izvedbeni planovi

FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI ODSJEK ZA KROATISTIKU IZVEDBENI PLANOVI PREDDIPLOMSKOG STUDIJA HJK-1

IZVEDBENI PLANOVI STUDIJA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST – JEDNOPREDMETNI

AK. GODINA 2011./2012. ZIMSKI SEMESTAR


1. semestar


I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija

Broj ECTS-a

Nastavno opterećenje

Vrijeme i mjesto održavanja nastave

TEORIJA JEZIKA

5 30+30 Utorkom u F-230 10.15 – 12.00 predavanja 12.15 – 14.00 seminari

Nositelj kolegija

Vrijeme za konzultacije

Kabinet Telefon E-mail

Marija Turk

Ponedjeljkom Od 11 do 12.30

606

265663

[email protected]

Asistent



Maja Opašić

Utorkom Od 13.30 do 15

610

265678

[email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Jezik i govor. Jezik kao sustav. Jezik kao struktura. Trihotomija sustav – norma – govor. Lingvistički znak.

Fonetika. Fonologija. Fonem. Segmentni fonem. Suprasegmentni fonem (prozodem). Fonemska varijanta (alofon).

Distribucija fonema. Neutralizacija fonema. Grafem. Grafematika. Ortoepija. Ortografija. Sinkronijska fonologija.

Dijakronijska fonologija.

Gramatika. Gramatička kategorija. Morfološke kategorije. Sintaktičke kategorije. Leksičko značenje riječi. Gramatičko

značenje riječi. Morfem. Morfemska varijanta (alomorf). Tipologija morfema. Gramatička homonimija (sinkretizam).

Gramatička sinonimija (suspenzija).

Sintagma. Rečenica. Gramatičko raščlanjivanje rečenice. Aktualno raščlanjivanje rečenice.

Leksikologija. Semantika. Leksem. Semem. Mnogoznačnost (polisemija). Primarno i sekundarno značenje riječi.

Metafora. Metonimija. Homonimi. Sinonimi. Antonimi. Paronimi. Raslojavanje leksika. Frazeologija. Frazemi.

Leksikografija.

Kratka povijest lingvistike.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon odslušanog kolegija studenti će moći: razvijati sposobnost za kritičko mišljenje o jezičnim pojavama općenito i za samostalnu primjenu jezičnoteorijskih spoznaja, razvijati logičko mišljenje i sposobnosti uravnoteživanja jezične dedukcije s jezičnom indukcijom, te objektivno gledanje na jezičnu pragmatiku. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Teren�ka nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo�

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U

ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Međuispiti 2,5 50 Zadaci za samostalan rad 0,75 20 Pohađanje nastave 0,25 - ZAVRŠNI ISP�T 1,5 30 UKUPNO 5 100

1. Međuispiti. Studenti su dužni tijekom semestra položiti dva međuispita. Na međuispitima je moguće ostvariti 50 bodova, odnosno 20 ocjenskih bodova za I.međuispit i 30 ocjenskih bodova za II. međuispit. Na I. međuispitu potrebno je ostvariti najmanje 11 ocjenskih bodova, a na drugome međuispitu najmanje 16 ocjenskih bodova. 2. Zadaci za samostalan rad. Studenti su dužni tijekom semestra na nastavi riješiti 3 samostalna uratka na kojima mogu ostvariti 20 ocjenskih bodova. I. uradak nosi 10 ocjenskih bodova, a ostala dva 5 ocjenskih bodova. 3. Završni ispit. Uvjet za pristupanje: najmanje 40 ocjenskih bodova i položena oba međuispita. Završni ispit je usmeni ispit na kojem student odgovara gradivo koje nije bilo obuhvaćeno međuispitima. To ne znači da ga se ne smije pitati i nešto od onoga što je položio, a što ulazi u temeljne pojmove povezane s dijelom gradiva koje se ispituje na usmenome ispitu. Na svako pitanje mora odgovoriti najmanje 50 % da bi ostvario ocjenske bodove. Za usmeni ispit dobiva se ocjena koja se pretvara prema sljedećem kriteriju u ocjenske bodove:

za ocjenu izvrstan = 30 bodova za ocjenu vrlo dobar = 25 bodova za ocjenu dobar = 20 bodova za ocjenu dovoljan = 15 bodova

4. Završna ocjena. Završna se ocjena određuje zbrojem bodova dobivenih tijekom semestra i na završnom ispitu. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:

80 – 100 bodova = izvrstan (5) 70 – 79 bodova = vrlo dobar (4) 60 – 69 bodova = dobar (3) 50 - 59 bodova = dovoljan (2)

IV. LITERATURA Obvezna literatura: Glovacki-Bernardi, Z. i dr., Uvod u lingvistiku, 2001. (odabrana poglavlja)


Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika (priredio M. Samardžija), Zagreb 1999. (odabrana poglavlja)

Škiljan, D., Pogled u lingvistiku, Zagreb, 1980. Trask, R. L., Temeljni lingvistički pojmovi, Zagreb, 2005. (odabrani pojmovi) Turk, M., Fonologija hrvatskoga jezika, Rijeka, 1992. (odabrana poglavlja)

Izborna literatura: de Saussure, F., Tečaj opće lingvistike, Zagreb, 2000. Guillaume, G., Principi teorijske lingvistike, Zagreb, 1988. Jakobson, R. i Halle, M., Temelji jezika, Zagreb 1988. Katičić, R., Jezikoslovni ogledi, Zagreb 1971. Katičić, R., Novi jezikoslovni ogledi, Zagreb 21992. (odabrana poglavlja) Martinet, A., Osnove opće lingvistike, Zagreb 1986. (odabrana poglavlja) Pranjković, I., Lingvistički komentari, Rijeka, 1997. Simeon, R., Enciklopedijski rječnik lingvističkih pojmova, I i II, Zagreb 1969. Škiljan, D., Govor realnosti i realnost jezika, Zagreb 1978.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni redovito pohađati nastavu predavanja i seminara za što dobivaju 0.5 ECTS-a . Ako imaju više izostanaka od dopuštenoga broja, moraju pisati dodatne zadatke ili seminarski rad.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Studenti su dužni pridržavati se svih dogovorenih rokova što se posebno odnosi na termine pisanja uradaka na nastavi i međuispita.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Nastava Konzultacije Mrežne stranice Fakulteta i Odsjeka Sustav MudRi

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti smiju kontaktirati s nastavnicima usmeno nakon nastave i na konzultacijama ili elektroničkom poštom. Za vrijeme neradnih dana nema kontaktiranja elektroničkom poštom. Pri komunikaciji elektroničkom poštom studenti su u potpisu dužni navesti svoje puno ime i prezime. Ako s jedne adrese piše student u ime više drugih studenata, dužni su se svi potpisati. Jedino demonstrator smije pisati u ime cijele grupe.


OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Studenti smiju pisati po jedan ispravak svakog međuispita. Studenti koji imaju položen jedan međuispit ili najmanje 30 ocjenskih bodova (a već su iskoristili jedan ispravak određenoga međuispita i nisu položili), smiju pisati još jedan ispravak, ali samo za minimalne ocjenske bodove. Nepristupanje međuispitu znači kao i da student nije položio međuispit. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2011./2012. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema

studenata Napomena

4.10.

Predavanje: Jezik kao sustav; jezik kao struktura; Jezični znak, trihotomija sustav – norma – govor Seminar: Slijedi temu predavanja.

11. 10.

Predavanje: Jezične razine, jezične discipline Seminar: Slijedi temu predavanja.

Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija

28. 10.

Predavanje: Fonologija, fonetika, Glas – fon – fonem Seminar: Slijedi temu predavanja.


25. 10.

Predavanje: Fonem: segmentni fonem, suprasegmentni fonem (prozodem), alofon Seminar: Slijedi temu predavanja.


1. 11.

NERADNI DAN

8. 11.

Predavanje: Distribucija i neutralizacija fonema, grafematika, grafem Seminar: Slijedi temu predavanja.


Predavanje: Morfologija, morfem, alomorf, tipologija morfema

Svladani prethodni nastavni sadržaji


15. 11. Seminar: I. MEĐUISPIT

kolegija

22.11.

Predavanje: Integracija, reintegracija, superpozicija i aglutinacija morfema Seminar: Slijedi temu predavanja.


29. 11.

Predavanje: Gramatička sinonimija (suspenzija), gramatička homonimija (sinkretizam), distribucija morfema Seminar: Slijedi temu predavanja.


6. 12.

Predavanje: Gramatička kategorija, Rečenica: gramatička i aktualna raščlamba Seminar: Slijedi temu predavanja.


13. 12.

Predavanje: Leksikologija. predmet i discipline, leksem Seminar: II. MEĐUISPIT


20. 12.

Predavanje: Semantika: semem, primarno i sekundarno značenje riječi, Metafora i metonimija, polisemija, Seminar: Slijedi temu predavanja.


10. 1.

Predavanje: Semantički odnosi: sinonimija, homonimija, antonimija, paronimija Seminar: Slijedi temu predavanja.


17. 1.

Predavanje: Raslojavanje leksika (vremensko, prostorno, funkcionalno) Seminar: Slijedi temu predavanja.


24. 1.

Predavanje: Frazeologija Seminar: Slijedi temu predavanja.



I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Fonologija hrvatskoga standardnog jezika Studij Preddiplomski studij HJK 1 Semestar I. semestar Akademska godina: 2011/2012 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 30+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom 18-20 u 601; četvrtkom 17-19 u 138 Nositelj kolegija dr. sc. Mihaela Matešić Suradnik Martina Kekelj, prof. Vrijeme za konzultacije po dogovoru sa studentima putem e-pošte i poslije nastave

Kabinet 708 Telefon 265671 E-mail [email protected]; [email protected]


Osnove fonetike. Tipologija suglasnika s gledišta artikulacijskih i akustičkih svojstava. Fonologija. Fonem, fon, alofon. Segmentni i suprasegmentni fonem. Metoda minimalnih parova. Fonološki sustav suvremenoga hrvatskog standardnog jezika. Inherentna distinktivna obilježja fonema (IDO). Sustav suglasničkih fonema. Sustav samoglasničkih fonema. Morfonologija. Morfonem, morfon, alomorfon. Alternacije suglasničkih fonema. Vrsta i karakter morfemske granice: fuzija i aglutinacija. Ortografija i ortoepija. Fonemska distribucija (fonemske skupine). Fonetska i fonološka transkripcija. Grafem – grafemski sustav hrvatskoga standardnog jezika. Prozodija: prozodijska distinktivna obilježja (PDO), prozodijske jedinice (prozodemi). Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika. Naglašene i nenaglašene riječi. Pravila o distribuciji naglasaka. Fonologija iskaza: sintagma i intonacija; rečenica i intonacija; rečenični naglasak. Fonološka adaptacija riječi stranoga podrijetla. Transfonemizacija i fonologizacija. Adaptacija naglaska. Redistribucija fonema. Fonostilistika i grafostilistika. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Studenti će nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposobni: * definirati osnovne pojmove u lingvističkoj disciplini fonologiji * klasificirati foneme hrvatskoga standardnog jezika prema njihovim artikulacijskim i akustičkim svojstvima * prepoznati fonološki i morfonološki uvjetovane alternacije fonema * provesti fonetsku i fonološku transkripciju hrvatskoga standardnog jezika * primijeniti (statička) akcentuacijska pravila u hrvatskome standardnom jeziku * zaključiti o odnosu norme i uzusa u području akcentuacije hrvatskoga standardnog jezika

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS

BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0,5 - Kontinuirana provjera znanja 2,5 70 (50 + 20) ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost jednog izlaska na popravni ispit (na izvanrednom ispitnom roku). Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave

FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI ODSJEK ZA KROATISTIKU IZVEDBENI PLANOVI PREDDIPLOMSKOG STUDIJA HJK-1 - u obliku jednoga kolokvija – pismenoga ispita sastavljenoga od zadataka višestrukog

izbora, nadopunjavanja i pitanja otvorenoga tipa. Kriterij za ostvarivanje bodova na kolokviju je najmanje 40% točno riješenih zadataka. Kolokvij donosi najviše 50 bodova. Za pozitivan rezultat na kolokviju studenti moraju ostvariti 20 ili više bodova. Ostvarenih 20 bodova na testu jednako je 20 ocjenskih bodova, 21 bod na testu 21 ocjenskih bodova… 50 bodova na testu jednako je 50 ocjenskih bodova.

- u obliku praćenja aktivnosti studenta na stranicama e-kolegija Fonologija hrvatskoga standardnog

jezika na adresi http://mudri.uniri.hr (nastavnik prati kako je student riješio test za samoprocjenu znanja). Student pritom može steći najviše 20 ocjenskih bodova.

Aktivno sudjelovanje na seminarima i predavanjima (dragovoljno javljanje za odgovaranje na postavljena pitanja, prihvaćanje aktivne komunikacije s drugim studentima, osobito u raspravama na seminarima) posebno se nagrađuje s dodatnih 10 ocjenskih bodova koji se pribrajaju ostalim ocjenskim bodovima. Pristup popravku međuispita (kolokvija) omogućit će se u dodatnom terminu: - studentima koji su na kolokviju u redovitom terminu ostvarili 19 ili manje bodova - studentima koji zbog zdravstvenih razloga nisu mogli pristupiti polaganju kolokvija u redovitom terminu - studentima kojima je termin nastave Fonologije hrvatskoga standardnog jezika kolidirao s drugim studijskim obavezama Završni ispit Završni ispit je pismeni. Sastoji se od 30 pitanja, a odgovori na njih zahtijevat će integraciju cjelokupnoga gradiva kolegija. Ukupan broj ocjenskih bodova na završnom ispitu je 30. Za pozitivnu ocjenu na završnome ispitu potrebno je ostvariti najmanje 15 bodova (ako je student ostvario 14 ili manje bodova, završni se ispit ponavlja). Ostvarenih 15 bodova na završnome ispitu jednako je 15 ocjenskih bodova, ostvarenih 16 bodova na završnome ispitu jednako je 16 ocjenskih bodova… ostvarenih 30 bodova na završnome ispitu jednako je 30 ocjenskih bodova. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:

80 do 100 ocjenskih bodova

5 A

70 do 79,9 ocjenskih bodova

4 B


3 C


2 D


2 E


1 FX


1 F


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Brozović, D., Fonologija hrvatskoga književnog jezika, u: Babić, S. i dr., Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika, Zagreb 1991, str. 379–452. Silić, J., Hrvatski jezik 1, Zagreb 1998. Turk, M., Fonologija hrvatskoga jezika: raspodjela fonema, Rijeka – Varaždin 1992.

Izborna literatura: Barić, E. i dr., Hrvatska gramatika, Zagreb 1995. Filipović, R., Teorija jezika u kontaktu, Zagreb 1986. Jakobson, R. i Halle, M., Temelji jezika, preveli I. Martinčić i A. Stamać, Zagreb 1988. Jelaska, Z., Fonološki opisi hrvatskoga jezika, Zagreb 2004. Muljačić, Ž., Opća fonologija i fonologija suvremenoga talijanskog jezika, Zagreb 1972. (opća sinkronijska fonologija). Silić, J. i Pranjković, I., Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb 2005. Škarić, I., Fonetika hrvatskoga književnog jezika, u: Babić, S. i dr., Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika, Zagreb 1991, str. 61–377. Tekavčić, P., Fonologija – strukturalizam – elementi drugih suvremenih lingvističkih teorija, u: P. Tekavčić, Uvod u lingvistiku, Zagreb 1979, str. 37–81. Težak, S. i Babić, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb 1992.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su dužni pohađati nastavu (predavanja i seminare). NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

predavanja i seminari konsultacije mrežne stranice kolegija

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA osobno na predavanjima i seminarima konsultacije elektronička pošta (prema dogovoru)

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna priprema

studenata

1. Predavanje: Jezik i standardni jezik. Jezik kao artikuliran sustav; tri artikulacije. Fonetika i fonologija/ Fonologija: fon, fonem, alofon; stratifikacija glasa./ – 4 sata

-

2. Predavanje: Fonološka opreka i minimalni par/ Hrvatski fonemski sustav – 4 sata


3. Predavanje: Artikulacijska i akustička fonetika: podjele glasnika. Sustav samoglasničkih fonema i sustav suglasničkih fonema hrvatskoga jezika – 4 sata



4. Seminar: Fonemi i alofoni u hrvatskome standardnom jeziku – 1 sat Seminar: Podjele glasnika – 1 sat Predavanje: Morfonologija i fonologija / Morfon, alomorfon, morfonem – 2 sata


5. Predavanje: Alternacije fonema kao morfonološki uvjetovane pojave – 1 sat Seminar: Alternacije fonema – 1 sat


6. Predavanje: Prozodijska obilježja; prozodijski sustav / Distribucija naglasaka i zanaglasne dužine / Toničke i atoničke riječi; izgovorna (naglasna) cjelina. Pomicanje naglasaka: oslabljeno i neoslabljeno – 4 sata


7. Seminar: Naglasne cjeline; Pomicanje naglasaka: oslabljeno i neoslabljeno – 4 sata


8. Seminar: Akcentuacija – 4 sata Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija



11. Predavanje: Distribucija fonema i slog – 2 sata Predavanje: Jezično posuđivanje (fonološka razina) / Proces jezičnoga posuđivanja: adaptacija na fonološkoj razini; distribucija fonema; adaptacija akcenta – 2 sata


12. Seminar: Akcentuacija – 4 sata


13. Kolokvij – 3 sata Zajedničko komentiranje rješenja kolokvija – 1 sat


14. Predavanje: Fonologija iskaza – 2 sata Seminar: Fonologija iskaza – 2 sata


15. Seminar: Rekapitulacija osnovne terminologije u fonologiji kao priprema za ZAVRŠNI ISPIT – 2 sata Mogućnost za ispravak kolokvija – 2 sata


Teme seminara slijede i nadopunjuju teme predavanja. Na seminarima studenti (a) komentiraju obveznu i dopunsku literaturu, (b) problemski pristupaju pojedinim temama te uspoređuju različite pristupe, (c) aktivno usvajaju sadržaje prezentirane na predavanjima, (d) rješavaju različite pismene zadatke.


I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija Osnove jezične kulture Studij Preddiplomski studij HJK 1 Ak. god. 2011/2012 Semestar I. semestar Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje 1+2+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtak 8.15 – 10.45 Nositelj kolegija dr. sc. Mihaela Matešić Asistent Cecilija Jurčić Katunar, prof. Vrijeme za konzultacije po dogovoru sa studentima putem e-pošte i poslije nastave Kabinet 708 Telefon 265671 E-mail [email protected]; [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA Jezik kao sustav i jezik kao standard. Jezične norme: sistemske, funkcionalne i stilističke. Pojam standardnoga jezika. Standardni jezik i njegove norme. Standard i supstandard. Realizacije standardnoga jezika. Funkcionalno jezično raslojavanje: funkcionalni stilovi/diskursni tipovi. Pregled normi standardnoga jezika: utvrđivanje granica i kompetencija pojedinih standardnojezičnih normi (gramatičke norme, leksička norma, pravogovorna i pravopisna norma itd.). Normativni priručnici hrvatskoga standardnog jezika – njihov sadržaj i način služenja njima. Jezični purizam: pojam i hrvatska praksa. Hrvatski jednojezični rječnici. Lektorske vježbe: problemskim se zadacima kani upozoriti na pojedina jezična pitanja. Poštivanje gramatičkih, leksičkih, pravopisnih i pravogovornih normi s obzirom na jezični registar/diskursni tip/funkcionalni stil. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Studenti će nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposobni: * definirati osnovne jezikoslovne termine vezane uz teorijski i praktičan pristup proučavanju standardnojezičnih normi * kategorizirati jezične činjenice prema jezičnim razinama i planovima * na odgovarajući način primjenjivati normativne priručnike * uočiti i ispraviti odstupanja od standardnojezičnih normi u vlastitom i tuđem pisanom tekstu NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo




Pohađanje nastave

1 -

Kontinuirana provjera znanja 2 80+20

ZAVRŠNI ISPIT Nema završnoga ispita Nema završnoga ispita UKUPNO 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost jednog izlaska na popravni ispit (na izvanrednom ispitnom roku). Kontinuirana provjera znanja Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave u obliku

- jedne pismene provjere na satovima seminara koja je sastavljena od zadataka višestrukog izbora, nadopunjavanja i pitanja otvorenog tipa. Sadrži 40 pitanja. Svaki točan odgovor donosi po 2 ocjenska boda. Student pritom može steći najviše 80 ocjenskih bodova.


- praćenja aktivnosti studenta na stranicama e-kolegija Osnove jezične kulture na adresi http://mudri.uniri.hr (prati se je li student pravodobno preuzeo sve sadržaje i je li riješio testove za samoprocjenu znanja). Student pritom može steći najviše 20 ocjenskih bodova ( po 10 bodova za pozitivno riješena dva testa za samoprocjenu znanja).

Aktivno sudjelovanje na seminarima i predavanjima (dragovoljno javljanje za odgovaranje na postavljena pitanja, prihvaćanje aktivne komunikacije s drugim studentima, osobito u raspravama na seminarima) posebno se nagrađuje s dodatnih 10 ocjenskih bodova koji se pribrajaju ostalim ocjenskim bodovima. Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova određuje se konačna ocjena:


5 A


4 B


3 C


2 D


2 E


1 FX


1 F

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Anić, V. i Silić, J., Pravopis hrvatskoga jezika, Zagreb 2001. Anić, V., Veliki rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb 42003. (ili koje ranije izdanje). Babić, S., Finka, B. i Moguš, M., Hrvatski pravopis, Zagreb 41996. Badurina, L., Marković, I., Mićanović, K., Hrvatski pravopis, MH, 12007. ili 22008. Barić, E. i dr., Hrvatska gramatika, Zagreb 1995. Rječnik hrvatskoga jezika, ur. J. Šonje, Zagreb 2000. Silić, J. i Pranjković, I., Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb 2005. Težak, S. i Babić, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb 1992.

Izborna literatura: Anić, V. i Goldstein, I., Rječnik stranih riječi, Zagreb 1999. Barić, E. i dr., Hrvatski jezični savjetnik, Zagreb 1999. Brodnjak, V., Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika, Zagreb 1991. Jezični savjetnik s gramatikom, uredio S. Pavešić, Zagreb 1971. Jonke, Lj., Hrvatski jezik u teoriji i praksi, Zagreb 1965. Kovačević, M. i Badurina, L., Raslojavanje jezične stvarnosti, Rijeka 2001. Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika, priredio M. Samardžija, Zagreb 1999. Pranjković, I., Hrvatski jezik 3, Zagreb 1998. Pranjković, I., Ogledi o jezičnoj pravilnosti, Disput, Zagreb 2010. Samardžija, M., Hrvatski jezik 4, Zagreb 1998. Silić, J., Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Disput, Zagreb 2006. Silić, J., Hrvatski jezik 1, Zagreb 1998. Silić, J., Hrvatski jezik 2, Zagreb 1999. Škarić, I., U potrazi za izgubljenim govorom, Zagreb 1982. Šulek, B., Hrvatsko-njemačko-talijanski rječnik znanstvenoga nazivlja, Zagreb 1874–1875, pretisak Zagreb 1990.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

POHAĐANJE NASTAVE


Student za redovito prisustvovanje nastavi dobiva cjelokupan iznos udjela u ECTS-bodovima koji je predviđen za pohađanje nastave i taj se iznos ne raščlanjuje dalje na ocjenske bodove. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA


KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA osobno na predavanjima i seminarima u vremenu predviđenom za konsultacije elektroničkom poštom (pravila kontaktiranja elektroničkom poštom: student treba potpisati

poruku svojim punim imenom i prezimenom te naznačiti studira li na jednopredmetnom ili na dvopredmetnom studiju HJK)

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE: Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna priprema studenata

1. Uvodne napomene o kolegiju i obavijesti za studente. Tema seminarskoga dijela nastave: Jezik i društvo (rad u skupinama)

-

2. Pojam standardnoga jezika. Standardni jezik i njegove norme. Jezične norme: sistemske, funkcionalne i stilističke. Standard i supstandard. Tekst: Josip Silić: Nekoliko misli o normi, u: Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika, Matica hrvatska, Zagreb 1999, str. 203-211 Vježbe 1 i 2

Preuzeti nastavni materijali s e-kolegija Osnove jezične kulture na adresi: http://mudri.uniri.hr

3. Jezik kao sustav i jezik kao standard. Tekst: Josip Silić: Hrvatski jezik kao sustav i kao standard, u: Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika, Matica hrvatska, Zagreb 1999, str. 235-245 Vježba 3

Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija i preuzeti nastavni materijali s e-kolegija Osnove jezične kulture na adresi: http://mudri.uniri.hr

4. Tekst: Ljudevit Jonke (1999), Problematika norme hrvatskoga književnog jezika u sinkronijskom i dijakronijskom aspektu, U: Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika, Matica hrvatska, Zagreb, str. 104-113. Vježbe: 4 i 5


5. Pregled normi standardnoga jezika: utvrđivanje granica i kompetencija pojedinih standardnojezičnih normi. Tekst: Ivo Pranjković: Temeljna načela jezične pravilnosti, Kolo 4, 1996. Vježba 5a


6. Normativni priručnici hrvatskoga standardnog jezika. Hrvatske gramatike. Hrvatski jednojezični rječnici. Jezični savjetnici. Vježba 6


7. Realizacije standardnoga jezika. Funkcionalno jezično raslojavanje: funkcionalni stilovi/diskursni tipovi. Pregled jezičnostilskih značajki funkcionalnih stilova: znanstveni stil i administrativno-poslovni stil. Vježba 7 i 8


8. Pregled jezičnostilskih značajki funkcionalnih stilova: novinarsko-publicistički stil Vježba 9 i 10


9. Pregled jezičnostilskih značajki funkcionalnih stilova: književnoumjetnički (beletristički) stil i razgovorni stil Vježba 11


10. Tekst: Ivo Pranjković: Funkcionalni stilovi i sintaksa, Suvremena lingvistika, vol. 41-42, br. 1-2, lipanj 1996, str. 519-527. Vježba 12


11. Jezični purizam: pojam i hrvatska praksa. Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija i preuzeti nastavni materijali s e-kolegija Osnove jezične kulture na adresi: http://mudri.uniri.hr

12. Rekapitulacija Vježba 12b


13. Pismena provjera znanja Svladani prethodni nastavni sadržaji


kolegija i preuzeti nastavni materijali s e-kolegija Osnove jezične kulture na adresi: http://mudri.uniri.hr

14. OKRUGLI STOL – priprema prema tekstu: Radoslav Katičić: O početku novoštokavskoga hrvatskoga jezičnog standarda, o njegovu položaju u povijesti hrvatskoga književnog jezika i u cjelini standardne novoštokavštine, u: Novi jezikoslovni ogledi, II. dopunjeno izdanje, ŠK, Zagreb 1992, str. 116-132.




Broj ECTS-a



Uvod u znanost o književnosti

5 30+30

Nositelj kolegija



dr.sc. Danijela Marot-Kiš, doc.

[email protected]

Asistent



Iva Rosanda Žigo, prof.

[email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Naziv i pojam književnosti. Priroda književnosti. Literarnost izvan književnosti. Povijesne mijene. Doživljavanje teksta kao književnosti. Temelji proučavanja književnosti. Termin i područje (teorija, povijest, kritika). Nacionalna književnost i svjetska književnost. Poredbena književnost. Trodimenzonalnost strukture književnog djela. Književnost i pisac. Književnost i jezik. Književnost i čitatelj. Znanost o književnosti i komplementarne discipline: estetika, lingvistika, semiologija. Stih i proza. Književni rodovi i vrste. Povijesni aspekt. Teorijski aspekt. Pojam stila. Lirski, epski i dramski stil. Mikrostrukture stila. Temeljni pojmovi versifikacije. Kvalitativna i kvantitativna versifikacija. Glavni stihovni oblici. Lirska pjesma. Epsko pjesništvo. Umjetnička proza. Trivijalna književnost. Drama, dramaturgija i kazalište. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon položenog ispita iz kolegija Uvod u znanost o književnosti studenti će biti sposobni:

1. objasniti i pravilno tumačiti naziv i pojam književnosti 2. opisati i tumačiti područje istraživanja znanosti o književnosti (teorija, povijest, kritika) 3. objasniti i pravilno tumačiti odnos znanosti o književnosti i estetike, lingvistike, semiologije 4. opisati i objasniti razne teorijske pravce u znanosti o književnosti 5. objasniti i interpretirati odnose: književnost i pisac, književnost i jezik, književnost i čitatelj 6. opisati, tumačiti i interpretirati mikrostrukture stila i mikrostrukture književnih formi 7. objasniti i tumačiti fenomen recepcije književnoga djela 8. primijeniti stečena teorijska znanja u analizi književnoga djela


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

X X X Terenska nastava Laboratorij�ki ra� Mentorski rad Ostalo



AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U

�CTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 1,5 - Seminarski rad 1 20 Međuispit 1,5 40 Esej 0,5 10 ZAVRŠNI ISPIT 0,5 30 UKUPNO 5 100

* Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje IV. LITERATURA Obvezna literatura: Beker, M., Povijest književnih teorija, Zagreb 1979. Culler, J., Književna teorija. Vrlo kratak uvod, Zagreb 2001. Solar, M., Teorija književnosti, Zagreb 1997. Uvod u književnost, Teorija, metodologija, ur. Z. Škreb i A. Stamać, Zagreb 1998. (str. od 9. do 335. i od 489. do 591.)

Izborna literatura: Aristotel, O pjesničkom umijeću, Zagreb 1983. Biti, V., Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Zagreb 2000. Eagleton, T., Književna teorija, Zagreb 1987. Flaker, A., Stilske formacije, Zagreb 1986. Jolles, A. Jednostavni oblici, Zagreb 2000. Solar, M., Laka i teška književnost, Zagreb 1995. Solar, M., Granice znanosti o književnosti, Zagreb 2000. Steiger, E., Temeljni pojmovi poetike, Zagreb 1996. The New Princeton Encyclopedia of Poetry and Poetics, ed. By Alex preminger and T. V. F. Brogan, Princeton – New Yersey, 1993. Wellek, R., i Warren, A., Theory of Literature, London 1993.


Studenti moraju prisustvovati na 70% sati predavanja i seminara. Za više od 30 % izostanaka dobiti će kazneni seminar.

U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati elektronskom poštom: [email protected]

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA

Prilikom predaje seminara potrebno je pridržavati se zadanih rokova. Neizvršavanje obveza može rezultirati oduzimanjem ocjenskih bodova ili dodatnim seminarskim

obvezama. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

U vrijeme konzultacija. Elektronska pošta. Web stranice Fakulteta.


KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

U vrijeme konzultacija Elektronska pošta.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Pravilno citirati i navoditi tuđu literaturu. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima. Vrednovanje obveza studentica i studenata:

1. Seminarski rad:

Studenti će pristupiti izradi seminarskoga zadatka na jednu od ponuđenih tema te su obavezni konzultirati se s nastavnicom u vezi literature.

U slučaju izostanka sa sata predviđenoga za prezentaciju grupnog seminarskog rada studenti će dobiti kazneni seminar koji trebaju predati u pisanom obliku.

Prezentacijom seminarskoga rada može se ostvariti maksimalno 20 bodova. Ocjenjuju se sljedeće komponente: poštivanje rokova – izlaganje u tjednu prezentacije, trajanje izlaganja (20 minuta), jasnoća i struktura izlaganja te korištenje dodatnih materijala (upitnici, demonstracije, pitanja za raspravu).

Usmeni seminarski radovi ocjenjuju se na slijedeći način: izvrstan (5) = 20 bodova, vrlo dobar (4) = 16 bodova, dobar (3) = 14 bodova, dovoljan (2) = 10 bodova.

2. Međuispit:

Studenti su obavezni položiti jedan kolokvij koji se sastoji od sedam pitanja esejskoga tipa i dvanaest pitanja objektivnoga tipa. Na kolokviju se može maksimalno ostvariti 40 bodova. Točni odgovori na pitanja esejskoga tipa na kolokviju donose max. 4 bodova, a na pitanja objektivnoga tipa jedan bod. Kriterij za dobivanje bodova je 60% točno riješenih zadataka (24 bodova).

Literatura za međuispit: Culler, J., Književna teorija. Vrlo kratak uvod, Zagreb 2001. Solar, M., Teorija književnosti, Zagreb 1997. (od 9. do 117.) Uvod u književnost, Teorija, metodologija, ur. Z. Škreb i A. Stamać, Zagreb 1998. (str. od 9. do 268.)

Napomena: Međuispit se polaže u prvom tjednu mjeseca siječnja. Studenti imaju pravo i na popravni ispit koji se polaže u trećem tjednu u siječnju. 3. Esej:

Na jednu od ponuđenih tema studenti će pristupiti pisanju esejskoga zadataka. Teme će se odnositi na prethodno obrađeno gradivo na satovima seminara, a ovom se aktivnošću može ostvariti maksimalno 10 bodova. Ocjene se pisanjem eseja ostvaruju na sljedeći način: izvrstan (5) = 10 bodova, vrlo dobar (4) = 9 bodova, dobar (3) = 7 bodova, dovoljan (2) = 5 bodova.

Esej se piše na nastavi seminara u drugom tjednu mjeseca prosinca. 3. ZAVRŠNI ISPIT

Kako bi pristupili završnom ispitu studenti moraju izvršiti sve prethodno navedene obaveze odnosno ostvariti najmanje 40% ocjene.

Na završnom se ispitu može ostvariti maksimalno 30 bodova koji se u ocjene pretvaraju na sljedeći način:


12 – 17 bodova dovoljan (2) 18 - 20 dobar (3) 21 - 23 vrlo dobar (4) 24 - 30 izvrstan (5)

Konačna ocjena: Konačna ocjena predstavlja zbroj bodova koje je student ostvario pisanjem seminarskoga rada, na međuispitu te završnom ispitu. Pridruživanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:

A – od 80 do 100% ocjene B – od 70 do 79,9% ocjene C – od 60 do 69,9% ocjene D – od 50 do 59,9% ocjene E – od 40 do 49,9% ocjene

Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS- sustavom na sljedeći način:

Izvrstan ( 5 ) – A Vrlo dobar ( 4 ) – B Dobar ( 3 ) – C Dovoljan ( 2 ) – D i E

Napomena: Studenti koji skupe 29,9 ili manje ocjenskih bodova tijekom nastave, nisu zadovoljili te se ocjenjuju ocjenom F i moraju ponovno upisati kolegij. Studenti koji skupe između 30 i 39,9 bodova svrstavaju se u kategoriju FX i mogu pristupiti popravnom ispitu. Ako na tom ispitu zadovolje, dobivaju ocjenu E bez obzira na stupanj postignuća na popravnom ispitu.Studenti moraju skupiti minimalno 40 ocjenskih bodova kako bi dobili prolaznu ocjenu.

VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2011. / 2012. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema

studenata Napomena

1. Naziv i pojam književnosti. Priroda književnosti.

2. Literarnost izvan književnosti. Povijesne mijene. Doživljavanje teksta kao književnosti.

3. Temelji proučavanja književnosti. Termin i područje (teorija, povijest, kritika).

4. Nacionalna književnost i svjetska književnost. Poredbena književnost.

5. Trodimenzionalnost strukture književnog djela. Književnost i pisac. Književnost i jezik. Književnost i čitatelj.

6. Znanost o književnosti i komplementarne discipline: estetika, lingvistika, semiologija.

7. Stih i proza. 8. Književni rodovi i vrste. Povijesni


aspekt. Teorijski aspekt. 9. Pojam stila. Lirski, epski i dramski

stil.

10. Mikrostrukture stila. 11. Temeljni pojmovi versifikacije.

Kvalitativna i kvantitativna versifikacija.

12. Glavni stihovni oblici. Lirska pjesma. Epsko pjesništvo.

13. Umjetnička proza. 14. Trivijalna književnost. 15. Drama, dramaturgija i kazalište.



Broj ECTS-a



Hrvatska srednjovjekovna književnost

4 30+30 ponedjeljkom od 9,15 do 11,00; predavaonica 230 ponedjeljkom od 11,15 do 13,00; predavaonica 230

Nositelj kolegija



Ines Srdoč-Konestra

četvrtkom od 8,30 do 10,00

715 ili 218 051 265 604 098 467 908

[email protected]

Asistent



Saša Potočnjak

srijedom od 11,30 do 13,00

715 051 265 686

[email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Kolegij obrađuje sadržaje koji tematiziraju razdoblje hrvatske srednjovjekovne literature i pismenosti, u vremenskome rasponu od IX. do konca XV. stoljeća. Oblikovanje hrvatske srednjovjekovne književnosti na granicama kršćanskoga Zapada i Istoka; kulturne interferencije; fenomeni tropismene (latinica, glagoljica, ćirilica) i trojezične (latinski, staroslavenski, narodni) kulture. Regionalizam kao rezultat višestoljetne političke i dijalekatske razjedinjenosti kulturnoga prostora; regionalna trojnost: glagoljaško-čakavska regija (sjeverna Dalmacija, Kvarner, Istra, Krbava i Lika), latiničko-čakavsko-štokavska regija (ostatak Dalmacije) i latiničko-kajkavska regija (sjeverozapadna Hrvatska). Afirmacija narodnoga jezika i pisma u svim područjima društvenoga i književnoga života. Posebna pozornost unutar kolegija posvećena je žanrovima hrvatske srednjovjekovne književnosti. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon odslušanog kolegija studenti će moći:

- kulturnopovijesno pristupiti hrvatskoj književnosti srednjovjekovlja - ovladati specifičnim kompetencijama za razumijevanje konkretnoga problema iz povijesti hrvatske

srednjovjekovne književnosti - objasniti temeljne odrednice hrvatske srednjovjekovne književnosti - kritički čitati različite tipove tekstova hrvatske srednjovjekovne književnosti - objasniti osnovne stilsko-periodizacijske i žanrovske komponente hrvatskoga književnoga

srednjovjekovlja NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X x X Terenska nastava L�boratorijski rad Mentorski rad Ostalo


III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS


pohađanje nastave i seminara seminarske aktivnosti

1,5 10 bodova aktivnost na nastavi 20 bodova – čitaći predlošci (5x4) 10 bodova vježbe na satu (5+5)

kontinuirana provjera znanja 2 1. međuispit =20 2. međuispit =10

ZAVRŠNI ISPIT 0,5 30 UKUPNO 4 100

* Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje IV. LITERATURA Obvezna literatura:

1. Fališevac, D., Hrvatska srednjovjekovna proza, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 1980. 2. Fališevac, D., Pisan svetago Jurja, u: Kaliopin vrt, Književni krug, Split, 1997., str. 29-38. 3. Leksikon hrvatskih pisaca, Školska knjiga, Zagreb 2000., natuknice: Srednjovjekovna

prikazanja, Srednjovjekovna proza, Srednjovjekovno pjesništvo, str. 651-664. 4. Štefanić, V., Hrvatska književnost srednjeg vijeka, Zagreb, 1969. (uvodni tekst str. 3-61;

komentari uz pojedine tekstove). 5. Fališevac, D., Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb,

22007., str. 5-36 i 63-76.

