evropski puls

24
Što znači odluka Brisela da pregovore sa Crnom Gorom otvori sa najtežim poglavljem Dekan FDES-a, prof. dr Đorđije Blažić Zašto Pariz i Berlin još ne daju zeleno svijetlo Podgorici Nauka ne stanuje na Balkanu TEMA BROJA intervju analiza region Evropski puls ISSN 1800-7678 Elektronski mjesečnik za evropske integracije - broj 73, oktobar 2011.

Upload: sanja

Post on 18-Dec-2015

256 views

Category:

Documents


4 download

DESCRIPTION

Evropski puls - EU

TRANSCRIPT

  • to znai odluka Brisela da pregovore sa Crnom Gorom otvori sa najteim poglavljem

    Dekan FDES-a, prof. dr orije Blai

    Zato Pariz i Berlin jo ne dajuzeleno svijetlo Podgorici

    Nauka ne stanuje na Balkanu

    TEMA BROJA

    intervju

    analiza

    region

    Evropski pulsISSN 1800-7678

    Elektronski mjesenik za evropske integracije - broj 73, oktobar 2011.

  • Uvodnik:

    Vladan ugi

    Napredak, ali i briga zbog Vijesti i korupcije / Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruivanje, koji ine poslanici Evropskog parlamenta i Skuptine Crne Gore, na treem sastanku u Briselu pozdravio je dobar napredak Crne Gore u ispunjavanju sedam uslova EK. U zajednikoj Deklaraciji se, meutim, izraavaju zabrinutost zbog nemogunosti organa za sprovoenje zakona da zaustave napade na dnevni list 'Vijesti', kao i zbog korupcije koja je jo rairena u mnogim oblastima.

    Komisija preporuila otvaranje pregovora / Evropska komisija je preporuila otvaranje pregov-ora sa Crnom Gorom. Taan datum poetka pristupnih pregovora trebalo bi da odrede premijeri i efovi drava lanica na sjednici Evropskog savjeta u decembru. Komisija je istovremeno predloila novu strategiju na osnovu koje e prva pregovaraka poglavlja biti 23. i 24, a koja se odnose na na oblasti ljudskih prava, vladavine prava i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala i sma-traju se najteim.

    Bez datuma pregovora u decembru? / Premijer Igor Luki kazao da je mogue da se zbog eko-nomskih problema sa kojim se suoava EU, agenda proirenja, pa i dobijanja datuma pregovora za Crnu Goru, ne nau na decembarskom zasijedanju Evropskog savjeta. Istvoremeno su se pojavile spekulacije da se Njemaka i Francuska ne slau da Crna Gora dobije datum pregovora na tom samitu.

    Francuska kae da je kljuno uraeno / Francuski ministar spoljnih poslova Alen ipe izrazio je uvjerenje da e Crna Gora naredne godine poeti pregovore o lanstvu u EU. "Ono sto je kljuno ve je uinjeno i vjerujem da emo 2012. poeti pregovore sa Crnom Gorom", kazao je ipe poslije razgovora sa crnogorskim kolegom Milanom Roenom u Parizu.

    Njemaka trai hitne akcije / ef poslanikog kluba njemake vladajue CSU tefan Majer poruio da su oekivanja Njemake da Crna Gora u najkraem roku, do sredine novembra kada e Bundestag raspravljati o preporuci EK, prui konkretan dokaz o postojanju politike volje i profesionalne sprem-nosti policije i tuilastva da rade na evropski nain, saoptili su lider PzP-a Neboja Medojevi, Nove Andrija Mandi i poslanik SNP-a Predrag Bulatovi koji su boravili u zvaninoj posjeti Berlinu.

    Kalendar04. oktobar

    12. oktobar

    24. oktobar

    27. oktobar

    27. oktobar

    Evropska komisija preporuila je 12. oktobra otvaranje predpristupnih pregovora sa Crnom Go-rom. Malo ko je prije 10 mjeseci iskreno vjerovao da e, prije svega, Vlada i dravne institucije ispuniti otre uslove EK ime je uspjeh vei. Meutim, poetnu euforiju stiale su naznake i speku-lacije da pojedine lanice EU, kao to su Njemaka, Francuska i Holandija, ne ele da na decem-barskom samitu efova drava i vlada daju zeleno svijetlo Crnoj Gori. Ta odluka, iz ugla evropski orjentisanih snaga u Crnoj Gori, bila bi veoma pogrena. Do sada je EU mnogo puta nezaslueno nagraivala crnogorske vlasti, na to su (in)direktno ukazivali civilni sektor, mediji i opozicije. EU bi sada morala da zna da je Crnoj Gori neophodo da zadri momentum na svom evropskom putu jer, po prvi put od kada je krenula tom stazom, postoje jasno vidljive promjene. Odluka po-jedinih lanica da blokiraju Crnu Goru, makar samo do juna 2012, predstavlja veliku opasnost za uruavanje krhkog procesa demokratskih reformi. Evropi se posljednjih mjeseci spoitava da mora da sredi svoju kuu. To, valjda, podrazumjeva da malo metlom sredi stanje na svom stepenitu ili u dvoritu koje je zarobljeno u mrei kriminalaca, tajkuna i politiara koji su opasnost po stabilnost zapadnog Balkana. Crnogorskim vlastima prije Savjeta EU preostaje samo da privedu pravdi neku krupnu ribu, kao dokaz svoje iskrenosti na putu EU.Ako bi vladajua elita i institucije u Crnoj Gori bile spreme da se radi EU odreknu svojih finansijera ili saboraca, to bi neminovno vodilo odreenim potresima u vladajuim partijama, i Sarkozi bi mogao na proljeni predsjednikim iz-borima u Francuskoj sebi dopustiti, vjerovatno, neznatak gubitak glasova eurosketpika.

    (Po)grena odluka

    Evropski puls

    www.cgo-cce.org

    2

    Uvodnik / Kalendar

  • Ovo je jo jedna vana godina za proirenje. Hrvatska je zakljuila pregovore o pristupanju. Vidjeli smo dosta napretka i reformi i u nekim drugim zemljama regiona. I posljednji bjegunci su privedeni Meunarodnom tribunalu za ratne zloine u bivoj Jugoslaviji u Hagu. Naalost, ne ide sve u pozitivnom smjeru. Odnosi izmeu Pritine i Beograda su i dalje nategnuti, iako sada oekujemo da e pregovori biti nastavlje-ni. Situacija izmeu Turske i Kipra je jo jedan podsjetnik na potencijalne probleme u regionu. Transformacija koja je u toku u zemljama u procesu proirenja polazi od istih osnova na ko-jima je sagraena sama Unija. To najprije znai jaanje vladavine prava i reformu javne uprave. Mnoge od zemalja su postigle napredak u ovoj oblasti, ali to je dugoroni projekat i neophodan je dalji rad u godinama koje dolaze.

    Kako bi im u tome pomogli, elio bih da naja-vim novi pristup pravosuu, osnovnim pravima i sudstvu. Namjera nam je da ovim oblastima pristupimo veoma rano u procesu pregovo-ra, otvarajui konkretna poglavlja u skladu sa akcionim planovima usvojenim od strane pojedinanih vlada. To e biti i poglavlja koja e biti zakljuena na samom kraju pregovora. Redovno emo izvjetavati o primjeni reformi, ispunjavanju kljunih zadataka iz akcionih pla-nova i dugoronog uinka reformskih mjera. Kada to bude neophodno, predloiemo kore-ktivne mjere. Drugi temelj proirenja je sloboda izraavanja u medijima. Bez slobode medija se ne moe govoriti o istinskoj transformaciji. Vanost koju Komisija i Evropski parlament pridaju ovom pitanju se najbolje vidi u orga-nizaciji konferencije Digni glas! (Speak Up!) koju je Komisija organizovala u maju ove go-dine. Zakljuci konerencije su poslati svim premijerima zemalja u procesu pritupanja. Oekujemo da e se preduzeti konkretni ko-raci, prije svega izmjena zakonodavstva koje se tie medija kako bi se pruila vea zatita no-vinarima i tuiocima. Trea bitna stavka u pro-cesu pristupanja je jaanje regionalne saradnje i pomirenja na zapadnom Balkanu, kao jedan

    od stubova procesa stabilizacije i proirenja: od saradnje u energetici i zatiti ivotne sredine do rjeavanja pitanja izbjeglica i ratnih zloina. Od svojih partnera traimo da preduzmu ko-rake u rjeavanju bilateralnih pitanja to je prije mogue to su stvari koje se ne smiju isprijeiti u pregovarakom procesu. Najzad, u ovom procesu pokuavamo da postignemo odriv ekonomski oporavak, prihvatanje ciljeva strategije Europe 2020 i proirimo saobraajne i energetske mree. U veini zemalja u procesu pristupanja ekonomski oporavak je ve na vi-diku. Sada jo treba osigurati stabilnu razvojnu putanju i rast broja zapoljenih kako u zeml-jama kandidatima tako i u samoj Uniji.

    Proirenje je snana, kredibilna politika, poli-tika koja ima transformacijski potencijal da promijeni drave na koje se primjenjuje na nain koji e koristiti kako njihovim graanima tako i samoj EU. Ovaj transformacijski poten-cijal procesa proirenja EU se najbolje vidi na primjeru Hrvatske. Danas je Hrvatska potpuno drugaija zemlja od one koja se prije deceni-ju prijavila za lanstvo u Uniji. Zadovoljstvo mi je da vidim da je transformacijski procesa proirenja zaivio i u drugim zemljama.

    Autor je Evropski komesar za proirenje (Izvodi iz govora pred Evropskim parlamentom o izvjetajima o napretku za drave zapadnog Balkana)

    Vana godina za proirenje

    tefan Fule

    Evropski puls

    www.cgo-cce.org

    3

    Pogled iz EU

  • Tina Radulovi

    Evropska unija ima novu strategiju za pregovo-re sa zemljama, prvenstveno zapadnog Balkana, koje pretenduju na lanstvo najvei problemi prvi su na listi za pregovarakim stolom. Ot-varanjem poglavlja 23. (Sudstvo i osnovna prava) i 24.( Pravda, sloboda i bezbjednost) na poetku pregovora, u Crnoj Gori bi se, sma-traju poznavaoci evropskih integracija, pra-vovremeno rijeio veliki problem malih zemalja - nezavisan rad pravosudnih organa. Stoga je za oekivati da e vremenom graani sve manje brinuti ko stoji iza koga, zato je neko osuen, a neko nije ni procesuiran, uprkos umijeenosti u koruptivne poslove ili organizovani kriminal. Crnogorskim vlastima odavno se spoitavaju problemi u ovim oblastima, a i EU je nauila lekcije iz posljednja dva proirenja.

    Potpredsjednik Delegacije Evropskog parla-menta za saradnju sa zemljama jugoistone Evrope, slovenaki poslanik Jelko Kacin istie da je Komesar za proirenje tefan File upo-zorio zvaninu Podgoricu da je EU na osnovu iskustava sa Hrvatskom odluila da se najtea poglavlja otvaraju na samom poetku pregovo-ra kako bi bilo na raspolaganju dovoljno vre-mena da se razviju institucije koje su ukljuene u reforme u odreenim oblastima.

