Uporabu ovog udbenika odobrio je Senat u Zagrebu odlukombroj 02-686/3-2004 od11.svibnja 2004. Intelektualno je vlasnitvo,poput svakog drugog vlasnitva, zakonom l mora se potivali.Nijedan dio ove knjige ne smije se preslikati niti umnaati na bilo kojibez pismenog doputenja nakladnika. CIP -Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i knjinica- Zagreb UDK 004:65>(075.8) 65.01:004>(075.8) 007(075.8) INFORMACIJSKA tehnologijau poslovanju I autori Vesna Bosilj... ; urednici Vlatko Mladen Varga.-Zagreb: Element, 2004. - (Udbenici u Zagrebu= Manualla Universitatis studiorum Zagrabiensis) Kazalo. ISBN953197640-6 1. Bosilj Vesna LPoslovnainfonnalika 440504229 ISBN 953197-640-6 Informacijska tehnologijau poslovanju Urednici: VIaiko prof.dr.sc., Ekonomski fakultet, Zagreb MladenVarga,prof.dr.sc., Ekonomski fakultet,Zagreb Autori: Vesna Bosilj prof. dr. SC.,Ekonomski fakultet, Zagreb Goran Buba,doc. dr. sc.,Fakultet organizacije i informatike, Varadin Andrea Budin, mr.,Ericsson Nikola Tesla, Zagreb Leo Budin,prof.dr. sc.,Fakultet elektrotehnike i Zagreb VIaiko prof. dr.sc.,Ekonomski fakultet, Zagreb Bojana Dalbelo prof. dr. sc.,Fakullet elektrotehnike i Zagreb Marijan prof. dr.sc.,Fakultet elektrotehnike i Zagreb Tihomir Hunjak,prof. dr. sc., Fakultet organizacije i informatike, Varadin Mojca Indihar lemberger, doc. dr. sc., Ekonomski fakultet, Ljubljana, Slovenija Jurij doc. dr.sc., Ekonomski fakultet,Ljubljana, Slovenija Ignac Lovrek, prof. dr. sc., Fakultet elektrotehnike i Zagreb Mirjana Bach,doc. dr. sc.,Ekonomski fakultet,Zagreb Goran Radman, dipl. politolog, MicrosoftAdriatics, Zagreb MladenVarga,prof. dr. sc.,Ekonomski fakultet,Zagreb Zagreb, 2004. Copyright 2004. autori Urednici Viatko prof. dL sc.. Ekonomski fakultet Zagreb Mladen Varga, prot dr. SC., Ekonomski fakultet, Zagreb Recenzenti Boris Aurer,prof.emeritus, Fakuliel organizacije i informatike, Varadin Damir prof. dr.sc" Fakultet etektrolehnike i racunarstva,Zagreb Robert Manger, prof. dr. sc., odje! fakulteta, Zagreb Lektorica Nikolina Plenar, prof. urednica i design ovitka Julija Nakladnik Zagreb, 2 telefoni: 0116008-700, 0116008-701 faks: 01/6008-799 http://\vvrw.elementhri emait e!ement@element.hr Tisak TISAK Zagreb Predgovor ?Y1odcmainfoImacijska tehnologija temelji se nai nu'cL1.tc suvremenih metoda i tehnika, Ona doivljava buran razvoj i ima velik utiec..-lj na svarada i ivota razvijenih dru3itav3. Njezina je primjena od ivotne vanosti za opstojnost podUZe61tl sve trine konhrreJ1cije,Infonnacijska teimologijn rada drl.avne uprave i javnih od kojihse voca kvaliteta usluga i bolje zadovoljavanje potreba Komeje knjiga namijenjena Knjiga Informacijska tehnologija II poslovanju razmatra temeljne aspel'ic infonnacijskc tehnologijetenjezineraznovrsneprimjeneuposiovanju.Namijenjena je studentima1 korisnicima infonnacijske tehnologije, mcnadcrima, ali iOsnovna joj je namjenaposluitikaoudbenikzakolegije iIi studijakojise bave razmatranjem primjeneinformacijsketehnologijeuposlovanju,a predaju sc pod nazivima kao tosuinfonnacijska telmologijauposlovanju, inf6nnatika, poslovna informatika i sl. Korisnicimainformacijsketehnologijeimenaderi rnaknjigamoeposluitikao temeljnaliteraturaOprimjeniinfonnacijsketehnologijeuposlovanju, II iustanovamaknjiga datisustavnipregJed suvremenlh metoda i tehnjka iz infannacijske tehno1ogije. o knjizi Knjiga je pisana na jednostavan i razumljiv