Velimir Mijuškovićpredsjednik PKCGNeophodnareforma radnogzakonodavstva

Živko AndrićPoliex BeraneNaučnici su ljudinajdubljeindividualnosti

Vera ŠćepanovićTrivit CG NikšićInovacijeključ zakonkurentnost

ISSN

035

0-53

40

God

ina

L

Bro

j 1

Jan

uar 2

014. dr Branislav Marović, ekonomski istoričar

Glasnik je dragocjena hronika ekonomske

stvarnosti

16 Intervju: dr Branislav Marović, ekonomski istoričarGlasnik je nezaobilazno štivo za naučnike

Velimir Mijušković, predsjednik PKCGPotreban novi zakon o radu

Planirane privatizacije u 2014. godiniPreduzeća čekaju novog vlasnika

PoljoprivredaAgrobudžet 20,43 miliona eura

Goran Svilanović, generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnjuRegion mora da napreduje

Globalna ekonomijaInstitucije predviđaju rast, eksperti strahuju od krize

KvalitetUčenjem do održivog uspjeha

6

9

15

29

36

46

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna Gora

Tel: +382 20 230 545Fax: +382 20 230 493e-mail: pkcg@pkcg.orghttp://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica:Ljiljana Filipović

Članovi:Pavle D. RadovanovićNovica BulatovićTanja Radusinovićdr Mladen Perazićmr Nina DrakićAleksandar Marđonović

v.d. Glavna i odgovorna urednica:Milka Pižurica

Novinar:Igor Perović

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna Gora

Tel: +382 20 230 439e-mail: glasnik@pkcg.org

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/multimedija/glasnik

Broj 1Januar 2014.

IMPR

ESU

M

Sadržaj

4

Broj 1 Januar 2014.

5

Broj 1Januar 2014.

Ljiljana Filipovićpotpredsjednica PKCG

Postoji visok potencijal za priliv SDI

Predstavljamo: “Trivit CG Nikšić”Tonus hljeb na crnogorskom tržištu

Montenegro Metropolis MediaŠarm i efikasnost outdoor oglašavanja

Mr Živko Andrić, najbolji ino-vator - pronalazač u 2013.Tajna je suština svake nauke

Saša Radović, direktor NTOZimski gubici ne ugrožavaju planirani promet

Rješavanje privrednih sporova arbitražomŠansa koju treba više koristiti

32

10

42

24

1944

Pola vijeka

Ukoliko je neupitna izreka „vrijeme je najbolji sudija”, onda 50–godišnje trajanje „Glasnika“ potvrđuje istinski kvalitet lista koji je uvijek bio na strani privrede, biznisa, čitalaca.

Profesionalna uređivačka politika kreirala je raznovrsni sadržaj pa je „Glasnik“ stekao kredibilitet u javnosti i veliki broj veoma zah-tjevnih čitalaca. Možda nije pretenciozno reći da je to svojevrsna knjiga iz ekonomije sa tekstovima o poslovanju, tržištu, konkuren-tnosti, brendovima, tranziciji, privatizacijama. Ili, list je permanen-tno i pouzdano ispisivao ekonomsku hroniku Crne Gore i Privre-dne komore u ambijentu brojnih društvenih i privrednih mijena.

Privredna komora, izdavač „Glasnika”, kreirajući uvijek različite aktivnosti na fonu ekonomskog prosperiteta, imala je „takta” da posebnu pažnju posveti razvoju informisanja. S pravom možemo reći da je to veliki poduhvat, a naročito što je „Glasnik” štampan i u vremenima krize. Stalna je orijentacija štiva da, kroz intervjue, analize, reportaže, komentare, informacije doprinosi boljoj obavi-ještenosti privrednika, a time, moguće, i njhovoj edukaciji i efika-snijem poslovanju. Da ostavljamo trag u vremenu najbolje govore naši čitaoci koji kritičkim ili afirmativnim stavovima učestvuju u njegovom pravljenju. Uz to, tajna za trajanje i povjerenje je i to što su stranice lista otvorene za sve tekstove čija je suština stvaranje.

Uz zlatni jubilej „Glasnika” neophodno je pomenuti da su prvi nje-govi brojevi imali nazive „Informativni bilten“, „Informacije“, „Bil-ten”, te da od 1973. izlazi mjesečno u tiražu od 1500 primjeraka. Uređivali su ga Zlata Radulović, Antonije Srdanović, Milan Stojović i Milka Pižurica. Put od biltena do modernog ekonomskog časopi-sa zahtijeva mnogo truda na njegovom usavršavanju i unapređe-nju kako bi zavrijedio pozornost, prvo, poslovnog svijeta i bio nji-hovo redovno i značajno štivo.

Pomenućemo duhovitu pjesnikovu dosjetku „pedesete su godine pozne mladosti” jer… Mi smo „Glasniku” za 50. rođendan darovali novi vizuelni identitet u skladu sa najvišim standardima u izda-vaštvu. Da ga “podmladimo”. I da ekonomsku istoriju Crne Gore, Privredne komore, ali i Evrope i svijeta i dalje pišemo jednako po-svećeno.

6

Broj 1 Januar 2014.

7

Broj 1Januar 2014.

Velimir Mijušković, predsjednik Privredne komore Crne Gore

Potreban novi zakon o raduZa ukupan privredni razvoj je štetno da je onaj ko stvara novac, organizuje posao, obavlja djelatnost nemoćan pred nedisciplinom i neradom onog kojeg sam plaća.

Privredna komora Crne Gore se već duže vrijeme, tačnije od donošenja aktuelnog Zakona o radu zalaže za donošenje no-vog pravnog akta kojim bi se uredila ova oblast. Sve zemlje

u okruženju su pokrenule ili sprovele reforme radnog zakonoda-vstva u pravcu zaštite poslodavaca i fleksibilizacije tržišta rada, navodi u autorskom tekstu predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković.

„Tema koja se, ovih dana, s pravom našla u samom vrhu intereso-vanja javnosti u Crnoj Gori jeste Zakon o radu, preciznije odred-ba koja je stupila na snagu kojom se propisuje da je poslodavac obavezan zaposlenima sa kojima ima Ugovor na određeno vrijeme duže od 24 mjeseca, dati Ugovor na neodređeno ili prekinuti radni odnos. Pitanje koje je kompleksno samo po sebi dodatno biva pod-grijavano sa raznih strana. Što manje struke, to više komentara.

Budući da se Privredna komora Crne Gore već duže vrijeme, tač-nije od donošenja aktuelnog Zakona o radu zalaže za donošenje novog pravnog akta kojim bi se uredila ova oblast, navodi me da se obratim na ovaj način.

Sa stanovišta privrede ostaje nejasno zašto Ministarstvo rada ne sprovede postupak izrade novog Zakona o radu, već se iz godine u godinu vrše izmjene i dopune zakonskog teksta koji sadrži brojne norme koje su u koliziji i daju osnov za različita tumačenja, te time uzrokuju ograničenja za primjenu u poslovnoj praksi.

Opravdanost ovakvog postupanja nadležnog Ministarstva je po-sebno upitna, ako se uzme u obzir činjenica da su gotovo sve ze-mlje u okruženju, koje su i prva konkurencija crnogorske privrede i Crne Gore kao investicione destinacije, pokrenule ili sprovele reforme radnog zakonodavstva u pravcu zaštite poslodavaca i fle-ksibilizacije tržišta rada od dogmi udruženog rada, koje naš Zakon o radu i dan danas prate.

Oblast radnih odnosa u Crnoj Gori je u znatnom dijelu neregulisa-na zbog sadržine i prirode Zakona o radu, sa svim svojim novela-ma, kao i zbog nepostojanja kolektivnog ugovora na nacionalnom nivou i granskih kolektivnih ugovora po privrednim granama.

Tako, primjera radi, ću navesti da Zakon ne sadrži odredbe o po-stupku utvrđivanja odgovornosti zaposlenih, čime je ograničena primjena odredbi zakona koje se odnose na mjere i postupke po-slodavca u slučaju povreda radnih obaveza od strane zaposlenog (član 124 stav 4 i 5 Zakona o radu).

Zakonom je takođe, mnogi privrednici cijene, neosnovano ograni-čen rad na određeno vrijeme do 24 mjeseca bez mogućnosti pro-duženja nakon prekida rada u trajanju od 60 dana i više (član 25 stav 2 Zakona o radu).

Sam Zakon u članu 123 propisuje znatno odstupanje od pravila za utvrđivanje zastarjelosti novčanih potraživanja u odnosu na sis-temski Zakon o obligacionim odnosima, na način što propisuje da novčana potraživanja iz radnog odnosa ne zastarijevaju, suprotno istom Zakonu, koji utvrđuje da ta potraživanja zastarijevaju u roku od 3 godine, čime se posebno narušava pravna sigurnost i predvi-dljivost troškova poslovanja.

Inicijativu za izradu reformskog Zakona o radu, Privredna komora je podnijela Vladi Crne Gore i Ministartsvu rada, putem Prijedloga mjera Ekonomske politike i u neposrednoj komunikaciji, već prili-kom prve analize negativnih efekata primjene postojećeg Zakona tokom 2009 godine.

Želim i ovim putem da istaknem da ni jedan ozbiljan poslodavac nije izričit u zahtjevu da zapošljavanje bude po svaku cijenu na od-ređeno vrijeme, ali zahtijeva pojednostavljenje otkazne procedure, tj. olakšani način raskidanja radnih ugovora od strane poslodavca.

Ne može valjda niko očekivati da privrednik, tj. poslodavac koji ima pad aktivnosti, proizvodnje i tržišta ne pribjegne rješavanju problema viška radne snage. Takođe, Zakon mora sadržati rješenje za sankcionisanje nediscipline zaposlenih. Po ukupni privredni razvoj je štetno da se na bilo koji način omogući, a kamo li Zako-nom, da je onaj ko stvara novac, organizuje posao, obavlja određe-nu djelatnost nemoćan pred nedisciplinom i neradom onog kojeg sam plaća. Ukidanje disciplinskog postupka utvrđivanja odgovor-nosti zaposlenog predstavljalo bi značajno rasterećenje u slučaju potrebe za prestankom rada po tom osnovu.

Osim toga, potrebno je definisati i postupak uređenja radnih odno-sa opštim aktom u slučaju nepostojanja sinidikalne organizacije, blokade pregovora, nezaključenja kolektivnog ugovora i slično, čime bi teret odgovornosti zbog nepostojanja kolektivnog ugovora kod poslodavca ravnomjerno bio podijeljen između poslodavca i sindikalne organizacije. Na ovaj način bi se zakonski precizirao postupak uređenja radnih odnosa pravilnikom o radu i u skladu sa Zakonom omogućio nesmetan rad preduzeća.

Sadašnjim rješenjem sav teret je na poslodavcu jer ne postoji za-konska osnova, odnosno mogućnost i procedura uređenja radnih odnosa pravilnikom o radu.

Svakako je nužno regulisati rad sa nepunim radnim vremenom, rad van prostorija poslodavca i sl. Ne manje važno je urediti pita-nje radnog vremena, prekovremenog i noćnog rada, kao i druga temeljna pitanja iz oblasti radnih odnosa.

Novim Zakonom bi se i institut zarade morao urediti, kao i pitanje obračuna zarade, naknada, doprinosa i drugih davanja, na preci-zniji način.

Vjerujem da je aktuelni Zakon o radu pokazao i koliko je važno da tim aktom u budućnosti bude precizno definisan postupak utvrđi-vanja, preisptivanja, sudske zaštite reprezentativnosti udruženja sindikata i poslodavaca.

Promjene načina uređenja radnih odnosa i svega što iz toga proi-stiče su nužne, ali je važno da razumijemo da one moraju biti su-štinske, zbog čega nam treba novi Zakon.

Dosadašnje izmjene su samo pokazale da oni koji su ih radili ni-jesu znali ni što ni kako treba mijenjati, što nije nelogično budući da poslodavci nijesu bili uključeni na adekvatan način. Zbog toga, o novom Zakonu, za čiju će se izradu vjerujem Vlada opredijeliti, mora se povesti široka i sveobuhvatna javna rasprava.

Što se aktuelnog momenta tiče, Zakon je Zakon i mora se poštova-ti. Neobično je što sada protiv toga dižu glas i traže izmjene upravo oni koji su učestvovali u pisanju ovog akta i otvoreno iskazivali zadovoljstvo njegovim odredbama, držeći podalje od poslodavaca ovaj tekst tokom njegove izrade“, navodi Mijušković.

8

Broj 1 Januar 2014.

9

Broj 1Januar 2014.

Zemljani radovi u Kumboru

Zemljani radovi u kompleksu budućeg One and Only rizorta u Kumboru, počeli su 31. januara 2014. godine.

Operativna direktorka Azmonta Tijana Durković kazala je da će ta kompanija do dobijanja građevinske dozvole obavljati sve pripremne radove neophodne za poče-tak gradnje.

- Do sada je kompleks u Kumboru u po-tpunosti očišćen, uklonjen je značajan površinski sloj zemljišta koje je očišćeno i od toksičnog materijala i neeksplodiranih ubojnih sredstava, porušeno je 85 objeka-ta, sav građevinski materijal je uklonjen, željezo transportovano iz kruga gradilišta, a beton koji se može koristiti kao podloga za neke druge radove usitnjen i uredno slo-žen. U toku je i instalacija betonjerke vrije-dne 600.000 eura u kojoj će se proizvoditi beton – rekla je Durković.

Dijaspora želi da investira u Crnu Goru

Predstavnici Ministarstva ekonomije i Sa-veza crnogorskih asocijacija Njemačke po-tpisali su Memorandum o ekonomskoj sa-radnji i investicionim mogućnostima, koji će, kako je saopšteno, biti dobra osnova za nastavak saradnje između Crne Gore i nje-ne dijaspore u Njemačkoj.

Opšti cilj saradnje je podrška Savezu i svim pripadnicima dijaspore u investicionim projektima u Crnoj Gori i pružanje neopho-dnih informacija potencijanim investitori-ma iz Njemačke, podrška u obezbjeđivanju potrebnih dokumenata i upoznavanje sa pravnom regulativom u Crnoj Gori, saop-šteno je iz Vlade Crne Gore.

Trgovinski deficit

Ukupna spoljnotrgovinska razmjena Crne Gore od januara do decembra 2013. prema preliminarnim podacima MONSTAT izno-

sila je 2,148 milijardi eura, što ukazuje na pad od 1,8 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

- Izvezeno je robe u vrijednosti od 375,5 mi-lijardi eura, što je više za 2,4 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, a uvezeno za 1,773 milijardi eura, što je manje za 2,6 odsto u odnosu na isti period prethodne go-dine - pokazuju podaci MONSTAT.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 21,2 odsto i veća je u odnosu na pokrivenost u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 20,1 odsto.

Najviše smo izvozili električnu energiju u iznosu od 95,6 miliona eura, naftu i naftne derivate u iznosu 11,2 miliona eura.

Na drugoj strani najviše smo uvozili hra-nu i žive životinje u ukupnoj vrijednosti od 368,2 miliona eura.

U izvozu, glavni spoljnotrgovinski partneri je i dalje Srbija, slijede Hrvatska i Sloveni-ja. Istovremeno najviše uvozilmo iz Srbije, Grčke i Kine.

Novi tender za KAP

Novi tender za prodaju imovine Kombinata aluminijuma Podgorica raspisan je 19. ja-nuara 2014. godine, po početnoj cijeni od 28 miliona eura.

Ova odluka je donijeta nakon što je stečajni upravnik kompanije Veselin Perišić odba-cio ponude po prvom tenderu, raspisanom po početnoj cijeni od 52 miliona eura, koje su podnijeli nikšićki Uniprom (28,5 miliona eura, zapošljavanje 300 radnika i investici-je od 76 miliona), britanski Get Sales (5.100 eura, 700 miliona investicija i zapošljava-nje 3.000 radnika) i Alemani Trade koji je za kupovinu 22 vagona ponudio 178.000 eura.

Prihvaćena je ponuda kompanije Politro-pus Alternative iz Tivta, koja je za 450 hilja-da eura kupila bazen crvenog mulja, obje-kat bivšeg Instituta za istraživanje i razvoj aluminijuma i zemljište u Spužu.

Deflacija u decembru 0,1%

U decembru 2013. godine je u Crnoj Gori za-bilježena deflacija od 0,1 odsto, saopšteno je iz MONSTATA.

To je peti mjesec uzastopno da se, prema harmonizovanom indeksu potrošačkih ci-jena, bilježi pad opšteg cjenovnog nivoa.

Deflacija, prema mišljenju stručnjaka, odgovara vlasnicima novca čiija imovi-na postaje sve vrijednija, ali istovremeno smanjuje potrošnju, što dovodi do rasta ne-zaposlenosti i privrednih kriza.

Iz MONSTATA je saopšteno da su najveći uticaj na mjesečnu stopu deflacije imali pad cijena ulja i masti, mlijeka, sira i jaja, šećera, mesa, obuće, ribe i usluga smještaja.

Crnoj Gori potrebne veće stope rasta

Crnoj Gori, kao maloj i otvorenoj ekono-miji, potrebne su veće stope rasta, ocijenio je njemački ministar finansija Wolfgang Schaueble tokom januarskog sastanka sa crnogorskim kolegom Radojem Žugićem.

On je pozdravio napore Crne Gore da, kroz unapređenje javnih finansija i stabilizaciju bankarskog sektora, ojača svoje fiskalne i finansijske pozicije, što će ubrzati njene in-tegracije u Evropsku uniju (EU).

On je ocijenio da je korišćenje eura dobra odluka crnogorskih monetarnih vlasti, u funkciji fiskalne održivosti i makro-eko-nomske stabilnosti.

- Crna Gora je bila veoma dobro pripremlje-na za otvaranje ključnih poglavlja. Progres u pristupnim pregovorima je važan predu-slov za dalju dinamiku privrednog razvoja – rekao je Schaueble.

Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte je utvrdio Prije-dlog odluke o planu privatizacije za 2014. godinu. Metodom tenderske prodaje u ovoj godini planirane su privatizacije

Jadranskog brodogradilišta, Novog duvanskog kombinata, Monte-carga, Montenegro airlinesa, HTP Budvanska rivijera, HTP Ulcinj-ska rivijera, Instituta crne metalurgije, Fabrike elektroda - Plužine, Poliexa - Berane, Instituta Dr Simo Milošević - Igalo, Marine - Bar, Montenegro Defence Industry - Podgorica i Hotela Park - Bijela.

Projekti koji će biti realizovani modelom privatno-javnog partner-stva su: ostrvo Lastavica sa tvrđavom Mamula, VTK Mediteran - Žabljak, lokalitet između Njivica i ušća Sutorine, vojno-turistički kompleks Bigovo - Trašte, turistički kompleks Ecolodge - Vranjina, Velika plaža, Ada Bojana, Kamp Neptun - HTP Ulcinjska rivijera, NTC Marina - Kotor, uvala Masline Utjeha za rt Odrač u Baru, Voj-no-turistički kompleks Valdanos, Vojno-turistički kompleks Ostr-vo cvijeća i zemljište Prevlaka, kasarna Gornji klinci - Herceg Novi, Lalovina - komanda PKL Herceg Novi, Motel Šas sa Vladimir eko-nomijom – Ulcinj, lokalitet Donja Arza - Herceg Novi, Pošta Crne Gore, skijalište Savin kuk i zemljišta nekadašnje kasarne Radoje Dakić na Žabljaku.

Savjet je prihvatio zahtjev Jadranskog brodogradilišta za prodaju poslovnog prostora, te da sredstva ostvarena po tom osnovu budu usmjerena za finansiranje socijalnog programa u toj kompaniji i dao saglasnost na zahtjev društva HTP Budvanska rivijera o zaje-dničkom ulaganju u gradnju objeka - apart hotela sa kompanijom Franeta gradnja iz Budve.

Plan privatizacije obuhvata: Jadransko brodogradilište, Montenegro Airlines, Budvansku rivijeru, Ulcinjsku rivijeru, Institut Dr Simo Milošević...

Planirane privatizacije u 2014. godini

Preduzeća čekaju novog vlasnika

Azmont Investment zainteresovan za institut u Igalu

Kompanija Azmont investments zainteresovana je za privatizaicju Instituta „Dr Simo Milošević“ u Igalu

i otkupiće dokumentaciju kada bude raspisan tender, saopštio je izvršni direktor James Wilson.

On je kazao da su već radili studije izvodljivosti i da imaju plan za izgradnju wellness i spa centra uz angažovanje vodeće svjetske kompanije za taj vid turizma.

Crna Goravijesti

10

Broj 1 Januar 2014.

11

Broj 1Januar 2014.

Ljiljana Filipović, potpredsjednica Privredne komore Crne Gore

Očekivati promjenu politike privlačenja SDIStrane direktne investicije su pokretač privrednog razvoja, doprinose rastu BDP-a i poboljšanju platnog bilansa.

Putna i energetska infrastruktura, a u posljednje vrijeme i istraživanje crnogorskog podmorja u potrazi za naftom i gasom zanimljivi su, za investiranje, kazala je Ljiljana Fili-

pović. Ocijenila je i da bi ulaganja u turizam, poljoprivredu i energe-tiku, kao prioritetne oblasti razvoja, bila bi od velike koristi.

Prema njenim riječima, treba očekivati primjenu novog modela privlačenja stranih direktnih investicija (SDI), koji će biti u funkciji dugoročnog razvoja, privlačenja greenfild investicija koje će otvori-ti nova radna mjesta i donijeti nove tehnologije, znanja i iskustva.

Potencijal za strane direktne investicije

“Postoji visok potencijal za priliv SDI, kojeg čine značajni resursi i povoljan zakonodavni okvir. Ali, i pored solidne osnove u zemlji, realizacija krupnih projekata će u velikoj mjeri zavisiti od situacije

na globalnom tržištu”, smatra Filipović. Situacija je, kako je dodala, danas bitno drugačija nego prije ekonomske krize, jer su rast glo-balne ekonomije i investicioni tokovi bili daleko snažniji i dostizali rekordne nivoe. Posljednjih godina SDI su činile deset do 15 odsto bruto domaćeg proizvoda.

