IZ LEKSIKE U ROMANU IZ LEKSIKE U ROMANU TRAVNIČKA HRONIKA TRAVNIČKA HRONIKA

Dr Dušanka PopovićDr Dušanka Popović

5. oktobar 2013.5. oktobar 2013.GracGrac

Struktura rada:Struktura rada:

1. 1. O romanuO romanu2. O riječima stranog porijekla2. O riječima stranog porijekla3. Cilj rada3. Cilj rada4. Orijentalizmi u tri slike4. Orijentalizmi u tri slike

4.1. Slika prva: Prva Davilova posjeta Konaku4.1. Slika prva: Prva Davilova posjeta Konaku 4.2. Slika druga: Ljubav između Jelke i Defosea4.2. Slika druga: Ljubav između Jelke i Defosea 4.3. Slika treća: Božićni ručak kod austrijskog 4.3. Slika treća: Božićni ručak kod austrijskog

konzulakonzula5. Riječi stranog porijekla (orijentalizmi, romanizmi i 5. Riječi stranog porijekla (orijentalizmi, romanizmi i

germanizmi) u čitavom djelugermanizmi) u čitavom djelu6. Zaključak6. Zaključak

O romanu...O romanu...

Roman razlika...Roman razlika... Roman likova...Roman likova... Psihološki roman...Psihološki roman... Istorijski roman...Istorijski roman... Internacionalni roman...Internacionalni roman...

O riječima stranog porijeklaO riječima stranog porijekla

Tuđe riječiTuđe riječi (riječi stranog jezika: (riječi stranog jezika: Los Angeles;Los Angeles; hic hic et nunc;et nunc; make upmake up))

Pozajmljenice:Pozajmljenice: - - tuđice:tuđice: pravopisno prilagođene glasovnom pravopisno prilagođene glasovnom

sastavu jezika primaoca, ali zadržavaju neka sastavu jezika primaoca, ali zadržavaju neka svojstva izvornoga jezika: suglasnički skup u svojstva izvornoga jezika: suglasnički skup u sredini riječi /mpj/: sredini riječi /mpj/: kompjuterkompjuter; ; suglasnički skupovi suglasnički skupovi na kraju riječi (na kraju riječi (biciklbicikl, , džingldžingl; ; tuđi način tvorbe tuđi način tvorbe izvedenica: izvedenica: adresaadresa – – adresibilanadresibilan itd. itd.

- - usvojenice:usvojenice: potpuno uklopljene u jezik primaoca potpuno uklopljene u jezik primaoca tako da se ne razlikuju od izvornih riječi, npr. tako da se ne razlikuju od izvornih riječi, npr. kukuruzkukuruz, , ćelavćelav, , šećeršećer, , časopis, jorgan, jastukčasopis, jorgan, jastuk......

- - prilagođenice: prilagođenice: riječi stranoga porijekla koje su riječi stranoga porijekla koje su akcenatski, glasovno i morfološki prilagođene akcenatski, glasovno i morfološki prilagođene jeziku primaocu: jeziku primaocu: vezir, konak, divan, čaršija, vezir, konak, divan, čaršija, avlija..avlija... .

Cilj radaCilj rada Ispitati u kojoj mjeri i sa kakvim efektima Ispitati u kojoj mjeri i sa kakvim efektima

Andrić koristi riječi stranog porijekla Andrić koristi riječi stranog porijekla (pozajmljenice tipa prilagođenica i tuđe riječi) (pozajmljenice tipa prilagođenica i tuđe riječi) u u Travničkoj hronici:Travničkoj hronici:

- kada, zašto i koliko se javljaju orijentalizmi, kada, zašto i koliko se javljaju orijentalizmi, - da li se i u kojim situacijamada li se i u kojim situacijama javljaju javljaju

romanizmi i germanizmi, s obzirom na temu romanizmi i germanizmi, s obzirom na temu djela,djela,

- u kojoj mjeri i zašto pisac, s obzirom na u kojoj mjeri i zašto pisac, s obzirom na tematiku romana i likove u njemu, koristi u tematiku romana i likove u njemu, koristi u cjelosti riječi ili rečenice na nekom od stranih cjelosti riječi ili rečenice na nekom od stranih jezika. jezika.