ikod z.ahtjevnih tcma.Ne ide sc u suvine idetalje, a prikazane metode i tehnike objanjavaju se koritenjem primjera i prikaza..Prikazane su i brojne prirlljene lnfonmi-cijske tehnologije tl poslovanju. Kako bi sc dao putokaz za produbljivanje znanja, na kraju svakog pog1av1ja navedenaje nekolikonajboljihWebmjestainekoliko kvalitetnih progmmskih alata, Nema autom koji u potpunosti v1ada svim metodama i tehnikama iz tehnologije i sposoban je opisati njihove najvanijenajednostavan i razumljiv Stoga smo pozvali na suradnju broj autora, i znanstvenika iz infonnacijsketelmologijeinjezineprin1ieneuposlovanju.Pritomsmo uloili velik tnld da se postigne uskladenost nastalih tekstova. Ova je knjiga svojevrstan sljedbenik knjige POSlOVilO izdane1998. godine. jer je 7..adralatemeljne alije znatno rcstrukturirana i revidirana u skladu s pron1ienama infol1nacijske tehnologije koje su se II dogodile, i promijenje-nim nastavnim programima o primjeni infonnacijske tehnologije uposlovanju. Sadraj knjige KnjigauvodnimpoglavljemInformacijskatehnologijai poslovanje,IIostalih trideset.1k poglavlja organizinmoje II dva dijela podijeljena II nekoliko skupina poglavlja koja opisuju srodne temc. I.dioknjige,podnazivomInformacijskatehnologijauposlovanju, je opisu poslovnih primjena infonnacijske tehnologije i sastoji se od skupina poglavlja In!onnacijskisustaviiposlovanje,Po/poraiSustavitemeljenina znanju.OvajdioknjigedajeuvidIIgradivokoja jeodinteresazakoji studiraju poslovnuekonomiju ili rade kaomenaderi, ili iz poslovanja. II. dio lmjige, pod nazivominJoJ7Jzacijska tehnologija,opisu temelja infonnacij-skc tehnologije isastojise od skupina poglavlja Telekomunikacije,rac."unalne mree i Internet, Algoritmi, programiranje i softver te Podaci. Ovaj dio knjige daje uvid u novija informacijsketehnologijetepomaeIIboljemrazumijevanjui primjeni infonnacijske tehnologije. Upotreba unastavi Knjiga je sadrajnobogatija nego to je potrebnoza odr2avanjenastavenakolegija ili stUdija.Stogapo svom izboru odrediti vanost i redoslijed pojedinih tema, a neke tcme moda ostaviti studentima da ih obradc samostalno. Svako poglavlje knjige je zasebna cjelina koja opisuje jednu tcmu izinfonnacij-sketehnologijeilinjezineprimjeneuposlovanju.Tehtovisupisanina jednostavani razumljiv te su dopunjeni ilustracijama i primjerima, to studentima da ih sami Popis i opis literature, kao i izbor \Veb mjesta., studentima da prodube znanje o tcrnama koje ih zanim.yu. Web mjesto knjige http://www.efzg.hr/itup/ Na ovoj Web adresi osvjeavaju se podaci oliteraturi, Web mjestima i softveru po poglavljima knjige. Zahvala Zahvaljujemorecenzentimaknjige,prof.dr.BorisuAureru,prof.dr.Damiru iprof.dr.RobertuMangeruna dragocjenim primjedbama kojesuuputili autorima i urednicima. Zagreb, travanj 2004.Urednici Vlatko AtfladenVcI!-ga Sadraj 1. Informacijska tehnologija i poslovanje 1.1.Uvod 1.2,Trendovi informacijske tehnologije 1.3.Informacijska tehnologijajposlovanje 1.4.InformaCijska tehnologija kao strategijski resurs 1.5.Opasnosti koritenja informacijske tehnologije I. dio Informacijska tehnologija u poslovanju Informacijski sustavi i poslovanje 2. 3. 4. 5. 