“SDI su pokretač privrednog razvoja, posebno za zemlje koje karak-teriše nestašica kapitala kao što je Crna Gora. One doprinose rastu BDP-a i poboljšanju stanja platnog bilansa“, podsjetila je Filipović.

Angažovanjem lokalne radne snage, kako je objasnila, smanjuje se nezaposlenost i povećava raspoloživi dohodak. SDI donose nove tehnologije i znanja i na taj način pospješuje se poslovanje cjelo-kupne nacionalne ekonomije, s obzirom da domaći ekonomski su-bjekti nastoje, pod pritiskom konkurencije, da se ugledaju na nove tržišne rivale.

U krajnjoj instanci, raste konkurentnost cjelokupne privrede, obez-bjeđuje se bolje snabdijevanje domaćeg tržišta, a viškovi se izvoze.

„Pored pozitivnih, moraju se imati u vidu i negativni efekti SDI, koji se odnose na veći interes kompanije, a ne zemlje domaćina. Na pri-mjer naš interes je bio da aktiviramo prerađivačke kapacitete Kom-binata aluminijuma (KAP), dok je strani investitor veći efekat imao od izvoza sirovog aluminijuma“, objasnila je Filipović.

Takođe, kako je dodala, dolazi do transfera profita u matične kom-panije i eksploatacije prirodnih resursa zemlje.

»Najčešće su u pitanju neobnovljivi izvori, pa se mora biti veoma obazriv pri definisanju koncesionih ugovora«, upozorila je Filipović.

U deceniji šest mijijardi eura SDI

Ona je podsjetila da se značajan dio privrednog rasta u prethodnim godinama zasnivao na SDI. Priliv SDI u periodu od 2002. godine do 2012. iznosio je preko šest milijardi eura.

“Ulaganje od oko pet hiljada eura po stanovniku našu zemlju je svr-stavalo u sami vrh država po prilivu SDI. Najveći priliv ostvaren je po osnovu privatizacije, dok se mali dio stranih ulaganja odnosio na nove investicije, odnosno, greenfield”, precizirala je Filipović.

Visok priliv SDI rezultirao je snažnim rastom i razvojem u oblasti turizma, građevinarstva i saobraćaja. O tome govore izgrađeni novi hotelski i turistički kompleksi. Istovremeno je povećan i kvalitet turističke ponude kroz prisustvo renomiranih kompanija u oblasti turizma. SDI su imale pozitivan uticaj i na razvoj bankarskog sek-tora i tržišta kapitala.

“Značajan priliv novčanih sredstava ostvaren je po osnovu ulaga-nja u nekretnine. Iako ovaj oblik ulaganja nije najefikasniji, eviden-tno je da su koristi bile višestruke. Priliv novca u Crnu Goru, uticao je na povećanje novčane mase i kupovne moći, a plaćanje raznih poreza i taksi po osnovu kupovine nekretnina, direktno se odrazio na povećanje budžetskih prihoda”, navela je Filipović.

Pojedinci su imali dodatne prihode, što se odrazilo na njihov stan-dard, ali su, prema riječima Filipović, ta sredstva mogla biti bolje iskorišćena, za pokretanje proizvodnje, povećanje produktivnosti, otvaranje novih radnih mjesta, razvoj novih tehnologija, što bi ima-lo dugoročni efekat.

Umjesto toga, kako je rekla, novac je uglavnom korišćen za uvoz potrošnih dobara ili kupovinu stanova.

Investitori iz 100 zemalja

„Važno pitanje odnosi se i na strukturu SDI sa aspekta zemalja iz kojih dolaze investitori. To je segment o kome u Crnoj Gori po-stoji dosta oprečnih mišljenja, pri čemu nijesam sigurna da su sva dobronamjerna, jer se često potencira mišljenje da je naša zemlja pod »investicionim patronatom« nekih zemalja“, ocijeni-la je Filipović.

Međutim, podaci govore da postoji visoka diverzifikovanost, jer su strani investitori došli iz više od 100 zemalja.

Na pitanje da li investitori imaju neku podršku, Filipović je na-vela da su mjere na državnom nivou usmjerene na razvoj ma-nje razvijenih područja, a obuhvataju oslobađanja i umanjenja plaćanja poreza, kao i subvencije za zapošljavanje teže zapošlji-vih osoba.

„Lokalne samouprave odobravaju olakšice u dijelu plaćanja ko-munalnih i drugih naknada, povoljne cijene zakupa/kupovine, smanjenje ili oslobađanje plaćanja prireza, poreza na dohodak građana, smanjenje stope poreza na nepokretnosti, mogućnost definisanja povoljnog modela privatno-javnog partnerstva i in-frastrukturno opremanje“, rekla je Filipović.

Prema njenim riječima, u cilju razvoja preduzetništva u privre-dno nerazvijenim područjima uvedene su poreske olakšice za preduzeća i preduzetnike koji otpočinju biznis i omogućeno je oslobođenje od plaćanja poreza na dobit i dohodak za period od osam godina od početka obavljanja djelatnosti.

“Crna Gora je članica Svjetske trgovinske organizacije (STO) i potpisnica multilateralnih i bilateralnih sporazuma, što joj omo-gućava trgovinu po povoljnim uslovima sa oko 800 miliona po-trošača. U junu 2012. godine počela je pregovore za pristupanje EU i izvjesno je prva naredna država kojoj će biti upućen poziv za članstvo u NATO”, navela je Filipović.

Država ima, kako je zaključila, političku i makroekonomsku sta-bilnost, povoljnu poresku politiku, liberalan spoljnotrgovinski režim, bogatstvo prirodnih resursa, povoljan geografski položaj i klimatske uslove.

12

Broj 1 Januar 2014.

13

Broj 1Januar 2014.

Pregovarački tim crnogorske Vlade i predstavnici kineske kompanije CRBC usaglasili su 1. februara 2014. godine Ugo-vor o izradi glavnog projekta, izgradnji, nabavci i ugradnji

opreme za auto-put Bar-Boljare, odnosno prioritetne dionice od Smokovaca do Mateševa.

- Sa zadovljstvom mogu da konstatujem da smo usaglasili Ugo-vor o projektovanju i izgradnji auto-puta, odnosno parafirali svaku njegovu stranu i da je ekspertsko pregovarački tim Vlade uspješno završio ovaj dio posla u pregovorima sa predstavnicima kineske kompanije CRBC – kazao je ministar saobraćaja i pomorstva Ivan Brajović, dodajući da su ubrzane aktivnosti na ugovoru o finansi-ranju izgradnje auto-puta sa Exim bankom.

On je dodao da će se ti ugovori, kao paket zajedno sa Zakonom o auto-putu, na kome se radi, uputiti Vladi, a nakon toga proslijediti parlamentu na usvajanje.

- Nakon toga će biti stvorene pretpostavke za početak radova i na-dam se da će to biti što prije. Nikad nijesam licitirao sa rokovima i uvijek sam govorio o tome da treba da budemo krajnje odgovorni kad pričamo o nečemu što predstavlja najveću investiciju i najveći infrastrukturni projekat u istoriji Crne Gore – rekao je Brajović, do-dajući da je siguran da će se Zakon o auto-putu naći pred poslani-cima tokom proljećnjeg zasijedanja parlamenta.

Kineska kompanija za telekomunikacije i infrastrukturu (CCCC) i njena kćerka kompanija Kineska korporacija za izgradnju puteva i mostova (CRBC), koja treba da izvodi radove, prvorangirane su na tenderu za gradnju auto-puta Bar-Boljare. One su za gradnju priori-tetne dionice auto-puta od Smokovca do Mateševa ponudile 809,58 miliona eura. Kineska Exim banka je ranije ponudila Vladi grejs period od pet godina na kredit sa godišnjom kamatnom stopom od dva odsto i rokom otplate od 20 godina.

Infrastruktura

Usaglašen ugovor o izgradnji auto puta Ministar saobraćaja i pomorstva Ivan Brajović najavio je da će se zakon o auto-putu naći pred poslanicima na proljećnom zasijedanju Skupštine Crne Gore.

Brajović je naveo da nema informaciju koje će crnogorske kom-panije biti angažovane kao podizvođači na izgradnji auto-puta, dodajući da želi da svaka domaća kompanija koja se bavi infra-strukturom i građevinarstvom pokuša da u ovom projektu dođe do posla.

Vlada je kineskim partnerima poslala sve reference potencijalnih podizvođača iz Crne Gore.

- Upravo u ovom ugovoru smo odredili klauzulu, na osnovu koje je izvođač radova, odnosno kineska kompanija CRBC dužna da oda-bere podizvođača, dok mi na njihov odabir dajemo saglasnost – objasnio je Brajović.

On je podsjetio da je jedan od osnovnih preduslova za sklapanje posla sa kineskim partnerima bilo angažovanje domaće radne snage na tom projektu.

- To je bilo jedno od najozbiljnijih pitanja tokom pregovora, jer je naš cilj bio, a to smo i postigli da minimum 30 odsto crnogorskih podizvođača bude angažovano na izgradnji ove dionice auto-puta – kazao je Brajović.

On dodaje da je angažovanje domaćih preduzeća, na tom projektu, neophodan uslov za ukupni privredni zamah u Crnoj Gori, kao i da je Vlada u pripremnom periodu imala veliki broj razgovora sa brojnim crnogorskim kompanijama.

- Ovaj posao u uslovima svjetske ekonomske krize mora da bude prilika da naša preduzeća zaposle svoje kapacitete, da nauče da rade ovakve poslove, kao i da vode račina da budu korektni sa cije-nama. Mislim da je to uzelo dosta vremena u pregovorima i da smo postigli zadovoljavajuće rješenje – zaključio je Brajović.

Vađenje nafte i gasa iz crnogorskog podmorja moglo bi da počne 2017. godine, ako Vlada ove godine nađe

kompaniju koja će to raditi – kazao je po-moćnik ministra ekonomije Vladan Du-bljević. Ko će kod nas eksploatisati gas i naftu znaće se najvjerovatnije do ljeta, na-kon zatvaranja tendera u maju.

Benefiti

-Do sada je veliki broj kompanija izrazio in-teresovanje. Evo iz Hrvatske najavljuju da se tu radi o velikim nalazištima. Mi ne oče-kujemo da će kod nas biti kao u Saudijskoj Arabiji, ali vjerujemo da se radi o komerci-jalnim nalazištima nafte - kaže Dubljević.

On dodaje da bismo indirektne benefite mogli da osjetimo i prije 2017. godine kroz korišćenje lučkih kapaciteta, dolaske ljudi koji zarađuju velike svote novca i zapošlja-vanje, ali da prave efekte treba očekivati od 2017. godine.

Podsjećanja radi, norveška kompanija Spektrum objavila je prošle sedmice da je

Energetika

Eksploatacija nafte i gasa mogla bi da počne 2017.

u hrvatskom dijelu jadranskog podmorja našla gas i naftu. Ministar ekonomije te zemlje Ivan Vrdoljak perspektivu Hrvat-ske okaraterisao je kao “priliku da budemo mala Norveška”.

Naša vlada primjenila je drugačiju strategi-ju od one u Hrvatskoj. Dok su kod susjeda tražili kompaniju koja će besplatno da is-traži podmorje, mi smo raspisali tender za odabir naftne kompanije koja će već početi sa eksploatacijom, jer određeni podaci o nalazištima već postoje.

Tenderom je obuhvaćeno 13 ulcinjskih blo-kova, površine do tri hiljade kvadratnih ki-lometara.

Zaokružena zakonska regulativa

Država Crna Gora je u januaru zaokružila zakonsku regulativu za istraživanje i ek-spoataciju nafte. Vlada je usvojila Predlog uredbe o načinu obračuna i plaćanja na-knade za proizvodnju nafte i gasa i Infor-maciju o nacrtima Ugovora o koncesiji za

proizvodnju ugljovodonika, Ugovora o zaje-dničkim operacijama i Ugovora o računo-vodstvenim operacijama.

Prema uredbama, koncesionar je u obavezi da plaća dvije vrste naknade i to naknadu za ugovor za koncesiju za površinu koju koristi i naknadu za proizvedenu naftu i gas za mjesečno ekstrakovane ugljovodo-nike, u količini srezmjernoj proizvedenoj i isporučenoj nafti i gasu.

Naknada za površinu, prema Uredbi, izno-siće 300 eura po kvadratnom kilometru, dok bi u slučaju produžetka istraživanja ta naknada bila povećana čak 10 puta. Što se tiče naknade za proizvedenu i isporučenu naftu i gas, ona će će iznositi od 5 do 12 od-sto u zavisnosti od estrakovane nafte.

Prema ranijim najavama, Crna Gora će for-mirati Naftni fond. Četiri petine od prihoda koje ubira država biće usmjeren u Naftni fond, a preostali dio u budžet. Formiranje Naftnog fonda od država u svijetu, prva je primijenila Norveška šesdesetih godina prošlog vijeka, i u njemu je do sada priku-pljeno oko 800 milijardi eura.

Veliki broj kompanija izrazio interesovanje za vađenje nafte i gasa iz crnogorskog podmorja.

14

Broj 1 Januar 2014.

15

Broj 1Januar 2014.

Odboru direktora Elektroprivrede početkom februara biće predata na odobrenje analiza održivosti i ekonomske opravdanost svake od četiri ponude za izgradnju drugog

bloka Termoelektrane Pljevlja.

Odbor direktora EPCG će definisati finalni investicioni paket koji će dostaviti Vladi i njenom strateškom partneru kompaniji A2A. Akcionari će potom, shodno ovlašćenjima, donijeti potrebne od-luke nakon čega se očekuje da radna grupa nastavi sa narednim aktivnostima – saopšteno je iz EPCG.

U EPCG kažu da radna grupa koju čine predstavnici Elektropri-vrede, Ministarstva ekonomije i Rudnika uglja Pljevlja analizira podatke sve četri ponude koje su u decembru proglašene kao naj-kvalitetnije.

Na listi ponuđača zainteresovanih za gradnju drugog bloka Ter-moelektrane su češka „Škoda Praha“, dvije kineske kompanije „Powerchina Hubei Electric Power Survey & Design Institute“ i „China Machinery Engineering Corporation“ (CMEC) kao i slovačka „Istroenergo Group“.

Plan razvoja predviđa da drugi blok TE Pljevlja bude od 220 do 300 megavata, na lokaciji postojeće TE Pljevlja, električne efikasnosti ne manje od 38 odsto.

- Novi blok će se graditi uz primjenu najsavremenije tehnologije u skladu sa najnovijim uslovima za zaštitu okoline. Izgradnjom Blo-ka II ostvario bi se strateški cilj u oblasti energetike u Crnoj Gori – podržavanje elektroenergetske nezavisnosti države, poboljšanje sigurnosti snabdijevanja potrošača, kao i poboljšanje stabilnosti i održivosti elektroenergetskog sistema Crne Gore, čime će se naša država pozicionirati kao izvoznik elektične energije. Projektom je predviđena i toplifikacija grada, u saradnji sa opštinom Pljevlja.

TE Pljevlja, gradnja drugog bloka

Orijentacija – elektroenergetska nezavisnost Početkom februara trebalo bi da se zna koja je ponuda najbolja za drugi blok TE Pljevlja.

Radovi na izgradnji pod-morskog kabla između Crne Gore i Italije trebalo

bi da počnu u drugoj polovini godine. To je saopštio izvršni direktor kompanije Terna Crna Gora Claudio Marchiori na sas-tanku sa ministrom finansija Radojem Žugićem.

Marchiori je ministra informi-sao o tekućim aktivnostima,

Energetski kabal

Početak radova u tekućoj godini

koje se odnose na projektova-nje i izgradnju kabla.

- U skladu sa programom pro-jekta za očekivati je otvaranje gradilišta u drugoj polovini go-dine – saopštio je Marchiori.

On i Žugić su izrazili obostrano zadovoljstvo kvalitetom sara-dnje obje strane na ovom pro-jektu.

Žugić je, kako je saopšteno iz Ministarstva finansija, istakao obostrani značaj ovog projekta i izrazio spremnost svog resora da, i u nastavku realizacije pro-jekta, doprinese rješavanju svih

potencijalnih otvorenih pitanja.

Žugić je prenio namjeru Vlade da obezbijedi pretpostavke za dodatna ulaganja ove italijan-ske kompanije u Crnu Goru.

Vlada je u januaru usvojila Agrobudžet za 2014. godinu, u iz-nosu od 20,43 miliona eura.

Agrobudžet se, kako je precizirao ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović, sastoji od opštih prihoda budžeta u iznosu od 14,03 miliona eura i donacija i kredita Svjetske banke namijenjenih za realizaciju projekta „Institucionalni razvoj i jača-nje poljoprivrede Crne Gore MIDAS”, u iznosu od 6,4 miliona eura.

Mjere agrarne politike podijeljene su na direktna plaćanja i mjere tržišno-cjenovne politike, te ruralnog razvoja. Poseban set mjera se odnosi na oblast ribarstva.

- U okviru direktnih plaćanja i mjera tržišno-cjenovne politke imamo osam mjera za koje je izdvojeno 5,45 miliona eura - preci-zirao je ministar Ivanović.

Te mjere se, kako je objasnio, odnose na stočarsku proizvodnju, gdje direktna podrška iznosi 70 eura po grlu za krave i priplodne junice, gdje je minimum da gazdinstvo ima četiri grla. Za ovce i koze premija je osam eura, za koze minimum je 30 grla u stadu, a ovce 40.

- Organizovan tov junadi podržava se u iznosu od 120 eura, gdje je minimum deset grla. Uveli smo novu mjeru za one koji tove junad iz sopstvene proizvodnje pri čemu će dobiti 140 eura po grlu - na-veo je Ivanović, i dodao da je za njih minimum pet grla u tovu.

On je kazao da je uveden i novi način podrške proizvodnji mlijeka.

- Osnovna podrška po litru otkupljenog mlijeka iznosi 6,5 centi, pri čemu smo uveli manju jedinicu od pola centa, ali uvedena je podrška od jednog centa za isporučeno mlijeko ekstra i prve klase i jednog centa za veće isporučene količine - rekao je Ivanović.

Prema njegovim riječima, odlučeno je da se mjera podrške otkupa mlijeka smanji 50 odsto, i ukine naredne godine. To znači da mlje-kare dobijaju po jedan cent. Dodatno, mljekare koje sarađuju sa većim brojem kooperanata, krajem ove godine, dobiće po hiljadu eura na svakih 75 kooperanata.

- To ima za cilj da se promoviše ukrupnjavanje proizvodnje i stva-ranje klastera«, kazao je Ivanović.

Direktna podrška ratarskoj proizvodnji iznosi 160 eura po hektaru

Poljoprivreda

Agrobudžet 20,43 miliona eura

Ukupna podrška u oblasti ribarstva iznosiće 250 hiljada eura i biće raspisano šest javnih poziva za sredstva.

za merkantilne kulture i 150 eura za krmno bilje, a ukupan iznos za tu mjeru je 740 hiljada eura.

Podrška proizvodnji duvana je na nivou prošlogodišnje. Govoreći o pčelarstvu, Ivanović je naveo da je smanjen iznos novčane po-drške sa 200 hiljada eura na 147 hiljada, dok je za otkup jagnjadi predviđeno 150 hiljada eura.

- Mjera upravljanja rizicima u poljoprivredi namijenjena je za po-dršku osiguranja od šteta na poljoprivrenim gazdinstvima. Mini-starstvo daje podršku u iznosu od 50 odsto polise osiguranja - do-dao je ministar.

On je precizirao da podrška ruralnom razvoju obuhvata ukupno 16 mjera sa MIDAS pozivom. Planirano je osam javnih poziva, što je četiri više u odnosu na prošlu godinu.

- Uvodi se podrška za investicije u vinogradarstvu kod malih vi-nogradara i to za stubove, žicu, sistem za navodnjavanje, proti-vgradne mreže i opremu za čuvanje vina. Podrška iznosi do 50 odsto investicije, maksimalno do pet hiljada eura po podnosiocu zahtjeva - saopštio je Ivanović i dodao da je za to planirano 300 hiljada eura.

U cilju podsticanja investicija u ovoj godini planirana je, kako je naveo, investiciona podrška za oblasti voćarstva, maslinarstva, povrtarstva, podizanju višegodišnjih zasada ljekovitog bilja, jača-nju proizvodnje na gazdinstvima prije svega tradicionalnih pro-izvoda, kao i podrška uvođenju standarda, odnosno pokrivanju dijela troškova uvođenja i sertifikacije HACCP sistema.

Novina ovogodišnjeg Agrobudžeta je podrška unaprijeđenju kva-liteta sirovog mlijeka za šta je opredijeljeno 100 hiljada eura, dok su za organsku proizvodnju povećana ukupna sredstva u odnosu na prošlu godinu i iznose 150 hiljada eura.

Za promociju poljoprivrednih proizvoda, podršci sajmovima i re-gionalnim manifestacijama izdvojeno je 166 hiljada eura. Za ob-novu i razvoj sela i izgradnju infrastrukture opredijeljeno je 511,5 hiljada eura.

Ivanović je naveo da će u oblasti ribarstva ukupna podrška izno-siti 250 hiljada eura, kao i da će biti raspisano šest javnih poziva.

16

Broj 1 Januar 2014.

17

Broj 1Januar 2014.

Obilježavajući pola vijeka od izlaska prvog broja, Glasnik Privredne ko-more Crne Gore objavljuje prvi u

seriji intervjua sa ličnostima koji su dopri-nosili njegovom izrastanju u moderan eko-nomski informator.

Naš sagovornik u ovom broju je ekonomski istoričar Branislav Marović, doktor istorij-skih nauka, autor više od stotinu naučnih radova, knjiga „Ekonomska istorija Crne Gore“, „Društveno ekonomski razvoj Crne Gore 1945-1953“, „Stočarstvo Crne Gore 1860-1953“, te „Privredna komora Crne Gore 1928-2000“.

Glasnik: Pedeset je godina otkako je izašao prvi broj Glasnika, lista Privredne komore Crne Gore. Molimo Vas, ocijenite značaj Glasnika kao hronike ekonomskih deša-vanja u Crnoj Gori i šire, te kao arhivskog materijala za buduće generacije koje budu pisale o ovoj oblasti.