Izborna literatura:

1. Bratulić, J., Sjaj baštine, Split, 1990. 2. Damjanović, S. Slovo iskona. Staroslavenska / starohrvatska čitanka, Matica hrvatska,

Zagreb, 2002. – tekstovi 3. Dürrigl, M-A., Čti razumno i lipo. Ogledi o hrvatskoglagoljskoj srednjovjekovnoj književnosti,

Zagreb, 2007. 4. Malić, Dragica Jezik najstarije hrvatske pjesmarice, Zagreb, 1972., str. 5-32. 5. Hercigonja, E., Srednjovjekovna književnost, Povijest hrvatske književnosti, knj. 2, Zagreb

1975. 6. Hrvatsko književno srednjovjekovlje (prir. S. Damjanović), Zagreb, 1994. 7. Najstariji latinički spomenici (do sredine 15. stoljeća). Stari pisci hrvatski, knjiga XLIII,

Zagreb, 2004., str. I-XLVI. 8. Kolumbić, N., Po običaju začinjavac (Rasprave o hrvatskoj srednjovjekovnoj književnosti),

Split 1994. 9. Le Goff, J. Srednjovjekovni imaginarij, Zagreb, 1993. 10. Novak, S. P., Povijest hrvatske književnosti. Od početaka do Krbavske bitke, I. knj., Zagreb,

1996. Obavezna sekundarna literatura (lektira):

1. Lucić, P. Vrtal, Književni krug, Split, 1990. (odabrani tekstovi) 2. Malić, D. Jezik najstarije hrvatske pjesmarice. HFD, Zagreb, 1972., str. 33-67. (tekstovi


pjesama) 3. Malić, D. Na izvorima hrvatskoga jezika, Matica hrvatska, Zagreb, 2002., str. 635-700. 4. Mirakuli ili čudesa (sabrao R. Strohal). Zagreb, 1917. (odabrani tekstovi) 5. Najstariji latinički spomenici (do sredine 15. stoljeća) (odabrani tekstovi). Stari pisci hrvatski,

knjiga XLIII, HAZU, Zagreb, 2004. (tekstovi) 6. Stara hrvatska drama (priredio Tatarin, M.). Zagreb, Znanje, 2003. (odabrani tekstovi) 7. Stare hrvatske apokrifne priče i legende (sabrao Strohal, R.). Bjelovar, 1917. (odabrani

tekstovi) 8. Štefanić, V., Hrvatska književnost srednjeg vijeka (odabrani tekstovi), Zagreb 1969. 9. Žića svetih otaca, Matica hrvatska, Zagreb, 1997.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni pohađati predavanja i seminare. Mogući su izostanci u okviru pravilnika.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA - studenti polažu dva pismena međuispita (u slučaju da ne zadovolje minimalna očekivanja, moći će samo jednom popravljati rezultate) Čitaći predlošci –

datum predaje/izvršavanja obveze

SEMINARSKE VJEŽBE VJEŽBE NA PREDAVANJU (1. i 2. Zadatak: esej o filmu, esej o zadanom tekstu)

MEĐUISPITI

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 1.čp. 10. 1.sv. 1.mi

. 11. 2.čp. 12. 3. čp. 13. 2.sv. 2.mi

. 14. 4.čp.

NAČIN INFOR�IRANJA STUDENATA


- preko mrežnih stranica fakulteta - preko zajedničke e-pošte studenata


- u terminima konzultacija - preko e-pošte

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

- studenti su dužni na satu imati predloške koji su planirani izvedbenim programom za određeni sat

- pisane uradke (čitaće predloške) moraju predavati u dogovorenim terminima - međuispiti (2), su obavezni (prvi donosi max. 20 ocjenskih bodova, a drugi 10)

VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2011 / 2012. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema

studenata Napomena

Predavanja / 1 10.10.2011.

Gledanje filma „Ime ruže“ Uvod u kolegij. Literatura.

na temelju pripremljenih pitanja rasprava o filmu uz ulomke romana Ime ruže, U. Eca

1. zadatak – esej o filmu s obzirom na zadana pitanja i raspravu o filmu (1 kartica)

Opća obilježja srednjovjekovlja.

na osnovi gledanoga filma izdvojiti 10 tvrdnji o srednjemu vijeku

2. zadatak – esej o zadanome tekstu (1 kartica) datum zadavanja 1. čitaćeg predloška (zadaju se u pravilu jedan nastavni termin prije predaje)

/ 2 17.10.2011.

Srednjovjekovna pismenost i književnost.

Ćirilometodska misija. Staroslavensko književno nasljeđe. Otvaranje prema zapadnim utjecajima.

/ 3 24.10.2011.

Žanrovi hrvatske srednjovjekovne književnosti (Hercigonja i Štefanić) Epigrafika, diplomatika, statutu i regule, historijski tekstovi.

Srednjovjekovni zbornici.

/ 4 7.11.2011.

Poetičke osobine legendarne proze. Analiza proznoga teksta. Prenje – Dundulovo viđenje

Moralnodidaktička proza.


/5 14.11.2011.

Svjetovni romani i pripovijetke. Bestijariji.

Pjesništvo.

1.međuispit – srednjovjekovna proza (u okviru jednoga sata predavanja)

/ 6 21.11.2011.

Pjesništvo.

Pjesništvo u okvirima bratovštinske djelatnosti.

/7 28.11.2011.

Srednjovjekovna drama – općenito. Dramske transformacijske strukture.

2.međuispit – srednjovjekovno pjesništvo (u okviru jednoga sata predavanja)

Crkvena prikazanja. Seminari 8/ 5.12.2011.

Uvod u analizu i interpretaciju tekstova hrvatske srednjovjekovne književnosti

Određivanje korpusa tekstova hrvatske srednjovjekovne književnosti (O pismenima; Pohvala svetom Ćirilu; Ot' ispovidi srama mirakul6 – analize)

9/ 12.12.2011.

Analiza: Bašćanska ploča; Ljetopis popa Dukljanina

1. čitaći predložak: pročitan tekst, kratka parafraza, objašnjenje nepoznatih riječi, komentar (5 ocjenskih bodova) – datum predaje

Analiza: Zapis popa Martinca; Regula sv. Benedikta, Konstitucije franjevaca III. reda; Red i zakon

10/ 19.12.2011.

Analiza: Cvĕt vsake mudrosti; Fiziolog; Lucidar

Seminarska vježba 1. (sastoji se od tekstova koji su se obrađivali do datuma za vježbu)

Usporedba proznoga teksta Razgovor meštra Polikarpa sa smrću i Čistilište sv. Patricija.

11/ 9.1.2012.

Analiza: Prepiranje duše s tijelom i Sud gospodina Boga; Pavlova apokalipsa

2. čitaći predložak

Svetačke legende: Žića svetih otaca – izbor; Legenda o Ivanu Zlatoustom; Život svete Katarine

12/ 16.1.2012.

Analiza: Šibenska molitva; Spasi, Marije, tvojih vernih. Cantilena pro sabatho; Pĕsan ot muki Hrstovi, Pisan na spomenutje smrti


jedini popravni međuispit za oba prethodna (u okviru sata seminara)

13/ 23.1.2012.

Analiza pjesama: Pisan svetago Jurja; Svit se konča; Tu mislimo,

Seminarska Vježba 2


bratja, ča smo; Bratja, brata sprovodimo; Ženska ljubav Srednjoeuropski kontekst: komparativna analiza

14/ 30.1.2012.

Analiza pjesama: Šekvencija za mrtve; Tuženje duše i tijela; Šekvencija nad junakom mrtvim;


Analiza transformacije dijaloških pjesama u dramatizaciju: Prigovaranje Blažene Dive Marije i križa Isusova; Isusova mučila;

Hrvatska srednjovjekovna književnost Međuispiti Studenti su obavezni položiti dva pismena međuispita. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka. Prvi se međuispit odnosi na građu iz hrvatske srednjovjekovne proze i može se ostvariti maksimalno 20 bodova.

točni odgovori bodovi 10 10

11-13 13 14-18 18 19-20 20

Drugi se međiuispit odnosi na hrvatsko srednjovjekovno pjesništvo i može se ostvariti maksimalno 10 bodova.


11-12 6 13-14 7 15-16 8 17-18 9 19-20 10

Svaki se međuispit sastoji od zadataka u kojim je potrebno dopisati činjenice koje nedostaju, kratkih esejskih zadataka i analize jednoga teksta ili odlomka iz određenoga teksta. Studentima se nudi jedna mogućnost popravka aktivnosti (međuispita). Konačna ocjena predstavlja zbroj bodova položenih međuispita, seminarskih aktivnosti i čitaćih predložaka. 10 bodova – sudjelovanje u raspravama na seminarima (dva eseja) – aktivnost na satu 30 bodova – međuispiti (2X): srednjovjekovna proza (20), srednjovjekovno pjesništvo (10) 30 bodova – kontinuirana provjera znanja: čitaći predlošci (10X2=20), seminarske vježbe (4+3+3=10) Pridruživanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:


ECTS- sustav Brojčani sustav A – od 80 do 100% ocjene Izvrstan ( 5 ) B – od 70 do 79,9% ocjene Vrlo dobar ( 4 ) C – od 60 do 69,9% ocjene Dobar ( 3 ) D – od 50 do 59,9% ocjene Dovoljan ( 2 ) E – od 40 do 49,9% ocjene Dovoljan ( 2 )

Napomena: Studenti koji ostvare 0 do 29,9% ocjenskih bodova tijekom nastave, nisu zadovoljili te se ocjenjuju ocjenom F i moraju ponovno upisati kolegij. Studenti koji ostvare 30 do 39,9% bodova svrstavaju se u kategoriju FX i mogu pristupiti popravnom ispitu. Studenti moraju ostvariti minimalno 40 ocjenskih bodova kako bi dobili prolaznu ocjenu.

1. Završni ispit: Ukupno nosi 30 ocjenskih bodova. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka.


IZBORNI PREDMETI – I. SEMESTAR

HRVATSKA KULTURA I CIVILIZACIJA HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA DRAMA

NORME I NORMATIVNI PRIRUČNICI MAKEDONSKA KULTURA I CIVILIZACIJA

HRVATSKI HUMANIZAM I LATINIZAM POLJSKA KULTURA I CIVILIZACIJA

FRANCUSKI JEZIK 1



Naziv kolegija

Broj ECTS-a


Vrijeme I mjesto održavanja nastave

Hrvatska kultura i civilizacija

4

15+30(15)+0

Nositelj kolegija



dr. Irvin Lukežić

Utorak 10.30-12.00

711 051 265 672 [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Problem akulturacije i stvaranja izvorne narodne baštine. Opće definicije pojma kultura i civilizacija. Kulturna baština, razvoj umjetnosti na našim prostorima (regionalni pristup s isticanjem osobitosti pojedinih hrvatskih krajeva). Problem urbane i ruralne kulture, mjesta dodira slavensko-romanske, slavensko-germanske i ostalih kulturnih simbioza. Graditeljstvo, plastika, slikarstvo, umjetnički obrt, zanatstvo u Hrvatskoj od početaka do danas (osnovne tendencije i stilske osobitosti). Dodiri sa susjednim kulturnim krugovima (Slovenija, Italija, Austrija, Mađarska, ostale slavenske zemlje, orijentalne kulture, itd.). Hrvatski umjetnisi u nas i u drugim europskim sredinama. Problem revitalizacije i zaštita spomeničkih vrednota te umjetničke baštine uopće. Sadržaj kolegija podrazumijeva najširi kulturno-povijesni i interdisciplinarni pristup u obradi građe, obuhvaćajući razdoblje od prethistorije do početka XX. stoljeća. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Razvijanje specifične kompetencije za razumijevanje procesa razvoja kulture i civilizacije na tlu Hrvatske. Upoznavanje s osnovnim pretpostavkama za razvitak kulture i civilizacije na hrvatskim povijesnim prostorima. Kolegij studentima hrvatskoga jezika i književnosti pruža temeljne informacije o sveukupnom kulturnopovijesnom razvitku Hrvatske čime stječu cjelovitiju i potpuniju sliku o složenoj problematici književnojezične povijesti i društvenom kontekstu u okviru kojega se ona oblikuje. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo




Pohađanje nastave 0,5 20 Seminarski rad 1,5 30 Aktivnost u nastavi 0,5 20 Kolokvij 1,5 30 UKUPNO 4 100

Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje Pohađanje nastave – redovito pohađanje (20 bodova) i 0,5 ECTS

Aktivnosti u nastavi – redovita aktivnost (20 bodova) i 0,5 ECTS Seminarski rad - dovoljan (15 bodova); dobar (20 bodova); vrlo dobar (25 bodova); izvrstan (30 bodova). Kolokvij dovoljan (15 bodova); dobar (20 bodova); vrlo dobar (25 bodova); izvrstan (30 bodova). Ukupno: 50-65 bodova 1,5 ECTS 65-85 bodova 2 ECTS 86-95 bodova 3 ECTS 96-100 bodova 4 ECTS

IV. LITERATURA Obvezna literatura: Braudel, F., Civilizacije kroz povijest, Zagreb 1990. Črnja, Z., Kulturna povijest Hrvatske, sv. I-III, Rijeka 1978. Horvat, J., Cultura Hrvata kroz 1000 godina, sv. 1. i 2., Zagreb 1980. Kale, E., Uvod u znanost o kulturi, Zagreb 1982.

Izborna literatura: Ekl, V., Gotico kiparstvo u Istri, Zagreb 1982. Fučić, B., Istarske freske (predgovor monografici), Zagreb 1963. Horvat, J., Politička povijest Hrvatske, Zagreb 1936. Juraj Dalmatinac (monografija), Zagreb 1982. Pejaković, M. – Gattin,N., Starohrvatska sakralna arhitektura, Zagreb 1988. Raukar, T., Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb 1997. Stipčević, A., Iliri, II. izd., Zagreb 1989. Stipčević, E., Hrvatska glazba. Povijest hrvatske glazbe do20. stoljeća, Zagreb 1997. Suić, M., Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb 1976. Šidak, J. – Gross. M. – Karaman, I. – Šepić, D., Povijest hrvatskoga naroda 1860-1914, Zagreb 1968.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni redovito pohađati predavanja i seminare. Kandidati moraju predati seminarski rad u pismenom obliku, te njegova ocjena ulazi i u konačnu ispitnu ocjenu. Kolokvij se polaže pismeno.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Budući da je sadržaj predavanja i seminara izravno povezani, studenti trebaju ažurno pratiti njihovo odvijanje.


NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Informiranje studenata usmenim putem odvija se u vrijeme konzultacija. Informacije o ocjenama seminara daju se u pisanom obliku (na ulazu u kabinet predmetnog nastavnika).

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Uobičajeni, bilo u vrijeme nastave ili konzultacija. U pravilu je poželjno kontaktirati osobno u vrijeme predviđeno konzultacijama. Jedino u iznimnim slučajevima, prema potrebi, student se može obratiti izravno predmetnom nastavniku putem elektronske pošte. Seminarski radovi predaju se isključivo osobno, u pisanom obliku, a ne putem elektronske pošte.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Program je zamišljen u obliku izbornoga kolegija kao svojevrstan kulturološki repetitorij namijenjen studentima kroatistike I drugih humanističkih studija kojim se upotpunjuju znanja o povijesnim aspektima literarnog fenomena.


studenata Napomena

I. tjedan Pojam kulture i civilizacije II. tjedan Prethistorijsko doba III. tjedan Liburni i Iliri IV. tjedan Grčka civilizacija V. tjedan Rimska civilizacija VI. tjedan Etnogeneza Hrvata VII. tjedan Starohrvatsko doba VIII. tjedan Doba romanike IX. tjedan Doba gotike X. tjedan Humanizam i renesansa XI. tjedan Reformacija i protureformacija

(barok)

XII. tjedan Prosvjetiteljstvo i klasicizam XIII. tjedan Dubrovnik i Venecija XIV. tjedan Kultura devetnaestoga stoljeća Kolokvij XV. tjedan Kultura dvadesetoga stoljeća Točan datum odvijanja nastave utvrđuje se naknadno (u zavisnosti od broja prijavljenih studenata).



Naziv kolegija

Broj ECTS-a



Hrvatska srednjovjekovna drama

4 15+15+0 Srijedom predavanja od 17,15 do 18,00 seminari od 18,15 do 20,00 predavaonica 232

Nositelj kolegija





715 /218 051 265 604 098 467 908

[email protected]

Asistent



Saša Potočnjak


715 051 265 686

[email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA U uvodnome se dijelu kolegija donosi opći pogled na medijevalno dramsko stvaralaštvo, njegove domete, osnovne karakteristike i mogućnosti. Hrvatska srednjovjekovna dramska književnost kao svojevrstan derivat religioznoga medijevalnog pjesništva: od recitativnog ritma preko dijaloške do dramske forme. Laude kao doprinos širenju pjesništva na narodnom jeziku (Italija); hrvatske dijaloške laude – dostojanstvo pučkoga jezika u duhovnoj poeziji. Pasionska tematika (Isusova muka koja se pjevala u Velikom tjednu, uoči Uskrsa) i tužaljka Isusove majke kao najčešća tema dijaloške pjesme (Plač Marijin, Pisan od muki Hrstovi) koja dovodi do potpune dramatizacije Isusove muke (XV. stoljeća) i prikazanja skidanja Isusa s križa. Osobita se pozornost pridaje strukturi hrvatskih crkvenih prikazanja, njihovim izvedbama i značenju u okviru domaće kulturne tradicije. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA studenti će biti kompetentni:

- objasniti temeljne procese u nastanku hrvatskih crkvenih prikazanja - primijeniti osnovni tekstološko-filološki instrumentarij na analizu srednjovjekovnoga dramskoga teksta - kritički čitati različite tekstove iz korpusa hrvatske srednjovjekovne drame

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laborato�ijski rad Mentorski rad Ostalo



aktivnost na nastavi 1 20 seminarske vježbe 1,5 50 kontinuirana provjera znanja 1,5 30 UKUPNO 100

* Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje


IV. LITERATURA Obvezna literatura: 1. Batušić, N., Povijest hrvatskoga kazališta, Zagreb 1978. (odabrana poglavlja) 2. Car-Mihec, A., Dnevnik triju žanrova, Zagreb 2003. 3. Hrvatska drama do narodnoga preporoda (prir. S. P. Novak i J. Lisac), I. dio, Split 1984. 4. Klasici hrvatske književnosti III – Drama i kazalište, Naklada Bulaja, CD-ROM 5. Kolumbić, N., Po običaju začinjavac, Split 1994. (str. 85-192) 6. Perillo, F. S., Hrvatska crkvena prikazanja, Split 1978

Izborna literatura: 1. Batušić, N., Studije o hrvatskoj drami, Zagreb 1999. 2. Hećimović, B., Antologija hrvatske drame od srednjega vijeka do prosvjetiteljstva, sv. I, Zagreb 1988.

(odabrana poglavlja) 3. Kolumbić, N., Postanak i razvoj hrvatske srednjovjekovne pasionske poezije i drame (dokt. disertacija),

Zadar 1964. 4. Klaić, D., Pozorište i drame srednjega veka. Novi Sad 1988. 5. Novak, S. P., Teatar u Dubrovniku prije Marina Držića, Split 1977. 6. Novak, S. P., Povijest hrvatske književnosti. Od početaka do Krbavske bitke, I. knj. Zagreb 1996. (u

dijelovima) 7. Pavić, A., Historija dubrovačke drame, Zagreb 1871. 8. Srednjovjekovna i folklorna drama i kazalište, Dani hvarskog kazališta II, Književni krug, Split, 1985., (u

dijelovima)



- uradci se moraju predavati u dogovorenim terminima - ako studenti izvrše sve obaveze neposredno po završetku nastave dobivaju završnu ocjenu

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA - preko mrežnih stranica fakulteta - preko zajedničke e-pošte studenata

KONTAKTIRANJE S NASTA�NICIMA


OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svaki je student tijekom semestra obavezan:

- sudjelovati u analizi predložaka tekstova na satu u sklopu seminarskih vježbi - položiti kolokvij

VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2011 / 2012. Datum/ tjedan

Tema Prethodna priprema studenata

Napomena

Predavanja /1 12.10.2011.

Uvod u kolegij. Literatura. Opća obilježja drame.

nema


Srednjovjekovna drama – scenska obilježja; europski kontekst

/2 19.10.2011.

Liturgijska drama

Flagelanti; bratovštine; pohvalne pjesme; dijaloške pjesme.

/3 26.10.2011.

Dramske transformacijske strukture

Prvotne dramatizacije /4 2.11.2011.

Crkveno prikazanje Pasije.

/5 9.11.2011.

Prikazanja u 16., 17. i 18. stoljeću Protežitost prikazanjskih tekstova u suvremenosti.

/6 16.11.2011.

Muka Franića Vodarića na sceni

Seminari /7 23.11.2011.

Uvod u analizu i interpretaciju dramskoga teksta. Prigovaranje blažene dive Marije i križa Isusova; Isusova mučila;

Za svaki sat seminara je potrebno donijeti tekst koji će se zatim na satu komentirati

/8 30.11.2011.

Plač Gospoje Seminarska vježba na predlošku – 15

/9 7.12.2011.

Muka spasitelja našega

Seminarska vježba na predlošku – 10

/10 14.12.2011.

Govorenje sv. Bernarda od duše osujene


/11 21.12.2011.

Govorenje sv. Bernarda od duše osujene – ostale varijante motiva


/12 11.1.2012.

Prikazan’je histori(j)e svetoga Panunci(j)a


/13 18.1.2012.

Skazanje od nevoljnoga dne od suda ognjenoga napokonji koji ima bit – 1

/14 25.1.2012.

Skazanje od nevoljnoga dne od suda ognjenoga napokonji koji ima bit – 2

kolokvij

Studenti su obavezni položiti pismeni kolokvij. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka. Sastoji se od 20 pitanja, odnosi na građu iz hrvatske srednjovjekovne drame i može se ostvariti maksimalno 30 bodova. Kolokvij se sastoji od zadataka u kojim je potrebno dopisati činjenice koje nedostaju, kratkih esejskih zadataka i analize jednoga teksta ili odlomka iz određenoga teksta


16-19 20 20-25 25 26-30 30


Konačna ocjena predstavlja zbroj bodova ostvarenih kolokvijem i seminarskim aktivnostima.

10 bodova – sudjelovanje u raspravama na seminarima i predavanjima – aktivnost na satu 40 bodova – kontinuirana provjera znanja - kolokvij 50 bodova – seminarske vježbe

Pridruživanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:

ECTS- sustav Brojčani sustav A – od 80 do 100% ocjene Izvrstan ( 5 ) B – od 70 do 79,9% ocjene Vrlo dobar ( 4 ) C – od 60 do 69,9% ocjene

Dobar ( 3 )

D – od 50 do 59,9% ocjene

Dovoljan ( 2 )

E – od 40 do 49,9% ocjene

Dovoljan ( 2 )

Napomena: Studenti koji ostvare 0 do 29,9% ocjenskih bodova tijekom nastave, nisu zadovoljili te se ocjenjuju ocjenom F i moraju ponovno upisati kolegij. Studenti koji ostvare 30 do 39,9% bodova svrstavaju se u kategoriju FX i mogu pristupiti popravnom pisanju kolokvija. Studenti moraju ostvariti minimalno 40 ocjenskih bodova kako bi dobili prolaznu ocjenu. Završni ispit: nema.



Naziv kolegija

Broj ECTS-a



Hrvatska srednjovjekovna drama

5 15+30+0 Srijedom predavanja od 17,15 do 18,00 seminari od 18,15 do 20,00 predavaonica 232

Nositelj kolegija





715 /218 051 265 604 098 467 908

[email protected]

Asistent



Saša Potočnjak


715 051 265 686

[email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA U uvodnome se dijelu kolegija donosi opći pogled na medijevalno dramsko stvaralaštvo, njegove domete, osnovne karakteristike i mogućnosti. Hrvatska srednjovjekovna dramska književnost kao svojevrstan derivat religioznoga medijevalnog pjesništva: od recitativnog ritma preko dijaloške do dramske forme. Laude kao doprinos širenju pjesništva na narodnom jeziku (Italija); hrvatske dijaloške laude – dostojanstvo pučkoga jezika u duhovnoj poeziji. Pasionska tematika (Isusova muka koja se pjevala u Velikom tjednu, uoči Uskrsa) i tužaljka Isusove majke kao najčešća tema dijaloške pjesme (Plač Marijin, Pisan od muki Hrstovi) koja dovodi do potpune dramatizacije Isusove muke (XV. stoljeća) i prikazanja skidanja Isusa s križa. Osobita se pozornost pridaje strukturi hrvatskih crkvenih prikazanja, njihovim izvedbama i značenju u okviru domaće kulturne tradicije. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA studenti će biti kompetentni:

- objasniti temeljne procese u nastanku hrvatskih crkvenih prikazanja - primijeniti osnovni tekstološko-filološki instrumentarij na analizu srednjovjekovnoga dramskoga teksta - kritički čitati različite tekstove iz korpusa hrvatske srednjovjekovne drame

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laborato�ijski rad Mentorski rad Ostalo



aktivnost na nastavi 1,5 20 seminarske vježbe 2 50 kontinuirana provjera znanja 1,5 30 UKUPNO 100



IV. LITERATURA Obvezna literatura: 7. Batušić, N., Povijest hrvatskoga kazališta, Zagreb 1978. (odabrana poglavlja) 8. Car-Mihec, A., Dnevnik triju žanrova, Zagreb 2003. 9. Hrvatska drama do narodnoga preporoda (prir. S. P. Novak i J. Lisac), I. dio, Split 1984. 10. Klasici hrvatske književnosti III – Drama i kazalište, Naklada Bulaja, CD-ROM 11. Kolumbić, N., Po običaju začinjavac, Split 1994. (str. 85-192) 12. Perillo, F. S., Hrvatska crkvena prikazanja, Split 1978

Izborna literatura: 9. Batušić, N., Studije o hrvatskoj drami, Zagreb 1999. 10. Hećimović, B., Antologija hrvatske drame od srednjega vijeka do prosvjetiteljstva, sv. I, Zagreb 1988.

(odabrana poglavlja) 11. Kolumbić, N., Postanak i razvoj hrvatske srednjovjekovne pasionske poezije i drame (dokt. disertacija),

Zadar 1964. 12. Klaić, D., Pozorište i drame srednjega veka. Novi Sad 1988. 13. Novak, S. P., Teatar u Dubrovniku prije Marina Držića, Split 1977. 14. Novak, S. P., Povijest hrvatske književnosti. Od početaka do Krbavske bitke, I. knj. Zagreb 1996. (u

dijelovima) 15. Pavić, A., Historija dubrovačke drame, Zagreb 1871. 16. Srednjovjekovna i folklorna drama i kazalište, Dani hvarskog kazališta II, Književni krug, Split, 1985., (u

dijelovima)



- uradci se moraju predavati u dogovorenim terminima - ako studenti izvrše sve obaveze neposredno po završetku nastave dobivaju završnu ocjenu


KONTAKTIRANJE S NASTA�NICIMA


OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svaki je student tijekom semestra obavezan:

- sudjelovati u analizi predložaka tekstova na satu u sklopu seminarskih vježbi - položiti kolokvij

VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2011 / 2012. Datum/ tjedan


Napomena


Uvod u kolegij. Literatura. Opća obilježja drame.

nema


Srednjovjekovna drama – scenska obilježja; europski kontekst

/2 19.10.2011.

Liturgijska drama

Flagelanti; bratovštine; pohvalne pjesme; dijaloške pjesme.

/3 26.10.2011.

Dramske transformacijske strukture

Prvotne dramatizacije /4 2.11.2011.

Crkveno prikazanje Pasije.

/5 9.11.2011.

Prikazanja u 16., 17. i 18. stoljeću Protežitost prikazanjskih tekstova u suvremenosti.

/6 16.11.2011.

Muka Franića Vodarića na sceni

Seminari /7 23.11.2011.

Uvod u analizu i interpretaciju dramskoga teksta. Prigovaranje blažene dive Marije i križa Isusova; Isusova mučila;

Za svaki sat seminara je potrebno donijeti tekst koji će se zatim na satu komentirati

/8 30.11.2011.

Plač Gospoje Seminarska vježba na predlošku – 15

/9 7.12.2011.

Muka spasitelja našega


/10 14.12.2011.

Govorenje sv. Bernarda od duše osujene


/11 21.12.2011.

Govorenje sv. Bernarda od duše osujene – ostale varijante motiva


/12 11.1.2012.

Prikazan’je histori(j)e svetoga Panunci(j)a


/13 18.1.2012.

Skazanje od nevoljnoga dne od suda ognjenoga napokonji koji ima bit

/14 25.1.2012.

Skazanje od nevoljnoga dne od suda ognjenoga napokonji koji ima bit

kolokvij

Studenti su obavezni položiti pismeni kolokvij. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka. Sastoji se od 20 pitanja, odnosi na građu iz hrvatske srednjovjekovne drame i može se ostvariti maksimalno 30 bodova. Kolokvij se sastoji od zadataka u kojim je potrebno dopisati činjenice koje nedostaju, kratkih esejskih zadataka i analize jednoga teksta ili odlomka iz određenoga teksta


16-19 20 20-25 25 26-30 30


Konačna ocjena predstavlja zbroj bodova ostvarenih kolokvijem i seminarskim aktivnostima.

20 bodova – sudjelovanje u raspravama na seminarima i predavanjima – aktivnost na satu (10+10) 30 bodova – kontinuirana provjera znanja - kolokvij 50 bodova – seminarske vježbe

Pridruživanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:

ECTS- sustav Brojčani sustav A – od 80 do 100% ocjene Izvrstan ( 5 ) B – od 70 do 79,9% ocjene Vrlo dobar ( 4 ) C – od 60 do 69,9% ocjene

Dobar ( 3 )

D – od 50 do 59,9% ocjene

Dovoljan ( 2 )

E – od 40 do 49,9% ocjene

Dovoljan ( 2 )

Napomena: Studenti koji ostvare 0 do 29,9% ocjenskih bodova tijekom nastave, nisu zadovoljili te se ocjenjuju ocjenom F i moraju ponovno upisati kolegij. Studenti koji ostvare 30 do 39,9% bodova svrstavaju se u kategoriju FX i mogu pristupiti popravnom pisanju kolokvija. Studenti moraju ostvariti minimalno 40 ocjenskih bodova kako bi dobili prolaznu ocjenu. Završni ispit: nema.


I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Broj ECTS-a



Norme i normativni priručnici

4 15 + 15

Nositelj kolegija


Kabinet

Telefon

E-mail

Prof. dr. Lada Badurina

705 265-661 [email protected]

Asistent


Kabinet

Telefon E-mail

Nikolina Palašić, prof.


II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Jezik kao sustav i jezik kao standard. Jezične norme: sistemske, funkcionalne i stilističke. Pojam standardnoga jezika. Standardni jezik i njegove norme. Standard i supstandard. Realizacije standardnoga jezika. Funkcionalno jezično raslojavanje: funkcionalni stilovi/diskursni tipovi. Pregled normi standardnoga jezika: utvrđivanje granica i kompetencija pojedinih standardnojezičnih normi (gramatičke norme, leksička norma, pravogovorna i pravopisna norma itd.). Normativni priručnici hrvatskoga standardnog jezika – njihov sadržaj i način služenja njima. Pravopis ili ortografija; pravopis kao norma i pravopis kao knjiga (priručnik). Pravopisna načela i pravopisna pravila. Refleksi kontinuante starojezičnoga jata i hrvatski pravopisi. Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi. Jezično i nejezično u pravopisu: pisanje velikih i malih početnih slova. Pravopisni znakovi. Rečenični znakovi. Pisanje riječi i vlastitih imena iz stranih jezika: transkripcija i transliteracija. Pravopisni rječnici i način služenja njima. Računalni pravopis. Povijest hrvatskoga pravopisa: pitanje tradicije. Aktualna pravopisna norma. Aktualne pravopisne knjige. Jezični purizam: pojam i hrvatska praksa. Hrvatski jednojezični rječnici. Lektorske vježbe: problemskim se zadacima kani upozoriti na pojedina jezična pitanja. Poštivanje gramatičkih, leksičkih, pravopisnih i pravogovornih normi s obzirom na jezični registar/diskursni tip/funkcionalni stil. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Očekuje se da će studenti nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposobni:

definirati osnovne jezikoslovne termine vezane uz teorijski i praktičan pristup proučavanju standardnojezičnih normi

kategorizirati jezične činjenice prema jezičnim razinama i planovima na odgovarajući način primjenjivati normativne priručnike uočiti i ispraviti odstupanja od standardnojezičnih normi u vlastitom i tuđem pisanom tekstu

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo



AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA

MAX BROJ BODOVA

pohađanje nastave 0,5 – aktivnost u nastavi 3,5 100 ZAVRŠNI ISPIT Nema završnog ispita. UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Kontinuirana provjera znanja Kontinuirana se provjera znanja provodi putem kolokvija:

1. kolokvij – Uvid u temeljnu normativističku literaturu i osnove funkcionalne stilistike 2. kolokvij – Pravopisni test 3. kolokvij – Pravopisna i teorijska pitanja

Kolokviji su pismeni ispiti sastavljeni od zadataka višestrukog izbora, nadopunjavanja i pitanja otvorenog tipa. Kriterij za ostvarivanje bodova na kolokviju je najmanje 40% točno riješenih zadataka. 1. i 2. kolokvij donose najviše po 30 bodova, a 3. kolokvij donosi najviše 40 bodova (30+30+40=100). Za pozitivan rezultat na 1. kolokviju studenti moraju ostvariti 12 ili više bodova. Ostvarenih 12 bodova na testu jednako je 12 ocjenskih bodova, 13 bodova na testu 13 ocjenskih bodova… 30 bodova na testu jednako je 30 ocjenskih bodova. Za pozitivan rezultat na 2. kolokviju studenti moraju ostvariti 12 ili više bodova. Ostvarenih 12 bodova na testu jednako je 12 ocjenskih bodova, 13 bodova na testu 13 ocjenskih bodova… 30 bodova na testu jednako je 30 ocjenskih bodova. Za pozitivan rezultat na 3. kolokviju studenti moraju ostvariti 16 ili više bodova. Ostvarenih 16 bodova na testu jednako je 16 ocjenskih bodova, 17 bodova na testu 17 ocjenskih bodova… 40 bodova na testu jednako je 40 ocjenskih bodova. Pristup popravku kolokvija omogućit će se u dodatnom terminu: - studentima koji su na 1. kolokviju u redovitom terminu ostvarili 11 ili manje bodova - studentima koji su na 2. kolokviju u redovitom terminu ostvarili 11 ili manje bodova - studentima koji su na 3. kolokviju u redovitom terminu ostvarili 15 ili manje bodova - studentima koji zbog zdravstvenih razloga nisu mogli pristupiti polaganju kolokvija u redovitom terminu - studentima kojima je termin nastave iz kolegija Norme i normativni priručnici kolidirao s drugim studijskim obavezama Uvjet za izlazak na 3. kolokvij položena su prva dva kolokvija. Popravak 1. i 2. kolokvija održat će se u prvom redovitom ispitnom terminu u veljači 2012. Popravak 3. kolokvija održat će se u drugom redovitom ispitnom terminu u veljači 2012. Studenti mogu samo jedanput pristupiti popravku kolokvija. IV. LITERATURA Obvezna literatura: Badurina, L., Hrvatska pravopisna norma u 20. stoljeću, Hrvatski jezik u 20. stoljeću – zbornik radova, ur. M.

Samardžija i I. Pranjković, Matica hrvatska, Zagreb 2006, str. 145-158.


Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika, priredio M. Samardžija, Zagreb 1999. (odabrana poglavlja)

Silić, J., Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Zagreb 2006. (odabrana poglavlja) Obavezni normativni priručnici

pravopisi: Anić, V. i Silić, J., Pravopis hrvatskoga jezika, Zagreb 2001. Babić, S., Finka, B., Moguš, M., Hrvatski pravopis, Zagreb 41996. (ili koje kasnije izdanje) Babić, S., Ham, S., Moguš, M., Hrvatski školski pravopis, Zagreb 2005. Badurina, L., Marković, I., Mićanović, K., Hrvatski pravopis, Zagreb 12007. ili 22008.

gramatike: Silić, J. i Pranjković, I., Gramatika hrvatskoga jezika (za gimnazije i visoka učilišta), Zagreb 2005. Barić, E. i dr., Hrvatska gramatika, Zagreb 1995.

rječnici: Anić, V., Veliki rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb 42003. (ili koje ranije izdanje). Rječnik hrvatskoga jezika, ur. J. Šonje, Zagreb 2000.

Izborna literatura: Anić, V. i Goldstein, I., Rječnik stranih riječi, Zagreb 1999. Badurina, L., Kratka osnova hrvatskoga pravopisanja: Metodologija rada na pravopisu, Rijeka 1986.

(odabrana poglavlja) Barić, E. i dr., Hrvatski jezični savjetnik, Zagreb 1999. Brodnjak, V., Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika, Zagreb 1991. Jezični savjetnik s gramatikom, uredio S. Pavešić, Zagreb 1971. Jonke, Lj., Hrvatski jezik u teoriji i praksi, Zagreb 1965. Kovačević, M. i Badurina, L., Raslojavanje jezične stvarnosti, Rijeka, 2001. Pranjković, I., Hrvatski jezik 3, Zagreb 1998. Samardžija, M., Hrvatski jezik 4, Zagreb 1998. Silić, J., Hrvatski jezik 1, Zagreb 1998. Silić, J., Hrvatski jezik 2, Zagreb 1999. Škarić, I., U potrazi za izgubljenim govorom, Zagreb 1982. Težak, S. i Babić, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb 1992.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni pohađati nastavu (predavanja i seminare).




osobno na predavanjima i seminarima konsultacije elektronička pošta (prema dogovoru; poruke moraju biti potpisane punim imenom i prezimenom te s

naznakom studijske grupe; podrazumijeva se da poruka mora biti napisana u skladu s jezičnim i


pravopisnim normama hrvatskoga standardnog jezika; studentski se radovi u pravilu ne šalju elektroničkom poštom, nego predaju osobno nastavniku)

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima.

VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2011/2012. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema

studenata Napomena

/1. Jezik kao sustav – jezik kao standard. Pojam (jezične) norme. Hrvatski standardni jezik. Jezične norme: sistemske, funkcionalne i stilističke. Standardni jezik i njegove norme. Tipovi normativnih priručnika. 2 sata predavanja

/2.

Oblici realizacije standardnoga jezika – funkcionalni stilovi/diskursni tipovi. Funkcionalno jezično raslojavanje. 2 sata predavanja

/3. Opisi pojedinih funkcionalnih stilova. Pregled norma standardnog (gramatičke, leksička, pravogovorna, pravopisna) ; granice kompetencija.

Čitanje zadane relevantne literature. Rad na tekstu. .

/4.

Jezične razine i jezični planovi. Normativni priručnici: vrste i način služenja njima: gramatike, rječnici, jezični savjetnici. 2 sata predavanja

Rad u knjižnici: upoznavanje s aktualnom priručničkom literaturom

/5. Pravopis ili ortografija. Načela i pravila. Pravopisne teme/područja. Pravopisna norma i jezične norme. 2 sata predavanja

Rad u knjižnici: upoznavanje s aktualnim pravopisnim priručnicima.

/6.

Povijest hrvatskoga pravopisa: pitanje tradicije i odnosa prema tradiciji. / Aktualna hrvatska pravopisna norma i aktualne pravopisne knjige. 1 sat predavanja, 1 sat seminara

Rad u knjižnici: upoznavanje s aktualnim pravopisnim priručnicima.

/7. Fonologija – morfonologija i pravopis. 1 sat predavanja 1. kolokvij – uvid u temeljnu normativističku literaturu i osnove funkcionalne stilistike)

Usporedno proučavanje odgovarajućih poglavlja u aktualnim pravopisnim knjigama.

