!to za Crnu Goru zna"i odluka EUda otvori pregovore sa Srbijom

Direktor za vanjsku politiku u londonskom CER-u, Ian Bond

Kako !e ulazak Hrvatske u Unijuuticati na standard gra"ana

TEMA BROJA

intervju

region

ISSN 1800-7678

Projekat "EU Info Bus-na putu ka EU!" !nansira se iz komunikacionog bud"eta Delegacije Evropske unije u Crnoj Goria sprovodi ga Centar za gra#ansko obrazovanje (CGO) u saradnji sa fondacijom Friedrich Ebert i NVO Natura.

Evropski pulsElektronski mjese!nik za evropske integracije broj 94, jul 2013.

Uvodnik:

Vladan #ugi$

Litvanija predsjedava / Litvanija preuzela predsjedavanje Evropskom unijom (EU) od Irske tokom kojeg će joj prioriteti biti napredak na putu ka zdravijim javnim "nansijama, sprovođenje Pakta za rast i zapošljavanje i jačanje EU kao globalnog modela otvorenosti i bezbjednosti. Biće to prvo predsjedavanje Litvanije, ujedno i prvo predsedavanje neke baltičke zemlje EU, ali i prvo predsjedavanje Unijom koja ima 28 članica, pošto je u EU ušla Hrvatska. Srbija motivi!e Crnu Goru / Otvaranje pregovora sa Srbijom motivisaće Crnu Goru da snažnije zakorači putem evropskih integracija, ocijenio šef delegacije EU u Podgorici Mitja Drobni!. „Otvaranjem pregovora sa Srbijom stvoriće se dodatna priča o uspjehu. To će možda dovesti i do konkurencije, ali i tješnje saradnje dviju vlada, a sve u cilju e"kasnijeg pregovaračkog procesa”, ocijenio je Drobnič na panel diskusiji „Crna Gora u procesu EU integracija, EU znači DA“, u Ulcinju.Prva Parada ponosa u Crnoj Gori / Prva parada ponosa u Crnoj Gori, u organizaciji LGBT Forum Progresa, održana u Budvi. Tokom manifestacije policija privela više od desetak huligana, a u kamenovanju je lakše povrijeđeno nekoliko učesnika parade.Francuska se vra"a na Balkan / Francuski predsjednik François Hollande izjavio da se Francuska snažno zalaže za evropsku perspektivu zapadnog Balkana, da je spremna da bude medijator u rješavanju svih otvorenih pitanja i najavio ubuduće aktivniju ulogu Francuske u regionu. Holland je to rekao na skupu predsjednika država zapadnog Balkana na Brdu kod Kranja. Domaćini konferencije, kojoj je prisustvovao predsjednik Crne Gore Filip Vujanovi", bili su predsjednici Slovenije i Hrvatske, Borut Pahor i Ivo Josipovi". Usvojene ustavne promjene / Poslanici vladajuće koalicije, opozicione Socijalističke narodne partije i Pozitivne Crne Gore izglasali ustavne promjene u oblasti pravosuđa koje su bile jedan od ključnih uslova za otvaranje poglavlja 23 i 24. Ustavnim promjena je predviđeno da se Vrhovni državni tužilac, sudije Ustavnog suda i četiri člana Sudskog savjeta iz redova istaknutih pravnika biraju dvotrećinskom većinom u prvom, odnosno tropetinskom u eventualnom drugom krugu glasanja u Skupštini. Protiv je glasao samo Demokratski front.

Kalendar01. jul

11. jul

24. jul

25. jul

31. jul

Kako zamišljate euroskeptike u Crnoj Gori? Vjerovatno kao neku grupu tajkuna, političara koji, zbog sopstvenih interesa, svojim djelovanjem direktno ili per"dno potkopavaju stremljenje većine društva ka njegovom civilazacijskom preobražaju. Može li to djelovanje biti institucionalizovano? Izgleda da može. Ustavni sud Crne Gore proglasio je neustavnim odredbu Zakona o opštem obrazovanju kojom je, na osnovu političkog sporazuma bivšeg premijera Igora Luk!i"a i lidera opozicije prije dvije godine, srpski jezik praktično izjednačen sa crnogorskim u nastavi. Nije problem u odluci, nego u njenom tajmingu. Ustavni sud je to odlučio nekoliko dana prije skupštinske rasprave o ustavnim promjenama vezanim za reformu pravosuđa, kao ključnom uslovu za otvaranje poglavlja 23 i 24. To je uradio, iako u njegovim "okama kupe prašinu brojne inicijative duže od oko dvije godine, koliko je prošlo od kada je Socijaldemokratska partija(SDP) predala svoju inicijativu za ocjenu ustavnosti odredbi Zakona o opštem obrazovanju i uprkos tome što je predsjednik Ustavnog suda Milan Markovi" morao znati da će ta odluka imati političke implikacije među onim partijama i njenim liderima koje nemaju snage i hrabrosti da izađu iz referendumskog doba, a bez čijih glasova je nemoguće promijeniti Ustav. Prosto je nevjerovatno djelovao tragikomični istup sudije Ustavnog suda Miodraga Latkovi"a koji poslanike nazva atentatorima koji su uz, kako reče, saučešništvo stranih i domaćih organizovanih kriminalnih grupa, promijenili Ustav i ukinuli ovakav Ustavni sud. Latković je u pravu kada postavlja dilemu kako to da se ustavnim zakonom ukidaju prava sudijama Ustavnog suda, zagarantovana odredbama prethodnog zakona. No, da su Latković i sve njegove kolege tako prilježno branili ustavnost i zakonitost i interese građana, kao što su sada pokušali očuvati svoje funkcije i privilegije mogućih političkih nalagodavaca iz DPS tajminga odluke o Zakonu o opštem obrazovanju, EU ne bi ni insistirala na promjenama Ustava Zato nije riječ o atentatu, nego o samoubistvima Ustavnog suda, državnog tužilaštva i sudske vlasti. Bolje je da budu smjenjive političke elite, nego institucije, zar ne?

Suicid

Evropski puls

www.cgo-cce.org

2

Uvodnik / Kalendar

Solunski samit 2003. je bio vrhunac grčke diplomatije u Evropi. Usred današnje ekonomske krize i političkog haosa u Atini teško je i sjetiti se da je samo prije deset godina grčka vlada impresionirala Evropu produktivnim samitom kojm je krunisano uspješno predsjedavanje Unijom. Kao ministar inostranih poslova i zadužen za predsjedavanje Unijom, Geogre Papandreou je uživao veliko poštovanje kolega – čak se o njemu govorilo kao o budućem nasljedniku Javiera Solane na mjestu Visokog predstavnika za spoljnu i bezbjednosnu politiku. Njegova diplomatska vještina je bila ključna da se sve strane slože oko teksta Solunske deklaracije, u kojoj je EU dala čvrsto obećanje zemljama Balkana da mogu računati na članstvo u Evropskoj uniji. Taj tekst danas zvuči vrlo hrabro, i EU više nikada nije prevazišla taj nivo posvećenosti Balkanu. Solunska deklaracija je trebala da bude tek prvi korak na putu ka članstvu: deklaracija principa i namjera na kojima bi buduća predsjedništva dalje gradila. Nažalost, to se nikada nije dogodilo. Za region, Solunska deklaracija je predstavljala kamen temeljac nada u evropske integracije, iako su se u to vrijeme mnogi nadali da će stvari ići brže. Bitan je bio i scenski dekor: na prekrasnoj solunskoj obali lideri balkanskih zemalja su se osjećali jednakim svojim evropskim partnerima. Šefovi država i vlada iz regiona nijesu sačekali potpisivanje deklaracije u pretsoblju, već su je potpisali zajedno sa premijerima i predsjednicima iz EU. Osjećali su da ih tretiraju s poštovanjem, što je puno doprinijelo razvijanju povjerenja u tom ključnom momentu. Samit u junu 2003. je bio i vrhunac nada da će nezavršeni kon(ikti preostali iz raspada bivše Jugoslavije ubrzo biti privedeni kraju. Primjena Ohridskog mirovnog sporazuma je tek započinjala, i bezbjednost je stajala visoko na listi prioriteta. Izgledalo je da su mnoga kritična pitanja na domaku rješenja: Papandreou je uložio ogroman napor da pripremi sporazum između Turske i Kipra, naziralo se i rješenje u vezi imena Makedonije, a i Rusija je bila spremna da Ujedinjenim nacijama prepusti iznalaženje rješenja za status Kosova. Nije sve, međutim, išlo onako brzo i lako kako se svima činilo da će biti na tom samitu u Solunu. Trebalo je da prođe još čitava decenija pa da Priština dobije kontrolu nad cijelom teritorijom Kosova. Još nema rješenja za ime Makedonije. Regionalna saradnja se stalno sapliće o ono što neke diplomate zovu „država koju ne smijete zvati imenom i ime koje ne smijete zvati državom“. Neriješena statusna pitanja otežavaju regionalnu saradnju i ekonomske integracije, a organizovani kriminal cvjeta tamo gdje je vladavina prava slaba ili nepostojeća. Regionu je danas neophodna nova politička generacija koja će ostaviti za sobom naslijeđe sukoba. Neriješena pitanja granica i državnih statusa su pomogla mnogim liderima starije generacije da se održe na vlasti potpirujući identitetske strasti. Mnogo je lakše dobiti glasove i