    Govorimo o pravosuu, tuilatvu, o pitanjima osnovnih ljudskih prava. To je sada nova strate-gija EU, da se ne bi zatezalo na kraju, kada svi ure, kada hoe brzinu i nita ne postignu

    u vremenskim okvirima koji im stoje na ra-spolaganju, pa da poslije ulaska u EU imamo monitoring u dravi lanici. Strategija je da se na samom poetku otvore ta teka poglavlja kako bi od samog poetka Komisija imala uti-caj da se tu situacija popravi, objanjava Kacin. Odgovarajui na pitanje da li e otvaranje po-glavlja koja se tiu i korupcije i organizovanog kriminala, otvoriti novi zahtjev EU - zvanini

    Za nezavisno pravosue nee biti nedodirljivih

    Zato je EK preporuila da pregovori sa Crnom Gorom ponusa najteim poglavljima koja se odnose na vladavinu prava

    Na pitanje da li e otvaranje poglavlja koja se tiu i korupcije i organizovanog krimi-nala, otvoriti novi zahtjev EU - zvanini ili nezvaniani - da se procesuiraju oni koji su prekrili zakon na najviim nivoima vlasti, potpredsjednik Delegacije Evropskog parla-menta za jugoistonu Evropu Jelko Kacin je odgovorio: Bez toga nee moi napre-dovati nijedna drava, pa ni Crna Gora. im se pravosue toliko jaa, onda vie nema nedodirljivih.

    Vrijeme kad se gutaju velike abe Podsjeajui na pristup pokojnog premi-jera Srbije Zorana inia ako mora da proguta abu, nemoj mnogo da je gleda - progutaj je odmah, a ako mora da proguta nekoliko aba, najveu progutaj prvu, Uljarevieva ocjenjuje da ovakav stav prema problemima nikada nije bio dominantan u voenju politike u Crnoj Gori. Samo zahvaljujui procesu evrop-skih integracija nai donosioci odluka se bave i neprijatnim temema. To je jo uvi-jek nedovoljno odluno i uinkovito. Da nije pritiska integracija, u zemlji u kojoj institut odgovornosti zvaninika prema graanima ne postoji, stvari bi bile daleko nepovoljnije, ocijenila je Uljarevieva.

    Evropski puls

    4

    www.cgo-cce.org

    Tema broja

  • ili nezvaniani - da se procesuiraju oni koji su prekrili zakon na najviim nivoima vlasti, Ka-cin je odgovorio: Bez toga nee moi napre-dovati nijedna drava, pa ni Crna Gora. im se pravosue toliko jaa, onda vie nema nedo-dirljivih.

    Prema njegovom miljenju, na taj izazov treba gledati iz pozicije graana Crne Gore. Rasprava o tim pitanjima je posljedica toga da u zemlji koja ima ogranien broj stanovnika svako zna svak-oga, i onda uvijek svi prave te socijalne mree, ko stoji iza koga, zato je neko osuen, a zato neko uopte nije ni procesuiran. Zato smatram da otvaranje ovih poglavlja na poetku, je veoma korisno i za napredovanje Crne Gore ka EU, a na drugoj strani u funkciji he jaanja povjerenja graana u institucije, ocjenjuje Kacin.

    On je optimista da Crna Gora moe naprav-iti pomak u ovom dijelu. Ovo kaem jer je u malim zemljama, kada se napravi proboj, taj domino efekat veoma uoljiv i operativan, smatra Kacin dodajui da Crna Gora u ovom momentu zasluuje povjerenje koje joj moraju iskazati efovi drava i vlada 9. decembra i pot-vrditi datum poetka pregovora, a onda je sve na crnogorskim vlastima i institucijama.

    Dravna sekretarka za evropske integracije u Ministarvu vanjskih poslova i evropskih inte-gracija Slavica Milai smatra da je vladavina prava temelj demokratije, preduslov odrivog ekonomskog razvoja i napretka svakog drutva, pa i crnogorskog.

    To je proces koji zahtijeva i vrijeme i stalne napore da bi se izgradio sistem koji osigurava efikasnu i dosljednju primjenu zakona, zatitu osnovnih i manjinskih prava, efikasnu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. tovie, ovaj posao se ne zavrava ni lanstvom u EU, jer je potrebno osigurati odrivost proc-esa i stalne napore koji vode sutinskim pozi-tivnim promjenama u praksi i konkretnim re-zultatima, kae Milai.

    Ona je podsjetila da je Evropska komisija, u cilju daljeg unapreenja mjera za sprjeavanje i sankcionisanje korupcije, u junu ove godine usvojila mehanizam periodinog izvjetavanja i procjene stanja korupcije u lanicama i insti-tucijama EU:

    Otvaranje pitanja iz najteih poglavlja olakava efikasno voenje i okonanje pris-tupnih pregovora. To daje dovoljno vremena za postizanje rezultata, naroito u pogledu sprovoenja zakonodavstva i politika u oblasti vladavine prava. Time se eliminie rizik da se zbog neispunjvanja svih mjerila za zatvaranje

    U malim zemljama, kada se napravi proboj (u borbi protiv korupcije i kriminala), taj domino efekat je veoma uoljiv i operati-van, navodi Kacin

    Otvaranje pitanja iz najteih poglavlja olakava efikasno voenje i okonanje pris-tupnih pregovora, smatra Slavica Milai

    Evropski puls

    5

    www.cgo-cce.org

    Tema broja

  • pregovora u poglavljima koja se odnose na pravosue, pravdu, slobodu i bezbjednost uspo-ri cjelokupni proces pristupanja, kae Milai.

    Meutim, direktorka Centra za graansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarevi upo-zorava da u pravosuu i policiji trenutno vlada korupcija, a da se organizovani kriminal nevolj-no istrauje i jo nevoljnije procesuira.

    To, smatra ona, predstavlja ozbiljnu pri-jetnju ukupnoj stabilnosti drutva, izgrad-nji demokratskih institiucija i vladavini prava. Uljarevieva oekuje da e otvaranje upravo ovih poglavlja znaajno ubrzati proces reformi, ali i proizvesti dosta potekoa jer to ne ide u prilog mnogim parcijalnim interesima kriminalno-politiko-poslovnih struktura oda-kle se mogu oekivati pokuaji opstrukcije.

    Zato e, kae Uljarevi, sposobnost svih ukljuenih predstavnika drave i drugih zain-teresovanih strana, koje budu angaovane u procesu pregovaranja, da prevaziu ovakve pokuaje usporavanja procesa biti indikator profesionalizacije i spremnosti te adminis-tracije da uspjeno vodi itav proces do samog pristupanja EU.

    Ukratko, ukoliko se ovom prvom zadatku od strane EU prie ozbiljno i posveeno, lake emo napredovati dalje i graditi kredibilitet u pregovaranju, zakljuuje ona.

    Ukoliko se prvom zadatku od strane EU prie ozbiljno i posveeno, lake emo na-predovati dalje i graditi kredibilitet u prego-varanju, ocjenjuje Daliborka Uljarevi

    Cijelo drutvo da pregovara Kacin smatra da je u pregovaraki tim,

    pored predstavnika Vlade, neophodno

    ukljuiti i opoziciju i civilni sektor.

    Civilni sektor mora biti ukljuen, ali u

    konsultativnoj ulozi i gdje je to mogue, u

    smislu pojedinanih kapaciteta u strunoj

    ulozi, to e pokazati i stvarne mogunosti

    mnogih organizacija civilnog drutva,

    kae Uljarevieva.

    Milai obeava da e svi drutveni inioci

    biti ukljueni u proces pregovaranja: Vla-

    da cijeni da u ovaj proces treba ukljuiti

    sve strukture drutva. U EU ne ulazi samo

    Vlada, parlament i druge dravne insti-

    tucije, ve cijelo crnogorsko drutvo

    Evropski puls

    6

    www.cgo-cce.org

    Tema broja

  • Poslije euforije koju je Crnoj Gori darovala Ev-ropska komisija preporukom da Evropska unija sa njom pone pregovore o lanstvu, doao je hladan tu. Sve informacije za sada govore da efovi drava ili vlada na decembarskom samitu nee uvaiti miljenje EK, ve da e najvjerovat-nije Podgorica morati da eka jun 2012. Ako bi tek na tom samitu lidera zemalja EU bili odobre-ni pregovori, to znai da bi oni efektivno mogli poeti tek moda krajem 2013, to izaziva strah da bi proces preureenja Crne Gore po mjeri vrijednosti zapadnih demokratija mogao zastati, iako je izuzetno bitno da ba u ovom momentu bude intenziviran.

    Crna Gora je napravila snaan zamah nakon to joj je EK prole jeseni ispostavila sedam us-lova. Iako su rezultati u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala upitni, uslovi Brisela pomogli su da se u Crnoj Gori politika kul-tura poinje mijenjati i da se nezavisni mediji i kritiki nastrojene nevladine organizacije ponu posmatrati kao partneri Vlade, a ne kao nepri-jatelji drave. Taman kada se ispostavilo da se to nimalo ne svia bivem premijeru i aktuel-nom efu vladajue partije Milu ukanoviu, koji otvoreno zagovara povratak na staro, Brisel zastaje i tako omoguava ukanoviu da se on ponovo razmahne. Zato Crna Gora moe skupo platiti politike kalkulacije najmonijih lanica EU, poto nije tajna da Francuska koi poetak pregovora sa Crnom Gorom, kao i da je to dio igre sa Njemcima koji blokiraju kandidaturu Sr-bije. Pariz i Berlin signalizirali su u vie navrata, otkako je EK preporuila da Crna Gora pone pregovore o lanstvu u EU, da bi eljeli da se Podgorica preskoi u narednom dijeljenju karata na Samitu EU u decembru. Razlozi za vjerovatno odlaganje pregovora sa Crnom Gorom su pove-zani sa napredovanjem Srbije, a dio sa brigom da nita ne poremeti predsjednike izbore krajem aprila i poetkom maja u Francuskoj. Mada je Crna Gora vrlo mala zemlja i smijeno je mis-liti da bi nekoga ugrozila, postoje francuski birai

    koji su alergini na samu rije "proirenje EU", pa je Nicolas Sarkozy odluio da ih ne izaziva. Poto je Crna Gora, po generalnoj ocjeni, jako dobro ispunila sedam zadataka Pariza moda ne bi to-liko insistirao da Njemaka nije jako negativno raspoloena prema Srbiji, pa su se dva dosijea povezala. Pariz bi htio da Beograd dobije barem kandidaturu - a ako ne, njegova je poruka Ber-linu, onda najbolje nikome nita. Formalno, Pariz smatra da Podgorica nije demonstrirala dovoljno volje za uspostavljanje vladavine prava. Kada e pregovori poeti mora biti ustanovljeno u svjetlu procjene primjene traenih reformi, specijalno u pogledu jaanja vladavine prava i pravosudnog sistema i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije", pie na zvaninim stranicama fran-cuskog ministarstva inostranih poslova.

    Za to vrijeme ukanovi konstatno alje poruke Vladi Igora Lukia da ne uri previe evropskim putem. Prema EU treba da ide zemlja koja nema komplekse inferiornosti: Zato treba da imamo kapacitet da upravljamo svojom budunou. Kao to smo mislili da Crnom Gorom ne treba upravljati iz Beograda, to treba da vai i za os-tale adrese, bez obzira koje one bile", bila je jedna od posljednjih ukanovievih izjava. On time ponovo nagovjetava da bi se mogao staviti na elo kolone protivnika ulaska u EU. Bez snane potpore evropskih prijestonica, zagovornici pridruivanja Evropi kao uslovu za transfomaciju Crne Gore u ureenu pravnu i ekonomski pros-peritetnu dravu, nee moi da mu se odupru.

