit Banka Standardni dugoročni kreditni aranžmani Hipoteka Mora biti klijent banke HVB Banka Standardni dugoročni kreditni aranžmani Hipoteka Mora biti klijent banke CBS Banka Standardni dugoročni kreditni aranžmani Hipoteka Mora biti klijent banke * Podaci prikupljeni direktnim kontaktima na terenu.

Tabela 12.13.2 - pregled lizing kuća koje su intervjuisane u toku istraživanja.

Naziv institucije Uslovi kreditiranja Odlučujući faktor Obezbjeđenje investicije Komentar

Raiffeaisen Leasing

Na period od: 2, 3, 4 i 5 godina

Finansijski pokazatelji firme

Oprema koja se kupuje

Nisu pokazali veliko interesovanje

VB Leasing Na period od: 2, 3, 4 i 5 godina



Pokazali veliko interesovanje

Hypo Leasing Na period od: 2, 3, 4 i 5 godina



Nisu pokazali nikakvo interesovanje

* Podaci prikupljeni direktnim kontaktima na terenu.

U daljem tekstu navest ćemo neke od mogućnosti načina finansiranja opreme za iskorištavanje drvnog ostatka.

a) Finansiranje uz pomoć obezbjeđenja založnog fonda

U razgovorima sa profesionalnim finansijskim institucijama kao što je VB Leasing, koji je spreman da prati ove projekte i jedini je, pored Volks Banke, iskazao veliko interesovanje, predloženo je da se, ukoliko se obezbijede sredstva iz fondova, formira založni fond, osnovan od strane institucija koje su odobrile sredstva, a koji će biti jamac za otplatu kredita ili lizinga za opremu. Predloženi princip je slijedeći.

Klaster ili pojedinac obraćaju se VB Leasingu ili Banci za finansiranje opreme, uz predočavanje svih potrebnih dokumenata o bonitetu firme. Nakon odobrenja finansiranja deponovao bi se isti iznos novca iz založnog fonda u banci, kao garancija otplate opreme. Ovaj deponovani novac oročava se na period trajanja lizinga ili kredita, a kamata na oročenje je prihod založnog fonda koji se može naknadno usmjeriti u finansiranje istih i sličnih projekata. Ukoliko kupac ne otplati opremu, založni fond oslobađa novac koji je deponovan i plaća lizingu ili banci ostatak duga. Nakon isplate ovoga duga založni fond postaje vlasnik opreme. Pošto će REZ biti uključen u implementaciju klastera i imati direktan uvid u potrebe za ovom opremom, neće biti teško prodati ovu opremu drugom potencijalnom kupcu po istom principu lizinga ili kredita. Pošto ovakva vrsta opreme ima jako malu stopu amortizacije (10%

85

na godišnjem nivou) vrijednost opreme će i dalje ostati velika tako da će založni fond moći ostvariti dodatni prihod na razlici u cijeni između ostatka duga i preračunate cijene opreme i taj prihod plasirati za potrebe istog ili sličnih projekata.

Detalji oko ovoga načina u načelu su već izdefinisani sa VB Leasing-om i Volks Bankom kao institucijama koje su već uključene u formiranje klastera drvne industrije u BiH.

Ovaj način finansiranja projekata obavezuje svakog potencijalnog učesnika kroz lično zaduženje i obavezu da se puno drugačije odnose prema projektu i apsolutno se posvete njegovoj implementaciji.

b) Finansiranje putem komercijalnih kredita banaka

Ovaj način finansiranja isključivo će zavisiti od kreditnih i drugih sposobnosti pojedinih firmi. Najpovoljnije kreditne aranžmane, prema našim saznanjima, daje Volks Banka kao jedna od banaka koje je uključena u formiranje klastera drvne industrije BiH i u potpunosti ga podržava.

Dužina kredita, kamatna stopa i ostali uslovi ne razlikuju se puno u ostalim bankama, ali je procedura odobravanja kredita uvijek dugotrajna i iziskuje maksimalnu angažovanost tražioca kredita. U suštini, osnovni uslov za dobijanje kredita je hipotekarna sposobnost tražioca kredita. Ukoliko ovaj uslov nije zadovoljen, većina banaka će u samom startu odbiti odobrenje kredita. Drugi uslov koji mora biti zadovoljen je da tražilac kredita mora imati otvoren račun kod banke kod koje traži kredit. U slučaju da već ima otvoren račun kod banke i taj račun funkcioniše bez problema u periodu od minimalno dvije godine, postoji velika vjerovatnoća da će banka odobriti kratokročni kredit bez traženja hipoteke. Upitno je da li će ovaj kratkoročni kredit biti dovoljan za nabavku opreme i da li će finansijski efekti proizvodnje moći servisirati otplatu kredita.

Za početne razgovore sa bankom potrebno je obezbijediti biznis plan i studiju isplativosti za pomenutu investiciju što je jedan od osnovnih preduslova da banka uopće počne razmišljati o odobrenju kredita.

Slijedeći jako važan preduslov je da firma koja traži kredit mora biti registrovana i ostvarivati određeni prihod minimalno dvije godine prije traženja kredita. Ovdje se automatski eliminišu sve firme koje ne zadovoljavaju ovaj uslov.

c) Finansiranje putem lizinga Sistem lizinga je mnogo jednostavniji i pogodniji. Osnovni uslov je da firma posluje

minimalno dvije godine i da na uvid lizing kući predoči slijedeću dokumentaciju72: - rješenje o upisu u sudski registar - kopija lične karte i potvrde prebivališta većinskog vlasnika i direktora firme - rješenje o dodjeli statističkog i identifikacionog broja - finansijski izvještaj iz predhodnih godina - bilans stanja i uspjeha firme - izvještaj o gotovinskim tokovima - izvještaj o promjenama u kapitalu - podaci o plaćama i broju zaposlenih - statistički aneks godišnjeg računovodstvenog izvještaja - godišnji izvještaj o investicijama

72 Podaci dobijeni od VB Lizinga

86

- uvjerenje poreske uprave o izmirenim obavezama - karton deponovanih potpisa u bankama i potvrda o solventnosti računa i stanju

kreditnih obaveza Nakon prezentiranja ove dokumentacije, te fakture za nabavku opreme, lizing kuća se

opredjeljuje da li će odobriti sredstva ili ne. Ukoliko su finansijski pokazatelji firme zadovoljavajući, lizing se odobrava, uz uplatu učešća od minimalno 20% od vrijednosti ukupnih sredstava potrebnih za nabavku opreme.

Važno je napomenuti da je lizing kuća vlasnik opreme, sve do momenta otplate kompletnog iznosa lizinga. Ukoliko firma ne obezbijedi redovno servisiranje obaveza prema lizingu, lizing kuća će oduzeti opremu od firme, bez povrata do tada uplaćenih sredstava.

Zbog gore navedenih razloga mi smo kao mikrolokacije u ovoj studiji predvidjeli firme koje imaju zavidan finansijski bilans u proteklom periodu tako da one, u osnovi, neće imati problema oko iznalaženja sredstava iz kreditnih i lizing fondova.

12.14. Efekti održivosti

Ova studija je obradila trenutno stanje na terenu i pokazala koje količine različitih vrsta proizvoda se mogu dobiti iskorištavanjem drvnog ostatka koji ostaje u šumama te iz proizvodnih pogona primarne i sekundarne proizvodnje. Ako usporedimo pokazatelje o količinama eksploatisane šume u periodu prije rata i u prethodnih nekoliko godina ustanovit ćemo da se sada eksploatiše tek 50% predratnih količina i da je u proteklih nekoliko godina došlo do naglog pada eksploatacije šume zbog uvođenja novih zakonskih regulativa i sređivanja stanja u ovom sektoru. Prema našim predviđanjima i na osnovu trendova razvoja drvne industrije predviđa se da će u narednim godinama količina eksploatisane šume i prerađenog drveta u BiH, a pogotovo u regionu Centralna BiH ostvariti značajan rast. Iz ovoga proizilazi da će i količina drvnog ostatka proporcionalno rasti što će omogućiti povećanje kapaciteta i instalisanje novih pogona za iskorištavanje drvnog ostatka. Ovaj aspekt govori nam u mnogome da je održivost svih pogona za iskorištavanje drvnog ostatka neupitan i da će ubuduće oni ostvarivati istu ili veću dobit.

U ovom poglavlju isključivo ćemo se baviti efektima održivosti stvarne situacije i potencijala regiona. Efekte održivosti ćemo posebno predstaviti za svaku od predstavljenih tehnologija i to prema predviđenim mikrolokacijama.

12.14.1. Proizvodnja briketa i peleta

Sagledavajući gornje pokazatelje koji predviđaju implementaciju potencijalnih projekata na određene mikrolokacije te uzimajući u obzir mogućnosti ostvarivanja dobiti u proizvodnji peleta i briketa možemo zaključiti da će proizvodnja briketa ostvariti određenu dobit i da je vrijeme otplate investicije relativno kratko. Kod proizvodnje peleta imamo situaciju da su ove investicije također isplative, ali na duži vremenski period zbog visoke cijene opreme i velike investicije na početku, koja (i pored veće cijene proizvoda na tržištu) ne može donijeti zadovoljavajuću dobit zbog većih troškova proizvodnje. Proizvodnja peleta pokazuje dobre rezultate samo u slučajevima ako se radi o većim proizvodnim kapacitetima (preko 2.000 kg/h) za šta u regionu ne postoji mikrolokacija koja može obezbijediti dovoljnu količinu sirovine.

87

a) b)

Slika12.14.1.1. Prikaz različitih veličina a.) peleta. i b) briketa. (Izvor: Altener, 2005).

Slika 12.14.1.2. Kako proizvoditi pelete? (Izvor: Rydehell M., Pellets-a suitable solution for Västra

Götaland, World Suitable Days, Sweden, 2005.). Iz Tabela 1.6 u Prilogu 12, koje obrađuju potencijalnu dobit u proizvodnji briketa,

možemo zaključiti da, i nakon odbitka svih troškova proizvodnje, ostaje određeni iznos dobiti. Ova dobit svakako omogućava proizvođaču da redovno servisira kreditna ili lizing sredstva i da u relativno kratkom periodu isplati kompletnu investiciju, nakon čega će ostvarivati isključivo dobit za svoju firmu. U Prilogu 12.10 ove studije može se vidjeti primjer biznis plana za proizvodnju briketa sa opremom određenog kapaciteta iz kojeg se tačno može vidjeti koji se finansijski efekti mogu ostvariti tom proizvodnjom sa svim detaljima.

Iz svega ovoga možemo zaključiti da je proizvodnja briketa na planiranim mikrolokacijama i uz upotrebu odgovarajuće opreme prema izvorima sirovine isplativa, dok je proizvodnja peleta trenutno neisplativa investicija zbog nedovoljne količine sirovine na određenim mikrolokacijama.

88

12.14.2. Proizvodnja eteričnih ulja

Sagledavajući gornje pokazatelje o mogućnostima proizvodnje eteričnih ulja iz šumskog drvenog ostatka lako je zaključiti da je ovo jedan od najisplativijih načina za iskorištavanje drvnog ostatka u regionu. Nažalost, zbog nepoznavanja ove tehnologije niti jedna od obrađenih kompanija nije izrazila želju za investiranje u ovu tehnologiju. Kao što smo ranije napomenuli, u ovom segmentu potrebno je pokrenuti projekat edukacije i upoznavanje potencijalnih korisnika sa ovom tehnologijom i njenim mogućnostima. Bez ovakvog projekta nemoguće je razmišljati o implementaciji ove tehnologije i ostvarenju dobiti kao i o održivosti projekta.

12.14.3. Uporedne cijene energenata

Jedan od jako bitnih aspekata koji će uticati na efekte održivosti je i stalni rast cijena energenata na svjetskom tržištu. U zadnjih godinu dana došlo je do velikog rasta cijena nafte sa tendencijom jako malog pada u narednom periodu. Ovaj rast cijena u mnogome utiče na ekonomiju i sve veći broj potrošača okreće se alternativnim i jeftinijim energentima u koje spadaju briket i pelet koji prema svom načinu upotrebe mogu adekvatno i efikasno zamjeniti većinu energenata dobijenih iz nafte. U svjetlu ove činjenice, logično je pretpostaviti da će u narednom periodu potražnja za briketom i peletom konstantno rasti što samim tim učvršćuje tržište ovih proizvoda i obezbjeđuje njihov plasman.

U donjoj tabeli predstavit ćemo neke uporedne pokazatelje količina i cijena između ovih vrsta energenta.

Tabela 12.14.3.1 - uporedni pokazatelji odnosa cijena i količina energenata.

Vrsta energenta Jedinica mjere Količina za istu kaloričnu moć Jedinična cijena Ukupno

Lož ulje kg 420 0,77 € 323 €Briket T 1 60 € 60 €Pelet T 1 90 € 90 €Ogrjevno drvo m3 4 30 € 120 €* Podaci dobijeni prema uporednim pokazateljima o zamjenskoj upotrebi raznih energenata i stvarnim cijenama na domaćem tržištu.

Iz godnje tabele možemo zaključiti da je za istu kaloričnu moć različitih vrsta energenata potrebno platiti različite iznose. Ova tabela neupitno govori da će zbog svoje cijene briket i pelet biti sve više traženi na tržištu, što je još jedna potvrda održivosti proizvodnje ovih vrsta goriva.

12.15. Ekološki aspekti Ekološki gledano, iskorištavanje drvenog ostatka ima višestruk uticaj na ekologiju i

zaštitu čovjekove okoline. U ovom poglavlju obradit ćemo neke od ključnih efekata i uticaja na ekologiju primjenom gore navedenih tehnologija.

89

12.15.1. Proizvodnja bio-obnovljivih goriva i njihova upotreba

Prema Sporazumu u Kjotu, sve zemlje potpisnice Sporazuma, u koje spada BiH, obavezale su se da će smanjiti emisiju CO2 i drugih štetnih gasova u cilju prevencije globalnog zatopljenja i očuvanja klime.

Jedan od jako bitnih efekata u očuvanju šuma je i mogućnost substitucije ogrjevnog drveta briketom i peletom. Ako znamo da jedna tona briketa i peleta u energetskoj vrijednosti može zamijeniti 4 m3 ogrjevnog drveta, te ako znamo da je u toku prošle godine za potrebe ogrjevnog drveta eksploatisano 688.000 m3 drveta niske šume73, onda dobijemo podatak da je za istu količinu ogrjevnog drveta potrebno 172.000 tona briketa ili peleta. S obzirom na podatak da je u regionu Centralna BiH moguće proizvesti cca 22.000 tona briketa ili 16.000 tona peleta, onda računica pokazuje da je sa ovom količinom moguće izvršiti supstituciju cca 80.000 m3 ogrjevnog drveta iz niskih šuma. Očuvanjem ovog resursa u određenom periodu ove niske šume pretvaraju se u visoke šume čime se njihova vrijednost povećava te se od ovakve vrste drveta mogu ostvariti veći ekonomski efekti.

12.15.2. Proizvodnja eteričnih ulja

U tehnologiji proizvodnje eteričnih ulja koristi drvni ostatak koji sada ostaje u šumama. Kao što smo već ranije rekli, ovaj drvni ostatak jako šteti šumama iz više razloga. Njegovim raspadanjem na tlu se oslobađa određena količina toplote koja pogoduje razvoju šumskih nametnika, kao što je crv potkornjak koji uništava šume. Nerijetko smo vidjeli čitave šumske revire uništene ovim nametnicima. Borba protiv njih, kada se oni rasprostrane po šumi, jako je teška i iziskuje ogromna finansijska sredstva, a u mnogim slučajevima čak je i nemoguće iskorijeniti ih. Uticajem atmosferskih padavina na šumski drvni ostatak oslobađaju se određena hemijska jedinjenja koja stvaraju kiselost terena i povećavaju pH vrijednost tla. Ova povećana pH vrijednost uzrokuje uništavanje šumskog podmlatka i ostale flore u šumi. Uništavanje šumskog podmlatka direktno utiče na obnavljanje šuma i njihov planirani godišnji prirast.

Uklanjanjem šumskog drvenog ostatka iz šuma u velikoj mjeri eliminisat će se gore navedeni nepoželjni efekti i doprinijeti očuvanju šuma i njihovom redovnom i kvalitetnom obnavljanju.

12.15.3. Nelegalne deponije drvnog ostatka

Zbog trenutne nemogućnosti iskorištavanja svih količina drvnog ostatka koji se stvara u procesu proizvodnje, jedan broj firmi pribjegava nelegalnom skladištenju ovog otpada na za to nepredviđena mjesta kao što su: rijeke i obale rijeka, livade, šume, itd. Ovaj drvni otpad izuzetno je štetan za okolinu zbog jako dugog perioda raspada.

Ako se drvena piljevina baci u rijeku njen period raspada je nekoliko stotina godina. Ovakva piljevina koja se natopi vodom pada direktno na dno rijeke i prekriva ga. Time onemogućava dotok svjetla do biljaka na dnu i time nemogućnost proizvodnje kiseonika, a to uzrokuje izumiranje životinjskog svijeta u tom dijelu rijeke. Ako se pak, piljevina deponuje na obalu rijeke, ona će vrlo brzo pod uticajem atmosferskih padavina dospjeti u rijeku i dobit ćemo isti efekat. Još veće su štete ako se ovo dešava u jezeru ili na obalama jezera jer se radi o stajaćoj vodi.

73 Izvor informacija: Federalni zavod za statistiku

90

Ako se, pak, piljevina deponuje na otvorenom, ona zbog svog organskog sastava počne veoma brzo da truli (8 do 10 dana od momenta deponovanja). U procesu truljenja oslobađa se određena količina toplote i eksplozivni plinovi. Toplota vrlo brzo doprinosi razvoju bakterija i ostalih organizama koji se hrane organskim otpadom. Eksplozivni plinovi zbog gustine mase piljevine i njene nepropusnosti skupljaju se u unutrašnjosti gdje, usljed djelovanja povišene temperature, može doći do samozapaljenja. Ukoliko se to desi onda dobijamo jednu stalnu prijetnju za okolinu koja će u procesu unutrašnjeg sagorijevanja početi da oslobađa u atmosferu velike količine toksičnih gasova. Ovakva vrsta požara jako teško se lokalizira jer se dodavanjem vode na ovakvo žarište samo ubrzava proces truljenja i povećava emisija ekspolozivnih plinova i toplote. Jedini način da se ovakvo žarište lokalizuje je primjena posebne tehnologije koja podrazumijeva uvlačenje specijalnih cijevi u dno deponije i hlađenje deponije uduvavanjem hladnog zraka. Ovaj efekat hlađenja eliminiše stvaranje eksplozivnih plinova i deponija se postepeno gasi. Ovo je učinkovit proces, ali zahtjeva dosta vremena i finansijskih sredstava.

Iz gornjeg se može zaključiti da deponovanje drvnog ostatka na nepropisan način, te neiskorištavanje šumskog drvenog otpada negativno utiče na ekologiju i čovjekovu okolinu. Primjenom i implementacijom odgovarajućih tehnologija za iskorištavanje drvnog ostatka preventivno ćemo uticati na očuvanje okoline. Nažalost, i ako primjenimo ove tehnologije u jako kratkom roku, nećemo moći eliminisati dosad nastale nelegalne deponije drvenog otpada74.

12.16. Procedura implementacije

Pod procedurama implemenatcije pretpostavit ćemo da će se svi, gore navedeni, tehnološki procesi u narednom periodu implementirati u regionu prema planovima i mikrolokacijama predstavljenim u ovoj studiji, a kao pretpostavku uzet ćemo i to da će REZ organizovati i voditi kompletan proces i način implementacije.

Ova studija obradila je dovoljan broj podataka i pretpostavki za implementaciju projekta te se iz zaključaka može predstaviti plan implementacije potencijalnog projekta za uvođenje novih tehnologija u procesima iskorištavanja drvenog ostatka. U nastavku, obradit ćemo svaki od planiranih koraka za sprovođenje projekta.

12.16.1. Organizacija mini-klastera i udruženja Organizaciju mini-klastera trebala bi preuzeti Regionalna Ekonomska Zajednica

(REZ) u saradnji sa USAID-om, koji je uključen u proces formiranja klastera drvne industrije. Potrebno je prvenstveno identificirati firme koje su zainteresovane za razvoj ovog

sektora i u kojima se mogu organizovati pilot postrojenja. Iz podataka prikupljenih kvalitativnim istraživanjem te firme mogu se lako identificirati kao i potencijalne članice mini-klastera, ali je neophodno obaviti dodatne razgovore koji će voditi organizaciji mini-klastera. Slijedeći korak je pripremanje plana organizacije koji treba da obuhvati:

• prezentaciju okvirnog plana i ideje potencijalnim članicama klastera, • organizacija edukativnih seminara za članice klastera, • definisanje pravila koji regulišu ponašanja i način saradnje članica klastera, • izrada prijedloga sistema prikupljanja drvenog ostatka, • izradu biznis plana i studije isplativosti za potrebnu opremu, itd.

74 Slike nelegalnih deponija u Prilogu 12.1

91

Kako rješiti stalno pitanje: Zašto bih ja postao članom klastera? Pristupanjem klasteru svaka članica dobija: • mogućnost da bude podržana od strane ostalih članova, • postaje konkurentnija na tržištu, • ima bolji pristup novim tehnologijama, • ima bolji pristup informacijama, • dobija mogućnost da se lakše i sigurnije uključi u nove i inovativnije projekte, • kontinuirani marketing, monitoring i stalnu usporedbu sa potencijalima i

mogućnostima ostalih članica, • učestvuje u izradi strategije nastupa klastera na tržištu, • dostupni su jos stručni saradnici iz iste branše, uposleni kod drugih članica, • dostupni su joj tehnološki kapaciteti drugih članica, itd. Ove odgovore potrebno je detaljno eleborirati i predstaviti potencijalnim članicama

klastera na jednom od prvih sastanaka ili, još bolje, izradom publikacije koja će firmama prezentirati prednosti ovakvog načina organizacije. Nakon evidentiranja firmi potencijalnih članica klastera potrebno je organizovati edukacione seminare na kojima će se govoriti o prednostima pristupanja klasteru.

Nephodno je evidentirati interes ostalih regija u BiH za razvoj sektora i moguće uključivanje u rad klastera.

REZ bi trebao prepoznati mogućnosti i pronaći odgovarajuća sredstva fondova namjenjenih ovoj oblasti razvoja privrede i pružiti tehničku i stručnu podršku razvoju projekata.

Kao primjer slične organizacije i principa djelovanja navodimo Holzcluster Steiermark GmbH, Zeltweg Austrija u Prilogu 12.2

12.16.2. Određivanje vrste tehnologije koja će se implementirati

Na osnovu snage i veličine mini-klastera, zatim količina drvnog ostatka kojim raspolaže, te na osnovu tehnologija za iskorištavanje drvenog ostatka, potrebno je odrediti optimalni tehnološki proces uz pomoć kojeg će se na najoptimalniji i najprofitabilniji način iskoristiti sav drvni ostatak. Pomoć kod određivanja vrste i tipa tehnologije pružit će REZ koji će angažovati odgovarajuće stručnjake iz te branše. Ovdje također preporučujemo izradu biznis plana i studije isplativosti jer su to osnovni preduslovi za potencijalno obezbjeđenje finansiranja od strane banaka ili lizing kuća.

12.16.3 Odabir adekvatne tehnologije

Nakon određivanja tehnologije pristupa se odabiru isporučioca tehnologije vodeći računa prvenstveno o kvalitetu i cijeni opreme. Kvalitet opreme je presudan zbog toga što će on direktno uticati na kvalitet finalnog proizvoda, a samim tim i na njegovu cijenu, što će opet uticati na ostvarenje planirane dobiti i isplativosti investicije. U ovom dijelu treba koristiti pokazatelje odnosa kvaliteta i cijene proizvoda na tržištu te angažovati odgovarajućeg stručnjaka koji će pomoći prilikom odabira opreme. U ovom dijelu REZ bi trebao da ima ulogu savjetnika.

92

12.16.4 Načini finansiranja

Slijedeći korak je pronalaženje adekvatnih izvora finansiranja. U poglavlju 12.13 detaljno je objašnjeno gdje i na koji način se mogu iznaći kvalitetna sredstva za finansiranje. Ovaj segment prvenstveno će zavisiti od boniteta nosioca posla na mikrolokaciji i snage odnosno organizacije mini-klastera. Možda će se pojaviti mogućnost vlastitog finansiranja ukoliko klaster bude dovoljno jak. Također je moguće da se pojave određeni strani ili domaći fondovi iz kojih će biti moguće obezbijediti kvalitetna sredstva. Ovaj segment mogućih finansiranja trebao bi obraditi REZ i uz pomoć svojih stručnih kadrova ostvariti kontakte i pristupe ovim fondovima. Navest ćemo neke od fondova iz kojih je moguće obezbijediti sredstva: federalni fond za poticaj zapošljavanja koji se implementira putem kantonalnih i općinskih ureda za zapošljavanje, federalni, kantonalni i općinski fondovi za zaštitu okoline i ekologiju, Fondovi EU za zaštitu okoline i ekologiju75, fondovi međunarodnih vladinih organizacija za razvoj i poticaj ekonomije u BiH76, itd.

Pored toga, moguće je iznaći sredstva putem zajedničkog udruživanja inostranih i lokalnih firmi koje imaju interes za proizvodnju i plasman bio-obnovljivih goriva. Prema našim saznanjima postoji veliko interesovanje za ovakav vid saradnje, a neke su inostrane firme već počele sa realizacijom sličnih projekata77. Smatramo da bi REZ i u ovom segmentu mogao odigrati ključnu ulogu u posredovanju kod ovih udruživanja.

12.16.5. Kupovina opreme i instalacija

Nakon zadovoljavanja svih kriterija pristupilo bi se kupovini opreme i njenom instaliranju. Ovdje je jako bitno za napomenuti da će uvođenje PDV-a u idućoj godini opteretiti kompletnu investiciju za dodatnih 17% od ukupne vrijednosti opreme. U zakonu o PDV-u još uvijek nije izdefinisano kako i na koji način će se plaćati PDV na opremu, ali mi ćemo pretpostaviti da će on morati biti plaćen. U ovom dijelu trebalo bi možda razgovarati sa nadležnim organima o mogućnostima smanjenja ili ukidanja PDV na ovu opremu zbog njenog specifičnog karaktera u očuvanju okoline, substituciju uvoza goriva, očuvanju šuma, itd. U ove pregovore treba uključiti stručnjake iz ekologije i budući klaster drvne industrije kao i Federalno Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalno Ministarstvo energije,rudarstva i industrije i Federalno Ministarstvo za prostorno uređenje i očuvanje okoliša. Nosilac ovih razgovora trebao bi da bude REZ, kao predstavnik regije, u kojoj će se po prvi put u BiH organizovano pristupiti problemu rješavanja drvnog ostatka i njegovom iskorištavanju za proizvodnju ekološki prihvatljivih goriva.

Kod instalacije opreme jako bitno je da nosilac posla obezbijedi adekvatan prostor na najpogodnijem mjestu za proizvodnju, te sve ostale preduslove potrebne za nesmetan i kvalitetan rad.

12.16.6 Proizvodnja i plasman

Kao osnovni preduslov za početak proizvodnje je obezbjeđenje dovoljne količine sirovine čije prikupljanje i adekvatno skladištenje treba početi nekoliko sedmica prije instalacije opreme da bi se obezbijedili optimalni preduslovi za nesmetan rad. Paralelno sa 75 Susteinable Energy Europe 2005-2008, Intelligent Energy for Europe, Sixth Framework Programme, Altener, Renewable Energy Partnerships Campaign for Take-Off 76 Sida, USAID, SEED, itd. 77 “Istra Benz Energetski Systemi“ iz Slovenije, „FricBric“ iz Austrije

93

prikupljanjem sirovine i nabavkom opreme potrebno je otpočeti razgovore o plasmanu proizvoda sa potencijalnim kupcima. Ovaj segment bitan je zbog sigurnosti proizvođača da će biti u stanju obezbijediti kvalitetan prihod za pokrivanje svih troškova proizvodnje i servisiranje otplate investicije. U ovom dijelu je jako bitna uloga REZ-a kao posrednika u ovom procesu.

12.16.7. Uloga i pozicija Regionalne ekonomske zajednice

Regionalna ekonomska zajednica (REZ) kao institucija koja je nosilac projekta izrade studije trebala bi naći svoj interes u pronalaženju sredstava za nastavak implementacije ovog projekta. U kompletnom projektu identificirali smo nekoliko ključnih tačaka u kojima REZ može naći svoj interes kroz razne vidove angažovanja. U sljedećim poglavljima ukratko ćemo objasniti svaku od ovih potencijalnih tačaka.

a) Organizacija klastera

Kao što je i objašnjeno u poglavlju 12.16.1. - Organizacija mini-klastera i udruženja, REZ bi trebao iznaći sredstva iz dostupnih fondova za ovu namjenu. Predlažući REZ kao nosioca ovog projekta smatrali smo da je dosadašnjim svojim angažmanom najkompetentniji da implementira ovu organizaciju na terenu. Jedan od osnovnih razloga je u tome što će kroz organizaciju i prezentaciju projekta klastera ostvariti direktan kontakt sa svim potencijalnim članicama i tako steći neposredan uvid u potencijale i mogućnosti ove grane industrije.

b) Obezbjeđivanje fondova za nabavku opreme

Direktnim učešćem u organizaciji klastera REZ će doći do tačnih podataka koja i kolika investicija je predviđena za svaki od mini-klastera i na koji način je moguće obezbijediti potrebna sredstva. Način finansiranja projekta i založni fondovi detaljno su objašnjeni u Poglavlju 12.13.

c) Ostale mogućnosti

REZ Agencija, kao nosilac aktivnosti na uspostavljanju organizacione forme razvojno-istraživačno-inovativno-tehnološkog centra u regiji Centralna BiH treba da olakša zainteresovanim subjektima pristup informacijama relevantnim za pokretanje proizvodnje bioloških goriva u regiji. Pošto u ovom momentu potencijalne pilot-kompanije u regiji nisu sposobne niti kadrovski, tehnički, organizaciono, pa ni finansijski da samostalno stupe u ovakav poduhvat logična je njihova upućenost na instituciju tipa tehnološkog centra kao tehničko-tehnološku podršku i asistenciju pri tržišnom uvezivanju.

Budući tehnološki centar u svojoj prvobitnoj orijentaciji bio bi usmjeren na drvoprerađivačku djelatnost, kao jednu od vodećih industrijskih grana u regiji, a time i na sve ostale poddjelatnosti koje proističu iz prerade drveta. Osnovna uloga tehnološkog centra ogledala bi se u pružanju usluga tehničkih ekspertiza i ispitivanja sa vlastitim ljudskim i tehničkim resursima, organizovanja specijalizovanih obuka i seminara, potom tržišnog uvezivanja i organizovanog nastupa na međunarodnom tržištu.

94

13. ZAKLJUČCI U okviru provedenog istraživanja izvršeno je cjelovito sagledavanje postojećeg stanja po pitanju korištenja drvnog ostatka u regiji Centralna BiH kao projektu oporavka i ekonomskog razvoja regije, uz aktivno učešće predstavnika drvoprerađivačkih firmi (uključujući sve kategorije unutar drvoprerađivačke djelatnosti kao što su: proizvođači namještaja, građevinske stolarije, pilane, ostalih proizvoda od drveta i dr.), šumskih privrednih društava, REZ-a, resornih ministarstava na različitim razinama vlasti, fakulteta, međunarodnih organizacija, privrednih komora, udruženja privrednika i svih drugih subjekata iz regije uključenih u navedeni proces. S ciljem sagledavanja komercijalne opravdanosti korištenja raspoloživog drvenog ostatka, efekata u smanjenju nezaposlenosti i povećanju zaštite okoliša u regiji Centralna BiH izvršeno je slijedeće:

• analiza postojećeg tržišta (prikaz proizvoda iz područja goriva izrađenih od drvenog ostatka prisutnih na europskom tržištu; procjenjivanja domaćih potreba u BiH i trenutnih cijena za proizvode predmeta čvrstih bioloških goriva; određivanje potreba europskog tržišta i postojećih tržišnih cijena analizirane vrste proizvoda; analiza konkurentskog okruženja u Europi za proizvode goriva izrađenih od drvenog ostatka u kontekstu obnovljivih alternativnih izvora energije; analiza okolinske regulative u BiH relevantne za proizvode goriva izrađene od drvenog ostatka; sagledavanje postojeće i potencijalne oprijedeljenosti korisnika ka proizvodima iz oblasti bioloških goriva);

• analiza primarnih resursa snabdjevanja (opšti pregled drvoprerade i šumarstva u BiH kroz sagledavanje sirovinske baze, analizu lanca snabdjevanja, postojeću potražnju, izvozne aktivnosti i zakonsku regulativu; određivanje održivosti aktivnosti održivim gazdovanjem šumama u BiH i preporuke o uticaju koji proizvodi goriva izrađeni od drvenog ostatka trebaju imati na održivost šumskih resursa u BiH; pregled interesa učesnika u industriji bioloških goriva i održivog upravljanja šumama);

• definisanje upravljanja otpadom (potencijalno snabdijevanje neprocesuiranim drvnim ostatkom iz pilana na teritoriji BiH, pregled potrebnih aktivnosti, troškova i sporazuma za pouzdano, kontinuirano i održivo snabdijevanje drvnim ostatkom iz pilana; prijedlog najefikasnijeg sistema prikupljanja drvnog ostatka iz pilana kroz definisanje cjelokupne procedure);

• definisanje procesa logistike pred-proizvodnje (identificiranje potrebne logistike za transport neprocesuiranog drvenog ostatka do definisanih mikrolokacija skladišta/proizvodnih tačaka; identificiranje i pozicioniranje mikrolokacija u BiH za tačke proizvodnje/skladištenja u blizini pilana ili tržišta; preporuka najefikasnijeg sistema logistike pri transportu i skladištenju neprocesuiranog drvnog ostatka, prvenstveno namijenjenog za proizvodnju proizvoda goriva izrađenih od drvenog ostatka);

• definisanje procesa proizvodnje (preporuka najefikasnije tehnologije koja treba biti primijenjena za proizvodnju proizvoda goriva izrađenih od drvenog ostatka; identificiranje troškova svih ostalih resursa neophodnih tokom procesa proizvodnje proizvoda goriva izrađenih od drvenog ostatka).

• definisanje logistike post-proizvodnje do tržišta (identificiranje logističkih i ostalih resursa neophodnih za transport proizvoda goriva izrađenih od drvenog ostatka do domaćeg i europskog tržišta; preporuka najefikasnijeg sistema logistike pri transportu proizvoda goriva izrađenih od drvenog ostatka do domaćeg i europskog tržišta).