B. Marović: Za svaku sredinu, a za našu posebno koja oskudijeva u listovima časo-pisima koji tretiraju privrednu problemati-ku naše zemlje, Glasnik Privredne komore Crne Gore je jedan dragocjen informator bogat podacima o našoj prošloj i sadašnjoj ekonomskoj stvarnosti.

Kada sam pisao monografiju vaše asocija-cije privrednika „Privredna komora Crne Gore 1928-2000“ osnovni materijal bila su upravo vaša glasila: Informativni bilten,

Dr Branislav Marović, ekonomski istoričar

Glasnik je nezaobilazno štivo za naučnike List Privredne komore Crne Gore je dragocjen informator bogat podacima o našoj prošloj i sadašnjoj ekonomskoj stvarnosti.

Informacije, Glasnik i Bilten. Dakle, bez obzira kako se vaša glasila zvala, ona su za svakog ozbiljnog naučnika izvor koji se mora koristiti prilikom pisanja ne samo o vašoj instituciji , već i šire, o našoj državi i njenoj ekonomskoj istoriji. Bogatstvo va-ših glasila podacima, a ekonomska istorija počiva upravo na činjenicama, ono je što ih čin nezaobilaznim štivom za nauku i njene istraživače i stvaraoce. Arhivska građa je, kao što je poznato, prvorazredni izvor, ali pošto je u prošlosti nedovoljno čuvana i sa-čuvana, njenu zamjenu tražimo u štampa-nim glasilima kao što je vaš Glasnik. Sada su drugi, bolji uslovi da se arhivska građa sačuva bilo u arhivskim ustanovama ili elektronskoj obradi.

Glasnik: Autor ste više knjiga i monografija o ekonomskoj istoriji naše zemlje. U kojoj mjeri su Vam podaci iz Glasnika koristili za njihovo kreiranje?

B. Marović: Ozbiljan pristup proučavanja naše ekonomske prošlosti zahtijeva sve-strano korišćenje svih mogućih izvora da bi se oformilo kompletno saznanje o je-dnom istorijskom procesu ili događaju i o činjenicama koje su važne da bi stvaralac mogao sakupiti djelove mozaika i stvoriti sliku (djelo). Osnovno pravilo je u istorijskoj nauci da se svi izvori prouče i uporede, iz-vrši njihova selekcija. Za jedan period naše zemlje vaša glasila su pouzdan izvor za nauku. Posebno se ovo odnosi na onaj pe-riod kada su vaši štampani mediji objavlji-

vali integralno ili fragmentalno dokumenta vaše Komore.

Glasnik: Privredna komora je oduvijek, kroz razne forme, između ostalog i putem Glasnika, informisanju privrede posvećiva-la posebnu pažnju. Vi ste bili dugogodišnji saradnik našeg lista. Kako vidite njegovu budućnost s obzirom na to da elektronska forma sve više potiskuje štampanu, ali uzi-majući u obzir i to da Crna Gora nema nije-dan komercijalni ekonomski časopis?

B. Marović: Bez obzira na to što elektron-ska obrada preuzima primat, štampana će ostati i biće osnova elektronskoj, isto kao što rukopisno pismo neće moći niko da po-tisne i smjesti u istoriju.

Glasnik: Da ste Vi urednik Glasnika kojim bi temama posvetili najviše pažnje?

B. Marović: Smatram da bi trebalo više pažnje posvetiti onim tekstovima koji obrađuju našu ekonomsku prošlost da bi se vidjelo da mi „ne postojimo od juče“ i kako bismo bacanjem svjetla na prošlost obas-jali i put pred nama. Upoznavanje sa tim kako se u svijetu rešavaju pojedini proble-mi iz ekonomije mislim da je korisno i za našu državu.

Glasnik: Kao meritornog ekonomskog hro-ničara, moramo Vas pitati kako ocjenjujete doprinos Komore privrednom razvoju Crne Gore, od osnivanja ove asocijacije privre-dnika do danas.

B. Marović: Komora, veoma stara ekonomska institucija, stalno je davala značajan doprinos razvoju društva. Taj doprinos je zavisio od toga koliko se Komorina djelatnost integrisala u određeno dru-štvo da bi uspjela da njeno gledanje ugradi u razvoj tog društva. Međutim, bez obzira na to koliko su i jedni i drugi bili skloni da pri-hvate jedni druge, ipak se može reći da je Privredna komora Crne Gore u pojedinim fazama razvoja našeg ekonomskog života dala značajan doprinos našem ekonomskom razvoju.

Glasnik: Prokomentarišite aktuelni ekonomski trenutak – kako biste ga opisali u nekoj od budućih ekonomskih istorija Crne Gore?

B. Marović: Teško je kratko odgovoriti na postavljeno pitanje, jer ono zahtijeva veoma široku elaboraciju. Za aktuelni ekonomski trenutak rekao bih da se mora rešavati stranim ulaganjima koja ne bi trebalo da ometaju predstavnici nekih političkih partija. Ta finansijska sredstva trebalo bi, po mojem mišljenju, uglavnom korisititi u vidu koncesija kako je to u prošlosti radio kralj Nikola Petrović Njegoš.

Glasnik: Utiska smo da je u Crnoj Gori malo ekonomskih istoričara. Zašto je, po Vašem mišljenju, to tako?

B. Marović: Istraživanje samo političke, posebno ratne istorije, davalo je jednostranu sliku o društvu u prošlosti. Da bi se ta slika dopunila, početkom 20. vijeka pobrinula se ekonomska istorija u okviru evropske istoriografije. Tada se posvećuje sve veća pažnja proučavanju ekonomskih pitanja i procesa, ali i svakodnevnog ži-vota „la vie quotidienne“ u minulim vremenima. U evropskoj i sv-jetskoj ekonomskoj istoriji došlo je do veoma dinamičnog razvoja ove discipline ekonomske nauke: osnivaju se instituti za prouča-vanje ekonomske istorije, održavaju se međunarodni kongresi, a

na ekonomskim fakultetima uvodi se kao predmet ekonomska istorija.

Intenzivnije izučavanje ekonomske istorije kod nas u Crnoj Gori počelo je poslije Drugog svjetskog rata. Preteče izučavanja eko-nomske istorije u Crnoj Gori bili su: Dušan Vuksan, Andrija Joviće-vić, Risto Dragićević, dr Petar Popović, dr Pero Šoć, Nikola Đonović, Ivo Kaluđerović, Blagota Radović, Radoslav Medenica, Stanko Da-nilović, Lazar Damjanović. Poslije Drugog svjetskog rata zapažene studije napisali su dr Mirčeta Đurović, dr Žarko Bulajić, dr Đoko Pejović, dr Dušan Vučković, Dinko Franetović, Spasoje Medeni-ca. Od generacije kojoj ja pripadam, neke radove u vidu članaka ili djelova studija obradili su iz ekonomske istorije Crne Gore: dr Dimitrije Dimo Vujović, dr Radoman Jovanović, dr Zoran Lakić, dr Radoje Pajović, dr Branislav Kovačević, dr Šerbo Rastoder, dr Jovan Bojović i drugi. Pripadnici mlađe generacije istoričara takođe pro-učavaju ekonomsku istoriju Crne Gore – dr Živko Andrijašević, mr Slavko Burzanović, dr Zvezdan Folić i dr Dragutin Papović.

Međutim, kako vrijeme odmiče, interesovanje za ekonomsku isto-riju biće sve veće, jer će svakodnevni život ljudi u prošlosti biti je-dna od važnijih tema naše istoriografije. Neki evropski i svjetski istoričari, a evo i pojedini u našem okruženju, sve više posvećuju pažnju tim temama.

Glasnik: Da li planirate novo djelo o crnogorskoj ekonomiji?

B. Marović: Moje trenutno interesovanje je pisanje studije o od-nosu komunista Crne Gore prema crnogorskom nacionalnom pi-tanju. Ova tema nije direktno vezana za ekonomsku istoriju Crne Gore, ali je indirektno ekonomski život njenih stanovnika uticao na formiranje i razvoj crnogorske nacije.

18

Broj 1 Januar 2014.

19

Broj 1Januar 2014.

Gubici koji se bilježe zbog nedostatka snijega u špicu zimske sezone, ni u jednom segmentu ne mogu ugroziti

ukupan turistički promet koji je planiran ove godine – kazao je direktor Nacionalne turističke organizacije Saša Radović.

On je u intervjuu Portalu Analitika objasnio da i dovoljne količine snijega tokom zime, uz postojeće kapacitete u zimskim centri-ma, minimalno doprinose ukupnom turiz-mu naše zemlje. Radović, u prilog tome, navodi podatak da je 2013. godine od zim-skog turizma prihodovano oko dva miliona eura, što je tek nepuna tri odsto od ukupnih godišnjih prihoda (700 miliona eura) ove privredne grane.

Nacionalna turistička organizacija fokusi-rala je aktivnosti na ublažavanje negativ-nih posljedica pomenutog po zimski turi-zam, očuvanje supstance i omogućavanju kvalitetne pripreme ljetnje sezone u pla-ninskom dijelu.

- U tom smislu organizujemo besplatne au-tobuske prevoze u okviru kampanje „Bijeg na snijeg“ i prigodnu animaciju na staza-ma. Ski centri i izdavaoci smještaja su po-nudili posebne popuste u nastavku sezone, a te aranžmane NTO promoviše u Srbiji, Albaniji i Hrvatskoj. Turistička privreda sa primorja je prikupila određeni fond koji smo pridružili našem budžetu opredijelje-niom za promociju ski centara. To je već rezultiralo brzim povratkom turista na ski-jališta – naveo je Radović.

Saša Radović, direktor NTO

Zimski gubici ne ugrožavaju planirani promet

Limiti

On ističe da nove analize crnogorskog turi-stičkog poslovanja pokazuju vrlo limitirane potencijale ovog podneblja za razvoj pla-ninskih centara u pravcu isključivo zimske ponude, poput staza za alpske discipline, sisteme liftova i ostale uobičajene aktivno-sti na snijegu. Ističe da nedostatak pogo-dnih terena na visinama iznad 1.800 meta-ra, blizina mora i uticaj mediteranske klime koja sve više skraćuje sniježne sezone ne-gativno utiču i na opredjeljenje finansijera iz privatnog sektora za ozbiljnije investicije u ski centre.

-Prepoznajući to, Vlada je prvi put u kapi-talni budžet uvrstila i nabavku ski-liftova i uređenje staza, kako bi jedan dio rizika preuzela na sebe i potencijalne privatne partnere ohrabrila da se maksimalno isko-riste potencijali zimske sezone, na dobrobit lokalne privrede i turista iz naše zemlje i regiona – kaže Radović.

Direktor NTO ukazuje da je neophodno gra-diti strategiju valorizacije prirodnih ljepota sjevera Crne Gore, naročito u ljetnjem pe-riodu.

Potencijali

- Analize pokazuju ogromne, gotovo ne-iscrpne potencijale našeg zaleđa za ljetnji turizam i aktivnosti u prirodi. Pri tome su

U prognozama za tranzicione ekonomije projekcija rasta cr-nogorskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prošloj godini ostala je, kao i u jesenjim predviđanjima, na 1,5 odsto, dok

se za ovu godinu očekuje rast od dva odsto. EBRD je navela da je crnogorska ekonomija u prošloj godini pala 0,5 odsto.

U dijelu koji se odnosi na Crnu Goru, EBRD je navela da se crnogor-ska ekonomija u prvoj polovini prošle godine oporavila zahvalju-jući poboljšanju izvoza.

EBRD, prognoza za 2014.

BDP Crne Gore porašće dva odstoEvropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u najnovijim prognozama nije promijenila projekcije rasta za crnogorsku ekonomiju za prošlu i ovu godinu.

- Međutim, deficit tekućeg računa na skoro 20 odsto BDP-a i dalje je najviši u regionu - precizirali su iz EBRD.

Iz banke su naveli da je fiskalna pozicija Crne Gore oslabljena plaćanjem garancija za Kombinat aluminijuma i naglim rastom nivoa javnog duga u posljednjih nekoliko godina.

Iz EBRD su prognozirali rast ekonomije u ovoj godini na račun po-boljšanja eksterne i domaće tražnje.

Bosna i Hercegovina i Crna Gora uspješno su okončale projekt „Ekolo-

ški i kulturni turizam u južnim Dinaridima“ koji promoviše specifičnost i ljepotu lokacija Nacionalni park Sutjeska, Park prirode Hutovo blato, Nacional-ni park Durmitor i regiju rijeke Pive i Tivatskih solila. Projekt

Ekoturizam

Južni Dinaridi primjer saradnje

Projekat „Ekološki i kulturni turizam u južnim Dinaridima“ je finansirala Evropska unija iz sredstava IPA programa u iznosu 165.632 eura.

je finansirala Evropska unija iz sredstava IPA programa u izno-su 165.632 eura.

- Ovaj projekt je važan jer pod-stiče prekograničnu saradnju, podstiče segment privrednog potencijala koji je zapostavljen u toj regiji, te je napravio aka-demsku i profesionalnu sara-

dnju između institucija i lokal-nih privrednika koji će sada implementirati projekt i ostva-riti konkretne materijalne ko-risti - rekao je prof. dr Džafer Alibegović, izvršni direktor Ekonomskog fakulteta u Sara-jevu, čiji su eksperti dali veliki doprinos u razvoju projekta.

Turistička ponuda sada je pro-širena i primjer je prekogra-nične saradnje dvije zemlje što je jedinstveno. Regija južni Dinaridi je unikatna po svom biodiverzitetu, prelijepoj prirodi, endemskim vrstama flore i fau-ne i drugim turističkim atrakci-jama.

ulaganja u neku od ponuda tokom ljeta znatno manja, isplativost veća i u kraćem roku, a sezona duža. Stereotipi poput onih da se „turisti razmile po planinama i ne troše ništa“ jesu odraz nekreativnosti i ne-dostatka inicijative koji su bili prisutni na svim nivoima u prethodnom periodu. Zato se na potpuno nov način otvaramo poten-tnom tržištu ljubitelja prirode i aktivnosti u njoj – dodaje Radović.

Kako bi dali što raznovrsniju ponudu za više od 40 odsto turista koji izaberu barem jednu takvu aktivnost tokom svojih puto-vanja, definisani su projekti poput planina-renja i planinskog biciklizma i, samim tim, uvođenja posebne smještajne kategorije „Bed & Bike“.

On navodi da je seoskim gazdinstvima omogućeno da se na lak način registruju za pružanje turističkih usluga, zatim da su zakonski regulisane brojne aktivnosti u prirodi, a uradilo se mnogo i na uređenju panoramskih puteva i kamp odmorištima, avanturističkim parkovima, edukativnim turama po nacionalnim parkovima, uvezi-vanju sa proizvođačima organske hrane. Takođe kaže da je lokalna privreda uvidjela prednosti i „svoju ponudu dopunjava onom koja je prilagođena ljetnjim aktivnostima“.

Radović naglašava da se kvalitetnim kon-cesionim ugovorima za atraktivne projekte i nacionalni parkovi mogu dodatno staviti u turističku funkciju na održiv i visokopro-fitabilan način.

20

Broj 1 Januar 2014.

21

Broj 1Januar 2014.

Nove investicije u Porto Montenegro

Planirana ulaganja u Porto Montenegro tokom 2014. iznose 40 miliona eura, a taj iznos je u planu i za 2015. godinu, kazao je

ministar održivog razvoja i turizma Gvozdenović.

On je najavio da će biti otvorena nova radna mjesta, te da zajednički treba raditi na jačanju kako ljetnje, tako i zimske turističke sezone.

- Veoma je važno da Crna Gora bude jedinstvena turistička desti-nacija, zato treba napraviti novu zimsku ponudu u ski centrima, tako i u Boki, uz razvoj sektora nekretnina. Tome će doprinijeti i nova zakonska rješenja, koja treba da podstaknu nove investicije - istakao je Gvozdenović.

U sektoru turizma u 2013. godini ostvaren je rast broja gosti-ju od 3,5 odsto na više od 1,5 milion, a do kraja novembra ostvareni prihodi prelaze 720 miliona eura, saopštio je mi-

nistar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović.

- Ključna stvar bila je povećanje broja gostiju u postsezoni, što je i jedan od osnovnih ciljeva- naglasio je ministar, prenosi Portal Analitika.

Prema izvještajima Svjetskog savjeta za turizam (WTTC), dodaje on, Crna Gora spada među tri destinacije koje će u budućem peri-odu ostvarivati najveće stope rasta u sektoru turizma.

-Za desetak godina očekujemo turistički promet od dvije miljarde eura. Da bi se to ostvarilo, Crnu Goru moramo posmatrati kao je-dinstvenu destinaciju, što znači da se moramo posvetiti turističk-oj valorizaciji sjevera- naglasio je Gvozdenović.

On je precizirao da su 2013. godine date saglasnosti za 23 hotela kapaciteta više od hiljadu ležajeva, od kojih su većina kategorije četiri ili pet zvjezdica.

-Pripremamo zakon o turizmu, čime ćemo ubrzati investicije i riješiti pitanje smještajnih kapaciteta. Prošle godine su investi-cije u promociju Crne Gore kao turističke destinacije iznosile oko deset miliona eura. Broj pretraga vezanih za Crnu Goru je na naj-popularnijem internet pretraživaču Google porastao za 32 odsto, što je najveći pomak u Evropi- naveo je ministar i za ovu godinu najavio završetak prostornog plana obalnog područja.

Državni sekretar Predrag Jelušić kazao je da će se ove godine, u saradnji sa IRF-om, raditi na rekonstrukciji i stavljanju u funkci-ju hotela „Igalo“, „Budva“, „Pine“ u Tivtu, „Nikšić“ u Sutomoru, kao i nekoliko malih hotela. Ovi hoteli bi, nakon obnove, trebalo da budu kategorisani sa najmanje četiri zvjezdice.

Turizam

Prihodi veći od 720 miliona eura

Ova godina će, prema riječima izvršnog direktora Olivera Cor-lette-a, biti važna za kompaniju Adriatic Marinas.

- U julu će biti otvoren hotel „Regent Porto Montenegro“, što će predstavljati konačan korak u transformaciji Tivta iz industrijsk-og u turistički grad - kazao je Corlette.

U ovom naselju oko 50 odsto svih izgrađenih objekata je namijen-jeno turizmu, a sa marinom procenat dostiže i 75 odsto. Korlet je istakao da uspjeh njegove kompanije ne zavisi od prodaje nekret-nina već od broja jahti, kao i da će se budućim pogonom za remont jahti u Bijeloj stvoriti mogućnost za cjelogodišnju djelatnost.

Godišnje nagrade „Wild Beauty Award 2013“ dodijenje su u hotelu „Splendid“.

Dodjela ovog prestižnog nacionalnog priznanja održana je devetu godinu za redom pod pokroviteljstvom predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, a u organizaciji Nacionalne turističke or-ganizacije Crne Gore.

Ovom prilikom dodjeljene su nagrade za doprinos kvalitetu, afir-maciji i promociji turističke ponude u 23 kategorije.

U pojedinim kategorijama uručeno je 12 pohvala, dok su tri prizna-nja, prvi put, dodijeljena i od strane Crnogorskog turističkog udru-ženja.

Grand Prix u kategoriji najbolji hotel u Crnoj Gori u 2013. godini dobio je „Aman Sveti Stefan“. Najbolji novi hotel u primorskom dijelu Crne Gore je „Aleksandar“ u Rafailovićima, na sjeveru je to „Žabljak“, dok je pohvalu zaslužio i motel „Tara“ iz istog planinskog mjesta. Najbolji hotel u centralnom dijelu Crne Gore je podgorič-ka „Hemera“, dok je priznanje u kategoriji etno sela osvojila „Ju-goslavija“ kraj Plužina. „Montenegro Stars Hotel Group“ osvojio je nagradu za hotelsko-turističko preduzeće sa najboljom ponudom i doprinosom u razvoju turizma. Priznanje turističkoj agenciji za unapređenje prodaje i razvoj tržišta ponijela je TA „Gulliver Mon-tenegro“ iz Budve, dok je „3E Travel“ nagrađena za najbolje rezulta-te u valorizaciji ponude kontinentalnog i planinskog dijela Crne Gore.

Turističko preduzeće sa najboljim rezultatima u oblasti MICE tu-rizma je „Maestraltours“ - hotel Mediteran.U ovoj kategoriji Savjet je dao obrazloženje da prema učešću u ukupnoj MICE –kongresnoj ponudi u Crnoj Gori i ostvarenim rezultatima, izuzetan doprinos dala je i kompanija Montenegro Stars.

Projekat koji je doprinio promociji, unaprjeđenju imidža i podiza-nju kvaliteta turističke ponude Crne Gore je „Vrhovi Balkana“. Naj-bolja turistička manifestacija u Crnoj Gori je Budvanski karneval, a u ovoj kategoriji su pohvaljeni i „Southern Soul Festival Montene-gro“ – Ulcinj, „Dani borovnice“ – Plav, te „Springbreak” – Kamenovo.

Nagrada za najbolju plažu dodijeljena je plaži hotela „Queen of Montenegro“ u Bečići. Slovenska plaža – Budva, dobila je priznanje u kategoriji Turističko mjesto, lokalitet – naselje, dok su pohvale dobile Rose.

Wild Beauty Award 2013

Najbolji hotel „Aman Sveti Stefan“

Priznanja za investicioni projekat iz oblasti turizma ponijeli su Porto Montenegro i Azmont „One and Only“.

Nagrade u kategoriji najbolji mediji dodijeljene su RTCG za pro-gram „Više od ljeta“, turističkom časopisu „Putovanja“, dok su po-hvaljena djela Vlaste Mandić „Bokeška kužina” i Milana Brajovića „Promenada kroz kužine u Crnoj Gori“.

Najbolji projekat iz oblasti turizma je „Vinski putevi“ Plantaža, a u ovoj kategoriji pohvale je odnio i projekat Brendiranje destinacije „Full.Feel.Budva“.

Najatraktivnija turistička ponuda (specifična atrakcija) je Zip line, Đurđevića Tara, a pohvaljen je „Fly- Montenegro” za helikoptersko--panoramske izlete.

Najbolji investicioni projekti iz oblasti turizma su Porto Montene-gro i Azmont „One and Only“, Kumbor.

Event godine je „Cucka jeka“. Najbolji turistički vodič je Miro Đuka-nović, a nacionalni restoran je „Niagara“ Podgorica.