    Neeljko Rudovi

    Euroskeptici opet jau Zato Pariz i Berlin na decembarskom samitu EUne ele da daju zeleno svijetlo za pregovore sa Crnom Gorom

    Evropski puls

    7

    www.cgo-cce.org

    Analiza

  • Dekan Fakulteta za dravne i evropske studijeo zahtjevima Brisela za reform pravosua, orije Blai

    Korupcija i organizovani kriminal najvei su problem crnogorskog drutva, zbog ega nije udo to e Crna Gora poeti pristupne pregovore od 23. poglavlja koje se odnosi na vladavinu prava, izjavio je dr orije Blai, dekan Fakulteta za dravne i evropske studije. On je u razgovoru za Evropski puls ocjenio da je Evropska komisija (EK) prepoznala da balkan-ske drave nijesu napredovale u uspostavljanju vladavine prava, zbog ega nije udno to e sve zemlje koje nakon Hrvatske uu u pregovore poinjati od najteeg poglavlja. Blai smatra da u Crnoj Gori ne postoji nezavisno suds-tvo, upozoravajui da puko donoenje zakona to nee promjeniti. Razlozi zbog kojih je EK promijenila pristup u pregovorima i odluila da ih ubudue poinje sa poglavljima 23. i 24. su vie nego jasni. Oigledno je da je i EK shvatila da su osnovni problemi Crne Gore vladavina prava, korupcija i organizovani kriminal i po mom miljenju oni predstavlaju 70% problema i konica u razvoju Crne Gore, kazao je Blai.

    Nedavno je zavrena javna rasprava o Nacrtu amandmana na odredbe Ustava koje se tiu pravosua. Koje je, prema Vaem miljenju, najbolje i najprimjerenije rjeenje za Crnu Goru kada je rije o izboru Sudskog i Tuilakog savjeta, te predsjed-nika Vrhovnog suda?

    Postoje razliita rjeenja u izboru sudskih i tuilakih kadrova. Meutim, u drutvu u kojem dominantno vlada partitokratski reim ne postoji sistem koji moe obezbijediti neza-visnost sudstva, jer itav sistem izbora sudija poiva na ljudima i njihovim kriterijumima u donoenju odluka. Ako je kriterijum donoenja odluka partijska poslunost, to je vie nego oigledno, onda je svaki sistem ranjiv i podloan zloupotrebama i blokadama.

    Na koji nain se to moe izbjei?Sistemski i formalno pravno posmatrano

    cijenim, ma koliko i to bilo opasno u kon-stalaciji ovakvog drutvenog politikog miljea, gdje je dominatan kriterijum izbora kadrova

    partijska lojanost i poslunost, a ne kompe-tentnost i profesionalnost, neophodan je iri oblik javne kontrole izbora i sudija i predsjed-nika sudija i tuilaca. To je sasvim kompati-bilno sa principima podjele vlasti i sistemom meusobne kontrole zakonodavne, izvrne i sudske vlasti. Pri tom kolikotoliko parlamen-tarna kontrola izbora sudija sa 81 poslanikom i 2/3 veinom pri izboru sudskih i tuilakih kadrova vie mogu garantovati nezavisnost i profesionalnost sudstva nego desetak lanova sudskog ili tuilakog savjeta koji e opet biti

    Kod nas su poeljne samo sudije lojalne partijama

    U drutvu u kojem dominantno vlada partitokratski reim ne postoji sistem koji moe obezbijediti nezavisnost sudstva, jer itavi sistem izbora sudija poiva na ljudima i njihovim kriteri-jumima u donoenju odluka. Ako je kriterijum donoenja odluka partijska poslunost, onda je svaki sistem ranjiv i podloan zloupotrebama i blokadama

    Oigledno je da je i EK shvatila da su osnovni problemi Crne Gore vladavina prava, korupcija i organizovani krimi-nal i po mom miljenju oni predstavl-jaju 70% problema i konica u razvoju Crne Gore

    Evropski puls

    8

    www.cgo-cce.org

    Intervju

  • birani na nain na koji se inae biraju nosioci javnih funkcija. Podrazimijeva se i neophod-nost da se zakonom o sudovima ili Ustavom precizno definiu kriterijumi za izbor kako bi se onemoguio partijski uticaj.

    Postoji li mogunost da, u sluaju da se sudije i lanovi savjeta biraju 2/3 veinom, doe do blokade zbog izostanka dogovora vlasti i opozicije o nekom personalnom rjeenju?

    Samo iskljuivanje Skuptine iz izbora sudskih i tuilakih kadrova dovodi u pitanje sistem podjele vlasti, jer tada sudska vlast nije kontrolisana vlast. To je sistemski neprihvatlji-vo i otvara pitanje sigurnosti graana i garan-cija da se sudska vlast ne izdigne iznad zako-nodavne i izvrne, to predstavlja sistemsku opasnost pojave sudokratije i drutvu.

    Kakav je Va stav o prijedlogu da se ide na opti reizbor sudija?

    Nijesam saglasan sa reizborom sudija, jer je taj institut veoma sporan sa ustavno pravnog aspekta. Meutim, sigurno treba pojaati od-

    govornost sudija i tuilaca i stvarati uslove za razrjeenja svih sudija i tuilaca koji nemaju oekivane rezultate u pogledu kvaliteta rada i profesionalni odnos prema svojim obavezama.

    V..

    Samo strunjaci da pregovaraju sa Briselom

    Sve se ee licitira sa sastavom crno-gorskog pregovarakog tima sa Brise-lom. Mislite li da bi e vladajue struk-ture, kao i u nekim ranijim sluajevima, u prvi plan gurnuti svoje kadrove?

    U crnogorskom timu, koji e pregov-arati sa Unijom, trebalo bi da budu najemi-nentniji strunjaci, a ne partijski poslunici, jer to nije reimski proces, ve naciona-lni interes. Pregovaraki tim veinom mora biti sastavljen od profesionalaca iz razliitih oblasti, a njegov manji dio treba da ine "dravno-partijski poslenici". Tim treba da okupi civilni sektor, visoke pro-fesionalne slubenike dravnih institucija, univerzitetske profesore, dakle eksperte iz svih pregovarakih oblasti. Ovo nije pro-ces reima, ve nacionalni interes svih do-bronamjernih graana.

    Koji bi, prema Vaem miljenju, mogao biti optimalan broj lanova pregovarakog tima?

    To treba utvrditi nakon analize svih pregovarakih faza i do sada ostvarenih us-pjeha u postupku pridruivanja. Znai da se po svakoj pregovarakoj oblasti utvrdi struktura i kadrovski profil tima, zatim i personalna rjeenja. Polazei od iskustava drugih zemalja na pregovaraki tim bi mogao brojati od 300 do 350 lanova. Prvo bi trebalo objaviti iri sastav tima, kako bi javnost mogla dati svoje prijedloge, jer se u svakoj struci veoma dobro poznaju kapa-citeti pojedinaca. Proces demokratinosti i transparentnosti veoma je vaan u ovoj fazi za Crnu Goru i njene graane. Samo se tako moe obezbijediti kompetentnost tima i podrka javnosti. Osim toga glav-ni pregovara bi trebalo da bude veoma kompetentna linost poznata javnosti i meunarodnim institucijama sa izraenim drutvenim ugledom i u Crnoj Gori i meunarodnim institucijama.

    Koji bi, prema Vaem miljenju, mogao biti optimalan broj lanova pregovarakog tima?

    To treba utvrditi nakon analize svih pregovarakih faza i do sada ostvarenih us-pjeha u postupku pridruivanja. Znai da se po svakoj pregovarakoj oblasti utvrdi struktura i kadrovski profil tima, zatim i personalna rjeenja. Polazei od iskustava drugih zemalja na pregovaraki tim bi mogao brojati od 300 do 350 lanova. Prvo bi trebalo objaviti iri sastav tima, kako bi javnost mogla dati svoje prijedloge, jer se u svakoj struci veoma dobro poznaju kapa-citeti pojedinaca. Proces demokratinosti i transparentnosti veoma je vaan u ovoj fazi za Crnu Goru i njene graane. Samo se tako moe obezbijediti kompetentnost tima i podrka javnosti. Osim toga glav-ni pregovara bi trebalo da bude veoma kompetentna linost poznata javnosti i meunarodnim institucijama sa izraenim drutvenim ugledom i u Crnoj Gori i meunarodnim institucijama..

    Evropski puls

    9

    www.cgo-cce.org

    Intervju

  • Dvoje balkanskih naunika, Miroslav Rad-man i Anita Krika, otkrili su mogunost kako da sprijee oteenja koja uzrokuju smrt stanica u ljudskom organizmu i njihovo divl-janje, karakteristino za razvoj elija karcinoma. Rije je o dijetetskom proizvodu koji bolje od bilo kojeg postojeeg ispunjava tri primarno zadana cilja: tititi DNK, proteine i lipide od oksidacionog oteenja i na taj nain sprijeava prijevremeno starenje stanica, a samim tim i razvoj bolesti.

    Ova vijest je dovoljan razlog da se podsjetimo da je prostor drava Balkana uvijek svijetu davao znaajna imena iz nauke, ali i da postavimo pi-tanje koliko sada drave zapadnog Balkana ulau u nauku, kakve su veze sa svijetom, a kakva meusobna saradnja. Osim toga, nauka bi bila prvo ili jedno od prvih pregovarakih poglavlje sa EU, kao to je to bilo u sluaju Hrvatske ili Islanda, da Evropska komisija nije promijenila strategiju prema kojoj e se budue lanice prvo pozabaviti vladavinom prava, borbom protiv korupcije i organizovanog kriminala. Prosjek ulaganja u nauku u dravama EU tokom 2010. iznosio je oko 3% bruto nacionalnog dohotka (BDP), dok na drugoj strani bive drave SFRJ ulau oko 0.5%. Kada je rije o bivoj dravi treba da ostane zapisano da je SFRJ godinje izdvajala vie od 6% BDP za nauku, mimo 11% za razvoj naunih dostignua u oblasti vojne industrije.

    Hrvatska posljednjih godina sve manje iz-dvaja za nauku, samo 0,6% BDP. Naunici u toj dravi istiu da su svi meunarodni uspjesi i uee hrvatskih naunika u meunarodnim projektima rezultat napora pojedinaca, a ni-kako dravne podrke ili strategije. Naunik u Hrvatskoj je biti teko. Teko je to biti radi infrastrukture koja zaostaje za zapadnoevrops-kim istraivakim centrima. Teko nam je radi niskih plata, radi mogunosti koje se pruaju i radi naina na koji se nauka finansira i radi u Hrvatskoj, kaemagistar Marko Pavi iz Mree mladih znanstvenika Hrvatske koji na zagrebakom Prirodno matematikom fakultetu, dovrava doktorat iz okeanografije u saradnji s kolegama s okeanografskog Insti-tuta u Southamptonu. Hrvatska je, istie Pavi, poprilino ukljuena u meunarodne projekte, ali ne zahvaljujui samoj dravi ili sistemu, ve pojedincima. Apsurdno je, kae on, da drava, kad i daje novce za projekte, ne pita vie za njihovu sudbinu. Pavi se ne moe sjetiti kad je to od naunih istraivanja primijenjeno u praksi.

    Koliko para, toliko muzike Nauka ne stanuje na zapadnom Balkanu

    Prosjek ulaganja u nauku u dravama EU tokom 2010. iznosio je oko 3% BDP, dok na drugoj strani drave zapadnog Balkna ulau oko 0.5% budeta. SFRJ je godinje izdvajala vie od 6% BDP za nauku, mimo 11% za razvoj naunih dostignua u oblasti vojne industrije.

    Evropski puls

    10

    www.cgo-cce.org

    U fokusu

  • Srbija je donedavno imala strategiju kojom je bilo predvieno da e postati drava nauke i znanja. Na drugoj strani, iz budetskih sred-stava izdvaja se svega 3 promila za nauna istraivanja. Ogranien broj izvora finansir-anja je itekako oteavajua okolnost za razvoj nauke i istraivakog rada. Nedavno su se s time suoili istraivai u Istraivakoj stanici Petnica, kae direktor ove ustanove Vigor Maji: Mi se u ovom momentu nalazimo u jednoj tekoj situaciji jer, recimo, Ministarstvo prosvete nije nijedan dinar ove godine uplatilo, iako je ve kraj godine, a mi smo pre par meseci sa njima potpisali i poslednji ugovor. Ta neoz-biljnost i neodgovornost koja postoji u javnoj administraciji je moda i najgori problem sa kojim se suoavamo. Kakav je pogled drave na nauku, najbolje ilustruje injenica da se ovih dana navrava godinu dana od kako je, nakon 60 godina postojanja, ukinuto Ministarstvo nauke i pripojeno prosveti. Naunici u Srbiji su tokom perioda od 2007. do 2010. godine obja-vili 15.026 naunih radova.