podršku građana isticanjem opasnosti koje prijete naciji – kako stvarnih tako i izmišljenih – nego naporima da se izađe na kraj sa teškim izazovima nezapošljenosti, budžetskih de"cita i korumpiranih institucija. Što se tiče EU, nova politička generacija tek treba da uvidi značaj ovog regiona. Vrlo malo ministara inostranih poslova koji su pregovarali o deklaraciji u Solunu je još na pozicijama, a mnogi od onih koji su pomogli uspostavljanje mira u regionu – Javier Solana, Joschka Fischer, George Robertson i George Papandreou – nijesu više u politici. U EU potresanoj krizom i opsjednutoj spašavanjem eura, osjećaj istorijske odgovornosti za ponovno ujedinjenje Evrope i prevazilaženje ratne prošlosti je zamijenjeno principom – spasavaj se ko može. Pa ipak, iako je dosta razloga za pesimizam, na duži rok postoji puno razloga da očekujemo da sve ispadne kako treba za zapadni Balkan i EU. Balkan je enklava unutar granica Unije koju ni ministri spoljnih ni ministri unutrašnjih poslova ne mogu dugo ignorisati – obzirom na potencijal regiona da bude od pomoći, ali i da ugrozi bezbjednost same Unije. Za region, EU je jedina opcija. Turska i Rusija povremeno nude diplomatsko laskanje, ali ne i veličinu tržišta, "nansijsku pomoć ili politički uticaj koju nudi EU. Pitanje je samo koliko će dugo proces pristupanja trajati. Nakon ulaska Hrvatske u EU ove godine, vjerovatno će proći dosta godina dok sljedeća zemlja ne bude spremna za članstvo. Svaki i najmanji korak je bitan, ali hoće li region moći da održi momenat? Podsticaj koji proizilazi iz perspektive pristupanja EU uvijek zavisi od toga koliko je ta perspektiva blizu. Ako lideri vjeruju da ih samo par izbora dijeli od članstva, mogu to iskoristiti da pokrenu reforme kod kuće. Ali, ako proces pristupanja stalno nailazi na prepreke, bilo zbog novih zahtjeva od strane EU ili zbog bilateralnih pitanja, domaći otpor reformama raste i potreban je ogroman napor da se dođe do promjena u politici ili privredi, i mobiliše dovoljno sredstava za unaprijeđenje javne uprave i sudstva. Zato bi Balkan trebao da bude prioritet za naredno presjedavanje Grčke EU 2014. Zemlje regiona bi puno mogle da nauče od Grčke o potrebi stalnih reformi da bi se smanjio jaz u načinu upravljanja zemljom, i o riziku od napuštanja napora da se sustignu evropski standardi u godinama nakon pristupanja. Može li grčko predsjedavanje naredne godine natjerati EU koja se bori sa krizom da obrati više pažnje na Balkan? I hoće li region znati da iskoristi tu ponudu? Politička volja je rijetkost u Evropi danas. Gdje su lideri koji će pokazati da je integracija Balkana u stabilan regionalni sistem i u interesu EU? Bezbjednost i stabilnost Balkana i ostatka Evrope zavise jedni od drugih. Mnogo je bolje upravljati ovom međusobnom povezanošću kroz stabilan i dobro organizovan proces pristupanja nego kroz povremeno „gašenje požara“. Izvor: dijelovi teksta preneseni iz publikacije „Evropska budućnost zapadnog Balkana – deset godina od Soluna“.

Solun – 10 godina kasnije

Heather Grabbe

Evropski puls

www.cgo-cce.org

3

Pogled iz regiona

Mirela Rebronja

Ukoliko Srbija nastavi pridruživanje Evropskoj uniji (EU) dinamikom iz posljednjih nekoliko mjeseci, a crnogorske institucije ne konkretizuju borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala postoje realne šanse da Crna Gora izgubi titulu “najmanje problematičnog đaka” u regionu. Status, napredak i dinamika pregovora sa EU direktno zavise od učinka svake države pojedinačno i ne postoji scenario koji bi mogao biti neočekivan, ali u svakom slučaju činjenica je da bi konkurencija mogla koristiti objema stranama. To je ocjena predstavnika civilnog sektora nakon odluke Savjeta EU od 28. juna da sa Srbijom otvori pregovore poslije uspješnog dijaloga Beograda i Prištine, ali i rezultata srpskih vlasti u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Trenutno stvari izgledaju ovako – Crna Gora nakon usvajanja ustavnih promjena iz oblasti pravosuđa ima realne šanse da otvori poglavlja 23 i 24 krajem godine, moguće u decembru kada bi mogla biti i održana prva Međuvladina konferencija između Srbije i EU koja označava formalno otvaranje pretpristupnih pregovora. To znači da je Crna Gora vremenski oko godinu i po dana u prednosti nad Srbijom na putu evropskih integracija jer je zvaničnoj Podgorici, nakon što je prvu Međuvladinu konferenciju održala krajem juna 2012, trebalo tačno toliko vremena da završi skrining i ispuni obaveze, poput izrade akcionih planova za poglavlja 23 i 24, ali i usvajanja ustavnih promjena.

Na drugoj strani, Srbija je nedavno usvojila dva dokumenta: Strategiju za borbu protiv

korupcije i organizovanog kriminala i Strategiju za reformu pravosuđa koje, kako srpske vlasti obećavaju, treba da prate obaveze iz budućih akcionih planova za poglavlja 23 i 24. Ove strategije se odnose na period do 2018, za kada su crnogorske vlasti planirale da budu pri zatvaranju ova dva ključna pregovaračka poglavlja. Dakle, ako obje države budu dosljedno primjenjivale svoje planove moglo bi se desiti da praktično istovremeno zatvore poglavlja 23 i 24, što bi značilo i istovremeni ulazak u EU. Ako Srbija bude pratila rokove iz ovih strategija koje planira da pretoči u svoje akcione planove, to znači da bi mogla stići Crnu Goru na putu ka EU, a posebno ako crnogorske institucije zakažu i ne ispune preuzete obaveze iz akcionih planova za poglavlja 23 i 24.

Zamjenik direktora Kancelarije za evropske integracije Vlade Republike Srbije Sr#an Majstorovi" za Evropski puls kaže da im je u pripremnoj fazi, u kojoj se sada nalaze, mnogo pomoglo to što je Crna Gora nedavno prešla etape evropskog puta koje njima tek slijede, pa su mogli izvući pouke i izbjeći dodatna usporavanja. “Srbija je u martu 2012. bila pozvana da učestvuje kao posmatrač, zajedno sa Makedonijom, na eksplanatornom skriningu organizovanom za Crnu Goru, što je omogućilo našim predstavnicima da se upoznaju sa osnovnim principima rada u okviru ovih sastanaka”, kazao je Majstorović. On je dodao da postoji redovna saradnja između država koja bi trebalo da doprinese boljoj pripremljenosti Srbije za pregovore, posebno u pogledu skrininga poglavlja 23 i 24. Majstorović očekuje da će se prva međuvladina konferencija održati najkasnije u januaru 2014.

Skrining za Srbiju će, kao i u slučaju Crne Gore, a u skladu sa novom metodologijom EU,

Konkurencija za vratom#to za Crnu Goru zna$i odluka EU da otvori pregovore sa Srbijom

Crna Gora je trenutno, vremenski pos-matrano, oko godinu i po dana ispred Srbije na putu evropskih integracija

Sr!an Majstorovi"

Evropski puls

4

www.cgo-cce.org

Tema broja

otpočeti poglavljima 23 i 24. Eksplanatorni skrining za poglavlje 23 će biti održan 25.-26. septembra, a za poglavlje 24 u periodu od 2.- 4. oktobra. Bilateralni skrining za poglavlje 23 će biti održan 9. i 10, a za poglavlje 24 od 11. do 13. decembra 2013.

Majstorović nije želio da precizira stav o mogućnostima da Srbija u pregovorima pretekne Crnu Goru, smatrajući da je pitanje unutrašnje organizacije i odlučnosti da odgovori na postavljene zahtjeve svake od zemalja kandidatkinja jedini faktor koji će uslovljavati napredak u pregovaračkom procesu. Naglasio je da je “ovo proces inkluzivne prirode, kako na unutrašnjem planu gdje je neophodno angažovati sve raspoložive kapacitete, tako i na regionalnom planu gdje je neopohodno svakodnevno sarađivati, dijeliti informacije, promovisati primjere dobre prakse.” Prema njegovim riječima takav pristup je način da se i Srbija i Crna Gora brže kreću ka zajedničkom cilju i istovremenom kroz konkurentnost i unaprjeđenje kapaciteta cijelog regiona, postanu punopravne članice EU.

Tapkanje u mjestu kada je u pitanju borba sa problemima obuhvaćenim poglavljima

23 i 24, kao najozbiljnijim izazovima za crnogorsku vladajuću strukturu, prema riječima izvršne direktorke Centra za građansko obrazovanje(CGO) iz Podgorice Daliborke Uljarevi" jednostavno je nedopustivo. Ona je istakla da se već duže vrijeme Crnoj Gori iz EU, ali i od pojedinačnih država članica, šalju jasne poruke da je prošlo vrijeme u kojem se kroz tehničko štrikiranje pojedinih pitanja mogao konstatovati napredak. Crnogorske vlasti, kaže ona, su “uljuljkane u ulozi najmanje problematičnog đaka u problematičnom razredu”, te da se sada kada drugi svoje probleme rješavaju, pokazuje da “nije dovoljno samo ne proizvoditi probleme van škole već je potrebno uraditi domaće zadatke da bi se konstatovao uspijeh.” To zapravo znači, kako je istakla Uljarević, da bez rezultatima potkrijepljene borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, Crna Gora ne može da se pohvali istinskim napretkom, od kojeg će direktno zavisiti dalja dinamika pregovora.

Maja Bobi", generalna sekretarka Evropskog pokreta u Srbiji za Evropski puls kaže da, iako ne postoji datum pregovora, Srbija ne sjedi skrštenih ruku, već da administrativna struktura za početak i vođenje pregovora već postoji. Nedostaje samo da se kompletira pregovarački tim jer Srbija još uvijek nije imenovala glavnog pregovarača. Kada su u pitanju akcioni planovi, za koje je Vlada Crne Gore predvidjela period od pet godina, aktuelna Vlada Republike Srbije je, u očekivanju i pripremama za početak pregovora tokom ove godine usvojila dva ključna dokumenta za reforme u oblastima koje su sadržane u poglavljima 23 i 24. To su Strategija za borbu protiv korupcije i Strategija za reformu pravosuđa. Oba dokumenta se

Moglo bi se desiti da Crna Gora i Srbija prakti$no istovremeno zatvore poglav-lja 23 i 24, %to bi zna$ilo i istovremeni ulazak u EU, ako Srbija bude dosljed-no primjenjivala svoje strategije, koje namjerava preto$iti u akcione planove za poglavlja 23. i 24, i ako Crna Gora tako"e redovno bude ispunjavala svoje obavete iz svojih akcionih planova.