Imajući u vidu začaj razvoja turizma na sjeveru, a u cilju razvo-ja preduzetničke inicijative, pohvaljeni su: Regionalna razvojna agencija, Bjelasica, Komovi i Prokletije za doprinos razvoju proi-zvoda i promociji tog regiona, Gorska služba spašavanja Crne Gore, za doprinos bezbijednosti u turizmu, te NVO Civilni centar Crne Gore (crnogorski suveniri i sajam suvenira).

Prestižno nacionalno priznanje WBA ustanovljeno je 2005. godi-ne u pravcu podsticanja i afirmacije sektora turizma, unapređenja kvaliteta, promocije i konkurencije, kreiranja i prepoznavanja turi-stičkih vrijednosti, a slijedeći strateško opredjeljenje za stvaranje održivog i prepoznatljivog turističkog proizvoda Crne Gore čija je osnovna premisa kvalitet na svim nivoima turističke ponude.

Crnogorsko turističko udruženje je dodijelilo tri novoustanovljena priznanja za doprinos uspješnoj saradnji sa turističkom privre-dom i unaprjeđenje poslovnog ambijenta.

Dobitnici nagrada su: Željka Radak Kukavičić, generalna direktori-ca Direktorata za upravljanje turističkom destinacijom u Ministra-stvu turizma i održivog razvoja, Saša Radović, direktor Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, i Svetlana Šljivančanin, glavna turistička inspektorka.

22

Broj 1 Januar 2014.

23

Broj 1Januar 2014.

Ambasador Rumunije Ferdinand Nagy posjetio je 22. janua-ra 2014. godine Privrednu komoru Crne Gore i sastao se sa predsjednikom Velimirom Mijuškovićem.

Sagovornici su, nastavljajući razgovore započete 8. novembra 2013. godine, razmijenili informacije o stanju ekonomija Rumunije i Crne Gore, trenutnoj saradnji i mogućnostima njenog unapređe-nja.

Ocijenili su turizam kao prioritetni sektor u kojem bi se mogla unaprijediti ekonomska saradnja. Uvođenjem čarter letova i po-vezivanjem aerodroma dvije zemlje uvećao bi se procenat dolaska rumunskih turista u Crnu Goru. Ambasador je kazao da očekuje da našu zemlju posjeti 30.000 rumunskih turista i pozvao crnogor-ske turističke poslenike da učestvuju na sajmu turizma koji se u Rumuniji održava od 13. do 16. marta 2014. godine. Takođe prepo-ručuje međunarodne trgovačke sajmove za robu široke potrošnje od 29. maja do 1.juna, zatim namještaja, opreme i galanterije od 10. do 14. septembra, te pića i vina od 29. oktobra do 2. novembra 2014. godine.

Mijušković je istakao da će Komora dati puni doprinos kako bi se osnažila ekonomska saradnja između dvije zemlje i kazao da će sajam turizma biti zamajac ka tom cilju.

Ekonomske veze je moguće razvijati i u sektoru poljoprivrede, te energetike, a ambasador Nagy je istakao da su tri rumunske kom-panije zainteresovane za izgradnju malih hidroelektrana u Crnoj Gori. Ocijenjeno je i da je potrebno unaprijediti saobraćajnu in-frastrukturu. Predsjednik Mijušković je podsjetio na dogovor sa novembarskog samita šefova vlada i zemalja Centralne i Istočne Evrope te NR Kine o modernizaciji željeznice između Budimpešte i Beograda, i apostrofirao da ovaj projekat treba nastaviti prema Luci Bar, što bi, kako se očekuje, trebalo da bude uskoro konkretizovano sa kineskim investitorima.

Tokom razgovora predsjednika Komore i ambasadora, najavljeno je da će u okviru posjete predsjednika Rumunije Crnoj Gori, plani-rane za prvu polovinu 2014, biti održan biznis forum privrednika dvije zemlje.

Ministar finansija Radoje Žugić kazao je u januaru da će i 2014. godinu obilježiti oštra borba protiv sive ekonomije, bez kompromisa.

- Sada imamo izgrađenu platformu sa koje krećemo i čini nam se da smo već uticali na svijest poreskih obveznika da više nema niti selektivnosti niti izbjegavanja plaćanja poreskih obaveza. Mora-mo da uradimo sve da neformalnu ekonomiju uključimo u legalne tokove i da tako dođemo do fiskalne održivosti - zaključio je Radoje Žugić.

Dodao je da je pripremljen je zakon o povratnicima u poreske pre-kršaje koji će donijeti strože sankcije.

- Taj zakon je već u najgrubljoj radnoj verziji pripremljen i važan nam je sa stanovišta većeg fiskalnog reda i ostvarenja javnih pri-hoda. Mislim da ćemo vrlo skoro imati taj zakon na Komsiji za suz-bijanje sive ekonomije i on se odnosi samo na one koji su neuredni poreski obveznici i doprinosi urednim poreskim platišama - rekao je Žugić.

U prošloj godini naplaćeno oko 920 miliona eura javnih prihoda , četiri odsto više od plana i 75 miliona više u odnosu na 2012. Cilj za ovu godinu je naplata preko 960 miliona i ministar smatra da je to ostvarljivo.

- Očekujem da ćemo ambiciozan plan naplate svih javnih priho-da, i poreskih i carinskih ostvariti, a nastojaćemo da kroz snaženje regulative, kadrovsko snaženje Poreske uprave i svih prihodnih institucija omogućimo da se to efikasnije radi. Nastojaćemo i da sa kampanjskog rada pređemo na sistemski prinicip i na tom kursu je upravo i ovaj zakon o strožijem sankcionisanju onih koji su stal-ni prekršioci poreskih i carinskih propisa , ali ćemo donijeti i još neke akte, koji se tiču prije svega fiskalnih kasa - kazao je Žugić.

Prema podacima Centralne banke Crne Gore, iz zemlje se u 2013. godini odlilo oko 30 odsto više novca nego u 2012. Neto strane di-rektne investicije u 11 mjeseci prošle godine iznosile su 268 milio-na eura, oko 36 odsto manje nego u uporednom periodu.

Ministar ističe da to doživljava na način da su oscilacije u prilivu stranih investicija moguće i ne dešavaju se prvi put.

- Ali mi ove godine i u narednim godinama očekujemo značajno povećanje SDI i to će biti izraženo visok nivo onoga što je realna projekcija za nas u Crnoj Gori - naglasio je Žugić.

Ambasador Rumunije u Komori

Turizam prioritet saradnje

Finansije

Bez kompromisa protiv sive ekonomije

Crnogorski turistički poslenici pozvani da učestvuju na sajmu turizma koji se u Rumuniji održava od 13. do 16. marta.

Prognoza naplate više od 960 miliona eura

javnih prihoda ostvarljiva, smatra ministar finansija

Radoje Žugić.

Posmatrajući ekonomske cikluse uspona i padova, može se primijetiti da smo prethodne dvije godine dotakli najniži nivo. Avgusta 2007. godine cijene na lokalnoj berzi hartija

dostigle su maksimum.

Od tog momenta krenula je ekspanzija komercijalnog bankarstva i klica bankarskih problema narednih godina počela je da raste. Veliki rast kreditnog portfolia i velika zaduženost građana i privre-de u periodu 2007.-2009. godina, praćena efektima globalne krize, dovela je do problema sa kojima su se banke suočavale pogotovo 2012. i 2013. godine. Rast NLP-a (nekvalitetnih kredita, koji kasne sa otplatom preko 90 dana), nemogućnost naplate i prodaje kola-terala kojima su krediti bili obezbijeđeni, glavna su briga bankara.

Sve banke su prepoznale neefikasnost sudskog izvršnog sistema, kao jednog od ključnih problema sa kojima se suočavamo. Jedan broj banaka je nekvalitetne kredite izmiještao u faktoring kompa-nije, vraćao matičnim bankama, kako bi prikazivao čistije bilanse, dok su se druge same nosile sa datim problemom.

Od 2008. godine kada je uveden Basel II, postrožena regulativa za upravljanje rizicima u bankarskom sektoru, kao odgovor na glo-balnu finansijskui krizu, promjene regulative ne prestaju. Svake godine smo očevici promjena zakonskih okvira, podzakonskih akata i odluka, čija primjena niti je jednostavna niti su kreatori promjena do kraja bili svjesni njihovih posljedica.

Protekla godina je za sve banke u crnogorskom sistemu bila po-sebno teška zbog promjena regulativa. Od januara 2013. godine, promijenjen je kontni okvir, mjesečni i kvartalni paket za izvje-štavanje prema Centralnoj Banci, uveden je MRS 39, tj. novi način obračuna potencijalnih kreditnih gubitaka, koji će 2015. godine biti zamijenjen sa IFRS 9.

Bankama je bila potrebna maltene čitava 2013. godina da se istin-ski i potpuno prilagode izmjenana. Izmjene su iziskivale i mnogo

Banke

Stabilnost, likvidnost i povjerenje klijenata

Bankarski sektor je očuvao stabilnost, likvidnost i povjerenje klijenata. U 2014. godini će se postavljati čvrsti temelji za rast u narednim godinama, ocjenjuje mr Ana Brailo Batrićević, menadžer za upravljanje rizicima u Invest banci Montenegro.

ulaganja u nova softverska rješenja, i mnogo truda zaposlenih koji su bili uključeni u primjenu novina.

Dok su banke pripremale modele za primjenu grupnih i indivi-dualnih ispravki, na osnovu istorijskih pokazatelja i migracionih matrica, sljedeća godina biće utoliko teža što novi standard IFRS 9 iziskuje i ispravke za očekivane događaje, dakle razvijanje modela koji se ne naslanjaju na istoriske podatke. Još ni na zapadu nisu razvijeni ti modeli, pa u ovom dijelu, uopšte ne kasnimo za Evro-pom u primjeni standarda.

Na globalnoj bankarskoj sceni sve više pažnje poklanja se proble-mima likvidnosti, za koje se postepeno uvodi izdvajanje kapitala, kao mjera očuvanja stabilnosti i likvidnosti sistema.

Likvidnost bankarskog sektora u Crnoj Gori je dobra. Kamatne sto-pe su 2013. godine u padu. S druge strane realni sektor je takođe u padu. Oporavak je težak i neprimjetan za sada. No, ipak se očekuje da će 2014. godina predstavljati korak naprijed. Kako ćemo je isko-ristiti zavisi od nas. Ono što ne možemo promijeniti, moraćemo da prihvatimo, a za ostalo ćemo se morati pobrinuti sami da bude što je bolje moguće.

Invest Banka je u 2013. godni poslovala sa malom, ali konstantnom dobiti. Likvidnost je dobra, a kapitalizovanost na najvećem novou u odnosu na sve druge banke koje posluju u Crnoj Gori. Iako su u septembru 2013. godine pasivne kamatne stope značajno sma-njenje, i dalje su kamatne stope u IBM banci među najvećim na crnogorskom bankarskom tržištu.

Može se reći da 2013. godina nije bila godina velike ekspanzije, kao što su bile prethodne, ali je bila godina očuvanja stabilnosti, likvidnosti i povjerenja klijenata. Nova 2014. godina, neće biti ništa lakša od prethodne, niti se mogu očekivati veliki pomaci u poslo-vanju, ali će biti godina u kojoj će se postavljati čvrsti temelji za rast koji nam tek predstoji u narednim godinama.

24

Broj 1 Januar 2014.

25

Broj 1Januar 2014.

Mr Živko Andrić, najbolji inovator-pronalazač u 2013. godini

Naučnici su ljudi najdublje individualnosti Najbolji inovativni projekat u Crnoj Gori za 2013. godinu odnosi se na kompleksan hemijski razvojni projekat koji obuhvata proizvode za izazivanje kiše, za razbijanje magle, za potrebe pirotehnike, i druge, koji nalaze široku primjenu u mnogim granama industrije.

Živko Andrić, direktor Razvojno-istraživačkog centra u AD „POLIEX“ u Beranama, najbolji je inovator-pronalazač u 2013. godini, a ovo prestižno priznanje dodijelilo mu je Mi-

nistarstvo nauke Crne Gore.

Naučno-istraživački rad predstavlja jedan od najvažnijih resur-sa današnjice kako u domenu visokih tehnologija tako i u svim oblastima ljudskog djelovanja. Ili, u savremenom svijetu je odav-no prepoznato da razvoj društva dominantno zavisi od primjene naučnih i tehnoloških dostignuća.

Zato smo razgovor sa gospodinom Andrićem započeli pitanjem o njegovom viđenju nauke i istraživačkog rada, o primjeni naučnih dostignuća, o naučnicima, njihovom raskošnom duhu i stvara-laštvu.

Ž. Andrić: Vaše pitanje je izuzetno kompleksno, bolje reći vi-šeslojno, što izuskuje isto takav odgovor, a to nije nimalo lak za-datak. Naime, problemi koji su obuhvaćeni Vašim pitanjem, a koji se tiču ljudske kreativnosti, znanja, istraživačkog duha itd, već su po sebi dovoljno složeni da bi se oni ponaosob morali predhodno razmatrati , kako bi odgovor na Vaše pitanje imao nekog smisla.

To bi zahtjevalo mnogo prostora i vremena, a ponajviše potreb-nog znanja i odgovornosti za izrečeno i napisano.

Uz jednu takvu iskrenu ogradu, usuđujem se, ne bez zebnje, da iz svog ugla kažem nekoliko riječi na ovu više nego izazovnu temu, o kojoj je toliko toga objavljeno i napisano u mnogim vremenima i kulturama, često i od najvećih autoriteta. Ali, takav pristup,iako duboko opravdan, odveo bi nas suviše daleko i u mnogo čemu prevazišao svrhu ovog razgovora,o čemu moramo voditi računa.

Mi krećemo sa blistavim osvrtom Alberta Einsteina na ovu temu: „ Najljepše što možemo doživjeti je ono tajanstveno. To je temelj-ni osjećaj koji stoji u zametku svake nauke i umjetnosti. Ko ga ne poznaje, ko se ne može čuditi, ko se ne može više diviti, taj je takoreći mrtav, a njegovo oko ugašeno.

Meni je dovoljna misterija vječnosti života i svijesti i naslućiva-nje o čudesnoj građi postojanja, kao i stalno stremljenje prema shvatanjima, makar i sasvim malog dijela razumnosti, koje se izražava u prirodi“.

Dakle, veliki naučnik, baš kao veliki filozof i veliki umjetnik, ob-daren je posebnim darovima: DAROM ČUĐENJA I DAROM DI-VLJENJA.

Sve što je veliko u ljudskom stvaralaštvu, sve što su do danas stvorili genijalni ljudi svih epoha, potiče iz ovog temeljnog osje-ćanja pred misterijom svijeta.

Tu se zasniva istinska nauka, kao jedna od „blistavih baklji ljud-skog duha“, odnosno kao dio sveukupne kulture, koja je pojedno-stavljeno, rečeno, uslovljena samo jednim: „smislom za proble-me“ (Otto Weininger).

U praktičnoj ravni na „smisao za probleme“ nadovezuje se priro-dno „smisao za zadatke“ , tj. „smisao za probleme mora biti prive-den u djelo, i to on uvijek biva kada su čovjeku problemi na srcu“ (Otto Weininger).

U najkraćem, eto mogućeg odgovora na Vaše pitanje: istaknuti čovjek nauke, kao i kulture uopšte, razlikuje se od drugih ljudi po tome što najdublje “proživljava probleme zahvaljujući svojoj najdubljoj individualnosti.“ (Otto Weininger).

Ali, da se razumijemo: ono čime se ja bavim je primijenjena nau-ka tj. tehnika, koja je usmjerena na praktično rješavanje zadata-ka, prožeto uvijek onim istim DUHOM PRONALAŽENJA koji zrači iz samog jezgra nauke. Na taj način sve naprijed rečeno o nauci i o velikim žrecima nauke i kulture dobija svoj pravi smisao-veliki naučnici otvaraju nove prostore, koje, potom, zaposjedaju tehni-ka i tehničari, u najboljem značenju tih riječi.

Glasnik: Govorili ste o veličanstvenom integritetu naučnika, o njihovoj kreativnosti, izuzetnom znanju, istraživačkom duhu i posvećenosti, opčinjenosti ovoj, za razvoj društva, izuzetno va-žnoj djelatnosti. Da li ste saglasni sa poznatom izrekom da „kada jednom kad uđete u fantastični svijet nauke u njemu zauvijek ostajete”?

Ž. Andrić: Kao što je naprijed rečeno, naučnika „muče“ problemi, oni mu toliko prirastaju za srce da se može govoriti o opsednuto-sti. „Naučnik je opsjednut osjećanjem za univerzalnu kauzalnost“ – poznate su riječi Alberta Einsteina.

U vezi sa ovim smatram uputnim podsjetiti na još jednu, toliko puta citiranu Einstein-ovu izreku: „ Nijedan problem ne može se riješiti na nivou svijestu na kojem je začet“.

Ova jezgrovita opaska, s jedne strane, na neuporediv način ob-jašnjava suštinu svake umne djelatnosti, posebno ideju razvoja kao neminovnosti, doduše u implicitnoj formi, a sa druge strane, ukazuje na „osuđenost“ onog ko „živi“ probleme da ih sam rje-šava!

„Više volim otkriti jedan uzrok nego biti persijski car“ – ustvrdio je Demokrit prije ravno 25 vjekova.

To su po mom dubokom uvjerenju glavni razlozi zašto naučnik „kada jednom uđe u fantastični svijet nauke u njemu zauvjek ostaje“, kako Vi s pravom sugeriše Vašim pitanjem.

Glasnik: Nagradu ste dobili za najuspješniji patent - inovativno rješenje. O čemu je zapravo riječ? Šta ste novo uradili?

Ž. Andrić: Nagrada se odnosi na najbolji inovativni projekat u Crnoj Gori za 2013. godinu, čija je suština jedan cjelovit i kom-pleksan hemijski program za potrebe pirotehnike, ali ne samo za potrebe pirotehnike, jer mnogi od proizvoda obuhvaćenih ovim razvojnim projektom nalaze široku primjenu u mnogim granama industrije.

Radi se o čitavom setu hemikalija koje se proizvode za specifične namjene, što zahtjeva specifične i orginalne postupke i procedu-re (tehnologije).

Glasnik: Kakvu funkciju ima Vaš pronalazak? Gdje je primjenljiv?

Ž. Andrić: Posebno ističem set proizvoda za tzv „rain inducer“ , sredstvo za izazivanje kiše, kao i sredstvo za razbijanje magle, koji se proizvode saglasno najstrožim mogućim i važećim zah-tjevima u pogledu niza fizičko- hemiskih karakteristika, što pod-razumijeva hemikalije takođe najvišeg mogućeg kvaliteta.

Druga grupa proizvoda koju želim da istaknem su perhlorati. I ovdje se radi o setu proizvoda koji se proizvode po orginalnim procedurama i to u visokom kvalitetu, koji je uslovljen osjetljivim poljem primjene perhlorata uopšte.

Uz amonijum perhlorat, sa već uspostavljenom proizvodnjom,

26

Broj 1 Januar 2014.

27

Broj 1Januar 2014.

ovdje naglašavam litijum perhlorat (ra-zvojni projekat), koji je poznata sirovina u proizvodnji litijumovih baterija, jedne od najatraktivnijih istrazivačkih tema dana-šnjice.

Tu je i čitav niz drugih hemikalija širokog spektra primjene sa kojima snabdjevamo nekoliko velikih sistema u regionu.

Glasnik: Koliko dugo se bavite istraživač-kim i razvojnim projektima i kako bi opi-sali to stvaralaštvo?

Ž. Andrić: Cijeli radni vijek, a to je skoro četiri decenije, bavim se istraživanjem i razvojem.

Prvih 10 – godina moje radne karijere proveo sam na Univerzitetu u Tuzli, a pre-ostalo vrijeme,uz neke pauze, bavim se ra-zvojem, uglavnom sa mjesta rukovodioca razvoja, u nekoliko poznatih podgoričkih firmi.

Još uvijek radim svoj posao sa potrebnom strašću, što podrazumijeva cjelodnevno angažovanje, od čega na rad u laboratoriji trošimi veći dio vremena.

Glasnik: Da li kompanija u kojoj ste zapo-šljeni stimuliše naučno istraživački rad?

Ž. Andrić: Koliko je meni poznato AD „Po-liex“ je jedina firma u Crnoj Gori koja je prepoznala razvoj kao svoju glavnu šansu.

Više od toga, firma je smogla snage da objedini svoj razvoj u okviru multidisci-plinarnog Razvojno- istraživačkog centra koji je prošle godine i formalizovan, a čiju suštinu čini niz atraktivnih razvojnih pro-jekata iz nekoliko oblasti tehnike.

Zavidna infrastruktura,moderno opre-mljena laboratorija, postojeći kadar i pla-nirana saradnja, ulivaju optimizam da će projekti biti uspješno realizovani.

Glasnik: Kakvi su uslovi za bavljenje ovom djelatnošću u Crnoj Gori?

Ž. Andrić: Ono što je zadesilo naše firme, tj. masovno zatvaranje i propadanje, mo-glo bi se uslovno podvesti pod jedan jedini razlog: izostanak svijesti o tome da je fir-ma bez ravoja osuđena na propast. Tako se jedino može objasniti, pored niza drugih firmi, propast ulcinjske Solane, odnosno proizvodnje kuhinjske soli.

Opštepoznato je da je natrijum hlorid je-dna od najvažnijih sirovina neorganske hemijske tehnologije; od približno 15.000

– 16.000 (slovima: petnaest - šesnaest hi-ljada!)proizvoda koji za osnovu imaju ku-hinjsku so, nama nije pošlo za rukom da spakujemo makar jednu slanu kupku, iako se radi o solani na Mediteranu.

Preko ovog primjera mogu se zorno sa-gledati uslovi za bavljenje ovim poslom u Crnoj Gori, ali kao sličan primjer mogla bi poslužiti bilo koja firma u Crnoj Gori koju je u međuvremenu zadesila slična sudbi-na.

Da ponovim: „Poliex“ je jedini svijetao pri-mjer u Crnoj Gori; ovoj firmi je pošlo za rukom ne samo da opstane,već i da krene novim putem.

