izvedbeni planovi - sumarno preddiplomski bem_2013-2014.pdf

8/16/2019 Izvedbeni planovi - sumarno preddiplomski BEM_2013-2014.pdf

1/146

SVEUČILIŠTE U SPLITUSVEUČILIŠNI ODJEL ZA STUDIJE MORA

DETALJNI IZVEDBENI NASTAVNI PLANOVI

PREDDIPLOMSKI STUDIJ BIOLOGIJA I EKOLOGIJA MORA


2/146

Naziv predmeta OPĆA KEMIJAKod predmeta SMB101Satnica predmeta(P/S/V)

45/30/30

ECTS

(uz obrazloženje)

8 (5 - predavanja, seminari, konzultacije, samostalno učenje i 3- laboratorijske vježbe,

kolokviji)Status predmeta(označiti X)

obavezan X izborni temeljni X napredni specijalistič ki

Studijski program irazina studija

Biologija i ekologija mora / Preddiplomski studij

Godina/semestar I. godina / I. semestarPreduvjeti za upis -Jezik poduke imogućnost praćenja nadrugim jezicima

Hrvatski

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Slobodan Brinić, izvanredni profesor

Voditeljvježbi/seminara

- voditelj seminara: doc. dr. sc. Marijo Buzuk- voditelj vježbi: Nives Vladislavić, dipl. ing., asistent

O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Pohađanjem predmeta Opća kemija studenti će se upoznati sa temeljnim kemijskim zakonitostima i principima.Savladat će kemijsku nomenklaturu i upoznati se sa osnovama laboratorijskog rada. Razviti će sposobnost kritičkograzmišljanja o eksperimentima provedenim u laboratoriju i uključenosti kemije u svakodnevni život.Nastava iz kolegija Opća kemija odvija se kroz predavanja, seminare i vježbe. Svi oblici nastave su obavezni.Da bi student dobio potpis iz kolegija, a koji mu je nužan za polaganje ispita treba zadovoljiti slijedeće uvjete:• prisutnost predavanjima (minimalno 10 predavanja),• prisutnost seminarima (minimalno 10 seminara),

• odrađene vježbe (100% iznos).Da bi student mogao pristupiti izvođenju pojedine vježbe prethodno mora položiti kolokvij iz gradiva vježbe. Kolokvijmože biti pismeni ili usmeni. Bez položenog kolokvija nije moguće pristupiti izvođenju vježbe. Vježbe koje nisuodrađene u dogovorenim terminima nadoknađuju se na kraju semestra. Moguće je nadoknaditi dvije vježbe.Tijekom semestra student zbog opravdanog razloga (bolest – opravdava se liječničkom potvrdom) može izostatimaksimalno sa dvije vježbe. Vježbe koje je student izostao nadoknađuju se na kraju semestra.

Popis obavezne literature1. Filipović, S. Lipanović, 1995. Opća i anorganska kemija 1. i 2. dio, Školska knjiga, Zagreb.2. B. Perić, Kemijsko računanje, HDKI/Kemija u industriji, Zagreb, 2006.3. M. Sikirica, 2001. Stehiometrija, Školska knjiga, Zagreb.4. Vježbe iz opće i anorganske kemije I. Interna skripta, 2004. Kemijsko - tehnološki fakultet u Splitu, Split.

Popis izborne literature1. R. Chang, Chemistry, McGraw-Hill, Inc., New York, 1991.2.

J. W. Hill, R. H. Petrucci, General Chemistry, Prentice-Hall, New Jersey, 2002.3.

J. C. Kotz, P. Treichel Jr., Chemistry & Chemistry reactivity, Sounders College Publishing, New York, 1999.

Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja) Predavanje 1.Uvod - Prirodne znanosti i kemija. Mjerne jedinice i mjerenje. Klasifikacija materije. Čiste tvari. Rastavljanje tvari načiste tvari. Svojstva čistih tvari. Vrste čistih tvari, atom i kemijski element.Ishod učenja: Ponoviti definicije mjernih jedinica, decimalne jedinice. Upoznati podjelu tvari i načine njihovograstavljanja. Usvojiti razlike između pojmova mase i težine.Predavanje 2.Svojstva čistih tvari, fizička i kemijska svojstva. Atom i kemijski element. Kemijski simboli elemenata. Zakonikemijskog spajanja po masi i volumenu. Atomska teorija - od ranih ideja do Johna Daltona. Avogadrova hipoteza.


3/146

Ishod učenja: Znati razlikovati fizička i kemijska svojstva tvari, intenzivna i ekstenzivna svojstva. Znati definiratizakone kemijskog spajanja po masi. Upoznavanje s razlozima uvođenja i povijesne definicije atoma i relativneatomske mase. Objasniti Gay-Lussacov zakon spojnih volumena pomoću kojeg je Avogadro uveo pojam molekula.Predavanje 3.Otkriće strukture atoma. Otkriće rendgenskih zraka i radioaktivnosti. Rutherfordov model atoma.

Rendgenske zrake i struktura kristala. Braggova jednadžba. Izotopi i struktura atomske jezgre.Ishod učenja: Ponašanje nabijene čestice u električnom i magnetnom polju. Elektron i način otkrića njegovog naboja imase. Objašnjenje radioaktivnosti. Otkriće atomske jezgre i protona. Objašnjnje strukture atomske jezgre i izotopa.Predavanje 4.Struktura čistih tvari. Atomska struktura čistih tvari. Tipovi kristalnih sustava i karakteristike kristala. Kubičnikristalni sustav. Molekulska struktura čistih tvari. Priroda plina. Priroda tekućine. Pojam temperature. Kinetičkateorija plinova.Ishod učenja: Poznavanje kristalnih sustava. Teseralni kristalni sustav. Agregatna stanja tvari i temperatura.Predavanje 5.Plinski zakoni i jednadžba stanja idealnog plina. Realni plinovi. Relativna atomske i molekulske mase. Metodeodređivanja relativnih atomskih (Dulong-Petitova metoda, difrakcija rendgenskih zraka, spektrograf masa) imolekulskih masa (iz gustoće plina, metodom Victora Mayera, Hoffmanova metoda). Periodni sustav elemenata iperiodni zakon.Ishod učenja: Definirati varijable koje opisuju stanje plina. Objasniti Boyle Mariottov zakon i Charles Guy lissacovzakon te jednadžbu stanja idealnog plina. razlika između realnih i idealnih plinova.Predavanje 6.Elektronska struktura atoma - Bohrov model atoma, kvantni brojevi. Kvantna teorija i elektronska struktura atoma.Atomske orbitale.Ishod učenja: Objasniti spektar elektromagnetskog zračenja. Uzroci apsorpcije i emisije zračenja. Objasniti Planckovu

jednadžbu energije i zračenja. Objasniti fotoelektrični efekt i Einsteinovu fotoelektričnu jednadžbu. Objasniti Bohrovmodel atoma vodika i rješenje modela.Predavanje 7.Periodična klasifikacija elemenata i periodni sustav. Periodične promjene fizikalnih osobina. Atomski radijus. Energija

ionizacije. Elektronski afinitet. Elektronegativnost.Ishod učenja: Objasniti današnji periodni sustav elemenata i njihovu elektronsku strukturu.Predavanje 8.Kemijska veza i struktura molekula - Elektronska teorija valencije, ionski i kovalentni spojevi. Elektronegativnost istupanj oksidacije. Pisanje Lewisovih struktura i pravilo okteta. Formalni naboji. Izuzeci od pravila okteta. VSEPR model igeometrija molekule.Ishod učenja: Objasniti pojam valencije atoma elemenata. Objasniti uzroke ispajanja atoma elemenata. Objasnitiuzroke nastajanja ionske veze i svojstava ionskih spojeva.Predavanje 9.Karakteristike veze. Teorija valentne veze i teorija molekulskih orbitala..Ishod učenja: Objasniti kako nastaje kovalentna veza. Razlika između teorije valentne veze i teorije molekulskih

orbitala.Predavanje 10.Međumolekularne sile. Dipolni moment, Van der Waalsove i Londonove sile, vodikova veza. Struktura i osobine tekućinai krutina. Fizikalne osobine otopina. Vrste otopina. Izražavanje koncentracije.Ishod učenja: Objasniti vrste međumolekulskih sila i zbog čega one nastaju. Objasniti što su to otopine. Navesti vrsteotopina. Navesti načine izražavanja koncentracija.Predavanje 11.Otopine tekućina u tekućinama. Otopine krutina u tekućinama. Otopine plinova u tekućinama. Utjecaj temperature natopljivost. Utjecaj tlaka na topljivost plinova. Koligativne osobine otopina neelektrolita i koligativne osobine otopinaelektrolita.Ishod učenja: Objasniti razloge otapanja ionskih spojeva. Objasniti ovisnost otapanja o toplini i Le Chatellierov

princip.Predavanje 12.


4/146

Kemijske reakcije - vrste kemijskih reakcija, redoks reakcije, reakcije kompleksa (protolitičke reakcije i reakcije taloženja iotapanja), složene reakcije.Ishod učenja: Objasniti redoks reakcije. Razumijeti što su oksidacijska, a što redukcijska sredstva. Objasnit kakonastaju reakcije otapanja i taloženja.Predavanje 13.

Kemijska kinetika, brzina reakcije, mehanizam reakcije, energija aktivacije. Kemijska ravnoteža - Pojam ravnoteže,kemijska ravnoteža i konstanta kemijske ravnoteže. Faktori koji utječu na kemijsku ravnotežu.Ishod učenja: Objasniti endotermne i egzotermne reakcije. Objasniti što je energija aktivacije i kako na nju djelujukatalizatori. Navesti o čemu ovisi brzina kemijske rekcije.Predavanje 14.Ravnoteže u homogenim i heterogenim sustavima.Ishod učenja: Objasniti kada u reakcijama nastaje stanje ravnoteže. Navesti i objasniti zakon kemijske ravnoteže.Objasniti utjecaj temperature na kemijsku ravnotežu.Predavanje 15.Ravnoteže u otopinama elektrolita - ravnoteže u otopinama kiselina i baza, ravnoteže u otopinama kompleksa, ravnotežeizmeđu otopine i neotopljenog kristala, redoks ravnotežeIshod učenja: Objasniti ravnotežu u otopinama elektrolita. Ionski produkt vode, pH.

Seminar 1. Stupanj oksidacije: Definicija, pravila za određivanje stupnja oksidacije atoma, iona, molekula. Primjeri iuvježbavanje. Ishod učenja: Odrediti stupanj oksidacije atoma, iona i molekule.Seminar 2. Nomenklatura anorganske kemije. Nazivi monoatomnih kationa. Nazivi monoatomnih aniona. Nazivipoliatomnih kationa. Nazivi poliatomnih aniona. Nazivi liganada. Nazivi kompleksniih iona. Nazivi oksokiselina injihovih soli. Ishod učenja: Pravila za imenovanje anorganskih iona i spojevaSeminar 3. Uvježbavanje naziva anorganskih spojeva. Ishod učenja: Ispravno imenovati ion i spoj. Na osnovu imena napisati formulu.Seminar 4. Uravnotežavanje kemijskih jednadžbi. Redoks jednadžbe

Ishod učenja: Uz pomoć parcijalnih redoks jednadžbi uravnotežiti redoks jednadžbu.Seminar 5. Uvježbavanje pisanja redoks jednadžbi. Ishod učenja: Uz pomoć parcijalnih redoks jednadžbi uravnotežiti redoks jednadžbu.Seminar 6. Stehiometrija: Kvalitativni i kvantitativni odnosi kod kemijskih reakcija. Molna metoda. Ishod učenja: Izračunati odnose između reaktanata i produkata.Seminar 7. Stehiometrija: Kvantitativni odnosi. Iskorištenje kod kemijskih reakcija i procesa: mjerodavni reaktant,reaktant u suvišku, teorijska količina reaktanta, teorijska količina produkta, iskorištenje, gubitci.Ishod učenja: Izračunati potrebne količine reaktanata za dobivanje određene količine produkata. Izračunati količinunastalih produkata uz zadane gubitke.Seminar 8. Stehiometrija: Volumen i masa u kemijskim reakcijama. Ishod učenja: Za reakcije u kojima sudjeluju plinovi i otopine izračunati potrebne količine reaktanata i ili nastale

produkte.Seminar 9. Elektronska konfiguracija atoma i iona Ishod učenja: Napisati elektronske konfiguracije izoliranih atoma i iona. Odrediti koji ion ima stabilnu elektronskukonfiguraciju.Seminar 10. Lewisove strukturne formule Ishod učenja: Pravila za pisanje Lewisovih strukturnih formula. Na osnovu pravila crtanje Lewisovih strukturnihformula odabranih iona i spojeva.Seminar 11. Elektronske strukturne formule Ishod učenja: Polazeći od Lewisove strukturne formule napisati elektronsku strukturnu formulu. Pretpostavitihibridizaciju i objasniti veze koje nastaju.Seminar 12. Kemijska ravnoteža u homogenim i heterogenim sustavima

Ishod učenja: Napisati izraz za konstantu ravnoteže. Odrediti utjecaj dodatka reaktanta ili produkta na ravnotežu.Seminar 13. Kemijska ravnoteža u otopinama elektrolita.