Orijentalizmi u tri slikeOrijentalizmi u tri slike

Slika prva: Prva Davilova posjeta Slika prva: Prva Davilova posjeta KonakuKonaku

Slika druga: Ljubav između Jelke i Slika druga: Ljubav između Jelke i DefoseaDefosea

Slika treća: Božićni ručak kod Slika treća: Božićni ručak kod austrijskog konzulaaustrijskog konzula

Slika prva: Prva Davilova posjeta Slika prva: Prva Davilova posjeta Konaku (glava II)Konaku (glava II)

17411741 riječ riječ 45 45 riječi orijentalnog porijekla (riječi orijentalnog porijekla (7676 oblika). oblika).

FrekvencijaFrekvencija (navodimo ih redosljedom kojim se u (navodimo ih redosljedom kojim se u odlomku javljaju, i u obliku u kojem se u odlomku odlomku javljaju, i u obliku u kojem se u odlomku nalaze): nalaze):

vezirvezir (3), (3), vezirovvezirov (5)(5), , mamelukamameluka (3), (3), turbani turbani (1), (1), čohali čohali ašamaašama (1+1), (1+1), čojačoja (1), (1), baštabašta (2), (2), bunar bunar (1), (1), avlija avlija (2), (2), avlijskihavlijskih (1), (1), mušebakamušebaka (2), (2), kanatkanat (1), (1), doksati doksati (1), (1), kapija kapija (3), (3), čaršijačaršija (4), (4), dućanima (dućanima (1), 1), dućandžije dućandžije (3), (3), mušterije mušterije (1), (1), pazarujućipazarujući (1), (1), ćepencima ćepencima (1), (1), ćafiru ćafiru (1), (1), KonakKonak (4), (4), mahala mahala (1), (1), mandalamandala (1), (1), ičoglanaičoglana (1), (1), teftedarteftedar (1), (1), ćehajaćehaja (1), (1), silahdarsilahdar (1), (1), čohadarčohadar (1), (1), haznadar haznadar (1), (1), muhurdarmuhurdar (1), (1), Divan Divan (4), (4), ćilim ćilim (1), (1), minderluci minderluci (1), (1), šiljtetašiljteta (2), (2), divananadivanana (1), (1), binjiš binjiš (1), (1), srčali pendžerisrčali pendžeri (1+1), (1+1), tura tura (1); (1); vlastito ime vlastito ime i vlastita imena sa titulama: i vlastita imena sa titulama: SelimSelim (1), (1), Husref Husref Mehmed-pašaMehmed-paša (1+1+1), (1+1+1), Mehmed-paša Mehmed-paša (1+1). (1+1).

Slika druga: Ljubav između Jelke i Slika druga: Ljubav između Jelke i Defosea (glava X)Defosea (glava X)

17131713 riječiriječi

šest šest orijentalizma (orijentalizma (11 11 oblika)oblika)

frekvencija: frekvencija: divanana divanana (1), (1), baštabašta (3), (3), krkmakrkma (kose) (1), (kose) (1), dimijedimije (3), (3), ječermaječerma (2) i (2) i sofa sofa (1). (1).

Slika treća: Božićni ručak kod Slika treća: Božićni ručak kod austrijskog konzula (glava XIII)austrijskog konzula (glava XIII)

17201720 riječi riječi jedan orijentalizam: jedan orijentalizam: hanhan..

Zaključak:Zaključak:Orijentalizmi postaju frekventniji tamo Orijentalizmi postaju frekventniji tamo

gdje se pripovijeda o mještanima i gdje se pripovijeda o mještanima i mulsimanskom življu, dok se njihov mulsimanskom življu, dok se njihov broj smanjuje kad je riječ o strancima broj smanjuje kad je riječ o strancima ili odnosima između hrišćana. ili odnosima između hrišćana.

4. Riječi stranog porijekla 4. Riječi stranog porijekla (orijentalizmi, romanizmi i germanizmi) (orijentalizmi, romanizmi i germanizmi)

u čitavom romanuu čitavom romanu Primjeri (pozajmljenice tipa prilagođenica) Primjeri (pozajmljenice tipa prilagođenica)

ekscerpirani su iz čitavog djela, zatim predstavljeni po ekscerpirani su iz čitavog djela, zatim predstavljeni po glavama i grupisani prema porijeklu. glavama i grupisani prema porijeklu.