    BiH nema nadleno ministarstvo za nauku na nivou drave, nema strategije razvoja, nema dovoljno kapaciteta da bi se naune djelatnosti sprovodile, niko nije obavezan njegovati naune discipline. Sve je iskljuivo na entuzijazmu nekolicine ljudi jer se, prema nepreciznim procjenama, za ovu djelatnost odvaja tek negdje oko pet miliona eura. Ukratko, ako je nauka, po definiciji, organizovana ljudska djelatnost, onda ona u BiH ni ne postoji. Nemamo osnovu na osnovu koje emo izgraditi samu nauku u BiH, pa ni u Federaciji, ni u kantonima jer je nauka na nivou kantona. Problem je previe malo iz-dvajanja, kae doktor Dejan Miloevi, profe-sor teorijske fizike na Prirodno-matematikom fakultetu u Sarajevu. Odavno nisam rekao da u staviti ruku u vatru, ali sam siguran i mogao bih staviti ruku u vatru i rei da kada bi ova drava ulagala u nauku i pojedine njene seg-mente, koji su BiH jako primamljivi i jako bitni, to bi im se jako brzo vratilo. Ta ulag-anja ne bi bila toliko velika, koliko se oekuje. Bosansko-hercegovaki naunici su navikli da

    iz malih ulaganja i grantova dobijaju velike re-zultate, naglaava profesor Damir Marjanovi. Ekonomski analitiar Igor Gavran kae da visokokolske ustanove, koje bi trebale biti jez-gro nauno istraivakog rada, vrlo esto nijesu u stanju da opreme svoju osnovnu laboratori-ju. Novih ulaganja nemamo. Istovremeno, u svakoj mjesnoj zajednici imamo nove privatne fakultete koji su daleko od kvaliteta i slue za serijsku proizvodnju diploma, dok se u stvarno znanje malo ulae. Nai vrhunski strunjaci, koji se obrazuju i osposobljavaju za najzahtjevnije poslove u inostranstvu, ako imaju elje da se vrate u BiH, nemaju gdje da rade jer ue se na tehnologijama koje u BiH nisu nigdje u prim-jeni. Prosto su prinueni ostati u inostranstvu, kae Gavran.

    Crna Gora je nakon vie decenija nebrige o razvoju nauke, formiranjem aktualne Vlade, dobila Ministarstvo nauke koje je pokrenulo izvjesne aktivnosti. Meutim, posmatrai pro-cesa smatraju da se budetsko izdvajanje od 0.5% za nauku moe ocijeniti samo kao neod-govorno i tetno. Ministarka Sanja Vlahovi kae da je meunarodna i regionalna saradnja meu najvanijim prioritetima, te da se na tom polju odvijaju veoma intenzivne aktivnosti na dva kolosjeka: kroz bilateralnu saradnju, prvo sa zemljama regiona, a sada i sa SAD i Kin-om, kao i kroz multilateralnu saradnju preko koje se otvaraju velike mogunosti za domae istraivae kroz programe FP7, Kost i Eureka.

    Na strateki cilj je da spojimo nauku i ivot, odnosno, nauku i biznis kao pokretaa mnogih procesa, rekla je Vlahovi, dodajui da je vano animirati privredu da podrava nauku, ali i ani-mirati nauku da bude u funkciji privrede jer e ta kopa obezbijediti kvalitetniji razvoj drutva.

    V..

    Izvor Radio Slobodna Evropa

    Evropski puls

    11

    www.cgo-cce.org

    U fokusu

  • Valjda je ir panslavizma, ili neka intrerstelarna rusofilija uinila da se iz moje domaje ka Zapa-du oduvijek gledalo s visina indignacije. Prezreo sam tako jo u djetinjstvu njihove radne navike i tvrdiluk u trebovanju prehrambenih proizvoda. Sluao sam da je nekreativan duh u Slovenaca, pod ruku sa njihovim junatvom s kojim se moe sprdati kada nema pametnijih tema.

    Italijani su prosto zvuali neozbiljno. Lihtentajn uopte nije zvualo loe. Bilo je jo par dravica, ali njih smo slistili u svakom sportskom takmienju pa se Duh nacije nikad nije zamislio nad njihovom gubitnikom egzis-tencijom. Na takvu zdravu ideoloku bazu na-kalemila se 20 godina kasnije, empirija. Gleda trapave briselske pisare koji govore engleski jezik ak slabije i od tebe samog, nose bijele arape ispod sandalica i itaju knjiice dok ekaju ribu u restoranu na Marezi. Nije neki prizor, ne treba da bude kralj bitnika pa da se osjeti kao superiorno bie. Svi ti Belgijanci, Austrougari, Luksemburani i ostali, realno su odbaeni iz kolektivne svijesti mog naroda kao grupacije sklone klompama, kolaboraciji sa Trojnim paktom, do gue izloene bijeloj kugi i aveti pederastije. A moj narod, sa druge strane, je od onih guste krvi i prijekog suda, leeran u svojim istorijskim zabludama iz kojih vrca istu poeziju i blagi naklon ka stvaralakom haosu.

    Ipak, kada se haos i desio u vidu masakra, poele su ideoloki da se uobliavaju prve ode Zapadu, i to ba onom malom Zapadu koji ne predstavlja Amerika, naa stara saveznica, niti Njemaka respaktabilni dumanin. Iskosa i

    neiskreno, ali javilo se blago spoznanje da tamo moda pripadamo, moda jednom, za deset godina, ali dovoljno da makar dio ivota proe u sreenim prilikama. Zapad je svojom dosa-dom poeo da plijeni ak i obino puanstvo, pod uslovom da je politiki uzorak trijezan i ne dri slovo na nekoj svadbi ili sahrani. Nakratko, poeli smo da razmiljamo o Slovencima, brai od kojih se moe uiti. Holandija nam je im-ponovala jednim zatvorom, makar mrskim ali iz kojeg niko nije pobjegao. Norveki novac poeo je da kapka naokolo i podsjetio na lekcije iz vedskog komunizma kao neega to nije za bait. Politiari su krenuli u estoki agit-prop i dok si rekao pastrmka na starobranderburki nain 80% graana se izjasnilo za pristup Ev-ropskoj uniji, garantu stabilnosti u regionu.

    I taman smo se zalaufali u novi trip, kad je poelo ovo sa eurozonom. Nema para. ak ni tamo nema para! A samo smo htjeli da se malo primaknemo postkolonijalnoj esi i oivimo uspomenu na normalan standard. Veliki peh za jednu rovitu viziju. To se i pokazalo na po-sljednjoj anketi na kojoj je broj sklonih Evrop-skoj uniji znaajno opao. Paralelno sa tim, Otac

    Brano Mandi

    Kao da idemo na Zapad

    Do sada je Otac nacije obino znao lijepo da se izraava, tako da mu se rijei jednako mjere u Briselu i u Mojkovcu. Ovog puta na obje adrese je poslao neku negativu, nesvojstvenu ekonomski razore-noj dravici koja vapi da je odrasli prime u drutvo.

    Evropski puls

    12

    www.cgo-cce.org

    Evropski barometar u Crnoj Gori

  • nacije je poeo da se kuri u smislu, Evropa nije cilj sama po sebi, neemo se nikom dod-voravati itd. Samo jo da je pomenuo priuene kartografe Sve je tu, brkati ministar inostra-nih poslova, kao da je pao s konja iz kakve Babeljeve pripovjesti, Otac nacije prsat i dos-tojanstven, u fazonu Petra Velikog. Poeli smo da sumnjamo u Evropsku uniju a da nijesmo ni poeli pregovore. U zao as, javlja mladi premijer uoi Luindana, da moda u decem-bru neemo dobiti datum pregovora, jer EU ima neki druge prioritete. U prevodu, o svome su se jadu zabavili i moramo da ih razumijemo, makar mi, prvaci svijeta u toj disciplini.

    Povrh svega, ubie nam Gadafija, i to ne ubie nego masakr. Jo jedna maska je pala: dakle to su nai prijatelji, takve se revolucije trae, e se eree ljudi, pa se to jo snima i aplaudira demokratiji!? Krenuli su internet komentari o mrskom bijelom ovjeku koji nam se gadi, nama starim bluzerima, beraima pamuka i irokim duama slovenskim. alosno je na kako tananim nogama je podrka Crnogoraca EU nikla, a stvari su se poklopile da i to malo kopni, to pametno targetira Otac nacije u svo-jim new edition govorima. to mu to znai, je li ta retorika dio kakvog politikog masterplana ili samo iivljavanje, stvarno nisam kadar da siguram. Do sada je Otac nacije obino znao lijepo da se izraava, tako da mu se rijei jed-nako mjere u Briselu i u Mojkovcu. Ovog puta na obje adrese je poslao neku negativu, nesvo-jstvenu ekonomski razorenoj dravici koja vapi da je odrasli prime u drutvo. Prije par godina na ovim istim stranama sam lamentirao da u Crnoj Gori nema euroskepticizma, onog zdra-vog koji bi pogurao diskurs, osvjeio ideju kroz oponiranje, domislio hegelovsku trijadu, tako

    da krajnji rezultat voistinu bude neka smislena sinteza. Istina je da svaka propaganda, pa i ev-ropska, ima svoje granice, i da se jedna apstrak-cija ne moe dovijeka pakovati na isti nain i biti privlana. Zato je normalno da se pokoji glas podigne protiv obeane zemlje, makar kao zdrava ironijska distanca, razuman prijedlog sa etikete, da se boica dobro promuka prije nego je iskapimo. Poneki univerzitetski profe-sor je zaorao tu brazdu i mogli smo uti bez fanfara to slobodan pojedinac ima da zamjeri velikoj briselskoj maineriji. Ali, kada su sum-njivi rezoni poeli da se javljaju na partijskim sijelima, dakle politikim guvnima gdje sjede uglavnom posluni ignoratni spremni da naue napamet voine rijei - stvari postaju opasne. Jer nije se ovog puta otklon od evropske ide-je javio iz nekog kabineta, ispod kape kakvog visokoelca i docenta, nego u obliku politike parole (iri dalje!) da se neemo nikome dod-voravati, zaboga! Narednih dana sa mnogo vie panje pratiemo osrednje tihove naeg par-tijskog klera, da vidimo kako su oni shvatili voine rijei. Oni e nam biti lakmus i odgovor na pitanje mijenja li se politiki kurs. Brzo e i izbori, pa posluajmo paljivo parole. Parole su znakovite i vane, posebno u drutvima u ko-jima ine glavni dio politikog diskursa. Ono to je sigurno, evropska pravna norma strana je mnogim crnogorskim politiarima i biznis-menima, pa bi mnogi jedva doekati daak kontra-vjetra. Eto, uporita za lijepu kampanju protiv EU. To je uvijek otvorena opcija. Pa nis-mo Slovenci, majku mu!

    Ono to je sigurno, evropska prav-na norma strana je mnogim crno-gorskim politiarima i biznismen-ima, pa bi mnogi jedva doekati daak kontra- vjetra. Eto uporita za lijepu kampanju protiv EU. To je uvijek otvorena opcija. Pa nismo Slovenci, majku mu!