5/146

Ishod učenja: Izračunati pH otopine elektrolita. Ravnoteža u otopinama baza i kiselina.

Vježba 1. Osnovna pravila laboratorijskog rada, Mjere opreza i zaštite u laboratoriju, Osnovni laboratorijski pribor.Pranje, čišćenje i sušenje laboratorijskog posuđa. Osnovne laboratorijske operacije. kemikalije i postupanje s njima.Rastavljanje tvari na čiste tvari. Rastavljanje heterogenih smjesa Rastavljanje homogenih smjesa

Ishod učenja: Poznavanje mjera opreza i rada u laboratoriju. Rad s laboratorijskim posuđem i priborom. Mjerenjevolumena kapljevina. Vaganje. Određivanje gustoće tvariVježba 2. Rastavljanje tvari na čiste tvari, Rastavljanje heterogenih tvari, Sedimentiranje, dekantiranje,centrifugiranje, Filtriranje na obično složeni filter papir, Filtriranje na naborani filter papir, Filtriranje na filtar-papiruu Büchnerovom lijevku, Destilacija i frakcijska destilacija, Sublimacija joda. Ekstrakcija joda iz vodene otopine Ishod učenja: Poznavanje postupaka za odjeljivanje heterogenih i homogenih tvari. razlikovanje homogenih iheterogenih tvari.Vježba 3. Fizičke i kemijske promjene, Zakon o održanju težine, Gay-Lussacov zakon spojenih volumena, Vježba smodelima jediničnih ćelija, Određivanje relativne atomske mase cinka Zn, Određivanje empirijske formule bakrovaklorida. Ishod učenja: Razlikovanje fizičkih od kemijskih promjena. Dakaz zakona o održanju težine i Guy-Lussacovogzakona. Kubični kristalni sustav i računanje broja atoma koji pripadaju pojedinoj jediničnoj ćeliji. Definicija realtivneatomske mase i određivanje relativne atomske mase cinka Zn. Definicija i određivanje empirijske fomule.Vježba 4. Plinski zakoni: Određivanje molarnog volumena kisika, Boyle-Mariotteov zakon, Charles-Gay Lussacovzakon, Ovisnost tlaka o temperaturi kod plinova.Ishod učenja: Definiranje i dokaz plinskih zakona. Grafička ilustracija plinskih zakona.Vježba 5. Otopine i njihova svojstva. Načini izražavanja koncentracija. Priprema otopine zadane koncentracije.Otopine kapljevina u kapljevinama. Otopine plinova u kapljevinama. Ovisnost topljivosti o prirodi (strukturi) tvari.Ovisnost topljivosti o temperaturi. Otapanje kapljevina u kapljevinama. Otapanje plinova u kapljevinama. Henryjevzakon. Određivanje molarne mase metodom sniženja ledišta. Ilustracija elektrolitske disocijacije. Ilustracija putovanjaiona prema elektrodama. Električna vodljivost otopina. Redoks-reakcija sumpora i kisika. Redoks reakcija razrijeđenedušične kiseline i otopine željezova(II) sulfata. Reakcija raspadanja i nastajanja kompleksa. Reakcija supstitucijeliganada. Protolitička reakcija (kiselinsko-bazna titracija).

Ishod učenja: Definiranje otopina i načina izražavanja koncentracija. Priprava otopine zadane koncentracije.Poznavanje elektrolita i određivanje jakosti elektrolita. Vrste kemijskih reakcija. Kiselinsko-bazna titracija.Vježba 6. Kemijska kinetika, Utjecaj koncentracije reaktanata na brzinu kemijske reakcije. Utjecaj temperature nabrzinu kemijske reakcije. Utjecaj katalizatora na brzinu kemijske reakcije. Ravnoteže u otopinama elektrolita.Pomicanje kemijske ravnoteže. Određivanje konstante disocijacije kiselina, Ka. Određivanje pH: Približnoodređivanje vrijednosti pH pomoću indikatora, Određivanje vrijednosti pH pomoću Vernierovog pH senzora.Elektroliza - Određivanje Faradayeve konstante. Elektromotorna sila galvanskog članka - Daniellov članak.Ishod učenja: Poznavanje utjecaja koncentracije reaktanata, temperature, katalizatora na brzinu kemijske reakcije.Definicija i određivanje pH. Kisele i bazne otopine. Faradayevi zakoni, Određivanje elektromotorne sile članka.

Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Polaganje ispita putem testova: Ispit iz kolegija Zavoda moguće je polagati putem testova tijekom semestra. Pismeni

testovi obuhvaćaju gradivo izneseno na predavanjima, seminarima i vježbama. Pismeni testovi se ocjenjuju naslijedeći način:

Točno riješeno više od 55% - oslobođen pismenog ispitaTočno riješeno od 60 % - oslobođen pismenog i usmenog -dovoljanTočno riješeno od 70 % - oslobođen pismenog i usmenog - dobarTočno riješeno od 80 % - oslobođen pismenog i usmenog - vrlo dobarTočno riješeno od 90 % - oslobođen pismenog i usmenog – izvrstan

Potrebno je položiti sve testove da bi se položio ispit.Student koji nije zadovoljio na nekom od testova taj dio gradiva polaže pismeno i usmeno.Polaganje ispita: Student koji dobije potpis iz kolegija Opća kemija može pristupiti polaganju ispita. Ispit se sastojiod pismenog i usmenog dijela ispita. Da bi student pristupio usmenom dijelu ispita prethodno mora položiti pismeni

dio ispita. Pismeni dio ispita traje 2 sata. Pismeni dio ispita ocjenjuje se na slijedeći način:Točno riješeno više od 55% - dovoljan


6/146

Točno riješeno više od 70 % - dobarTočno riješeno više od 80 % - vrlo dobarTočno riješeno više od 90 % - izvrstan

Nakon pismenog ispita na oglasnoj ploči Zavoda biti će oglašeni rezultati ispita, vrijeme kada studenti koji nisupoložili pismeni dio ispita mogu pogledati zadaće, te raspored polaganja usmenog ispita za studente koji su stekli to

pravo.Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)Obavijesti studentima nalaze se na oglasnoj ploči Zavoda za opću i anorgansku kemiju, Teslina 10/IV ispred sobe broj8. Obavijesti studentima se objavljuju i na web stranicama Zavoda. Sve potrebne informacije o Zavodu, djelatnicimazavoda, nastavnim planovima i programima koje izvode djelatnici Zavoda nalaze se na web adresi: http://www.ktf-split.hr/zoak/.Tamo su navedene i adrese elektronske pošte nastavnika.

Naziv predmeta BIOLOGIJA STANICEKod predmeta SMB102

Satnica predmeta(P/S/V) 30/0/45

ECTS(uz obrazloženje)

5 (3 - predavanja, samostalno učenje i 2 - laboratorijske vježbe, kolokviji)

Status predmeta(označiti X)

obavezan X izborni

temeljni X napredni specijalistič ki



Godina/semestar I. godina / I. semestarPreduvjeti za upis -

Jezik poduke i

mogućnost praćenja nadrugim jezicima Hrvatski i engleski

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Nada Bezić, redoviti profesorVoditelj vježbi Marija Nazlić, stručni suradnikO predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)

Evolucija stanice, te organizacijski principi građe stanice. Simbiotska teorija o porijeklu plasta, mitohondrija i postankueucite. Građa biomembrana i načini transporta kroz membranu. Stanična jezgra, DNA molekula, kemijska građa te njenaorganizacija. RNA molekule u stanici i njhove funkcije. Građa i funkcija jezgrice. Tipovi, sastav i građa ribosoma.Centralna dogma biologije - sinteza proteina. Endoplazmatski retikulum i Golgijev aparat. Plastidi - kloroplastisubmikroskopska građa, fotosinteza. Mitohondriji, submikroskopska građa i metabolizam. Peroksisomi i njhova

metabolička uloga. Citoskelet i stanična gibanja. Stanični cilus. Kromosomi, građa te gibanje za vrijeme diobe.Tipovi mitoza i princip diobe. Mejoza, oogeneza i spermatogeneza te oplodnja. Diferecijacija i proliferacija stanica. Jacob-Monod model regulacije gena. Apoptoza, uzroci starenja i smrt stanice. Tumori, uzroci i vrste. Cilj ovog kolegija je upoznavanje studenata s građom biljne i životinjske stanice i funkcijom njenih struktura domolekularne razine.Nastava je organizirana kroz predavanja i praktične vježbe te konzultacije. Osim udžbenika na hrvatskom jezikustudenti imaju web prezentaciju te upute u obliku skripte za pohađanje vježbi.Studenti su obavezni u 100% realizaciji prisustvovati predavanjima i vježbama.

Popis obavezne literature1. G. M. Cooper, Stanica: molekularni pristup, Medicinska naklada, Zagreb, 2004.

Popis izborne literature2. B. Alberts, D. Bray, J. Lewis, M. Raff, K. Roberts, J. Watson: Molecular Biology of the Cell, Garland Publishing, Inc.,New York, London, 1994.


7/146

3. M. W. Berns: Stanica, Školska knjiga, Zagreb, 1997.

Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja) Predavanje 1. Uvod, evolucija stanice Ishodi učenja: Osnovne karakteristike živih organizama. Nastanak i karakteristike prve stanice. Vremenska skalaevolucije živih organizama, evolucija metabolizma, te eksperimentalni dokazi evolucije. Razvoj biljnog i životinjskog

svijeta u odnosu na viruse. Usporedba biljne i životinjske stanice i tkiva.Predavanje 2. Teorija endosimbioze, građa biomembrana – lipidiIshodi učenja: Evolucija stanice – teorija endosimbioze nastanka eukariota. Eksperimentalne metode u istraživanjimau biologiji stanice. Opće karakteristike biomembrana i staničnih stijenki. Lipidni dio membrane, fosfolipidi, kolesteroli glikolipidi.Predavanje 3. Membrana - proteini i transporti kroz membranuIshodi učenja: Tipovi membranskih proteina. Modeli memrane – odnos lipida i proteina. Međudjelovanje membrana.Način povezivanje stanica koje imaju celuloznu staničnu stijenku. Prolaz tvari kroz membranu: pasivni transport,olakšana difuzija i aktivni transport. Ionski gradijent i membranski potencijal. Otpuštanje neurotransmitera na sinapsi.Tipovi fagocitoze i pinocitoze. Sortiranje tvari u endosomu.Predavanje 4. Stanična jezgra, jezgrica, DNA i RNAIshodi učenja: Nukleoplazma te jezgrin kromatin. Jezgrina ovojnica, jezgrina pora i nuklearna lamina. Građa ifunkcija jezgrice. Uloga jezgre i jezgrice u toku diobe stanice. Građa i semikonzervativna replikacija DNA. Odnosbroja i veličine genoma nekih značajnijih organizama.Kromosomi, kromatin i nukleosom. Položaj i značenje histonskih proteina. Interfazni kromatin i domena kromatinskepetlje. Predavanje 5. Ribosomi. Centralna dogma biologijeIshodi učenja: Građa, funkcija i tipovi ribosoma. Struktura i funkcija tRNA molekule. Sinteza proteina, transkripcija itranslacija (inicijacija, elongacija i terminacija) kod prokariota i eukariota. Pregled translacije, genetički kod i značenjepolisoma. Vezani geni i proteini te veličina genoma. Uloga i značenje introna i egsona u teorijama evolucije.Predavanje 6. Endoplazmatski retikulum Ishodi učenja: Struktura i vrste endoplazmatskog retikuluma. Hrapavi endoplazmatski retikulum, sekrecijski put,razvrstavanje proteina, kotranslacijski i posttranslacijski prijenos sekrecijskih proteina u ER. Topologija sekrecijskog

