planovi uzorkovanja

of 23/23
3/4/2010 1 PLANOVI UZORKOVANJA (PRIJEMA) IZBOR NAČINA KONTROLE Treba odgovoriti na slijedeća pitanja: 1. U slučaju promatranog dijela najekonomičnije je provoditi 100 %-tnu kontrolu, uzorkovati, ili uopće ne provoditi kontrolu? 2. Ako je odabrano uzorkovanje, koji plan uzorkovanja treba koristiti i koji pokazatelji kvalitete trebaju biti odabrani? 100% kontrola Uzorkovanje Bez kontrole T T 1 / p L max P b P, % L min L

Post on 04-Jul-2015

512 views

Category:

Documents

1 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

3/4/2010

PLANOVI UZORKOVANJA (PRIJEMA)IZBOR NAINA KONTROLE Treba odgovoriti na slijedea pitanja: 1. U sluaju promatranog dijela najekonominije je provoditi 100 %-tnu kontrolu, uzorkovati, ili uope ne provoditi kontrolu? 2. Ako je odabrano uzorkovanje, koji plan uzorkovanja treba koristiti i koji pokazatelji kvalitete trebaju biti odabrani?

T1 / p

T

Lmax L Lmin Pb

Bez kontrole

Uzorkovanje P, %

100% kontrola

1

3/4/2010

T1 jedinini troak kontrole (troak kontrole jednog komada) T1/p troak pronalaska (izdvajanja) jednog nesukladnog (loeg) komada L procijenjena teta (troak) nastala proputanjem loeg komada Lmax procijenjena najvea teta zbog proputanja loeg komada Lmin procijenjena najmanja teta zbog proputanja loeg komada pb granini postotak nesukladnosti (karta) pb = T1/L Procijenjena teta (troak) nastala proputanjem loeg komada (L) moe biti troak popravka (dorade) nesukladne jedinice. U tom sluaju se umjesto termina pb esto koristi termin BEP (break-even-point). Proraun za BEP vrijednost se moe napraviti za jedan dio ili jednu znaajku kvalitete dijela (sklopa).

100 %-tna kontrola 100% kontrola uvijek ima, u pravilu, prednost pred uzorkovanjem. Ima nekoliko znaajki 100 % kontrole koje imaju nedostatke u usporedbi s uzorkovanjem. To su:1. Skupa je. Svaki izra en dio se mora pojedinano provjeravati. Efikasnost se postie samo primjenom mjernih (kontrolnih) automata, a ne aktivnou kontrolora. Nerazumijevanje znaenja (postupka) 100%-tne kontrole. 100 %tna kontrola je rijetko, u pravilu nikada, potpuna kontrola svih znaajki dijela. To je provjera samo odre enih znaajki. Izjava 100 %-tna kontrola je potrebna u pravilu dovodi do pretjerane kontrole pri emu se proputa ono to je kljuno. Ukljuuje sortiranje. U biti, 100 %-tna kontrola znai odvajanje sortiranje) loih dijelova od dobrih. To je tzv. brojanje mrtvih, odnosno postupak koji je potpuno stran suvremenom (preventivnom) pristupu kontroli kvalitete.

2.

3.

2

3/4/2010

4. Moe rezultirati prihvaanjem nekih nesukladnih ili oteenih dijelova. Brojne nezavisne provjere pouzdanosti 100 %-tne kontrole u odvajanju loih dijelova od dobrih bacili su znaajnu sumnju na njenu efikasnost. Monotonija ponavljajuih operacija kontrole moe rezultirati nenamjernim prihvaanjem loih dijelova. 5. Moe rezultirati neprihvaanjem dobrih dijelova. Nekada kontrolori misle da njihov posao nije opravdan od njihovih nadre enih ako stalno prihvaaju dijelove. To ponekad rezultira prekritinim interpretacijama specifikacija i neprihvaanjem zadovoljavajuih dijelova. 6. Moe biti nepraktino. U sluajevima gdje su potrebna razorna ispitivanja 100 %-tna kontrola je, naravno, nemogua.