Nakon provedenog istraživanja po tačkama iz TOR (Terms of reference) može se zaključiti sljedeće:

95

• Biomasa odnosno biogorivo predstavlja sve bioenergetske izvore iz kojih su kroz tehnološko-pretvorbene procese dobijaju gotovi proizvodi. Prema međunarodnoj terminologiji izraz biomasa (u ovom kontekstu gorivo) upotrebljava se za čvrsta goriva, biogoriva, tekuća i gasovita goriva koja dobijamo iz biomase. Pod korisnim drvnim ostatkom smatramo: korisni šumski ostatak, drvni ostatak koji nastaje u primarnoj i sekundarnoj preradi drveta i ostali drvni otpad. Kao predmet razmatranja sa stanovišta ove studije značajni su korisni šumski drvni ostatak i otpad koji nastaje u primarnoj i sekundarnoj preradi drveta. Pod korisnim šumskim ostatkom podrazumijevaju se svi dijelovi drveta iznad 4cm debljine koji ostaju u šumi nakon sječe. Dok pod drvnim ostatkom koji nastaje u primarnoj i sekundarnoj preradi drveta podrazumijevamo otpad koji nastaje u primarnoj i sekundarnoj preradi drveta (kora, strugotina, piljevina), komadni otpad je onaj koji nastaje tokom prerade drveta u proizvodnim pogonima. Sa stanovišta izučavanja studije posebna pažnja posvećena je iskorištavanju drvenog ostatka kroz sljedeće vidove iskorištavanja: proizvodnja briketa i peleta, proizvodnja toplotne i električne energije i proizvodnja eteričnih ulja.

• Prednost obnovljivih izvora energije u odnosu na fosilna goriva počiva na činjenici da je opskrba energijom iz fosilnih goriva ograničena jer oni nisu neiscrpni i obnovljivi izvor energije i ne mogu se nanovo iskorištavati. Osim toga, izgaranjem fosilnih goriva nastaju štetni gasovi koji onečišćuju okolinu i uzokuju klimatske promjene. Zbog toga toplinska zaštita i ušteda energije predstavljaju još jedan od razloga za korištenje obnovljivih izvora energije.

• Korištenje biomase kao primarnog energenta ili njegova pretvorba i dobijanje bilo kojeg oblika sekundarnog energenta (briketi, peleti, sječka, iverje, piljevina, drvni prah i dr.) predstavlja već odavno poznatu praksu u svijetu, za čije uspješno iskorištenje postoje realne pretpostavke u Bosni i Hercegovini.

• Na teritoriji regije Centralna BiH putem primarnog istraživanja utvrđeni su indikatori raspoređenosti drvenog ostatka u slijedećim omjerima primjenjivim za područje cijele BiH: 53,4% drvenog ostatka nastaje u šumama nakon eksploatacije, 46,6% drvenog ostatka nastaje mehaničkom preradom drveta. Unutar drvenog ostatka koji nastaje mehaničkom preradom drveta trenutno se 34,6% koristi u druge namjene što čini 16,1% ukupnih zaliha, udio drvenog ostatka koji se prodaje trećim subjektima od strane drvoprerađivačkih firmi u regiji iznosi 15% što u ukupnom potencijalu čini 7%. Kod drvoprerađivačkih firmi preostaje 50,4% neiskorištene sirovine za proizvodnju bioloških goriva, što u ukupnom potencijalu čini 23,5% raspoloživog potencijala sirovine. Ako znamo da je cjelokupna sirovina proistekla eksploatacijom šume neiskorištena i tome pridodamo ostatak raspoloživ nakon mehaničke prerade drveta dobijamo podatak da neiskorišteni potencijal regije iznosi 76,9%. Ako ovaj omjer primjenimo na cijelu BiH i uzmemo u obzir podatke za sječu šume, dolazimo do podatka o potencijalu proizvodnje čvrstih bioloških goriva u BiH od cca. 176. 000 t/god . Pošto regija Centralna BiH participira u ukupnoj sječi BiH sa 37,3%, potencijal ove regije u pogledu proizvodnje čvrstih bioloških goriva iznosio bi cca. 60 000 t/god.

• Na kompletnom teritoriju BiH postoji maksimalno pet ozbiljnih proizvođača čija ukupna proizvodnja ne prelazi 15.000 T godišnje. Kao pokazatelj potražnje za ogrjevnim drvetom i njegove moguće supstitucije briketima, može poslužiti podatak po kojem je u 2004. godini za ogrjev iskorišteno 688.000 m3 drveta. Kako su cijene ogrjevnog drveta u stalnom porastu i gotovo su dostigle trenutnu cijenu briketa, možemo reći da će potražnja za briketima rasti. Na osnovu ovih pokazatelja, možemo zaključiti da bi se potražnja za briketima u BiH, u narednom periodu na godišnjem nivou, mogla procijeniti na 50.000 – 100.000 T.

96

• Osnovna upotreba briketa je u pećima na čvrsto gorivo, kaminima, mini kotlovnicama i velikim kotlovskim postrojenjima. Način njegovog pakovanja i distribucije prilagođen je širokoj potrošnji i moguće ga je prodavati u svim trgovinama i trgovačkim objektima. Vrlo je lak za manipulaciju i upotrebu, kao i za skladištenje. U pogledu peleta osnovna upotreba je u mini kotlovnicama i velikim kotlovskim postrojenjima, s tim da ova postrojenja moraju imati specijalne pužne dozatore za loženje. Način pakovanja i distribucije prilagođen je samo određenim potrošačkim skupinama koje imaju prilagođene sisteme loženja na pelet. Vrlo je zahtjevan kod manipulacije i upotrebe i za njegovo skladištenje moraju se obezbijediti odgovarajući silosi. Zbog ovakvih karakteristika i situacije na lokalnom tržištu te neposjedovanja odgovarajućih dozirnih sistema za loženje peleta, dolazimo do zaključka da je isključivo briket interesantan za plasman na tržište BiH, a pelet isključivo za izvoz u druge zemlje.

• Cijene čvrstih bioloških goriva na BiH tržištu su u visini 50% od istih postignutih na europskom tržištu. Ovo se odnosi samo na brikete jer peleta u ponudi za prodaju na BiH tržištu i nema. Na europskom tržištu cijene briketa idu do 200 EUR/t, dok su cijene peleta do 300 EUR/t. Navedeno govori u prilog šanse za plasman cjelokupne proizvodnje na inostrana tržišta u geografskoj blizini (Slovenija, Italija, Austrija) po konkurentnim cijenama, uz mogućnost ostvarivanja određenog profita koji je detaljno obrazložen u okviru studije.

• Prezentovani potencijal proizvodnje čvrstih bioloških goriva (peleta i briketa) jednim dijelom bio bi dostatan da zadovolji potrebe domaćeg tržišta kroz supstituciju postojećih goriva za zagrijavanje u omjeru od 50. 000 t. Drugim, i to većim dijelom bio bi namijenjen za izvoz u države: Sloveniju, Italiju i Austriju koje se nalaze na prihvatljivoj geografskoj udaljenosti od BiH sa aspekta troškova transporta, a posjeduju izražene potrebe za dodatnim količinama čvrstog biološkog goriva (uglavnom peleta).

• Skandinavske države i Austrija predstavljaju države pionire u korištenju bioenergije. Najveći obim trgovine biološkim gorivima ostvaruju Baltičke države (Estonija, Latvija, Litvanija) sa skandinavijskim državama (posebno Švedskom i Danskom, ali takođe i sa Finskom). Određen obim trgovine odvija se između Finske i ostalih skandinavskih država, i između susjednih država u centralnoj Europi, posebno sa Holandijom, Njemačkom, Austrijom, Slovenijom i Italijom. Značajno mjesto u ovoj oblast pripada Poljskoj kao državi koja posjeduje obimne sirovinske resurse i prerađivačke kapacitete za pelete i brikete. Trgovina biološkim gorivima uključuje najčešće rafinirana goriva od drveta (peleti i briketi) i industrijske nusproizvode (piljevina, iverje) u centralnoj Europi, kao i drvni ostatak. Ukupna proizvodnja peleta u Europi procjenjuje se na oko 1,2-1,3 miliona tona. Određenom količinom bioloških goriva trguje se na međunarodnoj razini, Švedska uvozi biološka goriva iz Kanade,a također uvozi ogrjevno drvo iz sjeverne Afrike. Njemačka izvozi određene količine ogrjevnog drveta na Srednji i Daleki Istok (Turska, Arapski Emirati, Japan i Hong Kong).

• Danska predstavlja drugo po veličini tržište čvrstim biološkim gorivima u Europi sa potrošnjom peleta od 700.000 t/god, dok proizvodnja ne prelazi 300.000 t/god. Proizvodni kapaciteti za proizvodnju peleta u Švedskoj iznose 1.000.000 t/god. U Norveškoj kapaciteti za proizvodnju peleta iznose cca. 100.000 t/god. Procjene stručnjaka za biomasu govore da je u Njemačkoj prisutan potencijal od cca. 800. 000-1.100.000 t sirovog materijala, raspoloživog za proizvodnju peleta i briketa. Kapaciteti Italije u pogledu proizvodnje peleta procjenjuju se na 240.000 t/god, a potrebe za potrošnjom prevazilaze 350.000 t/god.

97

• Iz navedenih pokazatelja o proizvodnji i potrošnji čvrstih bioloških goriva u Europi, proizilazi zaključak da zapadnoeuropske države posjeduju ogromnu potrebu za ovom vrstom proizvoda (peleti i briketi) i u ovom momentu veći dio svojih potreba podmiruju putem uvoza iz istočnoeuropskih (Poljske) i baltičkih država.

• Fosilna goriva (ugalj, plin, ulja) trenutno participiraju u svjetskoj potrošnji energije sa oko 79%, nuklearna energija zauzima udio od 7%, a obnovljivi izvori energije participiraju sa 14%. U 25 država EU, obnovljivi izvori energije su sa 6% participirali u ukupnim potrebama za energijom u 2002. godini. U obnovljivim izvorima energije dominiraju biomase sa 65%. Cilj je da obnovljivi izvori energije dostignu iznos od 12% u ukupnim potrebama za energijom do 2010. godine.

• Postoje dva kriterija za ocjenu kvaliteta bioloških goriva i to: hemijske i strukturne karakteristike i fizičke karakteristike. U najvećem broju europskih država, posebni propisi za pelete predstavljaju tek pojedinačne slučajeve ili ne postoje uopće. Najčešće, navedeni propisi nalaze se u okviru općih propisa za biomasu (pelete i brikete). Trenutno, samo nekoliko europskih država kao što su: Austrija, Švedska, Švicarska i Njemačka posjeduju zvanične standarde za kompaktna goriva dobijena iz biomasa. Ostale države, sa značajnim udjelom na tržištu pleta, kao što su: Danska i Finska donijele su odluku da pričekaju do usaglašavanja i donošenja zajedničkog europskog standarda za pelete. Sva čvrsta biološka goriva obuhvaćena su međunarodnim standardom CEN TC 335, gdje se tretiraju slijedeći termini: izvori sirovine-drvo iz šumarstva i nusprodukti i ostaci iz drvoprerađivačke industrije, trgovački oblici čvrstih bioloških goriva, normativne specifikacije, tehničke specifikacije, i dr. Kao smjernice za donošenje zajedničkog europskog standarda za pelete poslužit će definisan standard metoda za analizu i klasifikaciju peleta – CEN/TC 14961. U Bosni i Hercegovini na različitim nivoima vlasti trenutno postoji set usvojenih zakonskih akata, ali, nažalost, ništa nije urađeno na polju standarda kvaliteta bioloških goriva i ostale tehničke regulative relevantne za područje čvrstih bioloških goriva.

• U Bosni i Hercegovini u toku su aktivnosti na pripremi Okvirnog zakona o održivom šumarstvu. Ovim Zakonom unaprijedio bi se promet izvoznih šumskih proizvoda iz Bosne i Hercegovine, potom bi se promovisalo održivo upravljanje šumama i ojačalo bi se nadgledanje i kontrola šumskih dobara, drvne industrije i trgovine drveta i proizvoda od drveta. Jedan od ključnih aspekata ovog zakona je sistem certifikacije na dobrovoljnoj osnovi koji treba da unaprijedi gazdovanje šumama i promoviše održivo upravljanje šumama i proizvodima drvoprerađivačke industrije kroz cijeli lanac snabdjevanja. Ovo je posebno važno jer se certifikacija kao trgovinski instrument tretira Sporazumom o tehničkim barijerama u trgovini (TBT), a certifikacijski sistemi su po pravilu kompatabilni sa WTO propisima. Primjenjujući svjetska iskustva, jedan ovakav zakon trebao bi doprinijeti stvaranju institucionalnog okvira za definisanje kvalitetnijih načina iskorištenja drvenog ostatka kako u području šumarstva, tako i u drvoprerađivačkim firmama širom BiH. Predloženi zakon u BiH predviđa korištenje nacionalnog logo-a kao trgovinskog instrumenta. Iskustva drugih država pokazala su da takav logo ne bi bio prihvaćen od strane Europskog tržišta koje zahtijeva certifikaciju radi osiguranja da drvo dolazi iz šuma kojima se održivo upravlja. Zaključak je da bi BiH certifikacijska šema trebala biti razvijena tako da je može prihvatiti svaka od međunarodnih šema certifikacije.

• Tržišna istraživanja provedena u Europi pokazuju da postoji porast ponude i tražnje certificiranih šumskih proizvoda, gdje je izražena tražnja za dva međunarodna sistema, i to: FSC certificiranim proizvodima od drveta koji se nude potrošačima kroz maloprodaju i PEFC certificiranim proizvodima koji se uglavnom odnose na trupce,

98

celulozu, papir i donekle na drvenu građu. Prijedlog je da Bosna i Hercegovina odustane od razvoja nacionalnog standarda certificiranja šuma (proces iniciran od strane FSC i finansiran kreditom Svjetske banke) jer će nacionalni sistem imati višu cijenu od međunarodnih šema za BiH proizvođače i izvoznike i na taj način negativno uticati na njihovu konkurentnost u međunarodnm okvirima, posebno onu čiji rad se zasniva na održivom upravljanju šumama.

• Peleti izrađeni od drvnog ostatka i briketi, kao veći proizvodi, izrađeni od goriva rafinirane biomase su uobičajeni cilindrični komprimirani proizvodi goriva od drveta izrađeni od nusprodukata mehaničke prerade drveta. Sirovi materijal je najčešće suha piljevina, grinding dust i cutter shavings, dok se peleti i briketi mogu izrađivati i od svježe biomase, bark i forest chips, s tim da sirovi materijal mora biti samljeven i osušen prije peletiziranja.

• U BiH trenutno je prisutna niska razina korištenja bioloških goriva, a koriste se isključivo briketi. Za korištenje peleta u ovom momentu nisu ispunjene tehničke pretpostavke jer ne postoje adekvatni sistemi loženja. Aktuelna situacija stalnog rasta cijena konvencionalnih izvora energije koji se koriste za zagrijavanje u BiH, zatim znatna energetska vrijednost ovog energenta u poređenju sa drugima, kao i ekološka prihvatljivost biološkog goriva u odnosu na ostale izvore, značajno utiče na izgledne šanse da se potrošnja briketa u BiH uveća za cca. 50 000 t/god. Uz određena ulaganja u prilagođavanje postojećih sistema loženja, zasigurno i uvećanje potrošnje peleta nije bez šanse. Već postoje određene aktivnosti da u toku 2006. godine neki poslovni sistemi iz regije Centralna BiH otpočnu sa proizvodnjom peleta, uz korištenje dijela ovog energenta za vlastite potrebe u prilagođenom vlastitom energetskom sistemu, a drugi, znatno veći, dio proizvodnje plasirao bi se na inostrana tržišta, prvenstveno na tržište Austrije, Italije i Švicarske.

• Sirovina za proizvodnju biološkog goriva je strugotina i piljevina. Strugotina nastala preradom drveta u drvoprerađivačkim firmama je suha, dok piljevina nastala nakon sječe u šumama ima sadržaj vlage od 50%. Pošto ulazna sirovina za proizvodnju bioloških goriva potiče iz različitih izvora sa raznolikim vrijednostima sadržaja vlage, u najvećem broju slučajeva potrebno je izvršiti pripremu prije procesa proizvodnje briketa ili peleta.

• Tehnologija proizvodnje peleta uglavnom je unificirana u svijetu i odvija se kroz slijedećih 6 procesa: hogging/grinding, drying, pelletising, cooling, fines separation, bagging/storing. Peletiziranje sadrži najmanje 4 procesa: drying, milling, pelletising, cooling.

• Svjetska iskustva govore u prilog činjenici da drumski način transporta peleta na duže udaljenosti (više od 200 do 300 km) nije ekonomičan, pa stoga proizvođači i dobavljači peleta teže da uspostave domaće tržište i uspostave kooperaciju sa domaćim subjektima iz područja šumarstva i drvoprerade.

• Transport je veoma važan detalj kada su u pitanju čvrsta biološka goriva u vidu sekundarnih proizvoda (briketa i peleta). Veoma je značajno da proizvodni kapaciteti peleta budu locirani u blizini izvora sirovine jer transport na duže udaljenosti umanjuje efikasnost procesa u pogledu troškova. Stoga je pri planiranju procesa logistike veoma značajno organizovati povratni transport u slučaju transporta na udaljenije destinacije kako bi se poboljšala efikasnost u pogledu troškova. Isporuka peleta do krajnjeg korisnika može se vršiti na tri načina: u malim vrećama 15-25 kg, većim vrećama 500-1 000 kg i u cisternama opremljenim sa opremom za pneumatsko punjenje bunkera ili silosa. Male vreće pakuju se na izmjenjive palete, jednostavnije su za rukovanje, ali im je cijena nešto veća u odnosu na pakovanje u velikim vrećama. Veoma rasprostranjena pojava je transport peleta u cisternama kao što je slučaj sa tečnim gorivima i trenutno

99

predstavlja glavni oblik distribucije peleta u Europi. Oprema za dostavu peleta konstruisana je na neizmjenjivom kontejneru kapaciteta 18 m3 koji može biti podijeljen na tri odjeljka po 6 m3 koji se mogu prazniti separatno. Troškovi transporta zavise od korištenja transportne opreme i udaljenosti na koju se vrši transport. Prema podacima iz država zapadne Europe troškovi transporta sa teškim kamionima opremljenim pneumatskim sistema izduvavanja peleta imaju troškove cca. 50 EUR/h i cijena transporta 0,5 EUR/km. Kapacitet kamiona za transport peleta posjeduje prag rentabilnosti od 40 t. Procjene govore da troškovi transporta participiraju sa 10% u konačnoj cijeni peleta.

• Peleti se moraju skladištiti na suhim mjestima koja će spriječiti njihov kontakt sa vlagom. Skladištenje peleta vrši se u zatvorenim halama, silosima i bunkerima. Koji od navedenih predstavlja idealan način skladištenja, zavisi od specifičnih karakteristika konkretnog slučaja.

• Troškovi proizvodnje peleta su standardizovani u svijetu. Prema austrijskim iskustvima ukupni proizvodni troškovi su 73,5-94,6 EUR, ako je potreban proces sušenja, ili 52,2-81,3 EUR/t peleta ako nije potrebno sušenje. Troškovi sušenja zavise od korištene tehnologije i iznose 25-29 EUR/t peleta. Proizvodni troškovi zavise u velikoj mjeri i od angažovanog radnog vremena. Ako fabrika radi 3 smjene dnevno, 7 dana u sedmici, tada je cijena 84 EUR/t peleta. Za slučaj rada u 3 smjene u 5 radnih dana cijena je 90 EUR/t peleta, dok rad u 2 smjene za 5 radnih dana u sedmici poluči troškove od 101 EUR/t peleta. Najviši troškovi su za rad u jednoj smjeni, u toku 5 radnih dana i iznose 133 EUR/t peleta.

• U decembru 1997. godine u Kjotu Europska Unija i ostale države članice saglasili su se sa Protokolom da za 8% smanje emisije "greenhouse gas" u poređenju sa razinom od 1990. godine, za period 2008.-2012. godine. Posljednji podaci govore da se razina emisije CO2 ponovo povećava. Među obnovljivim izvorima energije najznačajniji su biomasa i hidroenergija. Značajno uvođenje u primjenu obnovljivih izvora energije je najznačajnija aktivnost usklađena sa odrednicama Kjoto Protokola. Biomasa je obnovljivi izvor energije sa najvećim potencijalom za rast. Tržište energenata za zagrijavanje je najvažnije tržište za brzo raspoređivanje biomase. Bez brzog uvođenja energenata od biomase na tržište energenata za zagrijavanje, neće se biti u mogućnosti ispuniti zahtjeve iz Kjoto Protokola. Povećanjem učešća bioloških goriva u svijetu značajno se smanjuje emisija CO2 u atmosferu. Glavna prednost biomase je manja emisija štetnih plinova i otpadnih tvari, a opterećenje atmosfere sa CO2 je zanemarivo. Naime, količina emitiranog CO2 tokom izgaranja, jednaka je količini apsorbiranog CO2 za vrijeme rasta biljke.

• Korištenje biomase iz šume vrlo je bitno jer je povezano sa zapošljavanjem, infrastrukturom i drugim aktivnostima.

• Pokretanjem proizvodnje bioloških goriva moguće je ostvariti značajan efekat u povećavanju uposlenosti. Na uzorku primarnog istraživanja izuzimajući Općinu Olovo, ukupan broj direktno zaposlenih novih radnika u proizvodnji briketa bio bi 45 radnika, a na primjeru proizvodnje peleta broj direktnih radnih mjesta iznosio bi 60. U slučaju proizvodnje eteričnih ulja, na uzorku 16 instalisanih postrojenja broj radnika iznosio bi 128. Posebno ističemo da efekat zapošljavanja u indirektnim potpornim procesima i aktivnostima višestruko je veći nego što su to podaci prezentovani u direktnom procesu proizvodnje. Ako se zna da određen broj velikih firmi koji je uskratio informacije relevantne za istraživanje posjeduje realne pretpostavke za ovakav vid proizvodnje, onda se može zaključiti da su efekti u zapošljavanju višestruko veći u odnosu na gore navedene vrijednosti.

100

• Predočeni biznis plan na primjeru jedne pilot-kompanije, govori u prilog apsolutne ekonomske opravdanosti pokretanja proizvodnje briketa na briket presi kapaciteta 5 000 t/god sa rokom oplate investicije od 4 godine.

• Pod uticajem zakonskih propisa i subvencija, porastom cijena fosilnih goriva i veće ponude proizvoda od otpadnog drveta, doći će i do promjene stavova potrošača prema ovoj vrsti goriva. Neophodno je poduzeti mjere na informisanju kako potencijalnih proizvođača tako i potrošača o prednostima koje pruža ova vrsta goriva. Veliku ulogu u promjeni stavova potrošača imaće lokalna zajednica i razvojne agencije.

• Analizom rezultata primarnog istraživanja i obavljenim razgovorima sa različitim institucijama čije je djelovanje vezano za ovaj sektor industrije došlo se do zaključka da postoji svijest o potrebi razvoja industrije bio goriva i održivog gospodarenja šumama. Osnovni problem koji je uočen je nedovoljna informisanost o tehnologijama, mogućnostima proizvodnje i plasmana proizvoda. Stav je da je za brži razvoj ovog sektora neophodno obezbijediti subvencije ili povoljna kreditna sredstva za pokretanje proizvodnje. Potrebno je pojačati napore na povezivanju sektora drvne industrije kao što je formiranje klastera, što bi dovelo do kvalitetnijeg iskorištenja raspoloživih resursa.

• Ključnu ulogu u vođenju projekta pokretanja proizvodnje biološki obnovljivih goriva treba da posjeduje Regionalna ekonomska zajednica (REZ) kroz tehničku asistenciju i tržišno uvezivanje. Uspostavljanjem organizacione forme naučno-tehnološkog parka u regiji Centralna BiH čiji je nosilac REZ stvorile bi se pretpostavke za pružanje usluga na znanju zasnovanih koje bi pomogle pilot kompanijama u odabiru najoptimalnije tehnologije, organizaciji proizvodnje, izgradnji kadrovske baze kroz seriju specijalističkih obuka i seminara o načinima iskorištavanja drvenog ostatka, klasterskom načinu organizovanju subjekata iz branše na temelju svjetskih iskustava, angažovanje eksperata iz područja biološki obnovljivih goriva, instaliranju proizvodnih tehnologija, olakšanom nastupu firmi prema finansijkim institucijama i pomoći pri obezbjeđenju operativnih finansijskih sredstava, standardizaciji i certifikaciji proizvoda, laboratorijskim ispitivanjima i kontroli kvaliteta proizvoda i dr.

• Da bi se osiguralo redovno snabdijevanje drvnim ostatkom, potrebnim za proizvodnju, neophodno je njegovo prikupljanje, transport i skladištenje. Uporednim analizama troškova transporta i kapaciteta potencijalnih postrojenja, te količinama raspoloživog drvnog ostatka utvrđeno je da je neophodno uvezivanje radi racionalnije proizvodnje. Primarnim istraživanjem utvrđeno je da pojedine veće firme pribavljaju drvni ostatak od manjih firmi na nekoliko različitih načina. Neki od načina obezbjeđenja sirovine su sljedeći: dobijaju ga besplatno kako bi manjim firmama eliminisali problem otpada, pružaju određene protusluge u svojim proizvodnim kapacitetima (kapaciteti za sušenje), plaćaju minimalnu novčanu naknadu, itd. Tokom istraživanja nije zabilježen slučaj u kojem je potpisan bilo kakav ugovor o ustupanju tj. prodaji drvenog ostatka i sve se svodi na usmeni dogovor vlasnika firmi. U studiji je razmatrano nekoliko načina organizacije, ali svi pokazatelji govore da je neophodno okrupnjavanje i stvaranje većih pogona radi racionalnije proizvodnje i smanjenja troškova.

• Ključnu ulogu u povezivanju, stvaranju baze podataka raspoloživog drvenog ostatka, uvezivanju potencijalnih proizvođača i firmi koje raspolažu viškom drvenog ostatka trebao bi imati klaster drvne industrije, koji je u fazi formiranja. Stvaranje više pod-klastera, unutar kojih bi se organizovala proizvodnja i stvorili interesni odnosi, dovelo bi do kvalitetnije proizvodnje i obezbjedilo održivost. U organizaciju ovih pod-klastera trebaju biti uključeni sljedeći sudionici: kantonalna ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, kantonalna šumska gazdinstva, općinski organi koji provode zakonsku regulativu u domenu ekoloških zakona i gazdovanja

101

otpadom, firme koje se bave eksploatacijom i preradom drveta, lokalne i regionalne razvojne agencije, finansijske institucije koje podržavaju razvoj drvne industrije i sve ostale vladine i nevladine organizacije koje imaju bilo kakve programe na provođenje politike zaštite okoline i pokretanja novih tehnoloških procesa u cilju stvaranja boljeg i sigurnijeg životnog okruženja.

• Ispitivanjem raspoloživih transportnih potencijala u okviru definisanja logistike prije proizvodnje, kod potencijalnih proizvođača bio-obnovljivih goriva i transportnih organizacija, utvrđeno je da ne posjeduju kamione koji mogu prevoziti količine drvnog ostatka veće od 20 m3. Radi racionalizacije transporta neophodno je nabaviti namjenske kamione koji mogu prevoziti do 90 m3 drvnog ostatka. Interes za nabavku ovakvih kamiona imali bi proizvođači, ali i transportne firme koje bi mogle opsluživati više proizvođača i time značajno smanjiti troškove.

• Važno je napomenuti da je usitnjeni drvni ostatak materijal kojim je jako teško manipulisati i prebacivati ga sa jednog mjesta na drugo. Za ovu namjenu potrebno je obezbijediti specijalne mobilne vakuumske pumpe kojih u regiji Centralna BiH i u cijeloj BiH nema ili upotrijebiti manuelnu radnu snagu. U dosadašnjoj praksi uvijek koristio se sistem direktnog istovara drvenog ostatka u kamione iz silosa u koje je ovaj ostatak prikupljen putem sistema vakuumskih odsisavača iz proizvodnje.

• Uporednom analizom utvrđeno je da je najracionalnije unutar regije organizovati više tačaka proizvodnje čime bi se značajno smanjili troškovi i omogućilo optimalno snabdijevanje sirovinom. Moguće tačke proizvodnje utvrđene su kvalitativnim istraživanjem, a prijedlog je da se u prvoj fazi otpočne sa 9 pilot-kompanija u regiji Centralna BiH, i jednom pilot-kompanijom u Općini Olovo.

• Naša preporuka za najoptimalniji sistem prikupljanja i transporta je da se nabave specijalni zatvoreni kontejneri velikog kapaciteta koji bi se dostavljali do svakog mjesta izvora drvenog ostatka. U ovakve kontejnere prikupljao bi se sav drvni ostatak koji bi istovremeno bio zaštićen od uticaja atmosferskih padavina te bi bilo spriječeno dodatno taloženje vlage u drvenom ostatku. Kontejneri bi se tranportovali specijalnim kamionima za kontejnerski transport do mjesta prerade uz istovremeno dovoženje praznog kontejnera na mjesto prikupljanja. Ovakav način prikupljanja drvenog ostatka primjenjuje se u Sloveniji,u firmi «Istra Benz Energetski sistemi» koji su prva po veličini firma u Sloveniji za proizvodnju i plasman bio-obnovljivih goriva i njihova proizvodnja je 60% ukupne proizvodnje ovih goriva u Sloveniji.

• Detaljno su analizirane sve dostupne tehnologije za proizvodnju briketa i peleta te reprezentativni proizvođači opreme (peleti-Larus, Kahl; briketi-Groos, Reinbold, Wiema). Detaljno je prezentirana i sva dodatna oprema potrebna za proizvodnju. Najveći problem koji se pojavio kod razmatranja tehnologije proizvodnje vezan je za sušare koje su neophodne za pripremu drvnog ostatka prije procesa proizvodnje jer je vlažnost raspoloživog drvnog ostatka u regiji u 70% slučajeva iznad potrebne. U svijetu postoji nekoliko proizvođača ovih postrojenja, čije su cijene izuzetno visoke i značajno utiču na ukupan nivo potrebne investicije. U cilju smanjenja visine početne investicije predložen je proizvođač koji je spreman da, u saradnji sa lokalnim firmama, uđe u proizvodnju namjenskih postrojenja, čime bi se značajno smanjili troškovi.

• Pored investicije u nabavku opreme važno je napomenuti i ostale troškove koji utiču na cijenu finalnog proizvoda a to su: nabavka dovoljnih količina drvnog ostatka ukoliko ih proizvođač ne posjeduje, troškovi transporta sirovine, troškovi električne energije, troškovi toplotne energije, troškovi ambalaže, troškovi radne snage. Svi pobroajani troškovi detaljno su specificirani i predstavljen je njihov uticaj na cijenu finalnog proizvoda.

102

• Analiza transporta gotovih proizvoda razmatrana je sa dva aspekta, kroz uticaj transporta na konačnu cijenu proizvoda i kroz mogući obim proizvodnje i njegovu konkurentnost na inostranom tržištu. Transport značajno utiče na cijenu gotovog proizvoda tako da je upitna konkurentnost na inostranom tržištu. Samo sklapanjem čvrstih ugovora sa inostranim partnerima, u koje bi bila uključena cijena transporta bez smanjenja proizvodne cijene, može dugoručno dati očekivane efekte. Nekoliko snabdjevača (FritzBrick-Austrija, IstraBenz Energetski sistemi-Slovenija) evropskog tržišta briketima i peletima, pokazalo je interes za ulaganje u proizvodnju i transport gotovih proizvoda, ali to uslovljavaju određenim nivom proizvodnje koji ne može biti manji od 3.000 tona na godišnjem nivou.

• Putem primarnog istraživanja polučili smo sljedeći opći nalaz:

na teritoriji regije Centralna BiH putem primarnog istraživanja utvrđeni su indikatori raspoređenosti drvnog ostatka u slijedećim omjerima koji su primjenjivi za područje cijele BiH: 53,4% drvenog ostatka ostaje u šumama nakon eksploatacije, 46,6% drvenog ostatka nastaje mehaničkom preradom drveta.

ako znamo da je cjelokupna sirovina proistekla eksploatacijom šume neiskorištena i tome pridodamo ostatak raspoloživ nakon mehaničke prerade drveta, dobijamo podatak da neiskorišteni potencijal regije iznosi 76,9%.

ako ovaj omjer primjenimo na cijelu BiH i uzmemo u obzir podatke za sječu šume, dolazimo do podatka o potencijalu proizvodnje čvrstih bioloških goriva u BiH od cca. 160.000 t/god . Pošto regija Centralna BiH participira u ukupnoj sječi BiH sa 37,3%, a i na temelju provedenog primarnog istraživanja, potencijal ove regije u pogledu proizvodnje čvrstih bioloških goriva iznosio bi cca. 60.000 t/god.

preduslov za proizvodnju cca. 60.000 t/god bioloških goriva u regiji Centralna BiH je značajnije ulaganje u mehanizaciju neophodnu za prikupljanje drvenog ostatka u šumama i dodatno obrazovanje svih učesnika u tom procesu;

postojeća proizvodnja čvrstih bioloških goriva (briketa i peleta) na teritoriji BiH ne prelazi iznos od 15.000 t/ god. Oko 50% obima ove vrste proizvodnje locirano je na području regije Centralna BiH;

prema podacima primarnog istraživanja (nisu uzeti u razmatranje potencijali drvenog ostatka koji ostaju neiskorišteni nakon eksploatacije šume) potencijal regije Centralna BiH u pogledu proizvodnje bioloških goriva iznosi cca. 22.000 t briketa/god ili 16.000 t peleta/god.

na teritoriji BiH moguće je primjeniti slijedeće vrste tehnologija za iskorištavanje drvnog ostatka u zavisnosti od mjesta nastanka: proizvodnja briketa, peleta, toplotne energije, električne i toplotne energije (kogeneracija) i eteričnih ulja.

strateška orijentacija u preradi drvnog ostatka treba biti usmjerena na proizvodnju briketa u poređenju sa peletima;

prema rezultatima studije, potvrđena je ekonomska opravdanost predložene tehnologije proizvodnje peleta, briketa i eteričnih ulja, te njihovog uvođenja za potrebe domaćeg tržišta i tržišta Slovenije, Austrije i Italije.

u 11 općina regije Centralna BiH identificirana je po jedna pilot-kompanija sa svim potrebnim preduslovima za pokretanje proizvodnje čvrstih bioloških goriva.

optimalno pozicioniranje po jednog prerađivačkog kapaciteta treba biti na teritoriji općina Olovo, Busovača, Žepče, Vitez, Travnik, Bugojno i Maglaj;

103

interesovanje za nabavku opreme za iskorištavanje drvnog ostatka iskazalo je 30 firmi iz regije Centralna BiH, dok bi na teritoriji Općine Olovo uspostavili jednu pilot-kompaniju sa kapacitetom od cca. 3.000 t briketa ili 3.000 t peleta.

najoptimalniji instalisani kapacitet prese za briket je 1200 kg/h ili za pelet prese kapacitet od 1000 kg/h;

ukupan broj postrojenja u regiji Centralna BiH za proizvodnju eteričnih ulja je 16 uređaja i 2 postrojenja na teritoriji Općine Olovo.

Pri razmatranju ekonomske opravdanosti pokretanja investicije za proizvodnju bioloških goriva razmatrane su tri varijante obezbjeđenja sirovine: 100% vlastita sirovina, 50% vlastita sirovina i 100% nabavka sirovine od eksternih subjekata. Svaka od tri navedene varijante obezbjeđuje ekonomsku opravdanost pokretanja proizvodnje bioloških goriva.

Pri primarnom istraživanju, na uzorku od 70% uočena je povećana vlažnost sirovine nastale preradom drveta, koja značajno poskupljuje troškove proizvodnje čvrstih bioloških goriva.