puta i ugradnja proteina u membranu ER-a. Glatki ER i načini sinteze fosfolipida. Značenje flipaze te kolesterola iceramida. Vezikularni transport iz ER-a u Golgijev aparat. Povratak proteina koji djeluju u ER-u.Predavanje 7. Golgijev aparat i lizosomiIshodi učenja: Struktura i funkcija Golgijevog aparata. Sinteza sfingomijelina i glikolipida u G. aparatu. Lizosomi –fagocitoza i autofagija. Organizacija lizosoma te endocitoza i njihov nastanak. Lizosomske bolesti.Predavanje 8. Mitohondrij – građa i funkcija – disanje Ishodi učenja: Bioenegetika i metabolizam. Mitohondrij strukturalno, značenje genoma, te njegova metaboličkaaktivnost. Održavanje protonskog gradijenta, transport metabolita kroz unutrašnju membranu mitohondija i ulogaATP- sintetaze. Načini transporta proteina u matriks mitohondrija i značenje kardiolipina.Predavanje 9. Kloroplasti – građa i funkcija – fotosinteza. Peroksisomi – uloga u metabolizmuIshodi učenja: Struktura kloroplasta i značenje genoma. Usporedba kemiosmotičkog stvaranja ATP-a u mitohondriju i

kloroplastu. Unos proteina u stromu kloroplasta i dajlnji transport u tilakoidni lumen. Kromoplasti, etioplasti,leukoplasti, amiloplasti, te razvoji kloroplasta. Fotosinteza - reakcije na svjetlu – fotoliza vode, lančane i kružnereakcije. Reakcije u tami – Calvinov ciklus. Značenje peroksisoma u biljnim i životinjskim stanicama - katalaza.Glioksisomi – glioksilatni ciklus. Uloga peroksisoma u respiraciji. Nastanak peroksisoma.Predavanje 10. Citoskelet i stanična gibanja Ishodi učenja: Formiranje aktinskhi filamenata i njihova organizacija. Način združivanja citoskeleta i staničnemembrane kod eritrocita. Struktura sarkomere, kontrakcija – združivanje tropomiozina i troponina. Izgradnja i vrsteproteina intermedijarnih vlakana. Načini pričvršćenja intermedijarnih vlakana. Organizacija i nastanak mikrotubula.Centrosom, centriol i organizacija mikrotubula diobenog vretena. Oblikovanje mitotičkog vretena. Organizacijamikrotubula u živčanoj stanici. Gibanja mikrotubula u diobi i značenje kinetohore. Cilije, flagelumi i bazalna tijela.Predavanje 11. Stanični ciklus, kromosomi

Ishodi učenja: Faze i regulacija staničnog ciklusa. Faktori rasta i kontrolne točke staničnog ciklusa. Mehanizamzastoja u staničnom ciklusu. Uloga proteina p53 u zaustavljanju staničnog ciklusa. Regulacija napredovanja kroz


8/146

stanični ciklus i nadzor u G2 –fazi kontrolne točke. Veza kromatina i kromosoma. Struktura i tipovi kromosoma.Značenje centromere i telomera. Prokariotski, eukariotski te politeni kromosomi.Predavanje 12. Mitoza i tipovi mitoza Ishodi učenja: Faze mitoze i mjesta djelovanja MPF-faktora. Razgradnja ciklina tijekom staničnog ciklusa.Djelovanje proteolitičkog sustava ciklusa B u toku anafaze. Citokineza animalnih i biljnih stanica.

Predavanje 13. Mejoza, oogeneza i spermatogeneza Ishodi učenja: Usporedba mitoze i mejoze. Profaza I prve mejotičke diobe. Značenje tetrada, sinaptonemskogkompleksa i hijazme. Mejoza oocita kralježnjaka i usporedba s spermatogenezom. Identifikacija citotoksičnog faktora.Predavanje 14. Oplodnja, diferecijacija i proliferacija stanica i regulacije gena – model operona Ishodi učenja: Oplodnja – mobilizacija Ca2+ pomoću IP3. Proliferacija stanica kroz embrionalni razvoj životinja(morula, blastula, gastrula) i biljaka (vanjski i unutrašnji utjecaj). Formiranje krvnih stanica iz matične stanice.Molekularna osnova nasljeđivanja i model operona.Predavanje 15. Apoptoza, starenje i smrt stanice. Uzroci i vrste tumora. Ishodi učenja: Uzroci i kategorije procesa starenja. Apoptoza – genetska kontrola te regulatori i efektori apoptoze.Vrste tumore, nastanak tumora i maligna alteracija. Kemijski i virusni uzroci nastanka tumora.

Vježba 1. Mikroskop i mikroskopiranje (I dio) Ishodi učenja: Upoznavanje dijelova i načina rada svjetlosnog mikroskopa. Povezivanje valne teorije svjetlosti snastankom slike u mikroskopu. Razumijevanje loma svjetlosti kroz okularnu i objektivnu leću te povezivanje sorjentacijom slike koju daje mikroskop. Razumijevanje pojmova: vidni kut, stvarna i prividna veličina predmeta,ukupno povećanje mikroskopa, numerička apertura, moć razlučivanja mikroskopa. Upoznavanje postupka pravilnogmikroskopiranja. Upoznavanje s pravilnim načinom skiciranja i označavanja promatranog objekta u bilježnicuVježba 2. Mikroskop i mikroskopiranje (II dio) Ishodi učenja: Razumijevanje i svladavanje upotrebe imerzijskog objektiva. Razumijevanje loma svjetlosti usredstvima optički različite gustoće izradom preparata i mikroskopiranjem mjehurića zraka i kapljice ulja u vodi.Upoznavanje s načinima pripreme preparata za mikroskopiranje. Svladavanje izrade nativnog preparata i histološkihprereza upotrebom žileta i mikroskopiranje nativnog preparata.Vježba 3. Prokarioti

Ishodi učenja: Upoznavanje stanične organizacije, karakteristika, metabolizma, načina diobe i raznolikosti arheja ieubakterija. Upoznavanje morfologije, bojanja i grupiranja bakterija pregledom mikrobioloških preparata.Upoznavanje osobitosti i raznolikosti cijanobakterija mikroskopiranjem nekoliko različitih predstavnika.Vježba 4. EukariotiIshodi učenja: Upoznavanje stanične organizacije, načina diobe i raznolikosti eukariotskih stanica uz usporedbuprokariotske i eukariotske stanične organizacije. Upoznavanje plana stanične organizacije jednostaničnih eukariota ieukariotskih stanica kao dijelova višestaničnog organizma. Upoznavanje jednostaničnih eukariota i njihovih osobitostimikroskopiranjem papučice, euglene, amebe, jednostaničnih zelenih algi te stanica kvasca.Vježba 5. Biljne stanice Ishodi učenja: Upoznavanje biljnih stanica kao dijelova višestaničnog eukariotskog organizma. Usvajanje znanja osličnosti i različitosti biljne i animalne stanice. Upoznavanje osobitosti stanične organizacije vezane uz funkciju

mikroskopiranjem biljnih stanica iz pokožice crvenog luka, stanica pluta, stanica mehaničkog tkiva, stanica provodnogtkiva.Vježba 6. Animalne stanice Ishodi učenja: Upoznavanje animalnih stanica kao dijelova višestaničnog eukariotskog organizma. Upoznavanjeosobitosti stanične organizacije vezane uz specifičnu funkciju mikroskopiranjem epitelnih stanica iz sluznice usnešupljine, mišićnih, živčanih i spolnih stanica.Vježba 7. Stanična jezgra i DNK Ishodi učenja: Upoznavanje uloge i organizacije stanične jezgre. Upoznavanje DNK kao nasljednog materijala u ustanicama organizama svih živih bića te načina na koji je organizirana i smještena unutar stanice. Razumijevanjeprocesa replikacije i kondenzacije molekula DNK. Upoznavanje s osnovnim biološkim i kemijskim principimatehnika za izolaciju DNK koje se koriste u modernim laboratorijima uz postupak izolacije molekule DNK iz biljnog

materijala metodom „uradi sam“.Vježba 8. Stanična stijenka i stanična membrana


9/146

Ishodi učenja: Upoznavanje glavnih građevnih komponenti stanične stijenke različitih vrsta stanica (bakterije, arheje,alge, gljive, biljke). Razumijevanje funkcije i građe stanične stijenke biljne stanice uz mikroskopiranje staničnestijenke i jažičnih kanala nakon bojanja klor-cink-jodom. Upoznavanje građe i propusnosti stanične membrane.Upoznavnje s difuzijom različitih otopina u agarnom gelu. Razumijevanje uloge vakuole i turgorskog tlaka.Upoznavanje osmoze i indirektnog načina dokazivanja stanične membrane kroz plazmolizu i deplazmolizu u

stanicama lista vrste Rhoeo discolor te promatranje eritrocita u otopinama različitog toniciteta.Vježba 9. PlastidiIshodi učenja: Upoznavanje građe plastida, tipova plastida i pigmenata u plastidima. Upoznavanje smještaja i ulogeplastida u stanici mikroskopiranjem kloroplasta, kromoplasta i leukoplasta u biljnim stanicama te izoliranihkloroplasta nakon izolacije kloroplasta iz špinata diferencijalnim centrifugiranjem. Upoznavanje kromatografskograzdvajanja pigmenata i spektofotometrijskog određivanja apsorpcijskog spektra klorofila.Vježba 10. Produkti izlučivanja biljnog protoplasta Ishodi učenja: Upoznavanje produkata izmjene tvari u biljnoj stanici. Razumijevanje uloge i podjele ergastičnih tvarina rezervne, građevne i otpadne. Upoznavanje rezervnih ergastičnih tvari mikroskopiranjem škrobnih zrnaca izgomolja krumpira. Upoznavanje razlike asimilacijskog i pričuvnog škroba. Upoznavanje amiloze i amilopektina tereakcije s Lugolovom otopinom. Upoznavanje otpadnih ergastičnih tvari mikroskopiranjem kristala kalcij-oksalatadihidrata iz peteljke begonije i kristala kalcij-oksalata monohidrata u stanicama lista tradeskancije.Vježba 11. Feulgen-nuklealna reakcija na DNA i izrada preparata za istraživanje mitoze Ishodi učenja: Upoznavanje citoloških metoda izradom preparata za istraživanje mitoze u vršcima korjenčića luka( Allium cepa).Vježba 12. MitozaIshodi učenja Upoznavanje mitoze kao dijela staničnog ciklusa eukariotskih stanica. Razumijevanje diploidnog ihaploidnog broja kromosoma. Upoznavanje interfaze i faza mitoze mikroskopiranjem mitoze u vršku korijena crvenogluka. Razumijevanje funcije i formiranja diobenog vretena. Razumijevanje citokineze biljnih i animalnih stanica.Vježba 13. Endomitoza i politeni kromosomi. C-mitoza. Oblik i građa kromosoma. Kromosomi čovjeka Ishodi učenja: Upoznavanje endomitoze kroz izradu i mikroskopiranje preparata politenih kromosoma iz žlijezdaslinovnica ličinki vinske mušice. Upoznavanje uloge citostatika i C-mitoze. Upoznavanje morfologije kromosoma.Upoznavanje kariotipa, kariograma i kromosoma čovjeka.

