evropski šampionati

Upload: milana66

Post on 06-Apr-2018

231 views

Category:

Documents


1 download

TRANSCRIPT

  • 8/3/2019 Evropski ampionati

    1/32

    Fakultet za menadment Valjevo

    SEMINARSKI RAD

    Predmet: MENADMENT U SPORTUTema: Evropski ampionati

    Profesor:Tomislav Obradovi

    Student:

    Kujundi Filip F 4037/11

  • 8/3/2019 Evropski ampionati

    2/32

    MENADMENT U SPORTU Evropski ampionati Filip Ku

    Decembar 2010.

    SADRAJ :

    1. UVOD ............................................................................................................... 2

    2. PREDMET, CILJ I METOD RADA .................................................................... 3

    3. MENADMENT EVROPSKIH AMPIONATA...................................................... 43.1 nastanak i razvoj ........................................................................................ 5

    4. SPECIFINOSTI MENADMENTA EVROPSKIH AMPIONATA ............ 64.1. bitni elementi neophodni za odravanje publici atraktivnog sportsk. dogaaja . 64.2. osnovne funkcije menadmenta evropskih ampionata.. ...................................7

    5. MARKETING EVROPSKIH AMPIONATA ...................................................... 95.1.uloga evropskih ampionata u razvoju turizma ...................................95.2. podruja delovanja marketing menadera ........................................................10

    6. NIVOI SPORTSKE PONUDE.................................................................................11

    7. PLANIRANJE SPORTSKOG DOGAAJA .......................................................13

    8. PLANIRANJE I ORGANIZOVANJE ..................................................................15

    8.1. Faze procesa planiranja sportskog dogaaja .............................................178.2. Analiza sportske ponude i za sport vezanih usluga ..................................178.3. Plan akcija ...................................................................................................188.4. Ocena plana sportskog dogaaja ...................................................................18

    9. ORGANIZOVANJE EVROPSKIH AMPIONATA .............................................199.1 spreavanje nasilja i nedolinog ponaanja na sportskim priredbama .............209.2. Mere koje preduzimaju nadleni dravni organi .............................................229.3. mrena organizacija velikog sportskog dogaaja .............................................22

    10. OBEZBEENJE SPORTSKOG DOGAAJA ............................................. 23

    10.1. PLAN I MERE OBEZBEENJA SPORTSKOG DOGAAJA ....................... 28

    11. PRIMERI .................................................................................................. 2812. ZAKLJUAK ................................................................................................... 30

    13. LITERATURA ................................................................................................... 31

    2

  • 8/3/2019 Evropski ampionati

    3/32

    MENADMENT U SPORTU Evropski ampionati Filip Ku

    1. UVOD

    Evropski ampionati okupljaju vrhunske takmiare, otvaraju perspektivuprodubljavanja i podizanja kvaliteta programa sportskog objekta . Za menadzment jebitno naglasiti da vaan sportski dogaaj poput ovog podstie uspavane potencijale,pokree poslovne inicijative , daje ansu menaderima sklonim inovacijama i

    pruzimanju rizika . Evropski ampionati nameu menaderima tenju da unapredeprograme i sopstvene izvoake karakteristike. Oni su sredstvo promocije

    organizacije i stvaranja povoljnog imida sportske organizacije . Pa tako u vezi togase pojavljuje vei broj stilova i metoda menadmenta. Oni zahtevaju koordinatora,

    preciznost, rokove i brzo odluivanje.

    Svi evropski ampionati zahtevaju dobro planiranje i organizovanje. To znaida menader sportskog objekta u kojem se dogaaj organizuje mora da usmeravaorganizatore dogaaja prema osnovnim principima planiranja i organizovanja.

    Organizovanje evropskih ampionata obuhvata planiranje, uspostavljanjeorganizacione strukture i razvijanje radnih odnosa i metoda kojima se dostiu ciljevi.Organizaciona struktura obuhvata lance komandovanja, raspone kontrole i zasebne

    jedinice, timove ili radne grupe koje se bave razliitim podrujima rada. Strukturamora da obuhvati najiru lepezu poslova i zadataka u vezi sa dogaajem.

    Evropski ampionati moraju pratiti finansijski plan. On zahteva odgovarajuipersonal. Neposrednom zbivanju mora da prethodi detaljno planiranje. Detaljnoplaniranje ostvaruje se uz pomo mrenog planiranja, izradom dijagrama tokaaktivnosti, kalendara, meta i datum.

    Evropski ampionat predstavlja jedan od najosnovnijih stubova sportskih ali imarketing resursa bilo kog sportskog drutva , kluba , organizatora ili bilo kog

    sportiste i trenera . Sutina njegovog organizovanja predstavlja vrlo sloen kompleksrazliitih dejstava, u kome uestvuju svi koji su bliski na bilo koji nain sportu : odkompletne organizacione strukture subjekta dogaaja , do sportista , trenera ,

    menadera , sponzora , sredstva masovnog informisanja , neposrednih gledalaca iirokog sportskog auditorijuma.

    3

  • 8/3/2019 Evropski ampionati

    4/32

    MENADMENT U SPORTU Evropski ampionati Filip Ku

    2. PREDMET METOD I CILJ RADA

    Sportska industrija u savremenim uslovima privreivanja zauzela je veomaveliki znaaj. On se ogleda u veliini sportske industrije i naporima pojedinih zemaljada, u okvirima meunarodne konkurencije, postignu najbolji mogui plasman. Ono

    to je doprinelo brzom razvoju proizvoda sportske industrije je porast kompetencijasportskog menadmenta unutar pojedinih sportskih disciplina i sportske industrije.

    Verovanje koje podrava uspean ekonomski rast u sportu, jeste prihvatanje

    da prosperitet u sportskoj industriji zavisi od produktivnosti, a ne od kontrole resursa,naklonosti ovoj ili onoj sportskoj grani ili neeg treeg. U prvi plan, dakle, dolaze

    vrednosti i aktivnosti, kao to su: liderstvo, inovativnost, visoki standardi, etika,ulaganja u struna usavravanja, tehnologiju i slino.

    Aktuelno stanje ukazuje na niz ograniavajuiih faktora u razvoju sporta isportskih organizacija, i to :

    - anahronizam zakonskih reenja

    - cenralizovane i neefikasne organizacione strukture

    - neodgovarajui ljudski resursi (po obimu, kvalitetu, znanju, fleksibilnosti,kompetentnosti i drugo), a posebno neefikasan sportski menadment.

    Sportski menadment kod nas nije naroito razvijen, za mnoge slabosti sporta ucelini odgovoran je ukupan sistemski ambijent, pa sportska delatnost u naemdrutvu nema, jo uvek, mesto koje joj pripada.

    Predmet rada je liderstvo u funkciji unapreenja sporta, jer lideri bi trebali da, nanajbolji nain, transformiu sport u celini, oni su ti koji nalaze granicu izmeu potreba,zadovoljenja interesa sportskih organizacija i njihovih konzumenata. Menadment usportu je pojam interdisciplinarnog karaktera, a podrazumeva procese planiranja,organizovanja, voenja i ocenjivanja delatnosti u okviru organizacije iji je osnovni

    cilj omoguavanje realizovanja sportskih ili rekreativnih aktivnosti, proizvoda iliusluga.

    Zbog svog izuzetnog znaaja liderstvo je postalo predmet intenzivnog

    prouavanja, naroito poslednjih godina. Lidersvo je sloena menaderska aktivnostuticaja na druge da naporno rade na ostvarivanju organizacionih ciljeva i zadataka.

    4

  • 8/3/2019 Evropski ampionati

    5/32

    MENADMENT U SPORTU Evropski ampionati Filip Ku

    Menader je iri pojam od pojma lider. Menader bez vizije nije lider, ve puki

    administrator. U menadmentu se ciljevi ostvaruju kroz reavanje problema i kontrolu.U liderstvu se ostvarivanjem vizije postie preko motivisanja i inspirisanja podreenih.

    Cilj rada je da se, na temelju savremenih trendova u sportskom okruenju, utvrdimesto, uloga i znaaj liderstva u sportskom sistemu, kako bi se dokazalo da samoharizmatini ljudi sa odreenim, vidljivim, posebnim sposobnostima mogu uspenoda vode jednu sportsku organizaciju i rade na unapreenju sporta u celini.

    Predmet rada je liderstvo u funkciji unapreenja sporta, jer lideri bi trebali da, nanajbolji nain, transformiu sport u celini, oni su ti koji nalaze granicu izmeu potreba,zadovoljenja interesa sportskih organizacija i njihovih konzumenata.

    3. MENADMENT EVROPSKIH AMPIONATA

    Funkcije menadmenta proizilaze iz kontinuiranih aktivnosti koje izvravajumenaderi dogaaja.

    Funkcija menadmenta u irem smislu obuhvataju: odluivanje, regulisanje,planiranje, kontrolisanje,organizovanje, vladanje, ostvarivanje ciljeva, rukovoenje,motivisanje i sprovoenje upravljanja ljudskim resursima i informaciona podrkamenadmentu dogaaja.

    A u uem smislu funkcija savremenog menadmenta obuhvata etiri funkcije:

    planiranje, organizovanje,upravljanje i kontrola.Funkcije i proces menadmenta evropskih ampionata: (planiranje,

    organizovanje, upravljanje,kontrola) i ( informacije, komunikacije, motivacija,

    koordinacija).Sloena struktura funkcija zahteva od menadera dogaaja dobro poznavnje svake

    pojedinano, kako bi postavljanje i realizacija dogaaja odgovarali definisanimciljevima i oekivanim rezultatima dogaaja.