    Evropski puls

    13

    www.cgo-cce.org

    Evropski barometar u Crnoj Gori

  • Demokratija kao plijen transnacionalnih tritaVanredno vaan dogovor je sklopljen u Briselu. Ponovo najavljuju spasenje. Koliko e potra-jati? U narednih nekoliko dana ili mjeseci, fi-nansijska trita e pokazati to misle o ovim komplikovanim mjerama, jedinim moguim zbog sukobljenih nacionalnih politika razliitih evropskih zemalja. Drava za dravom, par-lament za parlamentom uzvikuje: to je to, dalje ne moe. Ali ono to jedna drava apso-lutno zahtijeva druga ne moe ni da zamisli: njemako mora je grko ne moe ; ono to je za Nicolasa Sarkozya osnovno za Angelu Merkel je nemogue, ono to je za Slovaku linija preko koje ne moe prei, za paniju je goli minimum. I dan za danom, ova kakofonija nacionalnih demokratija je plijen za super-mona transnacionalna trita.

    Nedavno sam gledao dvije fascinantne skuptinske rasprave o Evropi: jednu u britan-skom parlamentu, drugu u njemakom Bund-estagu. Na prvi pogled, najuoljivije su razlike: polirano drvo i zelena koa suprotstavljenih klupa u Vestminsteru nasuprot hladnim, sivim i plavim tonovima polukrune sale njemakog parlamenta; staromodna odijela na tanke linije, pivski stomaii i sone erilovske fraze en-gleskih konzervativaca nasuprot svijetlim sivim odijelima njemakih parlamentaraca i njihovih karakteristinih govora, pravolinijskih poput lego-kockica. Pa ipak, i jedni i drugi su govo-rili o istoj stvari: o demokratiji. Bivi njemaki ministar inostranih poslova i predstavnik so-cijaldemokrata Frank-Walter Steinmeier je nazvao odnos Merkelove prema parlamentu po pitanjima euro-krize sramotnim. Jedan za drugim, ukljuujui lidera Zelenih, parlamen-tarci su insistirali ponekad udarajui pjesni-com o elegantnu sivu i plavu govornicu da sve nove finansijske obaveze koje Njemaka preuzme moraju biti raspravljene i ugovorene ovdje, u njemakom parlamentu. ujem li ja to staromodno poujte, poujte iz redova bri-tanskih konzervativaca? Na oba mjesta, kristal-

    no je jasno da demokratska osnova za evropske odluke dolazi od nacionalnih parlamenata, a ne od Evropskog parlamenta. I na oba mjesta, iza insistiranja na pravima nacionalnog parla-menta lei nezadovoljstvo javnosti, kanalisano i naraslo kroz medije, ali kroz istraivanja javnog mnjenja, razgovore sa graanima na otvorenim sjednicama, u kafanama i na ulicama, da ne pominjemo one koji kampuju na trgu ispred katedrale svetog Pavla i na sva obeanja otvrdle gomile ispred grkog parlamenta. Svi oni trae da se uje i njihov glas. Problem je u tome da je ono to imaju da kau potpuno suprotno on-ome to trae drugi narodi Evrope.

    Rasprave o euru su upravo ono to EU treba ako jo ima vremena

    Timothy Garton Ash

    Autor je profesor evrop-skih studija Univerziteta

    Oksford

    Ono to jedna drava apsolutno zahti-jeva druga ne moe ni da zamisli: njemako mora je grko ne moe ; ono to je za Sarkozya osnovno za Merkel je nemogue, ono to je za Slovaku linija preko koje ne moe prei je za paniju goli minimum. I dan za danom, ova kakofonija nacio-nalnih demokratija je plijen za super-mona transnacionalna trita

    Evropski puls

    14

    www.cgo-cce.org

    Izazovi u EU

  • Uzmite samo govor Angele Merkel. Nakon to je sa zakanjenjem priznala da bi Njemaka morala da oda potovanje rtvama koje podnose graani Grke, dodala je i da svako rjeenje grkih prob-lema zahtijeva ne samo striktne uslove nego i stalni nadzor (berwachung). Samo pokuajte da zamislite kako ta njemaka rije zvui Grcima, uz sva iskustva iz prolosti. Onda je kategorino odbacila mogunost da bi Evropska centralna banka mogla da preuzme funkciju posljednjeg kreditora, koja bi je uinila istinskom centralnom bankom, poput nacionalnih banaka, a ne samo kontrolorom inflacije. Njen govor je doekan aplauzom u Bundestagu, iako je to upravo su-protno rjeenju koje zatijeva Francuska, i koje bi moda jedino moglo ubijediti trita da Evropa moe da se nosi sa problemima svojih lanica. Zatim je naglasila da bi svako ozbiljnije rjeenje zahtijevalo izmjenu ugovora u EU, i da nema razloga do to ponovo potraje itavu deceniju konano, sporazumi o ujedinjenju Njemake su potpisani za nekoliko mjeseci. Ta njena elja je, meutim, najvei komar Davida Camerona na koji i njegova sopstvena partija vri priti-sak da raspie referendum o poziciji Britanije u EU. Britanska vlada vrsto ostaje pri stavu da e raspisati referendum u sluaju izmjene osnovnih ugovora. Jo gore, njemaka elina ledi je dodala da Njemaka podrava porez na finansijske tran-sakcije, to se nee dopasti Londonskim finansi-jskim magnatima - najveim donatorima britan-ske konzervativne stranke.

    Ima li jo evropskih drava koje treba razjariti samo da bi se njemaki glasai nagovorili da podre mjere koje nisu ni upola dovoljne? Ah, da treba preduzeti vrste, konkretne mjere protiv drava koje konstantno kre pravila eu-rozone, i meu kojima Grka nije najgora...

    jedan za tebe, caro Silvio (Berluskoni). I to je samo jedan govor jedne evropske politiarke u jednoj zemlji, makar ona bila i najvanija. Isto ete uti i od portugalskih, italijanskih, fran-cuskih i britanskih lidera. Poenta nije u tome da su demokratske rasprave o Evropi loa stvar. Upravo suprotno: predugo smo na njih ekali. U Njemakoj su sve sumnje i pitanja o euru predugo gurane pod tepih politike korektnosti. Britaniji je neophodan referendum kako bi pre-ispitala svoj odnos prema EU, i treba ga raspisati im se formulie odgovarajue pitanje na koje e odgovor biti da li ne. Ono to konzervativci predlau je dimna zavesa ako pitate ljude da li ele da se zadri status kvo ili da se promi-jene odnosi izmeu EU i Velike Britanije, svi e glasati za promjenu odnosa. Najrazumnije bi bilo da se saeka i vidi da li e euro propasti ili ne, kakve e to posljedice imati na dubinu eko-nomske i politike integracije drava eurozone, i na do koje mjere e ostale lanice EU dozvoliti repatrijaciju kompetencija koju bude traila Britanija. Pa onda pitati graane da ili ne, tamo negdje 2013 ili 2014 godine.

    Ne samo da mislim da su ove nacionalne de-mokratske rasprave dobre same po sebi - mislim i da bi, ako im se da dovoljno vremena, argumenti u korist ujedinjene Evrope mogli pobijediti. Iako pokrenute od strane skeptika euro-skeptika u Njemakoj i u Britaniji ovakve rasprave su konano dovele do artikulisanja ubjedljivih ar-gumenata za opstanak Evrope. Ne treba se bo-jati takvih rasprava, naprotiv. Ono ega se treba bojati je da im nee biti dato dovoljno vremena. Prije deset godina, imali smo vremena na pretek. Da se radi samo o nacionalnim parlamentima i referendumima, imali bi vremena jo uvijek. Ali vremena vie nema. Finansijska trita bi se ve sjutra mogla okomiti na euro. Ve smo svjedoci masivnog porasta rizika na kupovinu dravnih obveznica panije, Italije, pa ak i Francuske. Jedna od ironija je da se trita ovako ponaaju dijelom i da bi zatitila finansijske interese ev-ropskih penzionih fondova drugim rijeima, dugoronih prihoda istih ovih ljudi koji danas, u svojstvu glasaa, sprjeavaju svoje vlade da dou do sporazuma koji bi umirio glasae. Ima li rjeenja?

    Poenta nije u tome da su demokratske rasprave o Evropi loa stvar. Upravo su-protno: predugo smo na njih ekali. U Njemakoj su sve sumnje i pitanja o euru predugo gurane pod tepih politike korektnosti. Britaniji je neophodan ref-erendum kako bi preispitala svoj odnos prema EU, i treba ga raspisati im se formulie odgovarajue pitanje

    Evropski puls

    15

    www.cgo-cce.org

    Izazovi u EU

  • Kao studentkinji evropskih studija na Fakultetu politikih nauka u Podgorici esto mi bude post-avljeno ovakvo pitanje, bilo od strane prijatelja, roaka ili jednostavno ljudi koji nijesu upozna-ti sa temom i nemaju predstavu to je u stvari Evropska unija. U sutini, za veinu graana Crne Gore, EU je totalna nepoznanica, neto o emu se pria svakog dana i to se predstavlja kao krajnji cilj crnogorske politike. Ipak, malo je onih koji na jednostavan nain objanjavaju obinom graaninu Crne Gore ovaj koncept. Kada pokuavam dati smislen odgovor na ovo pitanje govorim o prvim rijeima koje mi padaju na pamet, a to su: sloboda, konkurencija, rad, po-mirenje, dom.

    Pod slobodom podrazumijevam, izmeu ostalog i etiri slobode koje e nam jednoga dana biti dostupne kao graanima EU: slobodu kretanja radnika, robe, kapitala i usluga. Prva sloboda oznaava mogunost zapoljenja u bilo kojoj zemlji lanici EU pod jednakim uslovima. Moi emo da radimo u Njemakoj, Italiji, Slovakoj, Kipru, isto kao i u Crnoj Gori. Isto tako, slo-bodno kretanje robe znai da e proizvodi koje uvozimo iz zemalja EU biti jeftiniji i bie ih vie jer smo i mi dio trita EU i nee biti potrebe za dodatnim trokovima carina, prevoza... Isto je i sa kapitalom i uslugama, svuda u EU jed-nak pristup uslugama. To je i centralna zamisao EU - prostor bez granica. Jedina loa stvar jeste ta da emo na potpuni pristup ovim slobodama morati jo da priekamo. Pred nama je tek pro-ces pregovora, zatim pristupanje, a postavlja se pitanje da li emo mi kao jedna od zemalja zlo-glasnog Balkana imati odmah pristup ovim slo-bodama. Primjer su zemlje istone Evrope koje imaju zabran od sedam godina zbog bojazni od tzv. poljskog vodoinstalatera odnosno pretjer-ane migracije radne snage iz ovih zemalja u stare lanice EU, iako se taj strah ve pokazao neo-pravdanim. U ovaj okvir stavljam i konkurenciju koja nas dalje tjera na rad. Taj takmiarski duh koji podstie prosperitet i bogati na um, ali i novanik. EU nije najjaa ekonomija na svijetu,

    to znamo, ali ona podstie ljude da rade na tome da ona to postane. Kada govorim o pomirenju mislim o onom konceptu EU koji je pored eko-nomskog razvoja definitivno najpotrebniji ovim prostorima. Pomirenje je i osnova nastanka EU. Sjetimo se kakva je situacija vladala u Evropi nakon II Svjetskog rata i kolika je bila boja-zan Francuske i drugih zemalja od moi i rasta Njemake. Kolike su podjele bile u Evropi i ko-liko je bilo teko bilo predvidjeti ono to su te dvije zemlje danas stubovi EU!