Daliborka Uljarevi"

Maja Bobi"

Evropski puls

5

www.cgo-cce.org

Tema broja

odnose na period od 2013. do 2018, tako da će i akcioni planovi pokriti period od pet godina sa pretpostavljenim dostizanjem ciljeva Strategija. Bobić vjeruje da će se i planovi za ispunjavanje obaveza iz poglavlja 23 i 24, za čiju konačnu izradu vjerovatno treba sačekati

izvještaje o analitičkom pregledu, zapravo poklopiti vremenski sa postojećim strategijama i akcionim planovima, dakle da će se odnositi na period od pet godina. Nacionalna strategija reforme pravosuđa predviđa mjere za ubrzanje sudskih postupaka, smanjenje broja zaostalih predmeta i promjenu mreže sudova radi smanjenja troškova i boljeg pristupa građana pravdi, reformu funkcionisanja pravosudnih organa koji će obuhvatiti i procedure stupanja na tužilačku i sudijsku funkciju. Nacionalna strategija za borbu protiv korupcije sadrži preporuke EK, a u izradi teksta učestvovala je domaća stručna javnost, kao i predstavnici organizacija civilnog društva. Dokumentom

je de"nisano šest strateških principa u borbi protiv korupcije - načelo vladavine prava, nulte tolerancije na korupciju, odgovornosti, sveobuhvatne primjene propisanih mjera i saradnje svih nivoa vlasti, kao i načela e"kasnosti i transparentnosti. Ovim strategijama, kako je rekao Srđan Majstorović, pokrivena su mnoga pitanja koja su danas mjerila za otvaranje pregovora u Crnoj Gori, a bila su i u slučaju Hrvatske. Ta pitanja je Srbija započela da rješava primjenom navedenih strateških dokumenta, kroz precizno de"nisane mjere za sprovodjenje u tačno de"nisanom roku. “Siguran sam da će sistemski pristup rješavanja preblema u ovako značajnim oblastima olakšati posao našim pregovaračima, ali uspjeh pregovora zavisiće isključivo od konkretnih rezultata i primjene navedenih planova u svakodnevnoj praksi” zaključio je Majstorović.

Da je svaki scenario moguć, smatra britanski novinar i analitičar Tim Judah. On ističe da je konkurencija zdrava, i da od nje obje zemlje mogu imati koristi: “Srbija ima veću državnu administraciju, time i veće kapacitete da odgovori zahtjevima koji će joj biti postavljani ali to može biti i prednost i dodatni izazov”, kazao je Judah i dodao da je vrlo teško procijeniti da li će u nekom trenutku Srbija biti ispred Crne Gore, jer je teoretski sve moguće. I on rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala smatra veoma važnim pokazateljem stvarne spremnosti zemalja kandidata da se pridruže Uniji, i ističe da bi Crna Gora morala pokazati više odlučnosti u tom pravcu.

Da je svaki scenario mogu!, smatra bri-tanski novinar i analiti$ar Tim Judah. On isti$e da je konkurencija zdrava, i da od nje i Crna Gora i Srbija mogu imati koristi. Rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala smatra veoma va&nim pokazateljem stvarne spremnosti zemalja kandidata da se pridru&e EU, i isti$e da bi Crna Gora morala pokazati vi%e odlu$nosti u tom pogledu.

Tim Judah

Evropski puls

6

www.cgo-cce.org

Tema broja

Direktor za vanjsku politiku u uticajnom londonskom analitičkom institutu CER (Centre for European Reform) Ian Bond ocijenio je da Evropka unija (EU) odlukom da sa Srbijom otvori pregovore “ne uvodi utakmicu” u odnosima sa Crnom Gorom. “Ono što smo nekad zvali „regata“je prošlost. Lekcija iz zadnjih proširenja jest da se zemlja prima kad je i ako je spremna”, kazao je Bond. “Ritam kretanja prema EU u najvećoj mjeri zavisiće od sposobnosti jedne ili druge vlade da implementiraju golemi korpus evropskog zakonodavstva i reforme koje traži Brisel. Pošto je Crna Gora mala država, to će očigledno biti veoma teško”, kazao je ovaj dugogodišnji britanski diplomata. On je rekao i da bi imalo smisla da, upravo zbog malobrojne administracije u odnosu na zahtjeve Brisela, Crna Gora razgovara sa Maltom o njenim iskustvima.

» Na drugoj strani mnogi smatraju da nije lo!e da dvije zemlje u pregovorima idu u paru, jer tako imaju ja"u politi"ku snagu. Zar nije te!ko tr"ati sam prema Briselu, pogotovo ako klima ne pogoduje pro!irenju?

Sve se već probalo, veliko proširenje od deset zemalja, samo dvije zemlje, kao Španija i Portugalija, jedna zemlja, kao nekada Grčka, a sad Hrvatska. Ali, baš primjer oko Hrvatske pokazao je da je tendencija da se gleda na

individualni progres. Isto tako, zemlje imaju različite aranžmane između sebe. Recimo, sigurno narednih deset godina možete zadržati (eksibilniji režim putovanja iz jedne zemlje u drugu. Tako je bilo i između Britanije i Irske, ni mi nijesmo trebali pečatiti pasoš pri prelasku granice. Otkako je Hrvatska u EU, nastali su problemi između Hrvatske i Bosne i Hercegovine oko prelaska granice, ali rješenje zavisi od BiH, jer BiH strahovito zaostaje u napretku. Zid između BiH i EU, odnosno Hrvatske, bio bi mnogo niži da su bosanski političari ozbiljniji.

» Da li mislite da smo sada na"isto – da Crna Gora ne#e "ekati dok Srbija ne rije!i svoje te!ko#e? Kosovo je, ipak, jo! realan, ozbiljan problem i treba#e mnogo vremena da se rije!i. Posljednjih godina bilo je perioda kad su Crna Gora, pa i Hrvatska, malo pri"ekali na putu ka EU, dok se ne vidi da li #e biti napretka u Srbiji?

EU je jako propatila zbog odnosa Kipra i Turske i neriješenog kiparskog pitanja. EU zato neće ugroziti proces između Srbije i Kosova, dok se ne dođe do zadovoljavajućeg rješenja. Neriješeni kon(ikt neće se više unositi u Uniju. Ali, ne vidim kakav bi to uticaj trebalo imati na Crnu Goru. Kako od Srbije zavisi kojim će tempom rješavati svoje probleme, to vrijedi i za Crnu Goru.

» Situacija je danas mnogo druga"ija nego prije 10 ili 15 godina kada je rije" o politici pro!irenja. Otvaranje pregovora sa Srbijom do"ekano je mlako, kao i prijem Hrvatske u "lanstvo. Da li je EU dosta Balkana?

Za takav gubitak interesa za Balkan ima više faktora, a primarni je ekonomska situacija. Lideri EU su fokusirani na to da srede eurozonu.

Direktor za vanjsku politiku u londonskom CER-u, Ian Bond

Regata je pro%lost, EU sad gleda samo pojedina"no

EU je pro%la fazu pozivanja na

pro%irenje i $lanstvo. Sad slijede

pregovori, a to je birokratija, vrlo

mnogo dosadnog posla, nema

tu neke politi$ke poruke, nema

ljubavnih poruka, nego samo rad

Evropski puls

7

www.cgo-cce.org

Intervju

Enormna energija u to je uložena, fokus je drugdje, na svojoj ekonomiji, na svom dvorištu, i to je normalno.

Ali, promijenio se i politički proces. EU je prošla fazu pozivanja. Sad slijede pregovori, a to je birokratija, trud, vrlo mnogo dosadnog posla, nema tu neke političke poruke, nema ljubavnih poruka, nego samo rad u okviru procesa. Pogledajte Rumuniju i Bugarsku, koje još imaju ogromne probleme s korupcijom i vladavinom

prava. One nijesu bile prilagodile svoje sisteme. Već kad je Hrvatska bila u igri, sasvim se drugačije postupalo. Tako će to biti i dalje. Šta se tiče Grčke, svejedno je da li je ona na Balkanu. I druge zemlje imaju teškoće, i to velike, a nijesu na Balkanu.

» Zamislimo da Velika Britanija po"ne izlazak iz EU-a ili da radikalno mijenja poziciju unutar EU. Da li bi i to moglo jako uticati na pro!irenje na zemlje zapadnog Balkana, kao !to je to slu"aj danas sa ekonomskim krizom?

Rano je za takve zaključke. Tačno je da se najveća partija u parlamentu obavezala da će organizovati referendum o ostajanju u EU-u ako dobije naredne izbore. Ne znamo, za početak, da li će te izbore dobiti. Ne znamo u kojem će se smislu unutarbritanska debata kretati. Svakako, možemo sada reći da ona postaje složenija, odnosno sad su počeli i argumenti za ostanak u Uniji. Mnogi poslovi sada jasno nastupaju u korist ostajanja u Uniji, uz agrumentaciju da je Britaniji neophodno unutrašnje evropsko tržište da bi imala jaču težinu na međunarodnoj sceni, na primjer u odnosima sa Kinom, ali i sa Amerikom. Nemoguće je sada znati gdje će završiti britanska diskusija.

I.S.

Uvijek se treba pitati odakle je novac stigao i gdje ide Kako se u EU gleda na uticaj Turske i Rusije u regionu, prvenstveno na njihov ekonomski uticaj?

Zavisi o kakvom uticaju govorimo. Turska je najbrže rastuća ekonomija i čini mi se prirodnim i razumnim da imaju svoje ekonomske interese na Balkanu. Šta se tiče ruskih investicija, ako su u pitanju transparentne i poštene ruske investicije, one su

svakako dobrodošle svuda. Što im fali, ima ih svuda, ima ih u Britaniji. Ali, ono što zabrinjava, jest da će se bankovni sistemi upotrijebiti za pranje novca, za sumnjivu

djelatnost. To se baš desilo na Kipru i nije se sretno završilo. Naravno da pri tome što se desilo na Kipru, treba uzeti u obzir i ruski argument, a to je da nijesu vjerovali ruskim bankama, pa su zato ulagali na Kipar. Dakle, kad je riječ o bilo čijim ulaganjima, treba se uvijek pitati odakle je novac stigao i gdje novac ide dalje. Treba držati otvorene oči.

Evropski puls

8

www.cgo-cce.org

Intervju

Proizvo&a"i plastike kao ekolozi

Proizvođači plastike iz EU traže da se zabrani odlaganje plastike na deponije i ističu da su Evropi potrebne

strožije odredbe o reciklaži kako bi se zaustavilo bacanje važnih sirovina. Udruženje proizvođača predlaže i formiranje tzv. Šengen zone za otpad da bi se podstakle prekogranične isporuke materijala za recikliranje do pogona za sortiranje. Članice EU recikliraju u prosjeku 40% ukupnog otpada, a kada je riječ o iskorišćenim plastičnim bocama i ambalaži između 15% i 40%. Industrija plastike, podstaknuta dijelom i visokim i kolebljivim cijenama nafte koja je ključna sirovina u proizvodnji plastike, želi da se EK opredijeli za zabranu odlaganja plastičnih boca i pakovanja od plastike na deponijama do 2020. Brojne članice već zaostaju za obavezama iz okvirne direktive o otpadu iz 2008. kojom je predviđeno da zemlje EU do 2020. recikliraju polovinu otpada.