Glasnik: Jeste li imali priliku da, boraveći u inostranstvu, uporedite naša i strana do-stignuća u nauci? Kada bi na ovom polju mogli da uhvatimo korak sa svijetom?

Ž. Andrić: Ne bih mogao dati precizniju uporednu ocjenu stanja kod nas i u svije-tu, jer je zato potreban dublji uvid koji ja, nažalost, nemam.

U svakom slučaju, mislim da je realno sta-nje kod nas toliko porazno da nema ele-menata za bilo kakva upoređivanja, makar sa svijetom kome težimo, a to je Evropa.

Zadnje što sam vidio vani, bile su laborato-rije Instituta za hemijsko i biohemijsko in-ženjerstvo na Danskom Tehničkom Uni-verzitetu (DTU) u Kopenhagenu. Bio sam impresioniran,ali i poprilicno frustriran, onim što sam vidio na tom Univerzitetu. Otuda možda i moj izrazeni pesimizam iz predhodnog stava.

Glasnik: Sarađujete li sa domaćim i ino-stranim istraživačima? Da li konstantno pratite najnovija svjetska dostignuća iz oblasti kojom se bavite?

Ž. Andrić: Pod okrivljem Razvojno istraži-vačkog Centra (RIC) već je uspostavljena saradnja sa nekoliko fakulteta i insituta, od čega ovom prilikom ističemo: Meta-lurško – tehnološki fakultet Podgorica; Elektrotehnički fakultet, Podgorica; Poli-tehnika, Univerzitet Kirov, Rusija; Natural History Museum,London,UK; Sloboda, Ča-čak; Krušik, Valjevo; CEMAK, Skoplje.

Što se tiče pitanja praćenja najnovijih do-stignuća iz oblati kojim se bavim, a to je industrijska kristalizacija, mogu reći da pratim šta se događa u ovoj oblasti, i to u mjeri koju određuju naše ukupne okolno-sti.

Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća u ovoj i narednim godina-ma akcenat će staviti na dostupnost

međunarodnih fondova odnosno programa za finansiranje preduzeća među kojima su COSME i WB EDIF – kazao je u intervjuu Pobjedi direktor Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća Aleksandar Pavićević.

Program COSME je počeo od januara 2014. godine i trajaće do kraja 2020, sa ukupnim budžetom od 2,5 milijarde eura. Ciljevi ovog programa su: olakšavanje pristupa finansi-jskoj podršci za mala i srednja preduzeća, kreiranje pogodnog ambijenta za stvaranje i rast biznisa, snaženje preduzetničke kul-ture u Evropi, povećanje održive konkuren-tnosti kompanija u EU, pomoć za funkcio-nisanje malog biznisa van granica matične zemlje i olakšan pristupa tržištima.

WB EDIF je program EU za razvoj i inovacije preduzeća Zapadnog Balkana, vrijedan 140 miliona eura, namijenjen malim i srednjim preduzećima u regionu. Prema riječima Pavićevića, očekuje se da sredstva budu na raspolaganju u toku ove godine.

U Crnoj Gori, kaže on, ima više od 22.000 malih i srednjih preduzeća koja čine 99,6% aktivnih, u kojima je 67% ukupno zaposle-nih. Razvoj preduzetništva i malog i sre-dnjeg biznisa, dodaje, predstavlja okosnicu razvoja Crne Gore.

Među prioritetima ove Direkcije je i ra-zvoj preduzetničkog duha i vrijednosti, te preduzetničkih kompetencija kroz izradu

Mala i srednja preduzeća

Veća dostupnost međunarodnih fondovaDirekcija za razvoj malih i srednjih preduzeća radiće na jačanju institucionalne i podrške razvoju biznisa kroz implementaciju projekta Mentoring.

Strategije cjeloživotnog učenja 2014-2018, u cilju promovisanja preduzetničkog načina razmišljanja u društvu na sistematski na-čin i uz efektivne akcije.

- Radićemo i na jačanju institucionalne podrške i podrške razvoju biznisu kroz im-plementaciju projekta Mentoring. za koji smo dobili podršku od Japanske agencije za međunarodnu saradnju JICA. U toku ove godine biće raspisan Javni poziv kroz koji će biti podržano 18 preduzeća u kojima će se implementirati sistem mentoring uslu-ga – rekao je Pavićević.

Dodaje da će se nastaviti sa razvojnim programima za podizanje konkurentnosti, stvaranjem stimulativnog ambijenta za rast i razvoj malih i srednjih preduzeća, uvođenje novih tehnologija, primjena standarda kvaliteta i geografskih oznaka, smanjenje spoljnotrgovinskog deficita po-većanjem učešća MSP u izvozu. Nastaviće se i aktivnostima koje se odnose na orga-nizaciju sajmova i poslovnih susreta, kao i programima edukacije i podizanje nivoa znanja iz oblasti prava intelektualne svoji-ne, oznakama geografskog porijekla, bren-diranja.

Prema njegovim riječima, visoko među pri-oritetima je i stvaranje povoljnog poslov-nog ambijenta za razvoj ženskog preduze-tništva u Crnoj Gori, kroz izradu Strategije za razvoj ženskog preduzetništva.

- Iako je u Crnoj Gori uspostavljen pravni i institucionalni okvir i usvojene politike i

strateški dokumenti koji podržavaju rodnu ravnopravnost, unapređenje ženskih pra-va i ekonomsko osnaživanje žena- praksa pokazuje da za razvoj ženskog preduzetni-štva još nedostaju puna institucionalna po-drška i adekvatni podsticajni mehanizmi. U ovom trenutku, podaci za Crnu Goru nije-su previše ohrabrujući. U preduzetništvu su žene zastupljene znatno manje u odnosu na muškarce, što potvrđuju i podaci o samo 9,6% žena vlasnica biznisa po čemu Crna Gora zaostaje za zemljama EU, ali i regiona – rekao je Pavićević.

Zato je visoko među prioritetima stvaranje povoljnog poslovnog ambijenta za razvoj ženskog preduzetništva u Crnoj Gori kroz izradu Strategije za razvoj ženskog predu-zetništva.

On smatra realnim procjene da bi 2014. mo-gla biti godina snažnijeg oporavka imajući u vidu već započete, kao i realizaciju na-javljenih investicija što će imati pozitivan uticaj na crnogorsku privredu.

- Doprinos stranih investicija imaće pozi-tivan uticaj na povećanje ukupne zaposle-nosti, dok će lokalna preduzeća imati broj-ne benefite u vidu: transfera tehnologije, uvođenja inovacija, unapređenja kvaliteta ljudskih resursa, obezbjeđenja pristupa međunarodnim tržištima. Istovremeno je potrebna sposobnost domaćih preduzeća da optimalno iskoriste prednosti koje ino-strana ulaganja nose – rekao je Pavićević.

28

Broj 1 Januar 2014.

29

Broj 1Januar 2014.

Marke koje su odoljele tranziciji

Robne marke iz bivše Jugoslavije koje su uspješno prebrodile tranziciju u kapitali-stički sistem su Podravkina Vegeta, Tomos motocikli, Bambijev Plazma keks, Bekutan krema i Gorenje kućni aparati, navodi Al Jazeera.

Ističe se da se Vegeta prodaje u 40 zema-lja, Plazma keks se proizvodi u obimu od 70 miliona kutija, Bekutan je za 36 godina postojanja prodao 45 miliona kutija kreme, dok Gorenje, kompanija koja je u početku imala svega 11 zaposlenih, sada planira ek-spanziju na druge kontinente.

Autoput Požega - Boljare

GIDC, zajednička firma Vlade Srbije i kom-panije Global Capital Advisors Manage-ment iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, finansiraće izradu projektno-tehničke do-kumentacije i studije o izgradnji autoputa Požega – Boljare.

Planirano je da ova dionica duga 107 kilo-metara, koja se nastavlja na budući crno-gorski auto-put Bar-Boljare, bude izgrađena privatno-javnim partnerstvom.

Investitori iz Emirata su zainteresovani da realizuju taj projekat, a da zauzvrat dobiju koncesiju na tu dionicu.

EBRD: Spor oporavak zemalja u tran-ziciji

Oporavak regiona u koje Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) investira ove godine će biti spor.

Prema procjenama ekonomista EBRD-a, privredni rast regiona u tranziciji će ove godine biti skromnih 2,7 odsto.

Oni navode da je nekoliko zemalja u regi-onu suočeno sa velikim fiskalnim izazo-vima, koji su posljedica slabog privrednog rasta i neuspjeha da se zauzda prekomjer-na javna potrošnja koja je uzrokovala skok

budžetskih deficita i javnog duga.

Prema njihovim najnovijim prognozama Crna Gora će ostvariti rast od dva odsto, Sr-bija 1,3 odsto, Bosna i Hercegovina 1,8 odsto, Makedonija tri odsto, Hrvatska jedan odsto, dok će Slovenija imati negativan privredni rast od minus dva odsto.

Mašine za suđe iz Velenja

Slovenački proizvodač kućnih aparata Go-renje je u svom sjedištu u Velenju prvi put pokrenuo program izrade mašina za pranje sudova, čime je otvorio dodatnih 300 ra-dnih mesta.

Riječ je o programu koji je Gorenje prebacilo iz svoje švedske firme Asko, zbog smanje-nja troškova, prenosi portal Seebiz. Kom-panija Gorenje je seljenjem proizvodnje iz Švedske u Sloveniju, te pojedinih programa iz Slovenije u Srbiju ostvarilo uštede od 20 miliona eura na godišnjem nivou.

Prema najnovijim podacima, nakon krize iz proteklih nekoliko godina, ovaj koncern je ponovo najjači slovenački izvoznik.

Beograd na vodi

Biznismen Muhamed Alabar, vlasnik kompanije Emar properties iz Ujedinje-nih Arapskih Emirata, spreman je da uloži 2,8 milijardi dolara u projekat „Beograd na vodi“, izgradnju stambeno poslovnog nase-lja u glavnom gradu Srbije, na površini od 1,5 miliona kvadratnih metara kraj Save.

Na promociji projekta u januaru saopšteno je da bi prva faza izgradnje trebalo da poč-ne do kraja 2014. godine. U okviru prve faze biće izgrađena kula visoka 180 metara i ve-

liki šoping mol na desnoj strani rijeke Save.

Kula, nalik onoj u Dubaiju, zvaće se „Belgra-de tower“.

Kompanija Emar je izgradila najveću zgra-du na svijetu „Burj Khalifa” u Dubaiju.

Sarajevo dobilo prvi HUB

Sarajevo je i zvanično dobilo svoj prvi in-formatičko-programerski HUB, pod nazi-vom HUB 387.

HUB 387 je lociran u zgradi Bosmal Centra, na površini od preko 2.400 kvadrata kance-larijskog prostora.

Ovaj, u svijetu sve popularniji koncept po-slovanja, podrazumijeva okupljanje većeg broja informaciono-tehnoloških (IT) kom-panija na jednoj lokaciji. Hubu se do sada pridružilo nekoliko kompanija: Mistral Te-chnologies, Authority Partners, Starting Point, NEST 71, OliveBH...

Osnovne prednosti poslovanja u HUB-u su mogućnosti za intenzivnu saradnju, bržu razmjenu znanja kao i zajedničko djelo-vanje malih i srednjih IT preduzeća kako bi se, kroz uvezanost i jačanje konkuren-tnosti, pristupilo novim i većim tržištima i stvaranju novih radnih mjesta.

- Kreiranjem HUB-a 387 želimo smanjiti odliv naših IT stručnjaka u druge zemlje, a samim time doprinijeti razvoju domaće ekonomije - poručili su ranije iz HUB-a.

Kriza je ugrozila izglede za priključenje Evropskoj uni-ji. Građani EU neće podržati pridruživanje zemalja koje su ekonomski mnogo slabije od onih u Uniji.

Puna primjena strategije JIE 2020 i ispunjavanje ciljeva koji su u njoj postavljeni, način je da razlike smanjimo, da se i sami približimo standardima EU.Da li znate da kamioni s robom putuju od Ljubljane do Tira-ne više od pet danaDa li znate da u ovom trenutku prosječan BDP u zemljama regiona iznosi svega jednu trećinu od prosječnog BDP ze-malja članica EU?Da li znate da su samo u poslednjih pet godina zemlje u re-gionu udvostručile svoju zaduženost, a 800.000 zaposlenih je izgubilo posao? Region je infrastrukturno i ekonomski nedovoljno pove-zan. Politika očuvanja makroekonomske stabilnosti stal-nim zaduživanjem i otpuštanjem radnika dovela je do dramatičnih posljedica u svakoj pogođenoj porodici, ali je i uzdrmala demokratski poredak i vrijednosti na kojima po-čivaju naša društva.Sedam ekonomija, a sveukupno ekonomski razvijeni kao Portugal. To mora da se mijenja! Krajem novembra 2013. godine, u Sarajevu su predstav-nici Crne Gore, Srbije, Kosova*, Bosne i Hercegovine, Al-banije, BJR Makedonije i Hrvatske, usvojili sveobuhvatnu razvojnu strategiju koju je pripremio Savjet za regionalnu saradnju, pod nazivom Jugoistočna Evropa 2020 - Radna mjesta i prosperitet u evropskoj perspektivi. Iza strategije JIE 2020 stoji sedam vlada odlučnih da uz podršku Savjeta za regionalnu saradnju i Evropske komisije, svojim građa-nima obezbijede kvalitetniji život, da ih vode ka izlazu iz krize.To konkretno znači: otvoriti milion radnih mjesta u regionu u narednih sedam godina, uvećati energetsku efikasnost za devet procenata, zatim povećati produktivnost vlada za 20 procenata, udvostručiti trgovinu i investicije, i na kraju – povećati produktivnost za trećinu.Uz to, potreban je obrazovni sistem koji bi za 300.000 po-većao broj diplomiranih, mladih stručnjaka sa mogućnošću za zaposlenje; povećanje zaposlenosti sa 39 na 44 procenta

Goran Svilanović, generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju

Region mora da napredujeSedam ekonomija, a sveukupno ekonomski razvijeni kao Portugal. To mora da se mijenja!

i podizanje ukupnog regionalnog trgovinskog prometa sa 94 na 210 milijardi eura.Ovo su samo brojke, ali one svjedoče o ambiciji strategije JIE 2020, kao i o svijesti da iz krize ne možemo izaći ot-kazima. Ekonomski kriterijumi za pristupanje Uniji ostaju sasvim jasni – funkcionalna tržišna ekonomija i kapacitet za konkurentnost, sposobnost da se takmičimo na tržištu Evropske unije.Kriza je ugrozila izglede za priključenje Evropskoj uniji. Građani EU neće podržati pridruživanje zemalja koje su ekonomski mnogo slabije od onih u Uniji. Puna primjena strategije JIE 2020 i ispunjavanje vrlo preciznih i mjer-ljivih ciljeva koji su u njoj postavljeni, način je da razlike smanjimo, da se i sami približimo standardima EU kako po obrazovanju, tako i po zaposlenosti, uslovima za rad i pro-duktivnosti. Pored povećanja zaposlenosti, najvažniji cilj strategije je da do 2020. godine naš BDP bude blizu polovine prosječnog BDP u zemljama EU.U narednim godinama glavni posao Savjeta za regionalnu saradnju biće da obezbijedi primjenu Strategije JIE 2020. Uspostavićemo detaljan sistem nadzora napretka svake zemlje pojedinačno u primjeni strategije JIE 2020. Već sada imamo operativni i akcioni plan koji uključuje ekonomije iz regiona, u svakoj i do 20 ministarstava i agencija, 15 re-gionalnih sektorskih koordinatora, privatni sektor, civilno društvo, međunarodne organizacije i donatore. Građani će biti redovno obaviješteni dokle se stiglo kroz godišnji izvje-štaj Evropske komisije o napretku u pristupanju EU.Vlada Crne Gore usvojila je strategiju JIE 2020 – Radna mjesta i prosperitet u evropskoj perspektivi, a zatim je za-jedno sa svim drugim zemljama podržala kao zajedničku razvojnu strategiju regiona. U primjeni strategije JIE 2020, Crna Gora može da računa na punu podršku Savjeta za regionalnu saradnju, komesara za proširenje EU i same Evropske unije, kako je to zaključio i Savjet Evropske unije 17. decembra 2013.

* Ovaj naziv ne prejudicira stavove o statusu i u skladu je sa Rezo-lucijom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija 1244 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o kosovskoj deklaraciji o nezavisnosti.

Regionvijesti

30

Broj 1 Januar 2014.

31

Broj 1Januar 2014.

Šumski resursi su značajna sirovinska baza, a šumarstvo i drvna industrija važne privredne grane i potencijali čijim razvojem bi se doprinijelo unapređenju ekonomije, posebno

sjevera Crne Gore, pa je potrebno konkretnim mjerama podržati ovu oblast, ocijenio je sekretar Odbora Udruženja šumarstva, drv-ne industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti Privredne komore Crne Gore Goran Popović, u izjavi za Televiziju Pink M, 14. januara 2014. godine.

Prema podacima Nacionalne inventure, šume pokrivaju 60% teri-torije Crna Gore. Dozvoljeni godišnji mogući obim sječa iznosi oko 800.000 kubnih metara bruto drvne mase, od čega 650.000 u držav-nim i 150.000 u privatnim šumama.

- Potrebno je raspoloživi dozvoljeni godišnji sječivi etat, ukupnu drvnu masu, maksimalno iskoristiti i preraditi u domaćim proi-zvodnim kapacitetima, čime se stvaraju uslovi za povećanje obi-ma proizvodnje u repro lancu i bolje finansijske rezultate – rekao je Popović.

On je naglasio da je drvna industrija grana privrede sa komparativ-nim prednostima, od kojih je ističu sirovinska baza, osposobljena radna snaga, postojeća infrastruktura, tržište. U drvnoj industriji je aktivno oko 150 preduzeća. Najviše je proizvođača koji se bave pre-radom drveta u pilanama, slijede pogoni za proizvodnju pločastog namještaja. U strukturi preduzeća koja se bave preradom drveta, dominantna je zastupljenost malih preduzeća.

Ukupna količina industrijske i tehničke oblovine koja se prerađu-je u preduzećima drvne industrije prosječno iznosi između 200 i 250 hiljada kubnih metara godišnje. Najveće količine industrijske

Šumarstvo i drvna industrija

Potencijal razvoja sjevera

Osnovni cilj treba da bude povećanje broja preduzeća koja svoje proizvodne programe i biznis planove zasnivaju na finalnoj proizvodnji.

i tehničke oblovine koja je prerađena u preduzećima za primar-nu preradu drveta, prerađene su u rezanu građu. Samo 25% ili oko 60.000 kubnih metara ove količine se upotrijebi za veće faze pre-rade (podovi, lamperija, građevinarstvo i drugi proizvodi) u pogo-nima drvne industrije.

- Osnovni cilj u narednom periodu treba da bude povećanje broja preduzeća koja svoje proizvodne programe i biznis planove za-snivaju ka finalnoj proizvodnji, izradi i plasmanu proizvoda veće vrijednosti, povećanju obima proizvodnje i kvaliteta izvoznih pro-izvoda, a destimulisati izvoz sirovine i poluproizvoda – rekao je sekretar.

Smatra da bi ulaganje u opremu i savremene tehnologije podiglo konkurentnost crnogorske drvne industrije, ali je istakao i značaj sertifikacije šuma.

- Sertifikacija šuma je takođe veoma važna, jer je to preduslov da domaća drvna industrija izađe na zapadno tržište, dokaz da drvo potiče iz sertifikovanih šuma kojima se gazduje na održiv način – naglasio je on.

Sekretar Odbora Udruženja šumarstva, drvne industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti Privredne komore Crne Gore je bio u Radnoj grupi za izradu Strategije razvoja šumarstva i drvne, čije je usvaja-nje planirano za prvu polovinu 2014. godine.

- Realizacijom te Strategije značajno će se poboljšati stanje u ovom sektoru, jer je u njoj implementirano sve ono za šta su se njegovi predstavnici godinama zalagali – zaključio je sekretar Popović.

Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) Crne Gore i Hrvatska gorska služba spašavanja, u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore, Gor-

skom službom spašavanja Crne Gore i Hrvatskom gospodarskom komorom-Županijska komora Dubrovnik, u sklopu IPA programa prekogranične saradnje Hrvatske i Crne Gore, sprovode projekat „Razvoj inovativnih tehnologija za avanturistički turizam“ - DIOD koji će u skladu sa novim trendovima u turizmu, kroz nadogradnju i usavršavanje vještina te uspostavljanje poslovne saradnje dopri-nijeti razvoju turizma u prirodi. Vrijednost projekta je 498.957,16 eura od čega Evropska unija finansira 419.845,50 eura.

Aktivnosti u okviru projekta realizuju se od februara 2013. do fe-bruara 2015. godine, a fokusirane su na granično područje Republi-ke Hrvatske i Crne Gore.

Cilj projekta je kreiranje uspješnog turističkog prekograničnog proizvoda i to prije svega razvojem aktivnog prekograničnog klastera turističkih preduzetnika. Identifikovaće se najbolje kla-sterske inicijative, koje će uključivati minimum tri partnerska bi-znisa/organizacije iz obje države. Ove inicijative će imati za cilj razvoj novih turističkih proizvoda ili usluga, odnosno unaprijeđe-nje postojećih, u sektoru turizma u prirodi/aktivnog turizma. Rad sa preduzetnicima i organizacijama/strukturama koje su značaj-ne za prekograničnu poslovnu saradnju biće organizovan u okviru radionica i mentorskog rada sa izabranim inicijativama.

U sklopu projekta, 19. i 20. decembra 2013. u Dubrovniku je održana radionica pod nazivom „Međuklasterska saradnja u turizmu i ra-zvoj zajedničkih turističkih proizvoda u pograničnom području“. Radionici je prisustvovalo 39 učesnika iz Crne Gore i Hrvatske za-poslenih u turističkim agencijama i organizacijama u prekogra-ničnom području, članovi Gorske službe spašavanja dvije države, kao i predstavnici Hrvatske gospodarske komore i Privredne ko-more Crne Gore. Cilj radionice je bio da se razmjenom informacija,

IPA projekat - DIOD

Kreiranje turističkog prekograničnog proizvoda

iskustava i ideja pomogne u poboljšanju kvalitetne ponude turi-stičke destinacije prekograničnog područja putem saradnje rele-vantnih učesnika u turizmu u prirodi. Namjera je da se na taj način podstaknu procesi uspostavljanja bolje saradnje među povezanim klasterima, kako bi se povećala konkurentnost na turističkom tr-žištu.