    Specifinosti menadmenta evropskog ampionata

    Odravanje atraktivnog sportskog dogaaja zahteva sledee bitne elemente:- sportskog objekta, odnosno ureenog mesta na kojem se odrava sportskotaklmienje;

    - vreme predvienog za odravanje programa odreenog sportskog dogaaja;-sportista, odnosno aktivnih uesnika sportskog dogaaja koji se takmie za

    ostvarnje sportskog rezultata;- sportske opreme;

    5

  • 8/3/2019 Evropski ampionati

    6/32

    MENADMENT U SPORTU Evropski ampionati Filip Ku

    - sportske publike;

    - pratei proizvodi i usluge, koji proiruju ponudu i prihode

    Osnovne funkcije su: finansiranje sportskog dogaaja; upravljanje rizikomodravanja sportskog dogaaja i osiguranje; organizovanje sportskog takmienja;registacija uesnika;upravljanje angaovanim posrednicima; marketing sportskogdogaaja.U menadmentu realizuju se i specifine funkcije:1. zastupanje klijenta koje se odnosi na zastupanje njihovih interesa prilikomsklapanja ugovora vezanih za razliite oblike sportske imovine, od franize, sportskogdogaaja, medija, pa do ustupanja licence;2. razvijanje grassroots programa-uesnicima osnovnih nivoa sportskog takmienja;3. istraivanje sportskog trita- praktikuje sportske organizacije u cilju proceneuspenosti pojedinih sportskih dogaaja;

    4. finansijsko planiranje sportskog dogaaja postaje sve znaajnija funkcijasportskih menadera i specijalizovanih agencija, naroito u planiranju i organizovanjudogaaja u profesionalnom sportu.

    3.1 NASTANAK I RAZVOJ

    Sportski dogaaji poznati su jo od poetaka ljudske civilizacije. Sa napretkomu organizovanju drutvenog ivota, primeuje se razvoj sportskih dogaaja udananjem smislu rei. Poetak organizovanja sportskih dogaaja datira iz antikogperioda. Prve Olimpijske igre odrane su davne 776. godine p.n.e, u antikoj Grkoj.Naravno, razlikovale su se od dananjeg oblika Olimpijada, jer se radilo o petoboju.Slava je bila najvea nagrada i glavni motiv uestvovanja.

    U vreme Rimskog carstva, sporski duh antike Grke zamenjen je borbama uarenama, u kojima su se umesto sportista gladijatori borili na ivot i smrt. Rimskodrutvo nije razvijalo sportski duh.

    Razvoj savremenog sporta se vezuje za 1884. godinu, odnosno za odrzavanjeMeunarodnog kongresa u Sorboni u Parizu, na kojem je doneta odluka o formiranju

    Meunarodnog Olimpijskog Komiteta. Prvi predsednik Meunarodnog olimpijskogkvaliteta bio je gospodin Dimetrio Vikelis,a prve savremene Olimpijske igre odrzanesu 1896. godine u Atini, dakle u zemlji porekla, odnosno Grckoj.

    Obnavljanjem Olimpijskih igara, sportski dogaaji postaju sve ucestaliji, u forminacionalnih i meunarodnih takmicenja, sa veoma razuenim programom, namerama

    i pravilima odrzavanja. Sportski dogaaji su ubrzo postali integralni deo drustvenogzivota velikog broja naroda i drzava, tako da se u danasnje vreme drzave pojavljuju

    6

  • 8/3/2019 Evropski ampionati

    7/32

    MENADMENT U SPORTU Evropski ampionati Filip Ku

    kao pokrovitelji, a cesto i kao suorganizatori, odnosno domacini popularnih sportskih

    takmicenja.Dinamian razvoj ampionata ne bi bio mogu bez velikih ulaganja u sportsku

    infrastrukturu, na lokalnom, nacionalnom i meunarodnom nivou. Sve je izraenijinacionalni i dravni rivalitetna savremenim sportskim dogaajima kao to su evropskiampionati.

    4. SPECIFINOSTI MENADMENTA EVROPSKIH AMPIONATA

    Evropski ampionati postali su znaajna karakteristika savremenih drutava. U

    Anglosaksonskom smislu sport je specifina industrija, jer ostvaruje visoke godinjestope rasta. Evropski ampionati belee znatno poveanje poseenosti i medijske

    pokrivenosti, to omoguuje dalji dinamian razvoj sportske industrije.Globalni rast i razvoj sportske industrije doprinosi ukupnom ekonomskom

    razvoju, kao i otvaranju novih radnih mesta. Izdvajanje sportske industrije, kao sveznaajnijeg segmenta ekonomskih i poslovnih aktivnosti, dovelo je i do potreba

    razvijanja menadment pristupa odravanju sportskih dogaaja. Sportski radnicitreba da budu obrazovani i osposobljeni u primeni vetina i funkcija menadmenta nasportske dogaaje. Razvoj teorije sportskog menadmenta doprinosi profilisanjusportskih menadera u kvalifikovane strunjake, koji mogu da planiraju, organizuju,upravljaju i kontroliu sportske dogaaje.

    4.1. BITNI ELEMENTI NEOPHODNI ZA ODRAVANJE PUBLICIATRAKTIVNOG SPORTSKOG DOGAAJA

    -SPORTSKOG OBJEKTA, odnosno ureenog mesta na kojem se odrava sportskotakmienje;

    7

  • 8/3/2019 Evropski ampionati

    8/32

    MENADMENT U SPORTU Evropski ampionati Filip Ku

    -VREMENA PREDVIENOG ZA ODRAVANJE PROGRAMA odreenog sportskogdogaaja;-SPORTISTA, odnosno aktivnih uesnika sportskog dogaaja koji se takmie zaostvarivanje sportskog rezultata;-SPORTSKE OPREME, koja je neophodna za aktivno uestvovanje sportista u tokuodravanja sportskog dogaaja;-SPORTSKE PUBLIKE, koja predstavlja tranju za sportskim proizvodom uprofesionalnom sportu;-PRATEI PROIZVODI i USLUGE, koji proiruju ponudu i prihode odreenogsportskog dogaaja.

    4.2. OSNOVNE FUNKCIJE MENADMENTA EVROPSKIH

    AMPIONATA:Funkcije menadmenta dogaaja proizilaze iz kontinuiranih aktivnosti koje

    izvravaju menaderi dogaaja.Funkcija menadmenta dogaaja u irem smislu obuhvataju: odluivanje,

    regulisanje, planiranje, kontrolisanje,organizovanje, vladanje, ostvarivanje ciljeva,rukovoenje, motivisanje i sprovoenje upravljanja ljudskim resursima i informacionapodrka menadmentu dogaaja.

    A u uem smislu funkcija savremenog menadmenta obuhvata etiri funkcije:planiranje, organizovanje,upravljanje i kontrola.

    Funkcije i proces menadmenta dogaaja: (planiranje, organizovanje,upravljanje,kontrola) i ( informacije,komunikacije, motivacija, koordinacija).Sloena struktura funkcija menadmenta dogaaja zahteva od menadera dogaajadobro poznavnje svake pojedinano, kako bi postavljanje i realizacija dogaajaodgovarali definisanim ciljevima i oekivanim rezultatima dogaaja.Osnovne Funkcije Menadmenta:- finansiranje sportskog dogaaja;- upravljanje rizikom odravanja sportskog dogaaja i osiguranje;- organizovanje sportskog takmienja;

    - registracija uesnika;- upravljanje angaovanim posrednicima;- marketing sportskog dogaaja.

    Finansiranje je od izuzetnog znaaja u organizovanju.Problem zatvaranjafinansijske konstrukcije evropskog ampionata oteava injenica da je teko potpuno

    precizno predvideti ukupne prihode, jer se nezna taan broj posetilaca, njihovapotonja na sportskom dogaaju, interesovanje potencijalnih sponzora i medija. Ono

    8

  • 8/3/2019 Evropski ampionati

    9/32

    MENADMENT U SPORTU Evropski ampionati Filip Ku

    to je u finansiranju poznato, odnosi se na planiranje svih prateih trokova

    odravanja ovakvog dogaaja.Upravljanje rizikom i osiguranje predstavljaju drugu funkciju menamenta

    sportskog dogaaja. Afirmisani i uspeni organizatori preuzimaju sve neophodneradnje kako bi se mogunost povreivanja sportista, sportskih radnika i publike svelana minimum. Upravljanje rizicima ogleda se u primeni adekvatnih metoda procenerazliitih opasnosti koje optereuju odravanje sportskog dogaaja. U dananjevreme ova funkcija je posebno fokusirana na fiziko obezbeenje uesnika.

    Funkcijom organizovanja angauje se osoblje u korienju neophodnihresursa za postavljanje odreenog sportskog dogaaja. Organizovanjem seobuhvataju aktivnosti koje predhode sportskom dogaaju, zatim aktivnosti u tokuodravanja, kao i aktivnosti nakon odravanja. Najsloenije aktivnosti organizacije suone koje predhode , jer se one odnose na prostorno planiranje i obezbeenjesportskog dogaaja, planiranje i obezbeivanje neophodnih resursa i sportske

    opreme, programiranje aktivnosti odravanja sportskog dogaaja, komunikaciju sazainteresovanim medijima i sponzorima, realizaciju promocije, delegiranjeodgovornosti i dr. Uspeni organizatori sportskih dogaaja praktikuju upotrebuprograma aktivnosti, kojima se detaljno opisuje redosled, izvrioci i odgovornosti urealizaciji postavljanja i izvrenja sportskog dogaaja.

    Registracija uesnika predstavlja znaajnu fukciju menadmenta sportskogdogaaja, jer se njenom implementacijom ostvarije kontakt izmeu osoblja

    zaduenog za organizovanje sportskog dogaaja i i uesnika, odnosno takmiara.Efikasna registracija ostavlja snaan prvi utisak na uesnike i znaajno odreuje

    profesionalni karakter sportskog dogaaja. Organizatori koriste razliite metode uregistraciji uesnika, sa ciljem smanjenja potrebnog vremena i napora sportistima u

    zadovoljavanju formalnih uslova uestvovanja.Upravljanje angaovanim posrednicima znaajno je za postavljanje i izvrenje

    sportskog dogaaja, jer su organizatori esto primorani da angauju razliiteposrednike za obavljanje aktivnosti u kojima nisu kvalifikovani. Veliina dogaaja upravilu odreuje i potrebu za angaovanjem posrednika. Dogaaji ije postavljanje iorganizovanje traje dui period, odnosi vie meseci ili godina, ukljuuje i angaovanjeveeg broja posrednika. Realizacija ove funkcije odnosi se na sagledavanje potreba,

    broja i strukture neophodnih posrednika, njihovo upoznavanje sa programom, kao ipotrebno informisanje i osposobljavanje.Pod marketingom sportskog dogaaja podrazumevaju se sve aktivnosti

    oblikovane za zadovoljavanje potreba i elja sportskih potroaa u procesusportskerazmene. Specifinost ovog marketinga odreena je osobenou potreba koje sezadovoljavaju ueem, odnosno praenjem dogaaja. Marketing funcija je neneizostavna funkcija menamenta sportskog dogaaja.