Primarnim istraživanjem je utvrđeno da ekonomska isplativost proizvodnje briketa za područje regije Centralna BiH iznosi 7,2 godine, dok za proizvodnju peleta rok isplativosti iznosi 13,2 godine, uz napomenu da pri tome nije uzet u razmatranje potencijal drvenog ostatka koji ostaje nakon eksploatacije u šumama.

Ako uzmemo u razmatranje izostavljeni potencijal šuma u regiji Centralna BiH, tada bi ekonomska isplativost proizvodnje briketa bila ispod 3 godine, a proizvodnje peleta manje od 5 godina po otpočinjanju proizvodnje.

Na primjeru Općine Olovo možemo prezentovati indikatore potrebnog vremena isplativosti investicije za proizvodnju eteričnih ulja 10 mjeseci (0,83 godina); za proizvodnju briketa 2 godine i 5 mjeseci (2,42 godine) i za proizvodnju peleta 3 godine (3,01 godine). Sve navedeno govori u prilog opravdanosti pokretanja investicije za proizvodnju bioloških goriva.

Pokretanjem proizvodnje bioloških goriva na teritoriji regije Centralna BiH generiralo bi se 45 novih proizvodnih radnih mjesta u proizvodnji briketa, 60 novih proizvodnih radnih mjesta u proizvodnji peleta i 128 radnih mjesta u proizvodnji eteričnih ulja.

Proizvodnja eteričnih ulja predstavlja najprofitabilnije područje iskorištenja drvenog ostatka, ali za čije pokretanje u BiH nažalost još ne postoji poslovni interes od strane firmi obuhvaćenih primarnim istraživanjem;

Strateško tržište za brikete je manjem dijelom domaće, a većim dijelom inostrana tržišta (Austrija, Italija i Slovenija). Za pelete strateško tržište su isključivo inostrana tržišta indentična sa onima navedenim u slučaju briketa.

Proizvodna cijena briketa, kao i peleta u BiH omogućuje formiranje kvalitetno konkurentne tržišne cijene ovih proizvoda na inostranom tržištu. Navedeno je moguće iz razloga konkurentnih troškova sirovine, energije i radne snage u BiH poredeći ih sa istima u okruženju.

U oba slučaja: post-proizvodne i logistike prije proizvodnje neophodno je udruživanje proizvođača i transportnih firmi radi racionalizacije troškova i ostvarivanja zajedničkog interesa.

Za potrebe domaćeg tržišta drumski način transporta je najoptimalniji, naročito ako se koriste specijalni kontejneri kapaciteta do 90m3, a za transport na veće udaljenosti nameće se potreba angažovanja organizovanja željezničkog transporta. Veoma je značajno i dodatno angažovanje mehanizacije u svrhu prikupljanja drvnog ostatka iz šuma. Pri transportu bioloških goriva do

104

krajnjeg kupca na duže udaljenosti mora primjeniti sa skladištenjem unutar cisterni montiranih na kamione nosivosti do 90m3 ili željezničku kompoziciju.

Iskorištavanje drvnog ostatka iz šuma predstavlja ogroman potencijal u BiH jer on nije iskorišten na bilo koji način, ali u koji je potrebno uložiti određena sredstva u nabavku mehanizacije i prateće opreme.Ujedno, potrebno je i organizovati educiranje o načinu iskorištavanja drvnog ostatka iz šuma koristeći iskustva država koje to upješno rade;

Finansijski lizing je najefikasniji način obezbjeđenja proizvodne opreme za pilot-kompanije koje bi proizvodile biološko gorivo, a za čije uvođenje je iskazala interes jedna od banaka u BiH.

Ključnu ulogu u vođenju projekta pokretanja proizvodnje biološko obnovljivih goriva treba da posjeduje REZ kroz tehničku asistenciju i tržišno uvezivanje.

Organizaciona forma razvojno-istraživačko-inovativno-tehnološkog centra u regiji Centralna BiH i promocija klasterskog pristupa organizovanju strukovno srodnih privrednih subjekata predstavljala bi neophodnog subjekta za kvalitetno uspostavljanje proizvodnje bioloških goriva u regiji, pa i šire.

14. SPISAK LITERATURE

1. I.Horvat, J.Krpan, DRVNO INDUSTRIJSKI PRIRUČNIK, Tehnička knjiga, Zagreb,

1967. 2. A.Karahasanović, NAUKA O DRVETU, SVJETLOST, Sarajevo, 1988. 3. Ž.Gorinšek, SUŠENJE LESA, Lesarska založba, Ljubljana 1994. 4. stručni skup ENERGY AND THE WOOD PRODUCTS INDUSTRY, Forest Product

Research Society, Madison ( USA ),1976. 5. J.Domac, BIOEN – Program korištenja biomase i otpada, Energetski institut Hrvoje

Požar, Zagreb, 1998. 6. H.Petrić, KOGEN – Program kogeneracije, Energetski institut Hrvoje Požar, Zagreb,

1998. 7. V.Krstulović, MIEE – Mreža industrijske energetske efikasnosti, Energetski institut

Hrvoje Poža, Zagreb, 1998. 8. stručni skup 1 st WORLD CONFERENCE ON BIOMASS FOR ENERGY AND

INDUSTRY, James & James (Science Publishers) Ltd., London, 2000. 9. stručni skup ENERGY AND TECHNOLOGY , TODAY AND TOMORROW, UN

Industrial Organization / Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1988. 10. stručni skup ENERGIJA I RAZVOJ, Jugoslavenska naučna tribina, Beograd, 1986. 11. stručni skup ENERGETSKA I PROCESNA POSTROJENJA (Dubrovnik 1994.),

Energetika marketing, Zagreb, 1994. 12. B. Labudović, OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE, Energetika marketing, Zagreb,

2002. 13. Stručni skup ENERGIJA U PROIZVODNJI HRANE, Prehrambeno-biotehnološki

fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1984. 14. Stručni skup UTICAJNI FAKTORI NA EKONOMIČNU EKSPLOATACIJU PARNIH

KOTLOVA, Jugoenergetik, Beograd, 1969. 15. G.Gulič, SAGOREVANJE ČVRSTIH, TEČNIH I PLINSKIH GORIVA U PARNIM

KOTLOVIMA, Izdavačko-štamparsko preduzeće Minerva, Subotica,1960. 16. V.Čerbni, B.Janeba, J.Teyssler, PARNI KOTLE, SNTL – nakladatelstvi

technickeliteratury,PRAHA (PRAG),1983. 17. Tekstovi sa Zasjedanja Evropske Komisije za energiju – 12.08.2005. – Brisel,

www.europa.eu.int 18. C.A.R.M.E.N. - Centrales Agrar-Rohstoff-Marketing- und Entwicklungs-Netzwerk,

www.carmen-ev.de 19. Energieholzboerse – Evropska berza bio-obnovljivih goriva, www.energieholzboerse.de

105

http://www.europa.eu.int/

http://www.carmen-ev.de/

http://www.energieholzboerse.de/

20. Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH, www.komorabih.com 21. Federalni zavod za statistiku, www.fzs.ba 22. Zavod za statistiku Republike Srpske, www.rzs.rs.ba 23. Zavod za statistiku ZDK, www.zdk.ba 24. Istra Benz Energetski sistemi – Slovenija, www.istrabenz.si 25. Vjekoslav Ribarević, STON-ING iz Zagreba – Hrvatska, tehnologija rješavanja

problema sušenja drvenog ostatka 26. Strategija EU o obnovljivim izvorima energije – 2001, www.europa.eu.int 27. Environmental Informational & Observation Network, www.eionet.eu.int 28. Balkan Environmantal Regulation Complience Enforcment Network,

www.rec.org/REC/Programs/REREP/BERCEN 29. Global Environmetal Facility, www.gefweb.org 30. Službene novine Federacije BiH broj 20/20 31. Akcioni plan EU o iskorištavanju biomase i bio goriva do 2010. godine,

www.europa.eu.int 32. Energy 21, energetski plan Danske, www.europa.eu.int 33. Studija - EUROPEAN PANEL FEDERATION - viewpoint on wood energy policies

viewpoint on wood energy policies, Eva Janssens (Economic Adviser) 34. Studija - TRENDS AND MARKET EFFECTS OF WOOD ENERGY POLICIES,

Bengt Hillring, SLU, SWEDEN 35. Publikacija - UNECE/FAO Forest Products Annual Market Review, 2001-2002,

Chapter 6, by Dr. Riitta Hänninen, Finnish Forest Research Institute, Dr. Volker Sasse, Forestry Officer, UNECE & FAO Timber Section, Trade Development and Timber Division, UN Economic Commission for Europe

36. Publikacija - EFFICIENT TRADING OF BIOMASS, Workshop report, by Pirkko Vesterinen and Eija Alakargas

37. Publikacija - EUBIONET, FUEL PRICES IN EUROPE 2002/2003, BLT Austria, ERBE Belgija, DTI Danska, VTT Finska, ADEME Francuska, FNR Njemačka, CRES Grčka, Tipperary Institute Irska, ITABIA Italija, CBE Portugal, SODEON Španija, STEM Švedska, Wycombe District Council Velika Britanija, Mart 2003

38. Publikacija - RECYCLING, ENERGY AND MARKET INTERACTIONS, Chapter 1 - Recycling – a Challenge to Forestry and Forest Industry by Mr. Johannes Dengg, Federal Ministry of Food, Agriculture and Forestry, Bonn, Germany

39. Publikacija - ENVIRONMENTAL POLICY, Renewable energy sources in figures – national and international development, June 2005 – Internet Update, Federal Ministry for the Environment, Nature Conservation and Nuclear Safety, Public Relations Division, Njemačka

40. Studija - TRENDS AND MARKET EFFECTS OF WOOD ENERGY POLICIES, by Dr. Bengt Hillring, Department of Bioenergy, Swedish University of Agricultural Sciences, 7 October 2003

41. Publikacija - Seminar on STRATEGIES FOR THE SOUND USE OF WOOD, Poiana Brasov, Romania 24-27 March 2003, Bioenergy – traditional fuels traded into new markets, Session III, Paper by Mr. Bengt Hillring, Associated professor, Swedish University of Agricultural Sciences (SLU), Department of Bioenergy, Sweden.

42. Publikacija - CHALLENGE TO FORESTRY AND FOREST INDUSTRY by Mr. Johannes Dengg

43. Publikacija - NETHERLAND MARKET STATEMENT, September 2001 44. Izlaganje delegacije Njemačke na 62-oj sjednici ECE komisije za drvo u Ženevi 5-9

Oktobra 2004, www.europa.eu.int 45. Časopis Hrvatske šume, br. 106 listopad 2005 46. Eurostat – Ured za statistiku EU, www.europa.eu.int/comm/eurostat 47. „THE SHARE OF RENEWABLE ENERGY IN THE EU“ – COM 2004 - 266 final,

www.europa.eu.int 48. Publikacija - FEDERAL MINISTRY FOR ENVIRONMENT, Nature Conservation and

Nuclear Safety (BMU) Njemačke

106

http://www.komorabih.com/

http://www.fzs.ba/

http://www.rzs.rs.ba/

http://www.zdk.ba/

http://www.istrabenz.si/


http://www.eionet.eu.int/

http://www.rec.org/REC/Programs/REREP/BERCEN

http://www.gefweb.org/




http://www.europa.eu.int/comm/eurostat


49. EUBIONET, www.eubionet.net 50. Uporedne karakteristike goriva, „Bogma“ Švedska, www.bogma.com 51. Uporedne karakteristike goriva, „DIPIU“ Italija, www.di-piu.com 52. Uporedne karakteristike goriva, „Okowarme“ GmbH, Austrija 53. Časopis, "ökoenergie" br 37, prosinac 1999 godine 54. Susteinable Energy Europe 2005-2008, www.europa.eu.int 55. Intelligent Energy for Europe, www.europa.eu.int/comm/energy/intelligent 56. Sixth Framework Programme, www.fp6.cordis.lu 57. Altener, www.europa.eu.int/comm/energy/en/pfs_altener_en.html 58. Intelligent Energy Executive Agency (IEEA),

www.europa.eu.int/comm/energy/intelligent/ieea/index_en.htm 59. Renewable Energy Partnerships Campaign for Take-Off, www.europa.eu.int 60. VB Leasing, spisak dokumentacije potrebna za apliciranje 61. Alagić I, Abramušić A.: "Analiza raspoložive radne snage u sektoru drvoprerade u

odnosu na potrebe industrije", REZ Regionalna razvojna agencija za regiju Centralna BiH po nalogu USAID CCA, Zenica, 2005.

62. Alagić I, Abramušić A.: "Analiza postojećeg nivoa proizvodnih tehnologija u drvoprerađivačkoj industriji i specifikacija potreba", REZ Regionalna razvojna agencija za regiju Centralna BiH po nalogu USAID CCA, Zenica, 2005.

63. Italijanski institut za strana ulaganja, Drvno-prerađivački sektor u Bosni i Hercegovini, Larive Bosnia dd: Sarajevo, February 2001.

64. GTZ, Razvojna studija o drvnoj i industriji namještaja u Bosni i Hercegovini, INNOTECH Holztechnologien GmbH: Sarajevo, novembar 2001.

65. SEED Southeast Europe Enterprise Development, Tržište namještaja u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, Novembar 2004.

66. SEED Southeast Europe Enterprise Development, Tehnički standardi Evropske Unije u drvnoj industriji, Sarajevo, Maj 2005.

67. Moamer Kargić, Idejni projekat drvoprerađivačkog klastera u regionu Centralna BiH, diplomski rad, Mašinski fakultet u Zenici, Univerzitet u Zenici, Zenica, juni 2005.

68. Odjel za međunarodni razvoj (DFID), Status zaposlenosti i tržišta rada i potencijal za razvoj politika djelovanja u Bosni i Hercegovini, Kvalitativna analiza broj 1, Broj ugovora CNTR 00 1368A, Sarajevo oktobar 2002.

69. Centar za menadžment, kvalitet i razvoj, Projekat formiranja Naučno-Tehnološkog (NTP) Parka u Zenici, Studija izvodljivosti, Mašinski fakultet u Zenici, Zenica, mart 2003.

70. Salone Internazionale del Mobile, Catalogue exhibitors, Milano, april 2005. 71. REZ Agencija, Strategija razvoja regije Centralna BiH, Finalni dokument, REZ-

EURED, Zenica, 2004. 72. M.Dostić, Menadžment malih i srednjih preduzeća, Ekonomski fakultet, Univerzitet u

Sarajevu, 2002. godine. 73. Univerzitet u Sarajevu, Mašinski fakultet, Odsjek drvna industrija i Drvo BiH,

Udruženje građana iz oblasti industrije drveta i namještaja Bosne i Hercegovine, Obrazovanje stručnih kadrova za potrebe drvne industrije, Sarajevo, septembar 2004.

74. Vlada Zeničko-dobojskog Kantona, Ministarstvo privrede ZDK, Biznis Servis Centar ZDK, Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK, Prezentacija drvoprerađivača iz Zeničko-Dobojskog Kantona, Zenica, septembar 2004.

75. Prizma istraživanja, Evaluacija programa Evropske Unije za stručno obrazovanje i obuku, Finalni izvještaj, Sarajevo, januar 2005.

76. USAID Business Consulting, A Market Intelligence Brief for The Wood Processing Sector, Sarajevo, april 2000.

77. Woodworking Machinery Industry Association, Woodworking Technology SourceBook, WMIA 2005.

78. Federalni Zavod za Statistiku, Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine 2004, ISSN 1029-8002, UDK 311.314, Sarajevo, decembar 2004.

107

http://www.eubionet.net/

http://www.bogma.com/

http://www.di-piu.com/


http://www.europa.eu.int/comm/energy/intelligent

http://www.fp6.cordis.lu/

http://www.europa.eu.int/comm/energy/en/pfs_altener_en.html

http://www.europa.eu.int/comm/energy/intelligent/ieea/index_en.htm


79. Federalni Zavod za Statistiku, Industrija u Federaciji Bosne i Hercegovne u 2003. godini, Statistički Bilten, ISSN 1512-5106, Sarajevo, maj 2004.

80. Federalni Zavod za Statistiku, Zaposlenost, nezaposlenost i plaća u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2004. godini, Statistički Bilten, ISSN 1512-5106, Sarajevo, juni 2005.

81. Federalni Zavod za Statistiku, Statistički podaci o privrednim/gospodarskim i drugim kretanjima, ISSN 1512-5017, godina IX, Sarajevo, oktobar 2005.

82. GTZ, Industrija drvo-namještaj Bosne i Hercegovine, Vodić, Sarajevo, 2004. 83. www.pelletecentre.info 84. V. Butala, J. Turk, Lesna biomasa-neiskoriščeni domači vir energije, FEMOPET,

Ljubljana, Slovenija, 1998. 85. Biomasss-Green energy for Europe, European Commission, 2005. 86. Rydehell M., Pellets-a suitable solution for Västra Götaland, World Suitable Days,

Sweden, 2005. 87. OPET Finland, Wood Pellets in Finland-technology, economy and market, OPET

Report 5, Technical Research Centre of Finland, Jyväskyla, 2002 88. E.V.A., Austrian Energy Agency, 2005 89. E. Alakangas & P. Vesterinen, EUBIONET, Biomass survey in Europe, Summary

report, VTT Processes, Jyväskylä, April 2003. 90. J. Dahl, Trends on the Danish Pellet Market, The European Pellet Conference, March

2005, Wels. 91. Corresponding author, Pellets in southern Europe: The state of the art of pellets

utilisation in southern Europe, New perspectives of pellets from agri-residues, 2nd World Conference on Biomass for Energy, Industry and Climate Protection, 10-14 May 2004, Rome, Italy.

92. Hillring B., Trends and Market Effects of Wood Energy Policies, Department of Bionergy, Swedish University of Agricultural Sciences, 2003

93. World Sustainable Energy Days 2005, Sweden, 2005. 94. Bergström, et al 2002 95. Altener, 2005 96. Alakagnas, et al., 2002

108


PRILOZI

STUDIJA IZVODLJIVOSTI

KOMERCIJALNO KORIŠTENJE DRVNOG OSTATKA U CENTRALNOJ BOSNI I HERCEGOVINI

KAO PROJEKAT OPORAVKA I EKONOMSKOG RAZVOJA REGIJE

109

SADRŽAJ PRILOGA

PRILOG 6. – KRETANJE CIJENA BIO-OBNOVLJIVIH GORIVA U EVROPI.............. 112 PRILOG 7 - PREGLED FIRMI OD KOJIH SU UZETI PODACI ...................................... 114 PRILOG 7.1 - SPISAK FIRMI OD KOJIH NISU DOBIJENI NIKAKVI PODACI........... 116 PRILOG 7.2 - KOLIČINE DRVNOG OSTATKA U OPĆINI OLOVO ............................. 118 PRILOG 7.3 – SPISAK SVIH FIRMI KOJE SU OBUHVAĆENE PRIMARNIM ISTRAŽIVANJEM ............................................................................................................... 125 PRILOG 7.8 – PRIMJER PRORAČUNA ENERGETSKE BILANSE................................ 131 PRILOG 10.1 - PROIZVODNJA DRVENOG BRIKETA................................................... 139 PRILOG 10.1.1 – VRSTE BRIKETA, NAČINI PAKOVANJA, PRIMJERI KORIŠTENJAVRSTE BRIKETA........................................................................................ 145 PRILOG 10.1.1.1 – ŠEMATSKI PRIKAZ POSTROJENJA ZA BRIKETIRANJE SA...... 149 PRILOG 10.2 - PROIZVODNJA PELETA.......................................................................... 151 PRILOG 10.2.1 – NAČIN PAKOVANJA, UPOTREBE I PROIZVODNJE PILETA........ 155 PRILOG 10.2.1.1 - ŠEMATSKI PRIKAZ POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU ............. 158 PRILOG 10.3 - PROIZVODNJA TOPLOTNE ENERGIJE ................................................ 160 PRILOG 10.3.1 - ŠEMATSKI PRIKAZ ENERGETSKOG POSTROJENJE ..................... 162 PRILOG 10.4 - PROIZVODNJA TOPLOTNE I ELEKTRIČNE ENERGIJE (KOGENERACIJA).............................................................................................................. 164 PRILOG 10.4.1 - ŠEMATSKI PRIKAZ KOGENERACIJSKOG POSTROJENJA............ 166 PRILOG 10.5 - PROIZVODNJA ETERIČNIH ULJA......................................................... 168 PRILOG 12 - ANALIZA POKAZATELJA ISPLATIVOSTI IMPLEMENTACIJE RAZLIČITIH TEHNOLOGIJA............................................................................................ 170 PRILOG 12.1. – NELEGALNE DEPONIJE DRVNOG OSTATKA .................................. 188 PRILOG 12.2 – Primjer organizacije klastera u Holzcluster Steiermark GmbH, Zeltweg, Austrija .................................................................................................................................. 190 PRILOG 12.3 – GRAFIČKI PRIKAZ REZULTATA STUDIJE......................................... 194 PRILOG 12.10 - PRIMJER BIZNIS PLANA ZA PROIZVODNJU BRIKETA NA BRIKET PRESI BP 5000 NA PRIMJERU FIRME EKO SYSTEM IZ BUSOVAČE ....................... 200

110

PRILOG 6. – KRETANJE CIJENA BIO-OBNOVLJIVIH GORIVA U EVROPI U tabelama koje slijede navedene su cijene bio-obnovljivih goriva u nekim evropskim

zemljama zavisno od vrste, kvaliteta i načina pakovanja.

Tabela P 6.1-Cijene bio-obnovljivog goriva u firmi Holtzbriketts. Firma Holzbirketts Zemlja Njemačka

Vrsta briketa Pakovanje Tvrdi Miješani Rindenbrikettes Kvadratni Pelet Ogrjevno drvo

10 kg folija 2.50 € 1.99 € 2.99 € 1 T folija 247.00 € 195.00 € 299.00 € 12 kg karton 3.00 € 1 paleta 756 kg karton 187.00 € 20 kg karton 3.80 € 1 paleta 700 kg karton 130.00 € 1 T paleta 159.00 € vreća 20 kg 3.90 € 1 paleta 660 kg 125.40 € vreća 25 kg 9.25 €1 paleta 375 kg 127.00 €Napomena: sve cijene su FCO skladište

Tabela P 6.2- Cijene bio-obnovljivog goriva u firmi Makrotherm. Firma Makrotherm Zemlja Njemačka

Vrsta briketa briket od kore Drvni briket Longo- Kvalitet briketa A B Therm A B

Cijena po 1 toni min 1 tona 420.- 400.- 390.- 330.- 310.- Cijena po 1 toni min 2 tone 410.- 390.- 380.- 320.- 300.- Cijena po 1 toni min 3 tone 400.- 380.- 370.- 310.- 290.- Napomena: sve cijene su FCO skladište

Tabela P 6.3-Cijene bio-obnovljivog goriva u firmi Moldau import. Firma Moldau import Zemlja Danska Vrsta briketa

Pakovanje Pelet Kvadratni meki Okrugli tvrdi Okrugli šuplji Paleta 960 kg 230 € Paleta 1 T 230 € 290 € Paleta 980 kg 290 € Paleta 840 kg 290 €

U tabeli P 6.4 navedeno kretanje cijena briketa u Njemačkoj u zadnjih deset godina iz

čega se može zaključiti da, za razliku od ostalih goriva, cijene nisu značajno rasle.

112

Tabela P 6.4-Kretanje cijena u Njemačkoj u zadnjih deset godina.

Prosječna cijena Godina Maksimalna cijena MakroTherm prodajna cijena

337.50 € 1995 345.00 € 332.50 €345.00 € 1996 350.00 € 327.50 €350.00 € 1997 355.00 € 327.50 €355.00 € 1998 362.50 € 320.00 €362.50 € 1999 365.00 € 315.00 €365.50 € 2000 367.50 € 315.00 €367.50 € 2001 372.50 € 315.00 €372.50 € 2002 380.00 € 320.00 €380.00 € 2003 385.00 € 340.00 €385.00 € 2004 390.00 € 345.00 €390.00 € 2005 395.00 € 335.00 €

*Podaci dobijeni od proizvođača.

113

PRILOG 7 - PREGLED FIRMI OD KOJIH SU UZETI PODACI Tabela P 7.1 Pregled firmi od koje su ustupile podatke relevantne za istraživanje.

KOLIČINE OBRAĐENOG DRVETA GODIŠNJE

KOLIČINA DRVENOG OSTATKA GODIŠNJE R/B NAZIV KOMPANIJE MJESTO

Crnogor. m3

Bjelogor m3

Ostalo m3

Piljevina m3

Sječka m3

Komadi m3

Ostalo m3

1 Drvorez doo Bugojno 2.000 2.000 400 10 2 Duboka doo Bugojno 2.500 1.000 3.840 3 PGS doo Bugojno 500 1.500 50 10 4 Drvopromex doo Bugojno 12.000 3.000 3.800 2.000 5 Vesna - S doo Bugojno 3.000 6.000 1.500 1.000 6 PPUD Imra doo Bugojno 1.000 1.000 500 100 7 Karašin Komerc doo Bugojno 5.000 1.000 3.000 8 Tamex doo Busovača 15.000 2.500 2.250 250 9 Eko System doo Busovača 20.000 20.000 10.000 2.000

10 Grand doo Busovača 10.000 2.500 2.000 2.000 150 11 DI Janj dd D.Vakuf 10.000 3.000 3.000 800 12 Espro doo D.Vakuf 10.000 2.000 2.000 1.000 13 Omorika doo G.Vakuf 3.000 600 14 Aureus doo G.Vakuf 1.000 3.000 400 100 50 15 Ingras doo G.Vakuf 1.000 100 16 Rosewood doo G.Vakuf 20.000 2.000 2.000 17 Komerc 3 doo G.Vakuf 15.000 5.000 150 18 M-Kasumović doo H.Bila 8.000 2.000 3.000 500 19 Drvoprerada doo H.Bila 8.000 1.770 100 20 Silvestra doo Kakanj 1.000 1.000 500 21 Hambi doo Kakanj 1.000 350 50 22 Am-mi doo Kakanj 800 500 500 100 23 Borik doo Maglaj 400 300 1.700 1.000 180 24 Primus doo Maglaj 24.000 4.000 1.000 25 Budo-Export doo N.Šeher 14.800 10.800 26 Elektron doo N.Travnik 2.500 150 600 27 Grac doo N.Travnik 2.000 1.200 100 28 N&S doo N.Travnik 800 500 150 29 SSR Stolar Jukić N.Travnik 120 10 5 30 Askokomerc doo Nemila 10.000 3.000 3.000 31 Belma Kom doo Nemila 500 100 32 Energoholz doo Nemila 7.500 1.200 33 KS Promet Senči doo Nemila 3.600 700 34 Elgrad doo Teslić 8.000 1.600 35 Lignacon dd Teslić 1.500 100 200 36 Magis doo Teslić 1.500 300 37 SZR KN Tešanj 150 100 80 10 38 SZR Salkić Tešanj 500 100 15 39 Drvoproizvodi doo Tešanj 50 5 10 40 Fami Trade doo Tešanj 1.000 2.000 600 41 Nord Ent doo Tešanj 600 150 42 Stolarska radnja Čostović A doo Tešanj 30 200 60 50 43 Lampex doo Travnik 7.000 350 1.750 44 Vlašić MG doo Travnik 15.000 5.000 3.000

114

45 Tvornica Namještaja doo Travnik 1.000 500 200 46 SZR Luka Travnik 1.500 500 100 47 Vuković doo Turbe 2.500 500 400 48 Drvoess doo Turbe 9.500 500 3.000 49 Homar doo Turbe 6.000 1.500 50 Lang Komerc doo Turbe 4.000 1.200 1.000 51 Termoglas doo Turbe 200 80 52 AJE doo Turbe 2.000 1.600 1.000 230 53 Blaž doo Vitez 10.000 1.020 3.850 54 ANSA doo Vitez 3.500 1.800 55 Carllato doo Vitez 300 150 50 56 Sarajčić doo Vitez 5.000 1.000 100 57 Invest Drvo doo Vitez 5.000 3.000 2.000 1.000 58 Bosna Wood doo Vitez 1.000 1.000 3.000 59 Top Wood doo Vitez 3.000 600 200 60 Bosna Drvo doo Vitez 700 100 80 160 61 SZR Marijanović Vitez 40 40 18 62 Bessa doo Vitez 3.000 800 50 63 Intermerkur doo Zavidovići 2.000 200 100 64 SAILA Wood doo Zavidovići 400 400 65 Euroimpex AN Zavidovići 2.500 500 400 600 66 SZR Garo doo Zavidovići 50 130 5 67 Alex doo Zenica 2.000 8.000 3.000 1.000 68 Fantasy doo Zenica 250 400 1.200 80 69 Festo doo Zenica 50 50 50 10 70 Krin doo Zenica 300 100 200 50 71 Stanex doo Zenica 3.000 450 450 72 Barbara doo Žepče 1.200 400 73 Inter Komerc doo Žepče 350 350 300 200 74 Jasmin M doo Žepče 2.850 3.600 985 4.900 75 Krivaja Žepče doo Žepče 12.000 3.000 3.500 76 Nansi doo Žepče 5.000 5.000 600 300 77 Miško Holz doo Žepče 500 200 200 78 Niko-Promet doo Žepče 150 250 100 70 79 Pravda doo Žepče 6.000 1.000 350 300 100 100 80 Prograd doo Žepče 645 85 10 6 5 81 Enterijer doo Žepče 1.000 300 82 Stolarska radnja Šimić Žepče 200 40 10 83 Stolarska radnja Mulabdić Žepče 100 50 100 84 Tisakomers doo Žepče 10.000 3.000

UKUPNO ZA REGION 233.185 206.775 1.700 107.188 10.146 35.000 1.560

115

PRILOG 7.1 - SPISAK FIRMI OD KOJIH NISU DOBIJENI NIKAKVI PODACI Tabela P 7.1.1 Spisak firmi koje su uskratile informacije relevantne za istraživanje.

R/B NAZIV FIRME OPĆINA RAZLOG

1 Drvokomerc doo Teslić Firma nije iskazala interes 2 Ukus dd Tešanj Firma nije iskazala interes 3 Promtes doo Tešanj Firma nije iskazala interes 4 Luxor doo Travnik Firma nije iskazala interes 5 Palavra doo Vitez Firma nije iskazala interes 6 Stolarija Sučić Vitez Firma nije iskazala interes 7 IP Krivaja Zavidovići Firma nije iskazala interes 8 Sojkić doo Zavidovići Firma nije iskazala interes

116

PRILOG 7.2 - KOLIČINE DRVNOG OSTATKA U OPĆINI OLOVO

U općini Olovo uvidom na terenu evidentirano je 13 firmi koje se bave preradom

drveta. U slijedećoj tabeli predstavit ćemo osnovne karakteristike tih firmi.

Tabela P 7.2.1 – Strukture firmi.

Br. NAZIV KOMPANIJE Djelatnost Broj

zaposlenih Vlasnička struktura

1 Braća Sirćo doo proizvodnja rezane građe 7 privatno vlasništvo 2 Brenta doo proizvodnja rezane građe 5 privatno vlasništvo 3 Ex Prom doo proizvodnja rezane građe 5 privatno vlasništvo 4 Kočarin doo proizvodnja rezane građe 7 privatno vlasništvo 5 Kran doo proizvodnja rezane građe 5 privatno vlasništvo 6 Kraško Promet doo proizvodnja rezane građe 5 privatno vlasništvo 7 Kulex doo proizvodnja rezane građe 4 privatno vlasništvo 8 Luke Pilana doo ZATVORENA 9 Oling doo proizvodnja drvnih elemenata i sitnog namještaja 8 privatno vlasništvo

10 Omega Company doo proizvodnja rezane građe 4 privatno vlasništvo

11 ŠIP Stupčanica dd prerada drveta i šumarstvo

51% državni kapital, 34% dioničari, 15% PIF kapital

12 SZR Stolarija Karić proizvodnja građevinske stolarije 5 privatno vlasništvo 13 Unimer doo proizvodnja rezane građe 5 privatno vlasništvo

* Podaci prikupljeni na osnovu anketnih listova.

Na osnovu anketnih listova i podataka dobijenih uvidom na terenu ustanovljene su količine prerađenog drveta u ovim firmama na godišnjem nivou. U narednoj tabeli predstavit ćemo te podatke.

Tabela P 7.2.2 – Količine prerađenog drveta na godišnjem nivou.

KOLIČINE PRERAĐENOG DRVETA Br. NAZIV KOMPANIJE Crnogorica/ m3 Bjelogorica/ m3 Ostalo/m3 UKUPNO

m3 1 Braća Sirćo doo 2.800 2.8002 Brenta doo 3.000 3.0003 Ex Prom doo 5.000 5.0004 Kočarin doo 3.000 500 3.5005 Kran doo 3.500 350 3.8506 Kraško Promet doo 3.000 500 3.5007 Kulex doo 1.500 200 1.7008 Luke Pilana doo ZATVORENA 09 Oling doo 600 400 1.000

10 Omega Company doo 1.000 1.00011 ŠIP Stupčanica dd 67.000 8.000 75.00012 SZR Stolarija Karić 400 100 50013 Unimer doo 3.000 3.000

UKUPNO 93.800 10.050 103.850* Podaci prikupljeni na osnovu anketnih listova.

Na osnovu gornje tabele možemo proračunati približne količine drvnog ostatka koji ostaje u šumi. U narednoj tabeli predstavit ćemo te podatke

118

Tabela P 7.2.3 – Količina šumskog drvnog ostatka na osnovu količine prerađenog drveta.

Vrsta drveta Prerađena količina drveta (m3) Količina ostatka (m3)

Crnogorica 93.800 15.946Bjelogorica 10.050 1.709UKUPNO 103.850 17.655* Podaci podacti preračunati na osnovu matematičke formule po kojoj se računa da je prosječna količina ostatka pri sječi 17% od ukupne mase.

Na osnovu anketnih listova i podataka dobijenih uvidom na terenu ustanovljene su količine drvnog ostatka u ovim firmama na godišnjem nivou. U narednoj tabeli predstavit ćemo te podatke.

Tabela P 7.2.4 – Količina drvnog ostatka u proizvodnji na godišnjem nivou.

KOLIČINA DRVNOG OSTATKA GODIŠNJE Br. NAZIV KOMPANIJE Piljevina/ m3 Sječka/ m3 Komadi/ m3 Ostalo/ m3 UKUPNO

(m3) 1 Braća Sirćo doo 250 200 4502 Brenta doo 300 150 4503 Ex Prom doo 300 200 5004 Kočarin doo 700 500 1.2005 Kran doo 180 1806 Kraško Promet doo 300 3007 Kulex doo 300 3008 Luke Pilana doo ZATVORENA 09 Oling doo 120 200 100 420

10 Omega Company doo 250 50 30011 ŠIP Stupčanica dd 7.800 9.800 1.000 18.60012 SZR Stolarija Karić 150 50 20013 Unimer doo 600 300 900

UKUPNO 11.250 9.800 2.650 100 23.800* Podaci prikupljeni na osnovu anketnih listova.

Iz gornjih tabela možemo zaključiti da je ukupna količina drvenog ostatka u Općini Olovo slijedeća:

Tabela P 7.2.5 – ukupna količina drvenog ostatka u Općini Olovo na godišnjem nivou.

Vrsta ostatka Količina (m3) Ostatak u šumi 17.655Ostatak u proizvodnji 23.800UKUPNO 41.455* Podaci dobijeni na osnovu gornjih tabela.