Planirano je da se radi na daljem razvoju radnih grupa (klastera) turističkih preduzetnika čemu će prethoditi analiza ponude turiz-ma u prirodi te identifikacija svih učesnika. Time će se uspostaviti bolja saradnja među klasterima koji nude povezane proizvode i usluge, a kroz saradnju povezanih klastera razviće se osam novih proizvoda koji će se promovisati na sajmovima.

Projektom se nastoji uspostaviti saradnja između relevantnih in-stitucija, organizacija, preduzetnika i pojedinaca radi zajedničkog djelovanja na području turizma, zaštite prirodne i kulturne baštine te razvoja lokalnih zajednica i jačanja ljudskih kapaciteta. Kako postoji potreba za poboljšanjem usluga turističkih vodiča u ovom sektoru, ne samo na području kvaliteta već i sigurnosti, Hrvatska gorska služba spašavanja i Gorska služba spašavanja Crne Gore uputiće tokom sprovođenja projekta više od 40 članova na dodatne obuke spašavanja, a dobiće i novu spasilačku opremu čime će se poboljšati sveukupna sigurnost turista koji posjećuju ova područja. Na organizovanim kursevima osposobiće se najmanje 15 vodiča za turizam u prirodi, usavršavanjem vještina i povećanjem znanja potrebnih za kvalitetne vodiče.

U skladu sa novim trendovima u turizmu, kroz ovaj projekat uvešće se inovacije u kreiranju i promociji turističkih proizvoda pomoću ICT tehnologije. U okviru toga izradiće se funkcionalan geoportal (web stranica na GIS platformi) kao i dvije mobilne aplikacije koje će olakšati prikupljanje informacija i poboljšati komunikaciju s krajnjim korisnicima ali i obogatiti turističku ponudu s obje strane granice.

32

Broj 1 Januar 2014.

33

Broj 1Januar 2014.

Kompanija Trivit iz Bečeja, novi vlasnik Nikšićke Pekare, sada „Trivit CG Nikšić“, pokrenula je proizvodnju u ovom preduzeću u novembru 2013. godine, obnovila objekte i pro-

izvodne kapacitete, a u asortimanu proizvoda je i trivit - zdravi hljeb od pšenične klice. Vlasnici pekare Dragan i Vera Šćepanović, su u obnovu proizvodnje uložili oko dva miliona eura, a pekara za-pošljava pedeset radnika.

Glasnik: Kakva su Vaša poslovna iskustva nakon tri mjeseca rada u Nikšiću?

V. Šćepanović: Mi smo prepoznali crnogorsko tržište kao brzo ra-stuće tržište velikog kapaciteta, zato smo i odlučili da svoj kapital baš tu usmerimo. Svaki početak je težak, u Crnoj Gori smo zatekli pogone koji nisu pokrenuti već skoro tri godine, radnu snagu koja je neobučena i tržište koje nije u potpunosti upoznato sa našim

Predstavljamo: „Trivit CG Nikšić“

Inovacije ključ za konkurentnost

Konkurentnost razvijaju inovacijama proizvodnje i usavršavanjem poslovanja. Zadovoljni su tromjesečnim poslovnim iskustvom, koliko su prisutni na tržištu Crne Gore.

asortimanom. Zadovoljni smo jer smo uspeli da ponovo pokrene-mo proizvodnju, obučimo ljude, a konstantno radimo na tome da potrošači steknu naviku da kupuju svakodnevno naše proizvode.

Glasnik: Nikšićka pekara nije radila od 2011. godine Vi ste u osa-vremenjavanje pproizvodnje uložili dva miliona eura. Znači li to da ste stvorili optimalne uslove za poslovanje?

V. Šćepanović: Mi još uvek nismo uposlili sto posto kapaciteta Trivita CG, iz razloga što tržište nije još uvek dovoljno veliko da bismo radili punim kapacitetima. Optimalni uslovi za proizvodnju postoje. Uložili smo veliki iznos sredstava u novi vozni park, kao i u pogone koji su renovirani u potpunosti.

Glasnik: Zašto ste baš Nikšić odabrali za ovu proizvodnju?

V. Šćepanović: Nikšić ima dobar distributivni položaj i omogućava

nam da pokrivamo celokupnu teritoriju Crne Gore svakodnevno, to je bio presudan razlog za odabir ove lokacije. Takođe, Gradska pe-kara Nikšić ima dugu tradiciju i potrošače koji su verni tom brendu i rado će mu se vratiti.

Glasnik: Nikšićka Trivit pekara je jedini proizvođač trivit hljeba u Crnoj Gori. Kako pravite „hljeb zdravlja”? Poznato je da ovaj pro-zvod radite po ruskoj licenci i ugovoru sa ruskom Akademijom nauka. Što možete reći o ovom proizvodu i kako je prihvaćen na crnogorskom tržištu?

V. Šćepanović: Tonus hleb je najprodavanija specijalna vrsta hlje-ba u Srbiji. To je najzdraviji hljeb koji možete da koristite iz tog razloga što se pravi od cijelog proklijalog zrna pšenice, bez aditiva, boja i konzervanasa. On ima oblik hleba, ali spada u kategoriju in-tegralnih žitarica. Jedna vekna 300 g tonus hleba sadrži dnevne potrebe čovjeka: biljnih vlakana, gvožđa, magnezijuma, B1, E vita-mina, lizina, metionina i triptofana.

Tonus hljeb ima ljekovita svojstva, mogu da ga koriste deca od šest mjeseci do duboke starosti, to je hrana i lijek. Redovnom upo-trebom tonus hleba postiže se: uklanjanje iz organizma naslaga kancerogenih i toksičnih materija, stimuliše se perilstatika creva, stimuliše se stvaranje crvenih krvnih zrnaca i hemoglobina u krvi i normalizuje sastav krvi, zaustavlja se razvoj onkoloških obolje-nja, vrši se prevencija i lečenje dijabetesa, vrši se prevencija atero-skleroze, smanjuje telesnu težinu kod gojaznosti, vrši prevenciju i uklanjanje celulitisa.

Na crnogorskom tržištu postoji interesovanje za tonus hlebom već duže vreme, a sada je svakodnevno dostupan potrošačima na ra-fovima najvećih trgovinskih lanaca širom zemlje.

Glasnik: Prilikom otvaranja nikšićke pekare kazali ste da ćete na-stojati da uvijek budete korak ispred konkurencije. Kako? I da li uspijevate u tome?

V. Šćepanović: Smatramo da smo samim uvođenjem tonus hleba na tržište Crne Gore mi postigli cilj da budemo korak ispred kon-kurencije, a nastojaćemo da tu prednost održimo stalnim inova-cijama na polju proizvodnog asortimana, ali i usavršavanjem po-slovnih procesa i kadrova koji su nosioci tih procesa.

Glasnik: Predstavite Trivit grupu. Bavite se proizvodnjom hrane, primarnom poljoprivrednom proizvodnjom i trgovinom.

V. Šćepanović: Trivit grupa postoji već 22 godine. Grupacija je po-čela da se razvija od trgovinskog preduzeća, da bismo danas imali zaokružene sve procese – od poljoprivrede, prerade do trgovine. U sastavu Trivit grupe se sada nalaze tri gradske pekare i preduzeće za uzgoj i preradu povrća, zapošljavamo preko 450 ljudi sa tenden-cijom da već do kraja ove godine taj broj poraste, a i da se obim proizvodnje poveća.

Glasnik: Koliko je poslovni ambijent u Crnoj Gori stimulativan za proizvođače? I kako sarađujete sa nadležnim institucijama, imate li njihovu podršku?

V. Šćepanović: Poslovni ambijent generalno na Balkanu nije sti-mulativan, ali samim tim što je tržište nedovoljno razvijeno ono predstavlja izazov za svakog privrednika, stoga nam ne preostaje ništa drugo sem da se svakodnevno borimo za svoju poziciju. Na-dležne institucije su imale sluh za ovo što mi radimo i do sada su nam po svim pitanjima izlazile u susret.

Trivit Grupa

U sastavu Trivit grupe su tri pekare „Trivit-pek“ AD, „Bečejska pekara“ AD i „Trivit-CG“ Nikšić, kao i

preduzeće za preradu povrća Bag AD, Bačko Gradište. Tri-vit grupa je izvršila uspješnu privatizaciju svih preduzeća, sačuvala radna mjesta, proširila proizvodne i prodajne ka-pacitete.

Kompanija se bavi primarnom proizvodnjom, proizvodn-jom hrane i trgovinom. U okviru primarne proizvodnje Tri-vit grupa se bavi ratarstvom i proizvodnjom voća i povrća. Proizvodnja se obavlja na 615 hektara obradivih površina u vlasništvu grupe. Partneri Trivit grupe, su vodeće kom-panije na ovim tržištima, poput Univerexporta, Mercatora, Delhaizea i drugih.

Polaganjem akcenta na visok kvalitet proizvodnje i stalne inovacije, Trivit-pek je zauzeo zapaženo mesto među vodećim proizvođačima u Vojvodini, a prepoznatljivi su i na crnogorskom tržištu, iako su kod nas prisutni samo tri mjeseca.

Ono na šta su posebno ponosni je pogon sa proizvodima na bazi proklijalog zrna pšenice, a vodeći proizvod te linije je tonus hljeb.

“BAG” AD posjeduje 615 hektara najkvalitetnije vojvođanske zemlje na kojoj uzgaja svježe povrće, merkantilnu i sje-mensku robu. Veċ 30 godina “BAG” AD se bavi proizvodn-jom sušenog povrća. U proizvodnom asortimanu se izdva-ja BAG začin - dodatak jelima, mješavina sušenog povrća i prirodnih začina.

34

Broj 1 Januar 2014.

35

Broj 1Januar 2014.

Turistička industrija svijeta jača od automobilske

Turizam svijeta koji u Evropi dnevno zarađuje oko tri milijarde do-lara i zapošljava u svim djelatnostima ukupno oko 20 miliona ljudi u Evropi, pokazao je u proteklom desetljeću izuzetnu otpornost na sve nedaće i pozicionirao se kao privredna djelatnost koja prevla-dava krize mnogo bolje od drugih grana.

Tako je automobilska industrija u proteklim godinama ekonom-skih teškoća i recesije bilježila pad 20 do 30 odsto, dok turizam, već treću godinu zaredom, raste i doseže najveće brojke u istoriji.

Empatija se traži za budućnost

Sportski i fitness treneri, fizioterapeuti, medicinske sestre i maseri, školski psiholozi, učitelji muzičkog vaspitanja, vaspitači u vrtiću i logopedi, lični finansijski planeri, šoferi i privatni detektivi - zani-manja su koja će do 2020. biti najviše tražena na tržištu rada, piše Forbes.

Očekuje se da će ova zanimanja zapošljavati i do 20 odsto više ljudi do 2020. u SAD, nego sada.

Zajednička crta im je empatija, odnosno sposobnost uživljavanja u emocionalna stanja druge osobe i razumijevanje njenog položaja (npr. patnje, ugroženosti).

Forbes navodi da u današnjem digitalnom svijetu tehnologija pre-uzima većinu poslova koji su prije obavljali naši roditelji, ili bake i djedovi.

- Što više vremena provodimo u bezdušnom i automatiziranom tehnološkom svijetu, to ćemo više cijeniti ćaskanje s osobljem i konbarima koji nas znaju po imenu. Plaćaćemo više za druženje s osobama koji su sposobni umijeće razgovora održati živim – navo-di se u tekstu objavljenom u Forbesu.

Norveška traži radnike

Evropska kancelarija za zapošljavanje (EURES) objavio je detaljan izvještaj u kojem se navodi da su Norveškoj potrebni inženjeri, na-stavnici, medicinske sestre, ali i vozači autobusa, kuvari i kono-bari, a kojima se u toj uređenoj nordijskoj zemlji nudi prosječna mjesečna plata od skoro 4.500 eura.

Naime, ovoj skandinavskoj zemlji potrebni su inženjeri, a poseb-no stručnjaci za mehaniku, elektroniku, automatiku, hidrauliku i vodovod, predškolski vaspitači, nastavnici, posebno u oblasti pri-rodnih nauka i matematike, doktori medicine i medicinske sestre, psiholozi, vozači autobusa, taksisti, kuvari i konobari.

Evropska komisija je pozvala države članice da prepoznaju ključnu va-žnost industrije za stvaranje radnih

mjesta i rast, te da uključe pitanja konku-rentnosti povezana s industrijom u sva po-dručja politika.

Komisija poziva Savjet i Parlament na do-nošenje predloga o energetici, prevozu, astronautici i digitalnim komunikacionim mrežama, te na sprovođenje i primjenu zakonodavstva za dovršenje unutrašnjeg tržišta. Dalje, mora se nastaviti moderni-zacija industrije ulaganjem u inovacije, efi-kasnost resursa, nove tehnologije, vještine i pristup finansiranju, te ubrzati korišćenje sredstava EU koja su za to namijenjena.

U saopštenju Evropske komisije se navodi

Apel Evropske komisije

Brzo oživjeti evropsku industriju Evropska unija će pojednostavnjenjem zakonodavnog okvira i poboljšanjem efikasnosti javne uprave na nacionalnom, regionalnom i evropskom nivou postati naklonjenija preduzetništvu.

da će EU pojednostavnjenjem zakonodav-nog okvira i poboljšanjem efikasnosti jav-ne uprave na nacionalnom, regionalnom i evropskom nivou postati naklonjenija preduzetništvu. Ključna pitanja su i lakši pristup tržištima trećih zemalja usklađiva-njem međunarodnih standarda, otvorene javne nabavke, zaštita patenata i ekonom-ska diplomatija.

- Evropa je i dalje daleko od cilja da do 2020. udio industrije u BDP iznosi 20 %. Zato in-dustrijska konkurentnost mora biti u sre-dištu političkog programa na zasjedanju Evropskog savjeta u martu 2014. Komisija šalje jasnu poruku da je našoj ekonomiji prijeko potrebna hitna reindustrijalizacija i modernizacija ako želimo stvoriti nova

radna mjesta - rekao je potpredsjednik Evropske komisije za industriju i preduze-tništvo Antonio Tajani.

Evropska unija se izdiže iz dosad najduže recesije koja je naglasila važnost jakog in-dustrijskog sektora za ekonomsku otpor-nost. Uloga industrije u Evropi uveliko nadilazi proizvodnju, počevši od sirovina i energetike do poslovnih rješenja (npr. lo-gistika), potrošačkih usluga (npr. postpro-dajne usluge za trajna dobra) ili turizma. Industrija čini preko 80 % izvoza Evrope. Svako četvrto radno mjesto u privatnom sektoru je u industriji i često su to visoko-kvalifikovani poslovi. Međutim, u ljeto 2013. doprinos proizvodnje BDP-u EU-a od 15.1 % dodatno se smanjio.

Svijetvijesti

36

Broj 1 Januar 2014.

37

Broj 1Januar 2014.

Stručnjaci UN, iz Konferencije za trgo-vinu i razvoj, veruju da će tokom 2014. godine globalna privreda rasti po sto-

pi od tri odsto.

Ekonomisti MMF su još veći optimisti, jer smatraju da je 2014. godine moguć rast glo-balne ekonomije od 3,5 odsto, pod uslovom da se ostvare projekcije o usponu privredne aktivnosti u SAD, Kini i drugim zemljama koje odlučujuće utiču na ekspanziju svjet-ske ekonomije.

Projekcije

Prema većini meritornih prognoza koje daju relevantne međunarodne institucije, rast privredne aktivnosti u SAD će u 2014.

Globalna ekonomija

Institucije predviđaju rast, eksperti strahuju od krize

Suštinski problemi u vodećim ekonomijama - ogromni javni dugovi, visoka nezaposlenost i nedovoljna investiciona aktivnost - nijesu rješeni. Evropska unija slaba tačka globalne ekonomije.

godini biti nešto veći nego prošlogodišnjih dva odsto, dok Kina i Indija mogu računati na ekonomsku ekspanziju od približno 7,5, odnosno pet procenata.

Rusija, koja se tokom prošle decenije svr-stala među deset najvećih svjetskih eko-nomija, zahvaljujući prije svega ogromnom izvozu i deviznom prilivu od nafte i gasa, u 2014. može računati na skroman rast od jedan i po do dva odsto, što je približno na nivou prošle godine, dok najvećih broj stručnjaka smatra da će EU i dalje biti „sla-ba tačka“ globalne ekonomije.

Većina zemalja EU je izašla iz recesije, ali i dalje su ophrvane ogromnim unutrašnjim i spoljnim dugovima, posustalom proizvo-dnjom u ključnim privrednim granama,

Strijepnje

Ukoliko privredni rast SAD i u 2014. bude slab ne piše se dobro ni globalnoj ekonomiji, imajući u vidu da Amerika obuhvata bezma-lo četvrtinu vrijednosti svetskog BDP-a, ističe ruski ekonomista Mihail Hazin i poziva vlasti svoje zemlje da se odreknu liberalno - monetarnog modela privređivanja i „konačno“ odluče za ekspan-zivnu ekonomsku politiku.

Međutim, poznati američki ekonomista Nouriel Roubini javno izražava bojazan od izbijanja nove, globalne, privredne krize, jer, smatra, aktuelna još nije okončana, a suštinski problemi u eko-nomski najmoćnijim zemljama nijesu riješeni.

Rubini, koji je prvi u SAD predvidio izbijanje globalne finansijske krize, navodi da ogromni javni dugovi, visoka nezaposlenost i ne-dovoljna investiciona aktivnost i dalje „guše“ vodeće zapadne, ali i neke privrede zemalja sa ubrzanim ekonomskim rastom.

Takođe strahuje od mogućnosti da se krizno stanje u svjetskoj pri-vredi produži ne samo na nekoliko narednih godina, već i u toku više decenija.

Joseph Stiglitz, jedan od čitavog niza američkih naučnika - dobi-tnika Nobelove nagrade za doprinos ekonomskoj nauci - takođe smatra da u svijetu još nije minula opasnost od izbijanja nove glo-balne recesije i predviđa i za ovu godinu slab rast ne samo u SAD, već i u cijeloj svjetskoj privredi.

Umjereni optimizam iz Davosa

Svjetski ekonomski forum (WEF) u Davosu završen je sa umjere-nim optimizmom o svjetskoj ekonomiji, koja se suočava sa broj-nim izazovima.

- Oživljavanje ekonomije leži u procesu konsolidacije - kazala je glavni direktor MMF-a Christine Lagarde.

Direktor Japanske centralne banke Harihiko Kuroda rekao je da mogu biti oprezni optimisti kada je riječ o budućnosti svjetske ekonomije, prenosi SEEbiz.

- Pretpostavljamo da će naredne godine u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) ekonomski rast biti veći tri odsto. Evropa se tek pokreće, a i Japan je zabilježio značajan napredak. Indija i Kina će takođe imati rast ekonomije - rekao je Kuroda.

Glavna tema foruma u švajcarskom Davosu, gdje se okupilo oko 2,5 hiljada učesnika iz cijelog svijeta, bila je ekonomska situacija u Evropi koja polako izlazi iz krize.

- Zona eura više nije predmet zabrinutosti svjetske ekonomije - re-kao je njemački ministar finansija Wolfgang Schaueble i ocijenio da su najuspješnije zemlje unutar Evropske unije (EU) one koje su imale program pomoći i ispunile svoje zadatke, kao što su Grčka, Portugalija i Irska.

Prema njegovim riječima, konverzija javnog duga u zemljama eu-rozone zaustavila bi svaku inicijativu za primjenu strukturnih re-formi, što Njemačka neće dozvoliti.

Na ovogodišnjem Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu orga-nizovano je oko 20 rasprava posvećenih klimatskim promjenama, čiji je cilj da se pokušaju uvjeriti političare da se više angažuju po tom pitanju, a privrednike da iz toga pokušaju izvući profit.

Klimatske promjene su u izvještaju foruma, u najvećem dijelu po-svećenom ekonomskoj situaciji u svijetu, svrstane među glavne opasnosti s kojima je suočen svijet u ovoj godini.

- U kritičnoj smo fazi kada je posrijedi globalna rasprava o klimat-skim promjenama - rekao je na forumu generalni sekretar Uje-dinjenih nacija (UN), Ban Ki-Moon, insistirajući na potrebi da se pređe sa riječi na djela.

„mršavom“ potrošačkom tražnjom i viso-kom nezaposlenošću koja na nivou 17 - čla-ne zone eura dostiže vrlo zabrinjavajućih 12 odsto.

Evropa bi, prema ocjeni američkih ekspe-rata, trebalo da napusti dosadašnju politiku stroge štednje i smanjenja javne potrošnje, jer taj model „u kriznim vremenima ne do-nosi željene efekte“.

Prema ocjeni MMF, SAD su uspjele, zahva-ljujući mjerama svoje centralne banke i drugih nadleženih finansijskih institucija, da konsolidiju bankarski sistem i „stave na noge“ neke velike i ranije posrnule kompa-nije, pa je sad logično očekivati dalju kon-solidaciju i rast privredne aktivnosti.

38

Broj 1 Januar 2014.

39

Broj 1Januar 2014.

Krugman: Razvoj donose roboti

Poznati ekonomista Paul Krugman, redovni profe-sor prestižnog Univerziteta Princeton, dobitnik

Nobelove nagrade za ekonomiju, vjeruje da budući ekonomski rast u svijetu najviše zavisi od brzine uvođenja najsavremenijih tehnoloških rješenja i što masovnije primjene robota.

On piše, u autorskom napisu za vodeći američki dnevni list »Njujork tajms«, da je u posljednje vrijeme razvoj vještačke pameti i robotike napredovao gigant-skim koracima koji su još prije desetak godina bili go-tovo nezamislivi.

- To što se donedavno smatralo fantastikom ili šalom - prepoznavanje riječi, mašinski prevod, putovanje automobilom bez vozača - odjednom je postala real-nost - kaže Krugman, uz napomenu da se era visoko--tehnološke revolucije u svijetu sada nastavlja ubrza-nim tempom.