    9

  • 8/3/2019 Evropski ampionati

    10/32

    MENADMENT U SPORTU Evropski ampionati Filip Ku

    5. MARKETING EVROPSKIH AMPIONATA

    Marketing pretstavlja koncepcijsko zaokruivanje primene teorije i praksemarketinga na specifino podruje sportskih dogaaja. Pod sportskim marketingom

    podrazumevaju se sve aktivnosti oblikovane za zadovoljene potreba i elja sportskihpotroaa u procesu sportske razmene.

    Poetsci sportskog marketinga vezuju se za Staru Grku i Rim, u kojima supoznati sluajevi sponzorisanja sportskih takmienja, odnosno gladijatorskih borbi. U

    savremenom smislu, za poetak primene sportskog marketinga moe se uzetisponzorisanje "Turn Australije" iz 18 61. godien, kada su kompanije Spiers i Pond

    finansijski potpomogle aktivnosti Melburn kriket kluba. Promocija je prva aktivnostsportskog marketinga, koja je otvorila put njegovom daljem razvoju i koncepcijskomuobliavanju.

    Dinamian razvoj marketinga nastao je pojavom radija i televizije. Masovnimediji omoguili su nastanak masovnog trita sportskih dogaaja, kao iprofesionalizaciju sporta. Aktivnosti sportskog marketinga praktikuju menaerisportskih dogaaja, sportisti, sportski klubovi i organizacije.

    5.1. ULOGA EVROPSKIH AMPIONATA U RAZVOJU TURIZMA

    Marketing dogadjajaOrganizacija dogaaja i turizamBezbednost dogaaja i objekata

    (Izvod iz knjige Suboti, D; Principi menadmenta u sportu i rekreaciji, Centar zaistraivanje, obuku i razvoj ljudskih resursa, Beograd, 2005., strana 191-194)

    Sportski dogaaj, po svojoj definiciji predstavlja vremenski i prostorno

    ograniena deavanja, kroz iju strukturu dolazi do povezivanja interesnih grupa. Uupravljanju neophodno je primenjivati sve funkcije modernog menadmenta da bi se

    uspeno upravljalo projektom, marketingom i finansijama. Karakteristika je daobuhvata veliki broj potroaa. Satisfakcija potroaa je model uspeha za sportske

    marketare.Sportski menadment i marketing agencije danas upravljaju mnogim sportskim

    dogaajima. Ove agencije su biznisi koji funkcioniu na koristima sprotskog

    10

  • 8/3/2019 Evropski ampionati

    11/32

    MENADMENT U SPORTU Evropski ampionati Filip Ku

    vlasnitva, a ono moe biti osoba, kompanija, dogaaj, tim ili mesto. Kljune funkcije

    menadmenta dogaaja se ogledaju u finansiranju i budetiranju, upravljanje rizikomi osiguranju, organizovanju takmienja, registraciji, upravljanju volonterima imarketingu dogaaja. Dakle sport, kao zabava, belei sve vei rast i ostvarujeogromne prihode.U tom kontekstu, velike su mogunosti turistike privrede (hotelijerstvo, ugostiteljstvo,saobraaj, agencijskog poslovanja i dr.) da svoje znaajne prihode ostvaruju ukomplementarnoj aktivnosti sa sportskim aktivnostima, tj. sportskim dogaajima.Servisirajui sportske kolektive, sportsku publiku, navijae, oficijalna lica u sportu i dr.u domaim i stranim dogaajima, veih ili manjih razmera (nacionalna prvenstva,evropska, svetska takmienja, olimpijske igre, univerzijade i dr.) daju veoma dobremogunosti za realizaciju turistikih aranmana (paket aranmana) uz ukljuenjehotelskih, ugostiteljskih, prevoznikih usluga i druge sadraje koji mogu da upotpuneslobodne aktivnosti turista u destinacijama gde se organizuju evropski ampionati

    (poseta istirijskim i kulturnim znamenjima i dr.)

    5.2. PODRUJA DELOVANJA MARKETING MENADERA

    Uspeno organizovanje evropskih ampionata zahteva detaljno planiranje njihovihmarketing programa. Marketing menaderi sportskih dogaaja svoje aktivnostiusmeravaju na osam osnovnih podruja:

    1. Obezbeenje KORPORATIVNOG SPONZORSTVA, koje predstavlja znaajneizvore finansiranja;

    2. EKONOMSKU PROPAGANDU;

    3. Realizaciju ODNOSA SA JAVNOU,4. Pruanje UGOSTITELJSKIH USLUGA,5.efikasna PRODAJA ULAZNICA ;

    6. Obezbeivanje TELEVIZIJSKOG PRENOSA PROGRAMA;

    7. Prodaju LICENCIRANIH PROIZVODA;

    6. NIVOI SPORTSKE PONUDE STRUKTURA SPORTSKE PONUDE

    11

  • 8/3/2019 Evropski ampionati

    12/32

    MENADMENT U SPORTU Evropski ampionati Filip Ku

    Sportska ponuda, odnosno sportski proizvod moe se, prema hijerarhiji vrednosti zaposetioce, dekomponovati na pet osnovnih nivoa:

    1. sportski doivljaj, kao prvi nivo sportske ponude,2. sportski dogaaj, drugi nivo,

    3. sportski rezultat, trei nivo,4. imid sportskih klubova ili sportista, etvrti nivo,5.sportski brend, peti nivo.Sportski dozivljaj oznacava privlacan stil sportskog nadmetanja, kojeg

    karakterisu brzina, vestina, spretnost, fizicka snaga, harmonija i sl. Najaktraktivnijesportske dozivljaje prireuju vrhunski profesionalci, odnosno sportske zvezde, kojepublici pruzaju nezaboravne utiske sportske igre. To je i osnovni razlog zbog kojegsportske organizacije nastoje da imaju ovakve pojedince u svojim timovima. Sportskidozivljaj je osnovni nivo sportske ponude, koji kreiraju neposredni izvrsioci sportskog

    programa, odnosno sportisti i treneri.

    Posmatrano iz ugla sportskog marketinga, sportski dozivljaj odgovara srzi ili bitnojkoristi sportske ponude.

    Sportski dogaaj je drugi nivo sportske ponude, a odnosi se na osnovnuponudu u hijerarhiji vrednosti za potrosace sportskog dogaaja. Kao sto je vecistaknuto, sportski dogaaj oznacava svako takmicenje koje se odvija prema nekomsportskom programu, koji ukljucuje jedan ili vise aspekata zabave, za cije je

    odrzavanje neophodno istovremeno postojanje izvrsioca, mesta, publike i vremenaodrzavanja sportskog dogaaja.

    Pracenje sportskog dogaaja, bilo u fizickom ili informacionom okruzenju,omogucuje zadovoljenje potreba publike za sportskim dozivljajem. Osimneposrednog pracenja sportske igre, publika koja prisustvuje sportskom dogaaju uprilici je da kupuje i proizvode, odnosno usluge vezane za sport, cime se pojacavaintenzitet direktnog uzivanja u sportskom dozivljaju.

    Sportski rezultat je treci nivo sportske ponude. Moze se reci, da sportski rezultatpredstavlja kljucni nivo sportske ponude, jer je najveci deo publike sportskih dogaaja

    zainteresovan upravo za odreeni ishod sportskog rezultata. Sportska publikapracenjem sportskog dogaaja zadovoljava potrebu za sportskim dozivljajem, ali jeisto tako zainteresovana za ostvarivanje sto boljeg sportskog rezultata svojihsportskih miljenika, bilo da se radi o klubovima ili sportskim pojedincima, jer se na tajnacin zadovoljava ostvarivanje potreba za uspehom i samopotvrivanjem.

    Sportski rezultat, sa elementima uspeha, odnosno neuspeha, dozivljavanjempobede ili poraza, predstavlja prosirivanje osnovnog sportskog dozivljaja.

    12

  • 8/3/2019 Evropski ampionati

    13/32

    MENADMENT U SPORTU Evropski ampionati Filip Ku

    Emotivnost i uzbuenost sportske publike u velikoj meri se vezuje za ostvarivanje

    ocekivanog ili prizeljkivanog sportskog rezultata. Drugacije receno, sportski rezultatpredstavlja nivo sportske ponude, kojim se zainteresovanost publike prevodi upripadnost, odnosno identifikaciju sa klubovima ili sportistima pojedincima. Sportskirezultat predstavlja, dakle, prosirenje sportske ponude u odnosu na zabavu,atraktivnost ili zanimljivost.

    Imidz sportskih klubova ili sportista pojedinaca jeste cetvrti nivo sportskeponude.

    U uzem smislu, imidz predstavlja pozitivnu sliku u svesti posetilaca sportskogdogaaja o klubovima ili sportistima pojedincima, koji se takmice na tom sportskomdogaaju.

    U sirem smislu, imidz obuhvata i sliku posetilaca sportskih dogaaja o sportskoj

    ponudi, odnosno poziciji sportskih klubova ili sportista pojedinaca na odreenomsegmentu sportskog trzista.