Da li je stvarno “zeleni” proizvod

Oko 80% građana EU brine oko ekoloških efekata proizvoda koje

kupuju, ali samo četvrtina često kupuje tzv. zelene proizvode, nešto više od polovine ponekad kupuje proizvode koji su, prema oznakama koje nose, manji zagađivači životne sredine, dok ih 15% uopšte ne kupuje, pokazalo je istraživanje Eurobarometra. Istovremeno, građani ističu da bi rado promijenili navike i kupovali "zelene" proizvode kada bi imali više informacija i više vjerovali onome što proizvođači navode na etiketama. Najveća mana proizvoda koji su manji zagađivači je što su skuplji od "običnih", ali 3/4 ispitanika pokazuje spremnost da plati više, pod uslovom da ih proizvođači uvjere da su njihovi proizvodi zaista ekološki. Istraživanje je pokazalo da je 66% građana EU potpuno ili prilično uvjereno da proizvodi označeni kao ekološki nanose manje štete prirodnoj sredini od ostalih. U to najviše vjeruju u Portugalu (84%), na Malti (82%), u Francuskoj i Belgiji (81%), dok je povjerenje znatno manje u Njemačkoj( 44%).

Metro i autoput od EU para

Evropska unija do sada je u Poljskoj su"nansirala 171 559 novih projekata. Najskuplji projekat koji je do sada EU "nansirala u Poljskoj jeste 6 km nove, druge linije metroa koji zajedno sa zakupom vagona košta 1,485 milijarde eura. Za metro 54% sredstava ulaže Varšava. Po uloženim sredstvima iz EU skuplja je, međutim, dionica od 44 kilometara autoputa A1 između Pižovica i Sošnjice u vrijednosti od 1,47 milijarde eura od čega je iz zajedničke evropske kase plaćeno 80% projekta. Kada bi prosječni poljski građanin sa svojom prosječnom bruto platom od 925 eura cijelu mjesečnu zaradu ostavljao na stranu (ne bi jeo, pio, niti plaćao porez i doprinose državi) mogao bi za tri godine takve štednje da izgradi svega jedan metar autoputa A1, izračunao je list Gazeta viborča.

Platne kartice sve sigurnije

Prevare platnim karticama u Evropi u padu su od 2007. jer je tehnološki napredak donio veću bezbijednost transakcija. U EU je najveća vjerovatnoća za prevaru karticama u Irskoj, gdje na 1 000 transakcija ide barem jedna prevara. Prosjek u zoni eura je jedna prevara na 4 000 transakcija, pri čemu ih je najviše u plaćanjima preko interneta. Vrijednost transakcija karticama dostiže 3,3 hiljade milijardi eura godišnje, a u 2011. vrijednost prevara karticama u sistemu jedinstvene euro-platne zone (SEPA), uprkos većem korišćenju kartica, bila je 1,16 milijardi evra, za 5,8% manja nego 2010. Sistem SEPA obuhvata 32 zemlje - EU, Island, Lihtenštajn, Monako, Norvešku i Švajcarsku

Evropski puls

9

www.cgo-cce.org

Zanimljivosti iz EU

Pilot istraživanje „Skup!tina Crne Gore: koliko je gra"ane/ke Crne Gore ko!tao rad njihovih predstavnika/ca u 2012?“ osmišljeno je u okviru potprograma Centra za građansko obrazovanje (CGO) Odgovornost i transparentnost vlasti sa ciljem da doprinese podizanju svijesti o odgovornom trošenju novca iz Budžeta Crne Gore. Speci"čni cilj istraživanja je utvrđivanje i objavljivanje iznosa koji se iz skupštinskog budžeta isplaćuju poslanicima/cama za potrebe izvršavanja njihovih radnih obaveza.

Tokom 2012, koja je bila i izborna godina, Skupština Crne Gore je imala 143 zapošljenih, što predstavlja rast u odnosu na 2011. kada je taj broj bio 125. Takođe, tokom 2012. dinamika rada Skupštine u smislu broja održanih sjednica, trajanja tih sjednica, broja razmatranih tačaka dnevnog reda, broja i trajanja sjednica radnih tijela, kao i razmatranih tačaka tokom istih - bila umanjena u odnosu na 2011.

Zakonom o budžetu Crne Gore za 2012. planirana sredstva za Skupštinu Crne Gore iznosila su 6.451.151,67 €, pri čemu su Rebalansom budžeta umanjena za 335.000,00 € i iznosila su 6.116.151,67 €. Budžet Skupštine, nakon rebalansa, čini 1,02 % tekućeg budžeta Crne Gore.

U okviru svojih projektnih aktivnosti, CGO je tokom maja i juna 2012, na osnovu odredbi Zakona o slobodnom pristupu informacijama, prikupio podatke koji se odnose na:

· Ukupan iznos koji je na ime plata i vezanih nadoknada za rad u skupštinskim radnim tijelima i sl. isplaćen poslanicima Skupštine Crne Gore u 2012. iz skupštinskog budžeta;

· Spisak poslanika kojima su isplaćivane plate i gore navedene vezane nadoknade za rad u skupštinskim radnim tijelima i sl. i pojedinačni iznosi na godišnjem nivou koji su isplaćeni po tom osnovu;

· Ukupan iznos koji je na ime troškova službenih putovanja i vezanih dnevnica isplaćen poslanicima za putovanja unutar i van Crne Gore tokom 2012;

· Spisak poslanika i iznosi koji su im pojedinačno isplaćeni na ime troškova službenih putovanja i vezanih dnevnica za putovanja unutar i van Crne Gore tokom 2012.

CGO je došao do podataka da je za službena putovanja u zemlji potrošeno 212 034,46€, u okviru kojih je za putne troškove za prisustvo sjednicama Skupštine i radnih tijela potrošeno 164 199,46€, a za vezane dnevnice 47 835,00€. Na drugoj strani, Skupština Crne Gore je za službena putovanja u inostranstvo, tokom 2012, potrošila 96 844,93€. Dodatno, za avionske karte je tokom 2012. izdvojeno 43 645,40€, uz napomenu da su poslanicima/cama često i sami organizatori međunarodnih skupova plaćali avionske karte, što znači da ovaj iznos nije konačan, već se samo odnosi na skupštinska budžetska davanja. Ukupno za službena putovanja u Crnoj Gori i inostranstvo iz skupštinskog budžeta izdvojeno je 300 879,32€, a zajedno sa avionskim kartama 352 524,75€. Interesantan je podatak da su crnogorski poslanici/e na službena putovanja u Crnoj Gori potrošili znatno više sredstava, nego kada je riječ o inostranstvu. Visina troškova je, u tom kontekstu upitna, imajući u vidu da Crna Gora spada u grupu najmanjih evropskih zemalja što bi trebalo da utiče i na ovu budžetsku kategoriju.

Najviše troškova, od poslanika/ca, za službena putovanja-dnevnice u inostranstvu za 2012, koji su pokriveni skupštinskim budžetom imali su predsjednik Skupštine Ranko Krivokapi" (SDP) 11.109,50€, zatim Goran Danilovi" (NOVA/DF) 9.181,74€ i Miodrag Vukovi" (DPS) 8.576,30€.

Vi%e potro%ili za putovanja ku$i, nego po inostranstvu !to su pokazali nalazi CGO-a o tro%kovima rada poslanika/ca u 2012

Evropski puls

10

www.cgo-cce.org

Istra!ivanje

Kada je riječ o neto zaradama poslanika i poslanica za 2012, za ovu svrhu iz Budžeta Skupštine Crne Gore je izdvojeno 1 281 184,34€. Poslanici/ce sa najvećim neto primanjima (uzimajući u obzir stručnu spremu, koe"cijent i radni staž) u 2012. su: Ranko Krivokapić 19.200,01€, zatim Radivoje Nik$evi" (DPS) 18.518,21€ i Ljerka Dragi"evi" (HGI) 18.248,94€. Istovremeno, za rad poslanika/ca u radnim tijelima Skupštine tokom 2012. izdvojeno je 198 564,13€, a za dnevnice za prisustvo sjednicama Skupštine i radnih tijela potrošeno je 47 835,00€. Ukupno za neto zarade i naknade za rad poslanicima/cama iz skupštinskog budžeta izdvojeno je 1 479 748,47€.

Na kraju, deset poslanika/ca poslanica za koje je zbirno opredjeljeno najviše sredstava iz skupštinskog budžeta po svim navedenim kriterijumima (službena putovanja u Crnoj Gori, službena putovanja u inostranstvu, neto zarade i naknade za rad) su:

Prema podacima koje je CGO dobio od Skupštine Crne Gore, a koje je obradio tim saradnika u CGO-u, za sve navedene stavke (službena putovanja u Crnoj Gori – putne troškove i dnevnice, službena putovanja, dnevnice, avionske karte u inostranstvo, neto zarade i naknade za rad u radnim tijelima Skupštine Crne Gore) iz Budžeta Skupštine Crne Gore je izdvojeno 1 832 237,26€.

Imajući u vidu ulaganja u rad poslanika/ca u Skupštini Crne Gore, CGO cijeni da postoji ogroman prostor za unaprijeđenje osnovne funkcije Skupštine odnosno njene uloge kao zakonodavnog tijela. Očito je da se predloženim zakonskim tekstovima ne posvećuje dovoljno vremena kako bi se adekvatno i argumentovano analizirali u plenumu i odborima. Stoga javnost svjedoči da se oni relativno brzo i bez dovoljnog uključenja poslanika usvajaju, ali i da su jako česte izmjene i dopune istih, zbog njihove neusklađenosti sa evropskim standardima ili problema u primjeni. U tom kontekstu, poslanici/ce bi trebali da budu mnogo fokusiraniji na prijedloge zakona koji im dolaze i da nađu vremena da ih u samoj Skupštini unaprijeđuju, posebno imajući u vidu kolika se sredstva za to izdvajaju sredstva iz Budžeta.

S.P. – C.G.I.