    Postavlja se pitanje da li je mogue da se tako neto desi na Balkanu. Naravno da je mogue. Cijela Evropa je izgraena iz pepela na ovom konceptom, zato onda ne bismo mi prosti Balkanci dokazali da moemo isto? Na kraju, Evropa nije tako savrena koliko je ja predstav-ljam, ali ona jeste dom toliko nacija. Mi smo trenutno negdje u zapeku tog doma kao loa djeca koja su pod ukorom roditelja. EU nije obeana zemlja, ali ona ujedinjuje. Svi ljudi se u njoj ne vole i nijesu svi svima braa, ali sam podatak da u EU nije bilo ratova od II Svjetskog dovoljno govori. Nije sve sjajno i nije sve prelij-epo, moraemo puno da radimo da bismo posti-gli ono to elimo i to moramo sami. Evropa to nee uiniti umjesto nas, ona e nam na osnovu svojih iskustava pokazati ono to na osnovu naih mi treba da nauimo.

    Milica Dragojevi

    Autorka je saradnica u Institutu Alternativa i po-laznica X generacije kole

    evropskih integracija.

    Slobode vrijedne ekanja

    Evropski puls

    16

    www.cgo-cce.org

    Zato elim da budem graanka EU?

  • Na nastavnika 15 osnovaca

    U Evropskoj uniji broj uenika u odnosu na broj nastavnika u osnovnom obrazovanju znatno varira od lanice do lanice, a u 2009. je u pros-jeku iznosio 15 uenika po nastavniku. To je pokazalo najnovije istraivanje o trendovima u obrazovanju u protekloj deceniji u EU koje je sproveo Eurobarometar. U 2009. broj aka po nastavniku u EU se kretao od, u proseku 10 aka po nastavniku na Malti, u Litvaniji i Danskoj i Poljskoj, do gotovo 20 uenika po nastavniku u Francuskoj i Britaniji. U EU je u prosjeku 29% nastavnika bilo starije od 50 godina. Problem starijeg kadra posebno je izraen u Njemakoj gdje je 49% nastavnika starije od 50 godina, vedskoj (48%) i Italiji (45%). Najmanje nas-tavnika starijih od 50 godina zabiljeeno je na Kipru (3%), Poljskoj (13%) i Sloveniji (18%). U 27 lanica EU ene su u 2009. dominirale nastavnim kadrom u osnovnom obrazovanju sa udjelom od 86%, dok je u ekoj, Sloveniji, Lit-vaniji i Maarskoj udio ena dostigao ak 95%. Samo u Danskoj (69%) i paniji i Luksem-burgu (po 74%) udio ena je bio manji od 3/4. U EU osnovno obrazovanje poinje zavisno od zemlje u dobi izmeu 4 i 7 godina i traje obino 5 do 6 godina.

    Razmislite o vonji taksijem

    Stanje taksi usluga u Evropi je alarmantno, po-kazalo je istraivanje u 22 velika evropska gra-da. Najee zamjerke odnose se na ponaanje vozaa - poput nepotpunog ispunjavanja rauna, odsustva mogunosti da se plati kredit-nom karticom, prekoraenja brzine i visoke ci-jene zbog produavanja puta. U istraivanju je najloije prola Ljubljana, koja ni u jednoj kate-goriji nije dobila dobru ocjenu. Najbolji rezultat postigla je Barselona, sa ocjenom "dobro", kao i Berlin, Keln, Lisabon, Milano, Minhen i Pariz. U Barseloni su taksimetri uvijek bile propisno ukljueni, naplaen je pravi iznos, prihvataju se platne kartice, vozai su uredni, srdani i pomau,

    a podaci o vozilu su jasno istaknuti. Barselona, ipak, nije dobila najbolju ocjenu, "vrlo dobro", zato to mnogi vozai loe govore engleski, a inspektori su dva puta odveeni na pogreno mesto. Najloija vonja zabiljeene je u Rimu. Voza se dva puta izgubio, pa je put produen za 60%. Cijena na taksimetru poveana je sa 50 eura, koliko bi trebalo da iznosi, na 62,9eura, a voza je traio 69 eura. Klima ureaja nije bilo, motor je bio glasan, prozor polomljen, a po vozilu je bilo iskorienih maramica.

    Prilino zadovoljni ivotom

    Graani EU i dalje negativno ocjenjuju optu situaciju u svojim zemljama, ali im se ini da se privreda oporavlja, pokazalo je najnovije istraivanje Eurobarometara o drutvenim pri-likama u EU. Istraivanje pokazuje da su graani u EU prilino zadovoljni svojim ivotom. Graani su u istraivanju davali ocjene na skali do plus 10 za najvei stepen zadovoljstva, do minus 10 za najmanje zadovoljstvo. Kad je rije o finansijskoj situaciji domainstava, vedska je na prvom mjestu po nivou zadovoljstva sa ocjenom 5, slijede Danska (4,7) i Luksemburg (4,6). Standard domainstava najloije je ocijen-jen u Maarskoj (-2,5). Rezultati pokazuju da su Evropljani najnezadovoljni nainom na koji se nejednakosti i siromatvo tretiraju u njiho-voj zemlji (-2,5). Samo su anketirani u Luk-semburgu pozitivno ocijenili kako se drava bori sa nejednakostima, dok su ispitanici u Letoniji, Rumuniji, Grkoj i Litvaniji bili iz-razito nezadovoljni (-5 ili gora ocjena). Kad je rije o javnoj administraciji, Evropljani su, u prosjeku, prilino nezadovoljni (- 1,4). Luk-semburg je dao najvie ocjene za administraciju (2,4). Najnie ocjene dobile su administracije u Grkoj (-5,9), Rumuniji (-5,8), Letoniji (-4,9), Irskoj (-3,8) i Portugaliji (-3,4).

    Evropski puls

    17

    www.cgo-cce.org

    Zanimljivosti iz EU

  • Pljevljaci mahom za EU, Kolainci euroskeptici

    to pokazuju rezultati istraivanja u okviru projekta Evropa u mom gradu,koji realizuje CGO u saradnji sa CEMI i GI

    Da se krajem ljeta odrao referendum o lanstvu Crne Gore u Evropsku uniju priblino 7 od 10 graana bi bilo za ulazak nae drave u Uniju, to je komparativno posmatrano veo-ma visoka vrijednost. Po jedan graanin bi bio protiv ili ne bi izaao na referendum, odnosno jo se dvoumi i nema definisan stav o ulasku u EU. To je pokazalo istraivanje javnog mn-jenja koje je realizovao Centar za graansko obrazovanje(CGO) u saradnji sa Centrom za monitoring (CEMI) i Graanskim inicijati-vama (GI), a uz finansiju podrku Delegacije EU u Podgorici. Istraivanje je obavljeno na uzorku od 3 621 graana u devet crnogorski optina. Rije je o Bijelom Polju, Budvi, Cetin-ju, Herceg Novom, Kolainu, Nikiu, Pljev-ljima, Podgorici i Ulcinju. Ulazak Crne Gore u EU podrava najvie graana Pljevalja (83,2 %), Bijelog Polja(81 %) i Ulcinja (80, 2 %). Unutar uzorka, za razliku od graana drugih sedam optina u kojima je evropski put stvar kvalifikovanog veinskog konsenzusa, u Herceg Novom (51, 4%) i, posebno, Kolainu (46,6 %) evropske integracije podrava priblino samo polovina ispitanika. Takoe, u Kolainu treina (34,7 %), odnosno etvrtina graana u Herceg Novom (25,4 %) izraava protivljenje lanstvu Crne Gore u EU.

    Svim anketiranim EU prije svega znai poboljanje standarda i izdaniju socijalnu zatitu. Na drugoj strani mali je, odnosno jed-nocifren, procenat onih koji se plae moguih loih efekata ulaska u EU loe kontrole granica, porasta kriminala, rasipanja novca, bi-rokratije, rasta nezaposlenosti, pa i gubitka na-cionalnog identiteta.

    Unutar prihvatanja ostalih pozitivnih vrednosti uspostavljaju se, od optine do optine razliiti visoki i naglaeni prioriteti poput: mira (Cetin-je, Ulcinj, Podgorica), privrednog rasta i pros-periteta i standarda graana (Niki, Kolain, Herceg Novi), demokratije (Bijelo Polje) ili bolje meunarodne reputacije (Podgorica). I kada se radi o sopstvenoj uoj sredini - optini, graani ne oekuju znaajnije manifesovanje negativnih efekata EU integracija. Jedini, tek djelimini izuzetak u ovom pogledu predstav-lja strah graana Heceg Novog od mogueg uveanja kriminala.

    Oekivano, natprosjene koristi od razvoja tur-izma oekuju graani iz primorskih optina Herceg Novog, Ulcinja, Budve, ali i Kolaina. Kao i kod linih oekivanja, ispitanici iz Nikia i Bijelog Polja vie od drugih prieljkuju vii standard i privredni rast.

    Od ponuenih prepreka za prijem Crne Gore u EU anketirane graanke i graani najee apostrofiraju visok stepen kriminala i korupcije, nedovoljno osposobljenu domau administrac-iju, ali i sloene uslove i pravila EU.

    Svi ostali ponueni modaliteti: nesposobni politiari, nenaklonjene pojedine lanice EU, nepotovanje ljudskih prava, kao i sama ne-spremnost graana vide se kao znaajni, ali tek dopunski faktori koji oteavaju mapu puta Crne Gore ka evropskim integracijama.

    Evropski puls

    18

    www.cgo-cce.org

    Istraivanje

  • Istraivanje je dalje pokazalo da polovina graana eli vie da zna o EU, treina je onih koji smatraju da ve dovoljno znaju, dok je peti-na nezainteresovanih i neopredijeljenih. Anke-tirani u pogledu poeljnosti obavjetavanja iz-vore informisanja o EU integracijama dijele u tri grupe. U prvu grupu najpoeljnijih, i istovre-meno najprisutnijih, spadaju TV i, ohrabrujue sa stanovita informatike kulture, Internet. U sluaju ispitanika sa Cetinja internet se kao poeljni izvor informisanja gotovo izjednaio sa televizijom. Zanimljivo je, ilustracije radi, istai da je, za razliku od Cetinjana kod kojih je internet gotovo dostigao poeljnost TV kao iz-vora informisanja, prednost klasine televizije nad internetom najvea meu ispitanicima iz Nikia. Drugu grupu, tek dopunskih i korek-tivnih izvora informisanja o EU integracijama ine novine i asopisi, javne tribine i radio. Posao, sastanci u mjesnim zajednicama, ali ni nastavni proces nijesu izvori i sredine u kojima se oekuju, pa ni naroito ele informacije o EU integracijama. Mjera u kojoj se obrazovne institucije ne vide kao kanal informisanja o EU naprosto zabrinjava. Rang izvora informisanja o EU slijedi u potpunosti redoslijed i logiku odgovora o poeljnim izvorima informisanja o EU integracijama Crne Gore.

    Iako postoje znaajne varijacije izmeu od-govora anketiranih iz 9 optina generalno bi se moglo zakljuiti da graane Crne Gore najvie interesuje ekonomska dimenzija EU integracija, odnosno znanja iz oblasti politike zapoljavanja, kao i socijalno i ekoloki odrivog razvoja socijalne, obrazovne, zdravstvene i politike zatite ivotne sredine.