    Imidz spada u psiholoske karakteristike dozivljavanja sportskog dogaaja, kluba ilisportista pojedinaca od strane sirokog sportskog auditorijuma.Imidz se izgraujemarketing komuniciranjem sportskih organizacija sa postojecom i potencijalnomsportskom publikom. Marketing komuniciranje orijentisano na izgraivanje imidzapodrazumeva prenosenje promotivnih poruka u neposrednoj i posrednoj komunikaciji,

    zatim isticanjem u javnosti sportskog imena, logoa, zastitnog znaka, simbola imaskote odreenog sportskog dogaaja. U izgraivanju imidza sportskih klubova ili

    sportskih pojedinaca, dolazi i do izrazaja ponasanje sportista na sportskim terenima iborilistima, ali i van njih u vidu ostvarivanja vizuelnog indetiteta.

    Izgraen pozitivan imidz u sportskoj javnosti omogucuje organizatorima sportskihdogaaja privlacenje veceg broja posetilaca, izgraivanje i odrzavanje obostrano

    korisnih odnosa sa medijima, kompanijama promoterima, sponzorima, ali iprihvatanje sportskih organizacija kao "dobrih graana" u okruzenju odreenogsportskog dogaaja.

    Sportski brend je peti, i ujedno poslednji nivo sportske ponude. Americkoudruzenje za marketing definise brend kao ime, pojam, znak, simbol ili dizajn, ili kao

    kombinaciju navedenog, na osnovu cega se identifikuju proizvodi ili usluge jednogprodavca ili grupe prodavaca i diferenciranju u odnosu na konkurente.Brend, dakle,predstavlja proizvod ili uslugu sa dodatnim dimenzijama, na osnovu kojih se izdvajajuod ostalih proizvoda ili usluga dizajniranih za zadovoljenje iste potrebe. Razlikeizmeu brenda i ostalih konkurentskih proizvoda i usluga kojima se zadovoljavaju istepotrebe mogu da budu funkcionalne, racionalne ili opipljive. Kada se radi o sportskom

    13

  • 8/3/2019 Evropski ampionati

    14/32

    MENADMENT U SPORTU Evropski ampionati Filip Ku

    brendu, tada se navedene razlike vise odnose na simbolicke, emotivne ili neopipljive

    razlike.

    Uloga sportskog brenda je da u sportskoj javnosti istice kreatora odreenesportske ponude, a sportskoj publici da organizatorima sportskih dogaaja

    Sportski brend ukazuje i na odreeni kvalitet sportske igre, sto dovodi dozadovoljenja posetilaca i ponavljanja posecivanja i pracenja brendiranih sportskihdogaaja. Lojalnost publike sportskom brendu omogucuje organizatorima sportskihdogaaja predvidvljivost, odnosno izvesnost sportske traznje.

    Vrednost sportskog brenda predstavlja dodatnu vrednost koja se integrise ukoncept sportske ponude. Ispoljavanje vrednosti sportskog brenda moze da bude urazmisljanju publike o sportskom brendu, emocijama koje sportski brend izaziva,ponasanju publike prema sportskom brendu, i sl. U svakom slucaju, vrednostsportskog brenda jeste neopipljiva vrednost sa kojom raspolazu organizatori

    sportskih dogaaja,a koja im obezbeuje ostvarivanje psiholoske i materijalne koristi.Postoji sest kriterijuma na osnovu kojih se vrsi izbor elemenata sportskog

    brenda. U pitanju su pamtljivost, znacenje, dopadljivost, prenosivost, prilagodljivost izastita. Prva tri kriterijuma se direktno odrazavaju na izgraivanje sportskog brenda,dok preostala tri kriterijuma predstavljaju odbrambene elemente vezane za razlicitemogucnosti i ogranicenja.

    7. PLANIRANJE SPORTSKOG DOGAAJA

    Planiranje je osnovna funkcija menadmenta dogaaja, odnosno sutinaupravljanja dogaajima- predstavlja rad na pripremi odluka. Pre nego to se pristupi

    organizaciji, upravljanju i kontroli dogaaja, neophodno ga je planirati, kako bi sedefinisala svrha odnosno misija dogaaja.

    Planiranje se ispoljava kroz:- predvianje, odluivanje, strategijsko planiranje i

    operativno planiranje.

    1.predvianje -predvianjem se nastoji predvideti budua deavanja i pojaveu postavljanju i realizaciji dogaaja, i to sa dovoljnom tanou i preciznou, koje eomoguiti da se da se aktivnosti menadmenta dogaaja usmere u optimalnompravcu.- predvianjem se dolazi do planskih pretpostavki na bazi procena alternativa.Postoje dve vrste planiranih pretpostavki:- anticipiranje deavanja vezanih za postavljanje i izvrenje dogaaja;

    14

  • 8/3/2019 Evropski ampionati

    15/32

    MENADMENT U SPORTU Evropski ampionati Filip Ku

    - praenje ekonomskih i socijalnih trendova povezanih sa postavljanjem i izvrenjem

    dogaaja;

    2. odliuvanja- predstavlja donoenje konkretnih odluka ,koje obuhvata:1. identifikovanje problema u postavljanju i izvrenju dogaaja;2. prepoznavanje uzorka i injenica;3. prepoznavanje alternativnih reenja problema postavljanja i izvrenja dogaaja;4. ograniavanje izbora planskih aktivnosti;5. donoenje odluka;6. implementacija odluka

    3.strategijsko planiranje- predstavlja proces definisanja ciljeva organizacijekoja se bavi osmiljavanjemciljeva ponude dogaaja , kao i izbora specifinih sredstava kojima e se definisani

    ciljevi ostvariti.

    4.operativno planiranje (Planovi za jednokratnu upotrebu>jesu program,projekt i budet; Permanentni planovi najpoznatiji oblici su polike, postupci, procedurei pravila.)

    Osnovne razlike izmeu strategijskog i operativnog planiranja se odnose na:vremenski rok planiranja, koji je kod strategijskog bitno dui;ostvareni uticaj, koji kodstrategijskog ne mora uvek da bude primetan obim aktivnosti planiranja, koji je u

    strategijskom planiranju uim donoenje odluka.

    Planiranjem sportskog dogaaja odreuju se aktivnosti koje je neophodnopreduzeti u postavljanju i izvrenju ovakvog dogaaja. Planiranje se odnosi na

    identifikovanje aktivnosti koje e se preduzeti, vremenski raspored izvrenja pojedinihaktivnosti, naine njihove realizacije, kao i ciljeve koji se trebaju ostvariti. Planiranjemsportskog dogaaja obuhvataju se i neophodni resursi za njegovo postavljanje, kao iizvrioci.

    Rezultat procesa planiranja sportskog dogaaja jeste detaljan plan aktivnosti.

    Planom se predvia i delegiranje odgovornosti menadera na saradnike i izvrioce.Generalno posmatrano, planovi su povezani sa izborom adekvatne strategijemenadmenta.

    Planovi treba da sadre sledee elemente:

    - Pregled neophodnih aktivnosti postavljanja i izvrenja sportskog dogaaja- Definisane ciljeve sportskog dogaaja

    15

  • 8/3/2019 Evropski ampionati

    16/32

    MENADMENT U SPORTU Evropski ampionati Filip Ku

    - Analizu situacije (SWOT analizu)

    - Kreiranje strategije menadmenta sportskog dogaaja- Budetiranje sportskog dogaaja- Merenje efekata sportskog dogaaja

    U planiranju sportskog dogaaja organizatori polaze od sopstvenog iskustva,prakse afirmisanih konkurenata, karakteristika sportskog trita , sopstvenihmogunosti, potreba, zahteva i oekivanja publike. Planiranje treba da bude trinoorjentisano, kako bi se osim sportskih, ostvarili i ekonomski ciljevi profesionalnoupravljanog sportskog dogaaja.

    8. PLANIRANJE I ORGANIZOVANJE

    Svi dogaaji zahtevaju dobro planiranje i organizovanje. To znai da menader

    sportskog objekta u kojem se dogaaj organizuje mora da usmerava organizatoredogaaja prema osnovnim principima planiranja i organizovanja. Pristuporganizovanju dogaaja zavisi od posebnih okolnosti ali je postupanje prema

    sledeih deset etapa planiranja u ivotnom ciklusu vanog dogaaja znaajno zauspean menadment takvih dogaaja.

    1. Formulacija politike2. Studija izvodljivosti i donoenje odluke3. Utvrivanje ciljeva4. Imenovanje organizacionog komiteta i koordinacije naelnika jedinica

    5. Budetiranje/ finansijski plan6. Struktura organizacije7. tabski personal8. Detaljno planiranje9. Prezentovanje dogaaja, ukljuujui pripremanje, zatvaranje i pospremanje10.Vrednovanje, povratne informacije i modifikovanje za budue dogaajFormulacija politike zahteva diskutovanje ideje i davanje odgovora na osnovna

    pitanja: zato se dogaaj predlae?, kako e dogaaj biti izveden?, gde e sezbivati?, ko e biti odgovoran za njegovo planiranje i izvoenje?, kada e bitiodran?.

    Studija izvodljivosti obuhvata pitanja i razmatranja: ta ine neophodna sredstva?,koliki su trokovi?, mogu li problemi da se ree?. Ako dogaaj nije ostvariv, planeritreba da jasno formuliu takvu negativnu ocenu. Ako je dogaaj izvodljiv i ako postojisaglasnost oko projekta, vano je da se donese prva odluka koja daje dovoljno

    vremena za orijentaciono planiranje i za detaljno planiranje.

    16

  • 8/3/2019 Evropski ampionati

    17/32

    MENADMENT U SPORTU Evropski ampionati Filip Ku

    Zajedno sa odlukom o odravanju sportskog dogaaja neophodno je preuzeti

    sledee korake: oglaavanje odluke o odravanju dogaaja, jasno formulisati prirodudogaaja i njegovu namenu, imenovanje glavnog odbora (radnog odbora) sportskogdogaaja, imenovanje koordinatora kao kljune figure u planiranju i kontroli dogaaja.