6. Informacijski sustav u poslovanju 2.1.to je informacijski sustav 2.2.Dijelovi informacijskog sustava 2.3.Integralni informacijski sustav 2.4.Informacijski sustav u pojedinim poslovnim 2.5.Primjer Upravljanje informacijskim sustavom 3.1.Organizacija informacijskog sustava 3.2.Uspjenost informacijskog sustava Izgradnja informacijskog sustava 4.1.Pristupi izgradnji informacijskog sustav 4.2.Faze izgradnje informacijskog sustava 4.3.Primjer izgradnje informacijskog sustava poslovanje 5.1.Vrste poslovanja 5.2.Oblici poslovanja 5.3.Poslovanje u pokretu 5.4. uprava 5.5.Pravna ipitanja poslovanja Komunikacija 6.1.Poslovna komunikacija medijima 6.2.Komunikacija posredstvom 6.3.Privatnost u komunikaciji posredstvom 1 3 5 10 12 17 19 19 22 25 27 29 33 33 41 43 43 46 53 57 57 59 64 66 68 73 73 74 82 Potpora 7.Optimizacija 7.1.Linearno programiranje 7.2.Cjelobrojno linearno programiranje 7.3,TransportnI problem 7.4.Problem dodjeljivanja S.Viekriterijsko 8,1.Problem 8.2.Tablica 8.3.AHP meloda 8.4.Program EXPERT CHOICE 9.Simulacija 9.1.IDjesimulacija 92.Diskretna simulacija 9.3.Konceptualni modeli diskretne simulacije 9.4.simulacije 9.5.Stvaranje povjerenja u simulacijske modere 9.6, aspekti simulacije 9.7.Vizualna interaktivna simulacija 9.8.Primjene diskretne simulacije 10.Sistemska dinamika 10.1.Osnovne ideje sistemske dinamike 10.2.Sustav s povratnom spregom 10.3.Pozitivna i negativna povratna sprega 10A.Simulaclja sustava s povratnom spregom 10.5.Primjer modela sistemske dinamike 11.Upravljanje projektima 12. 11.1.to je upravljanje projektima 11"2.Mreni dijagram projek!a 11.3.Procjena vremene zavretka prOjekta 11.4.procjene vremena 11.5,Resursi itrokovi 11.6.Primjene kalkulatori u potpori 12.1.Uvod 12.2.modeli i njihov prikaz II Microsoft Excelu 12,3.Primjer modela za problem proizvodnje 12.4.Primjer modela za problem 12.5.Primjer modela za problem puta 85 87 87 96 98 101 105 105 106 108 116 119 119 120 121 123 124 125 127 129 131 131 132 132 135 135 141 141 142 144 146 148 149 151 151 152 155 159 163 Sustavi temeljeni na znanju 13. 14. 15. 16. Prikaz znanja 13.1.Znanje 13.2.Pravila 13.3.Stabla 13.4. mree 13.5.Nepouzdano znanje 13.6.Nelzrazrta logika 13.7.Primjer Ekspertni sustavi 14,1,$:to su ekspertni sustavi 14.2.Slruklura ekspertnih sustava 14,3.Proces 14.4.s nepouzdanim znanjem 14.4.Inenjerstvo znanja 14.5.Primjene eksperlnih sustava Sustavi koji15.1.Uvod 15.2, na primjerima 15.3.Vrste 15.4.Umjetne neuronske mree 15.5.Primjer neuronske mree zaklasifIkacijuRudarenje podataka 16.1.to je rudarenie podataka 16,2.Metode i programi za rudaranje podataka 16.3.Proces rudarenja podalaka 16.4.Primjer II. dio__tehnoJofjija 17. i rada17.1.to je 17.2. 17.3.rada 17.4.Uloge u obradi podalaka 169 171 171 173 174 175 175 176 178 181 181 183 184 187 189 189 191 191 195 198 201 206 211 211 214 217 221 225 227 227 229 232 235 18.Operacijskisustavi241 23.4.Pristup rjeavanju zadataka 319 18.1.Uvod241 23.5.Programsko inenjerstvo323 18.2.Struktura operacijskih sustava 242 24.Algoritmi 18.3.sustav244 325 18.4.Gospodarenje memorijskim prostorom 247 24.1.to je algoritam i kako ga stvaramo325 24.2.Prikaz algoritma326 19.Ergonomija radnih mjesta s osobnim 249 24.3.Osnovni oblici konstrukcije algoritama329 19.1.Ergonomija opreme249 24.4.Rekurzija335 19.2.Ergonomija softvera 255 25.Agenti 19.3.Ergonomija radne okoline 255 339 19.4.Prevencija pojavljivanja umora 258 25.1.to je toprogramski agent339 25.2.Klasifikacija agenata i agentskih sustava340 Telekomunikacije, mree i Internet 261 25.3.Arllitektura agentskog sustava342 25.4.Funkcionalnost agenata344 20.Telekomunikacije i mree 263 25.5.Primjeri primjene inteligentnih