Vježba 14. Izrada preparata za proučavanje mejoze. Mejoza Ishodi učenja: Upoznavanje citoloških metoda kroz izradu preparata za istraživanje mejoze u anterama vrste Gasteriasp. Razumijevanje mejoze i prepoznavanje faza mejoze na mikroskopskom preparatu.Vježba 15. Crossing-over. Gametogeneza. Elektron-mikroskopske snimke različitih staničnih struktura Ishodi učenja: Razumijevanje značenja crossing-overa u mejozi. Upoznavanje spermatogeneze i oogeneze. Analizaelektron-mikroskopskih snimki različitih stanica i staničnih struktura.Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Ispit se polaže u toku slušanja kolegija kao pismeni i organiziran je kroz dva parcijalna testa. Položena oba parcijalnatesta smatraju se i položenim ispitom. U ispitnim rokovima organiziraju se pismeni ispiti koji obuhvaćaju cjelokupnogradivo.Testovi se sastoje od četiri skupine pitanja. Navodimo primjer za svaku skupinu pitanja.

I SKUPINA PITANJAZa prvu mejotičku diobu nije točno da dolazi do:

a) odvajanja homolognih kromosomab) odvajanja kromatida svakog homologac) sparivanja homologad) spiralizacije kromosomae) nestajanja jezgrine ovojnice

Iza svakog od navedenih pitanja ili nepotpune tvrdnje slijedi pet ponuđenih odgovora ili dopuna tvrdnje. Odaberite jednu od pet mogućnosti i zaokružite slovo ispred odgovora kojeg ste odabrali kao točan odgovor.Na svako pitanje se mora odgovoriti i to uvijek samo jednim odgovorom, odnosno smije se zaokružiti samo jednoslovo ispred odgovora.

Za točan odgovor na pitanje iz I skupine ostvaruje se 1 bod.II SKUPINA PITANJA


10/146

Uvećanu, realnu i obrnutu sliku objekta daje ________________ mikroskopa.U svakom navedenom pitanju na praznu crtu treba upisati pojam koji nedostaje.Za točan odgovor na pitanje iz II skupine ostvaruje se 1 bod.III SKUPINA PITANJAOpišite aktivni transport na primjeru kalij-natrijeve membranske crpke!

U ovoj skupini pitanja odgovara se sažetim i preciznim opisom traženog pojma/procesa u za to predviđenom prostoruispod svakog pitanja.Za točan odgovor na pitanje iz III skupine ostvaruju se 3 boda.IV SKUPINA PITANJAKoju fazu mitoze prikazuje slijedeća slika:

_____________________________Na praznu crtu treba navesti što prikazuje slika.Za točan odgovor na pitanje iz IV skupine ostvaruje se 1 bod.

Na svakom parcijalnom testu maksimalno se može ostvariti 60 bodova.Ocjenjivanje testa:36 - 41 bod ocjenjuje se ocjenom dovoljan (2)42 – 47 bodova ocjenjuje se ocjenom dobar (3)48 - 53 boda ocjenjuje se ocjenom vrlo dobar (4)

54 - 60 bodova ocjenjuje se ocjenom odličan (5)Student može pristupiti polaganju II parcijalnog testa uz ostvarenih minimalnih 36 bodova (60%) na prvom testu.Drugi parcijalni test boduje se na jednak način, te je potrebno minimalno 36 bodova za prolaznu ocjenu. Konačnaocjena koja se upisuje u indeks je srednja vrijednost ocjene iz prvog i drugog parcijalnog testa. Ukoliko student neostvari minimum od 36 bodova na prvom ili drugom parcijalnom testu, u redovnom ispitnom roku piše pismeni ispitkoji obuhvaća cjelokupno gradivo kolegija Biologija stanice. Pismeni ispit u ispitnom roku strukturno i načinombodovanja odgovara parcijalnim ispitima.Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)

Naziv predmeta OPĆA ZOOLOGIJAKod predmeta SMB103Satnica predmeta(P/S/V)

30/0/30


5 ECTS (2 za predavanja i laboratorijski rad: 60 sati; 3 za samostalno učenje, rješavanjezadataka u skripti, priprema ispita: 90 sati)


obavezan X izborni






11/146

Jezik poduke imogućnost praćenja nadrugim jezicima

Hrvatski jezik, mogućnost praćenja nastave na engleskom jeziku

Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Mirela Petrić Voditelj vježbi Doc. dr. sc. Mirela Petrić

O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Opis i cilj kolegija: Tijekom ovog kolegija studenti će se upoznati sa carstvom životinja kroz proučavanjetaksonomije i raznolikosti svih životinjskih koljena s posebnim naglaskom na njihovu funkcionalnu anatomiju.Zadatak kolegija je da studenti ustanove srodne i razlikovne karakteristike svojstvene životinjama, analizirajustrukturu i funkciju životinja na staničnoj, tkivnoj i organskoj razini organizacije te usporede opće značajke životnihciklusa i oblika reprodukcije životinja.Ishodi učenja: Po završetku kolegija, studenti bi trebali moći: - povezati klasifikaciju i filogeniju životinja- usporediti glavne morfološke i fiziološke karakteristike svakog koljena životinja- prezentirati evolucijski razvoj i funkciju glavnih organskih sustava kod životinja.

Završetkom ovog kolegija studenti stječu osnove potrebne za razumijevanje i praćenje specijalističkih bioloških idrugih predmeta na višim godinama studija.Organizacija nastave: Nastava kolegija se organizira u obliku predavanja i laboratorijskih vježbi (PowerPointprezentacije, edukacijski filmovi, praktičan rad). Predavanja su zamišljena kao interaktivna te se potiče aktivnosudjelovanje studenta u nastavi kroz pitanja i komentare. Laboratorijske vježbe (praktikum) su osmišljene na način daprate i nadopunjuju predavanja. Na praktikumu će se studenti upoznati s osnovnim anatomskim i morfološkimosobinama životinja te stjeći odgovarajuće laboratorijske vještine (tehnike seciranja i mikroskopiranja, izrada svježihpreparata). Studenti su na sat praktikuma dužni ponijeti: skriptu, običnu olovku, drvene bojice, lab. kutu, 1 kutijupredmetnih i pokrovnih stakalaca, 1 pincetu, 1 lab. škare, 1 skalpel, 2 histološke igle, 1 kapaljku te krpu. Skriptu trebaisprintati jednostrano, tako da se ostavi dodatan prostor za crtanje. Ispunjene skripte će se pregledati na kraju praktičnenastave, a studenti koji zadovolje kriterije za urednu skriptu (svi crteži točno označeni, svi zadaci točno ispunjeni,urednost) će dobiti maksimalno 5 bodova koja ulaze u konačnu ocjenu.

Pohađanje nastave: Studenti su obavezni pohađati nastavu (i predavanja i praktikum), aktivno sudjelovati unastavnom procesu te položiti ispit (vidi rubriku Ispit). Prisutnost na nastavi će se evidentirati svaki sat (predavanja ipraktikum). Studentu je dozvoljen jedan neopravdan izostanak s praktikuma i 3 izostanaka s predavanja. Izostanak jeopravdan u slučaju bolesti ili određene aktivnosti na Odjelu, a nužno je donijeti pisanu potvrdu. Kašnjenje na nastavu(predavanja i praktikum) će se također evidentirati, pri čemu će se tri kašnjenja brojati kao jedan neopravdanizostanak. Stopostotna prisutnost na nastavi će se nagraditi s 2 boda.

Popis obavezne literature1. Matoničkin I, Erben R. 2002. Opća zoologija. Školska knjiga, Zagreb.2. Miller SA, Harley JP. 2009. Zoology. McGraw-Hill, New York.3. Petrić M. 2013. Interna skripta – predavanja iz Opće zoologije. Sveučilište u Splitu, Split.4. Petrić M. 2013. Interna skripta – praktikum iz Opće zoologije. Sveučilište u Splitu, Split.

5. Petrić M. 2013. Dodatni nastavni materijali - ppt predavanja i praktikuma.Popis izborne literature1. Hickman CP, Hickman FM, Kats LB. 2003. Integrated Principles of Zoology. McGraw-Hill, New York.2. Hickman CP, Hickman FM, Kats LB. 2003. Laboratory Studies in Integrated Principles of Zoology. McGraw-Hill,New York.3. Mader S. 1996. Biology: Laboratory Manual. 5th edition. The McGraw-Hill Companies, Inc. USA.Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja) Oznaka (*) označava broj predviđenih satova za izvođenje predavanja/vježbe.Predavanje 1. Uvod u zoologiju: evolucijska i ekološka perspektiva (*2) Ishodi učenja: Definirati područ ja zoologije. Povezati evolucijske procese i srodstvene odnose među životinjama.Povezati općenite evolucijske veze između različitih životinjskih grupa. Identificirati ekološke principe u zoologiji i

međusobne odnose između jedinki te između grupa životinja. Razlikovati abiotičke i biotičke faktore.Predavanje 2. Stanice, tkiva, organi i organski sustavi životinja (*3)


12/146

Ishodi učenja: Analizirati strukturu eukariotske stanice. Razlikovati životinjska tkiva: epitelno, vezivno, mišićno iživčano tkivo. Izdvojiti organske sustave životinja. Analizirati difuziju, osmozu i osmoregulaciju.Predavanje 3. Klasifikacija, filogenija i tjelesna organizacija životinja (*3) Ishodi učenja: Definirati taksonomsku hijerarhiju i klasifikaciju. Usporediti metode koje se koriste u sistematiciživotinja. Usporediti tipove simetrije, tkiva, tipove tjelesne šupljine, metamerija, cefalizaciju i razvoj živčanog sustava

kod različitih grupa životinja.Predavanje 4. Pregled glavnih koljena životinja (*3) Ishodi učenja: Identificirati glavna koljena i karakteristike Protozoa. Identificirati glavne karakteristike životinja jednostave građe tijela - Porifera, Cnidaria, Ctenophora i srodne grupe (Placozoa, Mesozoa). Identificirati glavnekarakteristike acelomatnih koljena životinja - Platyhelminthes, Gnathostomulida i Gastrotricha; pseudocelomatnihkoljena životinja - Nematoda i ostalih srodnika (Nematomorpha, Kinorhyncha, Loricifera, Rotifera, Priapulida,Acanthocephala, Entoprocta); celomatnih protostoma - Mollusca, Annelida, Arthropoda i ostalih srodnika(Ectoprocta, Phoronida, Brachiopoda, Nemertea, Sipuncula, Echiura, Tardigrada, Pogonophora, Onycophora);celomatnih deuterostoma - Echinodermata, Chordata i ostalih srodnika (Chaetognatha, Hemichordata).Predavanje 5. Zaštita, potpor i pokretanje (*2) Ishodi učenja: Analizirati integumentni, potporni i mišićni sustav beskralješnjaka i kralješnjaka. Razlikovati epidermkod različitih grupa životinja. Usporediti hidroskelet te čvrsti egzoskelet i endoskelet. Identificirati hrskavično ikoštano tkivo kod različitih životinja. Identificirati dijelove kosti. Usporediti pokretanje 'bez mišića' i mišićima.Povezati hidroskelet s pokretanjem. Razlikovati tipove mišića. Analizirati teoriju međusobnog klizanja i kontrolukontrakcije skeletnih mišića.Predavanje 6. Komunikacija: živčani i osjetni sustav (*2) Ishodi učenja: Analizirati živčani i osjetni sustav kod beskralješnjaka i kralješnjaka. Navesti pet općenitih evolucijskihtrendova u razvoju živčanog sustava životinja. Identificirati stanice živčanog i osjetnog sustava. Analiziratimembranski potencijal. Usporediti organizaciju živčanog sustava kod različitih grupa životinja. Povezati dijeloveživčanog sustava s funkcijom istih. Identificirati različite tipove osjetnih receptora kod beskralješnjaka i kralješnjaka.Povezati ponašanje kod životinja s različitim osjetnim receptorima.Predavanje 7. Komunikacija: hormonalni sustav (*2) Ishodi učenja: Analizirati hormonalni sustav kod beskralješnjaka i kralješnjaka. Identificirati kemijske tvari koje

sudjeluju u komunikaciji, održavanju homeostaze i tjelesnom odgovoru na različite podražaje. Analizirati mehanizamdjelovanja hormona. Identificirati hormone beskralješnjaka i kralješnjaka. Raščlaniti faze procesa presvlačenja kodrakova.Predavanje 8. Optjecanje i izmjena plinova (*2) Ishodi učenja: Analizirati optjecajni sustav i načine izmjene respiratornih plinova kod beskralješnjaka i kralješnjaka.Navesti karakteristike celomske tekućine, hemolimfe i krvi beskralješnjaka. Razlikovati krvne stanice kralješnjaka.Analizirati filogenetski trend kod razvoja optjecajnog sustava metazoa. Definirati pojam respiratorne površine inavesti različite primjere iste kod životinja.Predavanje 9. Ishrana i probava (*2) Ishodi učenja: Analizirati metabolizam hranjivih tvari. Navesti različite strategije kojima životinje pribavljaju hranu.Definirati suspenzijsko i depozitno hranjenje, herbivornost, predaciju i apsorbciju hranjiva preko tjelesne površine.