Na osnovu već poznatih tehnologija i mogućnosti za iskorištavanje drvnog ostatka navest ćemo neke varijante o mogućnostima primjene ovih tehnologija sa potencijalnim finansijskim efektima. Kao pretpostavku uzet ćemo da će se sav drvni ostatak prerađivati na jednom mjestu.

1. PROIZVODNJA BRIKETA

119

Direktnim uvidom na terenu konstatovano je da više od 90% drvenog ostatka ima veliki postotak vlage što podrazumijeva njegovo sušenje da bi se obezbijedili optimalni uslovi za proizvodnju. Također, više od 50% drvnog ostatka je nezadovoljavajuće granulacije tako da je potrebno njegovo usitnjavanje. Polazeći od ovih pretpostavki te od poznavanja potrebne tehnologije dobili smo slijedeće pokazatelje o vrstama i količini opreme koja je potrebna za preradu navedenih količina drvenog ostatka koji ostaje iz proizvodnje.

Tabela P 7.2.6 – Planirani kapaciteti opreme.

Količina ostatka (m3) Količina briketa

(T/godišnje)

Kapacitet prese (T/h)

Kapacitet sušare (T/h)

Kapacitet mlina (T/h)

23.800 3.000 1,4 1,4 1,4* Podaci dobijeni na osnovu gornjih tabela i kalkulativnih podataka iz tehnologije opreme.

Na osnovu gornjih planiranih kapaciteta i pokazatelja o troškovima proizvodnje iz tehnologije kao i pretpostavljenom cijenom gotovog proizvoda dobijemo slijedeću kalkulaciju ukupnog prihoda i dobiti.

Tabela P 7.2.7 – Troškovi proizvodnje i planirana dobit.

Kapacitet prese po satu (kg)

Proizvodnja za 12

mjeseci (T)

Troškovi energije

Troškovi 4 radnika

za 12 mjeseci

Ukupni troškovi

za 12 mjeseci

Ostali troškovi (do 5% ukupnih troškova)

Ukupno svi

troškovi

Cijena briketa

na tržištu

Ukupan prihod Dobit

1400 3.000 19.768 € 17.200 € 36.968 € 1.848 € 38.817 € 60 € 180.000 € 141.183 € * Podaci dobijeni na osnovu gornjih tabela i kalkulativnih podataka iz tehnologije opreme.

Na osnovu poznavanja cijena opreme u donjoj tabeli predstavit ćemo ukupan iznos

investicije.

Tabela P 7.2.8 – Ukupan iznos investicije.

Vrsta opreme Cijena opreme Briket presa 130.000 €Sušara za piljevinu 160.000 €Mlin za usitnjavanje 30.000 €Ostala oprema 16.000 €UKUPNO 336.000 €*Podaci dobijeni na osnovu prosječnih cijena koštanja opreme na tržištu.

Uzimajući u obzir visinu investicije te planiranu dobit dobijamo kalkulaciju koja nam pokazuje koliko je vrijeme potrebno za povrat investicije.

Tabela P 7.2.9 – Povrat investicije.

Vrsta proizvoda Godišnja proizvodnja (T) Dobit Ukupna investicija Vrijeme otplate (godina)

120

Briket 3.000 138.603 € 336.000 € 2,42 * Podaci dobijeni na osnovu gornjih tabela.

Zaključak koji možemo izvesti iz gornjih pokazatelja govori da je pokretanje proizvodnje briketa na području Općine Olovo moguće uz nabavku određene opreme. Također, možemo zaključiti da je planirana dobit na veoma visokom nivou što pokazuje da će se ukupna investicija isplatiti u relativno kratkom periodu.

2. PROIZVODNJA PELETA

Direktnim uvidom na terenu konstatovano je da više od 90% drvenog ostatka ima veliki postotak vlage što podrazumijeva njegovo sušenje da bi se obezbijedili optimalni uslovi za proizvodnju. Također, više od 50% drvenog ostatka je nezadovoljavajuće granulacije tako da je potrebno njegovo usitnjavanje. Polazeći od ovih pretpostavki te od poznavanja potrebne tehnologije dobili smo slijedeće pokazatelje o vrstama i količini opreme koja je potrebna za preradu navedenih količina drvenog ostatka koji ostaje iz proizvodnje.

Tabela P 7.2.10 – Planirani kapaciteti opreme.

Količina ostatka (m3)

Količina peleta

(T/godišnje)

Kapacitet prese (T/h)

Kapacitet sušare (T/h)

Kapacitet mlina (T/h)

Kapacitete post sušare

(T/h) 23.800 3.000 1,5 1,5 1,5 1,5

* Podaci dobijeni na osnovu gornjih tabela i kalkulativnih podataka iz tehnologije opreme.

Na osnovu gornjih planiranih kapaciteta i pokazatelja o troškovima proizvodnje iz tehnologije kao i pretpostavljenom cijenom gotovog proizvoda dobijemo slijedeću kalkulaciju ukupnog prihoda i dobiti.

Tabela P 7.2.11 – Troškovi proizvodnje i planirana dobit.

Kapacitet prese po satu (kg)

Proizvodnja za 12

mjeseci (T)

Troškovi energije

Troškovi 6

radnika za 12

mjeseci

Ukupni troškovi

za 12 mjeseci

Ostali troškovi (do 5% ukupnih

troškova)

Ukupno svi

troškovi

Cijena peleta

na tržištu

Ukupan prihod Dobit

1500 3.000 77.806 € 34.400 € 112.206 € 5.610 € 117.816 € 90 € 270.000 € 152.184 € * Podaci dobijeni na osnovu gornjih tabela i kalkulativnih podataka iz tehnologije opreme.

Na osnovu poznavanja cijena opreme u donjoj tabeli predstavit ćemo ukupan iznos investicije.

Tabela P 7.2.12 – Ukupan iznos investicije.

Vrsta opreme Cijena opreme Briket presa 140.000 €Sušara za piljevinu 160.000 €Mlin za usitnjavanje 30.000 €

121

Sušara za sušenje nakon proizvodnje 150.000 €Ostala oprema 24.000 €UKUPNO 504.000 €*Podaci dobijeni na osnovu prosječnih cijena koštanja opreme na tržištu.

Uzimajući u obzir visinu investicije te planiranu dobit dobijamo kalkulaciju koja nam pokazuje koliko je vrijeme potrebno za povrat investicije.

Tabela P 7.2.13 – Povrat investicije.

Vrsta proizvoda Godišnja proizvodnja (T) Dobit Ukupna

investicija Vrijeme otplate

(godina) Pelet 3.000 167.304 € 504.000 € 3,01

*Podaci dobijeni na osnovu gornjih tabela.

Zaključak koji možemo izvesti iz gornjih pokazatelja govori da je pokteranje proizvodnje peleta na području Općine Olovo moguće uz nabavku određene opreme. Takođe možemo zaključiti da je planirana dobit na veoma visokom nivou, što pokazuje da će se ukupna investicija isplatiti u relativno kratkom periodu.

3. UPOREDNI POKAZATELJI PROIZVODNJE BRIKETA I PELETA

Da bi smo predstavili koji je od načina proizvodnje prihvatljiviji, usporedili smo pokazatelje za proizvodnju briketa i peleta.

Tabela P 7.2.14 – Usporedni pokazatelji.

Vrsta proizvoda Godišnja proizvodnja (T) Dobit Ukupna

investicija Vrijeme otplate

(godina) Briket 3.000 138.603 € 336.000 € 2,42Pelet 3.000 167.304 € 504.000 € 3,01

* Podaci dobijeni na osnovu gornjih tabela.

Iz gornje tabele možemo zaključiti da je i proizvodnja briketa i proizvodnja peleta isplativa na području Općine Olovo zbog velike količine drvenog ostatka koji je na raspolaganju. U rezultatima studije pokazano je da je pelet gorivo koje nije traženo na našem tržištu i kao takvom jedini plasman može mu se obezbijediti u izvozu. Studija je također pokazala da je transportni trošak za izvoz ove vrste robe jako veliki što će, kada se to ukalkuliše u cijenu proizvoda, dovesti do njegove manje potražnje zbog nekonkurentne cijene.

Iz ovoga možemo zaključiti da je, ipak, najisplativije proizvoditi briket i plasirati ga na domaće tržište.

4. PROIZVODNJA ETERIČNIH ULJA

Iz tabela 5 vidimo da je drvni ostatak koji ostaje u šumama jako veliki. Na osnovu predstavljene tehnologije za dobijanje eteričnih ulja iz granjevine četinarskog drveta dobijamo slijedeću kalkulaciju mogućnosti iskorištavanja ovog drvenog ostatka upotrebom postrojenja od 4 x 2,5 m3 zapremine.

122

Tabela P 7.2.15 – Mogućnosti proizvodnje eteričnih ulja.

Količina granjevine (m3) Godišnje potrebe za 1 postrojenja (m3) Mogući broj postrojenja

15.946 6.600 2 * Podaci dobijeni na osnovu raspoloživih količina i potreba tehnologije.

Ako iz tehnologije proizvodnje znamo da jedno postrojenje od 4 x 2,5 m3 zapremine godišnje može proizvesti cca 6.400 kg eteričnog ulja te poznajemo cijenu ovog proizvoda na tržištu onda dobijemo kalkulaciju ukupnog prihoda.

Tabela P 7.2.16 – Kalkulacija ukupnog prihoda.

Broj postrojenja Godišnja proizvodnja (kg) Cijena proizvoda po kg. Ukupan prihod2 12.800 100 € 1.280.000 €

* Podaci dobijeni na osnovu mogućnosti tehnologije i cijene proizvoda na tržištu.

Poznavajući vrijednosti troškova iz tehnologije i cijena na tržištu te količinu ukupnog prihoda iz gornje tabele dobijemo kalkulaciju dobiti za ova postrojenja.

Tabela P 7.2.17 – Ukupni troškovi proizvodnje i dobiti na godišnjem nivou. Broj

postrojenja Ukupni troškovi

proizvodnje Troškovi 6

radnika Ostali

troškovi Ukupni troškovi

Ukupan prihod Dobit

2 107.596 € 66.262 € 8.693 € 182.551 € 1.280.000 € 1.097.449 € * Podaci dobijeni na osnovu pokazatelja tehnologije i cijena na tržištu.

Iz tehnologije postrojenja koja je predstavljena u studiji, te cijene izrade dobijemo kalkulaciju ukupne investicije za planirani broj postrojenja.

Tabela P 7.2.18 – Ukupna investicija. Tip postrojenja Investicija Broj postrojenja Ukupno za postrojenja Ostala oprema Ukupno

Postrojenje zapremine 4 x 2,5 m3 415.000 € 2 830.000 € 83.000 € 913.000 €

* Podaci dobijeni na osnovu pokazatelja tehnologije i cijena na tržištu.

Uzimajući u obzir ukupnu investiciju i planiranu dobit dobijamo kalkulaciju isplativosti investicije.

Tabela P 7.2.19 – Isplativost investicije. Vrsta proizvoda Godišnja proizvodnja (kg) Dobit Ukupna investicija Vrijeme isplativosti (godina) Eterično ulje 12.800 1.097.449 € 913.000 € 0,83 * Podaci dobijeni na osnovu pokazatelja tehnologije i cijena na tržištu.

Zaključak koji možemo izvući iz gornjih kalkulacija pokazuje da je proizvodnja eteričnih ulja jako profitabilan posao sa veoma kratkim rokom isplativosti investicije.

123

PRILOG 7.3 – SPISAK SVIH FIRMI KOJE SU OBUHVAĆENE PRIMARNIM

ISTRAŽIVANJEM Tabela 7.3.1 – Spisak svih firmi

R/B NAZIV KOMPANIJE MJESTO 1 "AZI-ATI" BUGOJNO,d.o.o. Bugojno 2 "BUNTA" d.o.o. Bugojno 3 "COMPANY DEDIĆI" d.o.o. Bugojno 4 "DRVOPROMEX" doo Bugojno 5 "DRVOREZ" doo Bugojno 6 "EUROPLAST" d.o.o. Bugojno 7 "GRM" doo Bugojno 8 "HAD" d.o.o. Bugojno 9 "IMRA" doo Bugojno

10 "JELAS" d.o.o. Bugojno 11 "KARAŠIN-KOMERC" d.o.o. Bugojno 12 "KRISTAL" doo Bugojno 13 "KUKIĆ" doo Bugojno 14 "MIKARA" doo Bugojno 15 "MURATSPAHIĆ" doo Bugojno 16 "PGS" d.o.o. Bugojno 17 "PORIČNICA" d.o.o. Bugojno 18 "SJAJ KOMERC" doo Bugojno 19 "UNIS-matic" d.d Bugojno 20 "VESNA-S" doo Bugojno 21 PD "DELIĆ" d.o.o. Bugojno 22 PPUD "DUBOKA" d.o.o. Bugojno 23 SZR "LIPA" Bugojno 24 SZR "ŠETIĆ" Bugojno 25 "A.M.A.R" d.o.o. Busovača 26 "DRVOPLAST" d.o.o. Busovača 27 "Eko system" doo Busovača 28 "GRAND" PTG d.o.o. Busovača 29 "INTER-FAGUS" d.o.o. Busovača 30 "POLJE-HOLZ" doo Busovača 31 "RILEPROM" doo Busovača 32 "ŠAFRADIN" d.o.o. Busovača 33 "TAMEX" doo Busovača 34 "TAXUS" d.o.o. Busovača 35 "VRHOVAC"d.o.o. Busovača 36 "MEDIAPAN" dd Busovača 37 STR vl.Huskić Omer Busovača 38 SZR "IZRADA PALETA" Busovača 39 SZR "JASEN" Busovača 40 SZR "JASEN" Busovača 41 SZR Vl.Branislav Jurić Busovača 42 " R - COM " d.o.o. Donji Vakuf 43 "BAŠIĆ ŠEHER" doo Donji Vakuf 44 "BEDEM" d.o.o. Donji Vakuf 45 "ESPRO" d.o.o. Donji Vakuf 46 "GRAĐA-PROMET" d.o.o. Donji Vakuf 47 DI "Janj Holding" DD Donji Vakuf 48 DI "JANJ" D.D Donji Vakuf 49 DI "Janj" Tvornica ploča i furnira d.d. Donji Vakuf 50 STR "BOR" Donji Vakuf 51 STR "VEYD" Donji Vakuf

125

52 SZR "EDO" Donji Vakuf 53 SZR "JAVOR" Donji Vakuf 54 SZR "S O V I Ć" Donji Vakuf 55 "AUREUS" doo Gornji Vakuf 56 "CONDOR-USKOPLJE" doo Gornji Vakuf 57 "DP-M" doo Gornji Vakuf 58 "DRVNA GALANTERIJA VUKOJA" Gornji Vakuf 59 "INGRAS" doo Gornji Vakuf 60 "JUMA-D" d.o.o. Gornji Vakuf 61 "KOMERC-3" doo Gornji Vakuf 62 "Liva" doo Gornji Vakuf 63 "MARIJAN" doo Gornji Vakuf 64 "Omorika" doo Gornji Vakuf 65 "PIT-INTERNATIONAL" doo Gornji Vakuf 66 "PROCOMEX-TRADE" doo Gornji Vakuf 67 "RADUŠA-DRVO" doo Gornji Vakuf 68 "REGRA" doo Gornji Vakuf 69 "ROSE-WOOD" doo Gornji Vakuf 70 "ZIH" doo Gornji Vakuf 71 SZR "BUMBUL" Gornji Vakuf 72 SZR "HRAST" Gornji Vakuf 73 SZR "PILANA" Gornji Vakuf 74 SZR "VUKADIN" Gornji Vakuf 75 SZR "ZEKO" Gornji Vakuf 76 "DRVOPRERADA" doo H.Bila 77 "M-KASUMOVIĆ" d.o.o. H.Bila 78 "AM - MI", doo Kakanj 79 "BETA", doo Kakanj 80 "BOSNADRVO" doo Kakanj 81 "HAMBI" doo Kakanj 82 "LAZE" KAKANJ, doo Kakanj 83 "QBE" doo Kakanj 84 "SILVESTRA", doo Kakanj 85 "TRSTIONICA" doo Kakanj 86 SZR "ČALUK-F" Kakanj 87 SZR "LIPA" Kakanj 88 SZR "STOLARIJA" Vl. Hamid Bašić Kakanj 89 "Borik" doo Maglaj 90 "DOMAĆA RADINOST" Vl.Jusufović Sejad Maglaj 91 "E E M" doo Maglaj 92 "Primus" doo Maglaj 93 "BUDO-EXPORT" doo N.Šeher 94 "ASKOKOMERC" doo Nemila 95 "BELMA-KOM" doo Nemila 96 "ENERGOHOLZ" doo Nemila 97 "KS-PROMET" doo Nemila 98 " T & T M " d.o.o. Novi Travnik 99 "BIS" doo Novi Travnik 100 "CAPRI" doo Novi Travnik 101 "DRVENIJA" d.o.o. Novi Travnik 102 "Elektron" doo Novi Travnik 103 "GRAC" doo Novi Travnik 104 "HARI-UNO" doo Novi Travnik 105 "N & S" d.o.o. Novi Travnik 106 "PROREZ" d.o.o. Novi Travnik 107 "URSUS" d.o.o. Novi Travnik 108 "ZEKIĆ-PROMET" d.o.o. Novi Travnik 109 SZR "EUROHOLZ" Novi Travnik

126

110 SZR "ENTERIJER" Novi Travnik 111 SZR "ZLOJIĆ" Novi Travnik 112 SZR Stolar Jukić Novi Travnik 113 "Elgrad" doo Teslić 114 "Lignacon" dd Teslić 115 "Magis" doo Teslić 116 "A DŽE CLASSIC" doo Tešanj 117 "BILOGORA" doo Tešanj 118 "Čostović A" doo Tešanj 119 "Drvokomerc" doo Tešanj 120 "DRVOPROIZVODI" doo Tešanj 121 "DU" doo Tešanj 122 "ĐULISTAN" doo Tešanj 123 "EDO STIL" doo Tešanj 124 "FAMI-TRADE" doo Tešanj 125 "FEG-DIAPROM" doo Tešanj 126 "NORD-ENT" doo Tešanj 127 "PROMTES" dd Tešanj 128 "Promtes" doo Tešanj 129 "SIGMA-PROM" doo Tešanj 130 "Ukus" dd Tešanj 131 SZR "BAZA" Tešanj 132 SZR "ENTERIJER GALIJAŠEVIĆ" Tešanj 133 SZR "KN" Tešanj 134 SZR "Salkić" Tešanj 135 SZR "STOLAR" Vl. Saltagić Ramo Tešanj 136 SZR "STOLARIJA JAŠAR" Tešanj 137 SZR "STOLARIJA PRNJAVORAC" Tešanj 138 SZR "STOLARSKA RADNJA" Vl. Šišić Enes Tešanj 139 SZR PARKETAR "ASH" Tešanj 140 SZR Vl. Hasanić Rizah Tešanj 141 SZR Vl. Himzić Izudin Tešanj 142 SZR Vl. Kalabić Nurija Tešanj 143 SZR Vl. Kantić Nermin Tešanj 144 SZR Vl. Mahmutefendić Edin Tešanj 145 SZR VL. Mularifović Halid Tešanj 146 SZR Vl. Vehabović Hamzalija Tešanj 147 SZR Vl.Đevad Kantić Tešanj 148 "AJE" d.o.o. Travnik 149 "AMS-COMMERCE" doo Travnik 150 "ANSA" d.o.o. Travnik 151 "ANTONIO-AD" d.o.o. Travnik 152 "BLAŽEVIĆ-COMERCE" d.o.o. Travnik 153 "DOMIĆ" d.o.o. Travnik 154 "DRVOESS" doo Travnik 155 "DRVO-PRODUKT" d.o.o. Travnik 156 "FURNIR" d.o.o. Travnik 157 "HABY" doo Travnik 158 "HOMAR" doo Travnik 159 "LAMPEX" d.o.o. Travnik 160 "LANG KOMERC" d.o.o. Travnik 161 "Luxor" doo Travnik 162 "M.M.N" doo Travnik 163 "MF DUKAT" DPU d.o.o. Travnik 164 "RIBO-KOMMERC" doo Travnik 165 "SAŽIĆ" d.o.o. Travnik 166 "SMRČA-COMMERCE" doo Travnik 167 SZR "STIL" Travnik

127

168 "STOP" d.o.o. Travnik 169 "SWE-BH" doo Travnik 170 "Termoglas" doo Travnik 171 "Tvornica namještaja" doo Travnik 172 "VES" doo Travnik 173 SZR "VIŠNJEVO" Travnik 174 "VLAŠIĆ MG" d.o.o. Travnik 175 "VUKOVIĆ" d.o.o. Travnik 176 STOLARIJA "SUČIĆ" Travnik 177 SZR "AVIS" Travnik 178 SZR "IDEJA -BUDUĆNOST" Travnik 179 SZR "ALMEDIN" Travnik 180 SZR "LUKA" Travnik 181 SZR "SUHI DOL" Travnik 182 SZR "TONI" Travnik 183 ŠIPAD "NOVA PILANA" d.o.o. Travnik 184 SZR "Emanuel" Travnik 185 "ALFA-COMMERCE" doo Vitez 186 "Bessa" doo Vitez 187 "BLAŽ" doo Vitez 188 "BMT" doo Vitez 189 "Bosna Wood" doo Vitez 190 "BOSNA-DRVO" d.o.o. Vitez 191 "Carllato" doo Vitez 192 "DJELILOVIĆ" doo Vitez 193 "DRVOPROMET-MIŠKOVIĆ" doo Vitez 194 "HART" d.o.o. Vitez 195 "INVEST-DRVO" d.o.o. Vitez 196 "KRIŽANOVIĆ" doo Vitez 197 "MOLTALCINO" d.o.o. Vitez 198 "NICOLE" OR Vitez 199 "OMNIA-ZEN" d.o.o. Vitez 200 "PALAVRA" doo Vitez 201 "Sarajčić" doo Vitez 202 "TOP WOOD" doo Vitez 203 "MLAKIĆ" d.o.o. Vitez 204 SZR "BAGARA " Vitez 205 SZR "BOR" Vitez 206 SZR "BRIKET-PROMET" Vitez 207 SZR "EKO TRSTIKA" Vitez 208 SZR "INT-EX" Vitez 209 SZR "MARIJANOVIĆ" Vitez 210 SZR "OBNOVA" Vitez 211 SZR "RAŠO" Vitez 212 SZR "STARI VITEZ" Vitez 213 SZR "STOLARIJA GARAS" Vitez 214 SZR "Sučić" Vitez 215 SZR "ŽEGA" Vitez 216 "AMNEM" doo Zavidovići 217 "Bita Invest" doo Zavidovići 218 "DRVOPROMET-MUJARIĆ" doo Zavidovići 219 "Euroimpex AN" doo Zavidovići 220 "Intermerkur" doo Zavidovići 221 "KOVAČEVIĆ & JUNIOR" doo Zavidovići 222 SZR "MEDINA" Zavidovići 223 "NISTOL - H" doo Zavidovići 224 "S.A.I.L.A. WOOD" doo Zavidovići 225 "ŠOGOLJ-S" doo Zavidovići

128

226 IP "Krivaja" dd Zavidovići 227 PPPD "SOJKIĆ" doo Zavidovići 228 PUPD "KEMIN" doo Zavidovići 229 SZR "ALIĆI" Zavidovići 230 SZR "ELMON" Zavidovići 231 SZR "HOLZ TRADE" Zavidovići 232 SZR "KISS No 2" Zavidovići 233 SZR "STOLAR" Zavidovići 234 SZR "STOLAR" Vl. Hasić Asim Zavidovići 235 SZR "TIŠLER" Zavidovići 236 SZR STOLAR "GARO" Zavidovići 237 SZR STOLAR "SAMBA" Zavidovići 238 "A & M" doo Zenica 239 "AL-EX" doo Zenica 240 "BHTC" doo Zenica 241 "DRVOOBRADA" doo Zenica 242 "ENTERIJERI-AG" doo Zenica 243 "Fantasy" doo Zenica 244 "FESTO" doo Zenica 245 "KAPENSA" doo Zenica 246 "KRIN" doo Zenica 247 "MAHH" doo Zenica 248 "Stanex" doo Zenica 249 "STOLARIJA" dd Zenica 250 "TABAK" doo Zenica 251 "TDB" doo Zenica 252 "TELALOVIĆ" doo Zenica 253 SZR "ADELA" Zenica 254 SZR "AS-COMP" Zenica 255 SZR "DEDIĆ" Zenica 256 SZR "DOMAĆA RADINOST" Zenica 257 SZR "DRVO GLASS" Zenica 258 SZR "DRVO-REZ" Zenica 259 SZR "GORA" Zenica 260 SZR "HOBI" Zenica 261 SZR "KENI" Zenica 262 SZR "LUŽIĆ" Zenica 263 SZR "MUNE" Zenica 264 SZR "STOLAC" Zenica 265 SZR "STOLAR" Zenica 266 SZR "ŠIŠKE" Zenica 267 SZR Vl. Lučić Redžib Zenica 268 "Barbara" doo Žepče 269 "DOM-INVEST" doo Žepče 270 "ENTERIJER" doo Žepče 271 "Inter Komerc" doo Žepče 272 "Jasmin M" doo Žepče 273 SZR "JUKIĆ STOLARIJA" Žepče 274 "Krivaja Žepče" doo Žepče 275 "MIŠKO-HOLZ" doo Žepče 276 "Mujić-MJM" doo Žepče 277 "M-ZOVKO" doo Žepče 278 "NANSI" doo Žepče 279 "NIKO-PROMET" doo Žepče 280 "NOVA LINIJA" doo Žepče 281 "PRAVDA" doo Žepče 282 "Prograd" doo Žepče 283 "TISAKOMERC" doo Žepče

129

284 "VES" doo Žepče 285 SZR "Čaušević" Žepče 286 SZR "GRAĐEVINAR" Žepče 287 SZR "JELIĆ" Žepče 288 SZR "MARIN" Žepče 289 SZR "MGNOLIJA" Žepče 290 SZR "Mulabdić" Žepče 291 SZR "PROZOR-INVEST" Žepče 292 SZR "STIL-SM" Žepče 293 SZR "STOLARIJA VIP" Žepče 294 SZR "STOLARIJA" Žepče 295 SZR "STOLAR-ŠIMIĆ" Žepče 296 SZR "TUTMIĆ" Žepče 297 SZR PILANA "BOLJAK" Žepče 298 SZR "INTER - STIL" Žepče

130

PRILOG 7.8 – PRIMJER PRORAČUNA ENERGETSKE BILANSE

ENERGETSKA BILANCA U PODUZEĆU

ROSE WOOD d.o.o., GORNJI VAKUF Investitor i korisnik:……………………..Rose Wood d.o.o., Gornji Vakuf Bosna i Hercegovina ------------------------------------------------------------------------------------------------- Objekt……………………………………Proizvodni objekt drvne industrije ------------------------------------------------------------------------------------------------ Dokument………………………………..Energetska bilanca poduzeća ------------------------------------------------------------------------------------------------ Projektant………………………………...STON-ING d.o.o. Zagreb Vjekoslav Ribarević,dipl.ing. ------------------------------------------------------------------------------------------------ Broj projekta-studije……………………..S- 7/05 ------------------------------------------------------------------------------------------------ Broj narudžbe………………….................PR Br. 05 – 028 - 06 ------------------------------------------------------------------------------------------------ Datum izrade studije……………………..travanj / svibanj 2005 Glavni projektant: STON-ING d.o.o. Vjekoslav Ribarević, dipl.ing. direktor

131

SADRŽAJ STUDIJE78: 1. UVOD ............................................................................................................................................3 2. ZADATAK STUDIJE....................................................................................................................3 3. POTREBE ZA TOPLINSKOM ENERGIJOM ..........................................................................3 4. ENERGETSKA VRIJEDNOST RASPOLOŽIVOG DRVNOG OSTATKA ...........................6 5. ENERGETSKA BILANCA..........................................................................................................7 6. ZAKLJUČAK I SUGESTIJE.......................................................................................................8 7. OPIS GRAFIČKIH PRILOGA ....................................................................................................9 8. GRAFIČKI PRILOZI - Manipulacija drvnim ostatkom: transport – dorada – skladištenje - Idejno rješenje termoenergetskog postrojenja - Principijelna shema postrojenja za proizvodnju drvnog briketa - Dispozicija objekata u krugu poduzeća 9. PROSPEKTNI MATERIJALI JEDNOG OD PONUĐAČA BRIKETIRKI - C.F. NIELSE, Baelum, Danska 10. ULAZNI PODACI - DOPIS INVESTITORA

78 Obuhvaćena poglavlja od 1 do 6

132

1 - UVOD

Poduzeće ROSE WOOD d.o.o. u Gornjem Vakufu je jedno od većih drvnoprerađivačkih poduzeća u privatnom vlasništvu, nastalih nakon 1995.g., a sa prorezom od 20.000 m3 pretežito bukovih trupaca.

Razvojem poduzeća posljednjih 7 – 8 godina , mijenjale su se i potrebe za toplinskom energijom. Plasman rezane građe na tržištu postao je uvjetovan njenom hidrotermičkom obradom ( parenje, sušenje ) pa se i poduzeće u svojoj ponudi prilagođavalo zahtjevima tržišta.

Postepeni razvoj poduzeća rezultirao je i večim nizom manjih investicija pa je posljedica takvog, tržišno uvjetovanog razvoja , usitnjenost i razdvojenost energetskih postrojenja i tehnoloških postrojenja namjenjenih hidrotermičkoj obradi drva.

Na jednoj lokaciji nalaze se parni kotlovi manjeg učina i komora za parenje drva. Na drugoj lokaciji je novija kotlovnica s kotlom automatski loženim usitnjenim drvnim otpadom ( piljevinom ) uz koju se nalazi i komora sušare za drvo.

Silos za uskladištenje piljevine nastale u primarnoj preradi lociran je bliže novijoj, toplovodnoj, kotlovnici. Silos za piljevinu iz sekundarne prerade ( prerada suhog drva ) nalazi se uz pogon iz kojeg prima drvnu masu. 2 - ZADATAK STUDIJE

Cilj ove studije je da obzirom na planirane investicijske zahvate (nove sušare i parione) i raspoloživi drvni otpad, da predlog za izgradnju zadovoljavajučeg termoenergetskog postrojenja. Pritom je potrebno sagledati raspoloživi drvni ostatak i dati plan njegova maksimalnog iskorištenja.

Drvni ostatak nastao u proizvodnom pogonu na jedinstvenoj lokaciji je: • piljevina ( sirova ) iz primarne prerade, u količini od ...............................cca 2.000 m3, • krupni drvni ostatak ( sječka ) , u količini od............................................cca 4.000 m3, • piljevina ( prosušena ) iz sekundarne prerade, u količini od.....................cca 2.000 m3.

Sve ove količine su date u odnosu na prorez, što znači da se radi o m3 kompaktne

drvne mase, a ne o zapremini drvnog ostatka u rastresitom stanju. Studija, uz bilancu zadovoljenja energetskih potreba, treba ukazati i na način

iskorištenja eventualnoga viška otpadne drvne mase. Studijom je takođe potrebno ukazati na način povezivanja eventualnih novih dijelova

termoenergetskog postrojenja i postojeće instalacije. 3 – POTREBE ZA TOPLINSKOM ENERGIJOM Na predmetnoj lokaciji u planu je doseći slijedeće sušioničke i parioničke kapacitete: SUŠARE:

• 4 sušioničke komore sa sadržajem po cca 80 m3 drvne mase, i PARIONE:

• 2 parioničke komore sa sadržajem po cca 30 m3 drvne mase. Za zadovoljenje tehnoloških potreba za toplinskom energijom potrebno je:

133

SUŠARE: Qs = 4 ( komore ) x 80 ( m3 ) x 3,5 ( kW/m3 ) = 1.120 kW........................( instalirana snaga ) PARIONE: Qp = 2 ( komore ) x 30 ( m3 ) x 10 ( kW/m3 ) = 600 kW ..........................( instalirana snaga ).

Da bi se ukupna potrošnja za tehnološke potrebe mogla staviti u omjer sa raspoloživom energijom sadržanom u drvnom ostatku potrebno je izvršiti procjenu ukupnog utroška toplinske energije za rad tehnoloških potrošača tijekom cijele godine. SUŠARE: Zimski period Qsz = Qs x 180 x 24 x 1,00 x 0,75 x 0,95 = 3.447.360 kWh Ljetni period Qslj = Qs x 180 x 24 x 0,60 x 0,75 x 0,93 = 2.024.870 kWh PARIONE: Zimski period Opz = Qp x 180 x 24 x 1,00 x 0,85 x 0,875 = 1.927.800 kWh Ljetni period Qplj = Qp x 180 x 24 x 0,85 x 0,85 x 0,833 = 1.559.976 kWh CENTRALNO GRIJANJE

Uz toplini potrebnu za zadovoljenje tehnoloških potrošača potrebno je uzeti u obzir i potrebe za zagrijavanje radnog prostora od cca 1.500 m2.

Ocg = 350 kW (uz pretpostavljenu karakteristiku objekata od 0,8 w/m3K) što vrijedi za industrijske objekte srednje veličine.

Uz navedene potrošače potrebno je uzeti u obzir i toplinske gubitke u mreži (koja je nužna za povezivanje kotlovnica u jedinstvenu tehnološku cjelinu) u visini cca 8 % transferirane energije, odnosno energije za zagrijavanje objekata i zagrijavanje sušara!