Ekscerpirane riječi sadrže različita značenja Ekscerpirane riječi sadrže različita značenja (pokućstva, objekata za stanovanje i okućnice, (pokućstva, objekata za stanovanje i okućnice, zanatstva i zanimanja, nazivi naselja i građevina, zanatstva i zanimanja, nazivi naselja i građevina, zvanja i titula, odjevnih predmeta i tkanina, oznake zvanja i titula, odjevnih predmeta i tkanina, oznake jela i pića, vlastita imena i nadimci, vojna terninologija jela i pića, vlastita imena i nadimci, vojna terninologija i dr.).i dr.).

Najveći broj ekscerpiranih riječi su imenice, zatim Najveći broj ekscerpiranih riječi su imenice, zatim

prisvojni pridjevi i glagoli; imenice i pridjeve navodimo prisvojni pridjevi i glagoli; imenice i pridjeve navodimo u nominativu jednine (ako su u jednini) i nominativu u nominativu jednine (ako su u jednini) i nominativu množine (ako su u množini), a glagole u infinitivu.množine (ako su u množini), a glagole u infinitivu.

U trećoj glavi, Davil bolje upoznaje sredinu U trećoj glavi, Davil bolje upoznaje sredinu u kojoj se našao. U ovoj glavi nalazimo u kojoj se našao. U ovoj glavi nalazimo sljedeće orijentalizme (sljedeće orijentalizme (3232): ):

ajaniajani, , kapidžibaša,kapidžibaša, đaur-sultan, hodža,đaur-sultan, hodža, devletmusafir,devletmusafir, ičoglani,ičoglani, mameluci, ćehaja, mameluci, ćehaja, kavaz, bostandžibašakavaz, bostandžibaša, , đaur, fermanđaur, ferman, , teferič, ažija, katil-fermanteferič, ažija, katil-ferman, , bujruldije, čivit, bujruldije, čivit, šiljte,šiljte, minderluk,minderluk, tepeluk,tepeluk, kasabakasaba, , ćepenci, ćepenci, kaldrma, bašta, Konak,kaldrma, bašta, Konak, džamija; vezirov, džamija; vezirov, sultanov; sultanov; vlastita imena sa titulama:vlastita imena sa titulama: Mehmed-pašaMehmed-paša i i Sulejman-paša Skopljak.Sulejman-paša Skopljak.

UU osmoj glavi pripovijeda se o pobuni u osmoj glavi pripovijeda se o pobuni u Travniku. Predstavljen je novi vezir Ibrahim-Travniku. Predstavljen je novi vezir Ibrahim-paša sa dva svoja pomoćnika. Bilježimo paša sa dva svoja pomoćnika. Bilježimo sljedeće orijentalizme (sljedeće orijentalizme (4242):):

sultan, sultanija, vezir, kadija, mameluci,sultan, sultanija, vezir, kadija, mameluci, ćafir, tatarin, abadžija, papaz-kadija, ćafir, tatarin, abadžija, papaz-kadija, ćehaja, devlet-musafir, muteselimćehaja, devlet-musafir, muteselim, , murtatin, čaršilijemurtatin, čaršilije, , ulak, ferman, kasabaulak, ferman, kasaba,, ćepenakćepenak, , mandale,mandale, magaza, čohali čakširemagaza, čohali čakšire, , gajtanli fermeni, anterije,gajtanli fermeni, anterije, čaršijačaršija, , dućanidućani, , mahala,mahala, apsanaapsana,, begovat begovat,, ćurdija ćurdija,, bukagije, bukagije, čibuci, ezela, mahzul, hazul; čaršijski; čibuci, ezela, mahzul, hazul; čaršijski; vlastita imena sa titulama:vlastita imena sa titulama: Mehmed-paša, Mehmed-paša, Sulejman-paša, Selim III, Bekri-Mustafa.Sulejman-paša, Selim III, Bekri-Mustafa.