Vjerojatnost unitenja imovine ili opasnost od ozljeda ini 100 %-tnu kontrolu nunom.

Uzorkovanje Pouzdan postupak uzorkovanja moe biti relativno jeftin u odnosu na 100 %-tnu kontrolu. Uzorkovanje moe znaajno smanjiti monotoniju kontrole. U sluaju razornih ispitivanja to je jedina mogunost. Kad se moe koristiti uzorkovanje? Veliki problem u nekim industrijskim primjenama je bila upotreba planova uzorkovanja u situacijama za koje nisu prikladni. Razorno ispitivanje ini uzorkovanje imperativom. Da li treba uzorkovanje biti primijenjeno moe postati pitanje praktinosti ako e nesukladne jedinice biti uklonjene kasnije u toku proizvodnje.

3

3/4/2010

SHEMA UZORKOVANJAN

sluajni izbor

n

X Ac

X Re

PRIHVAANJE

ODBIJANJE

N veliina isporuke (serije) n veliina sluajno odabranog uzorka x broj nesukladnih (loih) jedinica u uzorku Ac broj za prihvaanje Re broj za odbijanje Prihvaanje: Ako se isporuka prihvaa odlazi u tzv. ulazno skladite. Iz ulaznog skladita uzimaju se dijelovi za potrebe proizvodnje. Odbijanje: Odbijanje ne znai vraanje isporuke dobavljau (osim u ugovorenim situacijama). To znai da isporuku treba sortirati, odnosno 100 % kontrolirati i odvojiti loe od dobrih jedinica. Loe jedinice dobavlja zamjenjuje dobrima.

4

3/4/2010

Planovi uzorkovanja (planovi prijema) Temeljno pitanje koje se postavlja pri kontroli uzorkovanjem glasi: Koliki uzorak treba kontrolirati da bi nalaz kontrole bio pouzdan glede procjene razine kvalitete cijele isporuke? Taj problem se moe efikasno rjeavati upotrebom planova uzorkovanja. Ovisno o primijenjenom planu uzorkovanja odluka o prihvaanju (odbijanju) isporuke moe se donijeti nakon: 1. 2. 3. kontrole jednog sluajno odabranog uzorka (jednostruko uzorkovanje); kontrole najvie dva sluajna uzorka (dvostruko uzorkovanje); kontrole vie od dva sluajna uzorka (viestruko uzorkovanje).

Ti planovi (tablice) su nadomjestile u mnogo primjera sve druge pristupe u kontroli prijema ulaznih materijala i dijelova.

Planovi se tako er iroko upotrebljavaju u zavrnoj kontroli radi provjere kvalitete isporuke prije isporuivanja kupcu. Poneto razliita i jednako vana potreba za primjenom planova uzorkovanja odnosi se i na kontrolu dijelova i sklopova tijekom procesa proizvodnje. Planovi uzorkovanja se dijele u dvije temeljne skupine: 1. 2. Planovi prijema za atribute (rezultat kontrole je atribut: dobro loe, broj greaka i sl.). Temelje se na binomnoj i Poissonovoj raspodjeli. Planovi uzorkovanja za varijable (rezultat kontrole je mjerni podatak). Temelje se na normalnoj i Studentovoj raspodjeli.