Za američke prognozere, od kraja finansijske krize, skoro je svaka godina počela ružičastim predviđanjima – a ni ova nije drugačija. Berze su živnule, povjerenje potrošača je sve

bolje, a ekonomski prognozeri povećavaju predviđanja rasta za 2014. godinu. Američki indeks akcija S&P 500 je, poslije porasta od 30% u 2013, što je bio najveći godišnji porast tokom skoro dvije de-cenije, sada na rekordnoj visini. Zahvaljujući Americi, čini se da je

The Economist: Svjetska ekonomija u 2014.

Zašto bi optimizam mogao biti i loša vijestDobre vijesti o globalnom porastu samo guraju naviše kamatne stope, a smanjuju reformske apetite političara.

moguć relativni globalni porast kupovne moći od skoro četiri od-sto. To bi bilo za skoro jedan procentni poen brže od 2013. godine, i najbolji rezultat tokom nekoliko godina.

Pa ipak, vrijedi se podsjetiti da je, skoro svake godine od tada, do-lazilo do razočaranja u ta novogodišnja zadovoljstva. Najveća opa-snost za to ovoga puta leži baš u tom optimizmu.

Fiskalno popuštanje

Širom bogatog dijela svijeta, stvari izgleda da se kreću na bolje. Oporavak Britanije se, izgleda, ubrzava. Ekonomija Japana kao da je dovoljno snažna da preživi predstojeće neizbježno povećanje poreza na promet. Čak su i izgledi Evrope manje sumorni. Ali – Amerika je ta koja predvodi ovaj oporavak.

Američki rast je zasnovan na čvrstim temeljima. Na prvom mje-stu, bilansi domaćinstava i firmi su dobri. Za razliku od Evropljana, koji jedva da su snizili svoja privatna dugovanja, Amerikanci su daleko iza sebe ostavili mamurluk finansijske krize. O tome svjed-oči porast cijena nekretnina.

Na drugom mjestu – tu je i jeftina energija, godine obuzdavanja nadnica i relativna slabost dolara. Amerika je konkurentna. Ta dva kombinovana faktora izazvali su brži porast zapošljavanja – a povišenje cijena akcija sugeriše buduće veće potrošačko trošenje sredstava i više investicije.

Najzad, tu je i opadanje fiskalnih troškova. Tokom 2013. godine, federalna vlada je, preko povišenja poreza i smanjenja vladinih izdataka, oduzela ekonomiji 1,75% BNP-a. Nedavno dogovoreno smanjenje budžeta će pomoći da se ovogodišnji fiskalni pritisak smanji na 0,5% BDP-a. Svi ti faktori mogu da povećaju rast u Ame-rici u 2014. na oko tri odsto što je prilično više od njenog uobičaje-nog trenda porasta.

Povećani izdaci američkih firmi i domaćinstava će odasvud – od Kine do Nemačke –povećati tražnju za dobrima i uslugama. Ame-rički apetit za stranom robom nije onakav kakav je nekada bio (tekući deficit je pao na najniži nivo tokom 15 godina – na 2,2% BDP-a) ali njena ekonomija je toliko velika da će njeno brže po-većanje potrošnje povisiti izvoz na cijeloj planeti. Ovo povećanje će, sa svoje strane, poboljšati i domaća poverenja tržišta – od Evro-pe do Japana.

Problem je, ipak, u tome da trgovinski kanali nijesu jedini, a nisu ni glavni način na koji američka ekonomija utiče na ostatak svijeta. Mnogo moćniji uticaj imaju finansijska tržišta – baš kako to sved-oči i današnji porast cijena akcija. Kako američka ekonomija dobi-ja na snazi, investitori mogu očekivati da će se Federalna rezerva uskoro odlučiti na svoje prvo povećanje kamatnih stopa u odnosu na prvu polovinu 2015. godine. To bi moglo da dovede do naglog povećanja prinosa od obveznica.

Zvaničnici Federalne rezerve su jasno naglasili da – mada će se smanjiti brzina njihovog otkupa obveznica – oni neće žuriti da po-većaju kamatne stope. Ali, što je brži porast ekonomije, to su i veće šanse da će investitori početi da sumnjaju u ta obećanja. Tako je u Britaniji brzi porast ekonomije već doveo do očekivanja da će Engleska banka povećati kamatne stope, mada ona stalno tvrdi da uopšte ne namerava da učini nešto slično. Ako brzi (privredni) rast u Americi dovede do naglog povećanja prinosa na obveznice, to bi moglo dovesti i do potkopavanja (privrednog rasta). Uz to – uzimajući u obzir uticaj Federalne rezerve na globalne monetarne uslove, to bio mogao biti i jak udar [na privredni rast] širom svijeta.

Političari uvijek više vole da sebi pripisuju zasluge za rast, nego da preduzimaju bolne reforme. Tako, na primer, najnovije potezi eu-rozone oko bankovne unije pokazuju nebrigu do koje dolazi usled nešto boljih vijesti o ekonomiji, a ta nebriga jeste problem jer je spisak mjera koje se širom bogatog svijeta moraju preduzeti vrlo dugačak. Amerika ima ogromnu grupu hronično nezaposlenih kao i brzi porast broja radno nesposobnih.

Britanija će ostati opasno i riskantno oslonjena na porast cijena kuća i stanova, ako ne liberalizuje svoja pravila prostornog pla-niranja i ne investira više u aerodrome, puteve i infrastrukturu. Eurozona ne može da uživa u stvarnom prosperitetu sve dok ne smanji svoj teret privatnih dugovanja i ne uvede svoje mlade na tržište rada. Imajte sve to na umu, ako već počnete da se osećate jako pouzdano.

40

Broj 1 Januar 2014.

41

Broj 1Januar 2014.

Elektronski novac bitkoin (BitCoin) je posljednjih mjeseci jedna od omiljenih tema polemika ekonomista u svijetu, a o njemu sve više pišu i domaći mediji. Ovo virtuelno sred-

stvo razmjene, osmišljeno da ga ne kontrolišu centralne banke već sami korisnici, dospjelo je u žižu interesovanja zbog vrto-glavog rasta vrijednosti – u decembru 2013. godine analitičari Banke Amerike su jedan bitkoin procijenili na 1.300 dolara.

Neki ga zovu oružjem namijenjenim za uništenje centralnih banaka, sredstvom za pranje para, i upozoravaju da je opasno ulagati u bitkoin, dok „branioci” odgovaraju da kritičari-bankari postaju svjesni da se bliži kraj ere u kojoj suvereno dominiraju svjetskim novcem, te navode primjere novih bogataša koji su to postali jer su godinama unazad kupili tu valutu. Bilo kako bilo, sve je više prije svega trgovačkih kompanija koje priznaju bitko-in kao sredstvo plaćanja. On se može razmijeniti i za postojeće valute, po kursu koji važi na određeni dan.

Šta je bitkoin?

Bitkoin – internet keš, kako ga pojedini zovu, u stvari je softver koji je 2009. godine objavio izvjesni Satoshi Nakamoto (polemi-še se o tome da li je riječ o pseudonimu ličnosti ili iza toga stoji

Instrument slobode ili slabljenja bankarstva? „Bitkoin je digitalna valuta koja ima vrijednost jer… pa, teško

je reći tačno zašto, ali trenutno ljudi žele da je kupuju jer vje-ruju da će je i drugi htjeti kupiti. To je, po prirodi stvari, neka vrsta virtualnog zlata. I poput zlata, može da se kopa: možete da stvorite nove bitkoine, ali samo rješavanjem vrlo složenih matematičkih problema koji zahtjevaju jake računare i mno-go struje za njihovo napajanje”, napisao je dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Paul Krugman u blogu za New York Ti-mes.

„Izgleda da je bitkoin napravljen kao oružje namijenjeno da nanese štetu centralnom bankarstvu, odnosno bankama koje emituju novac, ali i da umanji sposobnost država da prikupe porez te prate finansijske transakcije njihovih građana“, riječi su književnika Charlesa Strossa.

„Greška koju ekonomisti prave je pretpostavka da bitkoin funk-cioniše kao pravi novac, što nije slučaj. On, iako postoji kao sredstvo razmjene, ne oponaša sve tradicionalne funkcije nov-ca, kakve su očuvanje vrijednosti i obračunska jedinica. Ovo se najjasnije može objasniti na primjeru da je u posljednjih nekoliko mjeseci došlo do naglog rasta vrijednosti bitkoina. U klasičnoj ekonomiji, da je bitkoin isto što i novac ovdje bi se govorilo o deflaciji, jednako kao i kada bi se, u trenucima kada, nakon dostizanja izuzetno velikih iznosa ovaj bitkoin balon eksplodira, a vrijednost drastično opadne dolazilo do inflacije. No, sa bitkoinom to nije slučaj, ova inflacija i deflacija nema-ju efekta na rastuću bitkoin ekonomiju, jer mu je vrijednost kreirana nakon što su ga korisnici dobrovoljno prihvatili kao sredstvo plaćanja u stvarnim transakcijama“, ekonomska ko-mentatorka i urednica Ana Nives Radović u autorskom tekstu objavljenom u Pobjedi.

Rekli su o bitkoinu

Grupa Fiat je saopštila da formira novu firmu Fiat Chrysler Automobiles, pošto je, transakcijom vrijednom 4,35 milijar-di dolara, postala stopostotni vlasnik američke kompanije

Chrysler.

Kupovina je kompletirana nakon što je Fiat u januaru kupio preo-stalih 41,46 posto akcija Chryslera od fonda VEBA, koji je pod kon-trolom američkog sindikata radnika u autoindustriji UAW.

Spojeni Fiat i Chrysler sedma su po veličini automobilska grupa-cija u svijetu.

- U cilju formiranja pravog suparnika velikim globalnim automo-bilskim grupacijama, Upravni odbor je odlučio da osnuje predu-zeće Fiat Chrysler Automobiles, registrovano u Holandiji, kao maj-ku kompaniju grupacije - navodi se u saopštenju Fiata.

Prema račima izvršnog direktora Fiata John Elkann-a, novo ime kompanije ukazuje na „novo poglavlje u njenom poslovanju“.

- Putovanje koje je počelo prije jedne decenije, kada je Fiat nastojao da osigura svoje mesto na sve kompleksnijem tržištu, rezultiralo je spajanjem dve organizacije, od kojih svaka ima veliku istoriju u automobilskoj industriji i različite, ali komplementarne geograf-ske prednosti -izjavio je Elkan.

- Danas je jedan od najvažnijih dana u mojoj karijeri u Fiatu i Ch-rysleru. Uspjeli smo da izgradimo solidnu osnovu globalnog proi-zvođača, na boljem nivou od naših konkurenata - rekao je glavni izvršni direktor italijanskog dijela firme Sergio Marchionne.

Fiat je najavio da namjerava da se preorijentiše na skuplja, profi-tabilnija vozila, naglasivši naročito marke „Alfa Romeo“, „Maserati“ i „Jeep“.

Fiat kupio Chrysler

Sedma sila auto industrije

grupa ljudi, pa i neka institucija). Koristi se za internet plaćanja - kupac ga šalje prodavcu u poruci u kojoj je takođe takozvani pri-vatni ključ, odnosno kombinacija brojeva poznata samo pošiljao-cu koja omogućava pristup navedenom iznosu bitkoina.

Korisnik bitkoina na svom računaru ili na internetu ima insta-liran, odnosno registrovan, softverski novčanik (wallet) sa proi-zvoljnom količinom pari ključeva.

- Bitkoin mi omogućava da anonimno poslujem sa bilo kojim po-jedincem ma gdje u svijetu. Osmislio sam ga da bi pojedinci imali veću kontrolu nad svojim teško zarađenim novcem, a samim tim i više slobode, jer banke više ne kontrolišu taj novac – navela je u intervjuu za radio stanicu FreeTalk Live osoba koja predstavila kao Nakamoto.

Smatra se da je prvo plaćanje ovom valutom bilo 21. maja 2010. kada je programer sa Floride Laszlo Hanyecz poslao 10.000 bit-koina internet-poznaniku iz Engleske da bi mu ovaj naručio dvije pice koje su koštale 25 dolara. Nije prošlo dugo, a te pice su vrije-dile 750.000 dolara.

Trenutno je u opticaju 12 miliona bitkoina. Smatra se da se oko 25 novih bitkoina stvori svakih 10 minuta. Nakamoto je predvidio da se na tržištu nikada ne nađe više od 21 miliona bitkoina.

42

Broj 1 Januar 2014.

43

Broj 1Januar 2014.

Glasnik: Montenegro Metropolis Media d.o.o. je vodeći outdoor provajder na teritoriji Crne Gore. Zašto je outdoor oglašavanje, pre-ma relevantnim istraživanjima, izuzetno efikasano i koje su nje-gove karakteristike?

B. Kovač: Spoljno oglašavanje je danas veoma uticajan i efikasan medij. Uz dobro organizovanu mrežu reklamnih objekata sa ko-

Gotovo da nema privrednog subjekta u Crnoj Gori koji nije prepoznao outdoor kao neophodan kanal komunikacije. Kod nas se outdoor oglasni sistem razvijao znatno brže nego u susjedstvu, kaže Boris Kovač, izvršni direktor Montenegro Metropolis Media.

jom raspolažemo i dobro isplaniranu kampanju, klijenti dobijaju izuzetne mogućnosti koje ni jedan drugi medij nije u stanju da im obezbijedi.

Različiti su podaci o tome sa koliko oglasnih poruka se čovjek su-sreće svakog dana. Vrlo lako je promijeniti kanal na televiziji, pro-mijeniti radio stanicu, prelistati novine ili časopis. Outdoor ostaje

Montenegro Metropolis Media

Šarm i efikasnost outdoor oglašavanja

kanal komunikacije koji ne možete ignorisati.

Ne postoji putnik u vozilu ili pješak koji će zatvoriti oči pred rekla-mnom porukom koja je veća od njegove spavaće sobe. U tome jeste skriven šarm i efikasnost ovog tipa oglašavanja, koji je u Crnoj Gori prepoznat mnogo brže nego u razvijenijim sredinama.

Glasnik: Predstavite djelatnost Montenegro Metropolis Media.

B. Kovač: Metropolis je specijalizovan isključivo za spoljno oglaša-vanje. U svom nastupu na tržištu objedinjujemo sopstveni know how i saznanja vodećih svjetskih kompanija. Metropolis postavlja, održava i eksploatiše reklamne panoe raznih formata, a osnovni naš proizvod jeste billboard standardnih evropskih formata 4x3m i 6x3m.

Reklamni objekti su planski pozicionirani u svim gradovima, ma-gistralnim putevima, važnim saobraćajnicama, najprometnijim raskrsnicama, aerodromima i graničnim prelazima. Trenutno ra-spolažemo sa više od 1200 reklamnih površina širom Crne Gore.

Glasnik: Od kada se bavite ovim poslom, da li ste zadovoljni rezul-tatima koje postižete?

B. Kovač: Otpočeli smo sa radom kao dio internacionalne grupa-cije Metropolis sa sjedištem u Ljubljani, koja je poslovala uskladu sa najboljom tradicijom spoljnog oglašavanja i ciljem da i na ovim prostorima realizuje i razvije outdoor oglasni sistem. Metropo-lis Grupa je prvobitno uspostavila mrežu na tržištima Slovenije, Hrvatske, Srbije, BiH, Republike Srpske i Makedonije. Imali smo tehničku podršku, a ostalo smo “iznijeli na svojim leđima”, te se razvijali znatno brže od već spomenutih tržišta. Zadovoljni smo postignutim rezultatima, iako naša djelatnost ne dozvoljava da se zatvore oči, neprestano pratimo impulse sa tržišta.

Glasnik: Kako poruke koje prenosite putem ovog mas-medija utiču na tržište?

B. Kovač: Cilj svakog privrednika jeste da se njegov proizvod ili usluga usadi duboko u svijest potrošača. Reklamni panoi prenose oglasne poruke efikasnije i jeftinije od drugih medija, što proizilazi iz brzine i širine kojom se utiče na tržište. Veliki plakati na ogla-snim panoima prikazuju proizvode slikovito u natprirodnoj veliči-ni i danonoćno, te ih je nemoguće ignorisati. Zato su dometi snaga poruke sa ovog medija nedostižni drugim.

Glasnik: Koliko su u ovom obliku komunikacije prisutne poruke privrednih kompanija i koje firme najviše preferiraju ovakvu re-klamu? Da li od tih kompanija imate informacju koliko ovakvo re-klamiranje utiče na njihovo poslovanje?

B. Kovač: Metropolis je kvalitetan partner u svojoj oblasti, rezul-tat čega jeste naša saradnja sa svim domaćim, kao i renomiranim regionalnim i svjetskim kompanijama i marketing agencijama. Privredne teme dominiraju na panoima, a gotovo da nema privre-dnog subjekta koji nije prepoznao outdoor kao neophodan kanal komunikacije na ovom tržištu. Ako bih nabrajao oglašivače, trebao bi mi cio Vaš list, a one najveće i nije moguće zaobići, kao što su Crnogorski Telekom, Telenor, banke - NLB, Erste, CKB, Atlas, Ko-mercijalna, Hypo, Societe Generale, Hipotekarna, zatim domaće proizvodjače Plantaže, Pivara Trebjesa, lance trgovina Voli, Mer-cator, Bar-Kod, Cosmetics, Rocky Pistolato, Sportina, automobilske kuće - Renault Aliance, Peugeot, Mercedes, Toyota, Suzuki, hotele - Maestral, Podgorica, Queen of Montenegro, te velike investicio-ne projekte - Porto Montenegro, Luštica, Soho Group, Boka Group,

Azmont... Ovo su samo domaći oglašivači i svi zaslužuju da ih po-menem, ali plašim se da mi ne biste dali toliko prostora, pogotovo ako bih pominjao inostrane velike oglašivače kao što su Coca Cola, Pepsi, Western Union, Visa i mnogi drugi. Impulsi koje dobijamo od partnera, kao i podaci od istraživačkih agencija, argumentuju veliki uticaj na njihovo poslovanje i veliki uspjeh kod prodaje proi-zvoda ili usluge koju su oglasili.

Moram napomenuti da od dizajna reklamne poruke u velikoj mjeri zavisi uspjeh kampanje. Jednostavnost je najveća vrlina billbo-ard-a, a pažljivo pripremljen media plan, t.j. pozicioniranje lokacija predstavlja ključ uspješne kampanje.

Glasnik: Predstavili ste outdoor medij i istakli njegove prednosti u odnosu na reklamiranje posredstvom elektronskih i štampanih medija. Kažete i da je crnogorsko tržište specifičan medijski ambi-jent. U kom smislu?

B. Kovač: U prethodnim odgovorima sam istakao razliku između spoljnog medija i elektronskih i drugih medija. Crnogorsko tržište je vrlo specifično i medijski ambijent je znatno drugačiji od okru-ženja – veliki broj televizijskih kuća na malom tržištu sa različito cijenjenim programskim sadržajem, kablovski operateri, te štam-pani mediji malog tiraža, izdvajaju outdoor na vodeću poziciju kao najefikasniji kanal komunikacije.

U odnosu na region, u Crnoj Gori je znatno optimalnije realizovati kvalitetnu outdoor kampanju i sa ne velikim obimom reklamnih površina, obezbjedjuje se pokrivenost cjelokupne teritorije, te je neizbježna efektna i jako vidljiva kampanja. Relevantna nezavi-sna istraživanja outdoor oglašavanje u Crnoj Gori stavljaju na prvo mjesto.

Glasnik: Montenegro Metropolis Media je dobitnik Zlatnog trofeja WQC u Parizu 2013. i drugih brojnih priznanja.

B. Kovač: Zlatni trofej za kvalitet poslovanja koji smo dobili u ok-tobru 2013. godine u Parizu nije jedina nagrada kojom se možemo pohvaliti. Ono čime se najviše ponosimo jesu nagrade, priznanja i zahvalnice stečene na našem domaćem tržištu. Metropolis je dru-štveno odgovorno društvo sa učešćem u raznim vidovima pomoći licima, udruženjima i organizacijama.

Tako je Zlatni trofej bio povod da pomognemo centrima za rehabi-litaciju osoba sa poteškoćama, nabavkom njima neophodne opre-me za rehabilitaciju. Svojim stalnim prisutstvom na Bijeloj listi poreskih obveznika smatramo potvrdom kvaliteta poslovanja.

Glasnik: Kakvi su planovi razvoja Vaše kompanije?

B. Kovač: Izgradnjom nove saobraćajne infrastrukture nameće se širenje naše mreže I uvođenje novih oglasnih objekata. Naš plan izadataka jeste da I na ovim prostorima mrežu prilagodimo izazo-vima novog vremena i novih tehnologija. Paralelno sa ovim raz-matramo i druge oblike reklamnih sredstava, te razvoj biznisa.

Glasnik: Želite li da kažete još nešto što Vas nijesmo pitali?

B. Kovač: Posebno ukazujem na potrebu utvrđivanja realnijih iz-nosa taksi i naknada za reklamne objekte od strane državnih or-gana i lokalnih samouprava, u skladu sa okruženjem i uslovima poslovanja u vremenu ekonomske krize. Ističem neodložnim po-trebu za suzbijanje sive ekonomije u našoj oblasti rada koja je vrlo izražena, zbog čega budžet države i budžeti lokalnih samouprava imaju štete.

44

Broj 1 Januar 2014.

45

Broj 1Januar 2014.

Privredni subjekti, prilikom zaključi-vanja ugovora, moraju imati na umu da između njih, u bilo kojem trenut-

ku, može doći do nesuglasica, prigovora ili sporova, pa je bitno da unaprijed odrede na-čin njihovog rješavanja. Zato bi trebalo da postave dva pitanja - kakvi sporovi mogu nastati iz njihovog poslovanja, te kojim metodama se mogu spriječiti ili rješavati.

Arbitraža - alternativni način rješavanja sporova, uspješna je priča u svijetu, a u Cr-noj Gori dobija na značaju kroz rad Spolj-notrgovinske arbitraže i Stalnog izbranog suda u okviru Privredne komore Crne Gore. Na putu promocije i afirmacije arbitraže, te rada Spoljnotrgovinske arbitraže i Stal-nog izbranog suda, Privredna komora Crne Gore ima podršku relevantnih međunaro-dnih pravnih institucija i regionalnih ar-bitražnih centara. Naglašavamo i saradnju sa Komisijom Ujedinjenih Nacija o među-narodnom trgovačkom pravu (UNCITRAL). Treba spomenuti i značajnu saradnju sa domaćim predstavnicima pravosudnih or-gana, državne uprave, akademske zajedni-ce, kao i privrede.