POSLANIK/CA TOTAL - 2012

1 Krivokapić Ranko (SDP) 34.809,51€

2 Lalošević Vasilije (SNP) 31.011,02€

3 Danilović Goran (NOVA/DF) 30.691,08€

4 Spahić Ervin (SDP) 30.352,86€

5 Vuković Miodrag (DPS) 29.696,59€

6 Šljivančanin Dobrica (SNP) 27.396,20€

7 Jonica Snežana (SNP) 26.412,93€

8 Škrelja Luiđ (DPS) 26.123,81€

9 Šćepanović Valentina (DPS) 25.995,40€

10 Simović Milutin (DPS) 25.569,97€

Evropski puls

11

www.cgo-cce.org

Istra!ivanje

Poglavlje 7: Pravo intelektualne svojine Prava intelektualnog vlasništva su zakonsko sredstvo kojim njihovi nosioci pretvaraju svoja intelektualna postignuća u određene poslovne vrijednosti, a za to na evropskom nivou postoji dobro uređena i razvijena zajednička regulativa, koja je objedinjena u poglavlju sedam samog acquis-a. Nosioci prava intelektualnog vlasništva unutar EU ostvaruju povoljniji položaj na određenom tržištu u odnosu na konkurenciju, jer im ta prava omogućavaju da štite svoje proizvode i usluge od neovlašćenog kopiranja, korišćenja i krivotvorenja, odnosno da upravljaju tim pravima kao svojim vlasništvom. Intelektualno vlasništvo podrazumijeva autorska i srodna prava, te prava industrijskog vlasništva. Dok se autorska i srodna prava stiču samim činom stvaranja autorskog ili srodnog djela, prava industrijskog vlasništva stiču se sprovođenjem odgovarajućih postupaka pri tijelima nadležnim za njihovo priznanje ili registraciju.

Primarni cilj acquis-a u oblasti prava intelektualne svojine je da se osigura pravilno funkcionisanje unutrašnjeg tržišta istovremeno sa uspostavljanjem ravnoteže između interesa nosioca prava i interesa korisnika, prilagođavanjem pravnog okvira tehnološkom ambijentu koji se stalno mijenja. Takođe, acquis sadrži usklađena pravila o ostvarivanju autorskih i srodnih prava i prava industrijske svojine kojima se od država članica zahtijeva da uspostave odgovarajuće implementacione mehanizme i kapacitete za djelotvornu primjenu.

Crnogorski zakonodavni okvir iz oblasti prava industrijske svojine je u velikoj mjeri usklađen sa acquis-em, mada i dalje postoje neka nepodudaranja. U oblasti autorskih i srodnih prava, usvojen je Zakon o autorskim i srodnim pravima, a kasnije i njegova revidirana verzija. U oblasti prava industrijske svojine, Zakon o žigovima, Zakon o zaštiti topogra"ja poluprovodnika i Zakon o pravnoj zaštiti industrijske svojine su usvojeni u decembru 2010.

Postoji cijela mreža organa i institucija zaduženih za sprovođenje zakonodavstva u ovoj oblasti: Zavod za intelektualnu svojinu, Uprava carina, Uprava policije, Služba za istraživanje tržišta, Privredni sud i osnovni sudovi. Takođe, tu su i Inspektorat za ljekove i medicinska sredstva, Inspektorat za građevinarstvo, Inspektorat za turizam i ovlašćeni službenik Nezavisnog regulatornog tijela koje je nadležno za emitovanje.

Početkom 2011, Zavod za intelektualnu svojinu Crne Gore je preseljen u bezbjedne prostorije, postupajući prema preporuci Evropske komisije. U samom Zavodu trenutno su u upotrebi baza podataka i sistem registra, koji pružaju visok nivo sigurnosti dokumenata. Ovaj Zavod primjenjuje Automatski sistem industrijske svojine, u saradnji sa Svjetskom organizacijom za intelektualnu svojinu

Marko So%i$

Evropski puls

12

www.cgo-cce.org

Pregovara"ka poglavlja

(WIPO) i Evropskim patentnim zavodom (EPO). Ipak, nije u potpunosti ispunio svoje zakonske obaveze u pogledu tehničke infrastrukture za obradu prava intelektualne svojine. Nema poboljšanja na kon"gurisanoj mreži, instrumentima za upravljanje radnim procesom niti radnim procedurama. Prostorije Zavoda za intelektualnu svojinu su osigurane i unaprijeđeni su ljudski resursi, kao i izgradnja kapaciteta. Organi za primjenu prava intelektualne svojine su, takođe, preduzeli napore na podizanju svijesti i izgradnji kapaciteta.

U pogledu primjene prava intelektualne svojine, Crna Gora je počela sa pripremom Nacionalne strategije o intelektualnoj svojini. Vlada je usvojila Uredbu o carinskom tretmanu robe za koju se osnovano sumnja da krši prava intelektualne svojine. U 2010. održan je ograničen broj specijalizovanih obuka sa ciljem izgradnje kapaciteta sudija osnovih i privrednih sudova, kao i sa ciljem obuke tržišnih inspektora i carinika. Takođe, ojačani su kapaciteti u pogledu carinske kontrole. Sesije za podizanje svijesti o problemima autorskih prava su

organizovala različita udruženja, organizacije privrednika, kao i akademske institucije.

Međutim, aktivnost organa zaduženih za sprovođenje zakonodavstva u ovoj oblasti još uvijek je na izuzetno niskom nivou. Stoga se može zaključiti da Crna Gora još nije obezbijedila osnove za e"kasnu i efektivnu borbu protiv falsi"kovanja i piraterije, što dovodi do značajnih ekonomskih, društvenih i razvojnih gubitaka.

Shodno Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), Crna Gora mora preduzeti neophodne mjere kako bi do januara 2013. obezbijedila nivo zaštite intelektualne, industrijske i komercijalne svojine koji je sličan zaštiti koja postoji u EU, uključujući e"kasna sredstva za sprovođenje tih prava. U istom roku, Crna Gora je morala pristupiti multilateralnim konvencijama o pravima intelektualne, industrijske i komercijalne svojine.

Crna Gora se obavezala i da će privrednim društvima i državljanima EU, u pogledu poštovanja i zaštite intelektualne, industrijske i komercijalne svojine, obezbijediti tretman koji nije manje povoljan od tretmana koji dodjeljuju bilo kojoj trećoj zemlji na osnovu bilateralnih sporazuma.

U pogledu primjene, problem na putu ispunjavanja zahtjeva Evropske komisije će praviti nedostatak kapaciteta brojnih tijela koja imaju nadležnosti u sprovođenju zakonodavstva iz oblasti prava intelektualne svojine. Kod svih njih je mahom prisutan problem nepostojanja adekvatnih prostorija i osoblja sa specijalizovanim, stručnim znanjima iz ove oblasti. Koordinacija između ovih tijela je nesistematska i ograničena na određene slučajeve, a razmjena i pružanje informacija su epizodični i nijesu zasnovani na modernim informatičkim platformama koje bi obezbijedile kvalitet i ažurnost informacija.

Stalni nedostatak ljudskih i "nansijskih resursa, kao i stručnih kapaciteta, spriječavaju organe

Evropski puls

13

www.cgo-cce.org

Pregovara"ka poglavlja

da budu e"kasniji. Moraju se ojačati napori u pogledu obuka i podizanja svijesti, kako za javnost tako i za zvaničnike. Potrebni su i značajni dodatni napori kako bi se povećala e"kasnost i koordinacija između relevantnih organa.

Osim primjene, koja je ključni zahtjev kada je riječ o bilo kojem pregovoračkom poglavlju, Crna Gora će morati da učini dodatne napore kako bi svoje zakonodavstvo uskladila sa acquis-em Evropske unije u ovoj oblasti. Čitav niz zakona koji su dio korpusa prava intelektualne svojine neophodno je uskladiti sa relevantnim standardima EU u velikom broju ključnih odredbi.

Posljedice uskla"ivanja sa zakonodavstvom EU za Crnu Goru zna$e ve!u pravnu sigurnost zbog kvalitetnijeg dono%enja odluka u postupcima priznanja i sprovo"enja prava, odnosno, djelotvornije sprovo"enje prava in-telektualnog vlasni%tva.

Na pomen ve!e regulacije u oblastu prava intelektualnog vlasni%tva i njenog zna$aja za obi$ne gra"ane i gra"anke Crne Gore, $esto se misli samo na kraj besplatnog preuzimanja raznih licenciranih softvera, muzike, filmova, knjiga i dr. za %to !e biti predvi"ene stroge kazne i efektivan monitoring.

Me"utim, unaprije"enje zakonskog okvira i prakse u ovoj oblasti, zna$i!e i za%titu interesa crnogorskih potro%a$a. To zna$i i smanjenu mogu!nost da kupljeni proizvodi zaista ne poti$u od proizvo"a$a $iju etiketu nose, odnosno za%titu potro%a$a od pla!anja visokih cijena za krivotvorenu robu.

Izvor: publikacija "Evropa u mom gradu – o čemu pregovaramo i što nam pregovori sa EU donose?", objavljena u okviru projekta Evropa u mom gradu, koji je Centar za građansko obrazovanje (CGO) sprovodio tokom 2011. i 2012, u saradnji sa Centrom za monitoring (CEMI) iz Podgorice i Građanskim inicijativama (GI) iz Beograda, a uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.

Evropski puls

14

www.cgo-cce.org

Pregovara"ka poglavlja

Savjet ministara EU je, u zaključku sa jučerašnjeg sastanka u Briselu, pozitivno ocijenio napredak koji su na evropskom putu postigle Crna Gora i Makedonija, dok je BiH dobila negativnu ocjenu. To, međutim, ne znači da Crna Gora, i pored pohvala, nije pretrpjela i ozbiljne kritike. Po ko zna koji put se ponavljaju iste ocjene u vezi glavnih neuralgičnih tački crnogorskog sistema.

"Dio sadržaja zaključaka Savjeta ministara EU u vezi Crne Gore koji je do sada poznat potpuno je u skladu sa crnogorskom realnošću", rekao je za RSE funkcioner Demokratske partije socijalista Miodrag Vukovi" koji je kao

poseban kvalitet zaključaka Savjeta ministara EU naglasio činjenicu da će navedene ocjene i sugestije predstavljati osnovu za nastavak procesa i potvrdu da je Crna Gora ozbiljno ispunjava obaveze "po evropskoj agendi".