5

3/4/2010

TERMINOLOGIJA PLANOVA UZORKOVANJA

1 rizik

Pa PaiFi

OC u sluaju 100% kontrole OC

0

rizik

0

AQL

pi p, %

LQ

AOQL

AOQi

0 0

AQL

pi

p, %

OPERATIVNA (RADNA) KRIVULJA PLANA UZORKOVANJA - OC p % - postotak nesukladnih (loih) jedinica u isporuci p omjer nesukladnih (loih) jedinica u isporuci Pa % - vjerojatnost prihvaanja isporuke (0 100 %) Pa vjerojatnost prihvaanja isporuke (0 1)

6

3/4/2010

AQL prihvatljiva razina kvalitete (Acceptable Quality Level) AQL je najznaajniji i najee navo en ugovorni zahtjev na kvalitetu. AQL je, s gledita dobavljaa, najvei postotak nesukladnosti karta) koji se moe prihvatiti kao zadovoljavajui prosjek procesa. Ukoliko dobavljaev proces proizvodnje daje kart koji je vei od AQL-a tada nije mogue udovoljiti kupevom zahtjevu na kvalitetu. Nedostatak AQL-a je u tome to je njegova vrijednost uvijek vea od nule.

LQ granina kvaliteta (Limiting Quality) LQ je razina kvalitete znaajno loija od prihvatljive (AQL). LQ se definira na razini vjerojatnosti prihvaanja isporuke od 5 % ili 10 %. LQ ima odre en znaaj samo u sluaju kontrole radi prihvaanja pojedinanih isporuka.

7

3/4/2010

- rizik - rizik je rizik dobavljaa da e mu dobra isporuka (isporuka kojasadrava postotak karta koji je jednak AQL) biti odbijena.

- rizik se rauna za postotak karta koji je jednak AQL-u. - rizik - rizik je rizik kupca da prihvati isporuku znaajno loije kvalitete odzahtijevane. - rizik se rauna za postotak karta koji je jednak QL-u. (U pravilu, QL se odre uje temeljem - rizika koji je na razini od 5 % ili 10 %).

KRIVULJA PROSJENE IZLAZNE KVALITETE AOQ prosjena izlazna kvaliteta (Average Outgoing Quality) AOQ je prosjean postotak karta na ulaznom skladitu. (Na ulazno skladite odlaze isporuke nakon provedenog uzorkovanja). AQL ima smisla razmatrati u sluaju dovoljno velikog broja isporuka.

8

3/4/2010

AOQL granina vrijednost prosjene izlazne kvalitete (Average Outgoing Quality Limit) AOQL je najvei postotak karta koji moe biti na ulaznom skladitu nakon dovoljno velikog broja pristiglih isporuka. AOQL je uvijek vei od AQL-a. esto se u ugovorima zahtjev za kvalitetom iskazuje preko AOQL-a. Planovi uzorkovanja koji se temelje na AOQL vrijednostima su orijentirani u davanju povjerenja da prosjena prihvaena kvaliteta "na duge staze" nee biti gora od zahtijevane AOQL vrijednosti.

PRIMJERI OPERATIVNIH KRIVULJA

1 0,9

Paa

0,8 0,7 0,6 0,5 0,4 0,3 0, 2 0, 1

N=1000 n=240 Ac=2

N=1000 n=170 Ac=1 N=1000 n=100 Ac=0

AQL = 0,5 % LQ = 2,0 %

0 0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5

p, %

Vei uzorak je povoljniji za dobavljaa (manji - rizik). Kada je Ac = 0 operativna krivulja nema toku infleksije.

9

3/4/2010

1 0,9 0,8

Pa0,7 0,.6 0,5 0,4 0,3 0,2 0,1 0 0 2 4 6 8 10 12 14 N=1000 n=20 Ac=0

N=200 n=20 Ac=0 N=100 n=20 Ac=0 N=50 n=20 Ac=0

n = 20 Ac = 0

p, %

Zadravanjem konstantne veliine uzorka n i broja za prihvaanje Ac, a promjenom veliine isporuke N, praktiki nema promjena uvjeta za kupca i dobavljaa.

1 0,9

Pa

0.8 0,7 0,6 0,5 0,4 0,3 0,2 0,1 0 0 2 4 6 8 10 12 14 N=1000 n=100 Ac=0 N=200 n=20 Ac=0 N=100 n=10 Ac=0 N=50 n=5 Ac=0

Ac = 0 N/n = 10

P, %

Promjenom veliine isporuke N, uz zadravanje odnosa N/n konstantnim, drastino se mijenjaju i kupeve i dobavljaeve pogodnosti (odgovarajui rizici).