Predviđa se da je kotlovnica za obskrbu pariona u njihovoj neposrednoj blizini. Toplionski gubitak ima prividnu snagu od : Qg = 0,08 x ( Qs + Qcg ) ( zimi ) odnosno Qg = 0,08 x 0,70 x Qs ( ljeti ). Utrošak energije za potrebe centralnog grijanja je: Zimski period Qcgz = Qcg x 180 x 24 x 1,00 x 0,65 x 0,875 = 859.950 kWh NAPOMENA: U račun je uzeto kao da je grijanje istog intenziteta kroz 6 zimskih mjeseci, te u trajanju 6 dana tjedno i 12 sati dnevno. Utrošak energije na pokrivanje toplinskih gubitaka u mreži je: Zimski period Qgz = 0,08 x ( Qsz + Qcgz ) = 344.585 kWh Ljetni period

134

Qglj = 0,08 x 0,70 x Qslj = 113.393 kWh. Ukupne potrebe za toplinskom energijom zimi su: Qz = Qsz + Qpz + Qcgz + Qgz = 6.579.695 kWh, a ukupne potrebe za toplinskom energijom ljeti su: Qlj = Qslj + Qplj + Qglj = 3.698.239 kWh. Ukupne potrebe za toplinskom energijom su: Quk = Qz + Qlj = 6.579.695 kWh + 3.698.239 kWh = 10.277.934 kWh Potrebna energija sadržana u gorivu na ulazu u energetsko postrojenje je: Qukg = Quk / 0,75 = 13.703.912 kWh ( toplinske energije sadržane u gorivu ). 4 – ENERGETSKA VRIJEDNOST RASPOLOŽIVOG DRVNOG OSTATKA

Količina drvnog ostatka je data svedena na prorez, što znači da je riječ o m3 svježeg drva, te je potrebno izračunati njenu energetsku vrijednost u raspoloživom stanju. PILJEVINA – SVJEŽA ( vlažna )

Za izračun teplinske energije raspoložive u piljevini bukve računamo sa slijedečim ulaznim podacima: Težina svježeg drva:........................................................................................... r = 1015 kg/m3 Količina piljevine: ........................................................................................................ 2.000 m3 Težina piljevine: ..................................................................................................... 2.030.000 kg Kalorična moć: ......................................................................................................... 7.115 kJ/kg Ukupni energetski potencijal, Qpv = 1,444 x 10exp10 =................................... 4.012.069 kWh PILJEVINA – PROSUŠENA ( suha )

Za izračun teplinske energije raspoložive u prosušenoj piljevini bukve računamo sa slijedečim ulaznim podacima: Težina svježeg drva:........................................................................................... r = 1015 kg/m3 Količina svježeg drva u formi piljevine ....................................................................... 2.000 m3 Težina svježeg drva u formi piljevine .................................................................... 2.030.000 kg Težina piljevine sa 15% vlažnosti .......................................................................... 1.074.705 kg Kalorična moć: ....................................................................................................... 14.842 kJ/kg Ukupni energetski potencijal, Qps = 1,595 x 10exp10 = ................................... 4.430.769 kWh KRUPNI OTPAD / SJEČKA – SVJEŽA ( vlažna )

Za izračun teplinske energije raspoložive u piljevini bukve računamo sa slijedečim ulaznim podacima:

135

Težina svježeg drva:........................................................................................... r = 1015 kg/m3 Količina sječke: ............................................................................................................ 4.000 m3 Težina sječke: ......................................................................................................... 4.060.000 kg Kalorična moć: ......................................................................................................... 7.115 kJ/kg Ukupni energetski potencijal, Qs = 2,888 x 10exp10 = ..................................... 8.024.138 kWh Ukupni energetski potencijal u raspoloživom drvnom odpadu je: Qdo = Qpv + Qps + Qs = 16.466.976 Kw 5 – ENERGETSKA BILANCA

Za zaključak o pokrivenosti potreba za toplinskom energijom sa vlastitim energetskim izvorom, odnosno, drvnim ostatkom potrebno je sagledati njihove omjere na godišnjem nivou.

Za praktično raspolaganje drvnim ostatkom potrebno je usporediti i kritične mjesece sa aspekta potrošnje toplinske energije, odnosno zimske mjesece. Godišnji omjer Ukupne potrebe za toplinskom energijom: ......................................... Qukg = 13.703.912 kWh Ukupna raspoloživa toplinska energija: ............................................... Qdo = 16.466.976 kWh

Dakle, raspoloživim drvnim ostatkom mogu se pokriti godišnje potrebe za toplinskom energijom po izgradnji planiranih sušioničkih i parioničkih kapaciteta.

Višak energije u raspoloživom drvnom ostatku je cca 2.763.064 kWh, odnosno iskazano u drvnoj masi višak je 670 194 kg suhe piljevine. Mjesečni omjer Prosječna potreba za toplinskom energijom u zimskom mjesecu: Qukm =Qz / 6 x 0,75 = 1.462.154 kWh Prosječan prinos energije u drvnom ostatku u jednom mjesecu: Qdom = Qdo / 12 = 1.372.248 kWh što je za cca 6 % manje od potrebne toplinske energije. 6 – ZAKLJUČAK I SUGESTIJE

Na godišnjem nivou javlja se višak drvnog ostatka ( promatranog kao gorivo ) u energetskom ekvivalentu od cca 2.763.064 kWh.

Ukoliko se instalira energetsko postrojenje koje će kao gorivo koristiti vlažni drvni ostatak ( piljevinu i sječku ) logično je višak energetskog ekvivalenta iskazati u količini suhe piljevine jer se ona može iskoristiti u druge svrhe ( drvni briket ).

Eventualni mjesečni nedostatak u zimskim mjesecima nije zabrinjavajuči jer se isti može pokriti uštedama na centralnom grijanju i/ili uskladištenjem dijela drvnog ostatka ili dovoženjem drvnog ostatka iz drugog pogona.

Naravno treba sagledati i činjenicu da se radi o procjenjenim potrebama, te da je gubitak u mreži pretpostavljen u vrijednosti koja nadilazi moguči nedostatak.To ukazuje na potrebu izvedbe kvalitetne termičke izolacije kako cjevovoda, tako i objekata.Takođe je pretpostavljen rad svih potrošača punim kapacitetom.

136

Posebno velika, dokazana, ušteda je moguća ugradnjom regulacije na parionama drva. Obzirom da se kao radni medij javlja niskotlačna para ( za parione) i topla voda (za

sušare i centralno grijanje ) predlaže se izgradnja parne kotlovnice većeg učina koja bi kao gorivo koristila sirovu piljevinu i sječku, a preko toplinske podstanice bila povezana na toplovodnu instalaciju i postojeću kotlovnicu.

Funkcionalni prikaz energetskog postrojenja prikazan je na shemi u prilogu. Ukupni potrebni toplinki učin je :

Qe = 1.120 kW (sušare) + 600 kW (parione) + 350 kW (centralno grijanje) + 118 kW (gubici ) Qe = 2.188 kW. Ako se uzme u obzir postoječe postrojenje sa cca 600 kW instalirane snage, bilo bi dovoljno instalirati jedan kotao učina 1.600 kW.

Obzirom da u izračunu nije uzet u obzir faktor istovremenosti rada sušara i pariona isti iznos se smatra rezervom iz koje se pokrivaju gubici usljed gubitka kondenzata iz parione.

Preostali drvni otpad mogao bi se koristiti za izradu drvnog briketa. Obzirom na izračunatu godišnju količino od cca 670.194 kg suhe piljevine koja se akumulira u ljetnim mjesecima realno je računati s proizvodnjom od cca 670 t briketa.

Učin briket preše bi trebao biti ( na bazi 1200 h rada tijekom 6 mjeseci ) cca 600 – 700 kg briketa/h.

U ovisnosti o troškovima investicije , te eventualnoj mogućnosti da se iz drugih izvora dobavlja suha piljevina, može se odabrati i preša većeg učina.

Instaliranje preše za briketiranje većeg učina treba sagledati u kontekstu:

• bilancirani otpad je raspoloživ sada, a nisu izvršena ulaganja u dodatne energetske

potrošače (u ovisnosti o vremenu realizacije ulaganja može se ostvariti veće finsncijske efekte većom prešom)

• u ovisnosti o daljnjem jačanju prerade suhih piljenica, povećati će se produkcija suhoga drvnog otpada, što takođe daje mogućnost intenzivnijeg briketiranja,

• treba razmotriti mogućnost dovožennja suhog drvnog otpada iz drugih izvora.

137

PRILOG 10.1 - PROIZVODNJA DRVENOG BRIKETA

Za proizvodnju drvenog briketa potrebno je obezbijediti nekoliko ključnih

pretpostavki i to: • dovoljnu količinu drvnog ostatka, • određenu granulaciju drvenog ostatka, • zadovoljavajući nivo vlažnosti, • odgovarajuću opremu za proizvodnju briketa, • ostalu opremu.

U narednim poglavljima obrazložit ćemo uticaj gore navedenih pretpostavki na

kvalitet proizvoda.

A. Potrebne količine drvnog ostatka

Zavisno od vrste drveta od kojeg nastaje drvni ostatak potrebne su različite količine sirovog materijala za proizvodnju tone briketa.

U tabeli P 10.1.1 predstavljene su količine drvnog ostatka, zavisno od njihovog porijekla potrebnog za proizvodnju. Drvni ostatak zadovoljavajuće vlažnosti i granulacije.

Tabela P 10.1.1 - Potrebne količine drvenog ostatka za proizvodnju 1 tone briketa.

Vrsta drveta Količina drvnog ostatka Količina briketa Bjelogorično drvo 4 m3 1 T Crnogorično drvo 6 m3 1 T 50/50 kombinacija 5 m3 1 T * Podaci su uzeti iz tehničke literature proizvođača opreme.

Ukoliko se radi o drvnom ostatku nezadovoljavajuće vlažnosti, potrebne količine su

veće i isključivo zavise od količine vlage. Primjeri uticaja vlažnosti na količinu, drvnog ostatka, potrebnog za proizvodnju predstavljeni su u tabeli P 10.1.2

Tabela P 10.1.2 - Potrebne količine drvenog ostatka u odnosu na nivo vlažnosti.

Količina vlage Količina drvnog ostatka Količina briketa Do 35% 6 m3 1 T Do 45% 7 m3 1 T Preko 50% 9 m3 1 T * Podaci su uzeti iz tehničke literature proizvođača opreme.

B. Granulacija drvnog ostatka potrebnog za proizvodnju

Drvni ostatak pojavljuje se u različitim oblicima i granulacijama: • sitna piljevina, • bruševina, • strugotina,

139

• komadni otpad malih dimenzija, • veći komadni otpad, • okorci, • granjevina i panjevi.

Za proizvodnju kvalitetnog briketa, potrebno je postići granulaciju od 20x20x5 mm. Od navedenih vrsta drvnog ostatka jedino sitna piljevina, bruševina i strugotina imaju zadovoljavajuću granulaciju. Bitno je napomenuti da suviše sitan drvni ostatak, čija je granulacija ispod 5mm, nije adekvatan za briketiranje jer je u procesu proizvodnje jako teško ostvariti koherentnost i čvrstoću briketa.

Sav ostali drvni ostatak mora se usitnjavati i mljeti, u za to predviđenim specijalnim

strojevima, koji na sebi imaju izlazno sito kojim se reguliše granulacija. Ovi strojevi mogu se nabaviti na domaćem i europskom tržištu po relativno povoljnim cijanama. Njihova cijena prvenstveno zavisi od željenog kapaciteta, snage motora i veličine ulaznog otvora. U tabeli P 10.1.3 navedeni su neki od proizvođača ove opreme sa uporednim cijenama.

Tabela P 10.1.3 - Lista proizvođača opreme za usitnjavanje sa uporednim cijenama.

KARAKTERISTIKE SJEČKE PROIZVOĐAČ GROOS

PROIZVOĐAČ REINBOLD

PROIZVOĐAČ WIEMA

MOTOR kW

Ulazni otvor

dimenzije

Ø ROTOR TIP CIJENA TIP CIJENA TIP CIJENA

2x5,5 562 x 462 235 mm GZ 30 14.300 € RMZ 500 16.029 € ZM 30 18.600 € 2x7,5 562 x 462 235 mm GZ 30 15.300 € RMZ 500 16.704 € ZM 30 19.400 € 2x11 562 x 462 235 mm GZ 30 17.100 € RMZ 500 18.504 € ZM 30 21.500 € 2x11 700 x 462 280 mm GZ 30 S 23.300 € RMZ 500 S 22.778 € ZM 30 S 26.400 € 2x15 700 x 462 280 mm GZ 30 S 24.000 € RMZ 500 S 24.128 € ZM 30 S 28.000 €

2x18,5 700 x 462 280 mm GZ 30 S 24.300 € RMZ 500 S 25.084 € ZM 30 S 29.100 € 2x11 700 x 760 280 mm GZ 40 23.490 € RMZ 700 S 25.028 € ZM 40 29.000 € 2x15 700 x 760 280 mm GZ 40 25.100 € RMZ 700 S 26.378 € ZM 40 30.700 €

2x18,5 700 x 760 280 mm GZ 40 26.100 € RMZ 700 S 27.277 € ZM 40 31.700 € 2x11 990 x 700 280 mm GZ 50 31.300 € - - ZM 50 41.200 € 2x15 990 x 700 280 mm GZ 50 32.000 € - - ZM 50 43.300 €

2x18,5 990 x 700 280 mm GZ 50 33.200 € - - ZM 50 44.700 € 2x30 990 x 700 280 mm GZ 50 42.700 € - - - -

* Podaci su dobijeni na osnovu ponuda proizvođača.

C. Nivo vlažnosti drvnog ostatka i oprema za sušenje

Da bi se mogao proizvoditi briket nivo vlažnosti drvnog ostatka ne smije biti manji od 6% i veći 16% ukupne unutrašnje vlage. U tabeli P 10.1.4 predstavljeni su okvirni nivoi vlažnosti određenih drvnih proizvoda i različitih vrsta drvnog ostatka:

Tabela P 10.1.4 - Nivoi unutrašnje vlažnosti proizvoda od drveta i drvnog ostatka.

Vrsta proizvoda Vlažnost Masivni namještaj Do 8% Stolarija Do 12%

140

Daske i grede Do 40% Drvni ostatak - bjelogorica Od 40 do 50% Drvni ostatak - crnogorica Od 50 do 60% * Podaci dobijeni iz stručne litarature o vrstama i kvalitetu drveta.

Analizom situacije na terenu, ustanovljeno je da većina drvenog ostatka ima

nezadovoljavajuću vlažnost te je potrebno pristupiti sušenju. Drvni ostatak najbolje je sušiti kada je u usitnjenom stanju, jer se tako postižu najbolji efekti.

Za sušenje drvnog ostatka moguće je koristiti nekoliko različitih tehnologija izrade sušara:

• tunelske sušare, • rotacione sušare sa jednim ili više prolaza (plaštova) • i pneumatske cijevne sušare.

Za zagrijavanje sušara, mogu se koristiti različite vrste energije, kao što su: drvni

ostatak, lož ulje ili plin. U tabeli P 10.1.5 su navedene uporedne cijene i karakteristike sušara različitih proizvođača.

Tabela P 10.1.5 - Uporedne cijene opreme za sušenje piljevine.

Poizvođač Zemlja porijekla

Kapacitet T/h suhog

Utrošak el.energije

kWh

Vrsta energenta

Utrošak energenta po

satu Cijena

Stela Njemačka 1 40 kupac obezbjeđuje termo blok 320.000 €MEC Company USA 4 250 drvni ostatak 1 T 300.000 €STON-ING Hrvatska 1 50 drvni ostatak 300 kg 150.000 €* Podaci su dobijeni na osnovu ponuda proizvođača. ** U cijene nije uračunat prevoz i montaža. *** Ova oprema spada u vangabaritne terete tako da je potreban specijalni prevoz.

Uzimajući u obzir cijene ponuđene opreme, kao i visoke cijene transporta opreme, procjenjene potrebne kapacitete, cijene različitih energenata i analizirajući iskustva proizvođača briketa, mi smo u ovoj studiji, kao najadekvatniji, predstavili način sušenja upotrebom rotacione sušare sa više prolaza (plaštova) koja kao energent koristi drvni ostatak ( proizvođač STON-ING iz Hrvatske).

Osnovni dijelovi od kojih se sušara sastoji su: predsilos sušare iz kojeg se drvena masa automatski dozira u bubanj sušare, predsilos kotla iz kojeg se drvena masa dozira u ložište, izmjenjivač toplote uz pomoć kojeg se uduvava topli zrak u bubanj sušare, rotacioni bubanj sušare sa tri prolaza (plašta), izlazni silos za suhu drvenu masu sa ciklonskim odvajačem, uređaji i elektronika koji regulišu rad sušare.

Kapacitet ovakve sušare zavisi od promjera i dužine bubnja, kao i od parametara ulazne vlažnosti drvene mase. Kao primjer navest ćemo kapacitet sušare čiji je bubanj dužine 5 metara, a njegov promjer 3 metra. Ukoliko uzmemo da je ulazna vlažnost do 50%, kapacitet sušare je cca 1.000 kg suhe drvene mase po jednom satu, a njen efektivni učinak je 1.250 kg/H2O po satu. Za ovaj kapacitet potrebno je potrošiti cca 300 kg drvene mase kao energenta. Ukoliko je ulazna vlažnost manja, kapacitet sušare proporcionalno se povećava. Izlazna vlaga drvne mase može se regulisati na nivo od 12% do 16% zavisno od potreba proizvodnje briketa.

D. Oprema za proizvodnju briketa

141

Za proizvodnju briketa koriste se dva različita načina i to: briketiranje uz pomoć hidrauličnih presa i briketiranje uz pomoć mehaničkih presa. Između ova dva načina briketiranja postoje velike razlike koje ćemo ukratko obrazložiti.

E. Hidraulične prese

Ova presa u osnovnoj strukturi posjeduje dva hidraulična klipa, koji sabijaju piljevinu

u komoru i na taj način se dobija briket. Pritisak koji se ostvaruje u komori je od 180 do 300 bara po jednom klipu. Dimenzija briketa, proizvedenog na ovaj način, određena je veličinom i dužinom klipa. Najčešće se dobije briket promjera 60 mm čija je dužina 100 mm.

Osnovna mana ovakvog načina proizvodnje briketa je, što se zbog male sile pritiska, dobije briket koji nije dovoljno tvrd i jako je neotporan na atmosferske promjene i fizička oštećenja prilikom manipulacije. Također, zbog nedovoljne sabijenosti materijala njegova kalorična moć je znatno manja. Kapaciteti hidrauličnih presa kreću se od 25 kg/h do 400 kg/h. Obično se koriste u firmama koje imaju male količine drvnog ostatka i koriste ga za vlastite upotrebe u cilju lakšeg skladištenja i boljeg iskorištenja drvnog ostatka.

U tabeli P 10.1.6 predstavljeni su neki od proizvođača sa karateristikama i cijenama njihovih presa

Tabela P 10.1.6 - Pregled proizvođača sa karakteristikama i cijenama hidrauličnih presa.

Proizvođač Zemlja porijekla MODEL KAPACITET

kg/h MOTOR

kW Dimenzije

briketa CIJENA

BPH 60 120 5,5 Ø 60 mm 28.700,00 €BPH 70 150 5,5 Ø 70 mm 36.129,00 €C.F.Nielsen Danska BPH 70-2 300 7,5 Ø 70 mm 53.162,00 €GP 80 80-100 7,5 Ø 50 mm 19.200,00 €GP 100 100-120 7,5 Ø 60 mm 23.100,00 €GROOS NjemačkaGP 150 120-160 7,5 Ø 70 mm 26.000,00 €RB 100 bez silosa 80-100 7,5 Ø 50 mm 16.464,00 €RB 120 bez silosa 100-120 7,5 Ø 60 mm 21.116,00 €Reinbold NjemačkaRB 160 bez silosa 120-160 7,5 / 11 Ø 70 mm 24.297,00 €SHB 100 100 7,5 125x70x30 mm 25.246,00 €SHB 125 bez silosa 125 7,5 125x70x30 mm 25.688,00 €SHB 125 125 7,5 125x70x30 mm 28.840,00 €Spanex Njemačka

SHB 150 bez silosa 150 7,5 125x70x30 mm 32.037,00 €TH 500 80-100 7,5 Ø 50 mm 16.830,00 €TH 600 100-120 7,5 Ø 60 mm 21.230,00 €Wiema NjemačkaTH 700 120-160 7,5 Ø 70 mm 24.750,00 €A 100 N 60-100 10 Ø 65 mm 15.834,57 €OSCAR 100-180 12,5 Ø 70 mm 19.983,01 €Por Italija OSCAR PLUS 160-220 20 Ø 70 mm 29.308,93 €


F. Mehaničke prese Ova presa radi po principu mehaničkog sabijanja uz pomoć klipa koji je vezan za

ekscentar zamajca motora koji, brzim i učestalim udarcima, sabija drvenu masu u konusnu glavu prese. Pritisak koji se ostvaruje, kreće se od 1.800 do 2.800 kg/cm2, što dovodi do visokog trenja unutar komore za sabijanje i oslobađanja velike količine toplotne energije. Ova energija oslobađa supstancu (tain), koja se nalazi u drvetu i nakon hlađenja postaje vezivno

142

sredstvo, tako da dobijemo izrazito čvrst i stabilan briket. Izlazna temperatur briketa kreće se od 50 do 200 C u zavisnosti od vrste drveta.

Briket proizveden na ovaj način termički je obrađen i izlazi iz prese u neprekinutom nizu. Zbog njegove velike čvrstine potrebno ga je rezati na željenu dimenziju. Promjer briketa zavisi od promjera izlazne glave prese i kreće se od 50 do 100 mm, a oblik može biti okrugli ili kvadratni.

Ovako dobijen briket otporan je na atmosferske promjene i fizička oštećenja prilikom manipulacije. Njegova kalorična moć je velika i prema nekim pokazateljima 1 T ovog briketa, po svojoj kaloričnoj moći, može zamjeniti 4 m3 ogrevnog drveta.

Kapaciteti hidrauličnih presa kreću se od 150 kg/h do 2.200 kg/h. Ove vrste presa namijenjene su za profesionalnu i komercijalnu proizvodnju briketa za dalju prodaju. Cijena ovako proizvedenog birketa omogućuje sigurno pokrivanje troškova proizvodnje i ostvarenje značajne dobiti.

U tabeli P 10.1.7 predstavljeni su neki od vodećih proizvođača mehaničkih briket presa sa uporednim karakteristikama kapaciteta i cijene.

Tabela P 10.1.7 - Uporedne cijene mehaničkih briket presa.

Proizvođač Zemlja porijekla MODEL KAPACITET

kg/h MOTOR

kW Dimenzija Briketa CIJENA

BP 1000 175 15/18,5 Ø 50 mm 32.885,00 €BP 2000 225 15/18,5 Ø 50 mm 38.724,00 €BP 3200 500 18,5/22 Ø 60 (□ 55x55) mm 61.613,00 €BP 4000 750 30 Ø 60 (□ 55x55) mm 82.490,00 €BP 5000 1200 37 Ø 75 (□ 65x65) mm 113.980,00 €BP 5500 1400 37 Ø 75 (□ 65x65) mm 124.360,00 €BP 5500 HD 1400 37 Ø 75 (□ 65x65) mm 128.820,00 €

C.F.Nielsen Danska

BP 6000 2200 55 Ø 100 (□ 85x85) mm 139.300,00 €BRIK B 50 180-300 15 Ø 52 mm 46.000,00 €BRIK B 60 400-600 30 Ø 62-66 mm 68.000,00 €BRIK B 70 700-900 45 Ø 76-78 mm 98.000,00 €DIPIU Italija

BRIK B 80 1000-1200 55 Ø 83-90 mm 122.000,00 €W 50 500 30+4+3 Ø 50 mm 65.780,00 €W 60 800 37+4+3 Ø 60 mm 81.575,00 €Bogma Švedska W 75 1200 55+5,5+3 Ø 75 mm 107.895,00 €

* Podaci su dobijeni na osnovu ponuda proizvođača. ** U cijenu nije uračunata nikakva dodatna oprema.

G. Ostala oprema

Dodatna oprema neophodna za proizvodnju briketa, koja omogućuje uvezivanje

kompletnog sistema proizvodnje i povećava efikasnost je: • cijevi za pneumetski transport drvene mase, • silosi za skladištenje, • pužni izvlakači i dozatori na silosima, • uređaj za sječenje briketa, • mašina za pakovanje briketa • i ostala oprema za transport i manipulaciju.

Kvalitet i količina ove opreme direktno utiče na efikasnost proizvodnje i smanjenje troškova. Njena nabavka zavisi od investitora odnosno od projektovanog nivoa automatizacije.

143

Pomenutu opremu većina kompanija koje se bave preradom drveta već posjeduju, osim pužnog izvlakača iz silosa, dozatora za presu i mašine za pakovanje koje je moguće nabaviti ili napraviti na domaćem tržištu uz obezbjeđivanje projekte dokumentacije.

H. Načini pakovanja briketa Briket se može pakovati na nakoliko načina i to: u rasutom stanju u velike vreće, na

paletu omotanu streč folijom, u manja pakovanja po 10 kg umotan u termoskupljajuću foliju, u kartonske kutije od po 10 i 20 kg, u papirne vreće od po 5 i 10 kg ili u rasutom stanju direktno u kamione za velike potrošače (kotlovnice).

U zavisnosti od načina pakovanja i kvaliteta briketa zavisi i njegova konačna cijena. Fotografije primjera pakovanja i transportovanja briketa prikazane su u Prilogu 10.1.1.

144

PRILOG 10.1.1 – VRSTE BRIKETA, NAČINI PAKOVANJA, PRIMJERI KORIŠTENJAVRSTE BRIKETA

Slika 10.1.1.1 – Vrste briketa. Slika 10.1.1.2 – Kvadratni briket.

PRIMJERI PAKOVANJE BRIKETA

Slike 10.1.1.3 – Primjerip pakovanje u papirnu i kartonsku ambalažu.

Slika 10.1.1.4 – Primjeri pakovanje u termoskupljajuću foliju.

145

PRIMJERI TRANSPORTOVANJA BRIKETA

Slika 10.1.1.5 – Primjeri transportovanja briketa na paleti.

PRIMJERI PROIZVODNJE BRIKETA

Slika 10.1.1.6 – Oprema za usitnjavanje. Slika 10.1.1.7 – Silos za skladištenje sirovine ispod kojeg se nalazi oprema za proizvodnju. Slika 10.1.1.8 – Oprema za proizvodnju instalirana ispod silosa.

146

PRIMJERI KORIŠTENJA BRIKETA

Slika 10.1.1.9 – Skladište birketa. Slika 10.1.1.10 – Usitnjivač briketa.

Slika 10.1.1.11 – Dozirni sistem u kotlovnici. Slika 10.1.1.12 – Ložište kotlovnice.

Slika 10.1.1.13 – Sistem za kontrolu procesa . Slika 10.1.1.14 – Kotlovnica koja koristi briket.

147

PRILOG 10.1.1.1 – ŠEMATSKI PRIKAZ POSTROJENJA ZA BRIKETIRANJE

SA SUŠAROM

1.6. Ciklonski separator na vrhu silosa 1.7. Izvlakač 1.8. Pužni transporter za silos kotla 1.9. Pužni transporter za silos sušare 2.1. Dozirni silos kotla 2.2. Pužni dozator kotla 2.3. Kota 2.4. Komora za mješanje 2.5. Ventilator visokog pritiska 3.1. Dozirni silos sušare 3.2. Rotaciona komora sušare 3.3. Veza između sušare i kotla 4.1. Cijevi za pneumatski transport 4.2. Ciklon separator 4.3. Ventilator za topli zrak 4.4. Dimnjak 4.5. Transportni vijak 5.1. Silos briket prese 5.2. Briket presa 5.3. Linija za hlađenje briketa 5.4. Odsisavač toplog zraka 6.1. Glavni razvodni ormar struje 6.2. Glavni upravljački ormar postrojenja 6.3. Kontrolni ormar briket prese

Slika P 10.1.1.1.1 Šematski prikaz postrojenja za briketiranje sa sušarom.

149

PRILOG 10.2 - PROIZVODNJA PELETA

Pelet je vrsta briketa od drvenog ostatka čije je prečnik od 6 do 10 mm, a dužina od 50

do 100 mm. Za proizvodnju peleta potrebno je obezbijediti nekoliko ključnih pretpostavki: • dovoljnu količinu drvnog ostatka, • određenu granulaciju drvnog ostatka, • zadovoljavajući nivo vlažnosti, • odgovarajuću opremu za proizvodnju peleta, • sušaru za gotov proizvod, • ostalu opremu.

A. Količine drvnog ostatka potrebne za proizvodnju

Kao i za proizvodnju briketa za proizvodnju peleta potrebno je obezbijediti skoro iste

količine drvnog ostatka da bi se dobila određena količina proizvoda. U tabeli P 10.2.1 predstavljene su količine drvnog ostatka, zavisno od njihovog

projekta, potrebnog za proizvodnju. Drvni ostatak je zadovoljavajuće vlažnosti i granulacije.

Tabela P 10.2.1 - Potrebne količine drvenog ostatka za proizvodnju 1 tone peleta.

Vrsta drveta Količina drvnog ostatka Količina peleta Bjelogorično drvo 4 m3 1 T Crnogorično drvo 6 m3 1 T 50/50 kombinacija 5 m3 1 T * Podaci su uzeti iz tehničke literature proizvođača opreme.

Ukoliko se radi o drvenom ostatku nezadovoljavajuće vlažnosti potrebne količine su

veće i one isključivo zavise od količine vlage. Primjeri su navedeni u tabeli P 10.2.2.

Tabela P 10.2.2 - Uticaj količine vlage na količinu drvnog ostatka, za proizvodnju 1 tone briketa.

Količina vlage Količina drvnog ostatka Količina peleta Do 35% 6,5 m3 1 T Do 45% 7,5 m3 1 T Preko 50% 9,5 m3 1 T * Podaci su uzeti iz tehničke literature proizvođača opreme.

Bitno je da drvni ostatak mora biti izrazito čist, bez drugih materija (prašina, pjesak, plastika, itd.). Preporučljivo je da u drvnom ostatku nema sastojaka kore, ili je ima u veoma malim količinama, jer to utiče na kvalitet peleta.

B. Granulacija drvnog ostatka za proizvodnju

Za proizvodnju kvalitetnog peleta potrebno je postići granulaciju cca 2 do 5 mm. Od raspoloživog drvnog ostatka ovu granulaciju imaju samo sitna piljevina i bruševina. Krupniji drvni ostatak, koji je u granulaciji preko 5mm nije pogodan za peletiranje jer je u procesu proizvodnje teško ostvariti njegovu koherentnost i čvrstoću. Ovaj drvni ostatak mora se usitnjavati i mljeti, u strojevima koji mogu ostvariti željenu granulaciju. Ovi strojevi mogu se nabaviti na domaćem i evropskom tržištu po relativno povoljnim cijenama. Njihova cijena zavisi od kapaciteta, snage motora i veličinom ulaznog otvora.

151

U tabeli P10.2.3 navedeni su neki od proizvođača ove opreme sa uporednim cijanama.

Tabela P 10.2.3 - Lista proizvođača opreme za usitnjavanje sa uporednim cijenama.

KARAKTERISTIKE SJEČKE PROIZVOĐAČ GROOS

PROIZVOĐAČ REINBOLD

PROIZVOĐAČ WIEMA

MOTOR kW

Ulazni otvor

dimenzije

Ø ROTOR TIP CIJENA TIP CIJENA TIP CIJENA

2x5,5 562 x 462 235 mm GZ 30 14.300 € RMZ 500 16.029 € ZM 30 18.600 € 2x7,5 562 x 462 235 mm GZ 30 15.300 € RMZ 500 16.704 € ZM 30 19.400 € 2x11 562 x 462 235 mm GZ 30 17.100 € RMZ 500 18.504 € ZM 30 21.500 € 2x11 700 x 462 280 mm GZ 30 S 23.300 € RMZ 500 S 22.778 € ZM 30 S 26.400 € 2x15 700 x 462 280 mm GZ 30 S 24.000 € RMZ 500 S 24.128 € ZM 30 S 28.000 €

2x18,5 700 x 462 280 mm GZ 30 S 24.300 € RMZ 500 S 25.084 € ZM 30 S 29.100 € 2x11 700 x 760 280 mm GZ 40 23.490 € RMZ 700 S 25.028 € ZM 40 29.000 € 2x15 700 x 760 280 mm GZ 40 25.100 € RMZ 700 S 26.378 € ZM 40 30.700 €

2x18,5 700 x 760 280 mm GZ 40 26.100 € RMZ 700 S 27.277 € ZM 40 31.700 € 2x11 990 x 700 280 mm GZ 50 31.300 € - - ZM 50 41.200 € 2x15 990 x 700 280 mm GZ 50 32.000 € - - ZM 50 43.300 €

2x18,5 990 x 700 280 mm GZ 50 33.200 € - - ZM 50 44.700 € 2x30 990 x 700 280 mm GZ 50 42.700 € - - - -


C. Nivo vlažnosti drvnog ostatka potrebnog za proizvodnju Da bi se mogao proizvoditi pelet, nivo vlažnosti drvnog ostatka ne smije biti ispod

6%, a niti prelaziti 12% ukupne vlage. U tabeli br. P 10.2.4. navedeni su okvirni nivoi vlažnosti drvnih proizvoda i različitih vrsta drvnog ostatka:

Tabela P 10.2.4 - Nivoi unutrašnje vlažnosti proizvoda od drveta.

Vrsta proizvoda Vlažnost Masivni namještaj Do 8% Stolarija Do 12% Daske i grede Do 40% Drvni ostatak - bjelogorica Od 40 do 50% Drvni ostatak - crnogorica Od 50 do 60% * Podaci dobijeni iz stručne literature o vrstama i kvalitetu drveta.

Analizom situacije na terenu, ustanovljeno je da većina raspoloživog drvnog ostatka

ima nezadovoljavajuću vlažnost te je potrebno njegovo sušenje prije procesa proizvodnje peleta. Drvni ostatak najbolje je sušiti kada je u usitnjenom stanju jer se tako postižu najbolji efekti.

Za sušenje drvnog ostatka moguće je koristiti identična postrojenja i tehnologije kao pri proizvodnji briketa, ali je njegov kapacitet manji zbog potrebe za dobijanjem manjeg nivoa vlage izlazne sirovine. Koristi se nekoliko različitih vrsta i izvora energije zavisno od dostupnosti i cijene.

U tabeli P 10.2.5 navedene su uporedne cijene i karakteristike sušara različitih proizvođača, te količina dobivene suhe sirovine.

152

Tabela P 10.2.5 – Uporedne cijene opreme za sušenje piljevine.

Poizvođač Zemlja porijekla

Kapacitet T/h

suhog

Utrošak el.energije

kWh

Vrsta energenta

Utrošak energenta po

satu Cijena

Stela Njemačka 0,8 40 kupac obezbjeđuje termo blok 320.000 €MEC Company USA 3 250 drvni ostatak 1 T 300.000 €STON-ING Hrvatska 0,8 50 drvni ostatak 300 kg 150.000 €* Podaci su dobijeni na osnovu ponuda proizvođača. ** U cijene nije uračunat prijevoz i montaža. *** Ova oprema spada u vangabaritne terete tako da je potreban specijalni prevoz. Ukoliko je ulazna vlažnost drvnog ostatka manja, kapacitet sušare proporcionalno se povećava te se na kraju procesa sušenja dobije veća količina sirovine. Izlazna vlaga drvene mase mora biti od 8% do 12%, što predstavlja optimalnu vlažnost za proizvodnju peleta.

D. Oprema za proizvodnju peleta

Pelet se proizvodi u specijalnim mašinama isključivo konstruisanim za tu namjenu. U

procesu proizvodnje peleta potrebna je i dodatna oprema za sami proces proizvodnje kao što je:

• uređaj za dodavanje vezivnog sredstva i vode, • uređaj za doziranje u pelet presu, • tunelska sušara za gotov proizvod.

U smjesu za proizvodnju peleta dodaje se vezivno sredstvo (lignin ili škrob) i određena količina vode da bi se moglo ravnomjerno izmješati sa drvenom masom. Takva smjesa se posebnim dozatorom usipa u presu za prizvodnju peleta, koji se nakon proizvodnje mora sušiti u posebnim tunelskim sušarama.

Oprema za doziranje i mješanje veziva i vode može se nabaviti i napraviti na domaćem tržištu uz obezbjeđenje odgovarajuće dokumentacije.

U svijetu postoji nekoliko proizvođača pelet presa i većina od njih izrađuje opremu po sistemu „custom design“ tj. prema zahtjevima kupca tako da je jako teško odrediti tržišne cijene ove opreme. Predstavljene cijene u tabeli P 10.2.6 su okvirne, dobivene u direktnom kontaktu sa dva proizvođača. Tabela P 10.2.6 - Uporedne cijene pelet presa.