Navesti primjere raznolikosti probavnih struktura kod beskralješnjaka i kralješnjaka.Predavanje 10. Regulacija temperature i tjelesnih tekućina (*2) Ishodi učenja: Definirati homeostazu. Procijeniti učinak temperature na životinjski organizam. Analizirati regulacijutemperature kod beskralješnjaka, riba, vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca. Analizirati mehanizme osmoregulacijei ekskrecije kod životinja. Usporediti ekskretorne strukture kod beskralješnjaka i kralješnjaka.Predavanje 11. Razmnožavanje (*3) Ishodi učenja: Identificirati i analizirati tipove nespolnog i spolnog razmnožavanja kod životinja. Navesti prednosti imane nespolnog i spolnog razmnožavanja. Analizirati osnovne reproduktivne strategije kod beskralješnjaka ikralješnjaka. Usporediti reproduktivne strukture kod različitih grupa životinja.Predavanje 12. Embriologija i postembrionalni razvoj (*2) Ishodi učenja: Analizirati proces embriogeneze i postembriogeneze. Usporediti različite tipove brazdanja. Analizirati

proces gastrulacije. Definirati zametne listiće. Analizirati prosec organogeneze. Identificirati tipove postembrionalnograzvoja kod različitih životinja. Usporediti r- i k-strategiju kod životinja.


13/146

Predavanje 13. Ponašanje životinja (*2) Ishodi učenja: Definirati osnovne principe klasične etologije. Analizirati periodično i refleksno ponašanje. Analiziratisocijalno ponašanje životinja.

Vježba 1. Promorfologija – plan građe tijela životinje (*2)

Ishodi učenja: Usporediti asimetrične, bilateralno simetrične i radijalno simetrične životinje. Razlikovati anteriorni iposteriorni kraj životinje te dorzalnu i ventralnu stranu tijela. Definirati metamerizaciju, homonomnu i heteronomnumetameriju, pseudometameriju i tagmatizaciju. Nacrtati bilateralno i radijalno simetričnu životinju te označitipripadajuće ravnine i osi. Nacrtati riječnog raka i označiti tagme.Vježba 2. Mikroskop i mikroskopiranje (*2) Ishodi učenja: Navesti mehaničke i optičke dijelove mikroskopa. Izračunati ukupno povećanje mikroskopa. Pravilnorukovati mikroskopom. Razlikovati svježi i trajni preparat. Postaviti trajni preparat (pr. oocite školjkaša Mytilusgalloprovincialis) i naći sliku na mikroskopu. Nacrtati oocite dagnje i navesti na kojem se povećanju crtalo.Vježba 3. Pokrovni sustav (*2) Ishodi učenja: Razlikovati epitelno tkivo kod beskralježnjaka i kralježnjaka promatranjem na histološkim preparatima.Ustanoviti razlike epiderma beskralježnjaka i kralježnjaka. Nacrtati shematski prikaz pelikule papučice. Nacrtatishematski prikaz epitelnog tkiva kod beskralježnjaka i kralježnjaka. Nacrtati kožu virnjaka mikroskopskimpromatranjem histološkog preparata. Nacrtati kožu žabe mikroskopskim promatranjem histološkog preparata.Analizirati kožu glavonožaca, morske mačke. Promotriti kroz mikroskop ljuske ribe koštunjače.Vježba 4. Potporni sustav (*2) Ishodi učenja: Razlikovati tri osnovna tipa potpornog sustava (skeleta) kod životinja. Identificirati osnovne regijekralješaka riba. Nacrtati ljušturice krednjaka. Nacrtati shematski prikaz ljušture školjkaša. Napraviti svježi preparatniti spongina i iglica spužve te iste nacrtati. Napraviti svježi preparat sklerita žarnjaka te iste nacrtati. Napraviti svježipreparat osikula trpova te iste nacrtati. Označiti dijelove kostura ribe koštunjače.Vježba 5. Pokretanje - mišićni sustav (*2) Ishodi učenja: Analizirati načine pokretanja životinja. Usporediti građu bičeva, trepetljika i mišića. Analizirati građumišićnog tkiva te razlikovati tri tipa mišića na histološkim preparatima. Nacrtati glatke mišićne stanice ipoprečnoprugasti mišić. Skicirati funkcionalnu građu poprečnoprugastog mišića. Pogledati dodatne primjere: epitelno-

mišićne stanice dječ je gliste, mišićni sustv kod riba, električni organi ribaVježba 6. Živčani sustav (*3) Ishodi učenja: Analizirati građu živčanog tkiva te funkciju neurona i glija stanica. Identificirati dijelove živčanestanice. Usporediti tipove živčanog sustava kod životinja. Razlikovati živčani sustav beskralježnjaka i kralježnjaka.Nacrtati živčanu stanicu. Secirati lignjuna i nacrtati pleuralni ganglij. Nacrtati shematski prikaz živčanog sustavgujavice. Secirati škampa i nacrtati živčani sustav. Secirati morsku mačku i nacrtati mozak.Vježba 7. Osjetni ili receptorni sustav (*2)Ishodi učenja: Analizirati funkciju osjetila. Usporediti osjetila, osjetne stanice i tipove receptora. Analizirati građu ifunkciju bočne pruge riba koštunjača. Ustanoviti razlike između oka glavonožaca i kralježnjaka. Nacrtati statocistu.Nacrtati Vater - Paccinievo tjelešce za dodir u koži sisavca. Nacrtati gustoreceptore u papilama jezika sisavca. Nacrtatidijelove oka sipe. Nacrtati dijelove sastavljenog (mrežastog) oka kukaca. Secirati lignjuna i izolirati statolite. Secirati

ribu koštunjaču i izolirati otolite. Promotriti statolite i otolite pod mikroskopom.Vježba 8. Dišni sustav (*3) Ishodi učenja: Ustanoviti razliku između izmjene plinova i respiracije. Povezati građu i funkciju respiratorne površinekod različitih grupa životinja. Analizirati različite strukture za izmjenu plinova kod beskralježnjaka i kralježnjaka.Razlikovati ventilacijska i difuzijska pluća. Secirati dagnju, izolirati škrge i nacrtati iste. Secirati lignjuna, izoliratiškrge i nacrtati iste. Nacrtati vanjske škrge ličinke vodenjaka. Nacrtati uzdušničke škrge ličinki kukaca. Nacrtati škrgemnogočetinaša. Nacrtati uzdušnice kukaca. Secirati dugorepnog i kratkorepnog raka i izolirati škrge. Secirati ribukoštunjaču i izolirati škrge. Pogledati dodatne primjere: difuzijska pluća kopnenih puževa, škrge rakova i ribahrskavičnjača.Vježba 9. Optjecajni sustav (*3) Ishodi učenja: Razlikovati tipove tjelesnih tekućina kod beskralježnjaka i kralježnjaka. Ustanoviti razliku između

otvorenog i zatvorenog optjecajnog sustava. Analizirati funkciju respiratornih pigmenata i primjere istih kod različitihživotinja. Nacrtati shematski prikaz optjecajnog sustava školjkaša. Secirati lignju, izolirati srca i nacrtati ista uz


14/146

pripadajuće glavne žile. Nacrtati shematski prikaz optjecajnog sustava škampa. Secirati morsku mačku, izolirati srce inacrtati dijelove istog. Izvaditi hemolimfu dagnje i analizirati istu mikroskopom. Pogledati dodatne primjere: 'pluća' isrce puža vinogradnjaka, optjecajni sustav gujavice, eritrociti žabe.Vježba 10. Probavni sustav (*2) Ishodi učenja: Razlikovati intracelularnu i ekstracelularnu probavu. Usporediti različite tipove ishrane. Razlikovati

osnovni princip građe probavila kod beskralješnjaka i kralješnjaka. Nacrtati hranidbene mjehuriće i usni aparatpapučice. Nacrtati dijelove probavila virnjaka i gujavice. Secirati škampa, izolirati želudac i nacrtati dijelove istog.Secirati morsku mačku, izolirati probavilo i nacrtati dijelove istog.Vježba 11. Ekskrecijski sustav (*2) Ishodi učenja: Ustanoviti razliku između amonioteličnih, ureoteličnih i urikotreličnih životinja. Analizirati procesosmoregulacije. Usporediti građu ekskrecijskih organa kod beskralježnjaka i kralježnjaka. Nacrtati kontraktilne(stegljive) vakuole papučice. Nacrtati dijelove metanefridija gujavice. Nacrtati ticalne žlijezde škampa. NacrtatiMalpigijeve cjevčice paličnjaka. Nacrtati mokraćno - spolni sustav kod žabe.Vježba 12. Rasplodni sustav (*3) Ishodi učenja: Analizirati ulogu i građu rasplodnog sustava. Razlikovati različite tipove oplodnje. Identificirati fazespolnog rasploda. Nacrtati pupanje hidre. Nacrtati značajke spolnog dimorfizma kod dječ je gliste. Promotriti značajkespolnog dimorfizma kod rakova (dugorepci, kratkorepci). Secirati lignjuna i nacrtati dijelove spolnog sustava.Ssecirati morsku mačku i nacrtati dijelove spolnog sustava. Promotriti histološki preparat mužjaka i ženke dagnje,lignjuna i ribe koštunjače.Vježba 13. Embrionalni i postembrionalni razvoj (*2) Ishodi učenja: Analizirati proces embriogeneze i postembriogeneze. Usporediti tipove jaja s obzirom na koli činu ipoložaj žumanjka. Nacrtati tipove jaja. Nacrtati faze embrionalnog razvoja ježinca. Promotriti ličinače stadija nekihbeskralježnjaka.Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Na kraju kolegija dobiva se konačna ocjena (max. 100 bodova) koja se sastoji od tri dijela*: Ispit A (45 bodova),Ispit B (50 bodova) i studentova Skripta iz praktikuma (5 bodova).Ispit A i B se polažu pismeno, a sastoje se od gradiva odslušanog na predavanjima i na praktikumu (Ispit A:predavanja 1-7; Ispit B: predavanje 8-13). Ispiti se sastoje od četiri grupe pitanja: na zaokruživanje, nadopunjavanje,

opisivanje i označavanje na slici. Student je dužan ostvariti minimalan rezultat od 61% na svakom ispitu. Studenti sudužni na svaki praktikum imati Skriptu i laboratorijski pribor, a nedostatak istih se računa kao negativna 0,5 boda kojaće se oduzeti od ukupnog broja bodova dobivenih na ispitu. Studenti tijekom praktičnih vježbi ispunjavaju Skriptukoja se na kraju nastave ocjenjuje na osnovi tri kriterija: točno ispunjeni zadaci, točno označeni crteži i urednost.Vrednovanje i konačna ocjena:91% - 100% ocjena 5 (izvrstan); 81% - 90% ocjena 4 (vrlo dobar); 71% - 80% ocjena 3 (dobar); 61% - 70% ocjena 2(dovoljan); < 61% ocjena 1 (nedovoljan).Uvjet za potpis: uredan dolazak na sve oblike nastave (vidi rubriku O predmetu > Pohađanje nastave).* primjer bodovanja za konačnu ocjenu:

Ispit A Ispit B Skripta Konačna ocjenabodovi 41 46 5 92 - izvrstan

41 46 0 87 - vrlo dobarDodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)Vrijeme konzultacija i termini ispita će biti oglašeni na Internet stranicama Sveučilišnog odjela za studije mora.Studenti mogu doći u moj ured (Livanjska 5/III) van dogovorenog vremena konzultacija, uz prethodno najavljenisastanak te me mogu kontaktirati putem e-maila na [email protected] ili na telefon 558-252. Očekujem od studenata da će pročitati dobiveni materijal, aktivno sudjelovati u nastavi, kontaktirati me ako imajupoteškoća s gradivom i uredno se pripremiti za ispit.