10

3/4/2010

OCJENJIVANJE KVALITETE DOBAVLJAA (INDEKSI KVALITETE) Rezultate dobivene kontrolom uzoraka uzastopnih isporuka treba biljeiti i analizirati tijekom vremena. Ti podaci, izme u ostalog, mogu dobro posluiti u postupcima ocjenjivanja kvalitete dobavljaa. Planovi za atribute: Praenje postotaka nesukladnih dijelova (ili broja greaka) od isporuke do isporuke. Korisno je primijeniti p (loe jedinice) ili u kontrolnu kartu (greke). Periodikom analizom karata mogu se procijeniti indeksi sposobnosti procesa dobavljaa ( p ili u ), ili izraunati tzv. Bendix indeks kvalitete dobavljaa. Planovi za varijable: Praenje kretanja aritmetikih sredina i standardnih odstupanja izmjera uzoraka. ( x s kontrolna karta). Periodikom analizom kontrolne karte moe se vrlo pouzdano procijeniti sposobnost procesa dobavljaa.

PLANOVI PRIJEMA ZA ATRIBUTIVNE KARAKTERISTIKE HRN ISO 2859-1

PPA01

11

3/4/2010

NESUKLADNOSTINESUKLADNOST:. Odstupanje od znaajke kvalitete ija je posljedica da proizvod, proces ili usluga ne odgovara odre enim zahtjevima. Nesukladnosti se openito razvrstavaju u razrede prema stupnju njihove ozbiljnosti.

NESUKLADNOST RAZREDA A

NAJVEA VANOST ZA PROIZVOD

VEOMA MALA VRIJEDNOST AQL-a

NESUKLADNOST RAZREDA B

NII STUPANJ VANOSTI ZA PR.

VEA VRIJEDNOST AQL-a

PPA02

NESUKLADNA JEDINICA: jedinica proizvoda ili usluge koja sadri barem jednu nesukladnost. Nesukladne jedinice openito se prema stupnju njihove ozbiljnosti razvrstavaju u razrede.

POSTOTAK NESUKLADNIH JEDINICA

BROJ NESUKLADNIH JEDINICA

=

X 100 UKUPAN BROJ JEDINICA

BROJ NESUKLADNOSTI = NA STO JEDINICA

BROJ NESUKLADNOSTI X 100 UKUPAN BROJ JEDINICA

PPA03

12

3/4/2010

VELIINA ISPORUKE N UGOVOR RAZINA KONTROLE S-1; S-2; S-3; S-4; I, II; III SLOVNA OZNAKA AQL KUPAC DOBAVLJA

JEDNOSTRUKI PLAN PRIJEMA

DVOSTRUKI PLAN PRIJEMA

VIESTRUKI PLAN PRIJEMA

PREKID KONTROLE PLANOM PRIJEMA

SMANJENA KONTROLA

NORMALNA KONTROLA

POOTRENA KONTROLA

PPA04

POETAK- Prethodnih 10 isporuka prihvaeno uobiajenim pregledom, - Prethodnih 10 isporuka prihvaeno s ukupnim brojem nesukladnih jedinica jednakim ili manjim od graninog broja - Proizvodnja je pod kontrolom, - Odobreno od strane ocjenjivaa

- 2 od 5 ili manje uzastopnih isporuka nije prihvaeno

- 5 isporuka nije prihvaeno pri stroem pregledu

SMANJENA KONTROLA

NORMALNA KONTROLA

POOTRENA KONTROLA

PREKID KONTROLE PLANOM PRIJEMA- Dobavlja poboljao kvalitetu

- Isporuka nije prihvaena, - Isporuka je prihvaena, ali broj nesukladnih jedinica lei izme u broja prihvaanja i odbijanja - Proizvodnja nije pod kontrolom, - Drugi uvjeti upozoravaju na potrebu prijelaza.