U devetoj glavi, između ostalog, opisuje se U devetoj glavi, između ostalog, opisuje se novi vezir i njegova posluga. U skladu sa novi vezir i njegova posluga. U skladu sa sadržinom ove glave, javlja se i znatan sadržinom ove glave, javlja se i znatan broj orijentalizama (broj orijentalizama (4141): ):

sultan, vezir, tevabijasultan, vezir, tevabija, , teftedar, ulema,teftedar, ulema, efendija, kjatib, hafiz, mualim, hodžicaefendija, kjatib, hafiz, mualim, hodžica, , ćehaja, haznadarćehaja, haznadar, , titiz-haznadar, adžija, titiz-haznadar, adžija, mezildžija, tefter-ćehaja, hain,mezildžija, tefter-ćehaja, hain, rsuz, šerijat, rsuz, šerijat, harem, čekmedže,harem, čekmedže, ćurak, trabolos, čakšire, ćurak, trabolos, čakšire, feredže, hermelin, kauk, gajtan, ajluk, feredže, hermelin, kauk, gajtan, ajluk, Konak, čaršija, kasabaKonak, čaršija, kasaba; ; vlastita imena i vlastita imena i vlastita imena sa titulama:vlastita imena sa titulama: Behdžet, Behdžet, Ibrahim Halimi-paša,Ibrahim Halimi-paša, Mustafa, Mehmed-Mustafa, Mehmed-paša, Tahir-begpaša, Tahir-beg, , Bunar-efendija, Ešref-Bunar-efendija, Ešref-efendija, Ibrahim-efendija.efendija, Ibrahim-efendija.

Orijentalizmi su u romanu, zastupljeni u različitim Orijentalizmi su u romanu, zastupljeni u različitim semantičkim grupama:semantičkim grupama:

- nazivi zanata i zanimanja: nazivi zanata i zanimanja: kavaz, kiridžija, kavaz, kiridžija, dućandžijadućandžija...;...;

- nazivi pokućstva: nazivi pokućstva: šiljte, šiljte, sećija, minderluk...sećija, minderluk...;; - objekti za stanovanje i okućnica: objekti za stanovanje i okućnica: han, konak, bašta, han, konak, bašta,

avlija...avlija...; ; - nazivi nazivi građevina i građevina i naselja: naselja: ćuprija, čaršija, kasabaćuprija, čaršija, kasaba...;...; - oznake jela, pića: oznake jela, pića: baklava, baklava, šerbešerbe......;; - vlastita imena i nadimci:vlastita imena i nadimci: Hamza, Musa, Salko Maluhija, Hamza, Musa, Salko Maluhija,

Ibro Žvalo, Kajabaša...;Ibro Žvalo, Kajabaša...; - titule i titule s vlastitim imenima:titule i titule s vlastitim imenima: aga, beg, paša, vezir, aga, beg, paša, vezir,

kadija, kadija, Sulejman-pašaSulejman-paša, , Mustafa-pašaMustafa-paša,, Tahir-beg...Tahir-beg...- nazivi odjeće i tkanina: nazivi odjeće i tkanina: dimije, dimije, ječerma, tozluk, ćurdija, ječerma, tozluk, ćurdija,

čoja...čoja...

““Stalni” orijentalizmi bez koji priča ne može:Stalni” orijentalizmi bez koji priča ne može: vezir, vezir, čaršija, avlija, Konak, Divan...čaršija, avlija, Konak, Divan...

Odnos koji smo uočili u tri odlomka Odnos koji smo uočili u tri odlomka analizirana na početku rada prisutan je u analizirana na početku rada prisutan je u čitavom romanu:čitavom romanu:

Broj orijentalizama se smanjuje ili povećava Broj orijentalizama se smanjuje ili povećava zavisno od sadržine određene glave u djelu zavisno od sadržine određene glave u djelu ‒ orijentalizmi postaju frekventniji u onim ‒ orijentalizmi postaju frekventniji u onim djelovima romana tj. glavama u kojima se djelovima romana tj. glavama u kojima se događaj vezuje za Travnik i Bosnu, a likovi događaj vezuje za Travnik i Bosnu, a likovi potiču iz lokalnog miljea, dok se smanjuje potiču iz lokalnog miljea, dok se smanjuje kad je riječ o strancima ili odnosima između kad je riječ o strancima ili odnosima između hrišćana.hrišćana.