    Pri organizaciji sportskog dogaaja treba jasno i nedvosmisleno postaviti ciljevekao merljive mete. U formulaciju ciljeva treba ukljuiti sva glavna podruja i jediniceprograma. Treba utvrditi datume, vremena trajanja aktivnosti, posebne rokove ikritine datume u vezi sa etapama planiranja.

    Svaki vaan dogaaj mora da prati finansijski plan s tim to taj plan zavisi odvrste dogaaja i od postavljenih ciljeva. Svaki vaan dogaaj mora da obezbedifmansijsku ravnoteu svojih prihoda i rashoda ili skup finansijskih stopa ugraenih uciljeve dogaaja. Bez obzira na to da li je dogaaj besplatan, da li su objekti besplatniili je osoblje unapred isplaeno (od strane sponzora i td.), menader sportskog

    objekta - supervizor organizacije vanog dogaaja uvek procenjuje stvarnetrokove dogaaja.

    Sportski objekt u svakom sluaju ima trokove - troi novac: za elektricitet,vodu, za tehnike potrebe i odravanje. Nezaobilazni su trokovi transporta. estooprema mora da se zakupljuje, kupuje, transportuje. Dopunsko osoblje mora da seangauje (strunjaci, kelneri, dobrovoljni pomagai i personal u vezi sa dogaajem).

    Administrativni trokovi ukljuuju promociju, tampanje, ulaznice, postere, finansijsketrokove i pripreme, kao i opte administrativne usluge - PTT, kancelarijski materijal i

    radni asovi. Postoje takoe trokovi dogaaja kao takvog - trokovi programa,trokovi izvoaa (sportista, umetnika i sl.), gostoljubivosti, dopunski trokovi

    osiguranja i pravnih usluga.Mnogi dogaaji ostvaruju neki dohodak ak i oni koji su nezavisni od

    potroaa, na primer, prilozi lokalnih vlasti. Dohodak moe da se ostvari direktnim iindirektnim metodima. Direktni metodi obuhvataju naplaivanja ulaznica, prihode odprograma, barova i ugostiteljstva, parkinga, garderobc i od drugih usluga. Indirektnimetodi ukljuuju reklamiranje, donacije, sponzorstvo, prodavanje, tombolu ipribavljanje fondova razliitih vrsta.

    8.1. FAZE PROCESA PLANIRANJA SPORTSKOG DOGAAJA

    17

  • 8/3/2019 Evropski ampionati

    18/32

    MENADMENT U SPORTU Evropski ampionati Filip Ku

    U zavisnosti od od fizike veliine i obima sportskog dogaaja, proces planiranjamoe da obuhvati vei ili manji broj aktivnosti. U sutini, aktivnosti procesa planiranjasportskog dogaaja obuhvaene su pojedinim fazama, od kojih se po znaajuizdvajaju:

    1. Istraivanje sportskog trita,2. Odreivanje misije sportskog dogaaja,3. Analiza sportske ponude i za sport vezanih usluga,4. Analiza konkurencije,5. Definisanje ciljeva sportskog dogaaja,6. Plan akcije,7. Ocenu plana sportskog dogaaja.

    8.2. Analiza sportske ponude i za sport vezanih uslugaAnaliza sportske ponude i za sport vezanih usluga oznaava treu fazu procesa

    planiranja sportskog dogaaja. Sportska ponuda se sutinski odnosi na pruanjeatraktivnih i publici nezaboravnih sportskih doivljaja. Pored brojnih sportskih

    doivljaja, ponuda sportskog dogaaja ukljuuje i pruanje razliitih usluga vezanihza sport usluge zabave, udobnog smetaja, obezbeenja, posluenja, itd.

    Posetioci oekuju odreeni kvalitet za sport vezanih usluga, koji se povezuju sa

    osnovnim dimenzijama. Dimenzije kvaliteta usluga odnose se na pristupanost,pouzdanost, osetljivost, opipljivost i sigurnost. Kvalitet navedenih usluga podie

    konkurentnost sportske ponude.

    Uvaavanjem hijerarhije potreba posetilaca, ponuda se moe dekomponovati natri nivoa:

    1. Sportski doivljaj, osnovni razlog posete2. Proizvodi i usluge vezani za sport, koje su u funkciji upotpunjavanja sportskogdoivljaja, ali sutinski nisu znaajni ta ostvarivanje cilja sportskog dogaaja

    3. Periferne usluge, kojima se zadovoljavaju potrebeod manjeg znaaja posluenje,obezbeenje parkinga, prodaja suvenira, rekvizita, i sl.

    Menaderi sportskih dogaaja treba da planiraju, organizuju, upravljaju ikontroliu navedene nivoe ponude, sa ciljem potpunog zadovoljena potreba, zahtevai oekivanja posetilaca.

    U organizovanju mega sportsih dogaaja, kao to su kontinentalna i svetskaprvenstva popularnih sportova i Olimpijskih igara, neophodno je koristiti strune i

    18

  • 8/3/2019 Evropski ampionati

    19/32

    MENADMENT U SPORTU Evropski ampionati Filip Ku

    specijalizovane usluge razliitih posrednika. Budui da je za organizovanje ovakvih

    dogaaja neophodna dua, pa ak i viegodinja priprema, organizatori saposrednicima sklapaju ugovore u sledeim formama:- Ugovor o zakupu

    - Ugovor o koncesiji- Ugovorh o zakupu/koncesiji

    8.3. Plan akcija

    Plan akcija odnosi se na estu fazu procesa planiranja sportskog dogaaja. Uovoj fazi procesa planiranja sportskog dogaaja planiraju se konkretne akcije koje jeneophodno preduzeti, kako bi se ostvarili planirani ciljevi odreenog sportskogdogaaja. Plan akcije obuhvata i odreivanje izvrilaca pojedinih aktivnosti, kojiuestvuju i snose odgovornost u realizaciji planiranih ciljeva.

    Akcionim planom menaderi obuhvataju aktivnosti ijim se izvrenjem dolazido sledeih odgovora:

    - Koje aktivnosti treba preduzeti, kako vi se ostvarili planirani ciljevi?- Gde e se planirane aktivnosti realizovati?- Ko snosi odgovornost za realizaciju navedenih aktivnosti?

    8.4. Ocena plana sportskog dogaaja

    Ocena plana sportskog dogaaja oznaava poslednju, tj. sedmu fazu procesaplaniranja sportskog dogaaja. Zavrna faza procesa planiranja odreenog sportskogdogaaja odnosi se na ocenu ostvarenja planiranih ciljeva. Ocenom plana proveravase racionalnost i realnost ispoljena u toku procesa planiranja. Menaderi sportskihdogaaja ocenjuju njihove planove, najee nakon odravanja sportskog dogaaja,

    iako u metodolokom smislu, ocenu plana treba sprovoditi i tokom gore navedenihest faza procesa planiranja odreenog sportskog dogaaja.

    Primena metoda marketinga istraivanja moe znaajno doprineti efikasnosti iefektivnosti ocene plana sportskog dogaaja, a naroito metod ispitivanja, metod

    posmatraja, motivaciona istraivanja, kao i metod usmenog odnosno pismenogispitivanja miljenja sportskih eksperata. U praksi, esto se koristi analiza video

    snimaka, koje ukazuju na propuste u pripremi i odravanjuodreenog sportskog dogaaja.

    Ocena plana sportskog dogaaja omoguuje menaderima i organizacionimodborima uoavanje faktora i otklanjanje posledica koje bi rezultirale

    19

  • 8/3/2019 Evropski ampionati

    20/32

    MENADMENT U SPORTU Evropski ampionati Filip Ku

    nezadovoljenjem potreba, zahteva i oekivanja posetilaca odreenog sportskog

    dogaaja.

    9. ORGANIZOVANJE EVROPSKOG AMPIONATAOrganizovanje lokalnih ne predstavlja poseban probleme, tako da se njime u

    sutini bave menaderi sportskog dogaaja, koji angauju neophodan broj saradnikai izvrilaca. Sportski dogaaji manje fizike veliine i obima ne zahtevaju dugo vreme

    pripreme, kao ni formalnu organizacionu strukturu, karakteristinu po razliitimnivoima odgovornosti i definisanim tokovima informacija.

    Organizovanje postaje sloena funkcija u menadmentu velikih, odnosnomega sportskih dogaaja, kao to su Olimpijske igre i kontinentalna, odnosnosvetska prvenstva popularnih sportova. Pripreme za odravanje ovakvih dogaaja

    mogu da traju i po nekoliko godina, u njihovom organizovanju uestvuje veliki brojizvrilaca i angaovanih posrednika, a fao pokrovitelji mogu da se pojave drutvene idravne institucije, odnosno vlade zemalja domaina.

    U organizovanju ovakvih dogaaja, osim menadera dogaaja pojavljuju se iorganizacioni odbori, odnosno komiteti, koji predstavljaju najvii nivo odluivanja.Umesto klasinih formalnih organizacionih struktura, sve se vie koristepartnerstvaposlovne mree i alijanse, zajedniko ulaganje i upravljanje resursimaneophodnih u postavljanju i izvrenju velikih, odnosno mega sportskih dogaaja, kaoi definisanje zajednikih ciljeva u ijem ostvarivanju uestvuje vei broj poslovnih

    subjekata. Ovakav pristup organizovanju istie kooperativnost uesnika koji teeostvarivanju zajednikih ciljeva.

    Organizovanje dogaaja obuhvata planiranje, uspostavljanje organizacionestrukture i razvijanje radnih odnosa i metoda kojima se dostiu ciljevi. Organizacionastruktura obuhvata lance komandovanja, raspone kontrole i zasebne jedinice, timoveili radne grupe koje se bave razliitim podrujima rada. Struktura mora da obuhvatinajiru lepezu poslova i zadataka u vezi sa dogaajem.