/8. Morfologija/tvorba riječi i pravopis: sastavljeno i nesastavljeno pisanje riječi.


/9. Transkripcija i transliteracija. Strane riječi i strana vlastita imena. 1 sat predavanja, 1 sat seminara


/10. Jezično i nejezično u pravopisu: veliko i malo početno slovo. 1 sat predavanja, 2. kolokvij – pravopisni test


/11. Sintaksa i pravopis. Usporedno proučavanje


Pravopisni znakovi. 1 sat predavanja, 1 sat seminara

odgovarajućih poglavlja u aktualnim pravopisnim knjigama.

/12. Leksikologija i pravopis. Pravopisni rječnici i način služenja njima. 1 sat predavanja, 1 sat seminara


/13. O pravopisu sintetski – pravopisna norma i metodologija pravopisnog normiranja 2 sata predavanja

/14. Konačna provjera znanja 3. kolokvij – pravopisna i teorijska pitanja


I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Makedonska kultura i civilizacija

Broj ECTS-a 4

Nastavno opterećenje 30+30

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedeljak 16,15 – 20,00 S 230

Nositelj kolegija prof.dr.sc. Vasil Tocinovski

Vrijeme za konzultacije Ponedeljak 15.00-16.00

Kabinet 611

Telefon

E-mail

Asistent



II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Proširivanje znanja o kulturi i civilizaciji Makedonije, njene geografske odrednice, demografski podaci, geopolitički položaj. Pregled povijesog razdoblja s osvrtom na političku i društvenu povijest. Makedonska kultuta od najstarijeg doba do srednovekovlja, Ćirilo-Metodijevska tradicija i Ohridska književna škola, klasni i socijalni karakter Bogumilskog pokreta, Makedonija pod Otomanskim carstvom, stvaranje Unutrašnje makedonske revolucionarne organizacije (VMRO) i afirmacija nacionalne posebnosti Makedonaca, Ilindenski ustanak i Makedonija u odnosu naspram velikih sila, zatim hrvatsko-makedonske kulturne i političke veze kroz teme: Zagreb kao makedonistički centar između dvaju svjetskih ratova, Makedonci i makedonistika u Hrvatskoj, makedonska opera čiji utemeljitelji su poznati hrvatski kulturni radnici. Kroz osobna predavanja slijedi se pojava i razvitak makedonskog kazališta, filma, likovnih umjetnosti i drugo. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Produbljivanje znanja iz kolegija Makedonka kultura i civilizacija te stecanje temeljnih informacija uz čiju se pomoć omoguđuje praćenje i razumjevanje programom predviđenih književnoteorijskih i književnopovijesnih kolegija. Student će nakon odšlušanoga kolegija i ispunjenih svih obveza biti sposoban: nabrojati glavne zemljopisne, demografske i geopolitičke značajke, navesti najvažnija događanja u oivijesti Makedonije te objasniti njihov utjecaj na povijest Europe, makedonsku umjetnost, književnost, kulturu; najbrojati najznačajnije makedonske ličnosti za makedonsku kulturu i znanost, osobito hrvatsko-makedonske književne i političke veze, kao i razvoj svakodnevnog života. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo





Aktivnost i sudlejovanje na nastavi 20 Seminarski rad 50 ... ZAVRŠNI ISPIT 30 UKUPNO 100

* Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Goran Kalogjera, Hrvatsko-makedonske književne veze, Rijeka, 1996. Goran Kalogjera, Južnoslovenska književna prožimanja, Rijeka, 1991. Goran Kalogjera, Racin u Hrvatskoj, Rijeka, 2000. Goran Kalogjera, Komparativne studije makedonsko-hrvatske, 2000. Goran Kalogjera, Braća Miladinovi legenda i zbilja, Rijeka, 2001. Gane Todorovski, Začarano poprište, Rijeka, 1990. Radomir Ivanović, Književne paralele, Pula, 1985. Ognen Bojadžiski, Kronologija Ohridske arhiepiskopije, Zagreb, 1994. Ognen Bojadžiski, Prometeji makedonski, Zagreb, 1998. Makedonska književnost, grupa autora, Školska knjiga, Zagreb, 1988. Suvremena makedonska drama, Zagreb, 1961. Hrvatsko-makedonske književne veze, Zbornik, Rijeka, 2006.

Izborna literatura: Dani Dimitrija i Konstantina Miladinova, SM u RH, Zagreb, 2003. Goran Kalogjera, Poveznice makedonsko-hrvatske, Rijeka, 2006. Radomir Ivanović, Makedonski pisci i dela, Beograd, 1979. Zlatko Kramarić, Makedonske teme, Zagreb, 1991. Vasil Tocinovski, Korenot, Skopje, 2006. Ognen Bojadžiski, Krleža i Makedonija, Zagreb, 2005. Ognen Bojadžiski, Makedonci u Hrvatskoj, Zagreb, 2007. Blagoja Jovanovski, Hrvatsko-makedonski odnosi kroz stoljeća, Zagreb-Osijek, 2002.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u njezinu izvođenju te provoditi zadatke što su im povjerene.



Prilikom predaja seminara potrebno je pridržavati se zadatih rokova. Neizvršavanje obveza rezultira smanjenjem ocjenskih bodova.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA konzultacije, e-mail

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA u vrijeme konzultacija, e-mail

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Redovito pohađanje nastave. Seminarski radovi se prezentiraju na satovima seminara, a trebaju biti napisani i predati prema dogovoru s profesorom. Ako student ne ostvari minimalno 40 bodova u nastavnim aktvinostima i seminarskom radu ne može pristupiti usmenom ispitu.


studenata Napomena

10. 10. 2011 Makedonska povijest od najstarijeg doba do danas Pregled srednostoljetne makedonske književnosti

17. 10. 2011 Sledbenici učenja Ćirila i Metodija Ohridska književna škola

23. 10. 2011 Hrvati i narodni preporod Makedonaca Zbornik braće Miladinov

Predavanje prof.dr. sc. Goran Kalogjera

31. 10. 2011 Stvaranje VMRO i borba makedonskog naroda za izvojevanje nacionalnih prava i slobode

07. 11. 2011 Geogi Kapčev prvi makedonski tiskar u Hrvatskoj

Dokumentarni film Dimitrija Čupovski

14. 11. 2011 Krste Petkov Misirkov ličnost makedonskog 20. stoljeća

Dokumentarni film Krste P. Misirkov


21. 11. 2011 Stvaranje VMRO i borba makedonskog naroda za izvojevanje nacionalnih prava i slobode

Igrani film Mis Ston

28. 11. 2011 Hrvatsko-makedonski odnosi kroz stoljeća

05. 12. 2011 Hrvati i makedonska revolucija 12. 12. 2011 Makedonci u Hrvatskoj 19. 12. 2011 Makedonsko kazalište 00. 01. 2012 Makedonski film Igrani film

Poslije kiše

00. 01. 2012 Zlatno doba makedonske opere i baleta



Broj ECTS-a



Poljska kultura i civilizacija

4 četvrtkom 13,15 – 17,00 dv. 232

Nositelj kolegija



Magdalena Polczynska

četvrtkom 17,15 – 18,45

095 9047609

Asistent



II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA OPIS KOLEGIJA: Ciklus predavanja u dijakronijskom slijedu prezentira kulturna razdoblja, no, svako je predavanje zamišljeno kao sinkronijsko predstavljanje izabranih središnjih problema pojedinih razdoblja na širokom planu kulturne povijesti, povijesti književnosti, povijesti likovnih umjetnosti, arhitekture, kazališta i filma, odnosno na primjerima stvaralaštva znamenitih poljskih književnika, umjetnika ili osobnosti iz javnoga, kulturno-intelektualnog života. SADRŽAJ KOLEGIJA: Osnovne informacije (zemljopisne odrednice, demografski podaci, geopolitički položaj). Multikulturalna tradicija. Pregled kulturnopovijesnog razvitka s posebnim osvrtom na političku i društvenu povijest te odabranu problematiku povijesti kulture i umjetnosti (srednjovjekovne kronike, romanički i gotički spomenici; renesansa kao poljsko „zlatno doba“; romantizam kao temelj poljske kulture 19. i 20.stoljeća; povijest Židova u Poljskoj i njihovo mjesto u poljskoj kulturi; „Borbena Poljska“, poljska podzemna država za vrijeme trajanja 2. svjetskog rata; pokret „Solidarnost“). Proces oblikovanja poljskog nacionalnog karaktera i nacionalne mitologije (plemićka kultura i „sarmatizam“, tzv. „ustanička“ tradicija; uloga katolicizma i Crkve u poljskoj povijesti i kulturi). Poljski obredni kalendar i folklor pojedinih regija zemlje. Pregled povijesti poljske književnosti (renesansa i Jan Kochanowski; romantizam i Adam Mickiewicz; pozitivizam i Henryk Sienkiewicz; modernizam i Stanislaw Wyspianski; stvaralaštvo Stanislawa Ignacija Witkiewicza, Brune Schulza i Witolda Gombrowicza; pjesništvo 20. stoljeća: Z. Herbert, T. Rozewicz, Cz. Milosz, W. Szymborska). Specifikum triju poljskih gradova: Varšava (barok i klasicizam, 2. svjetski rat), Krakov (renesansa, prijelaz iz 19. u 20. st.), Gdanjsk (hanza, Teutonski red u Poljskoj; povijest poljsko-njemačkih odnosa). Najvažniji predstavnici poljske suvremena umjetnosti: filma (Andrzej Wajda i „škola poljskog filma“, Krzysztof Kieslowski i „kino moralnog nemira“), kazališta (Jerzy Grotowski), glazba (Krzysztof Penderecki), likovne umjetnosti (Magdalena Abakanowicz, „poljska škola plakata“). Portreti uglednih znanstvenika (Aleksander Wolszczan), sportaša (Adam Malysz) i tzv. autoriteta suvremenih Poljaka (Jan Nowak Jezioranski). OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Studenti savladavaju temeljna znanja o kulturnopovijesnom razvitku jedne druge slavenske zemlje. Pohađanje ciklusa predavanja i seminara studentima omogućava svjestan pristup široko shvaćenoj poljskoj kulturi, tj. književnosti i umjetnosti te tzv. kulturi svakodnevnoga života. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo



Pohađanje nastave 1 - Kontinuirana provjera znanja 3 100 ZAVRŠNI ISPIT - - UKUPNO 100

* Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje Pohađanje nastave Redovito pohađanje nastave donosi 1 ECTS bod Kontinuirana provjera znanja Studenti su tijekom semestra dužni položiti dva pismena međuispita, prvi u prvome tjednu mjeseca prosinca, drugi u zadnjem tjednu nastave u siječnju. Studenti imaju pravo na popravljanje ispita u veljači (prema ispitnim rokovima). Svaki međuispit donosi 50 bodova i 1,5 ECTS boda. Broj bodova ostvarenih na meuđispitu i njima odgovarajući ocjenski bodovi: 20-25/ 10 26-31/ 20 32-37/ 30 38-43/ 40 44-50/ 50 IV. LITERATURA Obvezna literatura: M. Tymowski, Kratka povijest Poljske, Matica hrvatska, Zagreb 1999.

Izborna literatura: A. Paczkowski, Pola stoljeća povijesti Poljske: 1939. – 1989. godine, Profil, Zagreb 2001. D. Agičić, Podijeljena Poljska: 1772. – 1918., Srednja Europa, Zagreb 2004. Z. Malić, Iz povijesti poljske književnosti, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2004.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni redovito pohađati nastavu, tj. 70% predavanja i seminara (1 ECTS bod). U slučaju više od tri dozvoljena izostanka studenti su nužni predati seminarski rad.


NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Osobno za vrijeme nastave i konzulaticja te putem elektronske pošte i web stranice fakulteta.


KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Osobno za vrijeme nastave i konzultacija te putem elektronske pošte.



studenata Napomena

P1 Uvod. Opće informacije o zemlji. Aktualne političko-društvene prilike S1 Poljska – zemlja na rubu kultura

P2 Pregled povijesti Poljske 1. S2 Poljska renesansa

P3 Pregled povijesti Poljske 2. S3 Romantizam

P4 Pregled povijesti Poljske 3. S4 Poljski Židovi

P5 Pregled povijesti poljske 4. S5 Drugi svjetski rat

P6 Pregled povijesti Poljske 4. S6 Suvremena Poljska

P7 Poljski nacionalni karakter i nacionalna mitologija S7 Plemićka kultura

P8 Poljski gradovi S8 Varšava – Gdanjsk - Krakov

P9 Poljski obredni kalendar. Božićna i uskrsna tradicija S9 Poljska kuhinja. Poljski folklor

P10 Poljska književnost – pregled S10 Poljski književni nobelovci

P11 Poljska filmska umjetnost S11 Animirani film. Tzv. Poljska filmska škola

P12 Velikani poljske kulture 1. S12 Kazalište. Glazba. Likovne umjetnosti

P13 Poljski velikani 2. S13 Nobelovci.Znanost. Sport. „Autoriteti“.



Naziv kolegija

Broj ECTS-a



Hrvatski humanizam i latinizam

4(3) 15+15+0 Sveučilišni kampus

Nositelj kolegija



dr. Irvin Lukežić

Utorak 10.30-12.00

711 265 672 [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Latinizam kao europska pojava. Počeci humanizma u Italiji: Francesco Petrarca. Njegovi nastavljači i stvaranje prvih humanističkih krugova. Osnovne značajke razvoja hrvatskoga latinizma od 15. do 19. stoljeća: žanrovi i literarni utjecaji. Hrvatski humanisti na dvoru kralja Matije Korvina. Pjesničko djelo Ivana Česmičkoga (Janusa Pannoniusa). Ostali hrvatski humanisti koji djeluju izvan domovine (Italija, Njemačka, Poljska i dr.). Zadarski humanistički krug. Splitski humanistički krug (Marulić). Trogirski humanistički krug (Cipicco). Šibenski humanistički krug (Šižgorić, Vrančić). Hvarski humanisti (V. Pribojević, P. Hektorović). Dubrovački latinizam od 15. do 19. stoljeća (J. Dragišić, L. i I. Crijević, J. Bunić, R. Kunić, J. R, Bošković, B. Stay i dr.). Posljednji hrvatski latinisti u 19. stoljeću. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Objasniti kandidatima širi društveni i kulturalni kontekst u kome se oblikuje hrvatski humanizam i latinizam; objašnjavanje fenomena humanističkih i latinističkih krugova tijekom 15. i 16. stoljeća na Jadranu. Program je zamišljen kao nadovezivanje na tematski krug književnosti unutar srednjovjekovne duhovnosti i kulture, uz poseban osvrt na pojedine važnije spisatelje i intelektualce. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo



Seminar 1,5 50 Pohađanje nastave 0,5 10 Aktivnost u nastavi 0,5 10 Kolokvij 1,5 30 UKUPNO 4 100


Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi donosi po 0,5 ECTS, odnosno, po 20 bodova (redovito pohađanje i aktivnost). Seminar dovoljan (25 bodova); dobar (30 bodova); vrlo dobar (40 bodova), izvrstan


(50 bodova) Kolokvij dovoljan (15 bodova); dobar (20 bodova); vrlo dobar (25 bodova); izvrstan (30 bodova). Ukupno: 50-65 bodova 1 ECTS 66-75 bodova 1,75 ECTS 76-90 bodova 2 ECTS 91-100 bodova 3 ECTS IV. LITERATURA Obvezna literatura: Hrvatski humanizam – Dubrovnik i dalmatinske komune, Split 1989. Hrvatski humanizam – XVI. st. protestantizam i reformacija, Split 1992. Hrvatski latinisti (prir. D. Novaković), Zagreb 1994. Vratović, V., Hrvatski latinizam i rimska književnost, Zagreb 1989. Vratović, V., Hrvati i latinska Europa, Zagreb 1996.

Izborna literatura: Bučar, F., Povijest hrvatske protestantske književnosti za reformacije, Zagreb 1910. Curtius, E. R., Europska književnost i latinsko srednjovjekovlje, Zagreb 1971. Franičević, M., Povijest hrvatske renesansne književnosti, Zagreb 1983. Kolumbić, N., Hrvatska književnost od humanizma do manirizma, Zagreb 1980. Kukuljević Sakcinski, I., Glasoviti Hrvati prošlih vijekova. Pretisak, Zagreb 1991. Novak, S. P., Povijest hrvatske književnosti. Od humanističkih početaka do Kašićeve ilirske gramatike,

knj. II, Zagreb 1997. Pavličić, P., Hrvatski humanizam – Janus Panonius, Split 1999. Tomasović, M., Marko Marulić Marul, Zagreb-Split 1999. Zbornik radova o Petru Hektoroviću, Posebni otisak časopisa “Kritika”, sv. 6, Zagreb 1970.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni redovito pohađati predavanja i seminare. Kandidati moraju predati seminarski rad u pismenom obliku, te njegova ocjena ulazi i u konačnu ispitnu ocjenu. Kolokvij se polaže pismeno.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Budući da je sadržaj predavanja i seminara izravno povezani, studenti trebaju ažurno pratiti njihovo odvijanje.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Informiranje studenata usmenim putem odvija se u vrijeme konzultacija. Informacije o ocjenama kolokvija daju se u pisanom obliku (na ulazu u kabinet predmetnog nastavnika).

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Uobičajeni, bilo u vrijeme nastave ili konzultacija. U pravilu je poželjno kontaktirati osobno u vrijeme


predviđeno konzultacijama. Jedino u iznimnim slučajevima, prema potrebi, student se može obratiti izravno predmetnom nastavniku putem elektronske pošte. Seminarski radovi predaju se isključivo osobno, u pisanom obliku, a ne putem elektronske pošte.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Izborni kolegij u B segmentu: Studenti su dužni aktivno sudjelovati u nastavi, posebice na

seminarima. U okviru seminara obavezni su usmeno eksplicirati jednu manju temu. Polažu pismeni ispit.

Izborni kolegij u C segmentu: Studenti su dužni aktivno sudjelovati u nastavi, posebice na seminarima. Polažu pismeni ispit.


studenata Napomena

I. tjedan Uvodno predavanje, informacije o kolegiju

II. tjedan Pojam humanizma III. tjedan Pojam latinizma IV. tjedan Janu Pannonius i Korvinov krug V. tjedan Hrvatski humanisti izvan

domovine

VI. tjedan Splitski humanistički krug VII. tjedan Trogirski humanistički krug VIII. tjedan Šibenski humanistički krug IX. tjedan Hvarski humanisti X. tjedan Stariji dubrovački latinisti XI. tjedan Dubrovački latinisti 18. st. XII. tjedan Josip Ruđer Bošković XIII. tjedan Latinisti sjeverne Hrvatske u 18.

st.

XIV. tjedan Posljednji hrvatski latinisti Kolokvij XV. tjedan Zaključno predavanje


3. semestar



Naziv kolegija Tvorba riječi hrvatskoga standardnog jezika Studij Preddiplomski studij HJK 1 Ak. god. 2011/2012 Semestar III. semestar Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 2+2+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtkom 11.15-12.45 Nositelj kolegija dr. sc. Mihaela Matešić Vrijeme za konzultacije po dogovoru sa studentima putem e-pošte i poslije nastave Kabinet 708 Telefon 265 671 E-mail [email protected]


SADRŽAJ KOLEGIJA Tvorbene i netvorbene riječi. Osnovna riječ i tvorenica; tvorbena veza. Tvorbeni načini. Tvorbene osnove i nastavci. Sufiks i nastavak (rječotvorni i oblikotvorni morfem). Osnova i korijen. Tvorbeni i značenjski uzorci. Semantička analiza; preoblike. Rječotvorna skupina. Tvorbena raščlamba (analiza). Grafički prikaz tvorbenih veza. Izvođenje. Sufiksalna tvorba. Prefiksalna tvorba. Prefiksalno-sufiksalna tvorba. Slaganje i srastanje. Složeno-sufiksalna tvorba. Polusloženice. Tvorba imenica. Tvorba pridjeva. Tvorba glagola. Tvorba priloga. Tvorba složenih skraćenica. Preobrazbe. Tvorba pojedinih značenjskih skupina. Plodni i neplodni sufiksi. Vezani leksički morfemi. Mješovite tvorenice. Načini bliski tvorbi (unutarnja tvorba, preobrazba, prijenos značenja, višečlani nazivi, individualna tvorba, terminološka tvorba). Tvorba riječi i jezično posuđivanje. Tvorba riječi i ortografija. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Studenti će nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposobni:

‐ definirati termine koji pripadaju razini tvorbe riječi

‐ navesti i objasniti tvorbene postupke

‐ provesti tvorbenu raščlambu izvedenica i složenica

‐ kritički vrednovati tvorbene postupke NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo: putem e-kolegija x

Napomena: Izravna nastava izvodi se u trajanju od 2 sata tjedno, a preostala dva sata izravne nastave zamjenjuju se online-nastavom (putem e-kolegija postavljenoga na sustavu http://mudri.uniri.hr)




Pohađanje nastave 1.5 - Kontinuirana provjera znanja 1.5 70

ZAVRŠNI ISPIT – pismeni ispit 1 30 UKUPNO 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje:


Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost jednog izlaska na popravni ispit (na izvanrednom ispitnom roku). Kontinuirana provjera znanja Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave u obliku praćenja aktivnosti studenta na stranicama e-kolegija Tvorba riječi hrvatskoga standardnog jezika na adresi http://mudri.uniri.hr (prati se je li student tijekom zimskoga semestra preuzeo sve sadržaje i je li riješio testove za samoprocjenu znanja). Student pritom može steći najviše 70 ocjenskih bodova (po 5 bodova za 14 pozitivno riješenih kratkih provjera nakon svake lekcije objavljene na e-kolegiju Tvorba riječi hrvatskoga standardnog jezika). Važno: Aktivno sudjelovanje na seminarima i predavanjima (dragovoljno javljanje za odgovaranje na postavljena pitanja, prihvaćanje aktivne komunikacije s drugim studentima, osobito u raspravama na seminarima) posebno se nagrađuje s dodatnih 20 ocjenskih bodova koji se pribrajaju ostalim ocjenskim bodovima. Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova određuje se konačna ocjena:


5 A


4 B


3 C


2 D


2 E


1 FX


1 F

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Babić, S., Tvorba riječi u hrvatskome književnom jeziku, Zagreb 1986. Barić, E. i dr., Hrvatska gramatika, Zagreb, 1997. Raguž, D., Praktična hrvatska gramatika, Zagreb, 1997. Silić, J. i Pranjković, I., Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb 2005.

Izborna literatura: Babić, S.,Tvorba imenica nultim sufiksima, Bilten Zavoda za lingvistiku, br. 4, str. 4–52., Zagreb 1981. Barić, E., Mocijski parnjaci i njihova upotreba, Rasprave ZJ, sv. 13, 1987, str. 9–18. Birtić, M., Događajnost i unutarnji ustroj glagolskih imenica na -nje, Filologija, br. 42, 2004, str. 23–46. Birtić, M., Neakuzativnost, vidske oznake i struktura imenica na -ač, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, knj. 30, 2004, str. 17–29. Kuna, B., Nazivlje u tvorbi riječi, Filologija, br. 46–47, 2006, str. 165–182. Kuna, B., Sintaktičke i semantičke kategorije u nominalizaciji“, Sintaktičke kategorije, Filozofski fakultet: Osijek/Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje: Zagreb 2007, str. 125-144. Sabljak, T., Rječnik hrvatskoga žargona. VBZ: Zagreb 2001. Samardžija, M., Hrvatski jezik u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Hrvatska sveučilišna naklada: Zagreb 1993. Tafra, B., Konverzija kao gramatički i leksikografski problem, Filologija, br. 30–31., 1998, str. 349–361. Tafra, B. i Košutar, P., Rječotvorni modeli u hrvatskom jeziku, Suvremena lingvistika, 67, 2009, str. 87–107 Težak, S. i Babić, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb 1992.


POHAĐANJE NASTAVE Student za redovito prisustvovanje nastavi dobiva cjelokupan iznos udjela u ECTS-bodovima koji je


predviđen za pohađanje nastave i taj se iznos ne raščlanjuje dalje na ocjenske bodove. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA


KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA osobno na predavanjima i seminarima u vremenu predviđenom za konsultacije elektroničkom poštom (pravila kontaktiranja elektroničkom poštom: student treba potpisati

poruku svojim punim imenom i prezimenom te naznačiti studira li na jednopredmetnom ili na dvopredmetnom studiju HJK)

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE: Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA Tema Prethodna priprema studenata

1. Uvodne napomene o kolegiju i obavijesti za studente. Tvorba riječi kao jezikoslovna disciplina.

-

2. Samostalan rad na e-kolegiju 3. Tvorba riječi i razine jezičnog opisa. Tvorbene i netvorbene riječi.

Osnovna riječ i tvorenica; tvorbena veza; (ne)plodnost morfema; tvorbena raščlamba (analiza).

Preuzeti nastavni materijali s e-kolegija Tvorba riječi hrvatskoga standardnog jezika na adresi: http://mudri.uniri.hr

4. Samostalan rad na e-kolegiju

5. Sufiks i nastavak (rječotvorni i oblikotvorni morfem). Osnova i korijen. Tvorbeni i značenjski uzorci. Grafički prikaz tvorbenih veza. Semantička analiza; preoblike. Rječotvorna skupina.

Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija i preuzeti nastavni materijali s e-kolegija Tvorba riječi hrvatskoga standardnog jezika na adresi: http://mudri.uniri.hr


7. Sufiksalna tvorba. Prefiksalna tvorba. Prefiksalno-sufiksalna tvorba. Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija i preuzeti nastavni materijali s e-kolegija Tvorba riječi hrvatskoga standardnog jezika na adresi: http://mudri.uniri.hr


9. Slaganje i srastanje. Složeno-sufiksalna tvorba. Polusloženice. Tvorba složenih skraćenica.



11. Načini bliski tvorbi (unutarnja tvorba, preobrazba, prijenos značenja, višečlani nazivi, individualna tvorba, terminološka tvorba).



13. Tvorba pojedinih značenjskih skupina.



15. Tvorba imenica.



17. Tvorba pridjeva. Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija i preuzeti nastavni materijali s e-kolegija Tvorba riječi hrvatskoga standardnog jezika na adresi: http://mudri.uniri.hr


19. Tvorba glagola. Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija i


preuzeti nastavni materijali s e-kolegija Tvorba riječi hrvatskoga standardnog jezika na adresi: http://mudri.uniri.hr


21. Tvorba priloga. Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija i preuzeti nastavni materijali s e-kolegija Tvorba riječi hrvatskoga standardnog jezika na adresi: http://mudri.uniri.hr


23. Tvorbeni postupci u žargonu i jezična kreativnost. Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija i preuzeti nastavni materijali s e-kolegija Tvorba riječi hrvatskoga standardnog jezika na adresi: http://mudri.uniri.hr


25. Vezani leksički morfemi. Mješovite tvorenice.



27. Tvorba riječi i jezično posuđivanje, tvorba riječi i prevođenje. Tvorba riječi i jezični purizam. Tvorba riječi i ortografija.



29. Rekapitulacija i pripreme za završni ispit Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija



Broj ECTS-a



Uvod u povijesnu gramatiku hrvatskoga jezika

4 30+15 utorak, 10,15 – 13,00 učionica 601

Nositelj kolegija


Kabinet

Telefon

E-mail

dr. sc. Sanja Zubčić, doc.

utorkom od 13,00 do 14,30

717 051 265-680 [email protected]

Asistent



Ivana Nežić, prof.

ponedjeljkom od 10,15 do 12,00; utorkom od 13,15 do 14,00

610 051 265-690 [email protected]; [email protected]


SADRŽAJ KOLEGIJA Osnova programa obuhvaća proučavanje historijske gramatike. Analiza se temelji na prikazu zakonitosti u evoluciji hrvatskoga jezika. U tu se svrhu posebno obrađuju povijesna fonologija i morfologija, a pregledno povijesna tvorba i sintaksa. U povijesnoj se fonologiji proučava razvoj vokalnoga, konsonantnoga i naglasnoga sustava (od praslavenskoga preko prahrvatskoga i starohrvatskoga do suvremenoga hrvatskoga vokalnoga, konsonantskoga i akcenatskoga sustava), a u povijesnoj morfologiji razvoj gramatičkih kategorija, povijest paradigmatskih i sintagmatskih odnosa, povijest morfema u imenica, zamjenica, pridjeva, brojeva i glagola, postanak priloga, razvoj prijedloga i prefiksacije, postanak i funkcija veznika. Iz povijesne tvorbe razmatra se način sufiksacije i oblici najčešćih sufiksa, a iz cjelokupnosti povijesne sintakse izdvajaju se načini na koji su se gradile rečenice (red riječi, atribucija itd.).

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Pravilno tumačiti osnovne principe historijske gramatike; Zapamtiti činjenice o gramatičkoj strukturi starohrvatskoga jezika; Objasniti razvoj fonološkoga i morfološkoga sustava hrvatskoga jezika (od praslavenskoga preko

starohrvatskoga do suvremenih sustava hrvatskoga jezika); promjene tvorbenih modela i osnove povijesne sintakse;

Temeljem naučenih činjenica moći rangirati različite jezične značajke u suvremenim sustavima hrvatskoga jezika s obzirom na stupanj njihove konzervativnosti ili inovativnosti;

Samostalno analizirati tekstove različitih starina na različitim jezičnim razinama; Usporediti pojedine jezične značajke u dijakronijski različitim sustavima i definirati smjerove razvoja. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X


III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJU�E

UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA

MAX BROJ BODOVA

PREDAVANJA 1 SEMINARSKI RAD 0,5 15 1. MEĐUISPIT 1 30 2. MEĐUISPIT 0,5 25 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 100

* Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje IV. LITERATURA Obvezna literatura: Lukežić, I., Razvoj i uspostava hrvatskoga jezika u starijim razdobljima, u: Fluminensia, 1-2, 1999, 101-142. Malić, D., Povijesne jezične promjene, u: Hrvatska gramatika, Zagreb 1995, 601-635. Matasović, R., Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb 2008. Moguš, M., Povijesna fonologija hrvatskoga jezika, Zagreb 2010. Bratulić, J. i dr., Povijest hrvatskoga jezika, Srednji vijek, knj. 1, Croatica, Zagreb, 2009.

Izborna literatura: Brozović, D. – Ivić, P., Jezik srpskohrvatski/hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, Zagreb 1988. Hrvatski jezik, Opole 1998. Ivšić, S., Prilog za slavenski akcenat, u: Rad JAZU, 187, 1911. Lisac, J., Hrvatski dijalekti i jezična povijest, Zagreb 1996. Mihaljević, M., Slavenska poredbena gramatika, Zagreb 2002.


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti mogu maksimalno izostati tri puta sa satova predavanja i seminara, odnosno moraju prisustvovati na 70% sati.

Za više od tri izostanka studenti će dobiti kazneni seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim. U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na:

[email protected] Kašnjenje se na satove tolerira do 5 minuta. Molimo utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja predavanja i

seminara. Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza.


Prilikom predaje seminara potrebno je pridržavati se zadanih rokova. U slučaju prekoračenja zadanoga roka, studentu se od postignutih oduzimaju 2 ocjenska boda.


NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA konzultacije mrežne stranice fakulteta e-pošta oglasna ploča.


u vrijeme konzultacija e-poštom

OSTALE �ELEVANTNE INFORMACIJE "Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!" Vrednovanje obveza studenata / studentica: 1. Seminarski rad:

Seminarski rad studenta podrazumijeva temeljitu filološku analizu zadanoga teksta prema pripremljenim pitanjima.

Seminarski radovi moraju biti predani u pisanoj verziji najkasnije do 23. prosinca 2011. Bodove za seminarske radove (maksimalno 15) studenti će ostvarivati na temelju postignutih ocjena

na sljedeći način: Izvrstan (5) – 15 bodova Vrlo dobar (4) – 13 bodova Dobar (3) – 9 bodova Dovoljan (2) – 6 bodova

Seminarski rad može sadržavati do 10 kartica pisanog teksta (Times New Roman 12, prored 1,5). U seminarskom radu valja pravilno citirati i navoditi tuđu literaturu. Obratiti pozornost na pravopisnu i gramatičku ispravnost. Seminarski se radovi (do navedenoga datuma) predaju u pisanom obliku. Neće se prihvaćati radnje

poslane e-poštom. Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu. Student ima pravo na dvije korekcije seminarskoga rada.

2. Međuispiti ( kolokviji ) :

Studenti su obavezni tijekom semestra položiti dva pismena međuispita. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka na svakom međuispitu. Prvi se međuispit sastoji od kratkih esejskih zadataka, a drugi od dvaju dijelova: rekonstrukcije starijega akcenatskoga stanja i jednoga esejskoga zadatka.

I. Prvi međuispit se sastoji od pet pitanja esejskoga tipa. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka. Za svaki točan odgovor mogu dobiti maksimalno 10 bodova, tj. ukupno mogu sakupiti najviše 50 bodova koji se u maksimalno 30 ocjenskih bodova pretvaraju na sljedeći način: 25, 26 - 18 33, 34 - 22 41, 42 - 26 49,50- 30 27, 28 - 19 35, 36 - 23 43, 44 - 27 29, 30 - 20 37, 38 - 24 45, 46 - 28 31, 32 - 21 39, 40 - 25 47,48 - 29


Napomena: Kolokvij se polaže sredinom studenoga. Studenti imaju pravo i na dva popravna kolokvija od kojih će se jedan održati u prosincu 2011., a drugi u siječnju 2012. II. Drugi se međuispit sastoji od dva dijela, akcenatske rekonstrukcije priloženoga teksta i odgovora na jedno pitanje esejskoga tipa. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka. Oba dijela međuispita moraju biti prolazna. Na drugom međuispitu može se maksimalno dobiti ocjenskih 25 bodova s time da 20 bodova dobivaju iz akcenatske rekonstrukcije, a 5 iz odgovora na esejski zadatak, na sljedeći način. a) rekonstrukcija: 40-48 – 14 48-55 – 15 56-61 – 16 62-67 – 17 68-74 – 18 75-77 – 19 78-80 - 20 b) esejski zadatak:

Izvrstan (5) – 5 bodova Vrlo dobar (4) – 4 boda Dobar (3) – 3 boda

Dovoljan (2) – 2 boda Napomena: Kolokvij se polaže u drugoj polovici prosinca 2011. Studenti imaju pravo i na dva popravna kolokvija od kojih će se jedan održati u siječnju, a drugi u veljači 2012. III. Student može pristupiti završnom ispitu u redovitom ispitnom roku samo ako je tijekom nastave stekao potreban postotak uspješnosti utvrđen općim aktom Sveučilišta (40%). Završni se ispit sastoji od pismenoga dijela, kojim student stječe 10 ocjenskih bodova, i usmenoga dijela, kojim stječe 20 bodova. Kriterij za dobivanje bodova na pismenome dijelu ispita je 50% točno riješenih zadataka. Na pismenom se ispitu može maksimalno dobiti 20 bodova koji se u ocjenske bodove pretvaraju na sljedeći način:

10,11 – 1 16 – 6 12 - 2 17 – 7 13 – 3 18 – 8 14 – 4 19 – 9 15 – 5 20 – 10

Na usmenom se dijelu završnoga ispite stječe 20 bodova, a ispitom su pokrivena sva programska područja. Student odgovara na tri pitanja i svako od njih mora biti pozitivno ocijenjeno. Ocjene se u bodove pretvaraju na sljedeći način:

Izvrstan (5) – 17-20 bodova Vrlo dobar (4) – 13-16 bodova Dobar (3) – 7-12 bodova

Dovoljan (2) – 1-6 bodova


KONAČNA OCJENA Konačna ocjena rezultat je predane i pozitivno ocijenjene seminarske radnje, dvaju položenih kolokvija i položenoga završnoga ispita. Pridruživanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:

A – 80 – 100% ocjenskih bodova B – 70 – 79,9% ocjenskih bodova C – 60 – 69,9% ocjenskih bodova D – 50 – 59,9% ocjenskih bodova E – 40 – 49,9% ocjenskih bodova



U indeks i prijavnicu unosi se brojčana ocjena, ECTS ocjena i postotak usvojenog znanja, vještina i kompetencija.


studenata Napomena

1. Uvod u studij povijesti jezika; Teorijska polazišta i temeljno nazivlje. Bit jezične evolucije

nije potrebna

2. Uvod u povijesnu fonologiju; Povijesni vokalizam; praslavenski vokalizam; starohrvatski vokalizam: I. faza vokalne transformacije

nije potrebna

3. II. faza vokalne transformacije; III. faza vokalne transformacije; sudbina samoglasnika: r, l; samoglasničke alternacije

nije potrebna

4. Povijesni konsonantizam; praslavenski konsonantizam; jotacija; starohrvatski konsonantizam;posljedice gubitka "jerova" na konsonantski inventar i distribuciju konsonantskih fonema; problemi konsonanata: f, h, r', dž, 3;suglasničke promjene

nije potrebna

5. 1. kolokvij: povijesni vokalizam i konsonantizam

6. Povijesna akcentuacija; praslavenska akcentuacija; prahrvatska akcentuacija

poznavanje samoglasničkoga inventara


7. starohrvatska akcentuacija; pozicije akuta

8. noviji dvoakcenatski sustav; najnoviji četveroakcenatski sustav

9. 2. kolokvij: povijesna akcentuacija 10. Uvod u povijesnu morfologiju;

gramatičke kategorije roda, broja, padeža, lica; morfološki razvoj glavne promjene imenica m. i s. roda

poznavanje gramatičkih kategorija i glavne imenske promjene m. i s. r. u stsl. jeziku

11. morfološki razvoj imenica starih i-osnova i u-osnova te starih konsonantskih osnova m. i s. roda

poznavanje i-osnova i u-osnova te starih konsonantskih osnova m. i s. roda u stsl. jeziku

12. morfološki razvoj glavne promjene imenica ž. roda te starih konsonantskih osnova ž. roda

poznavanje glavne promjene imenica ž. roda te starih konsonantskih osnova ž. roda u stsl. jeziku

13. morfološki razvoj ostalih imenskih riječi (zamjenica, pridjeva, brojeva)

poznavanje pridjevske sklonidbe u stsl. jeziku

14. morfološki razvoj glagola poznavanje morfoloških značajki glagola u stsl. jeziku



Naziv kolegija

Broj ECTS-a



Uvod u dijalektologiju hrvatskoga jezika

5 2+2

Nositelj kolegija


Kabinet

Telefon

E-mail

Dr. sc. Silvana Vranić, red. prof.

ponedjeljak 12-13,30


Asistent


Kabinet

Telefon

E-mail


ponedjeljak 10,15-12 utorak 13,15-14


II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Definiranje pojma dijalektologije. Klasifikacijska terminologija: mjesni govor i skupine govora, poddijalekti, dijalekti i narječja. Primjena generalnih i strukturalnih kriterija pri određivanju narječnih sustava. Razlikovni kriteriji u dijalektologiji: alijeteti, alteriteti, arealne i lokalne značajke. Kvalitativne i kvantitativne jezične posebnosti kao kriterij za klasifikaciju grupacije dijalekata u narječja. Dijalekti čakavskoga narječja, dijalekti kajkavskoga narječja i dijalekti štokavskoga narječja. Različiti pristupi u određivanju kriterija za utvrđivanje pripadnosti pojedinoga mjesnoga govora nekomu narječju i klasifikaciji dijalekata svakoga pojedinog narječja. Povijesna stratifikacija i današnje teritorijalno prostiranje idioma čakavskoga, kajkavskoga i štokavskoga narječja. Razlikovni jezični kriteriji najvišega ranga koji čakavsku, kajkavsku i štokavsku formaciju određuju kao zasebne sustave ranga narječja. Razlikovni jezični kriteriji nižega ranga koji nisu svojstveni čakavskomu, kajkavskomu ili štokavskomu narječju u cjelini nego dijelove svakog od ta tri narječja blisko povezuju s dijalektima ili dijelovima dijalekata drugih dvaju narječja hrvatskoga jezika, bilo kao jedinice apstraktnoga ranga, bilo kao grupacije govora konkretnoga ranga. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

definirati pojam dijalektologije i pojmove klasifikacijske terminologije: mjesni govor i skupina govora, poddijalekt, dijalekt i narječje

razlikovati kriterije zasebnosti (alijeteta) narječja hrvatskoga jezika definirati dijakronijsko i sinkronijsko tumačenje jezičnih značajki narječja hrvatskoga jezika usporediti razlikovnosti hijerarhijski nižega razlikovnoga ranga (alteriteta) narječja hrvatskoga

jezika primijeniti prepoznate kriterije razlikovnosti različitih jezičnih razina pri određivanju sustava na

tekstovima pisanim na kojemu organskom idiomu i argumentirati pripadnost pojedinomu konkretnomu i apstraktnomu sustavu

napraviti morfološki opis teksta pisanoga na kojemu organskom idiomu usporediti povijesnu stratifikaciju i današnje teritorijalno prostiranje idioma čakavskoga,

kajkavskoga i štokavskoga narječja imenovati dijalekte čakavskoga narječja, dijalekte kajkavskoga narječja i dijalekte štokavskoga

FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI ODSJEK ZA KROATISTIKU IZVEDBENI PLANOVI PREDDIPLOMSKOG STUDIJA HJK-1 narječja i nabrojiti njihove posebnosti

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo Multimedija i internet



Pohađanje nastave 1,5 Seminarski rad 0,5 15 Međuispit 1 Međuispit 2

0,5 1

25 30

ZAVRŠNI ISPIT 1,5 30 UKUPNO 100

* Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje IV. LITERATURA Obvezna literatura: Brozović, D., Čakavsko narječje, u: Brozović, D. – Ivić, P., Jezik srpskohrvatski/ hrvatskosrpski, hrvatski ili

srpski, Zagreb 1988, 80-90. Brozović, D., Kajkavsko narječje, u: Brozović, D. – Ivić, P., Jezik srpskohrvatski/ hrvatskosrpski, hrvatski ili

srpski, Zagreb 1988, 90-99. Lisac, J., Hrvatska dijalektologija 1, Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govori torlačkog narječja, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2003. Lončarić, M., Kajkavsko narječje, Zagreb 1996. Lukežić, I., Štokavsko narječje (Nacrt sveučilišnih predavanja), u: Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 32,

1998, 107-115. Moguš, M., Čakavsko narječje, Zagreb 1977.