Naziv predmeta MATEMATIKA

Kod predmeta SMB104Satnica predmeta (P/S/V) 30/0/45


15/146


6 ECTS (odnosi se na: prisustvovanje na nastavi, samostalno učenje i vježbanje,pripremanje kolokvija i završnog ispita)

Status predmeta (označiti X)obavezan X izborni


Studijski program i razina

studija


Godina/semestar I. godina / I. semestarPreduvjeti za upis Srednjoškolska matematkaJezik poduke i mogućnostpraćenja na drugim jezicima

Hrvatski jezik

Nositelj predmeta Dr. sc. Tatjana Stanivuk, viši predavač Voditelj vježbi Dr. sc. Tatjana Stanivuk, viši predavač O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)

Osnovni cilj predmeta je usvajanje znanja i stjecanje vještina iz onih područ ja matematike (elementarne funkcije,diferencijalni i integralni račun) koja su nužna za praćenje nastavnih programa ostalih kolegija predviđenih nastavnim

planom i za očekivanu primjenu u praksi. Ishodi su:- poboljšanje sposobnosti zaključivanja,- razumijevanje i primjena jednostavnih matematičkih modela,- preciznost u iskazivanju činjenica,- zadovoljavajuća razina vještine u računanju.

Nastava je organizirana u obliku predavanja i auditornih vježbi s upotrebom kalkulatora.Student je dužan prisustvovati najmanje 70% predavanja i 70% vježbi.

Popis obavezne literature1. Bradić, Pečarić i ost., Matematika za tehnološke fakultete, Element, Zagreb.2. P. Javor, Uvod u matematič ku analizu, Školska knjiga, Zagreb, 1993.3. P.P. Demidovič, Zadaci i rješeni primjeri iz više matematike, Zagreb, 1990.

Popis izborne literature1. L.D. Hoffmann and G.L. Bradley, Calculus for Business, Economics, and the Social and Life Sciences, The McGraw-Hill Companies, 2000.2. Hughes-Hallett, Gleason, Loch, Flath et al., Applied Calculus, John Wiley and Sons, Inc., 2003.3. I. Slapničar, Matematika 1, skripta FESB-a u Splitu, 2002. (dostupno i kao interaktivna skripta na web-stranici FESB-a, http://lavica.fesb.hr/mat1/Nastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja) Predavanje 1. Skupovi. (2 sata)Vježba 1. Zadaci s osnovnim operacijama na temu skupova. Skup prirodnih brojeva. Aksiom matematičke indukcije.Skup cijelih, racionalnih, iracionalnih i realnih brojeva. Prvo se ponavlja gradivo koje je poznato iz srednje škole, a zatimse znanje dograđuje. (3 sata)Ishodi učenja: Studenti će nakon odslušanog biti u stanju definirati skupove i operacije s istima.Predavanje 2. Kompleksni brojevi. (2 sata)Vježba 2. Zadaci na temu iz Predavanja 2. Prvo se ponavlja gradivo koje je poznato iz srednje škole, a zatim se znanjedograđuje. (3 sata)Ishodi učenja: Studenti će moći samostalno rješavati zadatke unutar skupova realnih i kompleksnih brojeva.Predavanje 3. Elementarne funkcije: Primjeri nekih jednostavnijih funkcija. (2 sata)Vježba 3. Zadaci na teme iz Predavanja 3. Prvo se ponavlja gradivo koje je poznato iz srednje škole, a zatim se znanjedograđuje. (3 sata)Ishodi učenja: Studenti će nakon odslušanog biti u stanju definirati neke jednostavnije elementarne funkcije.Predavanje 4. Polinomi – Racionalne funkcije. (2 sata)Vježba 4. Zadaci na temu iz Predavanja 4. Prvo se ponavlja gradivo koje je poznato iz srednje škole, a zatim se znanjedograđuje. (3 sata)

Ishodi učenja: Studenti će nakon odslušanog moći koristiti polinome te primijenjivati iste.Predavanje 5. Algebarske i transcedentne funkcije. (2 sata)


16/146

Vježba 5. Zadaci na teme iz Predavanja 5. Prvo se ponavlja gradivo koje je poznato iz srednje škole, a zatim se znanjedograđuje. (3 sata)Ishodi učenja: Studenti će nakon odslušanog moći primijenjivati elementarne funkcije.Predavanje 6. Nizovi i redovi realnih brojeva. (2 sata)Vježba 6. Zadaci iz nizova i redova realnih brojeva i njihove primjene. Dograđuje se znanje iz srednje škole. Priprema za

I. Kolokvij. (3 sata)Ishodi učenja: Studenti će biti u stanju objasniti značenje beskonačnih nizova i redova realnih brojeva.Predavanje 7. Limes i neprekidnost funkcije. (2 sata)I. Kolokvij. 1 satVježba 7. Računanje graničnih vrijednosti zadanih funkcija. Dograđuje se znanje iz srednje škole. (2 sata)Ishodi učenja: Studenti će znati definirati neprekidnost te računati granične vrijednosti funkcija.Predavanje 8. Derivacije funkcija: definicija, osnovna svojstva i pravila deriviranja. (2 sata)Vježba 8. Vježbanje deriviranja funkcija. (3 sata)Ishodi učenja: Studenti će nakon odslušanog biti u stanju definirati derivacije te primjenjujući pravila deriviranjasamostalno rješavati zadatke.Predavanje 9. Primjene derivacija: Tangenta i normala, L'Hospitalovo pravilo. (2 sata)Vježba 9. Zadaci na teme iz Predavanja 9. (3 sata)Ishodi učenja: Studenti će znati objasniti značenje diferencijalnog računa i samostalno rješavati probleme primjenjujućinaučeno.Predavanje 10. Ispitivanje toka i crtanje grafa funkcije. (2 sata)Vježba 10. Zadaci na teme iz Predavanja 10. Priprema za II. Kolokvij. (3 sata)Ishodi učenja: Studenti će znati ispitati tok i nacrtati grafove zadanih funkcija.Predavanje 11. Neodređeni integrali. Metode integracije. (2 sata)II. Kolokvij. (1 sat)Vježba 11. Tablica integrala i elementarno integriranje. (2 sata)Ishodi učenja: Studenti će nakon odslušanog biti u stanju definirati primitivnu funkciju i neodređeni integral tesamostalno interpretirati metode integriranja.Predavanje 12. Određeni i nepravi integrali. (2 sata)

Vježba 12. Metode integracije. Zadaci na teme iz Predavanja 12. (3 sata)Ishodi učenja: Studenti će znati upotrijebiti Newton – Leibnizovu formulu u rješavanju određenih integrala te samostalnoizračunati neprave integrale.Predavanje 13. Primjene određenih integrala. (2 sata)Vježba 13. Zadaci na temu Predavanja 13. (3 sata)Ishodi učenja: Studenti će znati primjenjivati određene integrale u izračunavanju površina.Predavanje 14. Ekstrem funkcija dviju varijabli. Uvodno o diferencijalnim jednadžbama. (2 sata)Vježba 14. Zadaci na teme iz Predavanja 14. Priprema za III. Kolokvij. (3 sata)Ishodi učenja: Studenti će određivati ekstreme zadanih funkcija te prepoznavati diferencijalne jednadžbe.Predavanje 15. Diferencijalne jednadžbe kao matematički modeli iz biološke i ekološke prakse. (2 sata)III. Kolokvij. (1 sat)

Vježba 15. Diferencijalna jednadžba populacijske dinamike. (2 sata)Ishodi učenja: Studenti će znati primijenjivati diferencijalne jednadžbe.Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Studenti pristupaju pismenom i usmenom polaganju ispita. Pismeni dio ispita sastoji se od tri parcijalna ispita (kolokvija)ili završnog pismenog ispita. Nakon položenog pismenog dijela ispita student pristupa usmenom dijelu ispita. Studentmože biti oslobođen usmenog dijela ispita ukoliko se izrazito zalagao za vrijeme nastave te je zadovoljan ocjenomostvarenom na pismenom dijelu ispita. Za vrijeme nastave, studenti pišu tri domaća rada gradivom vezana za trikolokvija. Svaki domaći rad donosi 10 bodova koji se pridodaju bodovima osvojenim na kolokviju. Da bi student položiokolokvij mora sakupiti najmanje 50% (s domaćim radom ili bez njega) od maksimalnog broja bodova. Položena sva trikolokvija oslobađaju studenta završnog pismenog ispita. Ocjena pismenog dijela ispita formira se kao srednja vrijednostbodova ostvarenih putem kolokvija ili bodova ostvarenih na završnom pismenom ispitu (ukoliko student nije položio

kolokvije) a prema tablici:Postignuti broj bodova Ocjena


17/146

manje od 50% nedovoljan (1)50% - 60% dovoljan (2)61% - 74% dobar (3)

75% - 90% vrlo dobar (4)više od 90% izvrstan (5)

Ukoliko je student položio jedan ili dva kolokvija (od moguća tri), istog dijela gradiva oslobođen je na završnompismenom ispitu te piše samo onaj dio gradiva koji nije zadovoljio. Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)Studenti mogu kontaktirati nastavnika na e-mail adresu [email protected]. Na web-stranici http://more.unist.hr/ mogu naćidetaljne informacije o kolegiju, a na http://www.pfst.hr/ dodatne materijale za učenje.

Naziv predmeta POVIJEST ISTRAŽIVANJA MORA I MORSKOG RIBARSTVAKod predmeta SMR107Satnica predmeta

(P/S/V)30/15/0


2 (30 sati predavanja = 1 ECTS bod; 15 sati seminarski radovi i samostalni rad = 1 ECTSbod)


obavezan izborni Xtemeljni X napredni specijalistič ki


Biologija i ekologija mora / Preddiplomski studiji


Jezik poduke imogućnost praćenja na

drugim jezicima

Hrvatski i engleski jezik

Nositelj predmeta Doc. dr.sc. Gorana Jelić Mrčelić Voditelj seminara Doc. dr.sc. Gorana Jelić Mrčelić O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)

Osnovna zadaća je upoznati studente s povijesnim razvojem istraživanja mora i morskog ribarstva, s ciljem da studentirazviju vlastite spoznaje o tome koji su mogući trendovi razvoja znanosti o moru, kao i trendovi u iskorištavanjubogatstava mora. Kroz kolegij obrađuju se sljedeća poglavlja:1.Povijesni razvoj plovidbe i istraživanja mora (oceanologije):

• Faze razvoja• Značajni istraživači i znanstvenici

•

Znanstvene ekspedicije•

Znanstveno-istraživačke ustanove•

Značajna otkrića•

Razvoj metoda istraživanja•

Razvoj podvodnih istraživanja (uključujući ronjenje)2. Povijesni razvoj ribarstva:

•

Razvoj ribolova i ribolovnih alata•

Razvoj ribarskih brodova•

Razvoj marikulture•

Pravna osnova (međunarodne konvencije i drugi pravni propisi)3. Mediteran i Jadran

4.

Suvremeni problemi, organizacije i pravna osnova (međunarodne konvencije i drugi pravni propisi)Nastava je organizirana u obliku predavanja i seminara. Prisustvovanje nastavi je obavezno. Aktivno sudjelovanje


18/146

studenta u nastavnom programu nastoji se postići interaktivnim predavanjima i video klipovima. Na seminarima student izlaže izabranu temu u vidu Power Point prezentacije. Pravo na potpis imaju studenti koji su tijekomsemestra prisustvovali na minimum 80% nastave (12 od 15 tjedana) i uspješno izradili i izložili seminarski rad.Tijekom semestra polažu se dva pismena kolokvija. Izlazak na kolokvij nije obavezan. Pozitivna ocjena iz obakolokvija oslobađa studente od ispita koji se polaže kao pismeni test.