"Izvještaj je skenirao situaciju i ukazao nam gdje nijesmo najbolji, gdje treba dalje i dodatno raditi, gdje treba i normativno i funkcionalno da budemo još ubjedljiviji. Sve u svemu, ako te ocjene u zvaničnom izvještaju javnom budu saopštene kao takve, ne vidim razloga da bilo ko izvlači one krajnje negativne ocjene o tome koliko mi ozbiljno pristupamo onome što je naša obaveza a direketno je vezano za jedan od naših državnih i političkih prioriteta, a to su evropske integracije", pojasnio je Vuković.

Savjet ministara EU je pozitivno ocijenio do sada ostvaren napredak Crne Gore u oblastima jačanja sudstva, uloge parlamenta, antikorupcijske politike, ljudskih prava i zaštite manjinskih prava, ali i da će dalji napredak u pregovorima biti u skladu sa napretkom u pripremama za pristupanje i u otklanjanju slabosti navedenih u Mišljenju Evropske komisije. Šefovi diplomatija država članica EU su naglasili da posebnu pažnju treba posvetiti jačanju vladavine prava u cilju sprovođenja dugoročnih reformi koje se odnose na borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Izme&u kritika i pohvala

Kako je ocijenjena Crna Gorana posljednjem sastanku Savjeta ministara EU u 2012.

Ono %to ostaje kao mogu!i izvor budu!ih problema to su, kao %to i sami znamo, reforme u pravosu"u i naravno pokretanje novih istraga i zavr%avanje niza postoje!ih procesa vezanih za korupciju i organizovani kriminal u Crnoj Gori, kazao gene-ralni sekretar Evropskog pokreta u Crnoj Gori Mom$ilo Radulovi!

Evropski puls

15

www.cgo-cce.org

Prenosimo

"Zaključci Savjeta ministara EU su na fonu Progress report-a Evropske komisije u kojem Crna Gora ima veoma povoljne ocjene u nizu oblasti, a reformski procesi su, u evropskim strukturama zabilježeni u gotovo svim elementima", kaže generalni sekretar Evropskog pokreta u Crnoj Gori, Mom$ilo Radulovi" i dodaje: "Napredak nije isti u svim oblastim i intezitet tog napretka očigledno da se razlikuje od toga da postoje mali pomaci, do toga da postoje značajni pomaci. Ono što ostaje kao mogući izvor budućih problema to su, kao što i sami znamo, reforme u pravosuđu i naravno pokretanje novih istraga i završavanje niza postojećih procesa vezanih za korupciju i organizovani kriminal u Crnoj Gori. Mislim da u budućim godinama će naravno rasti potreba i za ispunjavanjem niza uslove za jačanje administrativnih kapaciteta i tu postoji niz značajnih izazova pred kojim će se Crna Gora naći u relativno skorijem periodu". Crna Gora je krajem 2010. dobila zvaničan status kandidata za punopravno članstvo u EU, a ljetos je ušla u proces pristupnih pregovora startujući poglavljima 23 - pravosudje i osnovna prava i 24 - unutrašnji poslovi koja će ostati otvorena do samog kraja, odnosno, učlanjenja u EU. U novom, oktobarskom Progress report-u

Evropske komisije, kao glavne sugestije Crnoj Gori su, uz jačanje pregovaračkih struktura, podvučene: borba protiv korupcije i organizovanog kriminala i proaktivan odnos svih institucija, od istražnih do pravosudnih.

Piše: Esad Krcić

Tekst je objavljen na portalu Slobodna Evropa, 12.decembra 2012. Evropski puls prenosi tekst kao drugonagrađeni na konkursu za najbolje tekstove o evropskim integracijama Crne Gore.

Dosta je slu"ajevaprotiv saobra$ajnih policajaca i medicijskih sestara "Raduje nas $injenica da je Savjet ministara za op%te poslove EU nagla-sio progres %to se ti$e funkcionisanja parlamenta Crne Gore i jo% nekih institucija. Naravno, mi smo vi%e puta izra&avali sumnju u to da !e da bude dovoljno samo pobolj%avanje zakonodavnog okvira i izra&avanje samo na$elne spremnosti da se krene u borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, tako da ve! u sljede!em pasusu vidimo da nas podsje!aju na na%e obaveze, posebno kada su u pitanju slu$ajevi organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou. Riba smrdi od glave, ka&e poslovica i Crna Gora !e morati da prestane sa vo"enjem slu$ajeva protiv medicinskih ses-tara, saobra!ajnih policajaca, po%tara i sli$no i da se zaista pozabavi ljudima sa naslovnih strana novina, za koje svi znamo da su na ovaj ili onaj na$in uklju$eni u organizovani kriminal i korupciju", kazao je funkcioner opozi-cionog Demokratskog fronta, Slaven Radunovi!.

Evropski puls

16

www.cgo-cce.org

Prenosimo

Centar za građansko obrazovanje (CGO), u saradnji sa partnerima, a uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori, u okviru projekta „Korupcija na lokalnom nivou – nulta tolerancija!“, realizovao je u periodu od 3-25. jula 14 konsultativnih treninga u opštinama: Tivat, Kotor, Bar, Herceg Novi, Budva, Pljevlja, Plužine, Rožaje, Mojkovac, Kolašin, Danilovgrad, Cetinje, Nikšić i Podgorica. Ovi sastanci sa glavnim administratorima, odbornicima/cama, članovima/icama lokalnih odbora za ekonomiju, "nansije i budžet, službenicima/cama lokalne samouprave, te predstavnicima/cama lokalnih nevladinih organizacija, u sklopu šireg okvira projekta, imaju za cilj jačanje uloge organizacija civilnog društva, lokalne samouprave i nadležnih državnih organa u razvoju politika, monitoringa i sprovođenja kampanje za smanjenje korupcije u lokalnim zajednicama Crne Gore. Tokom ovih sastanaka, posebna pažnja bila je posvećena temama kao što su javno-privatna partnerstva, javne nabavke, suzbijanje korupcije u zapošljavanju na lokalnom nivou, rad i mogućnosti lokalnih parlamenata, kontrola lokalnih budžeta i politička korupcija. Uvodna izlaganja na ove teme su imali: Jovana Marovi", koordinatorka istraživanja u Institutu Alternativa (IA), Damir Niko$evi", saradnik na programima u CGO-u, Marko So!i", istraživač javnih politika IA, Boris Mari", viši pravni savjetnik CGO-u i prof. %edomir %upi", sa Fakulteta politićkih nauka Univerziteta u Beogradu. Sastancima je prisustvovalo ukupno 247 odbornika/ca, službenika/ca lokalne samouprave, predstavnika/ca lokalnih nevladinih organizacija. Interesovanje odbornika, službenika i lokalnih NVO je variralo iz grada u grad. Najposjećeniji konsultativni trening je bio na Cetinju gdje je bilo 43 prisutnih, dok je trening održan u Nikšiću imao samo 6 prisutnih, pri čemu su predstavnici NVO sektora pokazali daleko veći interes za ovu temu nego lokalna administracija. Konsultativni treninzi su ukazali da se administracija lokalne samouprave, odbornici/e i civilno društvo na lokalnom nivou susrijeću sa brojnim dilemama i problemima u radu. Najčešće su oni vezani za zapošljavanje, netransparentan proces javnih nabavki ili u nekim slučajevima otežan pristup informacijama o javnim nabavkama, neposjećenost javnih rasprava od strane građana i građanki, nedostatak kvalitetne eksterne i interne kontrole budžeta, nedovoljan stepen kontrole lokalnog budžeta, prevelik broj tačaka dnevnog reda u lokalnom parlamentu čiji obim spriječava kvalitetne rasprave, nedovoljna podrška inicijativam NVO sektora, itd. Pored zajedničkih

imenitelja, sve ove opštine imaju i niz speci"čnosti i razlika u pristupu radu, koji imaju svoje dobre ili loše strane. Na primjer, tokom realizacije ove faze projekta, uočeno je da u opštini Bar nerijetko zapošljeni dobijaju otpremninu, a onda se ponovo zapošljavaju u državnom organu. Na ovaj način se čini dvostruka nepravda, a i kasnije omogućava toj istoj osobi pravo na preračun penzije što je direktna posljedica nedostatka jasnog zakonodavnog okvira. Ovaj problem je prepoznat i u nekim drugim opštinama. Isto tako, problem, ili makar predmet spora, u svim gradovima su javno-privatna partnerstva ( JPP), gdje su se pomenule brojne nepravilnosti. Primjer spornog JPP-a u Herceg Novom je Opšta bolnica u Meljinama, koja po mišljenju lokalnih NVO ne funkcioniše na način koji zadovoljava sve kriterijume i kontrole, dok je za uređenje gradskog trga na Mojkovcu, kao primjer "dobrog" JPP trebalo 20 godina pregovaranja i dogovaranja. Po svemu sudeći najsvijetliji primjer JPP-a u ovih 14 opština je Mall of Montenegro – Podgorica i to ugovor između Opštine Podgorica – JP „Komunalne usluge“ i turske kompanije „Gintaš“. Ono što je prepoznato kao glavni problem JPP, ali i koncesija i zapošljavanja jeste odsustvo adekvatnog zakonodavnog okvira koji precizno uređuje navedene oblasti. Potrebno je unaprijediti transparentnost i uspostaviti funkcionalan registar ugovora zaključenih po modelu javno-privatnih partnerstava. U svakoj od opština postoji višak zapošljenih koji se mora riješiti racionalizacijom u predstojećem periodu. Poštovanje kriterijuma za transparentno zapošljavanje, koji će, uz redovne treninge i napredovanje po sistemu zasluga poboljšati status zapošljenih, ali i stručnost i profesionalizam resora lokalne uprave je put koji bi lokalne uprave morale slijediti u održivom suočavanju sa nagomilanim problemima, ali i daljem razvoju lokalnih zajednica. Projekat „Korupcija na lokalnom nivou – nulta tolerancija!“ realizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO) u saradnji sa NVO Institut Alternativa (IA) iz Podgorice, NVO Bonum iz Pljevalja i NVO Nada iz Herceg Novog, a podržava ga Evropska unija posredstvom Delegacije EU u Crnoj Gori kroz IPA 2011.

247 u"esnika na konsultativnim treninzima

Evropski puls

17

www.cgo-cce.org

Korupcija na lokalnom nivou – nulta tolerancija!