    Sportski dogaaj koji ukljuuje grupe uesnika iz neke lokalne zajednice, moe

    da se organizuje uz oslonac na sledeu strukturu - radne grupe zaduene za:

    1) Program i sadraj - aktivnosti, organizacije,2) Budet - raunovodstvo, prihodi i rashodi u svim oblastima budueg dogaaja,3) Marketing - upoznavanje, publicitet, mediji,

    4) Personal i kadrovi - ugovori, dunosti,5) Administracija - programi, tampanje, blagajna, pravna pitanja,

    6) Tehnika pitanja - resursi, oprema, pripreme,7) Usluge - parking, garderoba, mformacije, prva pomo,

    20

  • 8/3/2019 Evropski ampionati

    21/32

    MENADMENT U SPORTU Evropski ampionati Filip Ku

    8) Ugostiteljstvo i druenje - rutinsko i specijalno zabavljanje itd.

    Za svako podruje treba da se formira posebna radna grupa i rukovodilacsektora koji preuzima odgovornost i veze sa glavnim koordinatorom. Vano je da seutanae odreene j jasne uloge, odgovornosti, zadaci i datumi. Svako ko je ukljuenu oganizaciju dogaaja mora da zna kome odgovara, ko je za ta odgovoran, ko sakim radi i ta je ija funkcija u organizaciji.

    Podruje odgovornosti i zadaci koji treba da se izvre treba da se svrstaju ikontroliu u zasebnim jedinicama, povezanim koordinisanom mreom upravljanja.

    9.1 SPREAVANJE NASILJA I NEDOLINOG PONAANJA

    Po ugledu na moderne Evropske zemlje koje se bave organizovanjemsportskih dogaaja visokog rizika, a shodno situaciji vezanoj za problem sanavijaima, u R Srbiji donet je novi z a k o n o spreavanju nasilja i nedolinog

    ponaanja na sportskim priredbama. Zakonom su utvrene mere za spreavanjenasilja i nedolinog ponaanja na sportskim priredbama, kao i obaveze organizatora iovlaenja nadlenih organa u sprovoenju tih mera. Sportske priredbe, u smisluovog zakona, jesu sportska takmienja i sportske manifestacije. Organizator sportskepriredbe, u smislu ovog zakona, jeste sportski savez, sportsko drutvo, sportskaorganizacija - klub, drugo pravno ili fiziko lice koje se stalno ili povremeno baviorganizacijom sportskih priredbi, odnosno koje je preuzelo organizovanje odreenesportske priredbe, ili vrenje odreenih poslova u organizovanju sportske priredbe.

    Organizator sportske priredbe, u saradnji sa Ministarstvom nadlenim za

    unutranje poslove, duan je da osigura bezbedno odravanje sportske priredbe i dapreduzme mere kojima se predupreuje i onemoguava izbijanje nasilja i nedolinogponaanja gledalaca.

    Na organizovanje sportskih priredbi shodno se primenjuju i propisi o okupljanjugraana.

    Nadzor nad sprovoenjem zakona vri Ministarstvo.

    U cilju preventivnog delovanja i smanjenja rizika izbijanja nasilja i nedolinogponaanja gledalaca, sportski savezi, sportska drutva, sportske organizacije -klubovi duni su da:

    1) podstiu organizovanje i dobro ponaanje svojih navijaa i njihovih klubova;2) ostvaruju odgovarajue informisanje svojih navijaa (sastanci sa navijaima,

    izdavanje biltena i dr.);

    21

  • 8/3/2019 Evropski ampionati

    22/32

    MENADMENT U SPORTU Evropski ampionati Filip Ku

    3) koordiniraju aktivnosti sa klubovima svojih navijaa prilikom organizovanog

    odlaska na sportske priredbe na kojima su te sportske organizacije - klubovi injihovi navijai gostujui;

    4) urede sportskim pravilima iz svoje nadlenosti koje se sportske priredbe smatrajuvisoko rizinim i koje mere su organizatori sportskih priredbi i drugi uesnici dunida preduzmu, u skladu sa zakonom i drugim propisima, na sportskim priredbamavisokog rizika;

    5) preduzmu druge mere i aktivnosti, u skladu sa zakonom, propisima donetim naosnovu zakona i sportskim pravilima.

    Organizator sportske priredbe je duan da obrazuje odgovarajuu redarskuslubu, ili da angauje pravno lice ili preduzetnika radi obavljanja poslova fizikogobezbeenja i odravanja reda na sportskoj priredbi.

    Organizator je duan da ostvari saradnju sa Ministarstvom, radi sprovoenjamera i naloga koji se odnose na odravanje javnog reda i mira.Organizator je duan da za vreme sportske priredbe obezbedi prisustvoodgovarajue slube medicinske pomoi, kao i da ostvari saradnju, a po potrebipreduzme mere da obezbedi i prisustvo drugih nadlenih organa i organizacija, javnihslubi i javnih preduzea (vatrogasne jedinice, inspekcijske i komunalne slube i dr.).

    Na dan odravanja sportske priredbe poveanog rizika ulaznice se po pravilune mogu prodavati u sportskom objektu na kome se sportska priredba odrava ili u

    njegovoj neposrednoj blizini, ve samo na posebnim prodajnim mestima.

    Organizator je duan da obezbedi da se sportska priredba poveanog rizika odri usportskom objektu koji ima:

    1) odgovarajue ograde ispred sportskog objekta za usmeravanje i razdvajanjeprotivnikih grupa navijaa;

    2) odgovarajue ograde za spreavanje ulaska gledalaca na sportski teren;3) odgovarajue ograde za razdvajanje protivnikih grupa navijaa;4) odgovarajui broj jasno i vidljivo obeleenih ulaza i izlaza prema svim

    delovima gledalita;5) odgovarajua sedita koja se ne mogu odvaliti samo korienjem fizikesnage;

    6) odgovarajui prostor za ovlaeno lice Ministarstva, nadleno za odravanjejavnog reda i mira na sportskoj priredbi sa kojeg ima jasan pregled sportskogterena i gledalita;

    22

  • 8/3/2019 Evropski ampionati

    23/32

    MENADMENT U SPORTU Evropski ampionati Filip Ku

    7) tehniku opremu za praenje i snimanje ponaanja gledalaca na sportskom

    objektu;8) prostoriju za pruanje hitne medicinske pomoi;9) odgovarajui broj mukih i enskih mokrih vorova u svim delovima

    gledalita;10) prostor za bezbedan smetaj prevoznih sredstava gostujuih ekipa;11) sistem javnog razglasa;12) odgovarajue osvetljenje ukoliko se sportska priredba odrava u veernjim

    asovima, kao i obezbeeno neprekidno napajanje elektrinom energijom.

    9.2. Mere koje preduzimaju nadleni dravni organi

    Ministarstvo prilikom odravanja sportskih priredaba poveanog rizika moe

    da naloi preduzimanje svih potrebnih mera za spreavanje nasilja i nedolinog

    ponaanja gledalaca, a naroito da:1) naloi grupama gostujuih navijaa kretanje odreenim pravcem prilikom

    dolaska, odnosno odlaska iz sportskog objekta;2) naloi organizatoru sportske priredbe otklanjanje uoenih nedostataka

    sportskog objekta ili propusta u organizaciji;3) zabrani ulazak na sportsku priredbu, odnosno udalji sa sportskog objekta lice

    iz ijeg se ponaanja moe zakljuiti da je sklono nasilnikom i nedolinomponaanju.

    Ministarstvo pred sportsku priredbu poveanog rizika najmanje 24 asa prenjenog poetka vri pregled sportskog objekta na kome e se sportska priredbaodrati i ostvaruje uvid u organizacione pripreme.Zabranjena je prodaja alkoholnih pia na prilazima, u neposrednoj blizini i usportskom objektu tri asa pre i po zavretku sportske priredbe poveanog rizika,kao i za vreme njenog odravanja.

    9.3. MRENA ORGANIZACIJA VELIKOG SPORTSKOGDOGAAJA

    Praksa menadmenta velikih spotskih dogaaja pokazuje prednostmrene organizacije, kao i savremenog i fleksibilnog organizacionoh reenja,kojim se povezuju delovi i celine pojedinih kompanija, sa ciljem realizacijerazliitih poslovnih funkcija, na osnovu ugovorom utvrenih odnosa.

    Prednost mrene organizacije proizilazi iz prilagodljivosti brzimpromenama u okruenju sportskih dogaaja. Mrene organizacije su

    23

  • 8/3/2019 Evropski ampionati

    24/32

    MENADMENT U SPORTU Evropski ampionati Filip Ku

    karakteristine po efikasnom protoku informacija neophodnih u organizovanju

    velikih sporstkih dogaaja. One ukljuuju veliki broj unutranjih i meusobnihkontakata i odnosa umreenih organizacija. Ovakvi odnosi omoguavajurazmenu znanja i iskustva neophodnih u efikasnom i efektivnom reagovanju napromene u okruenju. Najvredniji resursi su nevidljivog karaktera, a to supojedinane i zajednike kompetencije, kao i resursi uspostavljenih i izgraenihodnosa.

    10. OBEZBEENJE SPORTSKOG DOGAAJA

    Pripadnici Ministarstva unutranjih poslova moraju se stalnoosposobljavati za efikasno izvravanje i sloenijih bezbednosnih poslova izadataka u koje spada i obezbeenje sportskih priredbi, odnosno obezbeenjestadiona i dvorana.

    Najbolji primer obezbeenja sportskog dogaaja moe se propratiti krozprimer obezbeenja na fudbalskim utakmicama.

    24

  • 8/3/2019 Evropski ampionati

    25/32

    MENADMENT U SPORTU Evropski ampionati Filip Ku

    Strogo se zabranjuje promocija ili oglaavanje, na bilo koji nain, bilo

    kakvih politikih poruka i sve druge politike aktivnosti na stadionu ili uneposrednoj blizini stadiona, pre, za vreme i posle utakmice.