Izborna literature: Brozović, D., Dijalekatska slika hrvatskosrpskog jezičnog prostora, u: Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru,

8, 1970, 5-32. Brozović, D., O strukturalnim i genetskim kriterijima u klasifikaciji hrvatskosrpskih dijalekata, u: Zbornik za

filologiju i lingvistiku, 3, 1960, 68-88. Finka, B., O čakavskom identitetu, u: Suvremena lingvistika, 7-8, 1973, 11-15. Ivšić, S., Jezik Hrvata kajkavaca, u: Ljetopis JAZU, 48, 1936, 47-88. Ivšić, S., Današnji posavski govor, u: Rad JAZU, 196, 1913, 124-254, 197, 9-138. Lisac, J., Hrvatski dijalekti i jezična povijest, Zagreb 1996. Lukežić, I., Trsatsko-bakarska i crikvenička čakavština, Rijeka 1996. Barac-Grum, V., Čakavsko-kajkavski govorni kontakt u Gorskom kotaru, Rijeka, 1993. Moguš, M., Današnji senjski govor, u: Senjski zbornik, 2, 1966, 5-152. Šimundić, M., Govor Imotske Krajine i Bekije, u: Djela ANUBIH, knj. XLI, Odjeljenje društvenih nauka, 26,


Sarajevo 1971.



Za više od tri izostanka studenti će dobiti dodatni seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim. U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom. Kašnjenje se tolerira do 5 minuta. Za nastave valja utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske. Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Prilikom predaje rezultata istraživanja u pisanom obliku potrebno je pridržavati se zadanih rokova. U slučaju prekoračenja zadanoga roka, studentu se od postignutih oduzimaju 2 ocjenska boda.


Web stranice Fakulteta e-pošta


u vrijeme konzultacija e-pošta



Vrednovanje studentskih obveza 3. Seminarski rad: Seminarski rad studenta podrazumijeva temeljitu analizu alijeteta i alteriteta predložaka pisanih na organskim idiomima (dvaju narječja). Moraju biti predani u pisanoj verziji najkasnije 15 dana prije no što student pristupi završnom ispitu (neće se prihvaćati radnje poslane jedino mejlom). Studenti trebaju zadržati kopiju rada do upisa završne ocjene. Bodove će studenti ostvarivati na sljedeći način:

- pridržavanje uputa o pisanju seminarskih radova (uvod, razrada teme, zaključak) – 10 - pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada – 5.

Seminarski rad može sadržavati do 10 kartica pisanog teksta (Times New Roman 12, prored 1,5). U seminarskom radu valja pravilno citirati i navoditi literaturu. Valja obratiti pozornost na pravopisnu i gramatičku ispravnost. Bodove za seminarske radove (maksimalno 15) studenti će ostvarivati na temelju postignutih ocjena na sljedeći način:

Izvrstan (5) – 15 bodova Vrlo dobar (4) – 13 bodova Dobar (3) – 11 bodova Dovoljan (2) – 10 bodova

4. Međuispiti: Studenti su obavezni tijekom semestra položiti dva pismena međuispita. Kriterij za dobivanje bodova je 60%, odnosno 50% točno riješenih zadataka na međuispitu. Prvi međuispit iz morfologije obuhvaća morfološki opis 60 riječi. Kriterij za dobivanje bodova je 60% točno riješenih zadataka. Student može dobiti maksimalno 25 bodova prema sljedećemu kriteriju:

36 – 13 42 – 16 48 – 19 54 – 22 37 – 13 43 – 16 49 – 19 55 – 22 38 – 14 44 – 17 50 – 20 56 – 23 39 – 14 45 – 17 51 – 20 57 – 23 40 – 15 41 – 15

46 – 18 47 – 18

52 – 21 53 – 21

58 – 24 59 – 24 60 – 25

Napomena: Međuispit se polaže sredinom studenoga. Studenti koji imaju pravo na popravni ispit polažu ga u prvom tjednu prosinca 2011. Drugi međuispit se sastoji od pet pitanja esejskoga tipa. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka. Za svaki točan odgovor mogu dobiti maksimalno 10 bodova, tj. ukupno mogu sakupiti najviše 50 bodova koji se u maksimalno 30 ocjenskih bodova pretvaraju na sljedeći način: 25, 26 -17 34, 35, 36 - 21 41, 42 -24 48-28 27, 28 -18 37, 38 -22 43, 44 -25 49-29 29, 30 -19 39, 40 -23 45, 46 -26 50-30 31, 32, 33 -20 47-27 Napomena: Međuispit se polaže krajem prosinca. Studenti koji imaju pravo na popravni ispit polažu ga u drugom tjednu siječnja 2012. 5. Završni ispit Student može pristupiti završnom ispitu u redovitom ispitnom roku samo ako je tijekom nastave stekao potreban postotak uspješnosti utvrđen općim aktom Sveučilišta (40%), tj. kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost jednog izlaska na popravni ispit (na izvanrednom ispitnom roku). Završni ispit je usmeni. Usmeni se ispit sastoji od 5 pitanja, a ukupan broj ocjenskih bodova je 30. Ispitom su pokrivena sva programska područja. Procjenjuje se poznavanje literature, odnosno umješnost usporedbe teorijskih aspekata i metodologija pronalaženja konkretnih dijalekatskih podataka iznesenih u propisanoj literaturi prema sljedećemu kriteriju:


KONAČNA OCJENA Konačna ocjena rezultat je predane i pozitivno ocijenjene seminarske radnje, dvaju položenih međuispita i položenoga završnoga ispita. Ocjene se pridružuju ostvarenim bodovima nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:


Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS-sustavom na sljedeći način:

izvrstan ( 5 ) – A vrlo dobar ( 4 ) – B dobar ( 3 ) – C dovoljan ( 2 ) – D i E




studenata Napomena

1. Uvod u dijalektologiju kao kolegij i kao znanost, klasifikacijska terminologija

-

2. Razvoj hrvatskoga jezika i struktura narječja hrvatskoga jezika – osnovne razvojne smjernice;


3. Razlikovnosti uspostavljene pred kraj starojezičnoga razdoblja; Inicijalno prepoznavanje ogleda govora hrvatskih narječja


4. Povijesna i geografska stratifikacija čakavskoga narječja; Fonetski zapis predloška čakavskoga narječja


5. Povijesna i geografska stratifikacija kajkavskoga narječja; Fonetski zapis predloška kajkavskoga narječja


6. Povijesna i geografska stratifikacija štokavskoga narječja; Fonetski zapis predloška štokavskoga narječja


7. Razlikovni kriteriji u dijalektologiji; Razlikovni kriteriji za određivanje pripadnosti pojedinomu narječju


8. Usporedba alijetetnih značajki svih triju narječja hrvatskoga jezika na razini fonologije; Razlikovni kriteriji za određivanje pripadnosti pojedinomu narječju


9. Usporedba alijetetnih značajki svih triju narječja hrvatskoga jezika na razini morfologije; Morfološki opis pojedinačnih riječi predloška


10. Alteriteti hrvatskih narječja- usporedna analiza; Morfološki opis pojedinačnih riječi predloška


11. Podsustavi čakavskoga narječja; Utvrđivanje alijetetnih jezičnih razlikovnosti čakavskoga narječja na razini fonologije i morfologije na predlošku


12. Podsustavi kajkavskoga narječja; Utvrđivanje alijetetnih jezičnih razlikovnosti kajkavskoga narječja na razini fonologije i morfologije na predlošku


13. Podsustavi štokavskoga narječja; Utvrđivanje alijetetnih jezičnih razlikovnosti štokavskoga narječja na razini fonologije i morfologije na predlošku


14.

Sinteza: temeljne odrednice jezične strukture organskih idioma hrvatskoga jezika; Utvrđivanje arealnih značajki na primjeru hrvatskoga organskoga idioma




Naziv kolegija

Broj ECTS-a



Hrvatski književni barok i prosvjetiteljstvo

5 30+30 srijedom predavanja od 14,15 do 16,00 seminari od 16,15 do 18,00 predavaonica 601

Nositelj kolegija





715 /218 051 265 604 098 467 908

[email protected]

Asistent



Saša Potočnjak


715 051 265 686

[email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Društveno-povijesna uvjetovanost barokne književnosti – katolička obnova; stilska obilježja barokne književnosti. Pojava novih ili obnovljenih žanrova (melodrama, plačevi, komične poeme, parodije i dr.) i njihova struktura. I. Gundulić. Portreti pisaca: J. Palmotić, I. Bunić Vučić, S. Đurđević, Vl. Menčetić, J. Križanić, V. Skvadri, A. Gleđević, J. Kavanjin, P. Kanavelić, i dr. Kazalište i drama XVII. stoljeća. I. Đurđević. Književni rad u sjevernoj Hrvatskoj. J. Habdelić. Rad na stvaranju zajedničkog književnog jezika. Ozaljski književni krug. P. Zrinski, F. K. Frankopan. P. R. Vitezović. Književni rad u Bosni u XVII. stoljeću. M. Divković. Osnovne značajke prosvjetiteljskih (i racionalističkih) tendencija u Hrvatskoj. Zanimanje za političku i književnu prošlost, rodoljublje i obnova vrijednosti nacionalne kulture. Hrvatski latinisti XVIII. stoljeća. Prva hrvatska poetika (Katančić). Najznačajniji predstavnici i njihove književne i ostale značajke: F. Grabovac, A. Kačić Miošić, A. Kuhačević, A. M. Relković, V. Došen, A. Ivanošić. Trend pobožne i didaktičke književnosti. Značajke i predstavnici. Kajkavske pjesmarice. Književnost u Slavoniji: A. Kanižlić, M. P. Katančić i dr. Drama i kazalište (frančezarija i talijanarija u Dubrovniku, dubrovačka domaća drama, školska drama u sjevernoj Hrvatskoj). T. Brezovački i T. Mikloušić. Hrvatska uoči pretpreporodna razdoblja. Književne i izvanknjiževne značajke toga razdoblja. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA - objasniti temeljne odrednice hrvatske književnosti 17. i 18. stoljeća - kritički čitati različite tipove tekstova iz hrvatske književnosti 17. i 18. stoljeća - objasniti osnovne stilsko-periodizacijske i žanrovske komponente hrvatske književnosti 17. i 18. stoljeća - primijeniti osnovni tekstološko-filološki instrumentarij - riješiti jednostavnije književnopovijesne problema na temelju literature NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X X



AKTIVNOST KOJA SE�OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA

MAX BROJ BODOVA

pohađanje nastave i seminara seminarske aktivnosti

1,5 10

međuispit 1 30 kontinuirana provjera znanja 1,5 30 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 100

2. Pohađanje nastave:

Studenti su obavezni prisustvovati na 70% predavanja i seminara.

3. Kontinuirana provjera znanja: Studenti su obavezni tijekom semestra:

a) Na satu seminara studenti su dužni sa sobom donijeti pripremljene čitaće predloške na temelju kojih će se pisati ocjenske aktivnosti (provjera lektire).

b) Položiti međuispit koji nosi 30 ocjenskih bodova, a obuhvaća hrvatski književni barok i književno djelo I. Gundulića; predviđeno planom i programom Studija međuispit se sastoji od 15 pitanja (svako pitanje može nositi od 1-6 bodova), distribucija bodova:

točni odgovori ocjenski bodovi 0-15 0 16-19 10 20-23 20 24-27 25 28-30 30

Studentima se nudi jedna mogućnost popravka aktivnosti (međuispita). Konačna ocjena predstavlja zbroj bodova položenog međuispita, seminarskih aktivnosti i čitaćih predložaka. 30 bodova – međuispit (hrvatski književni barok) 30 bodova – kontinuirana provjera znanja: 5 ocjenskih aktivnosti (čitanje lektire) (6 bodova x 5), 10 bodova – aktivnost na nastavi Pridruživanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:

ECTS- sustav Brojčani sustav A – od 80 do 100% �cjene Izvrstan ( 5 ) B – od 70 do 79,9% ocjene Vrlo dobar ( 4 ) C – od 60 do 69,9% ocjene Dob�r ( 3 ) D – od 50 do 59,9% ocjene Dovoljan ( 2 ) E – od 40 do 49,9% ocjene Dovoljan ( 2 )

Napomena: Studenti koji ostvare 0 do 29,9% ocjenskih bodova tijekom nastave, nisu zadovoljili te se ocjenjuju ocjenom F i moraju ponovno upisati kolegij. Studenti koji ostvare 30 do 39,9% bodova svrstavaju se u kategoriju FX i mogu pristupiti popravnom ispitu. Studenti moraju ostvariti minimalno 40 ocjenskih bodova kako bi dobili prolaznu ocjenu.

4. Završni ispit: Ukupno nosi 30 ocjenskih bodova. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka. IV. LITERATURA


Obvezna literatura: Batušić, N., Drama i kazalište, u: Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost, svezak III, Barok i

prosvjetiteljstvo (XVII – XVIII. st.), Školska knjiga, Zagreb, 2003., str. 523-531. Dukić, D., Hrvatska književnost. Neke temeljne značajke, u: Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost,

svezak III, Barok i prosvjetiteljstvo (XVII – XVIII. st.), Školska knjiga, Zagreb, 2003., str. 487-499. Fališevac, D., Epika, u: Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost, svezak III, Barok i prosvjetiteljstvo

(XVII – XVIII. st.), Školska knjiga, Zagreb, 2003., str. 501-519. Fališevac, D., Stari pisci hrvatski i njihove poetike, SNL, Zagreb, 1989., str. 153-297. Franičević, M., Švelec, F., Bogišić, R., Povijest hrvatske književnosti. Od renesanse do prosvjetiteljstva, knj.

3, Zagreb 1974, 175-292 i 293-376. 186-189, 223-229, 272-292, 313-324, 350-358. SJEVERNE PISCE PREMA GEORGIJEVIĆU (NPR. ZRINSKE, FRANKOPANE + PREDAVANJA)

Georgijević, K., Hrvatska književnost od 16. do 18. stoljeća u sjevernoj Hrvatskoj i Bosni, Zagreb 1969. Kravar, Z., Lirika, u: Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost, svezak III, Barok i prosvjetiteljstvo (XVII – XVIII. st.), Školska knjiga, Zagreb, 2003., str. 513-520.

Izborna literatura: Batušić, N., Povijest hrvatskog kazališta, Zagreb 1978. (izabrana poglavlja) Fališevac, D., Ivan Bunić Vučić, Zagreb 1987. Hrvatski književni barok (zbornik, uredila Dunja Fališevac), Zagreb 1991. (izbor) Hrvatsko barokno pjesništvo: u: Dani Hvarskog kazališta, XX, Split 1994. (izbor) Ključevi raja, Hrvatski književni barok i slavonska književnost 18. st. Zagreb 1995. (izbor) Kravar, Z., Nakon godine MDC, Dubrovnik 1993. Novak, S. P., Povijest hrvatske književnosti, III. knjiga, Zagreb 1999. Pavličić, P., Vrijeme i djelo Matije Antuna Reljkovića. JAZU, Osijek 1991. Pavličić, P., Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti, Split 1979. Vončina, J., Kačić i Reljković na razmeđi epoha, u: A. K. Miošić, Razgovor ugodni naroda slovinskoga, M. A. Reljković, Satir iliti divji čovik, Zagreb 1988, 7-105.



- studenti polažu pismeni međuispit koji obuhvaća razdoblje književnoga baroka u slučaju da ne zadovolje minimalna očekivanja, moći će samo jednom popravljati rezultat

- studenti su obavezni pisati ocjenske aktivnosti (provjera lektire) u dogovorenim terminima

Ocjenske aktivnosti

Terenski rad međuispit

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Međuispit 8. 9. 1 10. 2 11.


12. 3 13. 14. 4 15. 5





- studenti su dužni na satu imati predloške koji su planirani izvedbenim programom za određeni sat

- ocjenske aktivnosti se odnose na provjeru lektire (čitanja). Analize prethodno napravljene na satovima seminara, uklopljene su u ocjensku aktivnost. Ocjenska se aktivnost ne popravlja. Piše se samo jednom i nosi 6 bodova po aktivnosti. Prag prolaznosti je 50%.

- međuispit je obavezan (donosi maksimalno 30 ocjenskih bodova) VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2011 / 2012. Datum/ tjedan


Napomena


Uvod u kolegij, literatura, obaveze studenata; renesansa – manirizam - barok

nema

Barok u hrv. književnosti; /2 12.10.2011.

Žanrovi hrvatske barokne književnosti: ep

Žanrovi hrvatske barokne književnosti: poema

Žanrovi hrvatske barokne književnosti: melodrama

/3 19.10.2011.

I Gundulić, Psalmi; Suze sina razmetnoga

Predložak Suze sina razmetnoga

I. Gundulić, Dubravka Predložak Dubravka /4 26.10.2011.

I. Gundulić, Osman Predložak Osman

/5 2.11.2011.

I. Gundulić, Osman

/6 9.11.2011.

Ostali pisci hrvatske barokne književnosti

/7 16.11.2011.

Hrvatska književnost u 18. stoljeću Epika u 18. st.

Međuispit

Lirika i drama u 18. st. Seminari /8 23.11.2011.

Juraj Baraković

predložak, 12. pjevanje Vile slovinke;

detaljna razrada prema razinama analize: Vila Slovinka

Stijepo Đurđević, Derviš; Ignjat Đurđević, Suze Marunkove; Ivan Bunić

predlošci komičnih poema


Vučić, Gorštak; Vladislav Menčetić, Radonja

/9 30.11.2011.

Ivan Bunić Vučić, Plandovanja (izbor); analiza Plandovanja

1. ocjenska aktivnost

/10 7.12.2011.

J. Palmotić, Pavlimir

predložak Pavlimir detaljna razrada prema razinama analize: Pavlimir


I. Bunić Vučić, Mandalijena pokornica; I. Đurđević, Uzdasi Mandalijene pokornice

detaljna razrada prema razinama analize: Mandalijena pokornica

/11 14.12.2011.

Ozaljski krug; Petar Zrinski, Opsida sigecka u: Adrijanskoga mora sirena

/12 21.12.2011.

Fran Krsto Frankopan, Gartlic za čas kratiti, Dijačke junačke

analiza Gartlic za čas kratiti 3. ocjenska aktivnost

/13 11.1.2012.

Petar Kanavelović, Vučistrah, poezija (izbor) – kontekst akademija; Smiješnice 17. i 18. stoljeća (izbor)

Antun Kanižlić, Sveta Rožalija;

predložak detaljna razrada prema razinama analize: Sveta Rožalija

/14 18.1.2012.

Andrija Kačić Miošić, Razgovor ugodni naroda slovinskoga (izbor); Filip Grabovac, Cvit razgovora naroda i jezika Iliričkoga aliti Arvackoga (izbor)

predložak detaljna razrada prema razinama analize: predgovor i uvodna pjesma Razgovora ugodnoga, izbor iz Cvita


/15 25.1.2012.

Matija Petar Katančić, Jesenji plodovi Matija Antun Relković, Satir iliti divji čovik; Vid Došen, Jeka planine, Aždaja sedmoglava

detaljna razrada prema razinama analize: predgovor I. i II. izdanju Satira, izbor


Kajkaviana Tituš Brezovački, Matijaš Grabancijaš dijak

predložak detaljna razrada prema razinama analize: Matijaš Grabancijaš dijak

popravak međuispita piše se izvan termina nastave



Naziv kolegija: Svjetska književnost od antike do klasicizma i prosvjetiteljstva (zimski semestar, 2011/12.)

Fond sati: 2+2 (godišnji fond 60 sati) ECTS 4 boda

Semestar: III. HJK 1. preddipl. studij

Nositeljica kolegija: Dr. sc. Danijela Bačić-Karković, red. prof. e-mail: [email protected]

Kabinet F-704

Asistentica: Kristina Posilović, prof.

e-mail: [email protected]

Način izvođenja i vrijeme održavanja nastave: Broj sati Učionica

predavanja

Pristup nastavnoj materiji kronološkim redom, kazuističko-egzemplarnim načinom, konzultiranjem književno-povijesnih, književno-kritičkih i književno-teorijskih udžbeničkih izvora – Metode: izlaganja, rasprave, usmeno-pismeni (pisani) ciljani zadatci, grupno, priručno dramatiziranje prozno-poetskih dionica književnih tekstova i «podjela uloga» na nastavnome satu; kritički komentar ekraniziranoga i(li) kazališno uprizorenoga književnoga djela s popisa lektire; rad na tekstu – književnome i književno-

kritičkome;* (zimskoga semestra nastavne 2011/12. godine navedeni plan izvođenja predavanja bit će bitno komprimiran, to jest kumulativno izvođen)

2 sata ponedjeljkom od 14,15 do

16,00

P. 138

Naziv kolegija Svjetska književnost od antike do klasicizma i prosvjetiteljstva (zimski semestar, 2011/12.)

Broj ECTS-a 4 boda

Nastavno opterećenje 2+2 (godišnji fond 60 sati)

Vrijeme I mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom predavanja: P 138; od 14,15 do 16,00 sati seminari: P 601; od 16,15 do 18,00 sati

Nositelj kolegija Dr. sc. Danijela Bačić-Karković, red. prof.

Vrijeme za konzultacije Prvi ponedjeljak u mjesecu od 16,30 do 18,00 sati (slobodna studijska godina do 29. veljače 2012.)

Kabinet F-704

Telefon Tel. (051) 265 662

E-mail [email protected]

Asistent Kristina Posilović, prof.

Vrijeme za konzultacije Naknadna obavijest

Kabinet Naknadna obavijest

Telefon Naknadna obavijest


II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Predgrčke mitologije i usmene književnosti. Razvoj grčkog epa, lirike, basne, drame i romana. Homersko pitanje, homerski bozi, polubozi, heroji, junaci. Aristotelova


Poetika i kategorija tragične krivnje. Povijest europskog kazališta od dionizijskih svečanosti, mima i atelane do farsesknih predstava. Neoteričko pjesništvo. Plaut; Seneka; Vergilije i Ovidije; Apulejev Asinus aureus. Horacijeva Poslanica i Epistolae. Srednji vijek. Periodizacijske dileme. Trubaduri, viteške poeme i rani talijanski preporod. Sicilijanska škola, dolce stil nuovo i danteskna (po)etika. Dante, Boccaccio, Petrarca. Pulcinelatte, Commedia del' arte. Od Lazarilla de Tormesa (i Apulejeva Asinusa) do Kerempuha. Visoko i nisko u Rabelaisovoj groteski, Gargantua i Pantagruel kao anticipacija tzv. ulične, off-književnosti, njezini odjeci u Balzaca. Montaigneov esejizam. Cervantesov prozni novum i tzv. Cervantesovo doba. Shakespeareovo doba. Hamlet – naš suvremenik? Elizabetinsko doba. Digresija o paraleli Shakespeare-Krleža. Calderonov odnos prema autoritetu i slobodi. Concetizam, gongorizam, kult(eran)izam, agudeza, metaphysical poets. Razvoj i glavne značajke klasicističko-prosvjetiteljskih žanrova. Hipolit Euripidov i Fedra Racineova. Robinzonizam i robinzonade. Swiftovi Liliputanci. Gotski roman, povijesni i Bildungsroman. Voltaireov antioptimizam.

Opis kolegija

Kolegij naziva «Svjetska književnost od antike do klasicizma i prosvjetiteljstva» nastoji slijediti kratku dijakronijsko-sinkronijsku panoramu književnih djela obzirom na tematsko-motivsku, žanrovsku i tehnologijsku ravan te izložiti tzv. stil, epohu, doba, -izam u kontekstu kulturno-ideoloških, uopće društvenih kretanja trenutka/razdoblja.

Ciljevi kolegija (znanja i vještine koje će student posjedovati nakon sudjelovanja u realizaciji kolegija, a koje sada ne posjeduje)

Upoznavanje književnih činjenica; razvijanje osjetljivosti spram odnosa i dosega fikcijskoga/fakcijskoga u književnome djelu; dežurno pitanje kroz sva segmentirana poglavlja toga kolegija jest čemu uopće književnost, pa tako i čemu svjetska književnost odnosno povijest svjetske književnosti u kontekstu izabranoga studija i životnoga konteksta «ovdje i sada»; razvijanje osjetljivosti za slično i različito; artikuliranje odnosa općega, pojedinačnoga i posebnoga na primjeru književne činjenice u vremenu i prostoru;

Način polaganja ispita

Pismeni ispit

Obveze studenata

Obveze uključuju vrednovanje aktivnosti na seminarskome i predavačkome dijelu nastave (pohađanje nastave, poglavito seminarske, elaboracija seminarske teme, predaja seminarskoga rada u zadanim rokovima, izbor, predaja i elaboracija eseja, te završni pismeni ispit)

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Student/ica će nakon ostvarenih obveza moći: 1. definirati sintagmu «svjetska književnost» kao dio Goetheova pristupa povijesti književnih djela 2. definirati i analizirati temeljne radne pojmove uz dijakronijski postav knjiž. djela do klasicizma i prosvjetiteljstva (periodizacijske koncepcije, iradiranje, klasici književnosti, heteronomni i autonomni kriteriji, antologijski izbor, stilovi i razdoblja, književni utjecaj, tematsko-motivska, stilska i druga koincidencija, topologyon i sl.) 3. imenovati i opisati kronološkim načinom knj. razdoblja i njihove značajke s naslova kolegija 4. analizirati i uspoređivati djela i pisce istog i drugog stilskoga razdoblja

Predavanja X ** Seminari X Konzultacije X Esej X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad X Pismeni ispit X



SEMINAR 1 30 ESEJ 1 10


POHAĐANJE NASTAVE 1 ulazi u bodovnu strukturu seminarskoga dijela nastave

ZAVRŠNI ISPIT 1 60 UKUPNO 4 100


** za zimskoga semestra 2011/12. godine predavački dio nastave izvodit će se kumulativno jer je predmetna nastavnica na slobodnoj studijskoj godini;

IV. LITERATURA Obvezna literatura: 1. Solar, M., Povijest svjetske književnosti, Zagreb 2003.

Dio od str. 7. do str. 183. (od Predgovora do poglavlja Romantizam) 2. Košutić-Brozović, N., Čitanka iz stranih književnosti 1 – 2., novije izdanje (proučiti 1. dio to

jest cijelu knjigu), 3. Pojmovnik (studentima se prosljeđuje elektroničkim putem) 4. Bilješke i fotokopirani ilustrativni/nastavni materijali s predavanja i seminara Lektira: Sofoklo, Kralj Edip

Euripid, Medeja

Shakespeare, Hamlet

Calderón da la Barca, Život je san

Racine, Fedra

Izborna literatura: Beker, M., Od Uliksa do Odiseja, ŠK, Zagreb 1997. Beker, M., Roman 18. stoljeća, Zagreb 2002. Beltz, W., Mitologija Kur΄ana, Zagreb 1979. Bhagavad-gita kakva jest; potpuno izdanje, ur. G. Sibila, Zagreb 1995. Biblija Botica, S. Biblija i hrvatska kulturna tradicija, Zagreb 1995. Chaunu, P., Civilizacija klasične Evrope, Beograd 1977. Dukat, Z. Grčka tragedija, Zagreb 1996. Durand, G., Antropološke strukture imaginarnog, Zagreb 1991. Harrington, W., Uvod u Bibliju, Zagreb 1987. Hergešić, I., Književni portreti, Zagreb 1967. Hergešić, I., Shakespeare, Molière, Goethe, Zagreb 1978. Huizinga, J., Jesen srednjeg vijeka, Zagreb 1987.


Književna smotra, časopis za svjetsku književnost Književni barok, Zagreb 1988. Le Goff, J., Srednjovjekovni imaginarij, Zagreb 1993. Le Goff, J., Civilizacija srednjovjekovnog Zapada, Zagreb,1998 Le Goff, Intelektualci u srednjem vijeku, Zagreb 2009. Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, ur. A. Badurina, Zagreb 1979. Leksikon stranih pisaca, gl. ur. D. Detoni-Dujmić, Zagreb 2001. Lesky, A., Povijest grčke književnosti, Zagreb 2001. Paljetak, L., Engleske teme, Rijeka 1997. Povijest svjetske književnosti, 1 – 8., Zagreb 1974. Povijest Bizanta : 324.-1453., ur. G. Ostrogorski, Zagreb 2006. Rečnik književnih termina, ur. Z. Škreb et al., Beograd 1985. Rječnik književnog nazivlja, ur. M. Solar, Zagreb 2006. Rječnik simbola, ur. J. Chevalier I A. Gheerbrant, Zagreb 1989. Rječnik tema i simbola u umjetnosti, prir. J. Hall, Zagreb 1991. Sironić, M., Rasprave o helenskoj književnosti, Zagreb 1995. Slamnig, I., Svjetska književnost zapadnoga kruga, Zagreb 1999. Talmud Uranić, I. Ozirisova zemlja; egipatska mitologija i njezini odjeci na zapadu, Zagreb 2005. Velike civilizacije svijeta, ur. Ch. Nugue [et al.], Zagreb 2000. Višić, M., Književnost drevnog Bliskog Istoka, Zagreb 1993. Žmegač, V., Povijesna poetika romana, Zagreb 1987.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti moraju prisustvovati na 70% nastave. (seminarske) U slučaju većeg broja izostanaka studenti će dobiti kazneni seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim. U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na prethodno navedenim mail adresama: ------------------------------------------ Kašnjenje se na satove tolerira do 5 minuta. Molimo utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja predavanja i seminara. Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza. - Seminari se moraju izlagati i predavati u pismenome obliku u zadanim rokovima - Neizvršavanje obveza može rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova ili dodatnim seminarskim obvezama.



- Web stranice fakulteta - e-mail poruke na mail adrese studijske godine I demonstratora - redoviti termini konzultacija

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA - u vrijeme konzultacija - e – mailom

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Ugovor o studiranju koji su potpisali svi studenti pri upisu u prvu godinu preddiplomskih studija - ugovor je obvezujući za obje strane – predviđa, među ostalim obavijestima – pravima i dužnostima - upozorenje i sankcije za preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora - što je učestala pojava pri pisanju seminarskih, diplomskih i ostalih radova. Prilažemo rečenicu koja u skraćenom obliku upozorava na 'kažnjivost' takvoga postupanja. Tekst glasi: "Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!"


studenata Napomena

03.10. 11. Uvod; metodološke napomene 10. 10. 11. Predantičke književnosti - sumarno 17. 10. 11. Antika 1. 24. 10. 11. Antika 2. 07. 11. 11. Srednji vijek i renesansa 1. 14. 11. 11. Srednji vijek i renesansa 2. 21. 11. 11. Visoka renesansa i barok 1. 28. 11. 11. Visoka renesansa i barok 2. 05. 12. 11. Barok i rokoko 12. 12. 11. Barok i rokoko 19. 12. 11. Klasicizam i prosvjetiteljstvo 1. 09. 01. 12. Klasicizam i prosvjetiteljstvo 2. 16. 01. 12. Predromantizam 23. 01. 12. Osvrt na prijeđeno gradivo


IZBORNI PREDMETI – III. SEMESTAR MAKEDONSKI JEZIK 2

POLJSKI JEZIK 2 RUSKI JEZIK 2

A.KAČIĆ MIOŠIĆ I NJEGOVI SLJEDBENICI MAKEDONSKA KNJIŽEVNOST 19. I 20. STOLJEĆA

POVIJEST KNJIŽEVNIH TEORIJA POVIJEST ROMANA


I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Makedonski jezik 2

Broj ECTS-a 4


Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorak 16,15 – 20,00 S 230


Vrijeme za konzultacije Ponedeljak 15.00-16.00

Kabinet 611

Telefon

E-mail

Asistent



II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Temeljni je cilj kolegija upoznavanje s osnovama makedonskoga jezika te usvajanje jezične norme. Studentima se omoguđuje upoznavanje fonoloških, morfoloških i sintaktičkih značajki, te određena leksika izabranog slavenkog jezika te se omoguđuje proširenje stečenih znanja iz kolegija Makedonski jezik 1. Sadržaj kolegija e napredni studij slavenskog jezika. Poznavanje ovih sadržaja izravno pomaže boljem razumjevanju kolegija iz staroslavjansnskog jezika, povijesti hrvatskog jezika te dijalektologije hrvatkog jezika. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Produbljivanje znanja iz kolegija Makedonki jezik 1. Student će nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposoban: - razumjeti i koristiti poznate svakodnevne izraze i fraze koje se odnose na zadovoljavanje konkretnih potreba, - pretstaviti sebe i druge te postavljati i odgovarati na pitanja o sebi i drugima, npr. o tome gdje živi, o osobama koje poznaje i o stvarima koje posjeduje, - vladati gramatičkim i rečeničnih struktura, - napisati tekstove i prevoditi sa makedonkog na hrvatski jezik i obrnuto. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo






Obvezna literatura: Roza Tasevska, Makedonski so maka, Univerzitet Sv. Kiril i Metodij, Skopje, 2007, s. 208.

Izborna literatura: Borislav Pavlovski, Dragi Stefanija, Hrvatsko-makedonski rečnik, Žakan Juri, Pula, 2006. Blaže Koneski, Gramatika na makedonskiot jazik, Skopje. Blaže Koneski, Istorija na makedonskiot jazik, Skopje. Tekstovi iz suvremene makedonske književnosti.


PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Prilikom predaja seminara potrebno je pridržavati se zadatih rokova. Neizvršavanje obveza rezultira smanjenjem ocjenskih bodova.






studenata Napomena

11. 10. 2011 Svakodnevne riječi i izrazi 18. 10. 2011 Zamjenice i imenice 25. 10. 2011 Glagoli i glagolske grupe 08. 11. 2011 Svakodnevne riječi i izrazi 15. 11. 2011 Prevođenje sa makedonskog na

hrvatski jezik

22. 11. 2011 Sadšnje, prošlo i idno vrijeme 29. 11. 2011 Prilozi 06. 12. 2011 Pisanje i prevođenje 13. 12. 2011 Svakodnevne riječi i izrazi 20. 12. 2011 Glagolski prilog, imenica, pridev 00. 01. 2012 Pisanje i prevođenje 00. 01. 2012 Aorist i imperfekt 00. 01. 2012 Brojevi i vidovi prošlih vremena


MAKEDONSKA KNJIŽEVNOST 19. I 20. STOLJEĆA



Naziv kolegija Poljski jezik 2

Broj ECTS-a 4

Nastavno opterećenje 30 + 0 + 30


Nositelj kolegija Katarzyna Kubiszowska


Kabinet 611

Telefon E-mail [email protected] [email protected]

Asistent



II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Cjelokupno učenje poljskoga jezika na Filozofskom fakultetu u Rijeci obuhvaća četiri semestra te se održava u okviru kolegija Poljski jezik 1, Poljski jezik 2, Poljski jezik 3 i Poljski jezik 4. Program je nastavak programa kolegija Poljski jezik 1, u okviru kolega su studenti već poznali dio osnovnih elemenata poljskog jezika. Kolegij omogućuje proširenje znanja i stjecanje novih jezičnih kompetencija, utvrđivanje osnovne gramatike poljskog jezika i proširivanje gramatičkog znanja (futur, prezent, perfekt, deklinacija), obrada leksičkih tema te zadobivanje novih leksičkih i konverzacijskih kompetencija. Praktično ovladavanje poljskim jezikom na fonetskoj i morfološkoj razini te osnovnim ortografskim normama. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Student će nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposoban

razumjeti izolirane rečenice i često rabljene riječi iz područja od neposrednog osobnog interesa (npr. jednostavne podatke o sebi i obitelji, informacije vezane za kupovanje, neposrednu okolinu)

komunicirati unutar jednostavnih aktivnosti koje zahtijevaju jednostavnu i neposrednu razmjenu informacije o poznatim temama i aktivnostima

snaći se u kraći društvenim kontaktima vladati ograničenim brojem jednostavnih gramatičkih i rečeničkih struktura napisati niz jednostavnih fraza i rečenica o svojoj obitelji, uvjetima života i sl. te napisati kratki,

jednostavni izmišljeni životopis. razumjeti kratke, jednostavne tekstove koje sadržavaju najučestaliji vokabular, uključujući česte

internacionalizme NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo



BODOV�MA MAX BROJ BODOVA

pohađanje nastave 1 0 aktivnost u nastavi 1 20 kontinuirana provjera znanja* 2 80 ZAVRŠNI ISPIT nema završnog ispita 0 UKUPNO 4 100

* U tijeku semestra održat će se tri kolokvija (dva od njih nose po 20 bodova, jedan 40 bodova). Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka. IV. LITERATURA Obvezna literatura: M. Małolepsza, A.Szymkiewicz Hurra! Po polsku 1, Kraków 2005.