- 5 uzastopnih isporuka je prihvaeno

PPA05

13

3/4/2010

JEDNOSTRUKI PLAN PRIJEMATablica I SLOVNA OZNAKA A...R Veliina isporuke N Razina kontrole S-1; ..; III Tablica II-A; II-B; II-C Slovna oznaka A....R Prihvatljivi nivo kvalitete AQL VELIINA UZORKA n BROJ PRIHVAANJA Ac BROJ ODBIJANJA Re

ISPITATI UZORAK n

BROJ NESUKLADNIH JEDINICA X X Ac X Re

PRIHVATITI ISPORUKUPPA06

ODBITI ISPORUKU

DVOSTRUKI PLAN PRIJEMATablica I SLOVNA OZNAKA A...R Tablica III-A; III-B; III-C VELIINA PRVOG UZORKA n1 VELIINA DRUGOG UZORKA n2 BROJ PRIHVAANJA Ac1 BROJ ODBIJANJA Re1 BROJ PRIHVAANJA Ac2 BROJ ODBIJANJA Re2

Veliina isporuke N Razina kontrole S-1; ..; III

Slovna oznaka A....R Prihvatljivi nivo kvalitete AQL

ISPITATI UZORAK n1 X Ac1BROJ NESUKLADNIH JEDINICA X

X Re1

Ac1< X < Re1 Y Ac2 ISPITATI UZORAK n2 Y Re2

BROJ NESUKLADNIH JEDINICA U OBA UZORKA Y

PRIHVATITI ISPORUKUPPA07

ODBITI ISPORUKU

14

3/4/2010

PRIBLINE GRANINE VRIJEDNOSTI PROSJENE IZLAZNE KVALITETE AOQL VELIELI UZORKA AOQL = k 1 VELIELI ISPORUKE k iz tablica za jednostruki plan prijema Tablica V-A : normalnu kontrolu Tablica V-B : pootrenu kontrolu

PPA08

PLANOVI PRIJEMA ZA MJERLJIVE KARAKTERISTIKE ISO 3951

PPM01

15

3/4/2010

USPOREDBA PLANOVA PRIJEMA ZA MJERLJIVE I ATRIBUTIVNE KARAKTERISTIKEUzorci su manji nego kod atributivnog ocjenjivanja za isto kodno slovo. Nema dvostrukog i viestrukog uzorkovanja. Nema koncepcije AOQ. Mjerenje je zahtjevnije, a time i trokovi uzorkovanja vei. Dobivaju se pouzdanije informacije o ispitivanoj karakteristici. Postupak je ponekad teko razumljiv (isporuka se moe odbaciti iako su sve mjere unutar doputenih odstupanja. Poeljno je paralelno koristiti kontrolne karte za mjerljive karakteristike. Uzorkovanje je sloeno ukoliko treba mjeriti vie znaajki proizvoda (za svaku mjernu znaajku treba primijeniti poseban plan prijema).PPM11

PRIMJENA PLANOVA PRIJEMA ZA MJERLJIVE KARAKTERISTIKEKontinuirana proizvodnja u serijama u komadnoj proizvodnji.

Primjenjuju se na jednu mjerljivu karakteristiku x. Ako postoji vie mjerljivih karakteristika svaka se tretira zasebno.

Koristi se kada je proizvodnja stabilna, a mjerljiva karakteristika x distribuirana je po normalnoj razdiobi.

Kada ugovor ili norma definira gornju granicu doputenih odstupanja U ili donju L ili obje granice doputenih odstupanja (odvojeno ili povezano).