    Bezbednost u fudbalskoj organizaciji ostvaruje se kroz:

    Jedinstveno postupanje u primeni bezbedonosnih mera i aktivnosti na

    podruju FSS, u svim stepenima takmienja i u skladu sa odgovarajuimpropisima

    Saradnju fudbalske organizacije sa svim subjektima sistema bezbednost,a naroito sa nadlenim organom unutranjih poslova (u daljem tekstuMUP) inspekcijama i drugim organima i organizacijama koji su zadueniza ostvarivanje bezbedonosnih zadataka

    organizovano preduzimanje preventivnih mera i aktivnosti kojima seefikasno spreava ugroavanje ivota ljudi i imovine,

    doslednu primenu zakona i drugih propisa kojima se ureujubezbedonosna pitanja, a naroito propisa fudbalske organizacije kojima sekonkretnije utvruju obaveze i nain organizovanja takmienja i fudbalskihutakmica, koji garantuju bezbednost svim uesnicima takmienja igledaocima koji prisustvuju utakmicama.U cilju preventivnog delovanja i smanjenja rizika izbijanja nasilja i

    nedolinog ponaanja gledalaca, klubovi su duni da:

    podstiu organizovanje i sportsko ponaanje klubova svojih navijaa,

    ostvaruju saradnju sa klubovima svojih navijaa i iniciraju odreivanjeredara iz njihovih redova, radi pruanja pomoi organizatorima sportskihpriredbi u odravanju reda,

    ostvaruju odgovarajue informisanje svojih navijaa (sastanci sanavijaima, izdavanje biltena i dr.),

    koordiniraju aktivnosti sa klubovima svojih navijaa prilikom odlaska nasportske priredbe na kojima su ti klubovi i njihovi navijai gostujui,

    preduzmu druge mere i aktivnosti u skladu sa zakonom, propisimadonetim na osnovu zakona i propisima FS Srbije.

    Pod nasiljem i nedolinim ponaanjem na sportskim priredbama, u smislu

    ovog Pravilnika, smatra se naroito:1 fiziki napad na uesnike fudbalske utakmice,2 fiziki obraun izmeu uesnika na fudbalskoj utakmici,

    3 bacanje na teren ili u gledalite predmeta koji mogu da ugroze ivot,fiziki integritet ili imovinu,

    25

  • 8/3/2019 Evropski ampionati

    26/32

    MENADMENT U SPORTU Evropski ampionati Filip Ku

    4 izazivanje mrnje ili netrpeljivosti koja moe da dovede do fizikih sukoba

    uesnika,5 oteenje stadiona, opreme, ureaja i instalacija na sportskom objektu na

    kome se organizuje fudbalska utakmica,6 izazivanje nereda prilikom dolaska, odnosno odlaska sa stadiona ili na

    stadionu, remeenje toka fudbalske utakmice ili ugroavanje bezbednostiuesnika utakmice ili treih lica,

    7 neovlaeni ulazak na fudbalski teren,8 neovlaeni ulazak u slubene prostorije i slubene prolaze stadiona na

    kome se igra fudbalska utakmica,9 unoenje u stadion i upotreba alkohola ili drugih opojnih sredstava,10 unoenje u stadion, odnosno korienje pirotehnikih sredstava i drugih

    predmeta i sredstava kojima moe da se ugrozi bezbednost uesnikafudbalske utakmice ili ometa njen tok,

    11 neovlaeni ulazak u deo gledalita stadiona koji je namenjenprotivnikim navijaima.

    12Sve utakmice u takmienjima FIFA, UEFA, Super i Prve lige, kao i sve utakmicesvihstepena takmienja razvrstavaju se na:1 utakmice visokog rizika, i

    utakmice normalnog rizika

    Utakmice visokog rizika smatraju se sledee utakmice:1

    2 sve utakmice meuklubskih takmienja UEFA, kao i sve utakmicekvalifikacionog i finalnog dela Evropskog i Svetskog prvenstva,

    3 sve utakmice kao takve proglaenje od strane UEFA i FSS na baziprocene ranijih incidenata izazvanih od strane jedne od ekipa ili obe ekipe,odnosno zbog nekih drugih slinih razloga,

    4 sve finalne utakmice Kupa Srbije,5 sve utakmice za koje se ocenjuje da e broj navijaa gostujue ekipe biti

    vei od 5% kapaciteta stadiona,6 sve utakmice koje privlae panju velikog broja stranih dravljana, tj. akopostoje indicije da bi mogli izazvati nerede i ugroziti bezbednost nautakmici,

    7 sve utakmice izmeu klubova iji je rivalitet poznat od ranije, odnosnoukoliko njihovih navijaa postoje antagonizmi i netrpeljivost,

    26

  • 8/3/2019 Evropski ampionati

    27/32

    MENADMENT U SPORTU Evropski ampionati Filip Ku

    8 sve utakmice koje ukazuju na objektivnu opasnost od nacionalnistikih

    ekscesa i negativnih ponaanja veih grupa gledalaca (stanje pogoranihmeunacionalnih odnosa i slino), i

    9 sve utakmice "baraa" za ulazak u vii stepen takmienja.

    Garanciju za bezbedno odigravanje (potvrdu o bezbednosti) meunarodnihutakmica visokog rizika potpisuju odgovorna lica gradskog, optinskog organaMUP i generalni sekretar FSS, a za utakmice Super i Prve lige, utakmice Kupa,utakmice "baraa" potvrdu o bezbednosti potpisuju odgovorna lica - optinskogorgana MUP i inokosni organ kluba.Sve utakmice koje se ne smatraju utakmicama visokog rizika prema kriterijumimaiz ovog lana, smatraju se utakmica normalnog rizika.

    Fudbalski savezi, klubovi i drugi subjekti u ostvarivanju bezbednosti,

    preduzimaju posebne mere fiziko-tehnikog obezbeenja radi uvanja iobezbeenja objekata i druge imovine, spreavanja i otkrivanja svih pojava i

    ponaanja koja mogu ugroziti bezbednost ljudi i imovine, i preduzemu drugemere i aktivnosti kojima se obezbeuje vrenje poslova koji su predmet ovog

    Pravilnika.Za sprovoenje mera iz mogu se koristiti usluge posebnih organizacija

    koje su registrovane za vrenje poslova fiziko-tehnike zatite.Svaka javna utakmica mora biti prijavljena nadlenom organu unutranjih

    poslova u skladu sa zakonom koji regulie ovu materiju.

    Organizatori utakmice, bez obzira da li je re o savezima, klubovima ili nekimdrugim organizacijama, moraju preduzeti sve to je neophodno da bi obezbedilired i bezbednost unutar i oko stadiona, pre, za vreme i posle utakmice.

    Klub - domain kao organizator utakmice, duan je da predvidi i sprovedesve bezbedonosne mere i aktivnosti za bezbedno odigravanje utakmice i jedini jeprema organizatoru takmienja odgovoran za bezbedno odigravanje utakmice.

    Klub - domain duan je da u organizaciju utakmice ukljui sve subjektebezbednosti, a naroito:1 organe MUP-a

    2 redarsku slubu3 sanitetsku slubu sa dovoljnim brojem sanitetskih vozila, sanitetskogosoblja, ureaja i sredstava za pruanje prve pomoi, kao i bolnicu koja ebiti spremna da eventualno, primi vei broj povreenih,

    4 vatrogasnu slubu sa dovoljnim brojem vatrogasnih kola i drugihsredstava, kao i vatrogasaca za intervenciju,

    27

  • 8/3/2019 Evropski ampionati

    28/32

    MENADMENT U SPORTU Evropski ampionati Filip Ku

    5 informativnu slubu i slubu veze sa razglasnim ureajima koji

    obezbeuju dobru ujnost u i oko stadiona,6 slubu elektrodistribucije,7 komunalne i druge slube,8 marketing slubu,9 voe ili predstavnike navijaa domaeg kluba

    Klub - domain kao organizator utakmice ukljuie u organizaciju sistemabezbednosti i predstavnike gostujueg kluba i njegovih navijaa, kao i drugesubjekte, kada oceni da je to neophodno ili to zahteva komesar za bezbednostkluba, ili kada se radi o utakmici visokog rizika, ili kada to zahteva specijalnikontrolor za bezbednost utakmice.

    Klub domain kao organizator utakmice mora da osnuje grupu za vezu,

    koja e se sastati na adekvatnom mestu na stadionu u sluaju ozbiljnog hitnogsluaja, a posle ugovorenog kratkog kodiranog znaka koji e biti emitovan prekorazglasa na stadionu

    Grupu za vezu ine: ef policijskih snaga na stadionu, specijalni kontrolorza bezbednost, komesari za bezbednost domaeg i gostujueg tima, direktorstadiona i delegat utakmice.

    U klubovima na nivou svih stepena takmienja imenuju se komesari zabezbednost koji su duni da organizuju i sprovode bezbedonosne mere i

    aktivnosti u cilju kompletne zatite svih uesnika utakmice, klubova i njihovihobjekata, a posebno bezbedno odigravanje fudbalskih utakmica.

    Za utakmice visokog rizika odreuju se specijalni kontrolori za bezbednostFSS koje odreuje Komesar za bezbednost FSS. Specijalni kontrolori zabezbednost duni da u roku od 48 sati, po odigranoj utakmici dostave detaljanizvetaj Komesaru za bezbednost FSS.

    Specijalni kontrolor za bezbednost ima dunost da vri koordinacijuizmeu organizatora utakmice, policije, delegata i da daje instrukcije u sluajunaruavanja bezbednosti uesnika utakmice.

    Na predlog Komisije za bezbednost Komesar za bezbednost FSS utvrujelistu specijalnih kontrolora za bezbednost FSS iz redova komesara zabezbednost fudbalskih klubova Super i Prve lige, lanova Komisije za

    28

  • 8/3/2019 Evropski ampionati

    29/32

    MENADMENT U SPORTU Evropski ampionati Filip Ku

    bezbednost FSS, komesara za bezbednost udruenih saveza i drugih strunih

    lica koji su lanovi fudbalske organizacije.