Izborna literatura: M.Pasieka, Język polski dla cudzoziemców. Ćwiczenia dla początkujących, Wrocław 2001. Magdalena Szelc-Mays, Elżbieta Rybicka, Słowa i słówka, Kraków 2003 J.Lechowicz, J. Podsiadły, Ten, ta, to. Ćwiczenia nie tylko gramatyczne dla cudzoziemców. Łódź, Wyd. WING, 2001

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje nastave smatra se obaveznim

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Rok za predaju pismenih zadataka – predzadnji tjedan u semestru. Osobe koje ne donesu sve zadatke nemaju pravo na potpis.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Osobno za vrijeme nastave te putem elektronske pošte i web stranice nastavnika na internet stranici fakulteta.


KONTAKTIRA�JE S NASTAVNICIMA Osobno za vrijeme nastave i konzultacija te putem elektronske pošte.


VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2011 / 2012. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema studenata Napomena

I Hrana i piće (osnovne i omiljene namjernice i obroci). Pružanje informacija o tome što se kada jede odnosno s kojim priborom. Brojevi: 100-1000

II. U restoranu (nazivi jela, vrste restorana, naručivanje jela i pića u restoranu, kafiću, tipični dijalozi za stolom)

Ponoviti materijal s prethodnog sata poljskoga jezika i riješiti zadane jezične vježbe.

III. Moj dan. Nazivi dana u tjednu. Glagoli koji opisuju svakodnevne radnje od ujutro do navečer.


IV. Koliko je sati? Prepričavanje događaja iz cijelog dana, tjedni plan događaja. Parovi glagola: iść – chodzić i jechać-jeździć.


V. U koliko sati? i Koliko dugo? – traženje informacija na kolodvoru, naručivanje buđenja i taksija; televizijski program; dogovaranje se na sastanak


VI. Pružanje informacija o tome što ne volimo raditi i jesti te što nemamo - genetiv jednine imenica i pridjeva


VII. U dućanu (vrste osnovnih tipova; dućana i nazivi proizvoda koje možemo u njima kupiti), tipični dijalozi u dućanu, jedinice mjere i količine genetiv množine imenica i pridjeva


VIII. Odjeća - kupovanje i opisivanje odjeće (nazivi odjeće, brojevi, vrsta materijala, načini oblačenja) stupnjevanje


IX. Ponavljanje i utvrđivanje obrađenih leksičkih i gramatičkih tema – kontrolni rad

Ponoviti gramatički i leksički materijal od početka semestra te riješiti zadane vježbe.


X. XI.

Prošlost - opisivanje radnji u prošlosti (prošla godina, pošli tjedan), nazivi mjeseci, perfekt


XII. Planovi i novogodišnje odluke; moj život za 20 godina – futur (nesvršeni glagoli)


XIII Horoskop - futur nastavak glagoli: móc, chcieć, musieć


XIV. XV.

Opisivanje položaja predmeta u prostoriji – prijedlozi: w, na, pod, nad, przy, obok, między, pomiędzy, za, przed. te gradowa, zemalja i sl. na karti. Lokativ imenica, pridjeva i osobnih zamjenica - jednjina i množina.




Naziv kolegija RUSKI JEZIK 2

Broj ECTS-a 4

Nastavno opterećenje 15+15+0 + konzultativna nastava


Nositelj kolegija Dr.sc. Tatjana Vukelić, predavač


Kabinet 914

Telefon E-mail [email protected]

Asistent




Imenice muškog, ženskog isrednjega roda Množina imenica Zamjenice – on, ona, ono,mi, vi, oni (sklonidba) Konjugacija glagola – sadašnje i prošlo vrijeme Povratni glagoli Brojevi Dani u tjednu, mjeseci Upoznavanje s izričajem svakodnevnih životnih situacija na ruskome jeziku Čitanje i prepričavanje kraćih tekstova i zadanija na ruskome jeziku Usvajanje novoga vokabulara Upoznavanje sa osnovnim elementima rečenične strukture Svrhobito rabljenje jednostavnih i složenijih gramatičkih struktura

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Nakon odslušanog kolegija studenti će moći: Usmeno i pismeno rabiti jednostavnije i složenije ruske rečenične strukture Svrhovito koristiti usvojene gramatičke jedinice Samostalno napisati kraće i jednostavnije oblike (pismo, sastavak) Tumačiti novi vokabular Razlikovati sličnosti i razlike s materinjim jezikom Čitati i analizirati kraće tekstove

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo




Pohađanje nastave... 0,50 10 .Domaći zadaci.. 0,50 30 .Kontinuirana provjera znanja.. 1 30 ZAVRŠNI ISPIT 2 30 UKUPNO 100

* Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje IV. LITERATURA Obvezna literatura: Materijali pripremljeni od strane nositelja kolegija.

Izborna literatura: Izborna literatura: R.F. Poljanec, Pregled gramatike ruskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb A. Menac, Davajte govorit i čitat po ruski 1, Školska knjiga, Zagreb, 1977.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su obvezni pohađati nastavu. Tijekom semestra studentima je dozvoljeno 2 puta opravdano izostati sa nastave.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Studenti su dužni pridržavati se I izrađivati domaće uratke predviđene programom. Cjelokupan će se rad evaluirati I ocijenjivati u skladu s navedenim programom.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Sve informacije o kolegiju, ispitima I radu na nastavi studenti mogu dobiti na konzultacijama I putem elektroničke pošte.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Na konzultacijama I e-mailom.




studenata Napomena

1. Uvodni sat i upoznavanje s programom i planom nastave

Studenti koji slušaj Ruski jezik 2 za 4 ECTS morati će dodatno obraditi sljedeće pripovijetke: Vetočka, V doroge, Fotografiji, Mstitelj

2. Ponavljanje gradiva Ruski 1 3. Razgavor o škole (Imenice

srednjeg roda) Domaći uradak; upražnjenjija

4. Razgavor o boljnom tovarišće (sklonidba zamjenica, konjugacija glagola)

Domaći uradak; upražnjenjija

5. Što Lada umejet (Brojevi) Domaći uradak; upražnjenjija

6. Telegrama (imenice i zamjenice) Domaći uradak; upražnjenjija

7. Ponavljanje obrađenog nastavnog materijala


8. Utrom (povratni glagoli) Domaći uradak; upražnjenjija

9. Za užinom (prošlo glagolsko vrijeme)


10. Ponavljanje Domaći uradak; upražnjenjija

11. Za pokupkami (množina imenica) Domaći uradak; upražnjenjija

12. V knižnom magazine (množina imenica)

Ponavljanje

13. Ponavljanje Priprema za završni ispit



Naziv kolegija

Broj ECTS-a



Andrija Kačić Miošić i njegovi sljedbenici

3/ 4

15+15+0

Srijedom od 10.15 do 12 (232)

Nositelj kolegija



dr. Irvin Lukežić

Utorak 10.30-12.00

711 265 672 [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Razgovor ugodni naroda slovinskoga A. K. Miošića kao uspješan model književne i jezične homogenizacije. Afirmacija deseterca junačke narodne poezije u umjetničkom pjesništvu. Težnja za poučavanjem naroda o povijesti korištenjem djela pravih historičara. Kačićeva knjiga – knjiga koja „govori” i koja je govorena, djelo koje izražava pučkim duhom i pučkim jezikom. Ostvarivanje važne zadaće – u zaostaloj kulturnoj situaciji stvara publiku kadru da svoju usmenu književnost prima i posredstvom knjige, čitanja, a ne samo pjevanja. Kačić kao preteča ne samo preporoda u Dalmaciji, već i Gajeva ilirizma koji ima dva velika uzora: Gundulića, kojega svi uznose, i Kačića, kojega svi čitaju. Kolegij obrađuje i fenomen mnogobrojnih Kačićevih sljedbenika koji pokušavaju nastaviti djelo svoga uzoritog prethodnika. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Razvijanje specifične kompetencije za razumijevanje konkretnog problema iz povijesti hrvatske književnosti (književnost prosvjetiteljstva). NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo



Pohađanje nastave 0,5 35 Aktivnost u nastavi 0,5 35 Kolokvij 1 30


UKUPNO 2 100

Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi donosi po 0,5 ECTS, odnosno, po 35 bodova (redovito pohađanje i aktivnost).

Kolokvij dovoljan (15 bodova); dobar (20 bodova); vrlo dobar (25 bodova); izvrstan (30 bodova). Ukupno: 50-75 bodova 1 ECTS 76-90 bodova 1,75 ECTS 91-100 bodova 2 ECTS

IV. LITERATURA Obvezna literatura: Bogišić, R. Književnost prosvjetiteljstva, u: Franičević/Švelec/Bogišić – Od renesanse do prosvjetiteljstva, Povijest hrvatske književnosti, knj. 3, Zagreb 1974. Georgijević, K., Hrvatska književnost od 16. do 18. stoljeća u sjevernoj Hrvatskoj i Bosni, Zagreb 1969. Kačić Miošić, ., Razgovor ugodni naroda slovinskoga, prir. T. Matić, Zagreb 1942. Kombol, M. – Novak, S. P. Hrvatska književnost do Narodnog preporoda, Zagreb 1992. Novak, S. P., Povijest hrvatske književnosti. Od Gundulićeva Poroda od tmine do Kačićeva Razgovora ugodnog naroda slovinskoga iz 1756. III. knjiga, Zagreb 1999.

Izborna literatura: Jurišić, K. Tri nova priloga bio-bibliografiji Fra Andrije Kačića Miošića, Građa za povijest književnosti Hrvatske, knj. 27, Zagreb 1956., 7-23. Kačićevi imitatori u Makarskom primorju do polovice 19. stoljeća, prir. G. Bujas, Građa za povijest književnosti hrvatske, knj. 30, Zagreb 1971, str. 183-289. Kolumbić, N. Folklorno i umjetničko u Razgovoru ugodnom Andrije Kačića Miošića (Kačićevo djelo u okviru poetike prosvjetiteljstva). Hrvatska književnost 18. st., u Dani Hvarskoga kazališta XXI, Split 1995, str. 163-173. Matić, T., Kačićev Razgovor ugodni među kajkavcima, Građa za povijest književnosti hrvatske, knj. 27, Zagreb 1956, 209-213. Pederin, I. Slovinstvo i patriotizam kod Kačića, u: Makarski zbornik, I (1971), str. 407-416. Ratković, M. Andrija Kačić Miošić i njegovo mjesto u hrvatskoj književnosti. u: Makarski zbornik, Makarska 1970, str.545-565. Slamnig, I. Antologija hrvatske poezije od Andrije Kačića Miošića do Antuna Gustava Matoša, Zagreb 1981. Šetka, J., Fra Andrija Kačić Miošić i narodna pjesma, u: Zbornik za narodni život i običaje, knj. 38, Zagreb 1954, str. 5-74.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni redovito pohađati predavanja, tijekom kojih je predviđena kontinuirana provjera znanja. Kolokvij se polaže usmeno.



NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Informiranje studenata usmenim putem odvija se u vrijeme konzultacija. Informacije o ocjenama kolokvija daju se u pisanom obliku (na ulazu u kabinet predmetnog nastavnika).

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Uobičajeni, bilo u vrijeme nastave ili konzultacija. U pravilu je poželjno kontaktirati osobno u vrijeme predviđeno konzultacijama. Jedino u iznimnim slučajevima, prema potrebi, student se može obratiti izravno predmetnom nastavniku putem elektronske pošte.


VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2011/ 2012. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema

studenata Napomena

I. tjedan Pojam prosvjetiteljstva II. tjedan Pojam klasicizma III. tjedan Francusko prosvjetiteljstvo IV. tjedan Englesko prosvijetiteljstvo V. tjedan Njemačko prosvjetiteljstvo VI. tjedan Hrvatska u 18. stoljeću VII. tjedan Franjevačka tradicija VIII. tjedan Andrija Kačić Miošić – životopis IX. tjedan Korabljica X. tjedan Razgovor ugodni naroda

slovinskoga

XI. tjedan Kačić kao pjesnik XII. tjedan Kačić kao povjesničar XIII. tjedan Kačićev stil XIV. tjedan Kačić u hrvatskoj književnoj

povijesti Kolokvij

XV. tjedan Kačićevi sljedbenici


I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Makedonska književnost 19. i 20. stoljeća

Broj ECTS-a 4


Vrijeme i mjesto održavanja nastave četrtak 16,15 – 20,00 P 230


Vrijeme za konzultacije Ponedeljkom 15.00 – 16.00

Kabinet 611

Telefon

E-mail

Asistent



II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Nova makedonska književnost i njen razvitak u prvoj i drugoj polivici 19. stoljeća, s posebnim osvrtom na periodizaciju. Počeci nove makedonske književnosti: književnici prosvetitelji (Joakim Krčovski i Kiril Pejčinović), makedonske tiskare i tiskari, istraživači makedonske narodne baštine i narodni pjevači, pisci udžbenika i jezične koncepcije i period od romantizma prema realizmu (Jordan Hadži Konstantinov Džinot, braća Konstantin i Andreja D. Petkovič, braća Dimitrije i Konstantin Miladinov, Grigor Prličev, Marko Cepenkov, Krste Misirkov). Književnost 20. stoljeća: makedonska književnost između dva svjetska rata (društveno-političke prilike, Vasil Iljoski, Anton Panov, Risto Krle, Kočo Racin, Kole Nedelkovski, Makedonci – pisci u drugim sredinama: Nikola Vapcarov, Stojan Hristov, Angelko Kstić, Hristo Smirnenski i dr.); makedonska književnost u NOB-u i makedonska suvremena književnost (kulturne prilike i kjniževno stvaralaštvo, život i djelo: Stale Popov, Slavko Janevski, Aco Šopov, Blaže Koneski, Kole Čašule i dr.) OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Student će nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposoban: nabrojiti najzačajnije predstavnike pojedinih razdoblja makedonske književnosti te njihova najvažnija dijela, interpretirati utjecaj povijesti Makedonije na određena književna razdoblja, usporediti makedonski romantizam sa romantizmom u Zapadnoj Evropi te u Hrvatskoj, usporediti tradiciju romana u pozitivizmu u odnosu na razdoblje 20. stoljeća, prezentirati najvažnija književna dijela međuratnog razdoblja, pretstaviti najvažnija dostignuća makedonske suvremene književnosti. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo







Obvezna literatura: Goran Kalogjera, Braća Miladinovi legenda i zbilja, Hrvatsko filološko društvo, Rijeka, 2001. Goran Kalogjera, Hrvatsko-makedonske književne veze, Rijeka, 1996. Goran Kalogjera, Prilozi istraživanju makedonske povijesti književnosti, Skopje, 2009. Gane Todorovski, Začarano poprište, Hvratski izdavački centar, Rijeka, 1990. Radomir Ivanović, Književne paralele, Istarska naklada, Pula,1985. Dani Dimitrija i Konstantina Miladinovi, Zajednica Makedonaca u Republici Hrvatskoj, Zagreb, 2003. Ognen Bojadžiski, Prometeji makedonski, Zagreb,1998. 100 djela kjiževnosti južnoslovenskih naroda, Stvarnost, Zagreb, 1980. Makedonska književnost, grupa autora, Školska knjiga, Zagreb, 1988. Hrvatsko-makedonske književne veze, Zbornik, izd.Filozofski fakultet, Rijeka, 2006. Vasil Tocinovski, Makedonskiot raskaz vo 19 vek, Institut za makedonska literatura, Skopje, 2009. Suvremena makedonska drama, Znanje, Zagreb, 1961.

Izborna literatura: Goran Kalogjera, Poveznice makedonsko-hrvatske, Rijeka, 2006. Milan Đurčinov, Nova makedonska književnost, Nolit, Beograd, 1988. Goran Kalogjera, Komparativne studije makedonsko-hrvatske, Rijeka, 2000. Suvremena makedonska poezija i proza, Nolit, Beograd, 1961, Radomir Ivanović, Makedonski pisci i dela, Narodna kniga, Beograd, 1979. Zlatko Kramarić, Makedonske teme, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1991. Vasil Tocinovski, Prevodite na makedonskiot 19 vek, Institut za makedonska literatura, Skopje, 2005.


PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Prilikom predaja seminara potrebno je pridržavati se zadatih rokova. Neizvršavanje obveza rezultira smanjenjem ocjenskih bodova.






studenata Napomena

13. 10. 2011 Književnost 19. stoljeća Makedonija u prvoj i u drugoj polovici 19. stoljeća; periodizacija makedonske književnosti; počeci nove makedonske kniževnosti

20. 10. 2011 Književnici prosvetitelji: Joakim Krčovski, Kiril Pejčinović, makedonske tiskare i tiskari

27. 10. 2011 Istraživači makedonske narodne baštine i narodni pjevači; pisci udžbenika i jezične koncepcije

03. 11. 2011 Od romantizma prema realizmu (Jordan Hadži Konstantinov Džinot, Konstantin i Andreja D. Petkovič, Rajko Žinzifov, Dimitrija i Konstantin Miladinov

10. 11. 2011 Od romantizma prema realizmu (Grigor Prličev, reformatori, revolucionari i kroničari, Marko Cepenkov, Vojdan Černodrinski, Krste Misirkov, novine i časopisi

Dokumentarni filmovi o K. Misirkov i D. Čupovski

17. 11. 2011 Književnost 20. stoljeća Igrani film o K. Racinu


Makedonska književnost između dva svetska rata, Vasil Iljoski, Anton Panov, Risto Krle, Kočo Racin

Elegija za tebe

24. 11. 2011 Kole Nedelkovski, Makedonci – pisci u drugim sredinama, makedonska književnost u NOB-u

01. 12. 2011 Makedonska poslijeratna književnost Kulturne prilike i književno stvaralaštvo, prestavnici: Stale Popov, Đorđi Abadžiev, Vlado Maleski, Slavko Janevski

08. 12. 2011 Kole Čašule, Blaže Koneski, Aco Šopov, Tome Arsovski, Gane Todorovski, Mateja Matevski

Dokumentarni film Blaže Koneski

15. 12. 2011 Dimitar Solev, Simon Drakul, Ante Popovski, Petre M. Andreevski, Taško Georgievski, Živko Čingo

Igrani film Crveni konj

22. 12. 2011 Književnost za djecu 00. 01. 2012 Književna kritika



Naziv kolegija

Broj ECTS-a



Povijest književnih teorija

4 15+15

Nositelj kolegija



dr.sc. Aleksandar Mijatović, doc.

[email protected]

Asistent



II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Teorija književnosti je razmjerno mlada disciplina čiji razvoj započinje početkom 20. stoljeća. Međutim, refleksija o pisanju ili izvođenju književnih djela postoji od antičkih početaka europske kulture. Kolegij prati pojedine povijesne etape te refleksije unutar koje se postupno oblikovala suvremena ideja književnosti. Posebna se pozornost posvećuje onim autorima koji su nastojali teorijsko mišljenje o književnosti odvojiti od drugih disciplina (gramatika, retorika, logika, filozofija) ili pak argumentirati u prilog ili protiv teze o samostalnosti književnosti u odnosu na druge ljudske sposobnosti ili djelatnosti. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon odslušanoga kolegija od studenata se očekuje ovladavanje sljedećim znanjima i vještinama:

1. Poznavanje pojedinih etapa povijesti teorije književnosti, 2. Objasniti različite teorije o književnosti, 3. Razumijevanje razlika između pojedinih teoretičara, 4. Objasniti vezu između proučavanja književnosti, jezika i drugih područja ljudskog djelovanja, 5. Napraviti periodizaciju teorijskog mišljenja o književnosti, 6. Prepoznavanje teorijske refleksije o književnosti u konkretnim književnim djelima.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTI�NOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS

BODOVIMA MAX BROJ �ODOVA

1. Pohađanje nastave 0,5 - 2. Seminarski rad - - 3. Međuispit (kolokvij) 2 60 4. ZAVRŠNI ISPIT 1,5 40

UKUPNO 4 100 * Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje


IV. LITERATURA Obvezna literatura:

- Beker, M., Povijest književnih teorija, Zagreb, 1979. - Beker, M., Suvremene književne teorije, Zagreb, 1999. - Biti, V., Pojmovnik suvremene književne teorije i kulturne teorije, Zagreb, 2000. - Culler, J., Književna teorija – vrlo kratak uvod, Zagreb, 2001. - Eagleton, T., Književna teorija, Zagreb, 1987.

Izborna literatura:

- A Handbook of Critical Approaches to Literature, Guerin, W.L., Labor, E., Morgan, L., Reesman, J.C., Willingham, J., R., New York-Oxford, 1999.

- Barthes, R., Književnost, mitologija, semiologija, Beograd, 1971. - Barthes, R., Kritika i istina, Zagreb, 2009. - Beker, M., Semiotika književnosti, Zagreb, 1991. - Eco, U., Granice tumačenja, Beograd, 2001. - Eco, U., Otvoreno djelo, Sarajevo, 1965. - Frye, N., Anatomija kritike, Zagreb, 2000. - Guiraud, P., Semiologija, Beograd, 2001. - Kramarić, Z., Uvod u naratologiju, Čakovec, 1989. - Lodge, D., Načini modernoga pisanja, Zagreb, 1988. - Mukařovský, J., Književne strukture, norme i vrijednosti, Zagreb, 1999. - Selden, R., A Reader's Guide to Contemporary Literary Theory, New York, 1995.


Studenti moraju prisustvovati na 70% sati predavanja i seminara. U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati elektronskom poštom:

[email protected] PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA

Za više od tri izostanka studenti će dobiti kazneni seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim. Prilikom predaje seminara potrebno je pridržavati se zadanih rokova. Neizvršavanje obveza može rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova.




Na nastavi i u vrijeme konzultacija. Elektronskom poštom.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Vrednovanje obveza studentica i studenata:

1. Međuispit ( kolokvij) : Studenti su obavezni tijekom semestra položiti jedan pismeni međuispit. Kriterij za dobivanje bodova je 50%

točno riješenih zadataka. Na kolokviju može se ostvariti maksimalno 60, ocjenskih bodova. Ispit sastoji se od 5


zadataka esejskoga tipa. Napomena: Kolokvij se polaže u drugom tjednu mjeseca prosinca. Studenti imaju pravo i na popravni ispit koji

se polaže u drugom tjednu u veljači.

3. ZAVRŠNI ISPIT:

Završni ispit je pismeni. Kako bi pristupili ispitu studenti moraju izvršiti sve prethodno navedene obaveze odnosno ostvariti

najmanje 50% ocjene. Završni se ispit sastoji od četiri zadatka esejskoga tipa. Na završnom ispitu može se maksimalno

dobiti 40 bodova. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka (20 bodova). Konačna ocjena: Konačna ocjena predstavlja zbroj bodova koje je student ostvario na međuispitu i završnom ispitu. Pridruživanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju: A – od 80 do 100% ocjene B – od 70 do 79,9% ocjene C – od 60 do 69,9% ocjene D – od 50 do 59,9% ocjene E – od 40 do 49,9% ocjene Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS- sustavom na sljedeći način: Izvrstan ( 5 ) – A Vrlo dobar ( 4 ) – B Dobar ( 3 ) – C Dovoljan ( 2 ) – D i E Napomena: Studenti koji skupe 29,9 ili manje ocjenskih bodova tijekom nastave, nisu zadovoljili te se ocjenjuju ocjenom F i moraju ponovno upisati kolegij. Studenti koji skupe između 30 i 39,9 bodova svrstavaju se u kategoriju FX i mogu pristupiti popravnom ispitu. Ako na tom ispitu zadovolje, dobivaju ocjenu E bez obzira na stupanj postignuća na popravnom ispitu. Studenti moraju skupiti minimalno 40 ocjenskih bodova kako bi dobili prolaznu ocjenu.

VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2011./2012. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema

studenata Napomena

1. Homer, o jeziku i književnosti

2. Platon – mahnitost pjesnika i zanos publike

3. Platon – tragedija, ep i istina

4. Aristotel – prepoznavanje: logika zanesenosti/zanesenost logike

5. Horacije – Ars Poetica

6. Longin - sublimno

7. Sextus Empiricus – protiv gramatičara, protiv logičara

8. Grammatica i književnost – Srednji vijek

9. Dante – De vulgari eloquentia

10. Rensansa – riječi kao stvari/stvari kao riječi; Sir Philip Sidney – Apologija


pjesništvu; Rabelais – „sleđene riječi“ 11. 'Svijet prekriven velom riječi' –

refleksije o jeziku i književnosti u 17. i 18. stoljeću

12. Kritika – mahnitost pjesnika/staložena publika

13. Romantizam – književnost u/izvan doba revolucije

14. 'Moć skrivena duboko u duši' – imaginacija

15. 'Knjiga o ničemu, svijet u knjizi' – Flaubert i Mallarmé



Naziv kolegija

Broj ECTS-a



Povijest romana

4 15+15

Nositelj kolegija




[email protected]

Asistent



II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Definiranje područja istraživanja. Određivanje korpusa. Počeci romana. Antički roman (Ksenofont, Heliodor). Odnos romana i epa. Srednjovjekovni roman u stihu, viteški i pikarski roman. Roman i izvanknjiževna zbilja u srednjem vijeku. Klasični roman: razdoblje renesanse (Cervantes). Uspon romana u 18. stoljeću: Engleska, Francuska i Njemačka. Odgojno-razvojni roman. Romantizam i roman (epistolarni roman, roman u stihu, gotički roman). Kriza romana i roman krize u 19. stoljeću. Roman i zbilja: razdoblje realizma. Odnos književnosti i historiografije. Naturalizam: eksperimentalni roman. Znanstvena objektivnost i determinizam. Ekspresionizam i roman. Nefabularni roman (Benn). Roman u 20. stoljeću: roman struje svijesti, teorija novog romana, problematika postmoderne. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon položenog ispita iz kolegija Povijest romana studenti će biti sposobni: 1. definirati i tumačiti osnovne značajke pojedinih razdoblja u povijesnom razvoju romana 2. objasniti karakteristike pojedinih vrsta romana 3. opisati i objasniti periodizaciju romana do 20. stoljeća i u 20. stoljeću 4. objasniti različite klasifikacije i tipologije romana i usporediti ih s današnjim stanjem u književnoteorijskom pristupu romanu 5. na temelju stečenih znanja analizirati izabranu vrstu romana/književnoteorijski pristup romanu. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)




�ECTS BODOVIMA MAX BROJ BOD�VA

Pohađanje nastave 0,5 - Seminarski rad 1,5 40 Međuispit 1 1 30 Međuispit 2 1 30 UKUPNO 4 100



Obvezna literatura: Žmegač, V., Povijesna poetika romana, Zagreb 2004. McKeon, M, Theory of the Novel: A Historical Approach, Baltimore-London, 2000. Moderna teorija romana, ur. M. Solar, Beograd 1979. Solar, M., Teorija proze, Zagreb 1989.

Izborna literatura: Alberes, R.M. Historija modernog romana, Sarajevo 1967. Bahtin, M., O romanu, Beograd 1989. Biti, V., Pojmovnik suvremene književne teorije (odabrani pojmovi), Zagreb 1997. Flaker, A., Stilske formacije, Zagreb 1986. Nemec, K, Povijest hrvatskog romana, Zagreb 2003.


Studenti moraju prisustvovati na 70% sati predavanja i seminara. Za više od 30% izostanaka oduzimaju se ocjenski bodovi.



Prilikom izlaganja seminara potrebno je pridržavati se zadanih rokova. Neizvršavanje obveza može rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova.






1. Seminarski rad:


FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI ODSJEK ZA KROATISTIKU IZVEDBENI PLANOVI PREDDIPLOMSKOG STUDIJA HJK-1 U slučaju izostanka sa sata predviđenoga za prezentaciju seminarskog rada studentima se oduzimaju

ocjenski bodovi. Prezentacijom seminarskoga rada može se ostvariti maksimalno 40 bodova. Ocjenjuju se sljedeće

komponente: poštivanje rokova – izlaganje u tjednu prezentacije (10 bodova), trajanje izlaganja – 20 minuta (10 bodova), jasnoća i struktura izlaganja te korištenje dodatnih materijala: upitnici, demonstracije, pitanja za raspravu (20 bodova).

Usmeni seminarski radovi ocjenjuju se na sljedeći način: izvrstan (5): 36 – 40 bodova, vrlo dobar (4): 31 – 35 bodova, dobar (3): 26 - 30 bodova, dovoljan (2): 20 – 25 bodova.

2. Međuispiti:

Studenti su obavezni položiti dva kolokvija koji se sastoje od pet pitanja esejskoga tipa. Na kolokvijima se može maksimalno ostvariti 60 bodova (2 X 30 bodova). Točni odgovori na pitanja esejskoga tipa na kolokviju donose max. 6 bodova. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka (15 bodova).

Napomena: Međuispiti se polažu u studenom i u siječnju. Studenti imaju pravo na jedan popravni ispit koji se polaže u trećem tjednu u siječnju.

Konačna ocjena: Konačna ocjena predstavlja zbroj bodova koje je student ostvario prezentiranjem seminarskoga rada te na međuispitima. Pridruživanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:




Napomena: Studenti koji skupe 29,9 ili manje ocjenskih bodova tijekom nastave, nisu zadovoljili te se ocjenjuju ocjenom F i moraju ponovno upisati kolegij. Studenti koji skupe između 30 i 39,9 bodova svrstavaju se u kategoriju FX i mogu pristupiti popravnom ispitu. Ako na tom ispitu zadovolje, dobivaju ocjenu E bez obzira na stupanj postignuća na popravnom ispitu.Studenti moraju skupiti minimalno 40 ocjenskih bodova kako bi dobili prolaznu ocjenu.


VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2011. / 2012. Datum/tjedan


Napomena

1. Uvod. Definiranje područja istraživanja. 2. Počeci romana. 3. Antički roman. Odnos romana i epa. 4. Srednjovjekovni roman. 5. Klasični roman: razdoblje renesanse. 6. Roman u 18. stoljeću. Odgojno-razvojni

roman.

7. Romantizam i roman. 8. Kriza romana u 19. stoljeću. 9. Roman u razdoblju realizma. 10. Naturalizem: eksperimentalni roman. 11. Ekspresionizam i roman. 12. Nefabularni roman. 13. Roman struje svijesti. 14. Teorija novog romana. 15. Roman i postmoderna.


5. semestar



Broj ECTS-a



Sintaksa hrvatskoga standardnog jezika

4 30 + 30 ponedjeljak P 9,15–11,00 F-601 S 11,15–13,00

Nositelj kolegija


Kabinet Telefon E-pošta

dr. sc. Diana Stolac, red. prof.

ponedjeljkom 13,00–14,00; srijedom 14,00–15,00

F-603 265-668 [email protected]

Asistent


Kabinet Telefon E-pošta

Anastazija Vlastelić, prof.

ponedjeljkom 13,00–14,00; srijedom 14,00–15,00

F-615 265-683 [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Temeljni je cilj kolegija usvajanje sintaktičke norme hrvatskoga standardnog jezika. Osnovna je jedinica rečenica, koja se promatra i kao jezična i kao komunikacijska jedinica, a sintaktičke se pojave proučavaju unutar granica diskursa, odnosno teksta. Izbor korpusa istraživanja iz različitih tekstnih vrsta omogućava studentima uočavanje stilogenih elemenata na razini sintakse. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon odslušanih predavanja i seminara te proučene literature studenti će moći:

definirati temeljne i specifične pojmove iz područja sintakse; znati tumačiti jezikoslovne teorije i znati primjenjivati spoznaje i metodologiju; rangirati jezične činjenice na sintaktičkoj razini; usvojiti sintaktičku normu hrvatskoga standardnog jezika; analizirati tekstove svih funkcionalnih stilova s obzirom na sintaksu; samostalno pretraživati i interpretirati hrvatsku i svjetsku sintaktičku i sintaktostilističku literaturu.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X Multimedija i internet

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS-


Pohađanje nastave 1,5 - Istraživanje 0,5 20 Kontinuirana provjera znanja 1 50 ZAVRŠNI ISPIT (usmeni ispit) 1 30 UKUPNO 100


Rad studenata na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student može ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici), dok na završnom ispitu može ostvariti 30 bodova. Da bi pristupio završnom ispitu, student kroz prethodno kontinuirano praćenje mora ostvariti najmanje 40%, tj. 40 bodova.

IV. LITERATURA Obvezna literatura: Barić, E. i dr., Hrvatska gramatika, Zagreb 1995. Katičić, R., Sintaksa hrvatskoga književnog jezika, Zagreb 1991. Silić, J., Od rečenice do teksta, Zagreb 1984. Silić, J. i Pranjković, I., Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb 2005. Znika, M., Odnos atribucije i predikacije, Zagreb 1988.

Izborna literatura: Barić, E. i dr., Hrvatski jezični savjetnik, Zagreb 1999. Težak, S. i Babić, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb 1992.

Chomsky, N., Syntactic Structures, The Hague 1957. Chomsky, N., Aspects of the Theory of Syntax, Cambridge 1965. Peti, M., Predikatni proširak, Zagreb 1979. Pranjković, I., Koordinacija u hrvatskom književnom jeziku, Zagreb 1984. Pranjković, I., Hrvatska skladnja, Zagreb 1993. Pranjković, I., Druga hrvatska skladnja, Zagreb 2001. Raguž, D., Praktična hrvatska gramatika, Zagreb 1997. Weber, A., Skladnja ilirskoga jezika za niže gimnazije, Beč 1859.


Studenti mogu maksimalno izostati tri puta sa sati predavanja i seminara, odnosno moraju

prisustvovati na 70% sati. Za više od tri izostanka studenti će dobiti kazneni seminar koji trebaju predati zajedno s

obaveznim. U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-poštom na

[email protected] i [email protected]. Kašnjenje se na sate tolerira do 5 minuta. Molimo utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja

predavanja i seminara. Studenti su dužni aktivno sudjelovati u izvođenju nastave, unaprijed se pripremati za

izvođenje seminarskih sati jer moraju poznavati građu koja se problematizira. Dužni su provoditi zadatke što su im povjereni. Rezultati njihovih samostalnih istraživanja bit će predočeni tijekom seminara u obliku izlaganja.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIH ROKOVA

Prilikom predaje rezultata istraživanja u pisanom obliku potrebno je pridržavati se zadanih rokova.

U slučaju prekoračenja zadanoga roka studentu se od postignutih oduzimaju 2 ocjenska boda.


NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA konzultacije; mrežne stranice Odsjeka za kroatistiku i Fakulteta; elektronička pošta; oglasna ploča.


u vrijeme konzultacija; elektroničkom poštom. Nastavnik nije dužan u vrijeme tjednoga odmora i praznika pružati uslugu elektroničke komunikacije.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE 1.Istraživački zadatak: Studenti će pristupiti izradi individualnoga zadatka na jednu ponuđenu temu. Obavezni su se konzultirati s nastavnikom o literaturi. Seminarski radovi se prezentiraju na satima seminara, a trebaju biti napisani i predani prema dogovoru s profesorom. Bodove za seminarski rad studenti će ostvarivati na sljedeći način (maksimalno 20): pridržavanje konzultacijskih dogovora o pisanju seminarskih radova (individualni pristup razradi teme i razina teorijske elaboracije) – 12; pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada – 8. Seminarski rad (opsega 4-5 kartica, Times New Roman 12, prored između redaka i odlomaka 1,5 ) mora sadržavati sljedeće dijelove: sažetak, ključne riječi, uvod, eksplikaciju, zaključak, studentov osvrt na zadanu temu, popis korištene literature, fusnote.

Pri ocjenjivanju u obzir se uzimaju sljedeći elementi: razumijevanje teme, odabir i interpretacija relevantne literature, struktura rada, pravopis i gramatika, izražavanje osvrta na interpretiranu temu (izražavanje osobnoga stručnog stava).

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Seminarski se radovi predaju 7 dana prije izlaganja u elektronskom obliku na e-adresu [email protected] te nakon izlaganja u pisanu obliku osobno na konzultacijama. U slučaju prekoračenja zadanoga roka studentu se od postignutih oduzimaju 2 ocjenska boda. Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu. Bodove za istraživački zadatak (maksimalno 20) studenti će ostvarivati na temelju postignutih ocjena na sljedeći način:

Izvrstan (5) – 19 – 20 bodova Vrlo dobar (4) – 16 – 18 bodova Dobar (3) – 13 – 15 bodova Dovoljan (2) – 10 – 12 bodova

II. Završni ispit Da bi pristupio završnom ispitu, student kroz prethodno kontinuirano praćenje mora ostvariti najmanje 40%, tj. 40 bodova (utvrđeno općim aktom Sveučilišta). Završni je ispit usmeni i njime se stječe 30 bodova. KONAČNA OCJENA


Konačna ocjena rezultat je predana i pozitivno ocijenjena istraživačkoga zadatka, uradaka u okviru kontinuirane provjere znanja (dvije pismene vježbe) i položenoga završnoga ispita. Pridruživanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:




VI. POPIS TEMA PREDAVANJA, zimski semestar 2011. / 2012. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema

studenata Napomena

1. Uvod u sintaksu 2. Narav sintaktičkih odnosa I. 3. Narav sintaktičkih odnosa II. 4. Teorijske osnove za proučavanje

sintakse

5. Sintaktičko nazivlje I. (sintaksa) 6. Sintaktičko nazivlje II. (sintagma) 7. Sintaktičko nazivlje III.

(sintagmatski odnosi, rečenica, diskurs)

8. Prostor u jeziku 9. Rečenica kao gramatička /

komunikacijska jedinica

10. Sintaktičke teorije I. (transformacijska gramatika)

11. Sintaktičke teorije II. (teorija valentnosti) 12. Sintaktostilistika I. (uvod) 13. Sintaktostilistika II. (sintaktička

sinonimija)

14. Sintaktostilistika III. (rad na tekstu) 15. Sintaktostilistika IV. (rad na tekstu) VI. POPIS TEMA SEMINARA, zimski semestar 2011. / 2012. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema

studenata Napomena

1. Inicijalni ispit; podjela tema za seminare

2. Sintaktičke kategorije I. (predikat; subjekt)

3. Sintaktičke kategorije II. (objekt, priložne oznake)

4. Sintaktičke kategorije III. (atribut; apozicija)

5. Sintaktičke kategorije IV.


(predikatni proširak); priprema za pismenu vježbu

6. Sintaktičke kategorije V. (pismena vježba)

7. Nezavisnosložene rečenice I. (sastavne; suprotne; rastavne)

8. Nezavisnosložene rečenice II. (isključne; zaključne)

9. Preoblike I. (negacija, pitanje, usklik, zahtjev)

10. Preoblike II. (pasiv, obezličenje); priprema za pismenu vježbu

11. Nezavisnosložene rečenice i preoblike (pismena vježba)

12. Zavisnosložene rečenice I. (subjektna; predikatna; objektna; mjesna)

13. Zavisnosložene rečenice II. (vremenska; načinska; uzročna; posljedična)

14. Zavisnosložene rečenice III. (dopusna; pogodbena; atributna; apozicijska)

15. Zavisnosložene rečenice IV. (pismena vježba); redoslijed sintaktičkih jedinica



Broj ECTS-a



Hrvatski realizam i moderna

5 30+30 Slavka Krautzeka BB

Nositelj kolegija



dr.sc. Goran Kalogjera, red.prof

nakon nastave

713

[email protected]

Asistent



dr. sc. Dejan Durić, viši asistent

712

098 814 699

[email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Realizam. Pojam realizam, realizam kao stilska formacija. Društvene i političke pretpostavke za stvaranje hrvatske realističke književnosti. Temeljne koncepcije hrvatskog realizma. Dodiri s vlastitom tradicijom i s aktualnom europskom književnosti: usporedba i poticaji. Časopisi. Kritika. Žanrovska slika hrvatskog realizma. Značajke hrvatske poezije u doba realizma i analiza. Interpretacija poetoloških značajki hrvatske proze u doba realizma na odabranim pripovijetkama i romanima. Pregled dramske književnosti i kritike. Naznake moderne. Moderna. Uvjeti za nastanak moderne. Poticaji. Europski kontekst. Koncepcija “umjetničkog duha vremena”. Stilski pluralizam hrvatske moderne i temeljne označnice. Časopisne koncepcije. Kritika, književna povijest i programatski tekstovi. A. G. Matoš – monografski pristup. Žanrovska slika razdoblja hrvatske moderne. Poetološke značajke hrvatske poezije – pregled i analiza odabranih pjesama. Sintetski pregled značajki hrvatske proze i analiza izabranih pripovijetki i romana. Pregled poetoloških značajki hrvatske drame i analiza dramā. Počeci avangardnih trendova. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon odslušanog kolegija studenti će moći:

‐ definirati i prepoznati književnopovijesne značajke i stilska obilježja hrvatskoga realizma i moderne, odosno definirati i prepoznati obilježja realizma, naturalizma, impresionizma, secesionizma, ekspresionizma, neoromantizma,

‐ interpretirati i objasniti izričajne, predmetnotematske i strukturne osobine djela nastalih u ovim razdobljima,

‐ primijeniti stečene književnopovijesne i književnoteroijske parametre na samostalnu analizu djela iz ovoga razdoblja,

‐ usporediti djela iz ovoga razdoblja ili ih dovesti u vezu s književnom tradicijom i djelima datog razdoblja u svjetskoj književnost.


NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad




1. Pohađanje nastave 0,5 - 2. Aktivnost u nastavi 1 20 3. Kolokvij 3 50

4. Završni ispit 0.5 30

UKUPNO 5 100

1. Pohađanje nastave: Studenti su dužni prisustvovati na 70% predavanja i seminara.

2. Aktivnost u nastavi:

Studenti su dužni aktivno sudjelovati u nastavi, donositi i iščitavati zadane književne tekstove. Očekuje se pripremljenost za sudjelovanje u diskusiji na nastavi seminara.

Tijekom semestra u deset seminarskih termina bit će provjeravano iščitavanje lektire u formi kratkoga testa, koji nosi dva boda. Iz aktivnosti u nastavi može se ostvariti 20 bodova (10x2).

Kako bi student ostvario pravo izlaska na završni ispit, tijekom semstra mora sakupiti minimalno 10 bodvoda iz testova kako bi potvrdio da je čitao zadanu lekturu.

3. Kolokvij: Kolokvij se sastoji od 25 zadataka objektivnoga tipa. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka. Kolokvijem studenti mogu ostvariti

maksimalno 50 ispitnih bodova koji se u ocjenske bodove pretvaraju analogno jer kolokvij nosi 50 ocjenskih bodova.

Literatura za kolokvij:

1. Šicel, M.: Povijest hrvatske književnosti, knjiga 2, Realizam, Naklada Ljevak, Zagreb, 2005. 2. Šicel, M.: Povijest hrvatske književnosti, knjiga 3, Moderna, Naklada Ljevak, Zagreb, 2005. 3. Nemec, K.: Povijest hrvatskog romana od početaka do kraja 19. stoljeća, Znanje, Zagreb, 1994., str.

133-268. 4. Nemec, K.: Povijest hrvatskog romana od 1900. do 1945., Znanje, Zagreb, 1988., str. 7-80. 5. Bilješke s predavanja i seminara

Napomena: Kolokvij se piše na posljednjem satu nastave seminara. Studenti imaju pravo i na dva popravna kolokvija koji se piše u drugom tjednu u veljači.

4. Završni ispit:

Kako bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu, nužno je da iz aktivnosti imaju minimalno 10

10, 11, 12 bodova dovoljan (2)

13, 14, 15 dobar (3)

16, 17, 18 vrlo dobar (4)

19, 20 izvrstan (5)


bodova, dakle pozitivnu ocjenu, te da na kolokviju postignu rezultat od 50% točno riješenih zadataka.

Kako bi pristupili usmenom ispitu studenti moraju izvršiti sve prethodno navedene obaveze odnosno ostvariti najmanje 40% ocjene.

Na usmenom se ispitu može ostvariti maksimalno 30 bodova koji se u ocjene pretvaraju na sljedeći način:

1 ‐ 8 bodova dovoljan (2)

9 ‐ 19 dobar (3)

20 ‐ 25 vrlo dobar (4)

26 ‐ 30 izvrstan (5)

Konačna ocjena: Konačna ocjena predstavlja zbroj bodova koje je student ostvario pisanjem eseja, seminarskim radom, kolokvijem i završnim ispitom. Pridruživanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:




Napomena: Studenti koji skupe 29,9 ili manje ocjenskih bodova tijekom nastave, nisu zadovoljili te se ocjenjuju ocjenom F i moraju ponovno upisati kolegij. Studenti koji skupe između 30 i 39,9 bodova svrstavaju se u kategoriju FX i mogu pristupiti popravnom ispitu. Ako na tom ispitu zadovolje, dobivaju ocjenu E bez obzira na stupanj postignuća na popravnom ispitu. Studenti moraju skupiti minimalno 40 ocjenskih bodova kako bi dobili prolaznu ocjenu.

IV. LITERATURA OBAVEZNA LITERATURA Batušić, N. – Kravar, Z. – Žmegač, V.: Književni proutsvjetovi (Poglavlja iz hrvatske moderne), Zagreb, 2001. Flaker, A.: Stilske formacije, SNL, Zagreb, 1986. (poglavlje o realizmu) Frangeš, I.: Šenoina baština u djelima hrvatskih realista, u Croatica, sv. 1, Zagreb, 1970. Hećimović, B., 13 hrvatskih dramatičara. Od Vojnovića do Krležina doba. Zagreb, 1976. Nemec, K.: Povijest hrvatskog romana od početaka do kraja 19. stoljeća, Zagreb, 1994., str. 133-268 Nemec, K.: Povijest hrvatskog romana od 1900. do 1945., Zagreb, 1988., str. 7-80. Šicel, M.: Povijest hrvatske književnosti, knjiga 2, Realizam, Zagreb, 2005. Šicel, M.: Povijest hrvatske književnosti, knjiga 3, Moderna, Zagreb, 2005. Žmegač, V.: Duh impresionizma i secesije, Zagreb, 1993. LEKTIRA: REALIZAM


DRAŽENOVIĆ, Josip: Po buri (pripovijetka)

GJALSKI, Ksaver, Šandor: Pod starimi krovovi (pripovijetke); U noći (roman); Janko Borislavić (roman);

Ljubav lajtanta Milića (pripovijetka)

KOVAČIĆ, Ante: U registraturi (roman), Fiškal (roman); Zagorski čudak (pripovijetka)

KOZARAC, Josip: Mrtvi kapitali (roman); Tena (pripovijetka); Oprava (pripovijetka); Slavonska šuma

KRANJČEVIĆ, Silvije, Strahimir: Bugarkinje; Izabrane pjesme; Trzaji; Prvi grijeh; Pjesnička proza

KUMIČIĆ, Eugen: Gospođa Sabina (roman); Pod puškom; O romanu

MAŽURANIĆ, Vladimir, Fran: Lišće (crtice); Lišće i druga djela

NOVAK, Vjenceslav: Posljednji Stipančići (roman); Tito Dorčić (roman); Lutrijašica (pripovijetka),

Nezasitnost i bijeda (pripovijetka), Iz velegradskoga podzemlja (pripovijetka)

MODERNA BEGOVIĆ, Milan: Knjiga Boccadoro (pjesme)

DOMJANIĆ, Dragutin: izbor iz poezije

GALOVIĆ, Fran: izbor iz poezije; Ispovijed (pripovijetka) ILI Začarano ogledalo

(pripovijetka)

JURIĆ, Marija Zagorka: Kći Lotrščaka (roman)

KOSOR, Josip: Požar strasti (drama)

KOZARAC, Ivan: Djuka Begović (roman)

LESKOVAR, Janko: Misao na vječnost (pripovijetka), Katastrofa (pripovijetka), Sjene ljubavi (roman)

MATOŠ, Antun Gustav: Pjesništvo; novele (Balkon, Camao, Cvijet sa raskršća, Pereci friški pereci, Kip

domovine 188*, Samotna noć, Miš); putopisi (Oko Lobora, Iz Samobora); kritika; polemike (Lirika lizanja i

poezija pljuckanja, Realizam i artizam), prema PSHK ili Sabranim djelima Antuna Gustava Matoša, sv. I-

XX, Zagreb 1973.

NAZOR, Vladimir: Slavenske legende; izbor poezije iz SHK; novele: Albus kralj, Veli Jože, ep: Medvjed

Brundo

NEHAJEV, Milutin (Cihlar): Bijeg (roman)

OGRIZOVIĆ, MILČINOVIĆ: Prokletstvo (drama)

POLIĆ KAMOV, Janko: Psovka (poezija); Ištipana hartija (poezija); Isušena kaljuža (roman), Sloboda

(novela), Žalost (novela), Brada (novela); Mamino srce (drama)

ŠIMUNOVIĆ, Dinko: Mrkodol; Alkar; Muljika; Duga

VIDRIĆ, Vladimir: Pjesme


VOJNOVIĆ, Ivo: Lapadski soneti (pjesme); Ekvinocij (drama), Dubrovačka trilogija (drama)

TRESIĆ-PAVIČIĆ, Ante: Sutonski soneti (poezija)

TUCIĆ, Srdjan: Povratak (drama)

Izborna literatura: Barac, A.: Veličina malenih: sastavci o književnosti i književnicima, Zagreb, 1947. Brešic, V.: Novija hrvatska književnost, 1-2, Zagreb 1994., 2001. Detoni-Dujmić, D.: Dinko Šimunović, Zagreb, 1991. Detoni-Dujmić, D.: Fran Galović, Zagreb, 1989. Durić, D.: Grad i povratak potisnutoga. Prostor u romanu "U registraturi" Ante Kovačića, Fluminensia, god. 21, br. 1, 1-234, Rijeka, 2009., str. 83-101. Durić, D.: Neuspjeh edipacije u „Alkaru“ Dinka Šimunovića, Riječki filološki dani 8, Filozofski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2010., str. 285-298. Durić, D.: Žudnja Drugoga i Jouissance Drugoga. O jednom psihoanalitičkom aspektu romana Tito Dorčić Vjenceslava Novaka, Fluminensia, god. 23, br. 1, 1-200, Rijeka 2011., str. 101-116. Flaker, A.: Stilske formacije, Zagreb, 1986. Frangeš: I., Matoš, Vidrić, Krleža, Zagreb 1974., str. 5-224. Moderna. Eseji i građa o hrvatskoj drami i teatru, edicija Dani hvarskog kazališta, Split 1980. Gašparović, D.: Kamov, Rijeka, 2004. Grdešić, M.: Što je Laura? Otkuda je ona?: ženski nered u romanu U registraturi Ante Kovačića u Poetika pitanja. Zbornik radova u povodu 70. rođendana Milivoja Solara , Zagreb, 2007, str. 251-266. Milanja, C.: Janko Leskovar, Zagreb, 1987. Milanja, C.: Nehajevljev Bieg: kriza identiteta i forma romana, Riječki filološki dani, Zbornik radova 4, Rijeka, 2002., str. 287-298. Nemec, K:, Mogućnosti tumačenja (Portreti), Zagreb 2000. Okrugli stol Eugen Kumičić - život i djelo, Mošćenička Draga - Brseč, 14. - 15. listopada 2000.: u povodu 150. obljetnice rođenja književnika Eugena Kumičića: zbornik radova, Brseč, 2004. Posavac, Z:, Corpus teza hrvatskog realizma, u Encyclopedia moderna, br. 14, 39-45 br. 15, 48-56. Secesija u Hrvatskoj, Zbornik radova znanstvenog skupa., Zagreb i Osijek 1999. Sabljak,T.: Teatar Janka Polića Kamova, Zagreb, 1995. Senker, B:, Hrestomatija novije hrvatske drame I. dio (1895.-1940.), Zagreb 2000., str. 37-222. Šicel, M.: Programi i manifesti u hrvatskoj književnosti, Zagreb 1972. Zbornik radova o Janku Leskovaru izloženih na znanstvenom skupu u Pregradi u povodu 150 godina školstva u Pregradi i 130 godišnjice rođenja Janka Leskovara, Pregrada, 1994. Žmegač, V.: Bečka moderna, Marica hrvatska, Zagreb, 1998. Žmegač, V.: Povijesna poetika romana, Zagreb, 2004. Žmegač, V.: Težišta modernizma: od Baudelairea do ekspresionizma, Zagreb, 1986. IZBORNA LITERATURA PREMA AUTORIMA: REALIZAM: KRANJČEVIĆ, Silvije Strahimir

- Krleža, Miroslav: O Kranjčevićevoj lirici, Hrvatska revija, br.3,1931, ili u knjizi: Eseji III, str. 11-42, 1963.

- Jelčić, Dubravko: Kranjčević, 1984.

- Frangeš Ivo, predgovor u SHK, Zagreb, 1996.


- Česko, Ante: Strukturna načela u genezi Kranjčevićeva pjesništva, Dubrovnik, 2001.

KOVAČIĆ, Ante

- Durić, Dejan: Grad i povratak potisnutoga. Prostor u romanu "U registraturi" Ante Kovačića, Fluminensia, god. 21, br. 1, 1-234, Rijeka, 2009., str. 83-101.

- Frangeš, Ivo: Budjenje Ivice Kičmanovića, u knjizi: "Stilističke studije",1959.

- Flaker, Aleksandar: Stilske formacije, 1976.

- Šicel, Miroslav: Kovačić, 1984.

KUMIČIĆ, Eugen

- Barac, Antun: Predgovor Izabranim djelima Eugena Kumičića, 1950.

- Šicel, Miroslav: Povijesni romani E. Kumičića, "Croatica" II, 1971., ili u knjizi: Osmišljavanja, 1987.

KOZARAC, Josip

- Štampar, Emil: predgovor u PSHK, knjiga 53.

- Flaker, Aleksandar: Hrvatska novela i Turgenjev, u knjizi: Književne poredbe, 1968.

- Zbornik "Dani Josipa i Ivana Kozarca", Vinkovci 1996.

- Nemec, Krešimir, predgovor u SHK, Zagreb, 1997.

NOVAK, Vjenceslav

- Barac, Antun: Vjenceslav Novak, "Republika", br.11-12, 1951.

- Pavletić, Vlatko: Izmedju dilentatizma i umjetnosti, u knjizi: Kako su stvarali književnici, 1956.

- Frangeš, Ivo: Vjenceslav Novak danas, "Riječka revija", br.3-4, 1962.

GJALSKI, Ksaver Šandor

- Nevistić, Ivan: Ksaver Šandor Gjalski, Zagreb, 1928.

- Šicel, Miroslav: Gjalski, Zagreb, 1984.

MAŽURANIĆ, Fran


- Mihanović, Nedjeljko: predgovor u PSHK, knjiga 54.

- Babić, Dragomir: Humanistički antikonformist, Rijeka, 1979.

MODERNA

MATOŠ, Antun Gustav

- Misli i pogledi A.G.Matoša, Zagreb, 1955., priredio M.Ujević, 2. izdanje prir. D. Jelčić, Zagreb, 1988.

- Frangeš, Ivo: Matoš, Vidrić, Krleža, 1974.

- Jelčić, Dubravko: Matoš, 1984.

- Zbornik radova o A. G. Matošu, 1987.

- Bagić, Krešimir: Umijeće osporavanja, Zagreb, 1999.

VIDRIĆ, Vladimir

- Barac, Antun: Vidrić, Zagreb, 1940.

- Frangeš, Ivo: Matoš, Vidrić, Krleža, Zagreb, 1974.

NAZOR, Vladimir

- Barac, Antun: Skica za studiju, Vladimir Nazor, Zagreb, 1918.

- Mihanović, Nedjeljko: Pjesničko djelo V. Nazora, Zagreb, 1976.

- Gjurgjan, Ljiljana: Mit, nacija i književnost "kraja stoljeća" - Vladimir Nazor i William Butler Yeats, Zagreb, 1995.

VOJNOVIĆ, Ivo

- Stamać, Ante: Lapadski soneti, "Croatica", 10, 1979., ili u knjizi: Kritika ili teorija, 1983.

- Paljetak, Luko: predgovor knjizi: Noć smrznutog cvijeća, 1994.

Hećimović, Branko: 13 hrvatskih dramatičara, Zagreb, 1976.

- Suvin, Darko: Dramatika Iva Vojnovića, «Dubrovnik», br. 5-7, Dubrovnik, 1977.


DOMJANIĆ, Dragutin

- Skok, Joža: Moderno hrvatsko kajkavsko pjesništvo, 1985.

BEGOVIĆ, Milan

- Senker, Boris, predgovor izboru u SHK

GALOVIĆ, Fran

- Dujmić Detoni, Dunja: Fran Galović (monografija), 1988.

- Skok, Joža: Moderno hrvatsko kajkavsko pjesništvo, 1985.

TRESIĆ-PAVIČIĆ, Ante.

- Književno djelo Ante Tresića Pavičića, zbornik, ur. Mirko Tomasović), 1995.

LESKOVAR, Janko - Misao na vječnost, Katastrofa, Poslije nesreće, Sjene ljubavi

- Milanja, Cvjetko: Janko Leskovar, SHK, 1987.

- Zbornik radova o Janku Leskovaru (Ur. Miroslav Šicel), Pregrada, 1992.

KOZARAC, Ivan - Djuka Begović

- Šljivarić, Aleksandar: Monografija o Ivanu Kozarcu, 1972.

- Matanović, Julijana: Iz nužde, iz srca, iz života, pogovor romanu Djuka Begović, Vinkovci, 1993.

POLIĆ KAMOV, Janko

- Milanja, Cvjetko: Roman kao autobiografija, "Republika" 5-6, 1981.

- Gašparović, Darko: Kamov, apsurd, anarhija, groteska, Zagreb, 1988.

- Gjurgjan, Ljiljana, Kamov i rani Joyce, Zagreb, 1984.

- časopis PROLOG, br.11, 1977. (Kamov)

- Gašparović, Darko: Kamov, Rijeka, 2005.

- Sabljak, Tomislav: Teatar Janka Polića Kamova, Zagreb, 1995.

NAZOR, Vladimir


- Vučetić, Šime: Vladimir Nazor, 1976.

NEHAJEV, Milutin (Cihlar)

- Lasić, Stanko: Nehajev u doba moderne, "Kolo", br. 1-2-3, 1967.

- Zaninović, Vice: predgovor u PSHK, knjiga 81

- Sertić, Mira: Promjene u strukturi hrvatskog povijesnog romana,"Croatica", br.7-8, 1976.

- Maraković, Ljubomir: Novi pripovjedači, Zagreb, 1929.

ŠIMUNOVIĆ, Dinko

- Dujmić Detoni, Dunja: Dinko Šimunović, EHK, 1991.

- Durić, Dejan: Neuspjeh edipacije u „Alkaru“ Dinka Šimunovića, Riječki filološki dani 8, Filozofski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2010., str. 285-298.

JURIĆ, Marija Zagorka

- Hergešić, Ivo: predgovor Sabranim djelima, 1976.

- Lasić, Stanko: Književni počeci Marije Jurić Zagorke, 1986.

- Sertić, Mira: Povijesni roman na rubu književnosti, "Umjetnost riječi", br.2, 1973.

TUCIĆ, Srdjan

- Hećimović, Branko: 13 hrvatskih dramatičara, Zagreb, 1976.

OGRIZOVIĆ, MILČINOVIĆ

- Hećimović, Branko: Predgovor PSHK, knjiga 72

- Hećimović, Branko: 13 hrvatskih dramatičara, Zagreb, 1976.

KOSOR, Josip

- Jelčić, Dubravko: Strast avanture ili avantura strasti, Zagreb, 1988.


FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI ODSJEK ZA KROATISTIKU IZVEDBENI PLANOVI PREDDIPLOMSKOG STUDIJA HJK-1 Studenti moraju prisustvovati na 70% sati predavanja i seminara. U slučaju opravdanoga duljeg izostanka studenti se o nastavi mogu informirati elektronskom poštom.








Potrebno je pridržavati se zadanih termina i rokova. VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2011./2012. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema

studenata Napomena

1. Uvod

2.

Realizam u svjetskoj književnosti. Opće karakteristike. Istaknutiji pisci i djela. Počeci realističke proze u hrvatskoj književnosti u djelima Augusta Šenoe. Turgenjevljevi sljedbenici u hrvatskoj noveli – Ksaver Šandor Gjalski, Josip Kozarac. Književna klima u Hrvata – časopisi, kritičari.

3. A. Kovačić. Evidentirana problematika klasnih i socijalnih odnosa u hrvatskom društvu druge polovice 19. stoljeća u njegovom proznom ciklusu. U Registraturi (građa romana, tehnika pisanja, autorova vizija svijeta, likovi: Laura, kumordinar Žorž i dr., fantastika kao važan segment romana). Ženski likovi. Način književnog izričaja. Kovačićev književni jezik. Opis zagorskog sela kao vrhunac hrvatske proze 19. stoljeća.

4. K. Š. Gjalski – tematski opusi. Utjecaj Turgenjeva (koncepcija, jednostavne, nefabularne novelističke konstrukcije) na Gjalskoga. Turgenjevski nastup u Illustrissimusu Batorychu. Novele


istog tipa (Lovčevi zapisi). Novele uspomena - tehnika novele uspomena. Karakterizacija likova, muzički motivi kao motivacija u razvijanju fabule. Realističko i kritičko promatranje svijeta oko sebe (Pod starim krovovima).

5. E. Kumičić kao naturalist (Matoš, Ibler, Barac). Raskorak između teorije i prakse u književnom djelu E. Kumičića. Kumičićevo oslanjanje na Šenou. Smisao za pripovjedanje, likovi kao tipovi. Intriga, shematizirani i šablonizirani likovi, narativna tehnika, ženski likovi kao nositelji radnje – šablona laurizma.

6. S. S. Kranjčević. Patnja kao poticaj. Bugarkinje – utjecaji Šenoe i Harambašiča. Kranjčević kao primjer epsko-lirskogpjesnika na primjerima pjesama Mojsije, Angelus, Ditiramb, Angelus. Društvena situacija (Gospodski Kastor), egzistencijalna pitanja iz njegove vizure (Mojsije, Posljednji Adam). Krist kao poetski simbol. Pjesma Radniku i proza Prvi honorar kao začeci umjetničke književnosti s izrazitim socijaldemokratskim stavom. Pjesnikova metamorfoza (In Tyranos). Stih, jezik – retorička poezija.

7. Josip Kozarac. Dualnost njegovog izraza (lirizam i sklonost sentimentalnosti u sukobu s egzaktnom naobrazbom). Biser Kata – put k novom književnom izrazu. Tena kao izuzetan primjer aktualnog trenutka svog vremena. Mrtvi kapitali – ukazati na deklarativnost, ekonomske traktate, tipičnost likova u skladu s tezom o ostanku na zemlji. Oprava – lik žene.

8. V. Novak – krugovi motivike. Senj u djelima Pod Nehajem, Posljednji Stipančići, Pavao Šegota, Tito Dorčić. Stvaranje hrvatskog građanstva (malograđani, birokrati), šarenilo likova na primjeru djela U glib, Nezasitnost i bijeda, Dva svijeta, Tito Dorčić . Osjećaj za socijalne teme (Podgorske pripovijesti, Iz velegradskog podzemlja). Realist u punom smislu.

FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI ODSJEK ZA KROATISTIKU IZVEDBENI PLANOVI PREDDIPLOMSKOG STUDIJA HJK-1 9. Moderna. Uvjeti za nastanak moderne.

Poticaji. Europski kontekst. Koncepcija “umjetničkog duha vremena”. Stilski pluralizam hrvatske moderne i temeljne označnice. Časopisne koncepcije. Kritika, književna povijest i programatski tekstovi.

10. Žanrovi hrvatske moderne.

11. A. G. Matoš – monografski pristup. Poezija, proza, putopisi. Kritičko djelovanje.

12. Poetološke znacajke poezije - V. Vidrić, D. Domjanić, V. Nazor, Fran Galović i J. Polić Kamov.

13. Pregled značajki hrvatske proze: J. Leskovar, I. Kozarac, V. Nazor, M. Cihlar Nehajev, D. Šimunović, J. Polić Kamov, F. Galović.

14. Poetološke značajke hrvatske drame: J. Polić Kamov, S. Tucić, I. Vojnović, J. Kosor.

15. Počeci avangardnih trendova (J. P. Kamov). Sinteza.

SEMINARI

1. Uvod. Podjela seminarskim tema.

2. *Gjalski, Ksaver Šandor – romani, analiza (Janko Borislavić); pripovjetke (Cintek)

3. *Kovačić, Ante – romani, analiza (U registraturi)

4. *Kumičić, Eugen – kritičko djelovanje (O romanu); romani, analiza (Gospođa Sabina)

5. *Kozarac, Josip – pripovjetke, analiza (Oprava); romani, analiza (Mrtvi kapitali)

6. *Kranjčević, Silvije Strahimir – poezija, analiza (Radniku, Mojsije, Posljednji Adam, Zapad sunca, Gospodskomu Kastoru...)

7. *Novak, Vjenceslav – romani, analiza (Posljednji Stipančići); pripovjetke, analiza (Iz velegradskoga podzemlja)

8. *Leskovar, Janko – pripovijetke, analiza (Katastrofa); *Kozarac, Ivan – romani, analiza (Đuka Begović)

9. *Matoš, Gustav Antun – proza, analiza (Camao, Balkon, Samotna


noć); poezija, analiza 10. *Polić Kamov, Janko – romani, analiza (Isušena

kaljuža); poezija, analiza (Psovka)

11. *Cihlar Nehajev, Milutin – romani, analiza (Bijeg) *Nazor, Vladimir – pripovjetke, analiza (Albus kralj)

12. *Šimunović, Dinko – pripovijetke, analiza (Muljika, Duga, Alkar)

13. * Vidrić, Vladimir; Galović, Fran; Domjanić, Dragutin, Nazor, Vladimir – poezija, analiza

14. *Vojnović, Ivo – drama, analiza (Dubrovačka trilogija) *Polić Kamov, Janko – drama, analiza (Mamino srce)

15. KOLOKVIJ


Hrvatska književnost između dvaju svjetskih ratova I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija Hrvatska književnost nakon moderne, III. sem., HJK 1 – HJK 2

Broj ECTS-a 2 i 4

Nastavno opterećenje 1+1+0 15+15+0 2+2+0 30+30+0

Vrijeme I mjesto održavanja nastave Filozofski fakultet u Rijeci

Nositelj kolegija Milorad Stojević

Vrijeme za konzultacije Srijedom od 14.00 – 16.00

Kabinet 710

Telefon (051)265664


Asistent Svjetlana Janković-Paus

Vrijeme za konzultacije Srijedom od 14.00 – 16.00

Kabinet 710

Telefon (051)265664


II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Hrvatska književnost od 1914. do 1945.: značenje ekspresionističkih pojava, njihova tipologija i raščlamba, specifičnosti proznoga i poetološkoga obrasca u hrvatskoj praksi i euro-modelima; pisci i djela hrvatskoga ekspresionizma – književna (i sociološka) pojava M. Krleže; fleksije ekspresionističkih koncepcijskih modela u kasnijoj hrvatskoj književnosti: sličnosti, odstupanja, negacije; socijalna književnost; tipologija avangardnih pokreta; časopisi; značajnije književne pojave i njihova najznačajnija djela. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Produbljivanje znanja iz kolegija Hrvatska književnost između svj. ratova te stjecanje temeljnih informacija uz čiju se pomoć omogućuje praćenje i razumijevanje programom predviđeni književnoteorijskih i književnopovijesnih kolegija NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo




Aktivnost u nastavi 0,5 10 Provjera znanja (1 kolokvij) 1,0 40 Seminarski rad 1,5 50 Pohađanje nastave 0,0 0 UKUPNO 100

* Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje IV. LITERATURA Obvezna literatura: 1. Ekspresionizam i hrvatska književnost, "Kritika", sv. 3, Zagreb 1969. 2. Milanja, C., Pjesništvo hrvatskog ekspresionizma, Zagreb 2002. 3. Nemec K., Povijest hrvatskog romana od 1914. do 1945. godine, Zagreb 1998. 4. Panorama hrvatske književnosti XX. Stoljeća, ur. V. Pavletić, Zagreb, 1965. 5. Posavac, Z., Estetika u Hrvata, Zagreb 1986. 6. Šicel, M., Povijest hrvatske književnosti, knj. III i IV, Zagreb 2005. 7. Novak Prosperov, S., Povijest hrvatske književnosti (više izdanja)

Izborna literatura: 1. Donat, B., Pegaz ili dada, Rijeka 1988. 2. Flaker, A., Poetika osporavanja, Zagreb 1982. 3. Ivanišin, N. Fenomen ekspresionizma u hrvatskoj književnosti, Split 1990. 4. Lasić, S., Sukob na književnoj ljevici, Zagreb 1970. 5. Milanja, C., Doba razlika, Zagreb 1991. 6. Sorel, S., Riječka književna avangarda, Rijeka 2001.



Studenti su dužni pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u njezinu izvođenju te provoditi zadatke što su im povjereni. Rezultati njihovih samostalnih istraživanja bit će predočeni u tijeku seminara, a moraju izraditi i pisani seminarski rad i unaprijed se pripremati za izvođenje seminarskih sati budući da moraju poznavati građu koja se problematizira. To mogu postignuti sustavom konzultiranja.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA - Prilikom predaje seminara potrebno je pridržavati se zadanih rokova a oni ovise o dogovoru profesora i studenata. - Navlastito se NEĆE TOLERIRATI odgoda zadanog roka usmenoga izlaganja seminarskoga rada (osim u iznimnim situacijama), kao ni odgoda predaje toga rada u pismenom i elektronskom obliku (također u zadanome roku), budući da je to jedna od bitnih osnova uvida pri ocjenjivanju ovoga kolegija. - Neizvršavanje obveza rezultira smanjenjem ocjenskih bodova, ili neprolaznom ocjenom.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Konzultacije, e-mail

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA - Kontaktiranje s nastavnicima obavlja se u vrijeme koje je određeno za konzultacije. To će vrijeme biti ispisino na vratima kabineta nastavnika, a o tome će biti obaviješteni studenti i tajnica Odsjeka za kroatistiku. Glede toga: konzultacije s profesorom vrednovat će se kao posebna vrst zalaganja da se postignu što bolji rezultati u seminarskim radovima i na kolokviju. - E-mail ne valja koristiti kao naprasni, ili jedini, konzultativni način komuniciranja, navlastito ne u zadnji čas nekoga zadanoga roka koji je „vrijedan“.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE 1. Aktivnost u nastavi - Redovito pohađanje nastave i sudjelovanje u njenome tijeku je reguliran Statutom Filozofskoga fakulteta. Točno se znaju te obveze, a mogu se naći na internetskim stranicama Fakulteta. Zbog toga se u ovome kolegiju ne boduje redovito pohađanje nastave. Ono je regulirano zakonom koji nastavnik samo provjerava nazočnošću studenata na nastavi. Redovito pohađanje je samorazumljivo, pa ga ovaj kolegij neće nagrađivati kao fond u bodovima (postocima ocjenjivanja). Ti su bodovi raspoređeni u relevantne segmente kolegija, što je priloženo u tablicama bodovanja.


2. Seminarski rad: - Studenti će pristupiti izradi individualnoga zadatka na jednu od ponuđenih, ili (još bolje) izabranih, tema. Budući da je vjerojatna mogućnost nesnalaženja u odabiru literature, s tim u vezi se moraju posavjetovati s nastavnikom, pa su konzultacije vrijedna „institucija“. - Seminarski radovi se prezentiraju na satovima seminara, a trebaju biti napisani i predani prema dogovoru s profesorom. - Bodove za seminarske radove studenti će ostvarivati na sljedeći način (maksimalno 50):

- pridržavanje konzultacijskih dogovora o pisanju seminarskih radova (individualni pristup razradi teme i razina književno povijesne i teorijske elaboracije)

- pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada - Seminarski rad treba sadržavati sljedeće elemente:

- uvod: kratki osobni pregled spoznaja o odabranoj temi - razrada teme ( glavni dio ): odabrati i obrazložiti prihvatljivu, dogovorom izabranu teorijsku, ili klasično pozitivističku, spoznaju, te je primijeniti na odgovarajući odabir teme. - zaključak: obrazložiti interpretaciju i dati smjernice za moguće daljnje istraživanje.

- Seminarski rad može sadržavati najmanje 10 kartica pisanoga teksta. - Tehničke upute: tip kompjutorskoga fonta je: Times New Roman 12, ili Garamond 14, prored između redaka i odlomaka je 1,5; slikovno-grafički prilozi podastiru se samo u zadaći teme a ne „estetske“ dekoracije zbog „punjenja“ stranica; ako su takvi prilozi u specifičnoj temi ponešto veći – tekstovni dio također ne smije biti manji od „zadanih“ 10 kartica. U tome se ne računa: naslovnica, uvod, zaključak i popis literature, kao ni poglavlja koja imaju manje od pola kartice. - U seminarskom radu valja pravilno, tehnički i teorijski, citirati i navoditi tuđu literaturu, o čemu će biti podučeni u tijeku prvih seminara; na kraju rada prilaže se (kronološki ili abecedni) popis literature, koja ne ulazi u minimalni opseg rada. - Valja posebno obratiti pozornost na pravopisnu i gramatičku ispravnost, ona ulazi u fond ocjene seminarskoga rada. To znači da taj rad može biti izvrsno elaboriran, ali je u stanovitoj mjeri nepismen. (Ne)pismenost će oduzeti ili pridonijeti bodovima! - Seminarski se radovi predaju u pisanom i elektronskom obliku. U elektronskom obliku ti se radovi predaju demonstratoru/demonstratorici zbog arhive kolegija. Demonstrator/ica će sve radove pohraniti na disk. - Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza glede kolegija. - Teme i prezentacija seminarskog rada datumski će biti određena u tijeku prvih sati seminara.

- SVAKO NEOVLAŠTENO PREUZIMANJE TUĐEGA TEKSTA BEZ NAVOĐENJA IZVORA SMATRA SE INTELEKTUALNOM KRAĐOM I PODLOŽNO JE SANKCIJAMA PREDVIĐENIM VAŽEĆIM AKTIMA! 3. Kolokvij - Kolokvij se sastoji od pitanja u obliku testa. Pitanja se odnose na odabranu građu iz obvezne i i izborne literature, a njezin najnužniji opseg bit će utanačen u dogovoru profesora i studenata. U pitanja na kolokviju, znači, ulaze i teme iz održanih seminarskih radova, jer se tim putem utvrđuje i angažiranost u nastavi. Minimum odgovora za dobivanje bodova je 50% posto točno riješenih pitanja.


točnih odgovora

ocjenski bodovi

20 50 17 40 15 30 8-10 20 manje od 8 0 bodova

KONAČNA OCJENA Konačna ocjena rezultat je ocjene seminarskih radova, aktivnosti u nastavi, kako je predočena u rubrikama koje govore o tome, i pokazana znanja na pismenom dijelu ispita (kolokvija).

Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS- sustavom na sljedeći način.

ECTS ocjena diplomski

Brojčana ocjena

A 90 do 100%

5

B 80 do 89,9%

4

C 70 do 79,9%

3

D 60 do 69,9%

2

E 50 do 59,9%

2

F X 40 do 49,9%

F 0 do 39,9%




studenata Napomena

1. Upoznavanje studenata s izvedbenim programom, načinom ocjenjivanja, strukturom izrade seminarskog rada, knjučnim točkama u zadanoj literaturi i načinima usmenog ispita. Odgovori studentima na pitanja u vezi s predmetom.

2. Gledanje triju ekspresion. (nadrealist.) filmova: Das Kabinet des Dr.Caligari (R. Wiene), Metropolis (F. Lang) i Un chien andalou (L. Buñuel)

3. Osnovne značajke ekspr. na primjeru njem. knjiž. Predočavanje primjera na Power Pointu. Veza hrv. knjiž. ekspr. s europskim ekspr.

4. Osnovne značajke ekspr. na primjeru njem. knjiž. Predočavanje primjera na Power Pointu. Veza hrv. knjiž. ekspr. s europskim ekspr

5. Smjerovi ekspresionističkog stila (rani i kasni ekspresionizam, talijanski i ruski futurizam, dadaizam, nadrealizam, djelomično imažizam)

6. Smjerovi ekspresionističkog stila (rani i kasni ekspresionizam, talijanski i ruski futurizam, dadaizam, nadrealizam, djelomično imažizam

7. Ekspresionistički programi i manifesti. Stilistički pomak od moderne k novim stremljenjima.

8. Proza hrvatskog ekspresionizma. Osnovne


značajke i posebnosti. 9. Proza hrvatskog

ekspresionizma. Osnovne značajke i posebnosti.

10. Osnovne značajke hrvatske poezije 20-ih i 30-ih godina XX. st.

11. Dadaistička i nadrealistička tekstualnost.

12. Rani hrvatski ekspresionizam. Čerina. Kosor. Krleža. A. B. Šimić

13. Zreli i kasni hrvatski ekspresionizam. Cesarec. Donadini. Feldman. Krklec. Krleža. Micić. Poljanski. Sudeta. Tomašić. Ujević.

14. Estetičko nasljeđe ekspresionizma u idućim strujanjima u hrvatskoj i europskim književnostima

15. Sukob na knjiž. ljevici. Pokret socijalne literature.



Naziv kolegija

Broj ECTS-a



Čakavsko narječje (ciklički)

3 2+2

Nositelj kolegija


Kabinet

Telefon

E-mail

Dr. sc. Silvana Vranić, red. prof.

ponedjeljak 12-13,30


Asistent


Kabinet

Telefon

E-mail


ponedjeljak 10,15-12 utorak 13,15-14


II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Metodologije proučavanja čakavskoga narječja u dosadašnjoj literaturi. Podrobnija povijesna i današnja stratifikacija čakavskoga narječja; Karte; Zamjenica ča i drugi primjeri pune nepreventivne čakavske vokalizacije; Tendencija jake vokalnosti; Refleksi protojezičnoga prednjeg nazala, protojezičnoga i starojezičnoga jata u čakavskome narječju; Suglasnički inventar u čakavskim idiomima, cakavizam i njegova geneza, suglasničke mijene uvjetovane strukturom sloga, slogovno finalno -l u govorima čakavskoga narječja; Naglasni sustavi u čakavskome narječju; Morfološke značajke čakavskih idioma; Alteriteti u čakavskim idiomima. Utvrđivanje alijetetnih, alteritetnih i arealnih jezičnih razlikovnosti na razini fonologije i morfologije na predlošcima; Utvrđivanje pripadnosti ogleda govora pojedinomu dijalektu unutar čakavskoga narječja i hijerarhijski nižim jedinicama u dijalektima u kojima su klasificirane. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

interpretirati metodologije proučavanja čakavskoga narječja u dosadašnjoj literaturi usporediti povijesnu i podrobnu današnju stratifikaciju čakavskoga narječja prema punktovima

zabilježenim na dijalektološkim kartama definirati dijakronijsko i sinkronijsko tumačenje čakavskih posebnosti različitih hijerarhijskih

rangova: zamjenice ča i drugih primjera pune nepreventivne čakavske vokalizacije; tendencije jake vokalnosti; reflekasa protojezičnoga prednjega nazala, protojezičnoga i starojezičnoga jata; suglasničkoga inventara: cakavizma, suglasničkih mijena uvjetovanih strukturom sloga, dočetnoga -l; naglasnoga sustava; morfoloških značajki čakavskih idioma

analizirati alijetetne, alteritetne i arealne jezične razlikovnosti na razini fonologije i morfologije tekstova pisanim na kojemu od čakavskih idioma

argumentirati pripadnost ogleda govora pojedinomu dijalektu unutar čakavskoga narječja i hijerarhijski nižim jedinicama

napraviti morfološki opis čakavskih tekstova usporediti dijalekte čakavskoga narječja kao njegove sastavnice usporediti sjeverozapadne čakavske i jugoistočne čakavske govore, kontinentalni i otočni areal



Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo Multimedija i internet



Pohađanje nastave 1,0 Seminarski rad 0,5 20 Pismeni ispit (međuispiti)

1

50

ZAVRŠNI ISPIT (usmeni) 0,5 30 UKUPNO 100

* Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje IV. LITERATURA Obavezna literatura: Barac-Grum, V., Čakavsko-kajkavski govorni kontakt u Gorskom kotaru, Rijeka 1993. Brozović, D., Čakavsko narječje, u: Brozović, D. – Ivić, P., Jezik srpskohrvatski / hrvatskosrpski,

hrvatski ili srpski, Zagreb 1988, str. 80-90. Finka, B., Čakavsko narječje, u: Čakavska rič, 1, 1971, str. 11-71. Lisac, J., Hrvatska dijalektologija 2, Čakavsko narječje, Golden marketing -Tehnička knjiga,

Zagreb, 2009. Lukežić, I., Čakavski ikavsko-ekavski dijalekt, Rijeka 1990. Moguš, M., Čakavsko narječje, Zagreb 1977. Vranić, S., Čakavski ekavski dijalekt: sustav i podsustavi, Rijeka 2005.