Proizvođač Zemlja MODEL KAPACITET kg/h

Instalisana snaga /

kW

Prečnik peleta /

mm CIJENA / €

Skid Sinte 1000 80-150 13 6-12 56.000,00 €Sinte 2500 S 250-350 28 6-12 58.000,00 €Larus Impianti Italija Sinte 4500 S 1000-1300 115 6-12 125.000,00 €38-600 500 75 2-40 52.600,00 €38-780 1000 110 2-40 89.420,00 €37-850 1500 132 2-40 134.130,00 €39-1000 2000 200 2-40 174.369,00 €45-1250 2500 250 2-40 209.242,80 €

KAHL GmbH Njemačka

60-1250 3000 2x200 2-40 230.167,08 €*Podaci dobijeni od proizvođača. ** Ovo su okvirne cijene pelet presa.

Dodatna oprema koja je neophodna u procesu proizvodnje peleta je tunelska sušara za

sušenje gotovog proizvoda. Ovaj tip sušare sastoji se od metalnog tijela dužine minimalno 15

153

metara te pokretne perforirane trake koja provlači pelet kroz sušaru. Kao izvor toplote za ovu vrstu sušare koriste se otvoreni plamenici na plin ili lož ulje te usisni/ ispusni ventilatori koji obezbjeđuju cirkulaciju toplog zraka unutar sušare. Moguće je ovaj sistem snabdjeti toplim zrakom i iz drugih izvora energije (kotlovnica) ali je onda potrebno instalirati izmjenjivače toplote što dodatno povećava ukupnu investiciju. Ovu sušaru moguće je naći na europskom tržištu i njena cijena kreće se od 100.000 eura do 300.000 eura, u zavisnosti od kapaciteta i vrste energenta. Ove sušare također se izrađuju po principu „custom design“ tj. prema zahtjevima kupca tako da nismo mogli doći do traženih cijena i pored obavljanih mnogobrojnih kontakata i razgovora sa proizvođačima.

E. Ostala oprema potrebna u procesu proizvodnje Da bi se proizveo pelet odnosno uvezao kompletan sistem, potrebna je dodatna

oprema kao što je: • cijevi za pneumetski transport drvene mase, • silosi za skladištenje, • pužni izvlakači i dozatori na silosima, • mašina za pakovanje peleta • i ostala oprema za transport i manipulaciju.

Nivo i količina ove opreme zavisi od investitora i projektovanog nivoa automatizacije proizvodnje.

Pomenutu opremu većina kompanija koje se bave preradom drveta već posjeduju, osim pužnog izvlakača, dozatora za silose i mašine za pakovanje koju je moguće nabaviti i napraviti na domaćem tržištu uz obezbjeđivanje adekvatne projektne dokumentacije.

F. Načini pakovanja peleta

Pelet se obično pakuje u plastične ili papirne vreće težine od 20 do 50 kg ili se

transportuju u rasutom stanju, u posebnim cisternama. U zavisnosti od načina pakovanja i kvaliteta peleta zavisi i njegova konačna cijena. Fotografije primjera načina pakovanja i transporta peleta date su u Prilogu 10.2.1.

154

PRILOG 10.2.1 – NAČIN PAKOVANJA, UPOTREBE I PROIZVODNJE

PILETA

NAČINI PAKOVANJA PILETA

Slika 10.2.1.1 – Primjeri pakovanja pileta

NAČIN UPOTREBE PILETA

Slika 10.2.1.2 – Izgled ložišta za pilet

PROIZVODNJA I DISTRIBUCIJA

155

Slika 10.2.1.3 – Šematski prikazi organizacije proizvodnje i distribucije.

156

PRILOG 10.2.1.1 - ŠEMATSKI PRIKAZ POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU

PILETA Ulaz pripremljene

sirovine Ulaz sirovine iz silosa/sušare

Transportna traka

Hlađenje pileta

Mješanje sirovine sa dodatcima i vezivnim sredstvima

Pileti Sitni ostaci

Usitnjavanje sirovine

Pilet presa

Slika P 10.2.1.1.1 Šematski prikaz postrojenja za proizvodnju peleta.

158

PRILOG 10.3 - PROIZVODNJA TOPLOTNE ENERGIJE

Jedan od često primjenjivanih metoda iskorištavanja drvenog ostatka u BiH je direktno

loženje u posebnim kotlovima prilagođenim za tu namjenu i proizvodnja toplotne energije za potrebe proizvodnih procesa ili grijanje prostorija. U daljem tekstu ukratko ćemo objasniti princip rada ovakvog postrojenja sa nekim finansijskim pokazateljima.

a) Opis postrojenja

Postrojenje se sastoji iz proizvodnog pogona koji čine tri cjeline:

- deponija goriva sa opremom za prihvat, obradu ( usitnjavanje ) i izvlačenje za daljnji transport,

- prostorija sa kotlom na drvni ostatak sa pratećom opremom za tretman dimnih plinova, pripremu napojne vode, razdiobu radnog medija i drugom opremom,

- prostor sa postojenjima za hidro-termičku obradu drveta ( sušare za drvo, parione,....)

Na deponiji se nalazi prostor za prihvat i manipulaciju drvnom masom i po potrebi njeno usitnjavanje. Piljevina koja se doprema, iz prikolice se pneumatski istovara i dozira u preddeponiju / deponiju. Usitnjivač je dimenzioniran i kapacitiran prema uobičajenom pilanskom otpadu.

U energetskom dijelu nalazi se vrelovodni kotao ložen otpadnom biljnom masom za proizvodnju toplinske energije. Kotao ima pomičnu rešetku koja garantira kvalitetno izgaranje uz zadovoljenje uvjeta zaštite okoliša. Gorivo se na ložišnu rešetku potiskuje hidrauličkim potiskivačima, a zrak za izgaranje dovodi se po zonama uz pomoć tlačnih ventilatora. Dimni plinovi odsisavaju se preko multiciklonsklog pročistača dimnih plinova i odvode u dimnjak. Cirkulacijske pumpe osiguravaju cirkulaciju radnog medija, a ekspanzijski modul njegovu ekspanziju. Posredstvom izmjenjivača topline osigurava se medij temperature potrebne za rad sušara za drvo i instalacije centralnog grijanja, a parione za drvo su indirektnog tipa.

U proizvodnom dijelu nalaze se sušare za drvo u kojima se vrši sušenje: - piljenica koje se izvoze ili idu u daljnu preradu ( industrija namještaja, podova,....), - konzumno ( ogrijevno ) drvo namjenjeno izvozu, a s ciljem zadovoljenja kriterija EU

u pogledu udjela vlage, - gotova ambalaža s ciljem fitosanitarnog tretmana a u svrhu zadovoljenja izvoznih

kriterija EU u pogledu stanja ambalaže u međunarodnom transportu i parione ( indirektne ) u kojima se vrši parenje drva.

Kao potrošač u zimskom periodu javlja se i instalacija centralnog grijanja eventualnih susjednih objekata, manjeg naselja i sl.

b) Proizvodni i finansijski pokazatelji

Pokazatelji su prikazani za dva postrojenja različitog učinka i u postupku normalne

eksploatacije, što podrazumijeva kontinuirani rad, jer tehnološki potrošači zahtijevaju stalnu opskrbu energijom.

Tabela P 10.3.1 - kalkulacija investicije i finansijskih učinaka postrojenja u dvije varijante.

Postrojenje od 4 MW Postrojenje od 2 MW

160

Investicija Oprema 595.000 € 415.000 € Radna snaga SSS,VKV 3 3 NSS,NKV 3 3 GORIVO Drvni otpad do 17.000 m3 do 10.600 m3 Voda i energija Voda* 10 m3 8 m3 El energija** do 540.000 kWh do 385.000 kWh Proizvod Toplinska energija*** 33.600 MWht 21.000 MWht Vrijednost proizvoda****

517.440 € 323.400 €

* Voda se koristi samo za punjenje instalacije. ** Potrošnja električne energije kalkulirana je sa cjelogodišnjim radom pri maksimalnom učinu i uz rad elektromotornog usitnjivača. *** Toplinska energija je izračunata uz rad kotla s maksimalnim učinom i uz 350 dana rada. **** Vrijednost proizvedene toplinske energije je kalkulirana sa 65% cijene toplinske energije iz CTS-a u Zagrebu ( 15,4 EUR/MWh u što nije uračunata naknada za raspoloživost izvora koja se obračunava sa 1.121,40 EUR/MWt mjesečno i koja je u ovoj kalkulaciji zanemarena ).

161

PRILOG 10.3.1 - ŠEMATSKI PRIKAZ ENERGETSKOG POSTROJENJE

Slika 10.3.1.1 Šematski prikaz energetskog postrojenja.

ŠUMSKA EKSPLOAT.

PRERADA

USITNJIVAČ

USITNJIVAČ DEPONIJA DRVNE MASE

PARNI KOTAO LOŽEN DRVNIM OTPADOM

Električna energija iz javne elektrodistribucije

Toplinski razdjelnik

POTROŠAČI ENERGIJE - Industrijski i stambeni objekti s instalacijama centralnog grijanja - Industrijski objekti sa tehnološkim potrebama - Hidrotermička prerada drva ( sušare, parione,...) POTROŠAČI ENERGIJE I DRVNE MASE - Postrojenja za proizvodnju briketa i peleta

Principijelna shema termoenergetskog postrojenja loženog drvnim / šumskim otpadom

162

PRILOG 10.4 - PROIZVODNJA TOPLOTNE I ELEKTRIČNE ENERGIJE

(KOGENERACIJA) Pored proizvodnje toplotne energije moguće je, uz upotrebu odgovarajuće opreme,

kao što su visokotlačne parne tubine ili gasne turbine, obezbijediti i proizvodnju određene količine električne energije za vlastite potrebe ili za dalju prodaju. U daljem tekstu ukratko je objašnjen princip dobijanja ovih vrsta energije iz drvenog ostatka uz neke finansijske pokazatelje.

a) Opis postrojenja Postrojenje se sastoji iz proizvodnog pogona koji čine tri cjeline:

- deponija goriva sa opremom za prihvat, obradu ( usitnjavanje ) i uzvlačenje za daljnji transport,

- prostorija sa kotlom na drvni ostatak sa pratećom opremom za tretman dimnih plinova, pripremu napojne vode, razdiobu radnog medija i drugom opremom,

- prostorija u kojoj se nalazi postrojenje za tretman kondenzata i parni motor spojen sa generatorom za proizvodnju električne energije i sinkronim uređajem,

- prostor sa postojenjima za hidro-termičku obradu drva ( sušare za drvo, parione,....) ili drugi potrošači toplinske energije. Na deponiji se nalazi prostor za prihvat i manipulaciju drvnom masom i po potrebi

njeno usitnjavanje. Piljevina koja se doprema iz prikolice pneumatski se istovara i dozira u preddeponiju / deponiju. Usitnjivač je dimenzioniran i kapacitiran prema uobičajenom pilanskom otpadu.

U energetskom dijelu nalazi se visokotlačni parni kotao ložen otpadnom biljnom masom za proizvodnju toplinske energije. Kotao ima pomičnu rešetku koja garantira kvalitetno izgaranje uz zadovoljenje uvjeta zaštite okoliša. Gorivo se na ložišnu rešetku potiskuje hidrauličkim potiskivačima, a zrak za izgaranje dovodi se po zonama uz pomoć tlačnih ventilatora. Dimni plinovi odsisavaju se preko multi-ciklonsklog pročistača dimnih plinova i odvode u dimnjak. Tlačne pumpe osiguravaju napajanje kotla, a postrojenje za pripremu vode potrebni kvalitet vode.

Posredstvom izmjenjivača topline osigurava se medij temperature potrebne za rad sušara za drvo i instalacije centralnog grijanja, a parione za drvo su indirektnog tipa.

Proizvodnja električne energije vrši se pomoću parnog motora spojenog sa generatorom 400 V /50 Hz. Za kalkulaciju je odabran ovaj način proizvodnje jer je manje osjetljiv na oscilacije radnih parametara kotla ( što je mjera opreza jer se radi o niskokaloričnom gorivu ) i jednostavniji je za održavanje. Za veća postrojenja je uputnije koristiti druge (efikasnije) načine proizvodnje struje.

U proizvodnom dijelu nalaze se sušare za drvo u kojima se vrši sušenje: - piljenice koje se izvoze ili idu u daljnu preradu (industrija namještaja, podova,....), - konzumno (ogrjevno) drvo namijenjeno izvozu, a s ciljem zadovoljenja kriterija EU, u

pogledu prisutne vlage, - gotova ambalaža s ciljem fitosanitarnog tretmana, a u svrhu zadovoljenja izvoznih

kriterija EU, u pogledu stanja ambalaže u međunarodnom transportu i parione (indirektne) u kojima se vrši parenje drva, te sušare za sušenje piljevine s ciljem briketiranja (kontinuirana potrošnja toplinske i električne energije što odgovara kogeneracijskom postrojenju) i plasmana na tržište.

164

Kao potrošač u zimskom periodu javlja se i instalacija centralnog grijanja eventualnih susjednih objekata, manjeg naselja, i sl. U slučaju kada nije moguće osigurati potpuni konzum toplinske energije potrebno je predvidjeti ugradnju rashladnika vode.

b) Proizvodnja i finansijki pokazatelji

Pokazatelji su prikazani za dva postrojenja različitog učina i u postupku normalne

eksploatacije, što podrazumijeva kontinuirani rad jer tehnološki potrošači zahtijevaju stalnu opskrbu energijom.

Tabela P 10.4.1 - kalkulacija investicije i finansijskih učinaka postrojenja u dvije varijante.

Postrojenje sa kotlom od 4MW

Postrojenje sa kotlom od 2,5 MW

Investicija Oprema 875.000 € 705.000 € Objekt 65.000 € 55.000 € Radna snaga VSS 1 1 SSS,VKV 3 3 NSS,NKV 3 3 Gorivo Drvni otpad do 17.000 m3 do 10.600 m3 Voda i energija Voda 2.800 m3 1.800 m3 El energija 540.000 kWh 385.000 kWh Proizvod Električna energija* 1.980.000 kWhe 1.108.800 kWhe Toplinska energija** 28.848 MWht 18.624 MWht Vrijednost oba proizvoda***

523.459 € 331.161 €

* Pri kalkuliranju ukupne proizvedene električne energije računalo se sa maksimalnom proizvodnjom tijeko 330 dana godišnje ( pretpostavljaju se prekidi u radu s ciljem preventivnog servisiranja ). ** Toplinska energija je računata uz rad kotla s maksimalnim učinom i uz rad 350 dana godišnje. *** Kod kalkulacije vrijednosti proizvoda računalo se sa 10,00 EUR/MWht i 0,04 EUR / kWhe.

Kao primjer upotrebe ove energije navešćemo da se električna energija iz obnovljivih izvora topline u Sloveniji stimulirana i plaća se 17 SLT/kWhe odnosno cca 0,07 EUR/kWhe. U zemljama EU ovako dobijeni kilovati nazivaju se „zelenim kilovatima“ i dodatno su stimulisani od strane EU kao ekološki i proizvedeni od bioobnovljivih izvora energije, tj. kao supstitucija ostalim skupim i „prljavim“ izvorima energije.

U BiH je tek stupio na snagu zakon o mini elektranama u kojem je definisano kako i na koji način određeni manji proizvođači mogu prodavati električnu energiju u sistem Elektrodistribucije BiH. Prema našim saznanjima, ovaj zakon predviđa jako male stimulativne cijene el.energija i pogodan je samo za veće proizvođače koji će energiju proizvoditi iz vodenih potencijala. Još jedan dodatni problem koji se javlja kod prodaje el.energije elektroenergetskom sistemu da se moraju obezbijediti dodatni uređaji koji sinhroniziraju isporuku u sistem. Ova dodatna investicija za postrojenja manjeg kapaciteta nije preporučiva.

165

PRILOG 10.4.1 - ŠEMATSKI PRIKAZ KOGENERACIJSKOG POSTROJENJA

Slika 10.4.1.1 Šematski prikaz kogeneracijskog postrojenja.

ŠUMSKA EKSPLOAT.

PRERADA

USITNJIVAČ

USITNJIVAČ DEPONIJA DRVNE MASE

PARNI KOTAO LOŽEN DRVNIM OTPADOM

PARNI MOTOR

Električni razdjelnik Toplinski razdjelnik

POTROŠAČI ENERGIJE - Industrijski i stambeni objekti s instalacijama centralnog grijanja - Industrijski objekti sa tehnološkim potrebama - Hidrotermička prerada drva ( sušare, parione,...) POTROŠAČI ENERGIJE I DRVNE MASE - Postrojenja za proizvodnju briketa i peleta

Principijelna shema kogeneracijskog postrojenja loženog drvnim / šumskim otpadom

166

PRILOG 10.5 - PROIZVODNJA ETERIČNIH ULJA

Jedan od novijih i skoro nepoznatih načina korištenja drvenog ostatka u BiH je proizvodnja eteričnih ulja. Kao osnovna sirovina u ovom procesu koristi se drvni ostatak koji ostaje u šumama (granjevina) pretežno od crnogoričnog drveta. Ova vrsta drveta u sebi sadrži veliki postotak ovih ulja i upotrebom određenih industrijskih procesa moguće je to ulje izdvojiti.

Eterična ulja upotrebljavaju se u raznim granama industrije, pogotovo u farmaciji i hemijskoj industriji. U zadnjih nekoliko godina potražnja za eteričnim uljima je porasla zbog njihovog prirodnog sastava i sve većeg pritiska na industiju da u proizvodnji koriste prirodne sastojke. Cijena ovih ulja na tržištu EU se kreće od 100 – 120 eura za kilogram.

Još jedan pozitivan aspekt iskorištavanja drvenog ostatka koji ostaje šumama je i u tome što ova vrsta otpada jako šteti šumi i šumskom tlu, zbog svog sastava i velike količine hemijskih suspstanci koje sadrži. U procesu truljenja i raspada, ove hemijske supstance u kombinaciji sa atmosferalijama izazivaju kiselost tla, što negativno utiče na kvalitet i prirast šume. Pored toga, u procesu truljenja oslobađa se toplota koja privlači razne nametnike štetne za šume (crv potkornjak) koji nalaze idealno stanište u naslagama granjevine. Ovi nametnici sistematski uništavaju šume i izazivaju ogromne materijalne štete. Nerijetko smo bili u prilici da čujemo ili čak da vidimo kao šume umiru i suše se usljed napada šumskih nametnika i kako se troše ogromna sredstva za njihovo uništavanje.

U daljem tekstu ukratko smo objasnili tehnološki način dobijanja eteričnih ulja uz neke finansijske pokazatelje.

a) Opis postrojenja Postrojenje se sastoji iz proizvodne hale podijeljene u tri dijela: energetski dio,

proizvodni dio i skladište gotovih proizvoda. U energetskom dijelu nalazi se niskotlačni parni kotao ložen otpadnom biljnom

masom za proizvodnju pare nužne za tehnološki postupak. Kotao je opremljen uređajem za loženje, ventilatorima za dovod zraka nužnog za izgaranje te dimovodnim traktom. Uz kotao je postrojenje za pripremu napojne vode i upravljački ormar. Iz istog ormara, koji služi kao GRO vrši se napajanje svih tehnoloških potrošača.

U proizvodnom pogonu nalazi se usitnjivač biljne mase ( granjevine ) , uparivačke posude sa kondenzatorima i hladnjacima te dizalicom za punjenje uparivača biljem. Uz pomenuto u ovom dijelu postrojenja je i sva pomoćna oprema.

b) Proizvodnja i finansijski pokazatelji

Pokazatelji su prikazani za dva postrojenja različitog učina i u postupku normalne

eksploatacije, što podrazumijeva rad u dvije smjene, 6 dana u tjednu i održavanje energetskog pogona preko vikenda.

NAPOMENA: Rad subotom i rad preko vikenda tretiraju se kao preraspodjela radnog vremena jer se u dijelu godine rad postrojenja , radi nepristupačnosti mase, obustavlja.

168

Tabela P 10.5.1 - Kalkulacija incesticije i finansijskih učinaka postrojenja u dvije varijante.

Postrojenje sa 4x2,5 m3 uparivačima

Postrojenje sa 4x2,0 m3 uparivačima

Investicija Oprema 225.000 € 164.000 € Objekt 190.000 € 144.000 € Radna snaga SSS,VKV 2 2 NSS,NKV 6 4 Sirovina Granjevina jele 6.600 m3 2.650 m3 Voda i energija Voda* 4.650 m3 1.850 m3 El. energija 87.000 kWh 66.300 kWh Ogrijevno drvo Kao energent se koristi

granjevina Kao energent se koristi

granjevina Proizvod Količina ulja** 6.440 kg 2.760 kg Vrijednost proizvoda***

644.000 € 276.000 €

* Voda se većim dijelom koristi u rashladne svhe i poželjno je lociranje objekta uz vodotoke. Smanjenje utroška vode se postiže ugradnjom dopunske opreme. ** Količina ulja koja se dobije iz granjevine jele uzeta je prema prosječnom rezulatu ostvarenom na postrojenju 4x2,0 m3 uparivačima koje radi u Gorskom Kotaru, Hrvatska, a ovisi o kvaliteti sirovine. *** Vrijednost proizvoda je uzeta nižom nego to postiže proizvođač iz Hrvatske izvozom na tržište EU.

169

PRILOG 12 - ANALIZA POKAZATELJA ISPLATIVOSTI IMPLEMENTACIJE RAZLIČITIH TEHNOLOGIJA

A- PROIZVODNJA BRIKETA

a) Primjeri troškova i potencijalne zarade za različite kapacitete proizvodnje od suhog repromaterijala U donjim tabelama navest ćemo neke kalkulacije na osnovu kojih se mogu vidjeti

efekti proizvodnje sa ukalkulisanim troškovima.

Tabela P 12.1.1 - Kalkulacija troškova električne energije.

Kapacitet mašine po satu

Instalisana snaga za mašinu (kWh)

Instalisana snaga za

ostale uređaje (kWh)

Ukupna instalisana

snaga (kWh)

Maksimalna potrošnja

do 80% od instalisane

snage

Cijena kWh

Ukupno po satu

Broj radnih

sati u 12 mjeseci

Ukupan trošak

el.energije za 12

mjeseci 225 kg 18,5 3 21,5 17,2 0,13 € 2,24 € 2.112 4.722 € 500 kg 22 3 25 20 0,13 € 2,60 € 2.112 5.491 € 800 kg 30 3 33 26,4 0,13 € 3,43 € 2.112 7.248 €

1200 kg 37 3 40 32 0,13 € 4,16 € 2.112 8.786 € 1400 kg 37 3 40 32 0,13 € 4,16 € 2.112 8.786 € 2200 kg 55 3 58 46,4 0,13 € 6,03 € 2.112 12.740 €

* Podaci preračunati na osnovu potrošnje energije propisane uputstvima proizvođača i cijene energije na tržištu.

Uzimajući u obzir količine potrebne piljevine, ukoliko je ona u suhom stanju, a prema podacima iz tabela P 10.1.1 u Prilogu 10.1, uvrštavanjem ovih pokazatelja dobijemo sljedeću kalkulaciju:

Tabela P 12.1.2 - Kalkulacija troškova kupovine i prevoza repromaterijala. Kapacitet mašine po satu

(kg)

Ukupno za 12

mjeseci (T)


(m3)

Cijena piljevine

po m3

Ukupno za piljevinu

Broj kamiona

za prijevoz

Cijena prijevoza

po kamionu

Ukupno za

prijevoz

Ukupni troškovi za

repromaterijal

225 475 2.376 2,5 € 5.940 € 119 75 € 8.925 € 14.865 € 500 1.056 5.280 2,5 € 13.200 € 264 75 € 19.800 € 33.000 € 800 1.690 8.448 2,5 € 21.120 € 422 75 € 31.650 € 52.770 €

1200 2.534 12.672 2,5 € 31.680 € 634 75 € 47.550 € 79.230 € 1400 2.957 14.784 2,5 € 36.960 € 739 75 € 55.425 € 92.385 € 2200 4.646 23.232 2,5 € 58.080 € 1.162 75 € 87.150 € 145.230 €

* Podaci preračunati na osnovu potrebnih količina piljevine za određeni kapacitete i cijena prevoza na tržištu.

Uzimajući u obzir gornje kalkulacije te varijante u kojima će proizvođač kupovati cjelokupan potrebni repromaterijal, kupovati dio repromaterijala ili obezbjeđivati dovoljnu količinu vlastitog repromaterijala dobit ćemo slijedeće kalkulacije isplativosti ovakve proizvodnje

170

Tabela P 12.1.3 - Kalkulacija troškova i dobiti ukoliko se kupuje cjelokupni repromaterijal.


(kg)

Proizvo dnja za

12 mjeseci

(T)

Troškovi energije

Troškovi sirovine

Troškovi 2

radnika za 12

mjeseci

Ukupni troškovi

za 12 mjeseci


Ukupno svi

troškovi

Cijena briketa

na tržištu

Ukupan prihod Dobit

225 475 4.722 € 14.865 € 8.600 € 28.187 € 1.409 € 29.597 € 60 € 28.500 € -1.097 € 500 1.056 5.491 € 33.000 € 8.600 € 47.091 € 2.355 € 49.446 € 60 € 63.360 € 13.914 € 800 1.690 7.248 € 52.770 € 8.600 € 68.618 € 3.431 € 72.049 € 60 € 101.400 € 29.351 €

1200 2.534 8.786 € 79.230 € 8.600 € 96.616 € 4.831 € 101.447 € 60 € 152.040 € 50.593 € 1400 2.957 8.786 € 92.385 € 8.600 € 109.771 € 5.489 € 115.259 € 60 € 177.420 € 62.161 € 2200 4.646 12.740 € 145.230 € 8.600 € 166.570 € 8.328 € 174.898 € 60 € 278.760 € 103.862 €

* Podaci dobijeni matematičkom metodom proračuna iz predhodnih tabela te na osnovu prosječne cijene briketa u veleprodaji.

Tabela P 12.1.4 - Kalkulacija troškova i dobiti u koliko se kupuje polovina potrebnog repromaterijala.


(kg)

Proizvo dnja za

12 mjeseci

(T)

Troškovi energije

Troškovi sirovine

Troškovi 2

radnika za 12

mjeseci

Ukupni troškovi

za 12 mjeseci


Ukupno svi

troškovi

Cijena briketa

na tržištu

Ukupan prihod Dobit

225 475 4.722 € 7.433 € 8.600 € 20.755 € 1.038 € 21.793 € 60 € 28.500 € 6.707 € 500 1.056 5.491 € 16.500 € 8.600 € 30.591 € 1.530 € 32.121 € 60 € 63.360 € 31.239 € 800 1.690 7.248 € 26.385 € 8.600 € 42.233 € 2.112 € 44.345 € 60 € 101.400 € 57.055 €

1200 2.534 8.786 € 39.615 € 8.600 € 57.001 € 2.850 € 59.851 € 60 € 152.040 € 92.189 € 1400 2.957 8.786 € 46.193 € 8.600 € 63.578 € 3.179 € 66.757 € 60 € 177.420 € 110.663 € 2200 4.646 12.740 € 72.615 € 8.600 € 93.955 € 4.698 € 98.652 € 60 € 278.760 € 180.108 €


Tabela P 12.1.5 - Kalkulacija troškova i dobiti koliko proizvođač posjeduje vlastiti repromaterijal.


(kg)

Proizvo dnja za

12 mjeseci

(T)

Troškovi energije

Troškovi sirovine

Troškovi 2

radnika za 12

mjeseci

Ukupni troškovi

za 12 mjeseci


Ukupno svi

troškovi

Cijena briketa

na tržištu

Ukupan prihod Dobit

225 475 4.722 € 0 € 8.600 € 13.322 € 666 € 13.989 € 60 € 28.500 € 14.511 € 500 1.056 5.491 € 0 € 8.600 € 14.091 € 705 € 14.796 € 60 € 63.360 € 48.564 € 800 1.690 7.248 € 0 € 8.600 € 15.848 € 792 € 16.641 € 60 € 101.400 € 84.759 €

1200 2.534 8.786 € 0 € 8.600 € 17.386 € 869 € 18.255 € 60 € 152.040 € 133.785 € 1400 2.957 8.786 € 0 € 8.600 € 17.386 € 869 € 18.255 € 60 € 177.420 € 159.165 € 2200 4.646 12.740 € 0 € 8.600 € 21.340 € 1.067 € 22.407 € 60 € 278.760 € 256.353 €


U svim gornjim kalkulacijema uzeta je pretpostavka da je sav reprometarijal zadovoljavajuće granulacije i nivoa vlažnosti.

b) Kalkulacija isplativosti investicije u zavisnosti od kapaciteta i dobiti

171

Da bi smo pokazali isplativost investicije potrebno je bilo izračunati vrijednosti investicije i uporediti ih sa planiranom dobiti u različitim varijantama. U narednoj tabeli predstavit ćemo isplativost investicija uzimajući u obzir prosječne cijene koštanja opreme za proizvodnju briketa.

Tabela P 12.1.6 - Pregled isplativosti investicije u zavisnosti od načina nabavke sirovine.

Vrijeme isplativosti (godina) Kapacitet mašine po satu (kg)

Prosječna briket prese

Prosječna cijena ostala

oprema

Ukupna cijena

investicije

Ukoliko se kupuje sva

sirovina

Ukoliko se kupuje 50%

sirovine

Ukoliko se ne kupuje sirovina

225 50.168 € 7.525 € 57.693 € neisplatno 7,9 3,8 500 70.396 € 10.559 € 80.955 € 5,5 2,5 1,6 800 96.128 € 14.419 € 110.548 € 3,6 1,9 1,3 1200 117.990 € 17.699 € 135.689 € 2,6 1,4 1,0 1400 124.360 € 18.654 € 143.014 € 2,2 1,3 0,9 2200 139.300 € 20.895 € 160.195 € 1,5 0,9 0,6

* Podaci dobijeni matematičkom metodom proračuna iz predhodnih tabela te na osnovu prosječne opreme za birketiranje.

Iz gornje tabele može se zaključiti da isplativost investicije prvenstveno zavisi od izvora sirovine i kapaciteta briket prese. Interesantno je zamjetiti da je i pored veće investicije za isplativost potreban kraći vremenski period zbog većeg kapaciteta proizvodnje.

c) Primjeri troškova i potencijalne zarade za različite kapacitete proizvodnje od repromaterijala koji treba usitnjavati i sušiti

Uzimajući u obzir ukupan utrošak el.energije koja predstavlja instalisane kapacitete i

utroške el.energije u sušarama i uvrštavanjem ovih podataka u tabelu sa ostalim utrošcima dobijemo sljedeću kalkulaciju:






Ukupna instalisana

snaga (kWh)



snage

Cijena kWh

Ukupno po satu

Broj radnih

sati u 12 mjeseci

Ukupan trošak

el.energije za 12

mjeseci 225 kg 68,5 3 71,5 57,2 0,13 € 7,44 € 2.112 15.705 € 500 kg 72 3 75 60 0,13 € 7,80 € 2.112 16.474 € 800 kg 80 3 83 66,4 0,13 € 8,63 € 2.112 18.231 €

1200 kg 87 3 90 72 0,13 € 9,36 € 2.112 19.768 € 1400 kg 87 3 90 72 0,13 € 9,36 € 2.112 19.768 € 2200 kg 105 3 108 86,4 0,13 € 11,23 € 2.112 23.722 €


Uzimajući u obzir da je količina potrebne piljevine, ukoliko je ona u vlažnom stanju, a prema podacima iz tabela P 10.1.2 u Prilogu 10.1 veća, uvrštavanjem ovih pokazatelja dobijemo sljedeću kalkulaciju:

172

Tabela P 12.1.8 - Kalkulacija troškova kupovine i prevoza repromaterijala. Kapacitet mašine po satu

(kg)

Ukupno za 12

mjeseci (T)


(m3)

Cijena piljevine

po m3

Ukupno za piljevinu

Broj kamiona

za prijevoz

Cijena prijevoza po

kamionu

Ukupno za prijevoz

Ukupni troškovi za

repromaterijal

225 475 2.851 2,5 € 7.128 € 143 75 € 10.691 € 17.819 € 500 1.056 6.336 2,5 € 15.840 € 317 75 € 23.760 € 39.600 € 800 1.690 10.138 2,5 € 25.345 € 507 75 € 38.018 € 63.363 €

1200 2.534 15.206 2,5 € 38.015 € 760 75 € 57.023 € 95.038 € 1400 2.957 17.741 2,5 € 44.353 € 887 75 € 66.529 € 110.881 € 2200 4.646 27.878 2,5 € 69.695 € 1394 75 € 104.543 € 174.238 €

* Podaci preračunati na osnovu potrebnih količina piljevine za određeni kapacitete i cijena prevoza na tržištu. Tabela P 12.1.9 - Kalkulacija troškova i dobiti koliko se kupuje 100% repromaterijala. Kapacitet mašine po satu

(kg)

Proizvo dnja za

12 mjeseci

(T)

Troškovi energije

Troškovi sirovine

Troškovi 4

radnika za 12

mjeseci

Ukupni troškovi

za 12 mjeseci


Ukupno svi

troškovi

Cijena briketa

na tržištu

Ukupan prihod Dobit

225 475 15.705 € 17.819 € 17.200 € 50.724 € 2.536 € 53.260 € 60 € 28.500 € -24.760 € 500 1.056 16.474 € 39.600 € 17.200 € 73.274 € 3.664 € 76.937 € 60 € 63.360 € -13.577 € 800 1.690 18.231 € 63.363 € 17.200 € 98.793 € 4.940 € 103.733 € 60 € 101.400 € -2.333 €

1200 2.534 19.768 € 95.038 € 17.200 € 132.006 € 6.600 € 138.606 € 60 € 152.040 € 13.434 € 1400 2.957 19.768 € 110.881 € 17.200 € 147.850 € 7.392 € 155.242 € 60 € 177.420 € 22.178 € 2200 4.646 23.722 € 174.238 € 17.200 € 215.159 € 10.758 € 225.917 € 60 € 278.760 € 52.843 €

* Podaci dobijeni matematičkom metodom proračuna iz predhodnih tabela te na osnovu prosječne cijene briketa u veleprodaji. Tabela P 12.1.10 - Kalkulacija troškova i dobiti koliko se kupuje 50% repromaterijala. Kapacitet mašine po satu

(kg)

Proizvo dnja za

12 mjeseci

(T)

Troškovi energije

Troškovi sirovine

Troškovi 4

radnika za 12

mjeseci

Ukupni troškovi

za 12 mjeseci


Ukupno svi

troškovi

Cijena briketa

na tržištu

Ukupan prihod Dobit

225 475 15.705 € 8.909 € 17.200 € 41.814 € 2.091 € 43.905 € 60 € 28.500 € -15.405 € 500 1.056 16.474 € 19.800 € 17.200 € 53.474 € 2.674 € 56.147 € 60 € 63.360 € 7.213 € 800 1.690 18.231 € 31.681 € 17.200 € 67.112 € 3.356 € 70.468 € 60 € 101.400 € 30.932 €

1200 2.534 19.768 € 47.519 € 17.200 € 84.487 € 4.224 € 88.711 € 60 € 152.040 € 63.329 € 1400 2.957 19.768 € 55.441 € 17.200 € 92.409 € 4.620 € 97.029 € 60 € 177.420 € 80.391 € 2200 4.646 23.722 € 87.119 € 17.200 € 128.041 € 6.402 € 134.443 € 60 € 278.760 € 144.317 €

* Podaci dobijeni matematičkom metodom proračuna iz predhodnih tabela te na osnovu prosječne cijene briketa u veleprodaji Tabela P 12.1.11 - Kalkulacija troškova i dobiti koliko proizvođač posjeduje repromaterijal. Kapacitet mašine po satu

(kg)

Proizvo dnja za

12 mjeseci

(T)

Troškovi energije

Troškovi sirovine

Troškovi 4

radnika za 12

mjeseci

Ukupni troškovi

za 12 mjeseci


Ukupno svi

troškovi

Cijena briketa

na tržištu

Ukupan prihod Dobit

225 475 15.705 € 0 € 17.200 € 32.905 € 1.645 € 34.550 € 60 € 28.500 € -6.050 € 500 1.056 16.474 € 0 € 17.200 € 33.674 € 1.684 € 35.357 € 60 € 63.360 € 28.003 € 800 1.690 18.231 € 0 € 17.200 € 35.431 € 1.772 € 37.202 € 60 € 101.400 € 64.198 €

1200 2.534 19.768 € 0 € 17.200 € 36.968 € 1.848 € 38.817 € 60 € 152.040 € 113.223 € 1400 2.957 19.768 € 0 € 17.200 € 36.968 € 1.848 € 38.817 € 60 € 177.420 € 138.603 € 2200 4.646 23.722 € 0 € 17.200 € 40.922 € 2.046 € 42.968 € 60 € 278.760 € 235.792 €

*Podaci dobijeni matematičkom metodom proračuna iz predhodnih tabela te na osnovu prosječne cijene briketa u veleprodaji.

d) Kalkulacija isplativosti investicije u zavisnosti od kapaciteta i dobiti

173

Da bismo pokazali isplativost investicije potrebno je bilo izračunati vrijednosti

investicije i uporediti ih sa planiranom dobiti u različitim varijantama. U narednoj tabeli predstavit ćemo isplativost investicija, uzimajući u obzir prosječne cijene opreme za proizvodnju briketa.