i pokretnih agenata345 20.1.Vrste komunikacijskih mrea 263 26.Softver i softverska industrija353 20.2.Telekomunikacijska trite 265 20.3.Arhitekture mrea 267 26.1.Uvod353 20.4.Javne telekomunikacijske mree 272 26.2.Softver354 20.5.mree 277 26.3.Razvoj softvera356 26.4.Softverska industrija358 21.Internet i internetske usluge 283 26.5.Izazovi361 21.1.to je internet 283 21.2.Razvoj interneta 284 Podaci365 21.3.Princip rada interneta 286 21.4.Internetske usluge 289 27.Organizacija podataka u 367 21.5.Web 292 27.1.Podaci, informacije, znanje367 21.6.Napredne usluge 294 27.2.Podaci u 368 21.7.Daljnji razvoj interneta 295 27.3.Organizacija podataka370 27.4.Daloleke372 22.Sigurnost rada na Internetu 299 28.1.io je baza podalaka379 22.1.Prijetnje sigurnosti rada na internetu 299 Baze podataka 22.2.Dimenzije sigurnosti rada na internetu 300 28.379 22.3.Sigurnost transakcija 302 28.1.io je baza podalaka379 22.4.Sigurnost mree 306 28.2.Vrste baza podataka380 22.5. 306 28.3.Reiacijska baza podataka382 28.4.Oblikovanje relacijske baze podataka383 Algoritmi, programiranje i softver 311 28.5.Operacije u relacijskoj bazi podataka386 28.6.Sal - jezik za rad s relacijskom bazom podataka387 23.Pristup programiranju 313 28.7.Normalizacija relacijske baze podataka390 23.1.programi 28.8.Sustav za upravljanje bazom podataka391 313 28.9.Primjeri394 23.2.Pripremanje novih programa 316 23.3.Ispitivanje programa 318 29.Skladita podataka 29.1.Skladitenje podataka 29.2.Dimenzijska baza podataka 29.3.Obrada dimenzijskih podataka 29.4.Oblikovanje podataka u skladitu podataka 29.5.Primjer 30.Traenje podataka na Internetu 30.1.Vanost pretraivanja sadraja interneta 30.2.Tematski katalozi 30.3.Trailice 30.4.Metatrailice 30.5.Inteligentni agenti 30.6. Alternativni pristup pretraivanju 30.7.Pretraivanje "dubinskog Weba" 30.8.Strategije pretraivanja 30.9.Vrednovanjeinformacija 30.10. Organizacijainformacija 31.Publiciranje na Internetu 31.1.Jezici za 31.2. Stvaranje Web stranica 31.3. Oblikovanje Web stranica i Web mjesta 31.4. Osiguranje vidljivosti Web stranica pri pretraivanju 31.5.Proces publiciranja na Webu Kazalo \ 399 399 402 405 406 407 411 411 412 413 416 416 417 418 418 420 421 423 423 426 427 428 429 431 1. Uvod 2.Trendovi informacijske tehnologije Informacijska tehnologija i poslovanje V/atko 3.Informacijska tehnologijai poslovanje 4.Informacijska tehnologijakao strategijski resurs 5.Opasnosti koritenja informacijske tehnologije Informacije predstavljaju resurs poslovanja bez kojeg nije donositi kvalitetneodluke.Informacijskatehnologija,kojapredstavljaspregu telekomunikacijaisoftvera,jednajeod tehnologijakoja radorganizacijai njihovukonkurentnost na tritu.U ovom poglavljuprikazani su trendoviu razvojuinformacijske tehnologije,njezinutjecaj naposlovanjetenjezino kaostrategijskogresursaposlovneorgani zacijekojimorganizacijamoestvoriti prednostnatritu.Poglavlje zavravamo upozorenjem na neke od problema vezanih uz koritenje i informacijske tehnologije. 