Izborna literatura: Finka, B., Dugootočki čakavski govori, Hrvatski dijalektološki zbornik, 4, 1977, str. 7-178. Hamm, J. i dr., Govor otoka Suska, Hrvatski dijalektološki zbornik, 1, 1956, str. 7-213. Houtzagers, H. P., The Čakavian Dialect of Orlec on the island of Cres, Amsterdam 1985. Hraste, M., Govori jugozapadne Istre, Hrvatski dijalektološki zbornik, 2, 1966, str. 5-28. Hraste, M., Ikavski govori sjeverozapadne Istre, Filologija, 5, 1967, str. 61-74. Kalsbeek, J., The Čakavian Dialect of Orbanići near Žminj in Istria, Amsterdam – Atlanta 1998. Lisac, J., Fonološke značajke buzetskog dijalekta, Čakavska rič, 2, 2001, str. 13-22. Lukežić, I., Trsatsko-bakarska i crikvenička čakavština, Rijeka 1996. Lukežić, I., Govori Klane i Studene, Libellus, Grobnik, 1998. Lukežić, I. – Turk, M., Govori otoka Krka, Libellus, Grobnik-Rijeka, 1998. Moguš, M., Današnji senjski govor, Senjski zbornik, 2, 1966, str. 5-152. Neweklowsky, G., Hrvatska narječja u Gradišću i susjednim krajevima, u: Povijest i kultura

gradišćanskih Hrvata, 1995, str. 431-464. Pliško, L., Govor Barbanštine, Pula, 2000. Šimunović, P., Dijalekatske značajke buzetske regije, Istarski mozaik, 8, 5, 1970, str. 35-49. Šimunović, P., Einführung, u: Hraste, M. – Šimunović, P., Čakavisch-deutsches Lexikon. Teil I,

1979, str. XII-XLVII. Vranić, S., Govori sjeverozapadnoga makrosustava na otoku Pagu, 1. Fonologija, Rijeka 2002. Vulić S., – Petrović, B., Govor Hrvatskoga Groba u Slovačkoj, Zagreb 1999.



POHAĐANJE NASTAVE


Za više od tri izostanka studenti će dobiti dodatni seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim. U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom. Kašnjenje se tolerira do 5 minuta. Za nastave valja utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske. Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Prilikom predaje rezultata istraživanja u pisanom obliku potrebno je pridržavati se zadanih rokova. U slučaju prekoračenja zadanoga roka, studentu se od postignutih oduzimaju 2 ocjenska boda.


Web stranice Fakulteta e-pošta


u vrijeme konzultacija e-pošta



Vrednovanje studentskih obveza 6. Seminarski rad: Seminarski rad studenta podrazumijeva temeljitu analizu alijeteta i alteriteta predložaka pisanih na organskim idiomima čakavskoga narječja. Moraju biti predani u pisanoj verziji najkasnije najkasnije 15 dana prije no što student pristupi završnom ispitu (neće se prihvaćati radnje poslane jedino mejlom). Studenti trebaju zadržati kopiju rada do upisa završne ocjene. Bodove će studenti ostvarivati na sljedeći način:

- pridržavanje uputa o pisanju seminarskih radova (uvod, razrada teme, zaključak) – 15 - pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada – 5.

Seminarski rad može sadržavati do 10 kartica pisanog teksta (Times New Roman 12, prored 1,5). U seminarskom radu valja pravilno citirati i navoditi literaturu. Valja obratiti pozornost na pravopisnu i gramatičku ispravnost. Bodove za seminarske radove (maksimalno 20) studenti će ostvarivati na temelju postignutih ocjena na sljedeći način:

Izvrstan (5) – 20 bodova Vrlo dobar (4) – 17 boda Dobar (3) – 14 bodova Dovoljan (2) – 10 bodova

7. Pismeni ispit: Studenti su obavezni tijekom semestra položiti pismeni ispit koji se sastoji od dva dijela. Kriterij za dobivanje bodova je 60%, odnosno 50% točno riješenih zadataka. Prvi međuispit iz morfologije obuhvaća morfološki opis 60 riječi. Kriterij za dobivanje bodova je 60% točno riješenih zadataka. Student može dobiti maksimalno 25 bodova prema sljedećemu kriteriju:

36 – 15 42 – 17 48 – 20 54 – 23 37 – 15 43 – 18 49 – 20 55 – 23 38 – 16 44 – 18 50 – 21 56 – 23 39 – 16 45 – 18 51 – 21 57 – 24 40 – 17 41 – 17

46 – 19 47 – 19

52 – 22 53 – 22

58 – 24 59 – 25 60 – 25

Napomena: Međuispit se polaže sredinom studenoga. Studenti koji imaju pravo na popravni ispit polažu ga u prvom tjednu prosinca 2011. Drugi međuispit se sastoji od pet pitanja esejskoga tipa. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka. Za svaki točan odgovor mogu dobiti maksimalno 10 bodova, tj. ukupno mogu sakupiti najviše 50 bodova koji se u maksimalno 25 ocjenskih bodova pretvaraju na sljedeći način: 25, 26, 27 -15 37, 38, 39 - 20 48, 49, 50 - 25 28, 29, 30 - 16 40, 41 - 21 31, 32 - 17 42, 43 - 22 33, 34 -18 44, 45 - 23 35, 36, -19 46, 47 - 24 Napomena: Međuispit se polaže krajem prosinca. Studenti koji imaju pravo na popravni ispit polažu ga u drugom tjednu siječnja 2012. 8. Završni ispit Student može pristupiti završnom ispitu u redovitom ispitnom roku samo ako je tijekom nastave stekao potreban postotak uspješnosti utvrđen općim aktom Sveučilišta (40%), tj. kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost jednog izlaska na popravni ispit (na izvanrednom ispitnom roku). Završni ispit je usmeni. Sastoji se od 5 pitanja, a ukupan broj ocjenskih bodova je 30. Ispitom su pokrivena sva programska područja. Procjenjuje se poznavanje literature, odnosno umješnost usporedbe teorijskih aspekata i metodologija pronalaženja konkretnih dijalekatskih podataka iznesenih u propisanoj literaturi


prema sljedećemu kriteriju:

za ocjenu izvrstan 30 ocjenskih bodova za ocjenu vrlo dobar 20 ocjenska boda za ocjenu dobar 15 ocjenskih bodova za ocjenu dovoljan 9 ocjenskih bodova za ocjenu nedovoljan usmeni ispit se ponavlja

KONAČNA OCJENA Konačna ocjena rezultat je predane i pozitivno ocijenjene seminarske radnje, dvaju položenih međuispita i položenoga završnoga ispita. Ocjene se pridružuju ostvarenim bodovima nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:



izvrstan ( 5 ) – A vrlo dobar ( 4 ) – B dobar ( 3 ) – C dovoljan ( 2 ) – D i E



studenata Napomena

1. Povijesna i geografska stratifikacija čakavskoga narječja, Fonetski zapis predloška

-

2. Zamjenica ča i drugi primjeri čakavske pune nepreventivne vokalizacije, Utvrđivanje oblika zamjenice ča i primjera čakavske pune nepreventivne vokalizacije na predlošku


3. Refleksi protojezičnoga prednjega nazala, protojezičnoga i starojezičnoga jata u čakavskome narječju, Utvrđivanje refleksa prednjega nazala i zamjena jata u svim morfemima s jatom u sastavu na predlošku


4. Konsonantizam čakavskoga narječja, Utvrđivanje posebnosti čakavskoga konsonantizma na predlošku


5. Slabljenje šumnika u zatvorenu slogu, Utvrđivanje primjera slabljenja šumnika u zatvorenu slogu na predlošku


6. Cakavizam: podrijetlo i rasprostranjenost, Utvrđivanje cakavskih likova na predlošku



7. Morfološke značajke čakavskoga narječja, Utvrđivanje jezičnih razlikovnosti na razini morfologije na predlošku


8. Akcentuacija čakavskih govora, Utvrđivanje akcentuacijskih razlikovnosti na predlošku


9. Čakavski ekavski dijalekt: sustav i podsustavi, Utvrđivanje pripadnosti ogleda govora čakavskomu ekavskomu dijalektu


10. Čakavski ikavsko-ekavski dijalekt: sustav i podsustavi, Utvrđivanje pripadnosti ogleda govora čakavskomu ikavsko-ekavskomu dijalektu


11. Buzetski dijalekt, Utvrđivanje pripadnosti ogleda govora buzetskomu dijalektu čakavskoga narječja


12. Čakavski štakavsko-čakavski dijalekt, Utvrđivanje pripadnosti ogleda govora štakavsko-čakavskomu dijalektu


13. Južni ikavski čakavski dijalekt, Utvrđivanje pripadnosti ogleda govora južnočakavskomu dijalektu


14. Čakavska jekavska oaza, Utvrđivanje pripadnosti ogleda govora jekavskomu dijalektu čakavskoga narječja




Naziv kolegija

Broj ECTS-a



Pregled stilističkih škola i pravaca

4 30+15

Nositelj kolegija




[email protected]

Asistent



II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Retorika kao preteča stilistike. Pojam stila. Diskursna stilistika. Deskriptivna stilistika ili stilistika izraza. Ballyeva stilistika. Genetička stilistika ili stilistika pojedinca: P. Guiraud. L. Spitzer. Impresionistička stilistika, strukturalistička i poststrukturalistička stilistika. Tekst kao mjesto proizvodnje značenja; tekst kao poprište značenjskoga pregovora; važnost konteksta; intertekstualnost i autoreferencijalnost. Funkcionalna stilistika (funkcionalni stilovi; dometi i granice klasifikacije funkcionalnih stilova; raslojenost jezične stvarnosti). Pitanja funkcije i raslojavanja u višedisciplinarnoj vizuri. Stilistički aspekti teorije recepcije. Stilistika kodiranja i dekodiranja (stilistika pošiljaoca i primaoca). Komparativni pristup pitanjima stila i kontrastivna stilistika. Posebni pristupi: praktična ili pedagoška stilistika, pragmatička i kognitivna stilistika (teorija govornih činova; stilistički efekti govornih činova; od kognitivnog procesuiranja do konstrukcije značenja teksta; načelo relevantnosti; kognitivni enviroment); diskursna stilistika; feministička stilistika. Kulturalnostudijski okvir i relacijsko izučavanje stila (sinteza). OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon položenog ispita iz kolegija Pregled stilističkih škola i pravaca studenti će biti sposobni:

poznavati obilježja različitih stilističkih orijentacija (škola i pravaca) pravilno tumačiti i interpretirati teze glavnih nosioca tih orijentacija na temelju iščitana izvornika prezentirati rezultate istraživanj recentnih pristupa stilistici i posebnih tema stilističkog interesa demonstrirati sposobnost kritičkog propitivanja i kontekstualizacije različitih paradigmi

(seminarski rad) NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad



AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U

�ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA


Pohađanje nastave 0,5 - Seminarski rad 1,5 40 Međuispit 1 1 30 Međuispit 2 1 30 UKUPNO 4 100

* Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje IV. LITERATURA Obvezna literatura: Katnić-Bakaršić, M., Stilistika, Sarajevo 2001. Kovačević, M., Badurina, L., Raslojavanje jezične stvarnosti, Rijeka 2001. Tošović, B., Funkcionalni stilovi, Svjetlost 1988. Van Dijk, T., Ideologija, Zagreb 2006.

Izborna literatura: Bourdieu, P., Što znači govoriti: ekonomija jezičnih razmjena, Zagreb 1992. Carter, R., Simpson, P., Language, Discourse and Literature: An Introductory Reader in Discourse Stylistics,

Routledge 1989. Fowler, R., Style and Structure Literature: Essays in the New Stylistics, Cornell University Press 1975. Frangeš, I., Stilističke studije, Zagreb 1959. Intertekstualnost i autoreferencijalnost, zbornik, ur. D. Oraić-Tolić i V. Žmegač, Zagreb 1993. Jakobson, R., Lingvistika i poetika, Beograd 1966. Lotman, J. M., Struktura umetničkog teksta, Beograd 1976. Pavlović. M., Problemi i principi stilistike, Beograd, 1969. Wales, K., A Dictionary of Stylistics, Longman 2001.


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti moraju prisustvovati na 70% sati predavanja i seminara. Za više od 30% izostanaka oduzimaju se ocjenski bodovi.



Prilikom izlaganja seminara potrebno je pridržavati se zadanih rokova. Neizvršavanje obveza može rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova.







1. Seminarski rad:


U slučaju izostanka sa sata predviđenoga za prezentaciju seminarskog rada studentima se oduzimaju ocjenski bodovi.

Prezentacijom seminarskoga rada može se ostvariti maksimalno 40 bodova. Ocjenjuju se sljedeće komponente: poštivanje rokova – izlaganje u tjednu prezentacije (10 bodova), trajanje izlaganja – 20 minuta (10 bodova), jasnoća i struktura izlaganja te korištenje dodatnih materijala: upitnici, demonstracije, pitanja za raspravu (20 bodova).

Usmeni seminarski radovi ocjenjuju se na sljedeći način: izvrstan (5): 36 – 40 bodova, vrlo dobar (4): 31 – 35 bodova, dobar (3): 26 - 30 bodova, dovoljan (2): 20 – 25 bodova.

2. Međuispiti:

Studenti su obavezni položiti dva kolokvija koji se sastoje od pet pitanja esejskoga tipa. Na kolokvijima se može maksimalno ostvariti 60 bodova (2 X 30 bodova). Točni odgovori na pitanja esejskoga tipa na kolokviju donose max. 6 bodova. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka (15 bodova).

Napomena: Međuispiti se polažu u studenom i u siječnju. Studenti imaju pravo na jedan popravni ispit koji se polaže u trećem tjednu u siječnju.

Konačna ocjena: Konačna ocjena predstavlja zbroj bodova koje je student ostvario prezentiranjem seminarskoga rada te na međuispitima. Pridruživanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:




Napomena: Studenti koji skupe 29,9 ili manje ocjenskih bodova tijekom nastave, nisu zadovoljili te se ocjenjuju ocjenom F i moraju ponovno upisati kolegij.


Studenti koji skupe između 30 i 39,9 bodova svrstavaju se u kategoriju FX i mogu pristupiti popravnom ispitu. Ako na tom ispitu zadovolje, dobivaju ocjenu E bez obzira na stupanj postignuća na popravnom ispitu.Studenti moraju skupiti minimalno 40 ocjenskih bodova kako bi dobili prolaznu ocjenu.


studenata Napomena

1. Pojam stila. Retorika i stilistika. Pojam stilske obilježenosti/neutralnosti.

2. Vertikalna i horizontalna raslojenost polja diskursa.

3. Raslojavanje polja diskursa na jezične planove.

4. Javni i specijalizirani diskurs. 5. Multimedijalni diskurs. Inter- i

intradiskurzivna prožimanja.

6. Tekst kao mjesto proizvodnje značenja i kao poprište značenjskog pregovora. Važnost konteksta. Model narativnog teksta – S. Mills.

7. Intertekstualnost i autoreferencijalnost. Hipertekst.

8. Deskriptivna stilistika. Ballyeva stilistika. Genetička stilistika. Impresionistička stilistika.

9. Strukturalistička i poststrukturalistička stilistika.

10. Funkcionalna stilistika. 11. Diskursna stilistika. 12. Teorija recepcije. Čitatelj i

konstrukcija značenja. Stilistika kodiranja i dekodiranja.

13. Kontrastivna stilistika. Praktična/pedagoška stilistika. Pragmatička stilistika. Teorija govornih činova.

14. Kognitivna stilistika. Konceptualna metafora.

15. Feministička stilistika.


IZBORNI PREDMETI – 5. SEMESTAR

ŽENSKO PISMO OBITELJSKE SAGE

AVANGARDNOST U DJELIMA HRVATSKE MODERNE HRVATSKI KNJIŽEVNI JEZIK U 19. STOLJEĆU

POLJSKI JEZIK 4 RUSKI JEZIK 4

HRVATSKA KNJIŽEVNOST I DRUGE KNJIŽEVNOSTI 19. I 20. STOLJEĆA HRVATSKI PIKARSKI ROMAN



Naziv kolegija Žensko pismo

Broj ECTS-a 4



Nositelj kolegija Dr.sc. Marina Biti


Kabinet 709

Telefon 051 265 659


Asistent Kristina Posilović

Vrijeme za konzultacije putem e-maila

Kabinet 708

Telefon E-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Program se temelji na činjenici da su sudionici te nastave studenti viših studijskih godina što pretpostavlja izvjesnu ovladanost književnoanalitičkim i kritičkim postupcima pri susretu s djelom. Poziva se na dijalog o pojedinim djelima. Sintagma "žensko pismo" podvrgava se kritičko-analitičkome raspravljanju, porijeklo i (muške) autore te sintagme nastoji se identificirati, sučeliti s potencijalitetom tzv. "muškoga pisma"; uvodno se skicira teorijski okvir kasnijem, aplikativnom pristupu u nastavi, koji je prvenstveno temeljen na "odgonetanju" ženskoga rukopisa u pojedinom djelu, bez obzira na autorov spol. Pretresti sintagme žensko pismo, ženska književnost(žene-autori književnih djela) i književnost za žene (kroz povijest tzv. dvorske knjiž., gotskih romana i dalje do herc-romana i tzv. čik-lit.i foto-romanci).). OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Studenti/ica će nakon ispitnih obveza moći: 1.s razumijevanjem rabiti rodnu terminologiju 2. kritički čitati, analizirati i uspoređivati književna djela raznih žanrova koja zastupaju ili nadilaze logocentričku/falokratsku sliku svijeta 3. objasniti i argumentirati što je sporno a što jasno i opravdano u sintagmi «žensko pismo», «muško pismo», rubno/dominantno s obzirom na rodnu problematiku u književnosti i književnoj kritici 4. prepoznati i obrazložiti tehnologiju (postupke izvođenja) tematsko-motivskih preokupacija u korpusu djela zadanih lektirom 5. samostalno izabrati, mimo zadane lektire, neko relevantno umjetničko ili književnokritičko djelo na kojemu će demonstrirati elemente logocentričkoga ili rubnoga postava djela NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x



Pohađanje nastave 0.5 5


Seminar 1.5 45 Kontinuirana provjera znanja 2 50 ZAVRŠNI ISPIT 0 0 UKUPNO 100

* Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje IV. LITERATURA Obvezna literatura: Drakulić, S., Smrtni grijesi feminizma, Zagreb 1984. Jakobović, S., Upit(a)nost ženskoga pisma, u: Republika, 1983, 11-12, str. 4-6. Jakobović, S., Bibliografija o ženskom pismu, u: Republika, 1983, 11-12, str. 258-260. Šafranek, I., Ženska književnost i žensko pismo, u: Republika, 1983,11-12. Moi, T., Seksualna/tekstualna politika: feministička književna teorija, Zagreb: AGM, 2007. Zlatar, A., Tekst, tijelo, trauma: ogledi o suvremenoj ženskoj književnosti, Zagreb: Naklada Ljevak, 2004.

Izborna literatura: Bačić-Karković, Danijela, Kosa, škare i poetika prijelaza, u: Drugo čitanje, ICR, Rijeka, 2005.(str. 244 – 253) Baranović, B., "Slika" žene u udžbenicima književnosti, Zagreb 2000. Bošković-Stulli, M., O mizoginim pričama, Nar. umjetnost, 1996, 33/2, str.51-69. Detoni Dujmić, D., Ljepša polovica književnosti, Zagreb 1998. Fališevac, D., Žena u hrvatskoj književnoj kulturi (od 16. do 18. stoljeća), u: Gordogan, Zagreb, 1995-1996, 41-42, str. 123-146. Feldman Čale, L., Postoji li suvremeno hrvatsko žensko dramsko pismo?, u: Republika, 1996, 3-4, str. 29-39. Gjurgjan, Lj., Dvoznačnost funkcije mita 'domaćeg anđela' u romanu Virginije Woolf 'Ka svjetioniku', u:

Republika, 1983, 11-12, istr. 156 – 162. Iveković, R., Žena i jezik, u: Žena, 1980, 3, str. 70 – 78. Jakobović, S., 'Zmijski jezik', u: Republika,1983,11-12, 147-152. Katunarić, V., Ženski eros i civilizacija smrti, Zagreb 1984. Marković. Z., Pjesnikinje starog Dubrovnika, Zagreb 1970. Sklevicky, L., (ur. D. Rihtman Auguštin) Konji, žene, ratovi, Zagreb 1996. Solar, M., Karakterizacija ženskih likova, u: Književna kritika i filozofija književnosti, Zagreb 1976. Šimunković, L./ Rožman, M., Žensko pismo u renesansi, dubrovački primjer: Mara Gundulić i Cvijeta

Zuzorić, u: Mogućnosti, 1998, 4-6.



Za više od tri izostanka studenti će dobiti kazneni seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim.

U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na: [email protected] ili [email protected].

Kašnjenje se na satove tolerira do 5 minuta.

FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI ODSJEK ZA KROATISTIKU IZVEDBENI PLANOVI PREDDIPLOMSKOG STUDIJA HJK-1 Molimo utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja

predavanja i seminara. Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza.


Prilikom predaje seminara potrebno je pridržavati se zadanih rokova. Neizvršavanje obveza može rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova.


Web stranice fakulteta e-mail poruke


u vrijeme konzultacija e - mail


Vrednovanje obveza studenata / studentica: 9. Seminarski rad/istraživanje:

Studenti će pristupiti izradi individualnoga zadatka na jednu od dogovorenih tema te su obavezni konzultirati se s nastavnikom u vezi literature.

Bodove za seminarske radove studenti će ostvarivati na sljedeći način: - pridržavanje uputa o pisanju seminarskih radova/istraživanja (uvod, razrada teme,

zaključak) –– 30 - pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada – 15

Seminarski rad/istraživanje treba sadržavati sljedeće elemente: - uvod: kratki pregled spoznaja o odabranoj temi - razrada teme ( glavni dio ): odabrati i obrazložiti prihvatljivu teorijsku spoznaju te je

primijeniti na odgovarajući tekst. - zaključak: obrazložiti interpretaciju i dati smjernice za moguće daljnje istraživanje.

Seminarski rad može sadržavati do 10 kartica pisanog teksta, dok je opseg istraživanja određen isovrsno (Times New Roman 12, prored 1,5).

U oba rada valja pravilno citirati i navoditi tuđu literaturu. Obratiti pažnju na pravopisnu i gramatičku ispravnost. Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu.

KONAČNA OCJENA Konačna ocjena rezultat je jednog napisanog seminara, aktivnosti na nastavi te kontinuirane provjere znanja (sastoji se od 2 kolokvija). Napomena: ocjena se zarađuje tijekom trajanja kolegija, izvršavanjem svih obaveza stoga završnog ispita NEMA. Na ispitnom se roku SAMO UPISUJE OCJENA koju je student dobio aktivnostima opisanim u kolegiju. Pridruživanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:

A – 80 – 100% ocjenskih bodova B – 70– 79.9% ocjenskih bodova

FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI ODSJEK ZA KROATISTIKU IZVEDBENI PLANOVI PREDDIPLOMSKOG STUDIJA HJK-1 C – 60 – 69.9% ocjenskih bodova D – 50 – 59,9% ocjenskih bodova E – 40 – 49,9% ocjenskih bodova




studenata Napomena

Listopad Uvod- terminologija Listopad Ženska književnost i žensko pismo Listopad Angloamerička feministička kritika Studeni Francuska feministička kritika Studeni “Smrtni grijesi feminizma” Studeni Rodno čitanje teksta Studeni Povijest ženske književnosti Prosinac Suvremeno hrvatsko žensko

pjesništvo

Prosinac Suvremna hrvatska ženska proza Prosinac I.kolokvij Siječanj Tijelo, trauma, grad, egzil/azil Slavenka Drakulić

(“Frida ili o boli”, Daša Drndić (“Leica format”), Dubravka Ugrešić (“Muzej bezuvjetne predaje”)

Siječanj Odnos majke i kćeri u književnosti Elfride Jelinek (“Pijanistica”), Sanja Zorić (“Sestra”), Irena Vrkljan (“Svila, škare”)

Siječanj Čik lit : suvremena urbana ženska proza?

Arijana Čulina, Julijana Matanović, Vedrana Rudan

Siječanj II.kolokvij



Broj ECTS-a



Obiteljske sage 4 15+15 Slavka Krautzeka bb Nositelj kolegija



dr. sc. Dejan Durić, viši asistent

Srijeda, 13,00-14,00; 16,00-17,00

712

265 687

[email protected]

Asistent



II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Kratka rekapitulacija geneze termina: Jollesov pristup legendi, kazi, protulegendi, mitu i sagi. Preoblike

sagesknih fabulacija. Distingviranje obiteljskih saga, genealoških romana, Familienfuga, obiteljskih kronika

(romana-rijeka) i ciklusa novela, pripovijedaka, romana ili dramskih djela o obitelji. Kratka povijest žanra.

Kolegij će ponuditi razmatranje sagesknosti pet suvremenih romana iz hrvatske i svjetske književnosti (Dehnel,

Jacek: Lala; Drndić, Daša: Sonnenschein; Eugenides, Jeffrey: Srednji spol; Jergović, Miljenko: Dvori od

oraha; Shafak, Elif: Kopile Istanbula) s posebnim osvrtom na problematiku obitelji, društveno-političih

kretanja i procesa u dvadesetom stoljeću, traumu, kulturno i komunikativno pamćenje te individualno i

kolektivno pamćenje, psihoanalitičko poimanje traume i sjećanja, te narativnu reprodukciju povijesti.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon odslušanog kolegija studenti će moći:

- definirati žanr sage i srodnih oblika,

- rastumačiti interferentnost/dodirne i razlikovne točke sage i srodnih oblika (genealoški roman, obiteljski

roman, roman-rijeka, kaza, mit, ciklus romana, i sl.),

‐ napraviti shemu rodoslovnoga stabla izabrane sage,

‐ definirati kulturno i komunikativno pamćenje te individualno i kolektivno pamćenje i objasniti razliku

između njih,

‐ objasniti ulogu i prepoznati ulogu književnih djela u kontekstu kulturnog i komunikativnog pamćenja,

‐ primijeniti književnoteroijske parametre na samostalnu analizu djela iz ovoga razdoblja.







5. Pohađanje nastave 0,5 - 6. Aktivnost u nastavi 0.5 10 7. Seminarski rad 1.5 40 8. Kolokvij 1.5 50

UKUPNO 4 100


6. Aktivnost u nastavi:

Studenti su dužni aktivno sudjelovati u nastavi, donositi i iščitavati zadane književne tekstove. Očekuje se pripremljenost za sudjelovanje u diskusiji na nastavi seminara.

7. Seminarski rad:

Studenti će pristupiti izradi seminarskoga zadatka na temu jednoga od ponuđenih djela te su obavezne konzultacije u vezi literature.

Bodovi za seminarske radove ostvaruju se (maksimalno 40): - bodovi se u ocjene pretvaraju na sljedeći način:

20 ‐ 24 bodova dovoljan (2)

25 ‐ 29 dobar (3)

30‐ 34 vrlo dobar (4)

35 ‐ 40 izvrstan (5)

Seminarski rad treba sadržavati sljedeće elemente: - uvod: kratki pregled spoznaja o odabranoj temi, - razrada teme (glavni dio): obrazložiti određenu teorijsku spoznaju te je primijeniti na analizu, odnosno

interpretaciju teksta, - zaključak: dati smjernice za moguće daljnje istraživanje.

Seminarski radovi se ne predaju u pisanom obliku, nego studenti na seminatima prezentiraju drugim studentima rezultate svojih istraživanja.

8. Kolokvij: Kolokvij se sastoji od 5 zadataka esejskoga tipa. Svaki zadatak nosi 10 bodova. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka. Kolokvijem studenti mogu ostvariti

maksimalno 50 ispitnih bodova koji se analogno pretvaraju u ocjenske bodove. Napomena: Kolokvij se piše na posljednjem satu nastave. Studenti imaju pravo i na jedan popravni kolokvij koji se piše u drugom tjednu u veljači.

Konačna ocjena: Konačna ocjena predstavlja zbroj bodova koje je student ostvario aktivnošću na nastavi, seminarskim radom i kolokvijem. Pridruživanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se


ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:




Napomena: Studenti koji skupe 29,9 ili manje ocjenskih bodova tijekom nastave, nisu zadovoljili te se ocjenjuju ocjenom F i moraju ponovno upisati kolegij. Studenti koji skupe između 30 i 39,9 bodova svrstavaju se u kategoriju FX i mogu pristupiti popravnom ispitu. Ako na tom ispitu zadovolje, dobivaju ocjenu E bez obzira na stupanj postignuća na popravnom ispitu. Studenti moraju skupiti minimalno 40 ocjenskih bodova kako bi dobili prolaznu ocjenu. IV. LITERATURA Obavezna literatura:

1. Adorno, T., – Horkheimer, M.: Sociološke studije, Zagreb 1980., str. 29 – 59, 123 – 138.

2. Assman, Jan: Kulturno pamćenje: pismo, sjećanje i politički identitet u ranim visokim kulturama,

Vrijeme, Zenica, 2005., str. 31 – 186.

3. Freud Sigmund: Mojsije i monoteizam, Grafos, Beograd, 1979.

4. Fromm, Erich: Autoritet i porodica, Zagreb 1980., str. 7 – 109.

5. Lachmann, Renate: Cultural memory and the role of literature, European Review, Vol. 12, No. 2,

2004., str. 165–178.

Lektira:

1. Dehnel, Jacek: Lala, Fraktura, Zaprešić, 2010.

2. Drndić, Daša: Sonnenschein, Fraktura, Zaprešić, 2007.

3. Eugenides, Jeffrey: Srednji spol, Vuković i Runjić, Zagreb, 2007.

4. Jergović, Miljenko: Dvori od oraha, Durieux, Zagreb, 2003.

5. Shafak, Elif: Kopile Istanbula, Hena com, Zagreb, 2011.

Izborna literatura:

1. Jolles, Andre: Kratki oblici, Matica hrvatska, Zagreb, 2000.

2. Lachmann, Renate: Phantasia, Memoria, Rhetorica, Matica hrvatska, Zagreb, 2002.

3. Media and Cultural Memory, ur. Astrid Erll i Ansgar Nunning, Walter de Gruyter, Berlin i New

York, 2008. (odabrani tekstovi)

FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI ODSJEK ZA KROATISTIKU IZVEDBENI PLANOVI PREDDIPLOMSKOG STUDIJA HJK-1 4. Peleš, Gajo: Tumačenje romana, ArTresor naklada, Zagreb, 1999.

5. Solar, Milivoj: Edipova braća i sinovi, Naprijed, Zagreb, 1998.

6. Žmegač, Viktor: Povijesna poetika romana, Matica hrvatska, Zagreb, 2004.


Studenti moraju prisustvovati na 70% sati predavanja i seminara. U slučaju opravdanoga duljeg izostanka studenti se o nastavi mogu informirati elektronskom poštom.








Potrebno je pridržavati se zadanih termina i rokova. VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2011./2012. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema

studenata Napomena

1.

* Uvod – kratka rekapitulacija geneze termina: Jollesov pristup legendi, kazi, protulegendi, mitu i sagi. Preoblike sagesknih fabulacija. Distingviranje obiteljskih saga, genealoških romana, Familienfuga, obiteljskih kronika (romana-rijeka) i ciklusa novela, pripovijedaka, romana ili dramskih djela o obitelji. Kratka povijest žanra.

2.

* Obiteljske sage i dvadeseto stoljeće – obitelj te kulturno i komunikativno pamćenje te individualno i kolektivno pamćenje. *Maurice Halbwachs i Jan Asmman.

3. * Freud i Lacan: psihoanaliza, trauma i pamćenje/sjećanje. *Renate Lachmann i narativna reprodukcija povijesti (dijegetska paradigma).

4. * Jergović, Miljenko: Dvori od oraha – ideologije dvadesetoga stoljeća kroz


prizmu obiteljske sage. 5. * Jergović, Miljenko: Dvori od oraha

– obiteljska saga kroz prizmu odnosa majka – kći.

6. * Shafak, Elif: Kopile Istanbula – ženska priča/povijest kroz prizmu kulturnog i komunikativnog pamćenja i obiteljske sage.

7. * Shafak, Elif: Kopile Istanbula – grad kao poprište kulturnog i komunikativnog pamćenja.

8. * Eugenides, Jeffrey: Srednji spol – egzil, migracije, asimilacija te kulturno i komunikativno pamćenje.

9. * Eugenides, Jeffrey: Srednji spol – rod, spol i pamćenje.

10. * Dehnel, Jacek: Lala –prostor, povijest i obiteljska saga.

11. * Dehnel, Jacek: Lala – nacionalna povijest kroz prizmu obiteljske sage.

12. * Drndić, Daša: Sonnenschein – „dokumentarni“ roman kao medij kulturnoga pamćenja.

13. * Drndić, Daša: Sonnenschein – Drugi svjetski rat kroz prizmu osobnoga i kolektivnoga iskustva.

14. * Sinteza.

15. *Kolokvij.


HRVATSKA KNJIŽEVNOST I DRUGE KNJIŽEVNOSTI 19. I 20. STOLJEĆA – ESTELA BANOV



Broj ECTS-a



Avangardnost u djelima hrvatske moderne

15+15+0 Ponedjeljak, 17,15 - 19. h

Nositelj kolegija


Kabinet

Telefon

E-mail

Dr. sc. Sanja Tadić-Šokac, doc.

Čet: 16,45 - 18,15 613 [email protected]; [email protected]

Asistent



II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Avangarda – tematiziranje pojma (Flaker, Škreb, Stojević). Hrvatske avangardne tendencije u obzoru kretanja na europskoj umjetničkoj, književnoj sceni. Pregled avangardnih elemenata u djelima hrvatskih stvaralaca prije razdoblja moderne. Avangardni elementi u djelima hrvatskih modernista. Avangardni elementi u opusu A. G. Matoša. Ostvaraji avangardnih tendencija u pojedinim žanrovima iz razdoblja hrvatske moderne: analiza avangardnih tendencija u poeziji, proznome stvaralaštvu i drami. Sinteza. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Očekuje se da će studenti nakon odslušanog kolegija i ispunjenih svih obveza biti sposobni: -prepoznati i analizirati avangardne tendencije i specifičnosti na sadržajnom i izražajnom planu u žanrovima u kojima se one pojavljuju, -književnopovijesno smjestiti pojavu prvih avangardnih kretanja u hrvatskoj književnosti, -uočiti kontinuitet razvoja pojedinih tendencija u hrvatskoj književnosti. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x x



5. Pohađanje nastave 0,5 - 6. Seminarski rad 1,5 40 7. Kontinuirana provjera znanja 2 60


UKUPNO 4 100


2. Seminarski rad: Studenti će pristupiti izradi seminarskoga zadatka na jednu od ponuđenih tema. Prije same izrade rada obavezni su konzultirati se u vezi literature (pismeno mailom ili usmeno na konzultacijama). Sažetak će svog seminarskog rada studenti prezentirati na nastavi.

Opseg rada: od 12 do 15 kartica (Times New Roman 14, prored 1,5) Vrijema izlaganja: 7 do 10 minuta (obavezno: prilog za sve studente tj. skraćena pisana verzija koja će poslužiti kao uvod u raspravu o navednim problemima) Studenti su dužni obratiti pozornost na pravopisnu i gramatičku ispravnost. Seminarski se radovi moraju predati u pisanom i elektronskom obliku do dogovorenog datuma tijekom semestra. Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu.

Realizirani bodovi za seminarski rad pretvaraju se u ocjenske bodove prema tablici.

3. Kontinuirana provjera znanja: Studenti su obavezni tijekom semestra položiti kolokvij. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka. Ispit se sastoji od zadataka višestrukoga izbora (10 zadataka, a svaki točan odgovor nosi 3 boda) i kratkih esejskih zadataka (3 zadatka od kojih svaki nosi maksimalno 10 bodova). Na ispitu se može ostvariti maksimalno 60 bodova. Bod ostvaren na ispitu jednak je ocjenskom bodu (kada se ostvari minimalnih 50% točnih odgovora tj. minimalnih 30 bodova na ispitu nosi 30 ocjenskih bodova, 31 bod na ispitu nosi 31 ocjenski bod itd.).

Studentima se nudi jedan popravni ispit. Konačna ocjena predstavlja zbroj bodova položenog kolokvija i seminarskoga rada. Pridruživanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju (tj. iz seminarskog rada i kolokvija). Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:



Izvrstan ( 5 ) – A Vrlo dobar ( 4 ) – B Dobar ( 3 ) – C

Dovoljan ( 2 ) – D i E IV. LITERATURA Obvezna literatura: Batušić, N. – Kravar, Z. – Žmegač, V., Književni proutsvjetovi (Poglavlja iz hrvatske moderne), Zagreb 2001.