    Izvjestan informacijski deficit kao i nedovolj-no znanje o aktuelnom EU statusu Crne Gore dobro ilustruju nalazi ovog istraivanja koji pokazuju da svaki esti- sedmi graanin misli da Crna Gora i nema bilo kakav status u odno-su na EU, dok se najvei broj graana dvoumi izmeu statusa potencijalnog i priznatog kandidata za prijem u lanstvo EU. Istraivanje je pokazalo svijest o rastuem znaaju EU za svakodnevni, privatni ivot graana. To dobro ilustrije nalaz po kojem anketirani oekuju da e za 5 godina EU igrati jo znaajniju ulogu u njihovim svakodnevnim ivotima. Djelimian izuzetak u ovom pogledu predstavlju anketi-rani iz Herceg Novog, kod kojih je udio onih koji misle da e rasti znaaj EU, neto manji od zbira onih koji smatraju da e ostati isti, ili se ak neto smanjiti i, posebno, Kolaina, gdje ak tri petine dri da e EU igrati istu ulogu kao i sada. U pogledu vremena potreb-nog za prijem Crne Gore u EU, uz priblinu po desetinu onih koji su (pretjerani) optimisti misle da e Crna Gora Gora biti primljena za ve godinu ili dvije ili pak pesimistiki koji dre da do lanstva nikada i nee doi, veina ispitanika se moe podijeli na umjerene op-timiste, koji prijem oekuju za tri do pet go-dina i skeptike ili realiste, koji misle da e do punopravnog lanstva proi vie od 5 ili ak i 10 godina. Kada govorimo o kvalitetu rada optinskih administracija u procesu evropskih integracija, oni koji su upoznati sa njihovim radom, su prilino kritini. Najkritiniji su Bjelopoljci i Cetinjani, pa slijede Podgoriani. Kada je rije o prepoznatim projektima koji se realizuju uz podrku EU primjetno je posto-janje tri grupe optina prema odgovorima graana. Prva grupa, gdje su graani veoma

    Trenutni status Crne Gore u procesu evropskih integracija je:

    0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

    Niki

    Herceg Novi

    Cetinje

    Pljevlja

    Budva

    Podgorica

    Kolain

    Bijelo Polje

    Ulcinj

    23,4%

    18,9%

    18,9%

    16,9%

    15,8%

    12,9%

    8,1%

    7,2%

    6,4%

    64,4%

    56,9%

    56,1%

    79,2%

    46,9%

    67,3%

    82,1%

    45,2%

    43,3%

    11,8%

    23,0%

    23,7%

    2,6%

    35,2%

    12,0%

    9,1%

    45,8%

    48,5%

    0,4%

    1,2%

    1,3%

    0,5%

    2,2%

    3,6%

    0,6%

    1,9%

    1,8%

    4,2%

    Nema status u EU Potencijalni kandidat za lanstvo u EU Kandidat za lanstvo u EU lan EU Ne zna

    Evropski puls

    19

    www.cgo-cce.org

    Istraivanje

  • dobro upoznati (Pljevlja i Bijelo Polje), druga gdje su srednje informisani (Podgorica, Niki, Cetinje, Budva i Kolain) i posljednja grupa gdje graani nijesu ba upoznati da se realizuju projekti EU u njihovoj optini. Treba imati u vidu da autori istraivanja ne raspolau po-dacima koliko se stvarno realizuje projekata uz podrku EU, te ovaj podatak treba anal-izirati uz informaciju o stvarno realizovanim, odnosno o projektima u realizaciji. Svakako da

    u znaaju tih projekata Pljevlja i Bijelo Polje prednjae u odnosu na odgovore ispitanika u drugim optinama. Ispitanici su veoma pozi-tivni o projektima u ovim optinama. Pljevlja se dodatno posebno izdvajaju.

    Podaci u Bijelom Polju i dalje upuuju na vi-sok stepen optimizma, te procjenu sopstvenih resursa kao dobro pripremljenih za proces ev-ropskih integracija. Kao najspremniji akteri prepoznaju se graani i lokalni preduzetnici. U Herceg Novom ocjenjuju da je Vlada najsprem-nija, a najmanje spremni graani, to ukazuje na potrebu za intezivnijom komunikacijom sa lokalnim stanovnitvom. U Kolainu, kvali-fikovana veina nikome ne daje prolaznu ocjenu. Za veoma nespremne, Kolainci sma-traju graane i lokalne preduzetnike. U Nikiu smatraju da je Vlada djelimino ili potpuno spremna dok graani, lokalni preduzetnici, lokalna samouprava pa ni same nevladine or-ganizacije jo uvijek nijesu. I u Pljevljima se smatra da je Vlada spremna da se ukljui, go-tovo polovina graana smatra da su i NVO-i, dok graani jo uvijek nijesu u dovoljnoj mjeri. Ulcinjani niti jednog drutvenog aktera nijesu prepoznali kao iole spremnog da se aktivno ukljue. Ocjene su prilino ujednaene, a izd-vajaja se izuzetno niska prevalanca odgovra u potpunosti spremni.

    U Podgorici se prepoznaju Vlada i NVO-i kao motivisani akteri koji se ukljuuju u proces. Budvani su u odnosu na sve aktere stava da post-oji prostor da se dokazuje motivisanost, izgrade kapaciteti, te povea i stepen ukljuenosti svih. U ovoj optini stavovi su se gotovo ravnomjerno rasporedili u kategorije djelimino spremnih i djelimino nespremnij. I na Cetinju jedino spremnom smatraju Vladu, dok su najmanje spremni lokalni privrednici. Unutar otvorenih planetarnih kriznih procesa graanke i graani zadravaju optimizam u pogledu budunosti EU. U ovom pogledu, neka vrsta ampiona euro - optimizma (preko 60%) su Ulcinj, Bijelo Polje i Pljevlja. Na drugoj strani, zbog velikog broja neodlunih, u Budvi je manje od polovine optimista iako su oni na dalje u relativnoj veini.

    Kada mislite da e Crna Gora postati lanica EU?

    0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

    Podgorica

    Niki

    Cetinje

    Budva

    Ulcinj

    Bijelo Polje

    Kolain

    Herceg Novi

    Pljevlja

    14,0%

    12,4%

    10,4%

    9,4%

    8,6%

    7,9%

    6,0%

    5,9%

    3,1%

    32,7%

    25,9%

    37,1%

    29,7%

    31,5%

    52,1%

    42,1%

    24,1%

    28,5%

    25,9%

    33,3%

    20,0%

    16,7%

    30,5%

    19,5%

    20,8%

    20,5%

    44,7%

    8,5%

    13,3%

    9,4%

    10,8%

    21,0%

    1,8%

    14,1%

    7,9%

    12,2%

    10,8%

    9,5%

    8,0%

    14,8%

    5,6%

    6,4%

    6,2%

    13,4%

    5,4%

    8,1%

    5,7%

    15,0%

    18,5%

    2,8%

    12,2%

    10,7%

    28,2%

    5,1%

    Za godinu do dvije Za tri do pet godina Za pet do deset godina

    Za vie od 10 godina Mislim da nee ui nikada Ne zna

    Znate li neki evropski projekat koji se realizujeili je realizovan u Vaoj optini?

    0% 20% 40% 60% 80% 100%

    Pljevlja

    Bijelo Polje

    Podgorica

    Cetinje

    Niki

    Budva

    Kolain

    Herceg Novi

    Ulcinj

    81,1%

    55,9%

    43,3%

    39,9%

    28,2%

    24,4%

    23,4%

    14,1%

    3,6%

    18,9%

    44,1%

    56,7%

    60,1%

    71,8%

    75,6%

    76,6%

    85,9%

    96,4%

    Da Ne

    Evropski puls

    20

    www.cgo-cce.org

    Istraivanje

  • Hrvatskoj i Srbiji aplauz za borbu protiv kriminala Evropska komisija (EK) je 12. oktobra pred-stavila "paket o proirenju" koji sadri izvjetaje o napretku svih zemalja kandidata i potenci-jalnih kandidata za lanstvo u EU.Evropski puls daje pregled najznaajnijih ocjena EK za drave zapadnog Balkana.

    Hrvatska je u proteklih godinu dana napravila veliki napredak, posebno na planu pravosua i osnovnih prava, a preostali dio posla treba da obavi do ulaska u EU 1. jula 2013. EK je u posljednjem Izvjetaju o napretku za tu dravu dodala da se Hrvatska obavezala na nastavak posla kako bi ostvarila odrive re-zultate, posebno u oblasti reforme pravosua i javne uprave, borbe protiv korupcije, manjin-skih prava, povratka izbjeglica i procesuiranja ratnih zloina.

    Srbija je na osnovu napretka postignutog u reformama, saradnje sa meunarodnim tribunalom za bivu Jugoslaviju i regional-nog pomirenja, dobila prijedlog EK da joj se dodijeli status kandidata, pod uslovom da nastavi pregovore sa Kosovom i krene u prim-jenu sporazuma koji su do sada postignuti. EK predlae i da se pregovori o pristupanju otvore im Srbija postigne dalji napredak u naporima da normalizuje odnose sa Kosovom. injenica da se ovo postavlja kao jedina prioritetna oblast je samo po sebi pohvala reformama koje je Srbija sprovela tokom prole godine u oblas-ti pravosua i vladavine prava.

    BiH Reforme su veoma ograniena, za njih nema politike volje, slabe su institucije, nema dovoljno ljudi i sredstava, manjkava je sarad-nja meu njima, kae se u izvetaju EK o toj dravi. Kao povoljni rezultati se navode uki-danje viza za putovanja u zemlje EU. Pie da i dalje ostaje problem "usaglaavanja Ustava BiH s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, te da da je: "napredak u vladavini

    prava mali dok je korupcija ozbiljan problem ...u mnogim obalstima".

    Makedonija je od EK po trei put dobila poziv za poetak pregovora, ali bez datuma poetka tog procesa. EK je konstatovala da su odnosi Makedonije i Grke i dalje optereeni nerijeenim sporom oko imena i da dvije zemlje o tome jo pregovaraju uz posredovanje UN, te da je "ouvanje dobrosusjedskih odnosa i dalje od sutinskog znaaja". Navodi se da je u toku proteklih godinu dana "bilo malo progresa, te da kljuni izazovi ostaju nezavisnost sudstva, reforma javnog sektora, borba protiv korupcije, kao i da stanje u medijskoj oblasti izaziva oz-biljnu zabinutost.

    Albanija Komisija u izvjetaju za ovu dravu podsjea da je prole godine izdvojila 12 prior-itetnih oblasti u kojima je neophodno preduze-ti znaajne napore da bi ova zemlja dobila status kandidata. Naalost, politika blokada i bojkot parlamenta (od strane opozicije koja ne priznaje izbore tvrdei da su pokradeni) umno-gome je umanjio napredak navodi EK i ocjen-juje da se nedavno pojavili pozitivni znaci da su politike partije voljne da ponovo zaponu dijalog, to je neophodno kako bi se povratio i odrao nivo saradnje koji je neophodan za dalji razvoj evropskih integracija.

    Kosovo Organizovani kriminal i korupcija ostaju najvei izazovi. Kosovo mora da ojaa javnu upravu, i pod hitno sprovede reformu pravosua, pie u Izvjetaju o napretku. Situ-acija sa integracijom kosovskih Srba, kako se navodi, znatno je bolja na jugu Kosova, dok su tenzije na sjeveru poveane zbog ega je neophodno kreirati sveobuhvatnu strategiju za sjever Kosova. Dijalog o vizama, obeala je EK Kosovu, bie pokrenut krajem ove godine.

    V..

    to pie u izvjetajima o napretku za drave zapadnog Balkana

    Evropski puls

    21

    www.cgo-cce.org

    Dokumenti

  • Forum Omladinske grupe CGO-a

    U Tivtu je od 13. do 16. 10. odran prvi Forum Omladinske grupe CGO-a, na kojem je analiziran dosadanji rad grupe ali i budui planovi. CGO je postao dio regionalnog programa ,,Obrazovanje za ljudska prava i aktivno graanstvo u aprilu 2010. U maju iste godine osnovana je i Omladinska grupa koja od tada djeluje kao sastvani dio Centra. Tokom 2010. godine Omladinska grupa je re-alizovala projekat ,,Putujui festival filma o ljudskim pravima i seriju projekcija filmova praenih diskusijama na teme iz oblasti ljudskih prava u okviru programa ,,Filmski petak, koji se nastavlja i u 2011. godini. U toku je realizacija projekta ,,Evropa i ja, uz podrku Norvekog ministarstva inostranih poslova.