    10.1. PLAN I MERE OBEZBEENJA SPORTSKOG DOGAAJA

    Pri organizaciji svake sportske manifestacije potrebno je da nadleneinstitucije izrade plan obezbeenja koji u potpunosti mora biti sa vaeimzakonom. Kao to smo ve naveli organizator sportske manifestacije je duan dasaini plan obezbeenja i isti dostavi MUP-u R Srbije. MUP R Srbije je nadlean iu obavezi da odobri ili zabrani odravanje sportske manifestacije. Ukoliko jeodravanje sportske manifestacije odobreno od strane MUP R Srbije odgovornolice sainjava plan obezbeenja iste. Taj plan mora da sadri sve adekvatnepodatke koji su neophodni za nesmetano i bezbedno odravanje navedenog

    dogaaja.Cilj i zadaci obezbeenja sportske manifestacije su sledei:

    Bezbednosna zatita ivota, prava, sloboda, i linog integriteta lica, kao ipodrka vladivini prava,

    Bezbednosna zatita imovine,

    Neometano odvijanje svih planiranih aktivnosti povodom odigravanja

    fudbalske utakmice,

    Spreavanje, otkrivanje i rasvetljavanje krivinih dela, prekraja i drugih

    delikata kao i drugi vidovi borbe protiv kriminala,

    Otkrivanje i hvatanje izvrilaca krivinih dela i prekraja i drugih lica zakojim se traga i njihovo privoenje nadlenom organu,

    Odravanje javnog reda, pruanje pomoi u sluaju opasnosti i pruanje

    druge bezbednosne pomoi onima kojim je nepohodna,

    Regulisanje, kontrola, pruanje pomoi i nadzor u saobraaju naputevima,

    Izvrenje drugih zadataka utvrenih zakonom i podzakonskim aktima

    Odravanje stabilnog javnog reda pre poetka, za vreme odravanja ineposredno po zvrenoj fudbalskoj utakmici,

    Uspostavljanje naruenog javnog reda

    11. PRIMERI

    Na Savez predstavljao je prvak Srbije u fudbalu u kolskoj 2009./10. -Reprezentacija Univerziteta u Niu (m), koji su u prvoj fazi takmienja u grupi

    29

  • 8/3/2019 Evropski ampionati

    30/32

    MENADMENT U SPORTU Evropski ampionati Filip Ku

    postigli sledee rezultate:- Univerzitet Malaga / ESP - Univerzitet u Niu 6:2 (6:1)- Univerzitet u Niu - Univerzitet Tetovo / MKD 3:0 (1:0)- Tehnoloki Univerzitet Carlow / IRL - Univerzitet u Niu 4:7 (1:4)Osvajanjem 2.mesta u grupi Univerzitet u Niu je izborio plasman u 1/4 finale

    gde su sastali sa Univerzitetom u Zagrebu od koga su izgubili sa 5:2 (3:1).U borbi za plasman od 5 do 8 mesta Nilije su u prvom meu pobedili

    Univerzitet Evry Val Essone / FRA 7:4 (4:2), da bi porazom od UniverzitetaMalaga / ESP sa 6:5 (4:3) osvojili 6.mesto u konanom plasmanu.Prve tri plasirane ekipe na ampionatu su: 1. Univerzitet Zagreb / CRO 2.Univerzitet Minhon / POR 3. Slovenski pedagoki univerzitet / UKR

    U Poznanju / Poljska je odran, u periodu od 19. do 25.jula, 10.Evropskiuniverzitetski ampionat u koarci gde su Srbiju predstavljali Univerzitet u Niu umukoj i Univerzitet u Beogradu u enskoj konkurenciji. U mukoj konkurencijiuestvovalo je 15 ekipa, dok je u enskoj konkurenciji uee uzelo 12 ekipa izukupno 15 zemalja.

    Poljska je bila domain i 10.Evropskog univerzitetskog ampionata uodbojci, i to u Varavi u periodu od 22. do 29.jula 2010. godine. Uee je uzelo13 mukih i 12 enskih ekipa iz ukupno 13 drava. Srbiju su na ovomampionatu predstavljali, kao i na ampionatu u koarci, Univerzitet u Niu umukoj i Univerzitet u Beogradu u enskoj konkurenciji.Odbojkaice Univerziteta u Beogradu su bez ijednog izgubljenog seta izborileplasman u finale. Do finala pobeivali su sa sledeim rezultatima:I faza takmienja:- Univerzitet u Beogradu - Univerzitet tehnologije Tampere / FIN 3:0(25:16,25:11,25:19)- Univerzitet Minho / POR - Univerzitet u Beogradu 0:3 (18:25, 15:25, 13:25)1/4 finale: Univerzitet u Beogradu - Univerzitet Hamburg / GER 3:0 (25:14, 25:22,25:16)1/2 finale: Univerzitet u Beogradu - Univerzitet finansija i ekonomije, Kazanj /RUS 3:0 (25:21,25:19,25:21)U finalnoj utakmici odbojkaice Univerziteta Bahcesehar Istanbul / TUR su bilebolje od naih odbojkaica i pobedile su ih sa 3:0 (25:16, 25:13,26:24).Tree mesto su osvojile odbojkaice Univerziteta Kazanj iz Rusije.

    Odbojkai Univerziteta u Niu su postigli sledee rezultate u I fazi takmienjapo grupama:- Univerzitet u Niu - Univerzitet estokova / POL 2:3 (25:13, 9:25, 29:27, 23:25,7:15)- Univerzitet Drezden / GER - Univerzitet u Niu 1:3 (24:26, 25:18, 22:25, 23:25)U 1/4 finalu Nilije su izgubile od Univerziteta Ajdhoven / NED sa 3:2 (22:25,25:22, 25:20, 20:25, 15:9), dok su u borbi od 5 do 8 mesta pobedili UniverzitetTehnike Viljnus / LTU sa 3:0 (25:14,25:14,25:23) i izgubili su od Univerzitetaestokova / POL sa 3:2 (25:20, 26:24, 28:30,23:25,18:16), tako da su u

    30

  • 8/3/2019 Evropski ampionati

    31/32

    MENADMENT U SPORTU Evropski ampionati Filip Ku

    konanom plasmanu zauzeli 6.mesto.Prve tri plasirane ekipe na ampionatu su: 1. Univerzitet Mordovsky / RUS 2.Univerzitet Ajdhoven / NED 3. Univerzitet Gazi / TUR

    Sledei Evropski ampionati e se odrati sledee godine i to u fudbalu u

    Rijeci (Hrvatska), u odbojci u Kragujevcu (Srbija) i u koarci u Kordobi (panija).

    12. ZAKLJUAK

    .Ozbiljnim i dobro organizovanim pripremama za svaku utakmicu visokog

    rizika, praenjem i predupreivanjem namera ekstremnih navijaa, izolacijom iefikasnom intervencijom bitno bi se suzbilo huliganstvo na naim stadionima i

    ulicama. Analizirajui pojedinane postupanja, uoeno je da policija veliku grekukada obezbeivanju pojedinih utakmica prilazi rutinski, zanemarujui ilipotcenjujui sposobnost organizovanih ekstremnih grupa navijaa da planiraju iizazoivu incidente, koji su na taj nain unapred znali kako e policija postupiti i

    jednom reju, je nadmudrili. To praktino ukazuje da nije u potpunosti izgraena

    strategija borbe protiv huligana na sportskim utakmicama i da se za svakuutakmicu ne sainjava kvalitetna bezbednosna procena i na njojzasnovan plan

    postupanja. Zato je potrebno edukovati policiju, dobro je obuiti, kako bi seadekvatnom taktikom postupanja i kvalitetnim procenama blagovremeno

    predvidelo ponaanje huligana i efikasno reagovalo. Uprvo, sve navedene idruge slabosti, opservirane su od strane rukovodeih radnika i stareina policije

    u seditu Ministarstva unutranjih poslova i preduzimaju se organizovane mere iaktivnosti iji je cilj da se vrati mir na naim stadionima, sportskim halama i

    ulicama i stane na put grupama huligana.Problem neadekvatnog postupanja policije na utakmicama visokog rizika

    veoma je dobro apsolviran u Ministarstvu unutranjih poslova Republike Srbije ipronaen je adekvatan odgovor ruilakim i nasilnikim akcijama huligana.Kvalitetnim bezbednosnim procenama stepena rizika od nastajanja incidenata,dobrom organizacijom i efikasnim i koordiniranim postupanjem, uz uee i

    saradnju ostalih nadlenih dravnih orana, sportskih organizacija i klubova,vaspitno obrazovnih ustanova i medija, huliganstvo na stadionima i ulicamaBeograda i irom Srbije bie suzbijeno ili svedeno na podnoljive okvire. Sa togaspekta, od izuzetne vanosti je koordinacija aktivnosti policije i saradnja sapravosudnim organima u sprovoenju Zakona.

    Vraanje vere u sport i pruanje nade da e se i u naoj zemlji stati na puthuliganstvu na sportskim priredbama, mogu da prue efikasne intervencije

    31

  • 8/3/2019 Evropski ampionati

    32/32

    MENADMENT U SPORTU Evropski ampionati Filip Ku

    pripadnika andarmerije i interventnih jedinica policije. U tom cilju, Ministarstvo

    unutranjih poslova u okviru svog delokruga rada formiralo je i osposobilointerventne jedinice policije, u iji su sastav uli policijski slubenici, dobroobueni i opremljeni potrebnim zatitnim sredstvima za postupanje prilikomnaruavanja javnog reda i mira.

    13. LITERATURA

    1. profesor dr Aleksandra Andrejevi, Menadment sportskog dogaaja2. M. Gaovi, Sportski marketing

    3. D. Kokovi, Sociologija sporta4. . Ljubokevi i A. Andrejevi, Menadment dogaaja

    5. Pravilnik o bezbednosti i sigurnosti na sportskim utakmicama6. Disciplinski pravilnik FSS

    7. Zakon o okupljanju graana8. Zakon o sportu

    9. Zakon o spreavanju nasilja i nedolinog ponaanja na sportskimpriredbama

    10. www.fss.rs

    11.www.superliga.rs12. www.uefa.com

    http://www.fss.rs/http://www.fss.rs/