Tabela P 12.1.12 - Pregled isplativosti investicije u zavisnosti od načina nabavke sirovine.

Vrijeme isplativosti (godina) Kapacitet mašine po satu (kg)

Prosječna briket prese


oprema

Ukupni nivo

investicije


sirovina


sirovine

U koliko se ne kupuje sirovina

225 50.168 € 207.525 € 257.693 € neisplatno neisplatno neisplatno 500 70.396 € 210.559 € 280.955 € neisplatno 15,5 4,8 800 96.128 € 214.419 € 310.548 € neisplatno 4,4 2,4 1200 117.990 € 217.699 € 335.689 € 11,4 2,4 1,5 1400 124.360 € 218.654 € 343.014 € 7,3 2,1 1,2 2200 139.300 € 220.895 € 360.195 € 3,3 1,2 0,8

* Podaci dobijeni matematičkom metodom proračuna iz predhodnih tabela te na osnovu prosječne cijene opreme za birketiranje.

Iz gornje tabele može se zaključiti da isplativost investicije prvenstveno zavisi od izvora sirovine i kapaciteta briket prese. Interesantno je zamjetiti da je i pored veće investicije za isplativost potreban kraći vremenski period zbog većeg kapaciteta proizvodnje. B- PROIZVODNJA PELETA

G. Primjeri troškova i potencijalne zarade za različite kapacitete proizvodnje od

suhog repromaterijala

U donjim tabelama navest ćemo neke kalkulacije na osnovu kojih se mogu vidjeti efekti proizvodnje sa ukalkulisanim troškovima.



(kg)




Ukupna instalisana

snaga (kWh)



snage

Cijena kWh

Ukupno po satu

Broj radnih sati u

12 mjeseci

Ukupan trošak

el.energije za 12

mjeseci 100 13 3 16,00 12,80 0,13 € 1,66 € 2.112 3.514 € 300 28 3 31,00 24,80 0,13 € 3,22 € 2.112 6.809 € 500 75 3 78,00 62,40 0,13 € 8,11 € 2.112 17.133 €

1000 110 3 113,00 90,40 0,13 € 11,75 € 2.112 24.820 € 1500 132 3 135,00 108,00 0,13 € 14,04 € 2.112 29.652 € 2000 200 3 203,00 162,40 0,13 € 21,11 € 2.112 44.589 € 2500 250 3 253,00 202,40 0,13 € 26,31 € 2.112 55.571 € 3000 400 3 403,00 322,40 0,13 € 41,91 € 2.112 88.518 €


174

Zbog potrebe za sušenjem peleta, nakon procesa proizvodnje potrebno je obezbjediti određeni energent za sušaru. U specijalnim sušarama za ovu namjenu koriste se isključivo lako gorivi energenti (plin, lož ulje) ili el.energija zbog specifičnosti procesa sušenja uduvavanjem toplog zraka. U narednoj tabeli predstavili smo troškove ove energije ukoliko se koristi zemni plin.

Tabela P 12.2.2 - Kalkulacija troškova energenta za sušaru gotovih proizvoda (plin).

Kapacitet mašine po satu (kg)

Potrošnja plina po satu (kg)

Prosječna cijena plina po kg

Broj radnih sati u 12 mjeseci

Ukupan trošak energenta za 12

mjeseci

100 15 0,6 € 2.112 19.008 €300 19 0,6 € 2.112 24.077 €500 22 0,6 € 2.112 27.878 €

1000 25 0,6 € 2.112 31.680 €1500 38 0,6 € 2.112 48.154 €2000 40 0,6 € 2.112 50.688 €2500 52 0,6 € 2.112 65.894 €3000 63 0,6 € 2.112 79.834 €

* Podaci uzeti iz tehničkih karateristika proizvođača opreme te prosječne cijene plina na tržištu. Uzimajući u obzir gornje kalkulacije, te varijante u kojima će proizvođač kupovati

cjelokupan potrebni repromaterijal, kupovati dio repromaterijala ili obezbjeđivati dovoljnu količinu vlastitog repromaterijala dobit ćemo slijedeće kalkulacije isplativosti ovakve proizvodnje

Uzimajući u obzir količine potrebne piljevine, ukoliko je ona u suhom stanju, a prema podacima iz tabela P 10.2.1 u Prilogu 10.2, uvrštavanjem ovih pokazatelja dobijemo slijedeću kalkulaciju:

Tabela P 12.2.3 - Kalkulacija troškova kupovine i prijevoza repromaterijala.


(kg)

Ukupno za 12

mjeseci (T)


(m3)

Cijena piljevine

po m3

Ukupno za piljevinu

Broj kamiona za prijevoz

Cijena prijevoza

po kamionu

Ukupno za prijevoz

Ukupni troškovi za

repromaterijal

100 211 1.056 2,5 € 2.640 € 53 75 € 3.960 € 6.600 € 300 634 3.168 2,5 € 7.920 € 158 75 € 11.880 € 19.800 € 500 1.056 5.280 2,5 € 13.200 € 264 75 € 19.800 € 33.000 €

1000 2.112 10.560 2,5 € 26.400 € 528 75 € 39.600 € 66.000 € 1500 3.168 15.840 2,5 € 39.600 € 792 75 € 59.400 € 99.000 € 2000 4.224 21.120 2,5 € 52.800 € 1.056 75 € 79.200 € 132.000 € 2500 5.280 26.400 2,5 € 66.000 € 1.320 75 € 99.000 € 165.000 € 3000 6.336 31.680 2,5 € 79.200 € 1.584 75 € 118.800 € 198.000 €


175

Tabela P 12.2.4 - Kalkulacija troškova i dobiti ukoliko se kupuje sav repromaterijal. Kapacitet mašine po satu

(kg)

Proizvodnja za 12

mjeseci (T)

Troškovi energije

Troškovi sirovine

Troškovi 4

radnika za 12

mjeseci

Ukupni troškovi

za 12 mjeseci


Ukupno svi

troškovi

Cijena peleta

na tržištu

Ukupan prihod Dobit

100 211 22.522 € 6.600 € 17.200 € 46.322 € 2.316 € 48.638 € 90 € 19.008 € -29.630 € 300 634 30.886 € 19.800 € 17.200 € 67.886 € 3.394 € 71.280 € 90 € 57.024 € -14.256 € 500 1.056 45.011 € 33.000 € 17.200 € 95.211 € 4.761 € 99.971 € 90 € 95.040 € -4.931 €

1000 2.112 56.500 € 66.000 € 17.200 € 139.700 € 6.985 € 146.685 € 90 € 190.080 € 43.395 € 1500 3.168 77.806 € 99.000 € 17.200 € 194.006 € 9.700 € 203.706 € 90 € 285.120 € 81.414 € 2000 4.224 95.277 € 132.000 € 17.200 € 244.477 € 12.224 € 256.700 € 90 € 380.160 € 123.460 € 2500 5.280 121.465 € 165.000 € 17.200 € 303.665 € 15.183 € 318.849 € 90 € 475.200 € 156.351 € 3000 6.336 168.352 € 198.000 € 17.200 € 383.552 € 19.178 € 402.729 € 90 € 570.240 € 167.511 €

* Podaci dobijeni matematičkom metodom proračuna iz predhodnih tabela te na osnovu prosječne cijene peleta u veleprodaji.

Tabela P 12.2.5 - Kalkulacija troškova i dobiti ukoliko se kupuje polovina potrebnog repromaterijala.


(kg)

Proizvodnja za 12

mjeseci (T)

Troškovi energije

Troškovi sirovine

Troškovi 4

radnika za 12

mjeseci

Ukupni troškovi

za 12 mjeseci


Ukupno svi

troškovi

Cijena peleta

na tržištu

Ukupan prihod Dobit

100 211 22.522 € 3.300 € 17.200 € 43.022 € 2.151 € 45.173 € 90 € 19.008 € -26.165 € 300 634 30.886 € 9.900 € 17.200 € 57.986 € 2.899 € 60.885 € 90 € 57.024 € -3.861 € 500 1.056 45.011 € 16.500 € 17.200 € 78.711 € 3.936 € 82.646 € 90 € 95.040 € 12.394 €

1000 2.112 56.500 € 33.000 € 17.200 € 106.700 € 5.335 € 112.035 € 90 € 190.080 € 78.045 € 1500 3.168 77.806 € 49.500 € 17.200 € 144.506 € 7.225 € 151.731 € 90 € 285.120 € 133.389 € 2000 4.224 95.277 € 66.000 € 17.200 € 178.477 € 8.924 € 187.400 € 90 € 380.160 € 192.760 € 2500 5.280 121.465 € 82.500 € 17.200 € 221.165 € 11.058 € 232.224 € 90 € 475.200 € 242.976 € 3000 6.336 168.352 € 99.000 € 17.200 € 284.552 € 14.228 € 298.779 € 90 € 570.240 € 271.461 €


Tabela P 12.2.6 - Kalkulacija troškova i dobiti u koliko proizvođač posjeduje vlastiti repromaterijal.


(kg)

Proizvodnja za 12

mjeseci (T)

Troškovi energije

Troškovi sirovine

Troškovi 4

radnika za 12

mjeseci

Ukupni troškovi

za 12 mjeseci


Ukupno svi

troškovi

Cijena peleta

na tržištu

Ukupan prihod Dobit

100 211 22.522 € 0 € 17.200 € 39.722 € 1.986 € 41.708 € 90 € 19.008 € -22.700 € 300 634 30.886 € 0 € 17.200 € 48.086 € 2.404 € 50.490 € 90 € 57.024 € 6.534 € 500 1.056 45.011 € 0 € 17.200 € 62.211 € 3.111 € 65.321 € 90 € 95.040 € 29.719 €

1000 2.112 56.500 € 0 € 17.200 € 73.700 € 3.685 € 77.385 € 90 € 190.080 € 112.695 € 1500 3.168 77.806 € 0 € 17.200 € 95.006 € 4.750 € 99.756 € 90 € 285.120 € 185.364 € 2000 4.224 95.277 € 0 € 17.200 € 112.477 € 5.624 € 118.100 € 90 € 380.160 € 262.060 € 2500 5.280 121.465 € 0 € 17.200 € 138.665 € 6.933 € 145.599 € 90 € 475.200 € 329.601 € 3000 6.336 168.352 € 0 € 17.200 € 185.552 € 9.278 € 194.829 € 90 € 570.240 € 375.411 €


U svim gornjim kalkulacijema uzeta je pretpostavka da je sav reprometarijal zadovoljavajuće granulacije i nivoa vlažnosti.

H. Kalkulacija isplativosti investicije u zavisnosti od kapaciteta i dobiti

176

Da bismo pokazali isplativost investicije bilo je potrebno izračunati vrijednosti investicije i uporediti ih sa planiranom dobiti u različitim varijantama. U narednoj tabeli predstavit ćemo isplativost investicija, uzimajući u obzir prosječne cijene opreme za proizvodnju peleta. P 12.2.7 - Pregled isplativosti investicije u zavisnosti od načina nabavke sirovine.

Vrijeme isplativosti (godina) Kapacitet mašine po satu

(kg)

Prosječna cijena pelet prese


oprema

Ukupna cijena

investicije


sirovina


sirovine


100 56.000 € 78.400 € 134.400 € neisplatno neisplatno neisplatno 300 58.000 € 88.700 € 146.700 € neisplatno neisplatno 10,1 500 60.000 € 99.000 € 159.000 € neisplatno 5,9 2,6 1000 100.000 € 115.000 € 215.000 € 2,4 1,4 0,9 1500 140.000 € 141.000 € 281.000 € 1,7 1,0 0,8 2000 170.000 € 165.500 € 335.500 € 1,3 0,9 0,6 2500 200.000 € 200.000 € 400.000 € 1,3 0,8 0,6 3000 230.000 € 234.500 € 464.500 € 0,9 0,6 0,5

* Podaci dobijeni matematičkom metodom proračuna iz predhodnih tabela te na osnovu prosječne cijene opreme za opreme.

Iz gornje tabele može se zaključiti da isplativost investicije prvenstveno zavisi od izvora sirovine i kapaciteta pelet prese. Interesantno je zamjetiti da je, i pored veće investicije, za isplativost potreban kraći vremenski period zbog većeg kapaciteta proizvodnje.

I. Primjeri troškova i potencijalne zarade za različite kapacitete proizvodnje od

repromaterijala koji treba usitnjavati i sušiti

Uzimajući u obzir podatke o ukupnom utrošku el.energije koja predstavlja instalisane kapacitete i utroške el.energije u sušarama za piljevinu i uvrštavanjem ovih podataka u tabelu sa ostalim utrošcima dobijemo slijedeću kalkulaciju: Tabela P 12.2.8 - Kalkulacija troškova električne energije.



kompletnu opremu (kWh)



Ukupna instalisana

snaga (kWh)

Maksimalna potrošnja do

80% od instalisane

snage

Cijena kWh

Ukupno po satu

Broj radnih

sati u 12 mjeseci

Ukupan trošak

el.energije za 12 mjeseci

100 63 3 66,00 52,80 0,13 € 6,86 € 2.112 14.497 € 300 78 3 81,00 64,80 0,13 € 8,42 € 2.112 17.791 € 500 125 3 128,00 102,40 0,13 € 13,31 € 2.112 28.115 € 1000 160 3 163,00 130,40 0,13 € 16,95 € 2.112 35.803 € 1500 192 3 195,00 156,00 0,13 € 20,28 € 2.112 42.831 € 2000 280 3 283,00 226,40 0,13 € 29,43 € 2.112 62.160 € 2500 350 3 353,00 282,40 0,13 € 36,71 € 2.112 77.536 € 3000 520 3 523,00 418,40 0,13 € 54,39 € 2.112 114.876 €

* Podaci preračunati na osnovu potrošnje energije propisane uputstvima proizvođača i cijene energije na tržištu. Zbog potrebe za sušenjem peleta, nakon procesa proizvodnje potrebno je obezbjediti određeni energent za sušaru. U specijalnim sušarama za ovu namjenu koriste se isključivo lako gorivi energenti (plin, lož ulje) ili el.energija zbog specifičnosti procesa sušenja uduvavanjem toplog zraka. U narednoj tabeli predstavili smo troškove ove energije ukoliko se koristi zemni plin.

177

Tabela P 12.2.9 - Kalkulacija troškova energenta za sušaru gotovih proizvoda (plin).


Potrošnja plina po satu (kg)

Prosječna cijena plina po kg

Broj radnih sati u 12 mjeseci

Ukupan trošak energenta za 12

mjeseci

100 15 0,6 € 2.112 19.008 €300 19 0,6 € 2.112 24.077 €500 22 0,6 € 2.112 27.878 €

1000 25 0,6 € 2.112 31.680 €1500 38 0,6 € 2.112 48.154 €2000 40 0,6 € 2.112 50.688 €2500 52 0,6 € 2.112 65.894 €3000 63 0,6 € 2.112 79.834 €

* Podaci uzeti iz tehničkih karateristika proizvođača opreme.

Uzimajući u obzir da je količina potrebne piljevine, ukoliko je ona u vlažnom stanju, a prema podacima iz tabela P 10.2.2 iz Priloga 10.2 veća, uvrštavanjem ovih pokazatelja dobijemo slijedeću kalkulaciju: Tabela P 12.2.10 - Kalkulacija troškova kupovine i prijevoza repromaterijala.


Ukupno za 12

mjeseci (T)


(m3)

Cijena piljevine

po m3

Ukupno za piljevinu

Broj kamiona

za prijevoz

Cijena prijevoza

po kamionu

Ukupno za prijevoz

Ukupni troškovi za

repromaterijal

100 211 1.584 2,5 € 3.960 € 79 75 € 5.940 € 9.900 € 300 634 4.752 2,5 € 11.880 € 238 75 € 17.820 € 29.700 € 500 1.056 7.920 2,5 € 19.800 € 396 75 € 29.700 € 49.500 € 1000 2.112 15.840 2,5 € 39.600 € 792 75 € 59.400 € 99.000 € 1500 3.168 23.760 2,5 € 59.400 € 1.188 75 € 89.100 € 148.500 € 2000 4.224 31.680 2,5 € 79.200 € 1.584 75 € 118.800 € 198.000 € 2500 5.280 39.600 2,5 € 99.000 € 1.980 75 € 148.500 € 247.500 € 3000 6.336 47.520 2,5 € 118.800 € 2.376 75 € 178.200 € 297.000 €


Tabela P 12.2.11 - Kalkulacija troškova i dobiti u koliko se kupuje 100% repromaterijala.


(kg)

Proizvodnja za 12

mjeseci (T)

Troškovi energije

Troškovi sirovine

Troškovi 6

radnika za 12

mjeseci

Ukupni troškovi

za 12 mjeseci


Ukupno svi

troškovi

Cijena peleta

na tržištu

Ukupan prihod Dobit

100 211 22.522 € 9.900 € 34.400 € 66.822 € 3.341 € 70.163 € 90 € 19.008 € -51.155 € 300 634 30.886 € 29.700 € 34.400 € 94.986 € 4.749 € 99.735 € 90 € 57.024 € -42.711 € 500 1.056 45.011 € 49.500 € 34.400 € 128.911 € 6.446 € 135.356 € 90 € 95.040 € -40.316 €

1000 2.112 56.500 € 99.000 € 34.400 € 189.900 € 9.495 € 199.395 € 90 € 190.080 € -9.315 € 1500 3.168 77.806 € 148.500 € 34.400 € 260.706 € 13.035 € 273.741 € 90 € 285.120 € 11.379 € 2000 4.224 95.277 € 198.000 € 34.400 € 327.677 € 16.384 € 344.060 € 90 € 380.160 € 36.100 € 2500 5.280 121.465 € 247.500 € 34.400 € 403.365 € 20.168 € 423.534 € 90 € 475.200 € 51.666 € 3000 6.336 168.352 € 297.000 € 34.400 € 499.752 € 24.988 € 524.739 € 90 € 570.240 € 45.501 €


178

Tabela P 12.2.12 - Kalkulacija troškova i dobiti ukoliko se kupuje 50% repromaterijala.


(kg)

Proizvodnja za 12

mjeseci (T)

Troškovi energije

Troškovi sirovine

Troškovi 6

radnika za 12

mjeseci

Ukupni troškovi

za 12 mjeseci


Ukupno svi

troškovi

Cijena peleta

na tržištu

Ukupan prihod Dobit

100 211 22.522 € 4.950 € 34.400 € 61.872 € 3.094 € 64.966 € 90 € 19.008 € -45.958 € 300 634 30.886 € 14.850 € 34.400 € 80.136 € 4.007 € 84.143 € 90 € 57.024 € -27.119 € 500 1.056 45.011 € 24.750 € 34.400 € 104.161 € 5.208 € 109.369 € 90 € 95.040 € -14.329 €

1000 2.112 56.500 € 49.500 € 34.400 € 140.400 € 7.020 € 147.420 € 90 € 190.080 € 42.660 € 1500 3.168 77.806 € 74.250 € 34.400 € 186.456 € 9.323 € 195.779 € 90 € 285.120 € 89.341 € 2000 4.224 95.277 € 99.000 € 34.400 € 228.677 € 11.434 € 240.110 € 90 € 380.160 € 140.050 € 2500 5.280 121.465 € 123.750 € 34.400 € 279.615 € 13.981 € 293.596 € 90 € 475.200 € 181.604 € 3000 6.336 168.352 € 148.500 € 34.400 € 351.252 € 17.563 € 368.814 € 90 € 570.240 € 201.426 €


Tabela P 12.2.13 - Kalkulacija troškova i dobiti ukoliko proizvođač posjeduje vlastiti repromaterijal.


(kg)

Proizvodnja za 12

mjeseci (T)

Troškovi energije

Troškovi sirovine

Troškovi 6

radnika za 12

mjeseci

Ukupni troškovi

za 12 mjeseci


Ukupno svi

troškovi

Cijena peleta

na tržištu

Ukupan prihod Dobit

100 211 22.522 € 0 € 34.400 € 56.922 € 2.846 € 59.768 € 90 € 19.008 € -40.760 € 300 634 30.886 € 0 € 34.400 € 65.286 € 3.264 € 68.550 € 90 € 57.024 € -11.526 € 500 1.056 45.011 € 0 € 34.400 € 79.411 € 3.971 € 83.381 € 90 € 95.040 € 11.659 €

1000 2.112 56.500 € 0 € 34.400 € 90.900 € 4.545 € 95.445 € 90 € 190.080 € 94.635 € 1500 3.168 77.806 € 0 € 34.400 € 112.206 € 5.610 € 117.816 € 90 € 285.120 € 167.304 € 2000 4.224 95.277 € 0 € 34.400 € 129.677 € 6.484 € 136.160 € 90 € 380.160 € 244.000 € 2500 5.280 121.465 € 0 € 34.400 € 155.865 € 7.793 € 163.659 € 90 € 475.200 € 311.541 € 3000 6.336 168.352 € 0 € 34.400 € 202.752 € 10.138 € 212.889 € 90 € 570.240 € 357.351 €

* Podaci dobijeni matematičkom metodom proračuna iz predhodnih tabela te na osnovu prosječne cijene briketa u veleprodaji

J. Kalkulacija isplativosti investicije u zavisnosti od kapaciteta i dobiti

Da bismo pokazali isplativost investicije, potrebno je bilo izračunati vrijednosti investicije i uporediti ih sa planiranom dobiti u različitim varijantama. U narednoj tabeli ćemo predstaviti isplativost investicija uzimajući u obzir prosječne cijene opreme za proizvodnju briketa.

179

Tabela P 12.2.14 - Pregled isplativosti investicije u zavisnosti od načina nabavke sirovine. Vrijeme isplativosti (godina) Kapacitet

mašine po satu (kg)

Prosječna cijena pelet prese


oprema

Ukupna cijena

investicije


sirovina


sirovine


100 56.000 € 178.400 € 234.400 € neisplatno neisplatno neisplatno 300 58.000 € 208.700 € 266.700 € neisplatno neisplatno neisplatno 500 60.000 € 249.000 € 309.000 € neisplatno neisplatno 14,1

1000 100.000 € 315.000 € 415.000 € neisplatno 4,9 2,2 1500 140.000 € 341.000 € 481.000 € 26,9 2,8 1,5 2000 170.000 € 415.500 € 585.500 € 9,8 2,2 1,2 2500 200.000 € 500.000 € 700.000 € 8,5 2,0 1,2 3000 230.000 € 584.500 € 814.500 € 12,7 2,2 1,2

* Podaci dobijeni matematičkom metodom proračuna iz predhodnih tabela te na osnovu prosječne cijene opreme za birketiranje

Iz gornje tabele može se zaključiti da isplativost investicije prvenstveno zavisi od izvora sirovine i kapaciteta briket prese. Interesantno je zamjetiti da je i pored veće investicije za isplativost potreban kraći vremenski period zbog većeg kapaciteta proizvodnje.

C- PROIZVODNJA TOPLOTNE ENERGIJE

c) Kalkulacija isplativosti investicije u zavisnosti od kapaciteta i vrijednosti

proizvoda

U donjim tabelama prikazat ćemo nekoliko varijanti isplativosti ovakve investicije:

Tabela P 12.3.1 - Varijanta isplativosti investicije ako se kupuje 100% sirovina.

Tip postrojenja Investicija Troškovi sirovine

Troškovi 6 radnika

Ukupni troškovi



Postrojenje od 4 MW 304.218 € 176.234 € 27.610 € 508.062 € 517.440 € neisplativo Postrojenje od 2 MW 212.186 € 116.060 € 27.610 € 355.856 € 323.400 € neisplativo

* Podaci dobijeni matematičkom kalkulacijom prema tehnološkim pokazateljima postrojenja.



Troškovi 6 radnika

Ukupni troškovi



Postrojenje od 4 MW 304.218 € 122.629 € 27.610 € 454.457 € 517.440 € 4,8 Postrojenje od 2 MW 212.186 € 82.636 € 27.610 € 322.432 € 323.400 € neisplativo


Tabela P 12.3.3 - Varijanta isplativosti investicije ako se koristi vlastita sirovina.


Troškovi 6 radnika

Ukupni troškovi



180

Postrojenje od 4 MW 304.218 € 69.024 € 27.610 € 400.852 € 517.440 € 2,6 Postrojenje od 2 MW 212.186 € 49.211 € 27.610 € 289.007 € 323.400 € 6,2


Iz gore predstavljenih tabela može se zaključiti da je ovakvo postrojenje isplativo jedino u varijanti ako se posjeduje vlastita sirovina u dovoljnim količinama. D- PROIZVODNJA TOPLOTNE I ELEKTRIČNE ENERGIJE (KOGENERACIJA)

c) Kalkulacija isplativosti investicije u zavisnosti od kapaciteta i vrijednosti

proizvoda

U donjim tabelama će mo prikazati nekoliko varijnti isplativosti ovakve investicije:



Troškovi 6 radnika

Ukupni troškovi



Postrojenje od 4 MW 940.000 € 178.000 € 34.972 € 1.152.972 € 523.460 € neisplativo Postrojenje od 2 MW 760.000 € 117.220 € 34.972 € 912.192 € 331.160 € neisplativo


Tabela P 12.4.2 - Varijanta isplativosti investicije ako se kupuje 50% sirovine.


Troškovi 6 radnika

Ukupni troškovi







Troškovi 6 radnika

Ukupni troškovi





Iz gornjih tabela vrlo lako je zaključiti da je instalacija ovog postrojenja sa namjerom da se njegov proizvod isključivo prodaje tržištu apsolutno neisplativa

Naša preporuka kod ovakvih postrojenja je da se ona trebaju iskoristiti u firmama koje imaju dovoljnu količinu drvnog ostatka, a za proizvodni proces potrebna im je toplinska energija ili para i velike količine el.energije. Instalacija jednog ovakvog postrojenja u takvim firmama u mogućnosti je da u potpunosti eliminiše trošak el.energije koju je do sada firma plaćala elektrodistribuciji i na taj način uveliko smanji troškove proizvodnje, a samim tim i cijenu proizvoda te firme što joj automatski daje bolji status na tržištu.

Kalkulacija isplativosti i opravdanosti investicije može se isključivo raditi od slučaja do slučaja i samo tada može pokazati željene efekte.

181

E-PROIZVODNJA ETERIČNIH ULJA

c) Kalkulacija isplativosti investicije u zavisnosti od kapaciteta i vrijednosti proizvoda

U donjim tabelama prikazat ćemo nekoliko varijanti isplativosti ovakve investicije:



Troškovi 8 radnika

Ukupni troškovi



Postrojenje od 4x2,5m3 415.000 € 53.798 € 33.131 € 501.929 € 644.000 € 2,9 Postrojenje od 2x2,5m3 308.000 € 25.690 € 33.131 € 366.821 € 276.000 € neisplativo


Tabela P 12.5.2 - Varijanta isplativosti investicije ako se kupuje 50% sirovine.


Troškovi 8 radnika

Ukupni troškovi







Troškovi 8 radnika

Ukupni troškovi





Na osnovu gornjih pokazatelja možemo zaključiti da se proizvodnja eteričnih ulja isplati samo u varijantama upotrebe većih postrojenja zbog njihovog većeg kapaciteta

F-UPOREDNI POKAZATELJI PROIZVODNJE BRIKETA I PELETA

U ovom poglavlju detaljno ćemo pokazati i usporediti procese proizvodnje briketa i peleta kako bi smo komparirali isplativost proizvodnje ovih vrsta bio-obnovljivih goriva u regionu.

Kao pretpostavku za dalje kalkulacije uzet ćemo da je sav drvni ostatak potrebno usitnjavati i sušiti prije procesa proizvodnje, pošto je na osnovu ispitivanja na terenu ustanovljeno da je za više od 80% ukupnog drvnog ostatka u regionu potrebno primjeniti ove tehnologije.

Za uporedne pokazatelje uzeli smo postrojenje istog kapaciteta od 1.000 kg/h jer su prethodne kalkulacije pokazale da je ovaj kapacitet zadovoljavajući za ostvarenje prihoda.

a) Kalkulacija koja podrazumijeva da proizvođač ima svoju vlastitu sirovinu

182

Tabela P 12.6.1 - Uporedna tabela koštanja opreme za briketiranje i peletiranje.

Vrsta oprema Proizvodnja briketa Proizvodnja peleta Presa 122.000 € 120.000 €Mlin za usitnjavanje 25.000 € 27.000 €Sušara za piljevinu 150.000 € 150.000 €Sušara za gotovi proizvod 0 € 150.000 €Ostala oprema 17.000 € 17.000 €UKUPNO 314.000 € 464.000 €* Podaci dobijeni na osnovu preračuna prosječnih cijana različitih proizvođača

Tabela P 12.6.2 - Uporedni pokazatelji utroška energije za briketiranje i peletiranje po satu. Vrsta oprema Proizvodnja briketa Cijena Ukupno Proizvodnja peleta Cijena Ukupno

El. Energija (kWh) 87 0,13 € 11,31 € 160 0,13 € 20,80 € Plin (kg) 0 0,60 € 0,00 € 25 0,60 € 15,00 € UKUPNO 11,31 € 35,80 € * Podaci dobijeni na osnovu stvarnih utrošaka energenata prema tehnloškim pokazateljima opreme i cijenama energenata na tržištu.

Tabela P 12.6.3 - Uporedni pokazatelji potrebnog broja uposlenih. Vrsta proizvodnje Broj uposlenih Godišnji trošak Broj radnih sati Trošak po satu Proizvodnja briketa 4 17.200 € 2112 8,14 € Proizvodnja peleta 6 34.400 € 2112 16,29 € * Podaci dobijeni na osnovu potrebnog broja radnika i njihove stručne spreme za ovu vrstu tehnologije kao i prosječnih plata prema zakonu o radu

Tabela P 12.6.4 - Uporedni pokazetelji potrebne količine DRVNOG ostatka.

Vrsta proizvodnje Količina DRVNOG ostatka za godišnji kapacitet (m3)

Proizvodnja briketa 10.560 Proizvodnja peleta 10.560 * Podaci dobijeni na osnovu preračunatih potreba za drvnim ostatkom prema tehničkim uputstvima proizvođača

Tabela P 12.6.5 - Uporedni pokazatelji svih troškova.

Vrsta troška po satu Proizvodnja briketa Proizvodnja peleta Energija 11,31 € 35,80 €Radna snaga 8,14 € 16,29 €UKUPNO 19,45 € 52,09 €

* Podaci dobijeni zbrajanjem gornjih tabela Iz gore navedenog lako se može zaključiti da je trošak u proizvodnji briketa višestruko

manji od troška u proizvodnji peleta. Da bismo pokazali kako će to uticati na konačnu cijenu, profit i isplativost, u donjoj tabeli predstavili smo sve pokazatelje kapacitivnih mogućnosti opreme kao i cijenu gotovih proizvoda.

Tabela P 12.6.6 - Proizvodni kapaciteti opreme sa cijenama proizvoda i ukupnim prihodom.

Vrsta proizvodnje Godišnji kapacitet proizvodnje (T) Cijena Ukupan prihod

Proizvodnja briketa 2.112 60 € 126.720 €

183

Proizvodnja peleta 2.112 90 € 190.080 €* Podaci dobijeni na osnovu tehničkih karatkeristika opreme i cijene proizvoda na tržištu.

Tabela P 12.6.7 - Ukupni godišnji troškovi.

Vrsta proizvodnje Broj radnih sati Ukupan trošak po satu

Ukupan godišnji trošak

Proizvodnja briketa 2.112 19,45 € 41.078 €Proizvodnja peleta 2.112 52,09 € 110.014 €

* Podaci dobijeni na osnovu gornjih tabela o troškovima

Tabela P 12.6.8 - Uporedni pokazatelji ostvarene dobiti.

Vrsta proizvodnje Ukupan prihod Ukupan trošak Dobit Proizvodnja briketa 126.720 € 41.078 € 85.642 €Proizvodnja peleta 190.080 € 110.014 € 80.066 €

* Podaci dobijeni na osnovu preračuna iz gornjih tabela b) Kalkulacija koja podrazumjeva da proizvođač kupuje 50% sirovine

U ovom poglavlju tretirat ćemo varijantu, ako proizvođač kupuje polovinu potrebne

sirovine. Ostale troškove podrazumjevat ćemo kao u predhodnom poglavlju.

Tabela P 12.6.9 - Uporedni pokazatelji potrebne količine drvnog ostatka.

Vrsta proizvodnje

Količina DRVNOG

ostatka koji se kupuje (m3)

Cijena Ukupno Broj

potrebnih kamiona

Cijena po

kamionu Ukupno Ukupni

trošak

Broj radnih

sati

Trošak po satu

Proizvodnja briketa 5.280 2,5 € 13.200,0 € 264 75 € 19.800 € 33.000,0 € 2112 15,63 € Proizvodnja peleta 5.280 2,5 € 13.200,0 € 264 75 € 19.800 € 33.000,0 € 2112 15,63 € * Podaci dobijeni na osnovu preračunatih potreba za drvnim ostatkom prema tehničkim uputstvima proizvođača opreme te cijenama na tržištu


Vrsta troška po satu Proizvodnja briketa Proizvodnja peleta Energija 11,31 € 35,80 €Radna snaga 8,14 € 16,29 €Repromaterijal 15,63 € 15,63 €UKUPNO 35,08 € 67,72 €

* Podaci dobijeni zbrajanjem gornjih tabela

Iz gore navedenog lako se može zaključiti da je trošak u proizvodnji briketa duplo manji od troška u proizvodnji peleta. Da bi smo pokazali kako će to uticati na konačnu cijenu, profit i isplativost, u donjoj tabeli predstavili smo sve pokazatelje kapacitivnih mogućnosti opreme kao i cijenu gotovih proizvoda.