Prilično su različite procjene kako će ulazak Hrvatske u Evropsku uniju (EU) uticati na ekonomiju ove države i njenih građana koji, kao i u slučaju drugih država zapadnog Balkana, članstvo u Uniji podržavaju ponajviše zbog nade da će poboljšati svoj životni standard. Tako agencija Mudis ocjenjuje da će članstvo Hrvatske u EU otvoriti nove prilike za "nansiranje. U toj agenciji napominju da bi u dugoročnom budžetskom periodu EU-a od 2014. do 2020. Hrvatska, kao članica Unije, iz kohezionih i strukturnih fondova, mogla primiti ukupno 13,7 milijardi eura. Poređenja radi, u prethodnom budžetskom periodu od 2007. do sredine 2013. za Hrvatsku je u evropskim pretpristupnim fondovima bila rezervisana samo jedna milijarda eura.

Očekuje se da će najveći primalac sredstava iz EU biti grad Zagreb. U posebnom komentaru agencije Mudis, koji je objavljen za grad Zagreb kao izdavača dužničkih papira, podsjeća se da je rejting agencije za taj grad 'Ba1' (spekulativni nivo), uz negativnu prognozu. Iz Mudisa ističu kako će povećanje raspoloživih sredstava iz evropskih fondova podržati nastojanja organa regionalne i lokalne uprave u Hrvatskoj da prošire infrastrukturu i podstiču privredni rast na lokalnom nivou, što će na kraju ojačati i

njihovu prihodovnu bazu. Ujedno će smanjiti potrebu za izdavanjem dužničkih papira radi "nansiranja ulaganja. Dodatno će novac iz evropskih fondova podstaći organe lokalne i regionalne uprave da poboljšaju svoju sposobnost pripreme, planiranja i realizacije složenih, višegodišnjih investicionih projekata i korišćenje odobrenih sredstava, zaključuju u Mudisu. Sličnu, optimističnu ocjenu na duge staze za Hrvatsku dala je i Evropska centalna banka (ECB) u julskom biltenu. Ulazak Hrvatske u EU mogao bi pozitivno doprineti privrednom rastu i blagostanju zemlje, ali bi ta zemlja prethodno morala sprovesti reforme, ocjenjuje ECB. Kako prenosi poslovni portal Seebiz.eu, ECB navodi makroekonomsku sliku Hrvatske, a između ostalog ističe produženu recesiju, visoku nezapošljenost, ali i nisku in(aciju i poboljšanja u platnom bilansu. ECB napominje da bi ubuduće Hrvatska trebalo da primijeni mnoge važne mjere i reforme da bi u potpunosti ostvarila koristi od pristupa EU. "Privlačenjem kapitala i investicija usmjerenih na rast, poboljšanjem konkurentnosti, jačanjem apsorpcione moći vezane za EU fondove i sprovođenjem protiv-cikličnih makroekonomskih politika, te usklađenih mikro i makro-razboritih politika, Hrvatska ima potencijal da obnovi procese sustizanja ostalih zemalja članica i usklađivanja dohotka'', navodi ECB.

Evropski standard na duga"kom %tapuKako $e ulazak Hrvatske u EUuticati na ekonomiju ove dr'ave i standard njenih gra&ana

U bud&etskom periodu 2014 - 2020. Hrvatska kao $lanica EU, iz kohezionih i strukturnih evropskih fondova, mogla bi primiti uku-pno 13,7 milijardi eura. Pore"enja radi, u bud&etskom periodu 2007 - 2013. za Hrvatsku je u evrops-kim pretpristupnim fondovima bila rezervisana samo jedna milijarda eura

Evropski puls

18

www.cgo-cce.org

Region

Iznad svega, potrebne su dalje strukturne reforme, uključujući i one usmjerene na poboljšanje e"kanosti javnog sektora, povećanje zapošljenosti i (eksibilnosti na tržištu rada, poboljšanje institucionalnog i preduzetničkog okruženja, i borbu protiv sive ekonomije, ocjenjuje ECB. Dalje, ECB naglašava da je od krajnje važnosti da takve reforme budu ubrzane sada kada je Hrvatska ušla u EU. "Samo na taj način učestvovanje u EU biće katalizator razvoja Hrvatske u prosperitetniju privredu. Ostvarenje toga uveliko će zavisiti od političke volje, socijalne kohezije i plodonosnog partnerstva sa evropskim institucijama i ostalim članicama", zaključuje se u članku objavljenom u najnovijem mjesečnom biltenu ECB-a. Međutim, bečki dnevnik “Kurir” ocjenjuje da se ispostavlja da je Hrvatska problematično dijete EU, ukazujući da su izgledi te najmlađe članice EU manje ružičasti nego što to vlada u Zagrebu prikazuje. Takođe se navodi, da je, povodom proslave pristupanja EU, hrvatski statistički zavod DSZ izdao veliku brošuru u kojoj su navedene sve oblasti, a najosjetljivija - budžetski de"cit i zaduženost - prikazana je kroz podatke iz 2009.

Eurostat, takođe, ne raspolaže aktuelnim podacima, jer je prva statistika po pravilima ove ustanove, planirana za 1. oktobar. Portparol Eurostata Tim Alen objasnio je da su članice tek poslije pristupanja Uniji obavezne da svoje statistike dovedu u red. Portparol evropskog komesara Olija Rena, Simon O'Konor ističe da se Hrvatska precizno pripremila za pristupanje EU. Čim brojke budu postojale, Komisija će provjeriti budžetski plan, naveo je on.

"Kurir" ukazuje da postoji razlog za brigu kada je Hrvatska u pitanju, jer je njena privreda četiri godine u padu, zaduženost skače ka granici od 60% bruto domaćeg proizvoda, a i de"cit bi mogao biti dosta veći od 3%, to jest oko četiri procenta. Stručnjak konsalting "rme "Roland Berger" Vladimir Preveden kaže da hrvatska vlada, koja je na polovini svog mandata, pokušava da stvari predstavi mnogo boljim nego

što one jesu. "To je razumljivo i to rade mnoge vlade. U Hrvatskoj se tokom ljeta povećava optimizam jer sezonska nezapošljenost opada", konstatovao je on. Preveden ne vjeruje da se mogu očekivati veća iznenađenja, jer je za Hrvatsku nadzor bio rigorozniji nego kod ranijih kandidata za članstvo. "Međutim, zemlja nije u nikakvoj povoljnijoj situaciji. Druge zemlje kandidati su pred prijem imale 1-2% veći rast nego poslije. Taj efekat Hrvatska nažalost nije imala, i zemlja se četiri i po godine nalazi u recesiji", objasnio je on. Po njemu, konkurentnost u zemlji je premala i preduzeća moraju naći snažnije strane partnere, a nerentabilne "rme biti zatvorene.

Što se turizma tiče, Preveden kaže da, iako je to najveći privredni sektor, on nije gotovo pro"tabilan. "Noćenja rastu, ali prihodi opadaju od 2008. Previše se polagalo u jeftini turizam. Neiskusni menadžeri još usred sezone smanjuju cijene. Nedostaju i planovi, kako bi se regioni ciljano učinili interesantnim za goste", konstatovao je on. Preveden je ukazao da su investicije između 2008. i 2010. drastično opale, za 92%, te da nedostaju grin"ld investicije, koje bi uspostavile proizvodna postrojenja. On je naveo da je hrvatska radna snaga, u poređenju sa ostalima, bila preskupa, a i pravni okvir je previše nesiguran.

V.Ž.

Be$ki “Kurir” ocjenjuje da se ispostavlja da je Hrvatska problemati$no dijete EU i da su izgledi najmla"e $lanice manje ru&i$asti nego %to to vlada u Za-grebu prikazuje. Navodi, se da je, povodom proslave pristupanja EU, hrvatski statisti$ki zavod izdao bro%uru u kojoj su navedene sve oblasti, pri $emu je najosjetljivija - bud&etski deficit i zadu&enost - prikazana kroz podatke iz 2009.

Evropski puls

19

www.cgo-cce.org

Region

CGO po %esti put doma$in AMMF-u u Crnoj Gori

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je bio domaćin polaznicima/cama ovogodišnjeg programa American Marshall Memorial Fellowship  tokom njihovog boravka u Crnoj Gori od 28. juna do 3. jula 2013. Marshall Memorial Fellowship, osnovan je 1982, od strane njemačkog  Marshall Fonda u SAD-u čiji je cilj bio predstaviti novu generaciju evropskih lidera u SAD. Program je usmjeren na razmjenu ideja i najboljih praksi između SAD i Europe, a pruža jedinstvenu priliku novim liderima/kama iz SAD i Evrope za istraživanje politika, poslovne inovacije i upoznavanje kultura sa druge strane Atlantika. Polaznici programa sastaju se (ne)formalno s nizom političara, "nansijskih i pravnih donosioca odluka i istaknutih članova društva iz najrazličitijih sfera. Sam program funkcioniše u SAD i u 39 država Evrope, kao jedan od najprestižnijih liderskih programa povezujući preko 3000 lidera i liderki širom planete. Tokom svog boravka u Crnoj Gori, predstavnici ovog značajnog američkog programa imali su priliku da upoznaju različite aspekte crnogorske realnosti kroz putovanja po zemlji i susrete sa različitim donosioca odluka iz politike, biznisa, NVO sektora i medija. Posjete AMMF-a Crnoj Gori postale su tradicija

upravo na inicijativu CGO-a koji je prvu grupu ugostio 2008, a sada CGO ovim putem razvija saradnju sa najrenomiranijim organizacijama iz čitavog svijeta i širi krug onih koji Crnu Goru upoznaju direktno, a koji će u perspektivi, na različite načine moći doprinijeti razvoju Crne Gore. Ovogodišnju delegaciju AMMF-a činili su: Donald Brooks, koordinator u Obrazovnom udruženju Tenesija; Derek Chen, direktor za za međunarodne poslove u Privrednoj komori Sjeverne Karoline; Sol Flores, izvršna direktorka organizacije La Casa Norte (LCN) sa sjedištem u Čikagu; Charles Knutson, viši politički savjetnik u kabinetu Guvernera Vašingtona i potpredsjednik političkih i vanjskih odnosa u Privrednoj komori u Sijetlu; Anna Si&ord, nastavnica u srednjoj školi Uplift Education u Dalasu; i Marlowe Stoudamire, direktor projekta poslovnog strateškog razvoja i korporativnog planiranja u Henri Ford zdravstvenom sistemu (HFHS) u Detroitu.