Popis obavezne literature1. Jelić Mrčelić, G., 2011/12: Povijest istraživanja mora i ribarstva, interna skripta, SplitPopis izborne literature1. Basoli, 1984: Ribarstvo na Jadranu, Znanje, Zagreb2. Ercegović, 1949: Život u moru, JAZU, Zagreb3. Lorini, 1995. Ribanje i ribarske sprave, D&M, Zagreb4. Županović, 1971: Ribarstvo Jadrana, MH, Split5. D’Erco, 1973: O ribolovu na istočnom Jadranu, Jadranski Institut JAZU, Zgreb6. Šimunković, 2008: Ribolov i prerada ribe u 18. stoljeću, Filozofski fakultet u Splitu-Dante Alighieri, Split7. Pomorska enciklopedijaNastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja)

Predavanje 1. Upoznati studente sa uvjetima za dobivanje potpisa i načinom polaganja ispita i ocjenjivanja, tesadržajem kolegija. Uvod u kolegij. Ishodi učenja: Student mora objasniti pojam i poznavati podjelu oceanologije, te navesti faze razvoja oceanologije iglavna obilježja svake epohe. Student mora razumjeti društvene prilike koje uvjetovale razvoj znanosti o moru.Predavanje 2. Klasično doba oceanologije – od prvih civilizacija do antičke Grčke. Ishodi učenja: Student mora poznavati podjelu povijesti, epohe u prapovijesti (kameno doba, brončano doba, željeznodoba), društvene prilike ovih epoha, razvoj prvih plovila i razloge čovjekova „zbližavanja“ s morem, prve civilizacijevezane uz more (Mezopotamija, Egipat, Kina, narodi Polinezije, Fenikija, Kretsko-minojska kultura i MikenskaGrčka). Poznavati putovanja koja su poduzimali Feničani (plovidba oko Afrike i ulazak u Indijski ocean) i važnostfeničke kolonije Kartage.Predavanje 3. Klasično doba oceanologije – od antičke Grčke do Srednjeg vijeka. Ishodi učenja: Prepoznati utjecaj Feničana i antičke Grčke na današnji Zapadni svijet (kolijevka zapadne civilizacije).Objasniti razvoj grčke spoznaje o moru (kako su grci opisivali poznati svijet). Objasniti ulogu Aristotela u razvojuznanosti. Poznavati velike znanstvenike Aleksandrijskog doba, pogotovo doprinos Aleksandra Maredonskog,Eratostena i Ptolomeja. Poznavati ulogu Etruščana i Rima u razvoju pomorstva i znanosti o moru.Predavanje 4. Klasično doba oceanologije – Srednji vijek. Ishodi učenja: Poznavati društvene prilike u Europi u Srednjem vijeku i razlog kočenja znanosti – mračno doba(podjela Europe na Istočno i Zapadno Rimsko carstvo, pad Zapadnog Rimskog carstva). Poznavati ulogu Vikinga urazvoju pomorstva (prva europska kolonija u Americi), te Normana. Objasniti ulogu vjere u istraživanju mora (širenjevjere, sukobi i traženje novih putova iz Europe u Indiju). Poznavati razloge uspona talijanskih trgovačkih gradova,posebice Venecije. Poznavati ulogu Marca Pola u razvoju istraživanja mora. Razumjeti ulogu Islama u suvremenojznanosti (astrologija, geografija, prva sveučilišta). Objasniti položaj Kine u tadašnjem Svijetu.Predavanje 5. Predchallengersko doba oceanologije – Doba velikih otkrića.

Ishodi učenja: Poznavati društvene prilike u Europi koje su dovele do velikih otkrića – nemogućnost kopnene trgovines Indijom – pojava karavela – uspon Portugala i Španjolske. Poznavati istraživa če i putovanja (Princ Henrika odPortugala, Bartolomeo Diaz, Vasco da Gama, Cristofor Columbo, Ferdinando Magellan, Sir Francis Drake). Objasnitirazloge zašto Francuska, Engleska, Danska…tragaju za Sjevernoistočnim i Sjevernozapadnim prolazom u Pacifik.Objasniti razloge koji su doveli do većeg interesa Europe za Amerike, Afriku, Aziju i Australiju.Predavanje 6. Predchallengersko doba oceanologije – doba prvih znanstvenih putovanja. Ishodi učenja: Poznavati razloge ponovnog procvata prirodnih znanosti, te objasniti pojavu znanstvenika – amatera.Objasniti kako je riješen problem određivanja geografske dužine na moru. Poznavati znanstveni doprinos Boyla,Humbolta i Marsiglia. Objasniti zašto su Europljani vjerovali u terru Australis Incognitu i kako je opovrgnuto tovjerovanje. Poznavati istraživačka putovanja Cooka.Predavanje 7. Predchallengersko doba oceanologije – doba prvih znanstvenih putovanja.

Ishodi učenja: Poznavati znanstveni rad Benjamina Franklina. Poznavati i povezati znanstvene doprinose Galilea,Newtona i Laplacea. Poznavati znanstvene doprinose Lavoisiera, Gay Lussaca, Marceta. Poznavati rad Darwina,


19/146

objasniti kako je potkrijepio teoriju o evoluciji i prirodnom odabiru. Poznavati doprinos Maurya, oceanologiji.Kolokvij 1Predavanje 8. Challengersko doba oceanologije – doba prva prava znanstvena ekspedicija. Ishodi učenja: Poznavati prilike koje su dovele do ekspedicije Challenceg. Poznavati kako otkriće prasluzi objasnioHuxlya i u čemu je pogriješio. Objasniti postojanje azoične teorije. Poznavati znanstveni doprinos Forbesa. Poznavati

ekspedicije postchallengerskog doba – brodovima Albatross, Meteor, Discovery i Fram.Predavanje 9. Postchallengersko doba oceanologije. Ishodi učenja: Poznavati uređaje i alate za mjerenje i uzorkovanje ove epohe (dredža, planktonska mreža, Secchiploča, Nansenova i Niskinova boca (crpac), Forel-Ulleova ljestvica boja mora). Poznavati vodeće institute (StazioneZoologica Napoli, Woods Hole Institute), organizacije (ICES, CIESM) za istraživanje mora. Poznavati znanstvenidoprinos znanstvenika: Wegenera, Haeckela, Hensena, Nansena, Eckamana, Jerlova, ZoBell… Objasniti važnostnalaza živih Latimerija.Predavanje 10. Glomar-challengersko doba oceanologije – prvi dio.Ishodi učenja: Objasniti ulogu novih tehnologija u istraživanju mora - primjene računala, satelita, zvučnihopservatorija. Poznavati razvoj kartiranja morskog dna – otkriće oceanskih uzvisina uzvisine (the Ocean Ridges).Objasniti važnost mineralnih dimanjaka za život na Zemlji (Ballard). Objasniti teoriju širenja morskog dna (HarryHammond Hess) i teoriju o izmjeni ledenih doba na Zemlji i teoriju Mesinske krize saliniteta (navesti dokaze).Poznavati etape razvoja istraživačkog bušenja oceanskog dna: 1.The Deep Sea Drilling Project (DSDP) i GlomarChallenge; 2. The Ocean Drilling Program (ODP) i Joides Resolution; 3. The Integrated Ocean Drilling Program(IODP).Predavanje 11. Glomar-challengersko doba oceanologije – drugi dio. Ishodi učenja: Poznavati prednosti i nedostatke satelitske oceanografije. Poznavati glavne karakteristike, te opremuistraživačkih brodova, podvodnih laboratorija - podvodnih habitata. Poznavati FLIP (Floating Instrument Platform).Objasniti razloge postavljanja umjetnih grebena. Poznavati rad popularnih suvremenih oceanografa: Cousteau,Ballard. Predvidjeti mogućnosti i daljnje pravce istraživanja mora. Poznavati mogućnosti kolonizacije oceana –prednosti i nedostatke.Predavanje 12. Razvoj podvodnih istraživanja. Ishodi učenja: Poznavati razvoj podmornica - batisfera i batiskaf Trieste (otac i sin Piccard), ronilice bez posade

(Unmanned Undersea Vehicle UUV): autonomne podmornice bez posade Autonomous Underwater Vehicle (AUV) ineautonomne daljinski upravljane podmornice bez posade Remotely Operated (Controlled) Underwater Vehicles(ROVs), podmornice za izronjavanje LILOS (Lock-In-Lock-Out Submarines). Poznavati vrste i razvoj različitih vrstaronjenja (SCUBA ronjenje, ronjenje s dobavom s površine, ronjenje u saturaciji), ronilačka zvona i objasniti što je tokesonska bolest. Vrednovati doprinos Cousteau-a razvoju ronjenja.Predavanje 13. Pregled istraživanja Mediterana i Jadrana. Ishodi učenja: Poznavati istraživače (Marsigli) i ekspedicije (Thor) važne za istraživanje Mediterana. Poznavatiorganizacije, istraživače i ekspedicije važne za istraživanje Jadrana: Adria Commition, Pomorska biološka postaja uRovinju, morski akvarij u Zagrebu, IOR, znanstveni doprinos Bučića, prvo hrvatsko znanstveno-istraživačkoputovanje duž Jadrana – Brusina. Razumjeti važnost ekspedicije Hvar.Predavanje 14. Međunarodne organizacije, konvencije, programi i planovi u službi istraživanja, iskorištavanja

i zaštite mora. Ishodi učenja: Mora poznavati vodeće organizacije, programe i projekte koji se bave pitanjima vezanim uz more(FAO, IMO, UNESCO, UNEP; WWF, IUCN,. Mora poznavati pravnu osnovu istraživanja, iskorištavanja i zaštitemora (Konvencija o pravu mora, Kodeks odgovornog ribarstva). Student mora razumjeti princip održivog razvoja,odnosno mjere razumnog korištenje resursa u svrhu njihovog očuvanja.Predavanje 15. Pitanja od posebne važnosti. Ishodi učenja: Student mora poznavati suvremene probleme kojima se susreće oceanologija, te znati objasniti razlogetih problema i navesti moguća rješenja. Objasniti mehanizam pojava (današnja saznanja): el Nino južna oscilacija,globalne klimatske promjene, kisele kiše.Kolokvij 2

Seminar 1. Povijesni razvoj ribarstvaSeminar 2. Povijesni razvoj pojeedinih vrsta ribolova - poseban osvrt na razvoj tunolova, lova na sleđeve i bakalare,


20/146

te kitolova.Seminar 3. Povijesni razvoj ribarskih brodova.Seminar 4. Povijesni razvoj ribolovnih alata, posebice ribarskih mreža – stajačice, potegače, povlačne, plivarice…Seminar 5. Povijesni razvoj marikulture.Seminar 6. Povijesni razvoj spužvarstva.

Seminar 7. Povijesni razvoj koraljarstva.Seminar 8. Povijesni razvoj prerade i očuvanja proizvoda iz mora (sušenje, dimljenje, soljenje, fermentiranje,mariniranje, konzerviranje, paštete, kavijar, riblje brašno).Seminar 9. Povijesni razvoj ribarstva - pojedinih vrsta ribolova na Jadranu - poseban osvrt na razvoj tunolova, lova namalu plavu ribu (vojge i potegače, te plivarice), te koćarenja.Seminar 10. Povijesni razvoj ribarskih brodova na Jadranu.Seminar 11. Povijesni razvoj ribolovnih alata na Jadranu.Seminar 12. Povijesni razvoj marikulture na Jadranu.Seminar 13. Povijesni razvoj spužvarstva.Seminar 14. Povijesni razvoj koraljarstva.Seminar 15. Povijesni razvoj prerade i očuvanja proizvoda iz mora na Jadranu. Život ribara. Trgovina i raspodjelaribe. Ribarnice. Zaštitne mjere.Ishodi učenja: Student u obliku Power Point prezentacije iznosi svoj seminarski rad s ciljem da prepozna i objasnibitne činjenice (analiza i sinteza, te podučavanje). Također ga se potiče na samostalnost u radu (sposobnostpronalaženja informacija i razvijanje kritičkog mišljenja) i daje prilika za učenje kako prezentirati vlastiti rad.Student mora poznavati razvoj ribolovnih alata, načina njihove uporabe, razvoj plovila koja su se koristili u ribolovu,ali i u školjkarstvu, koraljarstvu i spužvarstvu. Također moraju usvojiti znanje o razvijanju marikulture, te prerade iočuvanja proizvoda iz mora. Mora biti sposoban prepoznati koje prepreke i ograničenja upotreba pojedinih alata itehnika ribolova, te utjecaj društvene situacije na razvoj pojedinih ribolovnih alata, tehnika ribolova, uzgoja i prerade.Mora razumjeti kako su društveno-ekonomske prilike utjecale na razvoj ribarstva.Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Rad studenata će se vrednovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave (pohađanje nastave, aktivnost na nastavi, izradai prezentacija seminarskog rada, polaganje dva kolokvija) i na završnom ispitu. Pravo na potpis imaju studenti koji su

tijekom semestra prisustvovali na minimum 80% nastave (12 od 15 tjedana) i uspješno izradili i izložili seminarskirad. Tijekom semestra polažu se dva pismena kolokvija. Izlazak na kolokvij nije obavezan. Pozitivna ocjena iz obakolokvija oslobađa studente od ispita koji se polaže kao pismeni test. Polaganje ispita je pismeno i to: završnipismeni ispit ili polaganje dva pismena kolokvija. Prag za prolaznost je minimalno riješenih 50% na završnompismenom ispitu, odnosno na svakom od kolokvija. Ocjenjivanje pismenog ispita i kolokvije je relativno: izvrstan (5)15% najboljih studenata, vrlo-dobar (4) 35% studenata, dobar (3) 35% studenata, dovoljan (2) 15% studenata.Konačnu ocjenu čini 75% ocjene završnog testa (ili srednje ocjene dva kolokvija) i 25% ocjene seminara.Primjeri ispitnih pitanja:

1. U čemu je značaj ekspedicije Challenger ?2. Posebno je značajnu ulogu imala ekspedicija od 13 ljudi s norveškim arktičkim istraživačima F.