RomanizmiRomanizmi se, kao pozajmljenice prilagođenice, se, kao pozajmljenice prilagođenice, javljaju u znatno manjem broju od orijentalizama. javljaju u znatno manjem broju od orijentalizama.

Andrić ih koristi kada pripovijeda o prilikama u Andrić ih koristi kada pripovijeda o prilikama u dva konzulata, ili kada opisuje njihove stanovnike. dva konzulata, ili kada opisuje njihove stanovnike.

Većina leksema pripada administrativno-pravnoj Većina leksema pripada administrativno-pravnoj leksici: leksici: reformator, konzul, kancelarijski, kancelar, reformator, konzul, kancelarijski, kancelar, konzulovanje, ambasador, miksturakonzulovanje, ambasador, mikstura, , karantin, karantin, Direktorij, sekretar, kazamat, konzulat, referat, Direktorij, sekretar, kazamat, konzulat, referat, audijencijaaudijencija, , krunakruna, , ministarstvo, ministrant, ministarstvo, ministrant, arhiva, funkcioner, komunike, jakobinac, arhiva, funkcioner, komunike, jakobinac, ceremonijal, žeran(t). ceremonijal, žeran(t).

manji broj pripada vojnoj terminologiji:manji broj pripada vojnoj terminologiji: maršal, artilerac, oficiri, general, agent, maršal, artilerac, oficiri, general, agent, flota, misija, mundir, regimenta, flota, misija, mundir, regimenta, kasarna;kasarna;

svega su dvije riječi kojima se svega su dvije riječi kojima se

označavaju crkveni velikodostojnici i označavaju crkveni velikodostojnici i tijela tijela ((fratarfratar,, kler kler), ), i nekoliko primjera iz i nekoliko primjera iz oblasti materijalne kulture:oblasti materijalne kulture: britva,britva, fijaker, franak, cekin, konjak, kalvados, fijaker, franak, cekin, konjak, kalvados, žabo.žabo.

Riječi romanskih jezika uglavnom koriste likovi-stranci (konzuli Riječi romanskih jezika uglavnom koriste likovi-stranci (konzuli i njihovi pomoćnici, putnici koji prolaze kroz Travnik...), i njihovi pomoćnici, putnici koji prolaze kroz Travnik...), posebno kada žele da izraze jake emocije ili pridaju važnost posebno kada žele da izraze jake emocije ili pridaju važnost nekom događaju.nekom događaju.

Javljaju se kao:Javljaju se kao:- izdvojene riječi (italijanski: izdvojene riječi (italijanski: devozione)devozione)

- izrazi/sintagme (francuski: izrazi/sintagme (francuski: belle assembléebelle assemblée, , a la Valoisa la Valois; ; italijanski:italijanski: dottore illyricodottore illyrico; ; latinski:latinski: curriculum vitae),curriculum vitae),

- citati i stihovi: citati i stihovi: • • na latinskom jeziku (koriste ih dolački fratri i travnički na latinskom jeziku (koriste ih dolački fratri i travnički ljekari): ljekari): Quod custodiet Christus non tollit GothusQuod custodiet Christus non tollit Gothus),), •• na francuskom jeziku: na francuskom jeziku: Des peuples et des Rois heureux Des peuples et des Rois heureux modérateur, / Talleyrand, tu deviens notre libérateur!modérateur, / Talleyrand, tu deviens notre libérateur! •• na italijanskom jeziku: na italijanskom jeziku: Tutta raccolta ancor / Nel Tutta raccolta ancor / Nel palpitante cor/ Tremante ho l' almapalpitante cor/ Tremante ho l' alma..