Prednosti

Arbitraža se zasniva na sporazumu strana-ka i nudi prednosti u odnosu na rješavanje sporova pred državnim sudovima – ekono-mičnost, efektivnost, fleksibilnost, tajnost, međunarodno priznanje arbitražnih odlu-ka i specijalizovano znanje arbitara.

Ono što arbitražu čini pogodnijim načinom rješavanja privrednih sporova jeste i jedno-stepenost postupka. Arbitražni sud donosi konačnu odluku kojom odlučuje o svim zahtjevima stranke i protiv ove odluke nije dozvoljena žalba. Dakle, arbitražom se garantuje neodugovlačenje postupka i ne-izlaganje stranaka nepotrebnim sudskim troškovima. Na samom početku arbitraže određuje se predujam troškova koji pokri-va naknadu arbitara. Predujam troškova

Rješavanje privrednih sporova arbitražom

Šansa koju trebaviše koristiti

U prethodnom periodu, u okviru Privredne komore Crne Gore, vođene tri međunarodne i jedna domaća arbitraža. Na listama ove asocijacije privrednika nalazi se 39 uglednih pravnih stručnjaka iz inostranstva i 36 domaćih.

je određen ili upućivanjem na vrijednost spora ili se zasniva na troškovniku arbi-tražne institucije, koji stranke u postupku plaćaju u jednakim djelovima. O troškovi-ma postupka arbitražni sud ne odlučuje po službenoj dužnosti, već samo na zahtjev stranke. Polazeći od prethodno navedenih razloga, ovaj način rješavanja sporova do-prinosi većoj pravnoj sigurnosti i zaštiti interesa stranaka. Ipak, postupci pred dr-žavnim sudovima i arbitražom međusobno su komplementarni. Arbitraža se ne bi mo-gla razvijati bez saradnje državnih sudova. Značajna prednost arbitraže je i održavanje dobrih poslovnih odnosa strana u sporu. Karakteriše je i tajnost postupka, jer pitanje poslovne tajne je vrlo bitno u privrednim sporovima.

Sve ove prednosti uticale su da arbitraža u svijetu bude redovan način rješavanja pri-vrednih sporova. Ovakav način rješavanja sporova zamah je posebno dobio nakon što je prepoznata nužnost harmonizacije arbitražnog prava na globalnom nivou. U posljednjih pedesetak godina ustanovila su se univerzalno prihvaćena pravila koja su postala zajednička standardna jezgra savremenog arbitražnog prava modernih država. Harmonizacija arbitražnog prava je trajan proces u koji se intenzivno uklju-čuju države bivše SFRJ. Ovdje treba istaći Hrvatsku koja je donošenjem Zakona o arbitraži 2001. godine učinila važan korak u priključivanju svjetskom razvoju arbi-tražnog prava, jer se od tada više desetina sporova godišnje riješi pred Arbitražnim sudom Hrvatske gospodarske komore.

Arbitri

Prije nego što se upuste u spor, stranke bi-raju arbitre kojima daju ovlašćenja da spor riješi sa istim učinkom redovnih sudova. Crnogorski privrednici mogu izabrati ar-bitre sa liste arbitara ostalih arbitražnih institucija iz okruženja i Evrope. Liste arbi-

tara Spoljnotrgovinske arbitraže i Stalnog izbranog suda pri Privrednoj komori Crne Gore mogu pomoći privrednicima da lakše odaberu eksperta koji će arbitrirati u njiho-vom sporu.

Na listama Privredne komore Crne Gore nalazi se 39 uglednih pravnih stručnjaka iz inostranstva i 36 domaćih.

Očekivanja

Nažalost, ovakav način rješavanja sporova u Crnoj Gori još nije naročito zastupljen - sporovi koji su vođeni pred arbitražom Pri-vredne komore Crne Gore najčešće su za predmet imali naknadu štete zbog nepo-štovanja ugovornih obaveza.

U prethodnom periodu vođena su četiri spora velike vrijednosti (jedan od njih je iz-nosio 300.000 eura) pred arbitražom Komo-re – tri međunarodna i jedan domaći spor. Eminentne internacionalne kompanije povjerile su rješavanje sporova arbitraži Privredne komore Crne Gore i na taj način ukazale povjerenje crnogorskoj arbitraži. Sporovi su riješeni na zadovoljstvo svih strana (s obzirom na tajnost postupka, ne možemo govoriti o kojim privrednim su-bjektima je riječ).

Jedan od razloga ovakvog stanja je i taj što Crna Gora nema regulisano pitanje rješa-vanja sporova pomoću arbitraže posebnim propisom, već je to uređeno Zakonom o parničnom postupku.

To je uslovilo da Privredna komora inicira izradu i donošenje Zakona o arbitraži. Pro-gramom rada Vlade je predviđeno utvrđi-vanje Predloga Zakona o arbitraži u IV kvartalu 2014. godine.

Izradom Zakona o arbitraži i njegovom primjenom omogućilo bi se brzo i efika-sno alternativno rješavanje sporova i dao bi se dodatan doprinos pravnoj sigurnosti, ostvarivanju i zaštiti prava pojedinaca i pri-vrednih subjekata, dok bi državni sudovi u značajnoj mjeri bili rasterećeni.

Uređenjem ove oblasti posebnim zakonom, a u skladu sa široko prihvaćenim među-narodnim standardima, unaprijediće se pravni sistem Crne Gore, a ujedno stvoriti i povoljniji uslovi za promociju stranih in-vesticija.

Arbitraža danas nije novost – ona se ubraja među redovne načine rješavanja sporova, a naročito u potvrđene metode privrednih sporova.

46

Broj 1 Januar 2014.

47

Broj 1Januar 2014.

U Crnoj Gori je 2010. godine usvojen standard kvaliteta MEST ISO 9004- Rukovođenje sa ciljem ostvarivanja održivog uspjeha organizacije. Ovaj standard uvodi učenje kao pri-

stup da se dođe do poboljšavanja i inovacija, kao i da se dosegne održivi uspjeh organizacije, odnosno, stalno usavršavanje i učenje postaje sastavni dio obaveza zaposlenih.

Još sredinom 20. vijeka više autora – teoretičara je ukazalo da do-lazi vrijeme intenzivnih promjena i sledstveno tome znanje posta-je osnovni potencijal za dalje napredovanje. Sadašnje vrijeme je vrijeme stalnih promjena i stalnih poboljšavanja u svim oblastima života, čije je zajedničko obilježje okretanje prema korisnicima, uspostavljanje fleksibilne organizacije i fleksibilnih tehnoloških sistema sposobnih za prilagođavanje.

Inoviranje znanja

Stalno inoviranje znanja kadrovskih potencijala je uslov za pred-viđanje i razumijevanje promjena bez čijeg sprovođenja nema značajnijeg uspjeha u upravljanju organizacijom. Za to je poseb-no važna uloga rukovodstva organizacije, koja pokreće i upravlja promjenama, zašto je bitan uslov njegovo stalno osposobljavanje i učenje. Prema navodima Jurana najvažniji elemenat promjena i kvaliteta kod izgradnje modernog japanskog koncepta bio je ma-sovni program obuke. Japanci su u periodu od 1950- 1970 godine, kada su bili razoreni i pod sankcijama obučili stotine hiljada ruko-vodilaca svih nivoa i nekoliko miliona ostalih zaposlenih.

Smatra se, da je ulaganje u permanentno obrazovanje rukovodila-ca najbolje uložen novac.

Rukovodstvo organizacija u privredi i van nje ima vrlo oskudno obrazovanje za posao koji rade, posebno za oblasti sistema kvalite-ta. Fakulteti ne pružaju adekvatno obrazovanje, a i da to rade, ono ne bi bilo dovoljno. Mora se znanje stalno inovirati kroz permanen-tno obrazovanje zaposlenih.

Američki naučnik Dejvid Garwin sa Harvarda, kao razlog zašto je

Kvalitet

Učenjem do održivog uspjehaStalno inoviranje znanja kadrovskih potencijala je uslov za predviđanje i razumijevanje promjena bez čijeg sprovođenja nema značajnijeg uspjeha u upravljanju organizacijom.

Prof. emeritus dr Milan J. Perović

kvalitet uspješno razvijen u Japanu, navodi da su Japanci pristu-pili kvalitetu kao konceptu i organizacionom učenju o zahtjevima korisnika, mogao korisnik da ih izrazi ili ne. Iz ovog pristupa pro-izašla je jedna od najboljih definicija kvaliteta i učenja: kvalitet je sposobnost organizacije da uči i implementira korisnikove želje.

Sposobnost ili kapacitet organizacije o čemu se ovdje govori, čini sposobnost svih zaposlenih koji usklađeno djeluju na primjeni sredstava i metoda za ispunjenje korisnikovih želja. Sposobnost i učenje zaposlenih mogu pokrenuti samo rukovodioci i to nepo-sredni rukovodioci, a teza da to mogu pokrenuti neki faktori izvan organizacije, pogrešna je. Neposredne rukovodioce pokreće na učenje, na angažovanje, na promjene kapaciteta i stila vrhovno rukovodstvo. Da bi ovakav pristup uspio potrebno je da glavno ru-kovodstvo permanentno uči.

Nemoguće je usavršavati svoje proizvode, a ne usavršavati samog sebe.

Menadžeri koji su uspješni danas i koji žele da budu uspješni i sjutra, su oni koji su spremni da rade na sebi, govorio je Peter J. Drucker.

Jack Welch, ikona američkog biznisa i poslovnog svijeta smatra da je najveća konkurentska prednost umijeće organizacije da uči i da znanje pretvara u akciju, odnosno da, ključ uspjeha organizacije jeste razumijevanje da je sve u učenju. A, Tracy Bryan kaže: » Zna-nje je onaj čarobni štapić koji sve stvari čini mogućim«.

U vremenu svakodnevnih promjena, najbrže zastarijeva znanje. Izazovi sa kojima se svakodnevno suočavamo traže drugačije vje-štine od onih koje nam je omogućilo formalno obrazovanje. Zato ne čudi svjetski trend u kome su ulaganja u edukaciju zaposlenih posle školovanja veća od budžeta kojim raspolažu institucije u sis-temu obrazovanja. Nažalost, dok kod nas, to mukotrpno i sporo ide, za razliku od zemalja sa visoko razvijenom radnom kulturom gdje se to podrazumijeva. Evo nekih primjera:

Švedska kraljevska akademija industrijskih nauka je još prije više

od dvije decenije proklamovala tezu da će njihovi menadžeri na početku novog milenijuma i novog stoljeća koristiti svega 20 odsto tadašnjeg znanja, a da se sve ostalo mora inovirati. Po podacima švedskog instituta za racionalizaciju, u prvih 10 godina svog zapo-slenja saradnici provode od 300 do 500 dana na inoviranju znanja, a 3 do 5 odsto zaposlenih nalazi se na stalnom inoviranju znanja.

Kina je uz angažovanje svjetskih eksperata još početkom 80-tih godina prošlog vijeka počela sa otvaranjem centara za inoviranje znanja svojih kadrova. Za manje od deceniju i po, u svojim predu-zećima je imala preko 3.000 stalno zaposlenih stranih eksperata – „trenera“. Rezultati su i ovdje vidni, jer Kina više ne izvozi samo igračke i svilu, nego i visokosofisticirane tehničke proizvode, i sve je bliže visoko razvijenim zemljama.

Trendovi

Opšti trend u Evropi je kretanje prema društvu znanja. To je znanje koje se stiče redovnim obrazovanjem i kroz permanentno učenje

i osposobljavanje. Očekuje se da najrazvijenije zemlje EU već za nekoliko godina postanu društva znanja.

Iskustva razvijenih zemalja su dobra i podsticajna, ali kod nas u uslovima kad je oko 40% stanovništva starosti preko 15 godina sa osnovnom školom, 15% stanovnika nepismeno, a samo 7.5% ima visoku školsku spremu i kada ti nepismeni i polupismeni, zapo-sleni u organizacijama treba da upravljaju procesima i to zajedno sa zaposlenima sa srednjom školom, kao i sa onima sa visokom školskom spremom, onda se prvo mora postaviti pitanje da li po-stoji svijest o: kvalitetu, o promjenama i o poboljšavanjima kao uslovima za opstanak; standardizaciji i standardima kao pristup učenju, razumijevanju i poboljšavanjima; potrebi obučavanja i osposobljavanja; organizacijskom učenju i organizaciji koja uči; učenju kao odnosu među zaposlenima, kompanijskim vezama…; posjedovanju skromnosti kao preduslova za obučavanje i sticanje novih znanja; pripadnosti organizacije…

Odgovor na ova pitanja traži svaki zaposleni u sebi, a onda ih na zajedničkim sastancima skupno razmatraju.

48

Broj 1 Januar 2014.

49

Broj 1Januar 2014.

Uspješni ljudi nijesu rođeni pod srećnom zvijezdom, već imaju

određene navike i karakteri-stike koje im pomažu da budu takvi kakvi jesu – uspješni u svom poslu.

Uspjeh ne dolazi sam od sebe, a ni preko noći. On je dostižan uz malo truda, a uspješni ljudi imaju ambicije, vjeruju u sebe i znaju da uspjeh ne proizilazi iz stanja mirovanja.

Nova je godina, a sa njom dola-ze i nove odluke. Možda neke male promjene, naprave velike promjene u vašem životu i uči-ne vas uspješnim. Evo nekih opštih karakteristika uspješnih ljudi.

Ambicija: Snovi su dobri za po-četak. Oni mogu biti mali ili ve-liki, svejedno je. Suština je da se ne bojite da sanjate i da budete ambiciozni. Čak i ako se desi neuspjeh, biće vam lakše jer ste pokušali. Ambicije i kreativnost su savršen spoj uspješnih ljudi.

Vjera: Ako imate snove, sljedeći korak je vjera da će te ih ostva-riti. Osim vjere, važni su i hra-brost i odvažnost. Ne bojte se da rizikujete sa svim preprekama na koje se naiđete.

Deset karakteristika uspješnih ljudi

Ambicije i kreativnost savršen spojUspjeh ne dolazi besplatno, potrebno je uložiti određeno strpljenje i naporan rad.

Hrabrost: Najvažnije je da se ne bojite, jer je strah najveća pre-preka ka ostvarenju sna. Svi se ponekada boje ali u tim trenu-cima hrabrost je najvažnija da bi se strah premostio i došlo do cilja. Uspješni ljudi se ne boje straha jer znaju da će im i naj-gori trenuci donijeti određeno iskustvo.

Priznanje greške: Ako pogrije-šite, priznajte to. To je karak-teristika uspješnog čovjeka. Iz ovoga možete izaći sa novim iskustvom i pronaći bolji način kako se izboriti.

Naporan rad: Uspjeh ne dolazi besplatno, potrebno je uložiti određeno strpljenje i naporan rad. Uspješni ljudi ne poznaju lijenjost. Slijede snove i spre-mni su da dosta rade dok ne dođu do cilja.

Komunikacija i umrežavanje: Bogata mreža poslovnih konta-kata je karakterisitka za uspjeh. Veze i komunikacija sa ljudima koji su takođe uspješni u svo-

jim poslovima mogu nekada da budu od presudnog značaja za put ka uspjehu.

Multitasking: Sposobnost oba-valjanja više stvari odjednom. Najbolji primjer ovoga je Ri-chard Branson. Njegov brend Virgin nije ograničen samo na jedan proizvod, već se bave svim i svačim – od proizvodnje kondoma do muzičke industri-je i pružanja različitih usluga poput prevoza. Osim što se bavi poduzetništvom, Ričard je takođe poznat i po svom akti-vizmu i obaranju svjetskih re-korda, a gostovao je i u brojnim filmovima.

Strategija: Vještine i sposob-nosti, energija i znanje su naj-bojlja kombinacija da se dođe do uspjeha. Potrebno je imati poslovni osećaj kada i kako odigrati i sa kojom strategijom kako bi se došlo do cilja.

Pozitivan stav: Uspješni su lju-di najčešće optimisti. Uvijek očekuju najbolje i čvrsto vjeruju da će uspjeti i ostvariti ono što su naumili. U većini slučajeva, to im i uspjeva upravo zbog po-zitivnog stava prema životu i svemu što čine.

Otpornost: Otpornost je pre-sudna karakteristika svakog uspješnog čovjeka. Svi mamo svoje loše dane, ali oni dođu i prođu. Uspješni ljudi ne po-sustaju pred problemima koje im život donosi, već se nastoje na što bolji način sa njima da se zbore. Život donosi brojne izazove i ako želite da budete uspješni morate postati borac, jer samo tako ćete moći ostva-riti svoje snove.

Na ekonomski nerazvijenom području Crne Gore između dva svjetska rata (1918. - 1941.) mali broj stanovnika je bio u radnom odnosu, a od toga su žene činile manji dio. Tačnih

podataka o zaposlenosti nema, jer se tadašnja statistika radila po banovinama, a pošto su Zetsku banovinu osim većeg dijela dana-šnje Crne Gore činili i neki djelovi Hrvatske, Srbije i Kosova, podaci se djelimično odnose i na te teritorije. Bez obzira na to, dostupni pokazatelji dovoljno govore u kakvom je ekonomskom položaju bila žena u Crnoj Gori i kako je tretirana kao radna snaga.

Tako je na Cetinju 1935. godine bilo zaposleno i osigurano 705 ra-dnika i namještenika, od toga 594 muškarca i 111 žena (na 100 za-poslenih muškaraca - 19 žena). Prema podacima iz 1939. godine, u svim srezovima Crne Gore bilo je 1.386 industrijskih radnika, od toga svega 89 žena.

Privredni razvitak i zapošljavanje žena u Jugoslaviji do Drugog sv-jetskog rata bili su veoma nesrazmjerni. U Ljubljani je, u pomenu-tom periodu, na 100 zaposlenih muškaraca bilo 85 žena, a u cijeloj tadašnjoj Dravskoj banovini, samo u tekstilnoj industriji od 9.175 radnika bilo je 25 odsto žena.

Inače je dosta osoba radilo kao posluga. U Jugoslaviji je 1934. go-dine bilo zaposleno 58.394. osoba u kućnoj posluzi, a od tog broja 93,52 odsto činile su žene. Od devet banovina najviše zaposlenih u ovoj djelatnosti imala je Savska (Hrvatska) gdje su od ukupno 18.979 osoba, 17.921 činile žene. U Zetskoj banovini na ovim poslo-vima je radilo 1.444 žena i svega 200 muškaraca.

Ekonomski položaj Crnogorki između dva svjetska rata

Malo zaposlenih, a manja i dnevnica

Žene su za iste poslove bile manje plaćene od muškaraca i prve na udaru kada je trebalo redukovati radnu snagu usljed ekonomskih kriza.

Žene su takođe bile u neravnopravnom položaju i kada je u pitanju zarada, jer su na istim poslovima bile plaćene manje od muškara-ca - visina nadnice ženske radne snage kretala od 45 do 75 odsto u odnosu na onu muškarca.

I kada je dolazilo do ekonomskih kriza, odnosno redukcije radne snage, kao što je bilo 1933. i 1934. godine, žene su bile prve na uda-ru, naročito u vanprivrdenim djelatnostima.

Težak ekonomski položaj žena u Crnoj Gori omogućavao je i za-kon. Poznato je da u tom periodu Jugoslavija nije imala jedinstven građanski zakon, već su se primjenjivali zakoni koji su važili prije stvaranja zajedničke države, pa je u zajedničkoj državi bilo šest različitih pravnih područja.

U Crnoj Gori važio je Opšti imovinski zakonik iz 1888. godine, a po-što on nije regulisao odnose u oblasti porodičnog i nasljednog pra-va, važilo je običajno pravo sadržano u narodnim običajima koje je država štitila. Prema ovom zakoniku, žena u Crnoj Gori imala je poslovnu sposobnost, mogla je da obavlja pravne poslove i imala je pravo da bude staratelj svojoj maloletnoj djeci, ali, ako je bila udata, za pravne poslove morala je imati odobrenje muža.

U pogledu nasljeđivanja imovine važio je prioritet muškarca, samo u prvom koljenu zaostavštinu majke jednake djelove naslje-đivala su i muška i ženska djeca.

B. Pejović

50

Broj 1 Januar 2014.

51

Broj 1Januar 2014.

U tekstu pod naslovom “Najboljih 20 mjesta na svijetu za ulaganje u nekretnine”, novinar Telegrapha Max Davidson, ističe da su pozitivne strane za investiticije u našu zemlju,

to što Crna Gora ima veću stopu rasta kada je u pitanju broj turista nego bilo koja država na svijetu i mnogo povljine cijene nekretnine nego susjedne Italija i Hrvatska.

- Očekuje sa da će broj turista u Crnoj Gori rasti brže nego u bilo ko-joj državi na svijetu, pokazuju podaci svjetskog Savjeta za putova-nja i turizam. Takođe se očekuje da će cijene nekretnina porasti za deset odsto u 2014. godini, ali dobra stvar kod crnogorskog tržišta nekretnina je da će cijene biti povoljnije nego u susjednim Hrvat-

Crna Gora među 20 najboljih destinacija za ulaganje u nekretnine Britanski dnevni list The Telegraph u onlajn izdanju uvrstio je Crnu Goru u 20 svjetskih destinacija koje su najbolje kada je u pitanju investiranje u nekretnine.

skoj i Italiji – navodi se u članku koji je objavio britanski Telegraph.

U tekstu se takođe navodi da milione Britanaca privlači san da kupe imanje u sunčanim predjelima gdje će provoditi praznike i to imanje eventulano kasnije pretvoriti u izvor prihoda.

Davidson ističe da postoji veliki broj destinacija gdje investiranje sada izgleda veoma atraktivnije nego prije godinu dana.

Pored Crne Gore na listi 20 najpovoljnijih destinacija za investi-ranje našle su se i Barselona, Francuska rivijera, Karibi, Toskana, Panama…

enterprise europe