    Prvi dio Foruma Omladinske grupe bio je posveen diskusiji o samom funkcionisanju grupe i pravima i obavezama koje grupa ima u okviru regionalnog programa, obavezama vezanim za izvjetavanje o projektima. Goa Foruma je bila regionalna koordinatorka omladinskih grupa Adela Galei koja je sa uesnicima razgovarala o dobrim i loim stranama dosadanjeg rada grupe i nainima unaprijeenja rada. Na osnovu razmijenjenih miljenja, lanovi Omladinske grupe su napravili plana djelovanja grupe za naredni period. Drugi dio Foruma bio je posveen pitanjima vanim sa aspekta izgradnje kapaciteta Omladinske grupe u oblasti PR-a i pisanja i upravljanja projektima. Trening iz osnova PR-a za lanove grupe realizovala je Mirela Rebronja iz CGO-a Marina Vukovi iz CRNVO-a je odrala dvodnevni trening na temu ,,Tehnike pisanja i upravl-janja projektom.

    Graansko u obrazovnom sistemu

    Okrugli sto ,,Implementacija graanskog vaspitanja/obrazovanja u obrazovni sistem Crne Gore odran je u Podgorici 31. 10. u organizaciji CGO-a i Zavoda za kolstvo Crne Gore, a sa ciljem da podstakne dijalog svih zainteresovanih strana o realizaciji ciljeva Strategije i predmeta Graansko vaspitanje/obrazovanje (GV/O) postignua i prepreka u realizaciji ciljeva kako bi se uoila na-jprimjenjivija rjeenja. Uesnici okruglog stola su diskutovali o statusu predmeta GV/O u obra-zovnom sistemu, o tome koliko su vrijednosti graanskog drutva prisutne u ivotu kole, najveim izazovima u nastavnom procesu, u kojoj mjeri je znaaj predmeta prepoznat od nastavnika, roditel-ja i uenika, ulozi NVO sektora u procesu implementacije GV/O i uincima strategije GV/O (2007-2010).

    Generalni zakljuak je da implementacija GV/O jo uvijek ne tee glatko i da se suoava sa bro-jnim problemima. Jedan od najveih problema je nedostatak obrazovanog kadra. Na Univerzitetu Crne Gore jo uvijek ne postoji studijski odsjek ili specijalistike studije na kojima bi se obrazovali nastavnici/profesori GV/O. U meuvremenu nastavu graanskog dre nastavnici koji su proli bazinu obuku, a kojima su drugi predmeti matini i veoma esto po tematici vrlo udaljeni od sadraja graanskog. Dodatni problem je i nedostatak prostora u kolama za izvoenje nastave GV/O, nedostatak udbenika za GO u gimnazijama i jo nedovren proces uvoenja GO u nas-tavu u srednjim strunim kolama. Nedostatak u implementaciji GV/O je i to to se usljed nein-formisanosti, vrlo slabo ili uopte ne koristi mogunost veeg uea roditelja, djece i NVO-a u ivotu kole kroz 20 % slobodnog programa za sadraje graanskog vaspitanja/obrazovanja. U ime CGO-a uesnicima se obratila Daliborka Uljarevi, izvrna direktorka a koordinator programa Petar ukanovi je predstavio program ,,Obrazovanje za ljudska prava i aktivno graanstvo na zapadnom Balkanu.

    Evropski puls

    22

    www.cgo-cce.org

    Aktivnosti NVO

  • Crna Gora na putu ka EU: dokle smo stigli?Centar za graansko obrazovanje (CGO), u saradnji sa fondacijom Friedrich Ebert (FES), je 3.10. organizovao nacionalnu konferenciju o stepenu ispunjenosti preporuka Evropske komisije: Crna Gora na putu ka EU: dokle smo stigli?. Sam rad na ispunjavanju ovih preporuka EK je znaajno mobilizirao razliite sektore u drutveno-politikom ivotu Crne Gore. Koliko smo kao drutvo sazreli u prethodnih deset mjeseci? Da li smo uspostavili odrive mehanizme koji e kontinuirano biti u slubi ispunjavanja ovih preporuka? Ima li vidjivih rezultata? U kojim smo oblastima najbolji, a u kojima se borimo za prelaznu ocjenu? Da li je u Crnoj Gori zaivjela svijest o odgovornosti koju nose evropske integracije? Moemo li govoriti o nezaustavljivom procesu reformi ili je prethodnih deset mjeseci oznailo poetak i kraj aktivnosti u toliko potrebnim promjenama? Jesmo li uspjeli nai nain da prevaziemo podjele koje nas kao drutvo slabe i ujediniti postojee resurse zarad zajednikog cilja. Ovo su neka od pitanja kroz koja su uesnici iz Vlade i civilnog sektora dali osvrt na 4 oblasti za koje je Vlada Crne Gore imala najdirektnije nadlenosti, a koje se odnose na: reformu dravne uprave, jaanje antikorupcijskih okvira i praksi, unaprijeenje medijskih sloboda i saradnje sa civilnim sektorom, uspostavljanje antidiskriminacionih politika i praksi. Konferenciju su otvorili: Daliborka Uljarevi, izvrna direktorka CGO-a, Duko Markovi, potpredsjednik Vlade Crne Gore, Alberto Cam-marata, ef sektora za politiku, evropske integracije i trgovinu u Delegaciji EU u Crnoj Gori i dr Michael Ehrke, ef regionalne kancelarije FES-a. Na sesijama koje su moderirali Boris Mari, vii pravni savjetnik CGO-a i Nedjeljko Rudovi, urednik politike rubrike u dnevniku Vijest, izlaganja su imali: Duko Markovi, potpredsjednik Vlade Crne Gore i predsjednik Komisije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala; Zlatko Vujovi, predsjednik UO CEMI i lan Komisije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala; Veselin Vukevi, pomonik min-istra za dravnu upravu, Ministarstvo unutranjih poslova i javne uprave; Stevo Muk, predsjed-nik Upravnog odbora Instituta Alternativa; eljko Rutovi, pomonik ministra kulture i medija; Mirjana Radovi, koordinatorka u Akciji za ljudska prava; Danka Latkovi, efica Kancelarije za saradnju sa NVO; Ana Novakovi, izvrna direktorka CRNVO i potpredsjednica Savjeta za saradnju Vlade i NVO; Sabahudin Deli, pomonik ministra za ljudska i manjinska prava i Alek-sandar Saa Zekovi, istraiva krenja ljudskih prava. Na kraju su uesnici usvojili zakljuke, koji su dostupni u detaljnom izvjetaju sa same konferencije.

    Rasprava o UstavuU organizaciji Ministarstva pravde 27.10. odrana je struna rasprava o Nacrtu amandmana na Ustav. Ispred CGO-a na raspravi su uestvovali Boris Mari, Vii pravni savjetnik i Danilo Ajkovi, PR/saradnik na programima koji su predstavili projedlog amandmana CGO-a.

    Intelektualci iz postjugoslovenskih zemalja za REKOMPismom, koje je potpisalo vie od 150 intelektualaca uglavnom iz oblasti umjetnosti iz svih zemalja bive Jugoslavije, otvoreno je pruena podrka osnivanje REKOM-a i zatraeno od predsjednika svake od zemalja da uine sve to je u njihovoj moi da komisija bude osnovana. Inicijativa za REKOM je najbolja prilika da najzad prestanemo da o prolosti govorimo i mislimo kao da ona jo uvijek traje, da se sa njome suoimo, da ponemo da pamtimo i uimo iz nje, umjesto to nastavljamo da je ivimo, kae se u pismu. Medju brojnim potpisnicima nalaze se i publicita Andrej Nikolaidis, direktor CNP-a Janko Ljumovi, profesorica knjievnosti Boena Jelui, no-vinar Dragoljub Vukovi, glumac Slobodan Marunovi, glumice Varja uki i aklina Otir, reditelji Branko Baleti i Marija Perovi, kao i kompozitor Leo okaj. Pored potpisnika iz Crne Gore, na dugakoj listi se nalazi veliki broj poznatih imena iz ostalih zemalja, meu kojima i Rade erbedija, Mirjana Karanovi, Nikola uriko, Biljana Srbljanovi, Danis Tanovi, Teofil Pani, Svetlana Slapak, arko Puhovski, Ura Raukar, itd. Pismo je sredinom oktobra predato predsjednicima svih drava u regionu kao i lanovima predsjednitva BiH.

    Evropski puls

    23

    www.cgo-cce.org

    Aktivnosti NVO

  • www.cgo-cce.org

    Izdava: Centar za graansko obrazovanje (CGO)EIC Bilten - Evropski puls - je elektronski asopis koji izlazi uz podrkufondacije Friedrich Ebert. Zaveden je u Ministarstvu kulture pod rednim brojem 578.Urednik: Vladan ugiUreivaki kolegijum: mr Vera epanovi, Daliborka Uljarevi,mr Vladimir Pavievi, mr Dragan Stojovi, mr Vladimir Vuini, Petar ukanoviPrevod i lektura: CGOArt direktor: Ilija PeriIlustratorka: Dragana KoprivicaProdukcija: identity & promotion

    Adresa redakcije: Njegoeva 36/ITel/fax: +382 20 665 112, 665 [email protected], [email protected]

    Evropski puls moete preuzeti svakog posljednjeg petka u mjesecu na sajtu www.cgo-cce.org

    Bachelor, Master & PhD Scholarships, NorwayThe Norwegian government provides students from developing countries in the South and coun-tries in the Western Balkans, Eastern Europe and in Central Asia with financial support to study for a degree in Norway under the Quota Scheme. The Quota Scheme currently provides funding for a total of 1,100 students, 800 of them from developing countries in the South and 300 from countries in the Western Balkans, Eastern Europe and in Central Asia. The main objective of the Quota Scheme is to contribute to capacity building through education that will benefit the home country of the students when they return. The Quota Scheme is also intended to strengthen rela-tions between Norway and the selected countries and thus contribute to internationalisation at Norwegian institutions of higher education. The scheme normally includes courses at Masters and Ph.D. level in addition to certain professional/Bachelors degrees. Most of the Norwegian institu-tions offer courses and educational programmes in English. The Quota Scheme will only enroll students from institutions (organisations, universities, au-thorities) which have collaboration agreements with Norwegian universities or university colleges. Only in very special cases free movers will be considered. To find out which institutions collaborate with Norwegian institutions, please refer to the websites of the Norwegian institutions. You could also ask your home institution about whether they have any sort of collaboration with Norwegian universities / university colleges from the list of participating institutions.All candidates should typically have the following basic qualifications: Secondary school certificates

    Minimum two years of higher education from their home country

    Some exceptions apply for certain professional educational courses at Bachelors level.

    The GSU-list (has been compiled by the Norwegian Agency for Quality Assurance in Education NOKUT) with the general entrance requirements for applicants with higher education quali-fications from abroad can be found here (http://www.nokut.no/en/Foreign-education/General-recognition/Applicant/NOKUTs-administrative-procedure/GSU-list/).Most of the study programmes offered under the Quota Scheme are taught in English. Applicants who are not native English speakers therefore must document their proficiency in English. All inquiries should be directed to the International Office at the institution in question. Applica-tions should be sent directly to the institutions and SIU is not responsible for received applications.For more information, please contact: Norwegian Centre for International Cooperation in Higher Education (SIU), P.O. box 1093, N-5809 Bergen, Norway, Tel: +47 55 30 38 00, Fax: +47 55 30 38 01, Email: [email protected]

    Evropski puls

    www.cgo-cce.org

    Preporuujemo