Nansenom, R. Amudsenom i O. Sverdrupom, koja je poduzeta od 1893 do 1896 drvenim

ledolomcem ____________.3. Pathfinder of the Seas (1806-1873), američki oceanograf i profesionalni mornarički časnik, direktor

ustanove za izradu pomorskih karata i instrumenata US Navy’s Department of Charts and Instruments, za mnoge je otac moderne oceanogafije. Radi se (zaokruži odgovor):

A. Matthew Fontaine MauryB. Edward ForbesC. Charles Wyville Thomson

Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)Sve informacije o kolegiju mogu se dobiti na stranicama Sveučilišnog odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu(http://more.unist.hr). Kontaktiranje s nastavnikom se uspostavlja putem e-maila: [email protected]. Usmene konzultacijenastavnik održava jednom tjedno prema rasporedu.


21/146

Naziv predmeta TEHNIKE PODVODNIH ISTRAŽIVANJAKod predmeta SMR209Satnica predmeta(P/S/V)

45/15/30

ECTS

(uz obrazloženje)

6 (3 za predavanja, 2 za vježbe i praktični rad, 1 za seminare i samostalno učenje)


obavezan izborni Xtemeljni napredni specijalistič ki X



Godina/semestar II. (godina) / III. (semestar)Preduvjeti za upis -Jezik poduke imogućnost praćenja nadrugim jezicima

Hrvatski, a prema potrebi i engleski jezik.

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Alen Soldo, redoviti profesor

Voditeljvježbi/seminara

Igor Glavičić, predavač Gordan Drašinac, viši predavač

O predmetu (kratak opis, osnovna zadaća i cilj predmeta, u kojem se obliku organizira nastava, opće upute te upute opohađaju nastave, obveze studenata...)Savladavanjem ovog predmeta studenti imaju priliku za daljnje usavršavanje u ronjenju, naprednim ronilačkimkategorijama i vještinama. Po uspješno završenom ispitu (praktičnom, pismenom i usmenom) studenti stječu zvanjeronioca R1* ili R2*, tj. OWD (Open Water Diver) ili AOWD (Advanced Open Water Diver) međunarodno priznateronilačke kvalifikacije. Također, stječu znanje o najnovijim metodama i tehnikama podvodnih istraživanja u biologiji ibiotehnologiji.Nastava se temelji na predavanjima, vježbama i praktičnom radu na bazenu i moru. Održavanje nastave se provodiputem predavanja, vježbi te seminara, koja su redovita tjedna. Predavanja su frontalna s korištenjem video priloga ili

putem power point prezentacije, a nakon predavanja će se voditi rasprava. Vježbe su pokazne i auditorne, održavaju sena bazenu i u moru.

Popis obavezne literature1. Soldo, A. Tehnika podvodnih istraživanja. Skripta.2. Drašinac, G., Glavičić, I.: Ronjenje s autonomnom ronilačkom opremom, udžbenik u izradi3. Gošević, S. (1990.): Ronjenje u sigurnosti, JUMENA, Zagreb

Popis izborne literature1. Richardson, D. (2003.): The encyclopedia of recreational diving, Published by PADI, USA2. Examining underwater visual census techniques for the assessment of population structure and biodiversity intemperate coastal marine protected areas. (Ed. N. Barrett and C. Buxton). Technical Report Series, No. 11, TasmanianAquaculture and Fisheries Institute, 2002.

3. Jackson, J. (2000.): Autonomno ronjenje, New holland publisher ltd, LondonNastavni plan (popis svih predavanja/seminara/vježbi s naslovima, pojašnjenjima i ishodima učenja) Predavanje 1: Povijest ronjenjaIshodi učenja: Znati početke ronjenja kroz povijest, Aristotelovo zvone, peraje Leonarda da Vincija, početke rada nausavršavanju ronilačkog zvona od Haleya pa nadalje, usavršavanje autonomnog ronilačkog aparata, Siebeovo odijelo ikaciga, rebreather, rad na prvoj podvodnoj kameri.Predavanje 2: Podjela ronjenjaIshodi učenja: Znati razlikovati osnovne ronilačke kategorije, razlikovati ronjenje na dah od površinskog ronjenja,ronjenje s zrakom u odnosu na ronjenje s mješavinama plinova, kisikom, ronjenje u saturaciji, te znati podjelu ronjenjaobzirom na radne aktivnosti ispod površine.Predavanje 3: Fizika ronjenjaIshodi učenja: Znati što se dešava s vidom i sluhom pod vodom, promjenama tlak pod vodom i s mjenjanjem dubine,osnovne fizikalne zakone, termoregulaciju, biomehaniku kretanja pod vodom.


22/146

Predavanje 4: Fiziologija ronjenjaIshodi učenja: Znati osnovne karakteristike zraka za disanje te karakterisitke ostalih udisajnih plinova, utjecajhiperbaričnih uvjeta na tjelesna tkiva i šupljine, specifičnosti funkcioniranja disajnog i kardiovaskularnog sustava uhiperbaričnim uvjetima.Predavanje 5: Medicina ronjenja

Ishodi učenja: Znati razlikovati simptome dekompresijska bolesti od barotraume, Znati razlikovati uzroke nastajanjaronilačkih bolesti, znati mehanizme djelovanja dekompresijske bolesti i barotraume, znati uzroke nastajanja narkozedušikom, znati razlike simptoma za barotraumatsku plinsku emboliju, medijastinalni emfizem, potkožni emfizem ipneumotoraks, znati prvu pomoć za ronilačka oboljenja.Predavanje 6: Saturacija plinovaIshodi učenja: Znati osnovne karakteristike plinova za disanje u uzroke njeihova različita djelovanja na ljudsko tijelo,razvoj i primjenu ronilačkih tablica, uzroke toksičnosti i simptome trovanja kisikom, ugljičnim dioksidom, ugljičnimmonoksidom.Predavanje 7: Oprema za ronjenjeIshodi učenja: Znati osnovnu opremu za ronjenje s autonomnom ronilačkom opremom, znati razlikovati karakteristikeopreme, način uporabe, funkcioniranje i principe rada opreme, zaštitu i održavanje.Predavanje 8: Prva pomoć i spašavanjeIshodi učenja: Znati načine izvlačenja unesrećenog ronioca na površinu, znati pružiti pomoć onesvještenom roniocu napovršini, znati načine transporta unesrećenog ronioca, metode prve pomoći za različita oboljenja.Predavanje 9: Podvodna video i foto opremaIshodi učenja: Znati osnovnu video i foto opremu za podvodna snimanja; tehnike snimanja, korištenje umjetnerasvjete, karakterisitke umjetne rasvjete.Predavanje 10: Uzimanje i obrada podatakaIshodi učenja: Znati osnovne tehnike vizualnog cenzusa, metodu kvadrata, metodu točke, metodu transekta, znatisoftware za obradu podataka, primjenu rezultata u procjeni veličine populacija i ostalih bioloških podataka;standardizaciju metoda; način vršenja kratkoročnih i dugoročnih istraživanja.Predavanje 11: Ostali instrumenti i uređajiIshodi učenja: Znati kaegorije podvodnih vozila za podvodna istraživanja (podmornice, AUV, ROV), podvodne

uređaje i instrumente; stacionarne kamere; znati načine snimanja djelovanja stacionarnih i pokretnih ribolovnih alata.

Vježba 1: Fizikalni zakoni ronjenjaIshodi učenja: Znati Henryev, Daltonov i Boyle-Marriotov zakon, razlikovati djelovanje dubine, obzirom na utjecajdušika i kisika, znati brzinu ronjenja i načine izranjanja.Vježba 2: Fiziologija ronjenjaIshodi učenja: Znati utjecaj plinova na tijelo, djelovanje plinova u ovisnosti o dubini i promjenama tlaka, temperaturivode i koeficijentu topljivosti.Vježba 3: Medicina ronjenjaIshodi učenja: Prepoznati simptome dekompresijske bolesti i barotraume te narkoze dušikom, znati načine ronjenjakojima se smanjuje mogućnost oboljenja, znati nedozvoljena ronjenja, znati zakonitosti ronjenja u granicama

sigurnosne krivulje.Vježba 4: OpremaIshodi učenja: Znati pravilno obući ronilačko odijelo i ABC opremu, znati sastaviti autonomni ronilački aparat, načineoblačenja i skidanja, znati pravilno ga rastaviti i znati načine održavanja i čiščenja.Vježba 5: Ulazak u vodu i disanje pod vodomIshodi učenja: Znati sve načine pravilnog ulaska u vodu s ronilačkim aparatom te korištenje ronilačkog aparata podvodom za disanje, znati se balansirati na površini.Vježba 6: Osnovne vježbe ronjenjaIshodi učenja: Znati skinuti masku i opet je postaviti pod vodom, znati održavati neutralnu plovnost, znati skinutiaparat i ponovno ga obući pod vodom.Vježba 7: Kretanje pod vodom

Ishodi učenja: Znati se kretati pod vodom, načine upotrebljavanja peraja, skidanje olova i slobodan izron.Vježba 8: Prva pomoć pod vodom


23/146

Ishodi učenja: Znati davati bratsko disanje, znati naći izgubljeni regulator, bratsko disanje do površine, odvlačenjeunesrećenog do plovila ili obale.Vježba 9: Kretanje u moruIshodi učenja: Znati ponoviti sve naučeno u prirodnom okruženju do 18 m dubine.Vježba 10: Tehnike podvodnih istraživanja

Ishodi učenja: Znati praktično primjeniti metode kvadrata, točke i transekta, te upotrijebiti podvodnu foto i videoopremu.

Ispit (način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog/praktičnog dijela ispita, način bodovanja i kriterij ocjenjivanja)Znanje se provjerava putem pismenih kolokvija, kao i putem provjere praktičnog znanja. Konačno znanje se utvrđuje iocjenjuje na ispitu, koji se polaže usmeno.Dodatne informacije o predmetu (kontaktiranje s nastavnikom, informiranje o kolegiju...)Sve konzultacije s nastavnikom se mogu odraditi u unaprijed određenom terminu, ili putem emaila i telefona.

Naziv predmeta ODNOSI MEĐU MORSKIM ORGANIZMIMA

Kod predmeta SMR112Satnica predmeta(P/S/V)

30/0/15


3 ECTS = 1,5 (predavanja, konzultacije, samostalno učenje) i 1,5 (laboratorijske vježbe,terenski rad, kolokvij)


obavezan izborni Xtemeljni napredni X specijalistič ki



Godina/semestar I. godina / I. semesta

izvedbeni planovi - sumarno preddiplomski bem_2013-2014.pdf

Documents