Od Od 2828 vlastitih imena i prezimena iz vlastitih imena i prezimena iz romanskih jezika koja se u djelu javljaju, romanskih jezika koja se u djelu javljaju, transkribovano je transkribovano je 1717, dok se ostala pišu u , dok se ostala pišu u originalu originalu ((Jules-Francois-Amyntas Daville, Jules-Francois-Amyntas Daville, Cesar d'Avenat, Giovanni Mario Cologna, Cesar d'Avenat, Giovanni Mario Cologna, Gian Colonia, César d'Avenat , Jean Gian Colonia, César d'Avenat , Jean Baptiste-Etienne Daville, Auguste-Francois-Baptiste-Etienne Daville, Auguste-Francois-Gerard Amédée Chaumette des Fossés...)Gerard Amédée Chaumette des Fossés...)

S obzirom na tematiku romana i obim djela S obzirom na tematiku romana i obim djela možemo konstatovati da broj pozajmljenica možemo konstatovati da broj pozajmljenica prilagođenica i originalnih riječi iz prilagođenica i originalnih riječi iz romanskih jezika nije veliki. romanskih jezika nije veliki.

Iz njemačkog jezika postoji svega nekoliko originalnih Iz njemačkog jezika postoji svega nekoliko originalnih riječi: riječi: Halbrechts! Marsch! musikzimmer, Halbrechts! Marsch! musikzimmer, sectionschef sectionschef

sintagma:sintagma: einein familienloses Individuumfamilienloses Individuum rečenica: rečenica: Das ist ein Urjammer.Das ist ein Urjammer. naziv institucije:naziv institucije: Geheime Hof-und StaatskanzeleiGeheime Hof-und Staatskanzelei naziv časopisa: naziv časopisa: MusenalmanachMusenalmanach vlastita imena:vlastita imena: VagnerVagner, , Ana Marija, ŠvarcenbergAna Marija, Švarcenberg, ,

Jozef fon Miterer, fon Nidermajer (Niedermayer) Jozef fon Miterer, fon Nidermajer (Niedermayer)

Mali broj originalnih riječi njemačkog jezika Mali broj originalnih riječi njemačkog jezika možemo objasniti činjenicom da se u možemo objasniti činjenicom da se u romanu uglavnom prati sudbina francuskog romanu uglavnom prati sudbina francuskog konzula u vezirskom gradu.konzula u vezirskom gradu.

5. Zaključak5. Zaključak

Od riječi stranog porijekla, u kategoriji Od riječi stranog porijekla, u kategoriji pozajmljenica prilagođenica, u romanu pozajmljenica prilagođenica, u romanu Travnička hronika nalazimo najviše Travnička hronika nalazimo najviše orijentalizama, što je i očekivano. orijentalizama, što je i očekivano.

Korišćenje riječi stranog porijekla Korišćenje riječi stranog porijekla ukazuje na Andrićevu želju da događaje ukazuje na Andrićevu želju da događaje i likove o kojima pripovijeda predstavi u i likove o kojima pripovijeda predstavi u tačno određenom prostoru i vremenu. tačno određenom prostoru i vremenu.

I u odnosu na ovaj roman možemo se složiti sa prof. I u odnosu na ovaj roman možemo se složiti sa prof. Stanojčićem koji je govoreći o jeziku Iva Andrića, Stanojčićem koji je govoreći o jeziku Iva Andrića, zaključio: zaključio:

U jeziku Iva Andrića, pisca koji je od samog početka, U jeziku Iva Andrića, pisca koji je od samog početka, kako sam kaže, shvatio da je reč najbitniji deo kako sam kaže, shvatio da je reč najbitniji deo književnog stvaranja, strani elemenat, najčešće u književnog stvaranja, strani elemenat, najčešće u formi lokalizma, zastupljen je u lingvističko formi lokalizma, zastupljen je u lingvističko opravdanoj meri, kao što je zastupljen u opravdanoj opravdanoj meri, kao što je zastupljen u opravdanoj meri prema sopstvenom principu: da je pitanje meri prema sopstvenom principu: da je pitanje forme, i u njemu ‒ pitanje jezika potčinjeno životnoj forme, i u njemu ‒ pitanje jezika potčinjeno životnoj istiniistini (Stanojčić, 1967, 75). (Stanojčić, 1967, 75).