Priprema poziva za projekte u okviru IPA 2013

Dvodnevni konsultativni sastanak sa organizacijama civilnog društva u cilju priprema poziva za podnošenje prijedloga projekata u okviru IPA 2013 Programa za civilno društvo, održan je 10. i 11. jula u Podgorici, u organizaciji TACSO kancelarije u Crnoj Gori. Sastanak su vodile Daliborka Uljarevi# i Lidija Brnovi#, kao konsultantkinje TACSO-a, a predstavnicima organizacija civilnog društva iz više crnogorskih opština koji su prisustvovali sastanku, obratili su se Andre Lys, šef sektora operacija i Roman Boitard, task menadžer iz Delegacije EU u Crnoj Gori koji su govorili o ciljevima predstojećeg poziva i značaju učešća organizacija civilnog društva u njegovoj pripremi. Na sastanku se bilo riječi o ključnim problemima, aktivnostima i ostalim detaljima od značaja za ovogodišnji poziv. Identi"kovane su oblasti na koje će se poziv odnositi, kao i određeni uslovi, a učesnici/a sastanka su kroz diskusiju imali priliku da daju svoje prijedloge. Dvodnevni sastanak je završen treningom o donošenju odluka zasnovanih na dokazima, koji je održao Benjamin Perks, predstavnik UNICEF-a u Crnoj Gori. Na sastanku je učestvovala i Mirela Rebronja, koordinatorka programa u Centru za građansko obrazovanje (CGO).

Odr'ana prva parada ponosa u Crnoj Gori

Prva Povorka ponosa u Crnoj Gori – SeaSide Pride održana je 24. jula, sa početkom u 12h, u Budvi u organizaciji NVO LGBT Forum Progres. Uprkos protestu jednog dijela građana Budve, opstrukcijama na koje su naišli u organizaciji povorke i peticijama protiv održavanja, 30-ak aktivista je stiglo pred zidine Starog grada gdje su iz malog parka krenuli ka staroj autobuskoj stanici odakle ih je policija ispratila do mjesta polaska. Za njihovu sigurnost se brinulo oko 400 policijaca koji su svoj posao obavili vrlo profesionalno. Na skupu je pored predstavnika civilnog društvo bilo i nekoliko predstavnika institucija (Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, Odbor za ljudska prava i slobode Skupštine Crne Gore), međunarodnih organizacija i diplomatskih predstavništava (ambasada Kraljevine Holandije i UK, Delegacija EU), kao i političkih partija (DPS, Pozitivna Crna Gora). Organizatori su nakon SeaSide Pride-a izjavili da su

U#esnici AMMF 2013 i predstavnici CGO-a sa Aleksandrom Andrijom Pejovi"em, glavnim pregovara#em Crne Gore

Evropski puls

20

www.cgo-cce.org

Aktivnosti NVO

zadovoljni što je organizacija događaja uspjela i pored svih izliva mržnje, čak nasilnih akata poput bacanja kamenica na učesnike/ce povorke ali bez ozbiljnih povreda sa bilo koje strane ili značajne materijalne štete. Zdravko Cimbaljevi", izvršni direktor LGBT Forum Progres, je prije ali i nakon održane šetnje primio veliki broj prijetećih poruka, zbog čega je koalicija KORAK najsnažnije osudila govor mržnje i pozivanje na linč organizatora uoči prve crnogorske Parade ponosa “SeaSide Pride”, ali i zatražila da policija izvrši bezbjedonosnu provjeru za Cimbaljevića. “Parada ponosa samo je jedan od legitimnih načina, zasnovan na načelima Ustava i zakona države Crne Gore, kojim pripadnici LGBT zajednice žele da ukažu na svoj težak položaj i pokušaju da se izbore za jednakost u uživanju svojih prava i sloboda bez straha od nasilja i osude. U tom pravcu izražavamo punu podršku organizovanju “SeaSide Pride” smatrajući je

važnom za unaprijeđenje položaja članova/ica LGBT zajednice, ali i za ukupan demokratski razvoj Crne Gore,” stoji u saopštenju koalicije KORAK. Koaliciju KORAK čine: YUCOM, Beogradski centar za ljudska prava, CHRIS mreža za ljudska prava, Gej Strejt Alijansa, Fond za humanitarno pravo, Inicijativa mladih za ljudska prava (Kosovo), Centar za građansko obrazovanje (Crna Gora), LGBT Forum progres (Crna Gora).

“Evropa – to si ti”

Trening "Evropa - to si ti" koji je od 05. do 09. jula 2013. održan na Islandu se fokusirao na temu evropskog državljanstva, sa ciljem da istraži koncept evropskog građanstva kao vrijednosti na osnovu državljanstva i da poveže mlade ljude kroz različite teme koje se odnose na Evropu i njene univerzalne vrijednosti. Takođe, ovaj petodnevni seminar je poslužio i kao značajna prilika za umrežavanje mladih koji rade na promociji državljanstva i mogućnostima unutar EU. Trening je okupio 32 učesnika/ca iz različitih evropskih zemalja, koje imaju i različit status i poziciju u odnosu na EU. Tokom treninga učesnici su radili na kritičkom istraživanju značenja i značaja evropskog građanstva u radu sa mladima u svim njenim dimenzijama; promovisanjy aktivnog korišćenja programa i struktura za podršku mladima na temu evropskog državljanstva, uključujući i program “Mladi u akciji”, kao novi program za mlade; temi potencijalnog aktivnog građanstva za aktivnije evropske demokratske promjene u društvu; povezivanju kroz tekući diskurs o evropskom državljanstvu; ilustraciji veze između evropskog građanstva, ljudskih prava, demokratije i interkulturalnog učenja i osnovnih evropskih vrijednosti. Predstavnici Crne Gore na ovom seminaru su bili Tamara Mila!, saradnica na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO), Blagota Marunovi", samostalni savjetnik u Odsjeku za istraživanje, analizu, biblioteku i dokumentaciju Skupštine Crne Gore, Sandra 'ukanovi", pripravnica u Vrhovnom državnom tužilaštvu Crne Gore i Slobodan 'urovi", pripravnik u Odjeljenju za odnose sa javnošću, međunarodne poslove i protokol Skupštine Crne Gore. Učesnici su odabrani od strane organizacije Mladih evropskih federalista - Crna Gora, uz pomoć Mladih evropskih federalista Islanda.

Razmjena iskustava NVO-a u odnosu sa lokalnim upravama

U Prištini je od 15. do 16 jula 2013. održana Regionalna konferencija o razmjeni najboljih iskustava u angažovanju građana na pitanjima lokalne uprave, koju je Misija OEBS-a na Kosovu, u saradnji sa misijama OEBS-a država u regionu (Srbije, Makedonije, Albanije i Crne Gore), kao prvi događaj ove vrste koja ima za cilj da poveže srodne organizacije iz regiona. Na konferenciji su različite organizacije civilnog društva, sa Kosova i iz regiona, dobile priliku da razmijene najbolja iskustva u praćenju rada vlasti u lokalnim samoupravama, saradnji sa istima, kao i ostvarivanju uticaja na odlučivanje na lokalnom nivou i podsticanju građana i građanki da uzmu učešća u donošenju odluka na ovom nivou. Ove organizacije su predstavile su pravni okvir djelovanja nevladinih organizacija i saradnji sa lokalnim upravama, kao i dosadašnja iskustva kad je u pitanju odnos organizacija civilnog društva i lokalnih samouprava. Ispred Centra za građansko obrazovanje (CGO) na konferenciji je predstavila iskustvo saradnje ove NVO sa lokalnim samoupravama (eljka )etkovi", saradnica na programima.

SeaSide Pride u Budvi

Evropski puls

21

www.cgo-cce.org

Aktivnosti NVO

www.cgo-cce.org

Izdava#: Centar za gra!ansko obrazovanje (CGO)

EIC Bilten - Evropski puls - je elektronski #asopis koji izlazi uz podr$ku fondacije Friedrich Ebert od 2005. Od 2013. Evropski puls izlazi u okviru projekta “EU Info bus – na putu ka EU!” koji se %nansira iz komunikacionog bud&eta Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, a ko%nansira ga fondacija Friedrich Ebert.Zaveden je u Ministarstvu kulture pod rednim brojem 578.

Glavni i odgovorni urednik: Vladan 'ugi"Ure!iva#ki kolegijum: Vera ("epanovi", Daliborka Uljarevi", Damir Niko#evi"Prevod i lektura: CGOArt direktor: Ilija Peri" Ilustratorka: Dragana Koprivica Produkcija: identity & promotion

Adresa redakcije: Njego$eva 36/I Tel/fax: +382 20 665 112, 665 327 ep@cgo-cce.org, info@cgo-cce.orgEvropski puls mo&ete preuzeti na sajtu www.cgo-cce.org ili se pretplatiti za direktnu mjese#nu elektronsku dostavu putem maila ep@cgo-cce.org

Sadr!aj publikacije je isklju"iva odgovornost Centra za gra#ansko obrazovanje (CGO)i ne mo!e se smatrati da odra!ava stavove Evropske unije.

Youth in 2020 – the Future of Youth Policies Conference

-e partnership between the European Commission and the Council of Europe in the "eld of youth policy – the EU-CoE Youth partnership organizes the Conference “Youth in 2020 – the Future of Youth Policies”, to be held 1-4 October 2013 in Budapest, Hungary.-is conference has the vocation to contribute to furthering constructive re(ection in the above mentioned directions, in the midst of the implementation of the institutional strategies, the EU Strategy for Youth “Investing and Empowering” and “Agenda 2020” describing the future of the Council of Europe youth policy. It will discuss trends and challenges in the youth "eld in Europe and their possible implications for European youth policy, youth work and research. -e debates will focus on what the perspectives and scenarios for young people are until 2020, providing an opportunity for exchange of research "ndings and knowledge from youth policy and practice, discussing emerging phenomena and trends, mapping developments in selected areas of interest concerning young people such as learning, work, health, inclusion, citizenship, identity / lifestyles, diversity / solidarity, mobility, housing & family, crime & justice. It will consider the political and social dimensions and implications of the existing and emerging societies of knowledge and information, risk society (inclusion – exclusion), global and sustainable societies (think global – act local), intercultural and civil societies. 155 participants from research, practice, policy from all over Europe and beyond, in particular from the regions of South-East Europe, Eastern Europe and South Caucasus, and South Mediterranean region will participate in the event. Majority of participants will be youth experts and young people, but a certain number will come from beyond/outside of the youth "eld: employment, education, health etc.Travel and full board for all participants, expert contracts, preparatory costs, promotional and logistical costs will be covered by the EU-CoE youth partnership.Deadline for applications: 18 August 2013.Read more: http://youth-partnership-eu.coe.int/youth-partnership/news/News_414.html

Evropski puls Preporu"ujemo