Slabinac, G., Hrvatska književna avangarda (Poetika i žanrovski sistem), Zagreb 1988. Šicel, M., Prijelaz u avangadu, u: Moderna, Povijest hrvatske književnosti, književnosti 5, Zagreb 1978, 349-

351. Žmegač, V., Duh impresionizma i secesije (Studije o književnosti hrvatske moderne), Zagreb 1997. Bilješke s predavanja Lektira: Baričević, J., Galović, F., Gjalski, K. Š., Kovačić, A., Leskovar, J., Matoš, A. G., Polić Kamov, J. – izbor

Izborna literatura: Detoni Dujmić, D., Začinjavci grotesknog, u: Forum, 1983, 10-12, 822-835. Ekspresionizam u hrvatskoj književnosti (Zbornik). Posebno izdanje časopisa Kritika, 1969, 3, 3-157. Flaker, A., Književne poredbe, Zagreb 1968. Flaker, A., Poetika osporavanja, Zagreb 1982. Gašparović, D., Kamov, apsurd, anarhija, groteska, Zagreb 1988. Hrvatska književnost prema evropskim književnostima, zbornik, uredili A. Flaker i K. Pranjić, Zagreb 1970. Hrvatska književnost u europskom kontekstu, zbornik, uredili A. Flaker i K. Pranjić, Zagreb 1978. Ivanišin, N., Fenomen književnog ekspresionizma (O hrvatskom književnom ekspresionizmu), Zagreb 1990. Nemec, K., Povijest hrvatskog romana II (od 1900. do 1945.), Zagreb 1998. Stojević, M., Avangarda na zasadama ili zasade na avangardi, u: Fluminensia, 6, 1994, 1-2, 127-140. Stojević, M., Razdrta halucinacija (Neke značajke proze Josipa Baričevića), Rijeka, 1989. Škreb, Z., Znanstvena vrijednost termina avangarda u književnosti, u: Umjetnost riječi, 1971, 2, 140-153. Šicel, M., Galovićeva 'Ispovijed' u kontekstu pripovjedačke proze hrvatske moderne, u: Ogledi iz hrvatske književnosti, Rijeka

1990, 97-101.


PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Prilikom predaje seminara potrebno je pridržavati se zadanih rokova. Neizvršavanje obveza u zadanom roku može rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA U vrijeme konzultacija. Elektronska pošta. Web stranice Fakulteta.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Na nastavi i u vrijeme konzultacija. Elektronska pošta.


Potrebno je pridržavati se zadanih termina i rokova.



studenata Napomena

P 1 Avangarda – tematiziranje pojma (Flaker, Škreb, Stojević)

P 2 Hrvatske avangardne tendencije u obzoru kretanja na europskoj umjetničkoj, književnoj sceni

P 3 Pregled avangardnih elemenata u djelima hrvatskih stvaralaca prije razdoblja moderne: K. Š. Gjalski (Janko Borislavić, San doktora Mišića), A. Kovačić (Metamorfoza, U registraturi), J. Leskovar (Misao na vječnost)

P 4 Avangardni elementi u djelima hrvatskih modernista. Začeci. A. G. Matoš (Moć savjesti, Miš, Iglasto čeljade)

P 5 A. G. Matoš (Mòra)

P 6 Ostvaraji avangardnih tendencija u pojedinim žanrovima iz razdoblja hrvatske moderne. Avangardne tendencije u poeziji. J. Polić Kamov (Psovka, Ištipana hartija)

P 7 Sadržajne i izražajne posebnosti u proznome stvaralaštvu. J. Polić Kamov (Lakrdije )

P 8 J. Polić Kamov (Isušena kaljuža), M. Radošević (Karikature)

P 9 Fran Galović (Začarano ogledalo, Ispovijed)

P 10 J. Baričević (Novele i portreti: Histerično umorstvo, Original, Život i smrt Petra Pavlovića),

P 11 Avangardna nastojanja i njihove realizacije u drami hrvatske moderne. F. Galović (Mati)

P 12 J. Polić Kamov (Mamino srce).

P 13 Kolokvij

S 1 Podjela seminarski radova i dogovor o radu

S 2 Avangarda seminarski rad

S 3 K. Š. Gjalski (Janko Borislavić, San doktora Mišića) seminarski rad

S 4 A. Kovačić (Metamorfoza, U registraturi) seminarski rad

S 5 J. Leskovar (Misao na vječnost, Propali dvori) seminarski rad

S 6 A. G. Matoš (Moć savjesti, Miš, Iglasto čeljade, Mòra) seminarski rad

S 7 J. Polić Kamov (Psovka, Ištipana hartija) seminarski rad

S 8 J. Polić Kamov (Lakrdije: Brada, Potres, Žena, Sloboda, Katastrofa, Žalost)

seminarski rad

S 9 J. Polić Kamov (Isušena kaljuža) seminarski rad

S 10 F. Galović (Začarano ogledalo, Ispovijed) seminarski rad

S 11 J. Baričević (Novele i portreti: Histerično umorstvo, Original, Život i smrt Petra Pavlovića)

seminarski rad

S 12 F. Galović (Mors regni, Mati, Pred smrt) seminarski rad

S 13 J. Polić Kamov (Tragedija mozgova, Mamino srce, Samostanske drame, Čovječanstvo)

seminarski rad



Broj ECTS-a



Hrvatski književni jezik u 19. st.

4 15 + 30 Slavka Krautzeka bb utorkom, 16:15 – 19:00

Nositelj kolegija



dr. sc. Sanja Holjevac

Poslije nastave i prema dogovoru uz prethodnu najavu e-poštom


Asistent



II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Osnova programa obuhvaća proučavanje razvoja hrvatskoga književnog jezika u 19. stoljeću. Hrvatskom se književnom jeziku 19. st. prilazi kao jeziku pismenosti prijelomnoga perioda u standardizaciji hrvatskoga jezika. Analiziraju se jezikoslovne rasprave hrvatskih jezikoslovaca i pisaca 19. st. Raspravlja se položaj književne kajkavštine u prvoj polovini 19. st. Promatraju se standardizacijski procesi na nekoliko razina - polemike o pojedinim jezičnim pitanjima, naziv jezika, leksikografska djela, gramatike hrvatskoga jezika te grafijska reforma. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon odslušanih predavanja i seminara, vođenih analiza izabranih tekstova i proučene literature studenti će moći:

interpretirati standardizacijske procese koji su doveli do izbora nacionalnoga književnog jezika u 19. stoljeću i ulogu ilirskoga pokreta;

samostalno analizirati značajke hrvatskih jezikoslovnih tekstova u 19. st. (posebice polemika, rječnika, gramatika, slovopisa i pravopisa)

biti sposobni samostalno provesti egzaktnu lingvostilističku interpretaciju temeljnih jezikoslovnih rasprava iz 19. stoljeća;

protumačiti važnost djelovanja filoloških škola u tzv. provinciji; interpretirati pojavu i djelovanje hrvatskih vukovaca.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X X

Komentari: Planira se organizacija najmanje jedne tematske radionice te stručnoga izleta.





Pohađanje nastave 1 - Istraživanje 1,5 60 Kontinuirana provjera znanja 1,5 40 ZAVRŠNI ISPIT Nema završnoga ispita Nema završnoga ispita UKUPNO 4 100

Rad studenata na predmetu će se vrjednovati i ocjenjivati tijekom nastave.

IV. LITERATURA Obvezna literatura: Ham, S., Jezik zagrebačke filološke škole, Osijek 1998. Programski spisi hrvatskog narodnog preporoda, Stoljeća hrvatske književnoti, Zagreb 1997. Iveković, F. – Broz, I. – Maretić, T. – Rožić, V. – Rešetar, M. – Radić, A. – Andrić, N. – Boranić, D.,

Jezikoslovne rasprave i članci, Stoljeća hrvatske književnosti, Zagreb 2001. Kurelac, F. – Šulek, B. – Pacel, V. – Veber Tkalčević, A., Jezikoslovne rasprave i članci, Stoljeća hrvatske

književnosti, Zagreb 1999. Stolac, D., Riječki filološki portreti, Rijeka 2006. Tafra, B., Gramatika u Hrvata i Vjekoslav Babukić, Zagreb 1993. Vončina, J., Preporodni jezični temelji, Zagreb 1993.

Izborna literatura: Brozović, D., Standardni jezik, Zagreb 1970. Jonke, Lj, Književni jezik u teoriji i praksi, Zagreb 1965. Jonke, Lj, Hrvatski književni jezik 19. i 20. stoljeća, Zagreb 1971. Kajkaviana croatica : hrvatska kajkavska riječ (Katalog izložbe), Zagreb 1996. Moguš, M., Povijest hrvatskoga književnoga jezika, Zagreb 1993. Pranjković, I., Hrvatski jezik i franjevci Bosne Srebrene, Zagreb 2000. Sesar, D., Putovima slavenskih književnih jezika, Zagreb 1996. Stolac, D., Nazivi hrvatskoga jezika od prvih zapisa do danas, Filologija, 27, 1996, 107-121. Stolac, D., Hrvatsko pomorsko nazivlje, Rijeka 1998. Vince, Z., Putovima hrvatskoga književnog jezika, Zagreb 32002. Vončina, J., Temelji i putovi Gajeve grafijske reforme, Filologija, 13, 1985, 7-88. Zbornici radova: Riječki filološki dani, I-IV, Rijeka 1996-2002; Zbornik o Bogoslavu Šuleku, Zagreb 1998.


Studenti mogu maksimalno izostati tri puta sa sati predavanja i seminara, odnosno moraju prisustvovati na 70% sati.


[email protected] Kašnjenje se na sate tolerira do 5 minuta. Molimo utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja predavanja i

seminara. Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obveza. Studenti su dužni aktivno sudjelovati u izvođenju nastave, unaprijed se pripremati za izvođenje

seminarskih sati jer moraju poznavati građu koja se problematizira. Dužni su provoditi zadatke što su im povjereni.


FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI ODSJEK ZA KROATISTIKU IZVEDBENI PLANOVI PREDDIPLOMSKOG STUDIJA HJK-1 Prilikom predaje istraživačkoga zadatka i seminarskoga rada potrebno je pridržavati se zadanih

rokova. U slučaju prekoračenja zadanoga roka, studentu se od postignutih oduzima 5 ocjenskih bodova.


konzultacije; mrežne stranice fakulteta; elektronička pošta; oglasna ploča.


u vrijeme konzultacija; elektroničkom poštom; nastavnik nije dužan u vrijeme tjednoga odmora i praznika pružati uslugu elektroničke komunikacije.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE 1. Aktivnost u nastavi Redovito pohađanje nastave i sudjelovanje u njenome tijeku. 2.Istraživački zadatak: Studenti će pristupiti izradi jednoga timskog zadatka na ponuđenu temu iz djelatnosti filoloških škola 19. stoljeća. Rezultate istraživanja (temeljene na filološkoj analizi, zadanoj i samostalno pronađenoj literaturi) studenti skupno izlažu u drugome dijelu semestra prema utvrđenome redoslijedu. Tijekom izlaganja te u pisanu tekstu treba biti razvidan udjel svih članova istraživačke skupine. Nakon izlaganja i provedene rasprave predaju se pisani rezultati istraživanja, a najkasnije do 10. siječnja 2012. Bodove za istraživački zadatak studenti će ostvarivati na sljedeći način (maksimalno 60): pridržavanje konzultacijskih dogovora o pisanju radova (individualni pristup razradi teme i razina teorijske elaboracije) – 40, pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada – 20. Pisani rad (opsega 6-7 kartica, Times New Roman 12, prored između redaka i odlomaka 1,5 ) mora sadržavati sljedeće dijelove: sažetak, ključne riječi, uvod, eksplikaciju, zaključak, studentov osvrt na zadanu temu, popis korištene literature, te biti opremljen fusnotama. Pri ocjenjivanju u obzir se uzimaju sljedeći elementi: razumijevanje teme, odabir i interpretacija jezičnih podataka na svim razinama i relevantne literature, struktura rada, pravopis i gramatika, izražavanje osvrta na interpretiranu temu (izražavanje osobnoga stručnoga stava). Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Skice izlaganja i/ili računalne prezentacije predaju se u pisanu i elektronskom obliku na e-adresu: [email protected] ili osobno na konzultacijama najkasnije tjedan dana prije izlaganja. 3. Kontinuirana provjera znanja Studenti su obavezni tijekom semestra položiti dva pismena uratka. Ukupno nose 40 ocjenskih bodova. Kriterij za dobivanje bodova je 40% točno riješenih zadataka na svakom ispitivanju. Prvo se ispitivanje sastoji od utvrđivanja jezičnih značajki označenih riječi i sintagmi na zadanome tekstu iz 19. stoljeća. Piše se početkom prosinca 2010. Drugo je ispitivanje test objektivnoga tipa kojim se ispituje poznavanje standardizacijskih procesa u 19. stoljeću. Piše se početkom siječnja 2011. Popravna će se ispitivanja održati krajem siječnja 2011.



studenata Napomena

1. Uvod u studij povijesti hrvatskoga jezika u 19. st.

2. Predstandardizacijski i standardizacijski periodi; Književni jezik u dopreporodnom periodu

periodizacija hrvatskoga književnog jezika

podjela timskih istraživačkih zadataka

3. Književni jezik u pretpreporodnom periodu I.

rad na tekstu

4. Književni jezik u pretpreporodnom periodu II.

rad na tekstu

5. Ilirska književnojezična koncepcija osnovne značajke ilirske književnojezične koncepcije

stručni izlet/terenska nastava: Vila Ružić

6. Filološke škole osnovne značajke filoloških škola

7. Zagrebačka filološka škola 8. Riječka filološka škola 9. Zadarska filološka škola Na jednom satu

seminara: 1. pismeno ispitivanje

10. Hrvatski vukovci studentska izlaganja 11. Rječnici u 19. st. pregled rječnika i

leksikografskih koncepcija do 19. st.

studentska izlaganja

12. Gramatike u 19. st. pregled gramatika do 19. st.


13. Slovopis u 19. st. povijest hrvatskoga latiničkog slovopisa

Na jednom satu seminara: 2. pismeno ispitivanje

14. Pravopis u 19. st. pravopisne koncepcije i pravila

tematska radionica: pravopis u 19. st.

15. Zaključno predavanje evaluacija kolegija; zaključivanje ocjena



Broj ECTS-a



Hrvatski književni jezik u 19. st.

5 15 + 30 Slavka Krautzeka bb utorkom, 16:15 – 19:00

Nositelj kolegija



dr. sc. Sanja Holjevac

Poslije nastave i prema dogovoru uz prethodnu najavu e-poštom


Asistent



II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Osnova programa obuhvaća proučavanje razvoja hrvatskoga književnog jezika u 19. stoljeću. Hrvatskom se književnom jeziku 19. st. prilazi kao jeziku pismenosti prijelomnoga perioda u standardizaciji hrvatskoga jezika. Analiziraju se jezikoslovne rasprave hrvatskih jezikoslovaca i pisaca 19. st. Raspravlja se položaj književne kajkavštine u prvoj polovini 19. st. Promatraju se standardizacijski procesi na nekoliko razina – polemike o pojedinim jezičnim pitanjima, naziv jezika, leksikografska djela, gramatike hrvatskoga jezika te grafijska reforma. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon odslušanih predavanja i seminara, vođenih analiza izabranih tekstova i proučene literature studenti će moći:

interpretirati standardizacijske procese koji su doveli do izbora nacionalnoga književnog jezika u 19. stoljeću i ulogu ilirskoga pokreta;

samostalno analizirati značajke hrvatskih jezikoslovnih tekstova u 19. st. (posebice polemika, rječnika, gramatika, slovopisa i pravopisa)

biti sposobni samostalno provesti egzaktnu lingvostilističku interpretaciju temeljnih jezikoslovnih rasprava iz 19. stoljeća;

protumačiti važnost djelovanja filoloških škola u tzv. provinciji; interpretirati pojavu i djelovanje hrvatskih vukovaca.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X X

Komentari: Planira se organizacija najmanje jedne tematske radionice te stručnoga izleta.





Pohađanje nastave 1 - Seminarski rad 1 30 Istraživanje 1,5 30 Kontinuirana provjera znanja 1,5 40 ZAVRŠNI ISPIT Nema završnoga ispita Nema završnoga ispita UKUPNO 5 100

Rad studenata na predmetu će se vrjednovati i ocjenjivati tijekom nastave.

IV. LITERATURA Obvezna literatura: Ham, S., Jezik zagrebačke filološke škole, Osijek 1998. Programski spisi hrvatskog narodnog preporoda, Stoljeća hrvatske književnoti, Zagreb 1997. Iveković, F. – Broz, I. – Maretić, T. – Rožić, V. – Rešetar, M. – Radić, A. – Andrić, N. – Boranić, D.,

Jezikoslovne rasprave i članci, Stoljeća hrvatske književnosti, Zagreb 2001. Kurelac, F. – Šulek, B. – Pacel, V. – Veber Tkalčević, A., Jezikoslovne rasprave i članci, Stoljeća hrvatske

književnosti, Zagreb 1999. Stolac, D., Riječki filološki portreti, Rijeka 2006. Tafra, B., Gramatika u Hrvata i Vjekoslav Babukić, Zagreb 1993. Vončina, J., Preporodni jezični temelji, Zagreb 1993.

Izborna literatura: Brozović, D., Standardni jezik, Zagreb 1970. Jonke, Lj, Književni jezik u teoriji i praksi, Zagreb 1965. Jonke, Lj, Hrvatski književni jezik 19. i 20. stoljeća, Zagreb 1971. Kajkaviana croatica : hrvatska kajkavska riječ (Katalog izložbe), Zagreb 1996. Moguš, M., Povijest hrvatskoga književnoga jezika, Zagreb 1993. Pranjković, I., Hrvatski jezik i franjevci Bosne Srebrene, Zagreb 2000. Sesar, D., Putovima slavenskih književnih jezika, Zagreb 1996. Stolac, D., Nazivi hrvatskoga jezika od prvih zapisa do danas, Filologija, 27, 1996, 107-121. Stolac, D., Hrvatsko pomorsko nazivlje, Rijeka 1998. Vince, Z., Putovima hrvatskoga književnog jezika, Zagreb 32002. Vončina, J., Temelji i putovi Gajeve grafijske reforme, Filologija, 13, 1985, 7-88. Zbornici radova: Riječki filološki dani, I-IV, Rijeka 1996-2002; Zbornik o Bogoslavu Šuleku, Zagreb 1998.


Studenti mogu maksimalno izostati tri puta sa sati predavanja i seminara, odnosno moraju prisustvovati na 70% sati.


[email protected] Kašnjenje se na sate tolerira do 5 minuta. Molimo utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja predavanja i

seminara. Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obveza. Studenti su dužni aktivno sudjelovati u izvođenju nastave, unaprijed se pripremati za izvođenje

seminarskih sati jer moraju poznavati građu koja se problematizira. Dužni su provoditi zadatke što su im povjereni.


PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Prilikom predaje istraživačkoga zadatka i seminarskoga rada potrebno je pridržavati se zadanih

rokova. U slučaju prekoračenja zadanoga roka, studentu se od postignutih oduzima 5 ocjenskih bodova.


konzultacije; mrežne stranice fakulteta; elektronička pošta; oglasna ploča.


u vrijeme konzultacija; elektroničkom poštom; nastavnik nije dužan u vrijeme tjednoga odmora i praznika pružati uslugu elektroničke komunikacije.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE 1. Aktivnost u nastavi Redovito pohađanje nastave i sudjelovanje u njenome tijeku. 2. Seminarski rad: Studenti će pristupiti izradi individualnoga zadatka na jednu ponuđenu temu – filološku analizu teksta iz 19. stoljeća. Seminarski se radovi prezentiraju na satima seminara, a trebaju biti napisani i predani prema dogovoru s profesorom. Bodove za istraživački zadatak studenti će ostvarivati na sljedeći način (maksimalno 30): pridržavanje konzultacijskih dogovora o pisanju radova (individualni pristup razradi teme i razina teorijske elaboracije) – 20, pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada – 10. Seminarski rad (opsega 6 - 7 kartica, Times New Roman 12, prored između redaka i odlomaka 1,5 ) mora sadržavati sljedeće dijelove: sažetak, ključne riječi, uvod, eksplikaciju, zaključak, studentov osvrt na zadanu temu, popis korištene literature, te biti opremljen fusnotama. Pri ocjenjivanju u obzir se uzimaju sljedeći elementi: razumijevanje teme, odabir i interpretacija jezičnih podataka na svim razinama i relevantne literature, struktura rada, pravopis i gramatika, izražavanje osvrta na interpretiranu temu (izražavanje osobnoga stručnoga stava). Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Skice seminarskih radova i/ili računalne prezentacije predaju se u pisanu i elektronskom obliku na e-adresu: [email protected] ili osobno na konzultacijama najkasnije tjedan dana prije izlaganja. Nakon izlaganja i provedene rasprave predaje se pisana seminarska radnja, a najkasnije do 20. prosinca 2011. Studenti trebaju zadržati kopiju rada do izvršavanja svih obveza u predmetu. 3.Istraživački zadatak: Studenti će pristupiti izradi jednoga timskog zadatka na ponuđenu temu iz djelatnosti filoloških škola 19. stoljeća. Rezultate istraživanja (temeljene na filološkoj analizi, zadanoj i samostalno pronađenoj literaturi) studenti skupno izlažu u drugome dijelu semestra prema utvrđenome redoslijedu. Tijekom izlaganja te u pisanu tekstu treba biti razvidan udjel svih članova istraživačke skupine. Nakon izlaganja i provedene rasprave predaju se pisani rezultati istraživanja, a najkasnije do 10. siječnja 2012. Sve relevantne informacije dane o seminarskome radu primjenjuju se i na istraživački zadatak (rokovi, način pripreme teksta, distribucija ocjenskih bodova i dr.). 3. Kontinuirana provjera znanja Studenti su obavezni tijekom semestra položiti dva pismena uratka. Ukupno nose 40 ocjenskih bodova. Kriterij za dobivanje bodova je 40% točno riješenih zadataka na svakom ispitivanju. Prvo se ispitivanje sastoji od utvrđivanja jezičnih značajki označenih riječi i sintagmi na zadanome tekstu iz 19. stoljeća. Piše se početkom prosinca 2010. Drugo je ispitivanje test objektivnoga tipa kojim se ispituje poznavanje standardizacijskih procesa u 19.


stoljeću. Piše se početkom siječnja 2011. Popravna će se ispitivanja održati krajem siječnja 2011.


studenata Napomena

1. Uvod u studij povijesti hrvatskoga jezika u 19. st.

2. Predstandardizacijski i standardizacijski periodi; Književni jezik u dopreporodnom periodu

periodizacija hrvatskoga književnog jezika

podjela samostalnih seminarskih radova i timskih istraživačkih zadataka

3. Književni jezik u pretpreporodnom periodu I.

rad na tekstu

4. Književni jezik u pretpreporodnom periodu II.

rad na tekstu

5. Ilirska književnojezična koncepcija osnovne značajke ilirske književnojezične koncepcije

stručni izlet/terenska nastava: Vila Ružić

6. Filološke škole osnovne značajke filoloških škola


7. Zagrebačka filološka škola studentska izlaganja 8. Riječka filološka škola studentska izlaganja 9. Zadarska filološka škola Na jednom satu

seminara: 1. pismeno ispitivanje

10. Hrvatski vukovci studentska izlaganja 11. Rječnici u 19. st. pregled rječnika i

leksikografskih koncepcija do 19. st.


12. Gramatike u 19. st. pregled gramatika do 19. st.


13. Slovopis u 19. st. povijest hrvatskoga latiničkog slovopisa

Na jednom satu seminara: 2. pismeno ispitivanje

14. Pravopis u 19. st. pravopisne koncepcije i pravila

tematska radionica: pravopis u 19. st.

15. Zaključno predavanje evaluacija kolegija; zaključivanje ocjena


I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Poljski jezik 4

Broj ECTS-a 4

Nastavno opterećenje 30 + 0 + 30


Nositelj kolegija Katarzyna Kubiszowska


Kabinet 611

Telefon E-mail [email protected] [email protected]

Asistent



II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Cjelokupno učenje poljskoga jezika na Filozofskom fakultetu u Rijeci obuhvaća četiri semestra te se održava u okviru kolegija Poljski jezik 1, Poljski jezik 2, Poljski jezik 3 i Poljski jezik 4. Program je nastavak programa kolegija Poljski jezik 1 i 2, u okviru kolega su studenti već upoznali osnove poljskog jezika. Kolegij omogućuje proširenje znanja i stjecanje novih jezičnih kompetencija, utvrđivanje gramatike poljskog jezika i proširivanje gramatičkog znanja (npr. stupnjevanje pridjeva i priloga, svršeni i nesvršeni glagoli, rekcija glagola, tvorba riječi i sl. ), obrada leksičkih tema te zadobivanje novih leksičkih i konverzacijskih kompetencija. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Student će nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposoban dovoljno razumjeti da bi zadovoljio konkretne potrebe, uz uvjet da se govori jasno i polako komunicirati s relativnom lakoćom u jasno određenim situacijama i sudjelovati u kratkim

razgovorima uz uvjet da mu sugovornik prema potrebi pomogne postavljati i odgovarati na pitanja te razmjenjivati misli i informacije o poznatim temama u

predvidivim, svakodnevnim situacijama vladati osnovnim jednostavnim gramatičkim i rečeničkim strukturama napisati povezanim rečenicama o svakodnevnim pojavnostima iz svoga okruženja, npr. o ljudima,

mjestima te napisati kratak opis određenih događaja, prošlih aktivnosti i osobnih iskustava. razumjeti kratke, jednostavne tekstove o poznatim temama i konkretnog sadržaja u kojima se

koristi uobičajeni svakodnevni i poslovni vokabular Sadržaj predmeta Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo




BODOVIMA MAX BROJ BODOV�

pohađanje nastave 1 0 aktivnost u nastavi 1 20 kontinuirana provjera znanja* 2 80 ZAVRŠNI ISPIT nema završnog ispita 0 UKUPNO 4 100

* U tijeku semestra održat će se tri kolokvija (dva od njih nose po 20 bodova, jedan 40 bodova). Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka. IV. LITERATURA Obvezna literatura: M. Małolepsza, A.Szymkiewicz Hurra! Po polsku 1, Kraków 2005.

Izborna literatura: M. Pasieka, Język polski dla cudzoziemców. Ćwiczenia dla początkujacych, Wrocław 2001. J. Lechowicz, J. Podsiadły, Ten, ta, to. Ćwiczenia nie tylko gramatyczne dla cudzoziemców. Łódź 2001 P.Garncarek, Czas na czasownik, Kraków 2002 E.Lipińska, Z polskim na ty, Kraków 2003

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje nastave smatra se obaveznim

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Rok za predaju pismenih zadataka – predzadnji tjedan u semestru. Osobe koje ne donesu sve zadatke nemaju pravo na potpis.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Osobno za vrijeme nastave te putem elektronske pošte i web stranice nastavnika na internet stranici fakulteta.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIM� Osobno za vrijeme nastave i konzultacija te putem elektronske pošte.



VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2011 / 2012. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema studenata Napomena

I. Opisivanje položaja predmeta u prostoriji – prijedlozi: w, na, pod, nad, przy, obok, między, pomiędzy, za, przed. te gradowa, zemalja i sl. na karti. Lokativ imenica, pridjeva i osobnih zamjenica - jednjina i množina.

II. Godišnji odmor (tipična mjesta za odmor, aktivnosti na godišnjem odmoru, vrste smještaja i transporta i sl.). Prijedlozi nastavak.


III. Turistička agencija - rezerviranje smještaja i karata, kupovanje aranžmana i izleta. Genetiv, akuzativ, instrumental i lokativ sa prijedlozima.


IV. Stan, kuća - opisivanje stana ili kuće (prostorije, namještaj, raspored) i traženje stana preko oglasa. Nominativ množine.


V. Godišnja doba (tipiče aktivnosti), vremenska prognoza. Tvorba priloga. Stupnjevanje pridjeva.


VI. Bolesti - dijelovi tijela, posjet liječniku (rječnik vezan uz najpopularnije bolesti, nazivi liječnika). Simptomi i posljedice civilizacijskih bolesti. Pravilna tvorba i upotreba priloga.


VII. Ponavljanje i utvrđivanje obrađenih leksičkih i gramatičkih tema – kontrolni rad

Ponoviti gramatički i leksički materijal od početka semestra te riješiti zadane vježbe.

VIII.

IX.

Autobiografija – važne činjenice iz dosadašnjeg života. Perfekt ponavljanje te svršeni i nesvršeni glagoli. Prilozi kilka, kilkanaście i sl.+ genetiv množine


X. Sport - prednosti bavljenja sportom, sportske discipline, mjesta gdje se možemo baviti sportom, poznati sportaši i sl. Zavisne rečenice i najčešći veznici.


XI. Usavršavanje - dodatne aktivnosti, razni tečajevi, školovanja. Radne imenice. Pisanje CV, zamolbi i sl.


XII.

XIII.

Blagdani i državni praznici u Poljskoj i Hrvatskoj u kalendarskoj godini. Tipični poljski običaji, čestitanje, pjesme. Pisanje čestitki i razglednica. Dativ jednine i množine



XIV. Posao u uredu (uredska oprema, tipični poslovi i relacije, titule i sl. ). Prednosti i mane uredskog posla u odnosu na druge profesije.


XV. Ponavljanje i utvrđivanje obrađenih leksičkih i gramatičkih tema



Naziv kolegija RUSKI JEZIK 4

Broj ECTS-a 4

Nastavno opterećenje 15+15+0 + konzultativna nastava

Vrijeme I mjesto održavanja nastave Slavka Krautzeka bb

Nositelj kolegija Dr.sc. Tatjana Vukelić, predavač


Kabinet 914

Telefon 265625


Asistent



II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Nakon odslušanog kolegija studenti će moći: Usmeno i pismeno rabiti složenije ruske rečenične strukture Svrhovito koristiti usvojene gramatičke jedinice Samostalno napisati kraće i jednostavnije oblike (pismo, sastavak) Tumačiti novi vokabular Razlikovati sličnosti i razlike s materinjim jezikom Čitati i analizirati kraće tekstove Samostalno pisanje kraćih sastavaka i prepričavanje zadanih tekstova

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo



Pohađanje nastave... 0,50 10 .Domaći zadaci.. 0,50 30 .Kontinuirana provjera znanja.. 1 30 ZAVRŠNI ISPIT 2 30 UKUPNO 100


* Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje IV. LITERATURA Obvezna literatura: Materijali pripremljeni od strane nositelja kolegija.

Izborna literatura: Izborna literatura: R.F. Poljanec, Pregled gramatike ruskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb A. Menac, Davajte govorit i čitat po ruski 1, Školska knjiga, Zagreb, 1977. A. Hrnjak, Šag za šagom, Knjigra, Zagreb, 2010.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su obvezni pohađati nastavu. Tijekom semestra studentima je dozvoljeno 2 puta opravdano izostati sa nastave.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Studenti su dužni pridržavati se I izrađivati domaće uratke predviđene programom. Cjelokupan će se rad evaluirati I ocijenjivati u skladu s navedenim programom.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Sve informacije o kolegiju, ispitima I radu na nastavi studenti mogu dobiti na konzultacijama I putem elektroničke pošte.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Na konzultacijama I e-mailom.




studenata Napomena

1. Uvodni sat i upoznavanje s programom i planom nastave

Studenti koji slušaj Ruski jezik 2 za 4 ECTS morati će dodatno obraditi neke materijale

2. Ponavljanje gradiva Ruski 1, 2, 3 3. Zavtra u nas gosti – 16 lekcija

Imperativ; pridjevi muškog roda u jednini


4. Denj roždenija – 17 lekcija Imperativ II; pridjevi ženskog roda


5. Pervoe čislo – 18 lekcija Pridjevi srednjega roda; množina pridjeva; povratna zamjenica – sebja


6. Starije tovarišći 1 – 19 lekcija Posvojne zamjenice


7. Ponavljanje obrađenog nastavnog materijala


8. Starije tovarišći 2 – 20 lekcija Posvojne zamjenice


9. Kinoteatr – 21 lekcija Glagolski vid; redni brojevi


10. Ruska kultura i baština; običaji Moskva – upoznajmo grad!


11. Ruska književnost - pregled Domaći uradak; upražnjenjija

12. Ponavljanje cjelokupne ruske gramatike

Ponavljanje

13. Ponavljanje i priprema za završni ispit

Priprema za završni ispit



Naziv kolegija

Broj ECTS-a



Hrvatski pikarski roman

4 15+15+0 četvrtak, 18,15 – 20 h

Nositelj kolegija


Kabinet

Telefon

E-mail

Dr. sc. Sanja Tadić-Šokac, doc.

Čet: 16,45 -18,15

613 [email protected]; [email protected]

Asistent



II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Definiranje pojma pikarski roman (književnopovijesni i književnoteorijski pristup). Preteče žanra. Kanonizacija žanra u Španjolskoj u 16. st. (Lazarillo de Tormes, 1554.) Dijakronijski pregled razvoja žanra (M. Alemán, F. de Ubeda, Quevedo, Cervantes). Francuska pikarska tradicija u 18. st. (A. R. Lesage) Renesansa pikarskog romana u 20. st. (Hašek, L.-F. Céline, C. J. Cela, S. Bellow, J. Kerouac, Th. Mann). Dijakronijska linija hrvatske pikarske tradicije: Lovrić, T. Brezovački, J. Lovrenčić. Hrvatski roman u neopikaresknoj tradiciji: Majer, Pepić u vremenu i prostoru; Batušić, Argonauti; Mikač, Doživljaji Morica Švarca u Hitlerovoj Njemačkoj; Raos, trilogija Vječno žalosni osmjeh i Prosjaci i sinovi; Brešan, Ptice nebeske i Ispovjedi nekarakternog čovjeka; Hün, Pustolovine Sebastijana Pikulice; Šoljan, Izdajice, Kratki izlet, Drugi ljudi na mjesecu i Tribuson, Polagana predaja. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Očekuje se da će studenti nakon odslušanog kolegija i ispunjenih svih obveza biti sposobni: 1. književnopovijesno i književnoteorijski definirati i objasniti pojam pikarskog romana u književnosti 2. definirati i objasniti odlike žanra pikarskog romana 3. književnopovijesno situirati neopikareskni roman u hrvatskoj književnosti 4. samostalno analizirati i interpretirati djela neopikareskne tradicije NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x x



8. Pohađanje nastave 0,5 - 9. Seminarski rad 1,5 40 10. Kontinuirana provjera znanja 2 60

ZAVRŠNI ISPIT - - UKUPNO 4 100



5. Seminarski rad: Studenti će pristupiti izradi seminarskoga zadatka na jednu od ponuđenih tema. Prije same izrade rada obavezni su konzultirati se u vezi literature (pismeno mailom ili usmeno na konzultacijama). Sažetak će svog seminarskog rada studenti prezentirati na nastavi.

Opseg rada: od 12 do 15 kartica (Times New Roman 14, prored 1,5) Vrijema izlaganja: 7 do 10 minuta (obavezno: prilog za sve studente tj. skraćena pisana verzija koja će poslužiti kao uvod u raspravu o navednim problemima)

Studenti su dužni obratiti pozornost na pravopisnu i gramatičku ispravnost. Seminarski se radovi moraju predati u pisanom i elektronskom obliku do dogovorenog datuma tijekom semestra. Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu.

Realizirani bodovi za seminarski rad pretvaraju se u ocjenske bodove prema tablici.

6. Kontinuirana provjera znanja: Studenti su obavezni tijekom semestra položiti kolokvij. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka. Ispit se sastoji od zadataka višestrukoga izbora (10 zadataka, a svaki točan odgovor nosi 3 boda) i kratkih esejskih zadataka (3 zadatka od kojih svaki nosi maksimalno 10 bodova). Na ispitu se može ostvariti maksimalno 60 bodova. Bod ostvaren na ispitu jednak je ocjenskom bodu (kada se ostvari minimalnih 50% točnih odgovora tj. minimalnih 30 bodova na ispitu nosi 30 ocjenskih bodova, 31 bod na ispitu nosi 31 ocjenski bod itd.).

Studentima se nudi jedan popravni ispit. Konačna ocjena predstavlja zbroj bodova položenog kolokvija i seminarskoga rada. Pridruživanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju (tj. iz seminarskog rada i kolokvija). Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju:



Izvrstan ( 5 ) – A Vrlo dobar ( 4 ) – B Dobar ( 3 ) – C

Dovoljan ( 2 ) – D i E

IV. LITERATURA Obvezna literatura: Beker, M.: Roman 18. stoljeća, Školska knjiga, Zagreb, 2002. (odabrana poglavlja) Brkić, M.: Mudraci iza maske smijeha, Synopsis, Zagreb - Sarajevo, 2010. Slamnig, I.: Svjetska književnost zapadnog kruga, Školska knjiga, Zagreb, 1973. (odabrana poglavlja) Bilješke s predavanja Lektira:


Lazarillo de Tormes; Cervantes, Don Qiuote; Majer, Pepić u vremenu i prostoru; Raos – izbor; Brešan – izbor, Šoljan – izbor i Tribuson, Polagana predaja.

Izborna literatura: Košutić-Brozović, N.: Čitanka stranih književnosti, Zagreb, 1995. Milanja, C.: Hrvatski roman 1945. – 1990., Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta, Zagreb, 1996. Nemec, K.: Povijest hrvatskog romana I, II, III Znanje, Školska knjiga, Zagreb, 1994, 1998, 2003. (odabrana poglavlja) Žmegač, V.: Povijesna poetika romana, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1987. (odabrana poglavlja)


PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Prilikom predaje seminara potrebno je pridržavati se zadanih rokova. Neizvršavanje obveza u zadanom roku može rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA U vrijeme konzultacija. Elektronska pošta. Web stranice Fakulteta.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Na nastavi i u vrijeme konzultacija. Elektronska pošta.


Potrebno je pridržavati se zadanih termina i rokova. VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2011/2012. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema

studenata Napomena

P 1 Definiranje pojma pikarski roman (književnopovijesni i književnoteorijski pristup)

P 2 Preteče žanra. Kanonizacija žanra u Španjolskoj u 16. st. (Lazarillo de Tormes, 1554.)

P 3 Dijakronijski pregled razvoja žanra (M. Alemán, F. de Ubeda, Quevedo, Cervantes).

P 4 Renesansa pikarskog romana u 20. st. (Hašek, L.-F. Céline, C. J. Cela, S. Bellow, J. Kerouac, Th. Mann).

P 5 Dijakronijska linija hrvatske pikarske tradicije: Lovrić, T. Brezovački, J. Lovrenčić.

P 6 Hrvatski roman u neopikaresknoj tradiciji: Majer, Pepić u vremenu i prostoru

P 7 Batušić, Argonauti

P 8 Mikač, Doživljaji Morica Švarca u Hitlerovoj Njemačkoj


P 9 Raos, trilogija Vječno žalosni osmjeh i Prosjaci i sinovi

P 10 Brešan, Ptice nebeske i Ispovjedi nekarakternog čovjeka

P 11 Hün, Pustolovine Sebastijana Pikulice

P 12 Šoljan, Izdajice, Kratki izlet, Drugi ljudi na mjesecu

P 13 Tribuson, Polagana predaja, Sinteza

S 1 Podjela seminarski radova i dogovor o radu

S 2 Lazarillo de Tormes seminarski rad

S 3 Cervantes, Don Qiuote seminarski rad

S 4 Hašek, Doživljaji vojnika Švejka seminarski rad

S 5 Lovrić, T. Brezovački, J. Lovrenčić seminarski rad

S 6 Majer, Pepić u vremenu i prostoru seminarski rad

S 7 Batušić, Argonauti seminarski rad

S 8 Mikač, Doživljaji Morica Švarca u Hitlerovoj Njemačkoj seminarski rad

S 9 Raos, trilogija Vječno žalosni osmjeh i Prosjaci i sinovi seminarski rad

S 10 Brešan, Ptice nebeske i Ispovjedi nekarakternog čovjeka seminarski rad

S 11 Hün, Pustolovine Sebastijana Pikulice seminarski rad

S 12 Šoljan, Izdajice, Kratki izlet, Drugi ljudi na mjesecu seminarski rad

S 13 Tribuson, Polagana predaja seminarski rad

.

izvedbeni planovi

Documents