A životna je istina da su se u Travniku susreli različiti A životna je istina da su se u Travniku susreli različiti svjetovi i da je ih Andrić maestralno predstavio svjetovi i da je ih Andrić maestralno predstavio zastupajući, u većoj ili manjoj mjeri, odrednice zastupajući, u većoj ili manjoj mjeri, odrednice svake kulture, pa i onu najvažniju ‒ jezik.svake kulture, pa i onu najvažniju ‒ jezik.

LiteraturaLiteratura Barić 1999: Barić, Eugenija i dr.: Barić 1999: Barić, Eugenija i dr.: Hrvatski jezični savjetnikHrvatski jezični savjetnik, Institut za , Institut za

hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena i Školske novine, Zagreb.hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena i Školske novine, Zagreb. Bugarski 1997: Bugarski, Ranko: Bugarski 1997: Bugarski, Ranko: Strane reči danas: pojam, upotreba, Strane reči danas: pojam, upotreba,

stavovi, stavovi, u: Jezik u kontekstu, XX vek, Čigoja štampa, Beograd.u: Jezik u kontekstu, XX vek, Čigoja štampa, Beograd. Gligorić 1981: Gligorić, Velibor: Gligorić 1981: Gligorić, Velibor: Romani Ive AndrićaRomani Ive Andrića, u: Kritičari o Ivi , u: Kritičari o Ivi

Andriću, drugo izdanje, Svjetlost, Sarajevo.Andriću, drugo izdanje, Svjetlost, Sarajevo. Klajn 1967: Klajn, Ivan: Klajn 1967: Klajn, Ivan: Strana reč Strana reč –– šta je to? šta je to? u: Zbornik za filologiju i u: Zbornik za filologiju i

lingvistiku, X. lingvistiku, X. Klajn, Šipka 2007: Klajn Ivan; Šipka, Milan: Klajn, Šipka 2007: Klajn Ivan; Šipka, Milan: Veliki rečnik stranih reči i Veliki rečnik stranih reči i

izrazaizraza, Prometej, Novi Sad., Prometej, Novi Sad. Peco 1987, Peco, Asim: Peco 1987, Peco, Asim: Jezički kontakti i jezički sistemiJezički kontakti i jezički sistemi, u: Južnoslovenski , u: Južnoslovenski

filolog XLIII, Beograd.filolog XLIII, Beograd. Radulović 2002: Radulović, Zorica: Radulović 2002: Radulović, Zorica: Riječi same pronađu pisca (ili o Riječi same pronađu pisca (ili o

leksici djelu Matije Bećkovića)leksici djelu Matije Bećkovića), u: Alhemija riječi, Unireks, Podgorica., u: Alhemija riječi, Unireks, Podgorica. Ristić (2006): Ristić, Stana: Ristić (2006): Ristić, Stana: Raslojenost leksike srpskog jezika i leksička Raslojenost leksike srpskog jezika i leksička

normanorma, Beograd., Beograd. Stanojčić 1967: Stanojčić, Živojin: Stanojčić 1967: Stanojčić, Živojin: Jezik i stil Iva Andrića (funkcije Jezik i stil Iva Andrića (funkcije

sinonimskih odnosa),sinonimskih odnosa), Filološki fakultet Beogradskog univerziteta, Filološki fakultet Beogradskog univerziteta, Monografije, knjiga XI, Beograd.Monografije, knjiga XI, Beograd.

Filipović 1986: Filipović, Rudolf: Filipović 1986: Filipović, Rudolf: Teorija jezka u kontaktu, uvod u Teorija jezka u kontaktu, uvod u lingvitisku jezičkih dodiralingvitisku jezičkih dodira, JAZU, Školska knjiga, Zagreb., JAZU, Školska knjiga, Zagreb.

Škaljić 1989: Šklajić, Abdulah: Škaljić 1989: Šklajić, Abdulah: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku,Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, VI VI izdanje, Svjetlost, Sarajevo.izdanje, Svjetlost, Sarajevo.

Živković 1981: Živković, Dragiša: Živković 1981: Živković, Dragiša: Andrićev stil,Andrićev stil, u: Kritičari o Ivi Andriću, u: Kritičari o Ivi Andriću, drugo izdanje, Svjetlost, Sarajevo.drugo izdanje, Svjetlost, Sarajevo.