Tabela P 12.6.11 - Proizvodni kapaciteti opreme sa cijenama proizvoda i ukupnim prihodom.


Proizvodnja briketa 2.112 60 € 126.720 €Proizvodnja peleta 2.112 90 € 190.080 €

* Podaci dobijeni na osnovu tehničkih karatkeristika opreme i cijene proizvoda na tržištu

184





* Podaci dobijeni na osnovu gornjih tabela o troškovima.



* Podaci dobijeni na osnovu preračuna iz gornjih tabela.

c) Kalkulacija koja podrazumijeva da proizvođač kupuje 100% sirovine U ovom poglavlju tretirat ćemo varijantu ako proizvođač kupuje svu potrebnu

sirovine. Ostale troškove ćemo podrazumijevati kao u prethodnom poglavlju.

Tabela P 12.6.14 - Uporedni pokazatelji potrebne količine drvnog ostatka.

Vrsta proizvodnje

Količina DRVNOG

ostatka koji se kupuje (m3)

Cijena Ukupno Broj

potrebnih kamiona

Cijena po

kamionu Ukupno Ukupni

trošak

Broj radnih

sati

Trošak po satu

Proizvodnja briketa 10.560 2,5 € 26.400,0 € 528 75 € 39.600 € 66.000,0 € 2112 31,25 € Proizvodnja peleta 10.560 2,5 € 26.400,0 € 528 75 € 39.600 € 66.000,0 € 2112 31,25 € * Podaci dobijeni na osnovu preračunatih potreba za drvnim ostatkom prema tehničkim uputstvima proizvođača opreme te cijenama na tržištu.


Vrsta troška po satu Proizvodnja briketa Proizvodnja peleta Energija 11,31 € 35,80 €Radna snaga 8,14 € 16,29 €Repromaterijal 31,25 € 31,25 €UKUPNO 50,70 € 83,34 €

* Podaci dobijeni zbrajanjem gornjih tabela. Iz gore navedenog lako se može zaključiti da je trošak u proizvodnji briketa duplo

manji od troška u proizvodnji peleta. Da bismo pokazali kako će to uticati na konačnu cijenu, profit i isplativost, u donjoj tabeli predstavili smo sve pokazatelje kapacitivnih mogućnosti opreme kao i cijenu gotovih proizvoda.

Tabela P 12.6.16 - Proizvodni kapacitete opreme sa cijenama proizvoda i ukupnim prihodom.


Proizvodnja briketa 2.112 60 € 126.720 €Proizvodnja peleta 2.112 90 € 190.080 €

* Podaci dobijeni na osnovu tehničkih karatkeristika opreme i cijene proizvoda na tržištu.

185





* Podaci dobijeni na osnovu gornjih tabela o troškovima.



* Podaci dobijeni na osnovu preračuna iz gornjih tabela.

d) ZAKLJUČAK O UPOREDNIM POKAZATELJIMA PROIZVODNJE BRIKETA I PELETA

Iz gornjih tabela lako je zaključiti da je ostvarena dobit od proizvodnje briketa i peleta skoro indentična, iako se za proizvodnju peleta mora upotrijebiti veća količina energije i opreme. Jako bitno je napomenuti da se cijene gotovog proizvoda odnose na prodajne cijene proizvođača proizvoda, a da za kalkulativnu cijenu prema krajnjem kupcu trebamo uračunati transportne troškove. U ranijim poglavljima objasnili smo mjesta i načine upotrebe briketa i peleta iz čega se može zaključiti da se sav proizvedeni briket može prodati na domaćem tržištu gdje konačna cijena u velikoj mjeri nije opterećena transportom, a pelet se mora izvoziti zbog nemogućnosti korištenja na lokalnom tržištu (ne postoje specijalne peći za loženje) tako da će njegovu konačnu cijenu u velikoj mjeri opteretiti transportni troškovi. Ovaj zaključak ukazuje na to da će briket zbog svoje niže cijene na tržištu lakše naći kupca, a pelet će, zbog svoje više cijene, imati problema sa plasmanom.

Još jedan jako bitan zaključak koji se može izvesti iz gornjih pokazatelja je i činjenica da su jako veliki transportni troškovi za dopremanje sirovine do mjesta proizvodnje. Ovaj trošak u mnogome utiče na ostvarenu dobit u proizvodnji, a samim tim i na vrijeme isplativosti opreme. U slijedećoj tabeli navest ćemo uporedne pokazatelje na osnovu kojih će se moći izvući određeni zaključci.

Tabela P 12.6.19 - Uporedni pokazatelji isplativosti investicije u zavisnosti od izvora sirovine.

Proizvodnja briketa Proizvodnja peleta Investicija 314.000 € 464.000 €Dobit Godišnje Godišnje Proizvođač posjeduje 100% sirovine 85.642 € 80.066 €Proizvođač kupuje 50% sirovine 52.631 € 47.055 €Proizvođač kupuje 100 sirovine 19.642 € 14.066 €Vrijeme isplativosti Godina Godina Proizvođač posjeduje 100% sirovine 3,7 5,8 Proizvođač kupuje 50% sirovine 6,0 9,9 Proizvođač kupuje 100 sirovine 16,0 33,0

* Podaci dobijeni matematičkom kalkulacijom na osnovu podataka iz predhodnih tabela.

Iz gornje tabele je lako zaključiti da isplativost i održivost investicije isključivo zavisi od izvora sirovine. Organizacijom mini klastera i udruženja malih, srednjih i velikih proizvođača drvnog otpada, u pojedinim dijelovima regiona ovaj problem će se u

186

mnogome ublažiti i omogućiti povećanje dobiti, što će automatski skratiti vrijeme isplativosti investicije.

Također, može se zaključiti da je proizvodnja briketa u velikoj prednosti ispred proizvodnje peleta, zbog manje investicije na početku i manjih troškova proizvodnje, te veće ostvarene dobiti.

187

PRILOG 12.1. – NELEGALNE DEPONIJE DRVNOG OSTATKA

Slika 12.1.1 – Deponije DRVNOG otpada na likalitetu Mehurić.

Slika 12.1.2. – Deponije DRVNOG otpada na lokalitetu Begov Han.

Slika 12.1.3 – Deponije DRVNOG otpada na lokalitetu Nemila.

Slika 12.1.4 – Deponije DRVNOG otpada na lokalitetu Žepče.

188

PRILOG 12.2 – Primjer organizacije klastera u Holzcluster Steiermark GmbH,

Zeltweg, Austrija

PODJELA POSLOVA/ORGANIZACIJA Cluster Manager Project Manager Sekretarijat - Izgradnja mreže - operativa - budžet - saradnja sa institucijama koje podržavaju - koordinacija sa ostalim klasterima - internacionalizacija

- Project management - baza podataka - istraživanje i razvoj - organizacija manifestacija - rad sa javnošću - marketing - internet

- organizacija - administracija - IT

Osim toga postoji nešto kao upravni odbor koji se sastoji od nekoliko predstavnika

firmi koji su članovi klastera. Osim predstavnika firmi, u upravnom odboru nalaze se predstavnici vlade pokrajine kao i predstavnici 3 udruženja za djelatnosti vezane za proizvodnu i preradu drveta (gradnja, namještaj, energija), 3 predstavnika obrazovnih i istraživačko-naučnih institucija kao i 8 preduzeća (od šumarske industrije do stolara). Upravni odbor je strateško-savjetodavni organ klastera.

High-tech drvne industrije in Štajerskoj

Šume i drvna industrija u Štajerskoj su jedan on njenih najvažnijih resursa sa 5.300 preduzeća, 58.000 radnih mjesta i prometom od preko 4 milijarde eura. Ova industrija ima ogroman potencijal.

Drvo se razvilo u proizvod visoke tehnologije i njegove mogućnosti nisu ni izdaleka u potpunosti iskorištene. Kao promotor inovacija Kluster drvne industrije “Steiermark” podržava istraživanje i razvoj u Štajerskoj. On omogućava naprednim kompanijama da se smjeste u Zeltweg centar za inovacije u drvnoj industriji te da se povežu sa “Kućom budućnosti”. Ostale aktivnosti, kao što su natječaji npr. “Natječaj-Windows/Front/Doors – Contest” te bliska saradnja sa istraživačkim institucijama poput univerziteta, naprednih tehničkih fakulteta, i “Holzbauforschung GmbH” usmjerene su na postizanje istoga cilja. Profitabilnost i provedba ideja koje daju preduzeća predstavljaju srž ovih nastojanja.

Klaster drvne industrije “Steiermark” je medijator između preduzeća i istraživačkog sektora. Intenzivnim kontaktom sa preduzećima i stalnim posmatranjem tržišta analiziraju se tržišni potencijali kao i podrška koja se daje primjeni i poboljšanju proizvoda. Zahvaljujući ovoj bliskoj uvezanosti politike, istraživanja i biznisa, Štajerska može očekivati da zadrži svoju vodeću ulogu u drvnom sektoru u Evropi.

Izjava misije Klaster drvne industrije “Steiermark” GmbH, koji je osnovan 2001. godine, jeste MREŽA za šumarsku-drvnu industriju i industriju papira u Štajerskoj, te efikasna dodirna tačka između trgovine i industrije, nauke i politike. Glavni cilj je realizacija međunarodno konkurentne ekonomske strukture u ovom industrijskom sektoru, s ciljem jačanja preduzeća, zajedno sa proizvodnim lancima i osiguranje važnih poslova i to prije svega u svim seoskim područjima.

190

Zadaci i ciljevi

• Pozicioniranje i jačanje Štajerske kao države sa drvnom industrijom visoke tehnologije. Jačanje aktivnosti R&D-aktivnosti u šumarstvu i drvnoj industriji, povećanje udjela inovacija i visoke tehnologije.

• Promocija međuregionalne i međunarodne saradnje šumarstva i drvne industrije Štajerske I to posebno u pogledu širenja Evropske unije: pozicioniranje evropske drvne regije zajedno sa Koruškom, Slovenijom i Mađarskom.

• Jačanje međunarodno konkurentne ekonomske strukture u industrijskom sektoru

Razvoj i korištenje mreža i povećana međusobna povezanost. • Povećanje stope pokretanja preduzeća i promoviranje poduzetničkog načina

razmišljanja Promocija poduzetništva u drvnoj industriji stvaranjem optimalnih općih uslova (npr. „Kuća budućnosti “ kao tehnološki i pokretački centar sa fokusom na „drvetu“). Preduzeća koja pružaju podršku/ za realizaciju inovativnih poslovnih ideja.

• Poboljšanje načina investiranja u Štajerskoj Konsultacije vezano za investicije na osnovu utemeljenih tržišnih pokazatelja. • Promocija naprednih organizacija za sticanje kvalifikacija za šumarstvo i drvnu

industriju Jačanje konkurentnosti preduzeća putem ciljanih, tržišno orijentiranih kvalifikacijskih mjera.

• Povećanje potrošnje drveta u Štajerskoj Putem prodornog informiranja i ciljanog marketinga

Partnerstvo u klasteru Zašo bih ja trebao postati partner u klasteru? Cilj svake poslovne aktivnosti je jačanje njegove konkurentnosti. Mi podržavamo naše partnere u klusteru u postizanju ovoga cilja tako što ih angažiramo u dugoročnim razvojnim planovima. Mi stalno dostavljamo ažurirane informacije našim partnerima u formi koja odgovara konkretnoj kompaniji te im dajemo prioritet u pridruživanju inovacijskim projektima u okviru Klastera drvne industrije Steiermark GmbH. Šta dobijam kao partner klastera? Zadnjih godina Klaster drvne industrije Steiermark GmbH uložio je mmnogo vremena i resursa u razvoj proizvoda za svoje partnere.

191

Monitoring tržišta

Stalni monitoring tržišta u kombinaciji sa

Donošenje načelnih odluka/Benchmarking

Stalno poređenje sa kolegama iz istog industrijskog sektora

Provjera strategije Omogućava izradu pogodne strategije

Forum saradnje Ili nastojanje da se izradi strategija zajedno sa drugima

Okvirna struktura Mi poslujemo sa važnim donosiocima odluka te ulažemo maksimalne napore da bismo radili u interesu naših klaster partnera

Odnosi sa javnošću Efikasno ih predstavljamo u javnosti

Događaji Dobrodošli ste na sva mjesta na kojima se sastajemo i prisutvujete svim događajima.

192

PRILOG 12.3 – GRAFIČKI PRIKAZ REZULTATA STUDIJE

Na osnovu prikupljenih i obrađenih podataka dobili smo određene zaključke koje će

mo predstaviti u dijagramima radi bolje preglednost.

12.3.1. PREGLED SITUACIJE U REGIONU 12.3.1.1. ŠUME

38%

62%

Četinari

Listače

Slika 12.3.1.1.1 – Pregled prosječne godišnje posječene Slika 12.3.1.1.2 – Pregled vrsta šume u regionu.

mase u regionu. 12.3.1.2. INDUSTRIJA PRERADE DRVETA

Slika 12.3.1.2.1 – Pregled obrađenih firmi u regionu. Slika 12.3.1.2.2 – Pregled po općinama.

Slika 12.3.1.2.3 – Struktura firmi od kojih nisu uzeti podaci.

650.595 607.643

1.258.238

0 200.000 400.000 600.000 800.000

1.000.000 1.200.000 1.400.000

1

m3 Četinari

Listače

Ukupno

298

84

214

0 50

100

150

200

250

300

350

Ukupan broj obrađenihfirmiFirme od kojih suprikupljeni podaciFirme od kojih nisuprikupleni podaci

53%

19%

7% 3% 1%

7% 10%

Mali izvor sirovine

Prodaja gotovih proizvoda

Promjenjena djelatnost

Likvidirane

Preselile Više puta naveden

Nisu dale podatke

24 27

1322

115

140

32 38

26 23

29 34

73

24

33

63

71010

49

13

0 5 10 15 20 25 30 35 40

BugojnoBusovača

Donji VakufGornji Vakuf

KakanjMaglaj

Novi TravnikTeslić

TešanjTravnik-Turbe

VitezZavidovići

ŽepćeZenica

Ukupno firmi Firme od kojih su prikupljeni podaci

194

12.3.2. KOLIČINE DRVNOG OSTATKA U REGIONU

Slika 12.3.2.1 – Pregled količine drvnog ostatka Slika 12.3.2.2 – Pregled količine drvnog

u šumama u regionu. ostatka iz prerade drveta.

Slika 12.3.2.3 – Pregled ukupne količine drvnog

ostatka u regionu.

12.3.3. PREGLED ISKORIŠTENOSTI DRVNOG OSTATKA

Slika 12.3.3.1 – Pregled iskorištenosti drvnog ostatka . Slika 12.3.3.2 – Trenutno stanje iskorištenosti

drvnog ostatka po općinama.

104.095

72.197Četinari (m3)

Listače (m3)

120.000 107.188

100.000

m3 80.000 PiljevinaKomadi

60.000Sječka

35.050 Ostalo40.000

20.000 10.1461.560

01

176.292

153.944

140.000 145.000 150.000 155.000 160.000 1

m3 65.000 170.000 175.000 180.000

Ostatak u šumama

Ostatak iz prerade

1

46.168 23.084

7.100

253.857

0 50.000

100.000 150.000 200.000 250.000 300.000

Loženje Prodaja Briket ili pilet Neiskorišteno

m3 Drveni ostatak

Zenica

Žepće

Zavidovići

Vitez

Travnik

0 5.000 10.000 15.000 20.000 Bugojno

Busovača

Donji Vakuf

Gornji Vakuf

Kakanj

Maglaj

Novi Travnik

Teslić

Tešanj Loženje ProdajaBriket ili piletNeiskorišteno

(m3)

195

12.3.4. PREGLED UKUPNIH KOLIČINA ISKORISTIVOG DRVNOG OSTATKA

Slika 12.3.4.1 – Pregled količine drvnog ostatka Slika 12.3.4.2 – Količine drvnog ostatka koje se mogu

u regionu koji se može iskoristiti. iskoristiti za proizvodnju briketa ili pileta.

12.3.5. MOGUĆNOST ISKORIŠTAVANJA VIŠKOVA DRVNOG OSTATKA 12.3.5.1. BIO-OBNOVLJIVA GORIVA

Slika 12.3.5.1.1 – Potencijalna proizvodnja briketa. Slika 12.3.5.1.2 – Potencijalna proizvodnja pileta.

Slika 12.3.5.1.3 – Uporedne količine potencijale proizvodnje

briketa i pileta.

2.534 2.957

1.056 1.690

400 2.534

400 400

100 2.534 2.534

400 2.957

1.690

0 500 1.000 1.500 2.000 2.500 3.000 3.500 Bugojno

Busovača Donji Vakuf

Gornji Vakuf Kakanj Maglaj

Novi Travnik

Teslić

Tešanj

Travnik-Turbe Vitez

Zavidovići Žepće Zenica

(tona)

Količina briketa

22.186

16.684

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

1

(tona)BriketPilet

176.262

23.084 77.542

276.888

0

50.000 100.000 15 000 0.

0.

m3 20 000 250.000 300.000

Ostatak ušumama Ostatak koji

se prodaje Neiskorišt i enostatak Ukupno

Drveni ostatak

120.000

100.626 100.000

77.54280.000m3

Drveni ostatak60.000

40.00023.084

20.000

Ukupno 0Ostatak koji se Neiskorišteni ostatak

prodaje

1.056Zenica

2.112 Žepće

211Zavidovići

2.112 2.112

1.056

1.056

211

2.112 211

211

0

2.112 2.112 Vitez

Travnik-Turbe

Tešanj

TeslićKoličina pileta

Novi Travnik

Maglaj

Kakanj

Gornji Vakuf

Donji Vakuf

Busovača

Bugojno

2.000 2.500 0 500 1.000 1.500(tona)

196

Slika 12.3.5.1.4 – Realne pretpostavke proizvodnje Slika 12.3.5.1.5 – Realne pretpostavke proizvodnje briketa u regionu godišnje . pileta u regionu godišnje.

Slika 12.3.5.1.6 – Uporedni pokazatelji godišnje Slika 12.3.5.1.7 – Uporedni pokazatelji novouposlenih Proizvodnje. radnika u zavisnosti od vrste. proizvodnje

12.3.5.2. UPOREDNI POKAZATELJI UPOTREBE RAZLIČITIH TEHNOLOGIJA ZA PROIZVODNJU BIO-OBNOVLJIVIH GORIVA

Slika 12.3.5.2.1 – Uporedni pokazatelji investicije. Slika 12.3.5.2.2 – Ukupni nivo investicije.

2.280 2.621

1.232 1.456

2.377 2.643

380 2.415

2.223 201

1.629

0 500 1.000 1.500 2.000 2.500 3.000 Bugojno

Busovača Donji Vakuf

Gornji Vakuf Maglaj Žepče

N.Travnik

Travnik

Vitez Zavidovići

Zenica

(tona)

Količina briketa

1.056Zenica

211Zavidovići

19.456 16.262

0 2.000 4.000 6.000 8.000

10.000 12.000 14.000 16.000 18.000 20.000

(tona) Briket

Pilet

0 € 20 .000 € 40 .000 € 60 .000 € 80 .000 €

100 .000 € 120 .000 € 140 .000 € 160 .000 €

Presa Mlin za usitnjavanje Sušara za

piljevinuSušara za

gotovi proizvod

Ostala oprema

Proizvodnja briketaProizvodnja pileta

Usporedni pokazatelji potencijalnog broja novouposlenih u zavisnosti od vrste proizvodnje

4 4 4 4 4 4

2

4 4

2

4

6 6

4 4

6 6

3

6 6

3

4

0

1

2

3

4

5

6

7

Bugojn

o

Busova

ča

Donji Vak

uf

Gornji V

akuf

Maglaj

Žepče

N.Travnik

Travnik

Vitez

Zavido

vići

Zenica

(bro

j upo

slen

ih)


2.112 2.112

1.056

1.056

2.112 2.112

211

2.112 2.112 Vitez

Travnik

N.Travnik

Žepče Količina pileta

Maglaj

Gornji Vakuf

Donji Vakuf

Busovača

Bugojno

1.500 2.000 2.500 500 1.0000

(tona)

. € 500 .000 €464 000

450 .000 €

400 .000 €

350 .000 €314 .000 €

300 .000 €Briket

250 .000 €Pilet

200 .000 €

150 .000 €

100 .000 €

50 .000 €

0 €

197

Uporedne cijene prevoza u odnosu na udaljenost za količinu od 20 tona

400 €

750 €900 €

1.250 €

1.750 €

2.000 €

0 €

500 €

1.000 €

1.500 €

2.000 €

2.500 €

Unutar BiH Hrvatska SCG Austrija Njemačka Holandija

Cijena prevoza

Slika 12.3.5.2.3 – Uporedni troškovi proizvodnje. Slika 12.3.5.2.4 – Uporedni pokazatelji odnosa troškova i cijene.

12.3.5.3. UPOREDNI POKAZATELJI UTICAJA TROŠKOVA PREVOZA NA KONAČNU CIJENU PROIZVODA

Slika 12.3.5.3.1 – Cijene prevoza u odnosu na udaljenost. Slika 12.3.5.3.2 – Uticaj troškova prevoza na

cijenu proizvoda.

Slika 12.3.5.3.3 – Pregled raspodjele prihoda u Slika 12.3.5.3.4 – Pregled raspodjele prihoda u proizvodnji briketa. proizvodnji pileta.

11 31 , €

0 00 , €

8 14 , €

20 08 , €

15 00 , €16 29 , €

0 00 , € 5 00 , €

10 00 , € 15 00 , €

20 00 , € 25 00 , €

El.energija Plin Radna snaga


, € 51 37

Trošak

Cijena19 ,45 €

, € 90 00

60 ,00 €

Briket Pilet

Uticaj troškova prevoza na konačnu cijenu briketa i pileta

80 €

98 €105 €

123 €

148 €160 €

110 €

128 €135 €

153 €

178 €190 €

0 €

20 €

40 €

60 €

80 €

100 €

120 €

140 €

160 €

180 €

200 €

Unutar BiH Hrvatska SCG Austrija Njemačka Holandija

BriketPilet

1. 167 360 . €

680 960 . €

486 .400 €

Prihod

Troškovi

Dobit

357.773 €

Prihod

1 . 463 . 616 € Troškovi

Dobit

1.105.843 €

198

Slika 12.3.5.3.5 – Uporedba nivoa investicije i dobit Slika 12.3.5.3.5 – Uporedba vremena isplativosti za proizvodnju briketa i pileta ukupne investicije u regionu. u regionu.

12.3.5.4. ETERIČNA ULJA

Slika 12.3.5.4.1 – Potencijalna količina eteričnog Slika 12.3.5.4.1 – Odnos ukupne investicije i ulja koja se može proizvesti potencijalne zarade od u regionu. proizvodnje eteričnih ulja.

3 260. 184 . €

486 . 400 €

4 423. .986 €

357 773 . € 0 €

500 .000 €1 .000 .000 €

1 .500 .000 €

2 000. .000 €

2 .500 .000 €3 000. .000 €3 .500 .000 €

4 000. 000 . €

4 500. .000 €

Briket Pilet

Investicija

Dobit

14,012,4

12,0

10,0

8,06,7

6,0

4,0

2,0

0,0Briket Pilet

godi

na

Vrijeme isplativosti

104.095101.571

Ostatak u šumama(m3)

Koli na eteričnog uljači(kg)

6.640.000 €

10.157.000 €

1 . 390 000 . €

8 766. .000 €

0 €

2.000.000 €

4.000.000 €

6.000.000 €

8.000.000 €

10.000.000 €

12.000.000 €

Visina investicije Ukupan prihod Ukupan trošak Ostatak dohotka

199

PRILOG 12.10 - PRIMJER BIZNIS PLANA ZA PROIZVODNJU BRIKETA NA BRIKET PRESI BP 5000 NA PRIMJERU FIRME EKO SYSTEM IZ BUSOVAČE

1 UKUPNA INVESTICIJA

Vrsta troška JM Količina Cijena Euro Cijena KM UKUPNO 1 Investicija u opremu

Briket mašina BP 5000 kom 1 124.360 € 243.227 KM 243.227 KM Uređaj za hlađenje ulja kom 1 2.512 € 7.285 KM 7.285 KM Automatska masina za rezanje briketa kom 1 4.520 € 13.108 KM 13.108 KM Pužni izvlakač i dozator kom 1 10.000 € 29.000 KM 29.000 KM Uređaj za zagrijavanje ulja kom 1 1.362 € 3.950 KM 3.950 KM Drobilica ili mlin za usitnjavanje kom 1 27.000 € 78.300 KM 78.300 KM Sušara sa kotlom na piljevinu kom 1 150.000 € 435.000 KM 435.000 KM Adaptacija silosa kom 1 1.000 € 2.900 KM 2.900 KM Montaža opreme i puštanje u rad n/a 1 7.000 € 20.300 KM 20.300 KM UKUPNO 833.070 KM

2 Ostali troškovi Carina za opremu - 6+1% 58.315 KM PDV -17% 141.622 KM Prevoz opreme kom 1 5.000 KM 5.000 KM UKUPNO 204.937 KM UKUPNA OSNOVA INVESTICIJA 1.038.006 KM

3 Rezerva zbog mogućih oscilacija cijena 5% 51.900 KM UKUPNO SA REZERVOM 1.089.907 KM

4 Troškovi za prvih 6 mjeseci Kartonska ambalaža kom 125.400 0,50 KM 62.700 KM Telefon mj. 6 200 KM 1.200 KM Komunalije mj. 6 1.500 KM 9.000 KM Investiciono održavanje mj. 6 200 KM 1.200 KM Osiguranje opreme mj. 6 400 KM 2.400 KM Poslovne takse mj. 6 200 KM 1.200 KM Ostali troškovi mj. 6 200 KM 1.200 KM Plate i doprinosi uposlenih mj. 6 3.200 KM 19.200 KM UKUPNO 98.100 KM UKUPNA INVESTICIJA 1.188.007 KM

2 MJESEČNI TROŠKOVI 1 Osnovni troškovi

Vrsta troška JM Količina Cijena Ukupno bez ambalaže

Ukupno sa ambalažom

Kartonska ambalaža kom 20.900 0,50 KM 0,00 KM 10.450,00 KM Telefon mj. 1 200,00 KM 200,00 KM 200,00 KM Komunalije mj. 1 1.500,00 KM 1.500,00 KM 1.500,00 KM Investiciono održavanje mj. 1 200,00 KM 200,00 KM 200,00 KM Osiguranje mj. 1 400,00 KM 400,00 KM 400,00 KM Poslovne takse mj. 1 200,00 KM 200,00 KM 200,00 KM Ostali troškovi mj. 1 200,00 KM 200,00 KM 200,00 KM UKUPNO 2.700,00 KM 13.150,00 KM

2 Plate uposlenih Za početni period od 6 mjeseci Pozicija JM broj Bruto plaća Ukupno Radnik na presi mj. 2 800,00 KM 1.600,00 KM Radnik na pakovanju mj. 2 800,00 KM 1.600,00 KM UKUPNO 3.200,00 KM UKUPNI MJESEČNI TROŠKOVI 5.900,00 KM

200

3. TERMIN PLAN

1 mjesec 2 mjesec 3 mjesec sedmica sedmica sedmica Vrsta radova

1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 Odabir odgovarajuće opreme Finasijska konstrukcija Isporuka opreme Puštanje u rad Marketinška kampanja

4. CIJENA PROIZVODA

Vrsta proizvoda JM Cijena Drveni briket promjera 60 mm u rasutom stanju Tona 80,00 KM Drveni briket promjera 60 mm u kartonskoj ambalaži Tona 120,00 KM 5. MAKSIMALNE MOGUĆNOSTI OPREME

Vrsta proizvoda Cijena Količina Mjesečno Godišnje Drveni briket promjera 60 mm u rasutom stanju 80 KM 418 33.440 KM 401.280 KM Drveni briket promjera 60 mm u kartonskoj ambalaži 120 KM 418 50.160 KM 601.920 KM 6 PLANIRANA PRODAJA Planirana prodaja po mjesecima u varijanti bez ambalaže

Januar Februar Mart April Maj Juni Vrsta proizvoda JM Cijena

Kol Prihod Kol Prihod Kol Prihod Kol Prihod Kol Prihod Kol Prihod

Ukupno za period

Drveni briket T 80,00 KM 418 33.440 418 33.440 418 33.440 418 33.440 418 33.440 418 33.440 200.640 KM

Juli Avgust September Oktobar Novembar Decembar Vrsta proizvoda JM Cijena

Kol. Prihod Kol Prihod Kol Prihod Kol Prihod Kol Prihod Kol Prihod

Ukupno za period


UKUPNO ZA 12 MJESECI 401.280 KM

Planirana prodaja po mjesecima u varijanti sa ambalažom

Januar Februar Mart April Maj Juni Vrsta proizvoda JM Cijena


Ukupno za period


Juli Avgust September Oktobar Novembar Decembar Vrsta proizvoda JM Cijena


Ukupno za period


UKUPNO ZA 12 MJESECI 601.920 KM

201

7. FORMIRANJE I RASPODJELA UKUPNOG PRIHODA Varijanta bez ambalaže

ELEMENTI Jan Feb Mart Apr Maj Juni Juli Avg Sep Okt Nov Dec UKUPNO

Ukupan prihod 33.440 33.440 33.440 33.440 33.440 33.440 33.440 33.440 33.440 33.440 33.440 33.440 401.280

PRIHODI 33.440 33.440 33.440 33.440 33.440 33.440 33.440 33.440 33.440 33.440 33.440 33.440 401.280

Proizvodni troškovi 2.700 2.700 2.700 2.700 2.700 2.700 2.700 2.700 2.700 2.700 2.700 2.700 32.400

Plate 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 38.400

Troškovi materijala 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Ostali troškovi 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 2.400

RASHODI(3+4+5+6) 6.100 6.100 6.100 6.100 6.100 6.100 6.100 6.100 6.100 6.100 6.100 6.100 73.200

BRUTO DOBIT (A-B) 27.340 27.340 27.340 27.340 27.340 27.340 27.340 27.340 27.340 27.340 27.340 27.340 328.080

PDV 17% 4.648 4.648 4.648 4.648 4.648 4.648 4.648 4.648 4.648 4.648 4.648 4.648 55.774

NETO DOBIT (C-D) 22.692 22.692 22.692 22.692 22.692 22.692 22.692 22.692 22.692 22.692 22.692 22.692 272.306

Varijanta sa ambalažom

ELEMENTI Jan Feb Mart Apr Maj Juni Juli Avg Sep Okt Nov Dec UKUPNO

Ukupan prihod 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 601.920

PRIHODI 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 601.920

Proizvodni troškovi 2.700 2.700 2.700 2.700 2.700 2.700 2.700 2.700 2.700 2.700 2.700 2.700 32.400

Plate 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 38.400

Troškovi materijala 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 125.400

Ostali troškovi 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 2.400

RASHODI(3+4+5+6) 16.550 16.550 16.550 16.550 16.550 16.550 16.550 16.550 16.550 16.550 16.550 16.550 198.600

BRUTO DOBIT (A-B) 33.610 33.610 33.610 33.610 33.610 33.610 33.610 33.610 33.610 33.610 33.610 33.610 403.320

PDV 17% 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 68.564

NETO DOBIT (C-D) 27.896 27.896 27.896 27.896 27.896 27.896 27.896 27.896 27.896 27.896 27.896 27.896 334.756

8 PROJEKCIJA GOTOVINSKOG TOKA (prva godina)

PRIMITCI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 UKUPNO

Gotovina od prodaje 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 601.920

Investicija 1.089.907 1.089.907

UKUPNO PRIMICI 1.140.067 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 1.691.827

IZDACI Troškovi investicije u opremu 1.038.006

Troškovi plata 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 38.400

Ambalaža 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 125.400

Telefon 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 2.400

Komunalije 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 18.000

Investiciono održavanje 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 2.400

Osiguranje 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400 4.800

Poslovne takse 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 2.400

Ostali troškovi 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 2.400

PDV 17% 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 68.568

UKUPNO IZDACI 1.060.070 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 1.302.774

NETO PRIMITCI 79.997 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 389.053

Gotovina 79.997 79.093 78.189 77.285 76.381 75.477 74.573 73.669 72.765 71.861 70.957 70.053 70.053

Iznos investicije 1.089.907

Otplata investicije 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000 29.000 348.000

Ostatak gotovine 50.997 50.093 49.189 48.285 47.381 46.477 45.573 44.669 43.765 42.861 41.957 41.053 41.053

Ostatak otplate investicije 1.060.907 1.031.907 1.002.907 973.907 944.907 915.907 886.907 857.907 828.907 799.907 770.907 741.907 741.907

202

8 PROJEKCIJA GOTOVINSKOG TOKA (druga godina)

PRIMITCI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 UKUPNO


Investicija 0

UKUPNO PRIMICI 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 601.920

IZDACI

Troškovi investicije u opremu

Troškovi plata 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 38.400

Ambalaža 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 125.400

Telefon 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 2.400

Komunalije 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 18.000


Osiguranje 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400 4.800

Poslovne takse 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 2.400

Ostali troškovi 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 2.400

PDV 17% 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 68.568

UKUPNO IZDACI 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 264.768

NETO PRIMITCI 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 337.152

Gotovina 69.149 68.245 67.341 66.437 65.533 64.629 63.725 62.821 61.917 61.013 60.109 59.205 59.205

Iznos investicije 741.907



Ostatak otplate investicije 712.907 683.907 654.907 625.907 596.907 567.907 538.907 509.907 480.907 451.907 422.907 393.907 393.907

8 PROJEKCIJA GOTOVINSKOG TOKA (treća godina)

PRIMITCI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 UKUPNO


Investicija 0

UKUPNO PRIMICI 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 601.920

IZDACI Troškovi investicije u opremu

Troškovi plata 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 38.400

Ambalaža 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 125.400

Telefon 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 2.400

Komunalije 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 18.000


Osiguranje 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400 4.800

Poslovne takse 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 2.400

Ostali troškovi 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 2.400

PDV 17% 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 68.568

UKUPNO IZDACI 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 264.768

NETO PRIMITCI 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 337.152

Gotovina 58.301 57.397 56.493 55.589 54.685 53.781 52.877 51.973 51.069 50.165 49.261 48.357 48.357




Ostatak otplate investicije 364.907 335.907 306.907 277.907 248.907 219.907 190.907 161.907 132.907 103.907 74.907 45.907 45.907

203

8 PROJEKCIJA GOTOVINSKOG TOKA (četvrta godina)

PRIMITCI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 UKUPNO


Investicija 0

UKUPNO PRIMICI 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 50.160 601.920

IZDACI

Troškovi investicije u opremu

Troškovi plata 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 3.200 38.400

Ambalaža 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 10.450 125.400

Telefon 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 2.400

Komunalije 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 18.000


Osiguranje 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400 400 4.800

Poslovne takse 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 2.400

Ostali troškovi 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 2.400

PDV 17% 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 5.714 68.568

UKUPNO IZDACI 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 22.064 264.768

NETO PRIMITCI 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 28.096 337.152

Gotovina 47.453 46.549 57.738 85.834 113.930 142.026 170.122 198.218 226.314 254.410 282.506 310.602 310.602


Otplata investicije 29.000 16.907 45.907


Ostatak otplate investicije 16.907 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

204

koriŠtenje drvnog ostatka

Documents