PPM02

16

3/4/2010

ZADANA SAMO GORNJA GRANICA DOPUTENOG ODSTUPANJA

y

U Poznato: AQLUAQLU

kart:

X>U

xZADANA SAMO DONJA GRANICA DOPUTENOG ODSTUPANJA

y

L Poznato: AQLL kart: xAQLL

X U ili X < L

AQLL

AQLU

x

ZADANE POVEZANO GORNJA I DONJA GRANICA DOPUTENOG ODSTUPANJA

y

L

U Poznato: AQL kart:AQL

X > U ili X < L

x

PPM04

17

3/4/2010

PRIMJENA PLANOVA PRIJEMA ZA MJERLJIVE KARAKTERISTIKE - METODE

s metoda

Prihvaanje (odbijanje) donosi sa na temelju s i X

metoda

Prihvaanje (odbijanje) donosi sa na temelju konstantnog i X

R metoda

Prihvaanje (odbijanje) donosi sa na temelju prosjenog raspona R i X

Napomena: Prijem treba poeti primjenom s ili R metode

PPM05

VELIINA ISPORUKE N UGOVOR RAZINA KONTROLE S-3; S-4; I, II; III KUPAC DOBAVLJA SLOVNA OZNAKA B...P AQL

s metoda

metoda

R metoda

PREKID KONTROLE PLANOM PRIJEMA

SMANJENA KONTROLA

NORMALNA KONTROLA

POOTRENA KONTROLA

PPM06

18

3/4/2010

POETAK

- Prethodnih 10 isporuka prihvaeno uobiajenim pregledom, - Proizvodnja je pod kontrolom, - Odobreno od strane ocjenjivaa

- 2 od 5 ili manje uzastopnih isporuka nije prihvaeno

- 5 isporuka nije prihvaeno pri stroem pregledu

SMANJENA KONTROLA

NORMALNA KONTROLA

POOTRENA KONTROLA

PREKID KONTROLE

- Isporuka nije prihvaena, - Proizvodnja nije pod kontrolom, - Drugi uvjeti upozoravaju na potrebu prijelaza.

- 5 uzastopnih isporuka je prihvaeno

- Dobavlja poboljao kvalitetu

PPM07

s METODA - POSTUPAKUGOVOR KUPAC DOBAVLJA -veliina isporuke N -razina kontrole S-3....III (uobiajeno II) - AQL (vrijednost iz tablice) -slovna oznaka B....P (Tablica I-A) veliina uzorka n (Tablica I-B) konstanta prihvaanja k (Tablica II-A; II-B II-C) -

IZ TABLICA

- X; s -gornja statistika kvaliteta QU (zadana gornja granica U) NA TEMELJU REZULTATA MJERENJA UZORKA

QU =

U x s

-donja statistika kvaliteta QL (zadana donja granica L)

QL =

xL s

PPM08

19

3/4/2010

20

3/4/2010

21

3/4/2010

ZADANA GORNJA GRANICA DOPUTENOG ODSTUPANJA

PRIJEM

Qu k

xU

ODBIJANJE

x =U k s

ODBIJANJE

QU < k

PRIHVAANJE

s ZADANA DONJA GRANICA DOPUTENOG ODSTUPANJA

PRIJEM

QL k

xPRIHVAANJE

x = L+k s

ODBIJANJE

QL < k

L

ODBIJANJE

sPPM09

22

3/4/2010

ZADANA GORNJA I DONJA GRANICA DOPUTENOG ODSTUPANJA (nepovezane)

xPRIJEM Qu k i QL k U

ODBIJANJE

x =U k s

PRIHVAANJE

ODBIJANJE

QU < k ili QL < k

L s

x = L+k s

ZADANA GORNJA I DONJA GRANICA DOPUTENOG ODSTUPANJA (povezane)

xSAMO GRAFIKO RJEENJE Maksimalno standardno odstupanje uzorka MSD MSD=f (U L) f iz tablice IVPPM10

ODBIJANJE

x =U k s

UPRIHVAANJE

L

MSD

x = L+k s

s

23