1.1.Uvod Informacije i znanje kao strategijski resursi poslovanja Infonnacije iznanje dva su temeljna resursa za uspjeno poslovanje.Za donoenje kvalitetnihodlukapotrebnoje poznavati vrsteinformacijaoposlovanju ionjegovojokolini,kaotosuraspoloivostopremeiradnesnageiIi procjena tr.lita za proizvod ili uslugu. Pritom su potrebne ne bilo kakveinfonnacije,potpune i !t:valitelneinfonnacijekojesu ujednoidostupne na vrijeme jer niispravna odluka koja kasni imati eljeneDabiseinfoffimcije mogle kvalitetnoi upotpunostiiskoristiti potrebno je znanje, odnosnopoznavanje zakonitosti,pravilaipostupakakoji racionalnokoritenjeinfonnacijazarjeavanjeposlovnihzadataka.Znanjenam dadonosimokvalitetneodlukena svimrazinama,odstrategijskihdo operativnih (npr. gdje smjestiti novi pogon ili kako upravljati zalihama). INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA U POSLOVANJU Za donoenjeodlukunisudovoljne SatnOinformacije,je potrebnopcr,l.navatii metodekoje nalaenjeracionalnihrjeenja,npr.metodezatmenje optimalnog rjeenja, simulacija poslovnih procesa Hi ekspertni sustavi. Za kvalitetnoi brzo prikupljanjel pohranjivanjeinfonnacija tc njihovo pretraivanje[upotrebuumetodamajmodelimakoji donoenje kvaHtctnjh nuna je informacijska tehnologija. Digitalizacija, pohranjivanje, prijenos i obrada podataka Suvremena radespodacimaIIdigitalnomobliku,jerihtttolUobliku moemopohranjivati.koristitiislatina velikeudaJjcnosti posredstvom mrea. BHokoji oblik podataka tekst, sliku, animaciju ili zvuk nmoemo digitalizirati unoenjem s tipkovnice, skeniranjem, digil.alizinHljem zvuku ilf snimanje-nl digitalnim Iuformacijesekoristetl odjelimaina Htdnimmjestimau Zaveliku koja.imajupodruniceIIviegradovailizemalja neophodno je da njihove bazepodataka iinfoffilucijske sustavemoe istovremeno koristiti brojljudi.Mree gotovo prijenos podataka na velikeudaljenosti.to znatnorada i smanjuje trokove. mree i rad kod mreeposlovnihorganizacija senaglobalnumreu,Internet, zaposlenima pristup golemom broju izvora informacija i komunikaciju s potencijalnimkupcimaproizvodailiusluga, izistogisl. globalnogobjavljivanjamultimedijskihpodatakadovelajcdoelektro- marketinga i drugih oblika poslovanja. Proizvodi i usluge lUOb'1l se i prekoInterneta.aoniproizvodikojiSI.!mogupretvorititt digitalni oblik - kao to su to infonnacije, softver,glazba ili videomogu sc jeftino i brzo prenositi posredstvom Interneta. Svetopredstavljavanup1'Omjenuuodnosuna poslovanja. ZaostajanjeIIprimjeniitelekomunikacijskihsredstavaimetodau pOSlovanju rizik zaostajanjazatodovodido gubitka dijela trita, a nerijetko i do zatvaranja Prije nego napravimo pregled najvanijihtehnologija i njihova koritenja u razjasnit nekih od osnovnih pojmova koji se odnose na tehnologiju i ltiezina razvoja ikodtenja. Informacijska tehnologija Informaciiska lehnologija predstavlja spregu mikroelektronike, telekomu-nikacijaisoftvera.koja unos,obraduidistribucijuinfonnacija, i 1,Informacijska tehnologija i poslovanje=--_____________________ Informacijska telUlQlogija jedna je od tehnologija jer prodire u svesfcregospodarstva,drutvenogiprivatnogivotaiunjihunosi radikalnepronuene1993).OvajseterminnajviekoristiuSjedinjenim DrLavama,ajednako imaitennininformacijskaikomuni-kacijska /eimologlja1 uvrijeen u Europi. znanost bavi se prikaza i struk.1:uriranja informacija,tarnskimprocesimazradesel.ckciju pon:aupri korItenjusloenogsistemskogsoftveraIsl.IntehgentntagentlupoznajUprofil korisnika tako da im sam korisnik opie svoje interese i definira ciljeve, II oni nakon toga j ponaanje korisnika n:u jo mogu Agenti tako umjesto naspokrctatt loce nam bitiodvelike zbog porasta koItcmc 1.Hlforma-dja S kojima radimo. Da bi mogli obaviti svoj posao,ne komUJHC!,mjU samo s ljudima, iS dntgim agentima koji su specijalizirani za drugefunkcfJc,odnosno koji pripadaju dmglm vlanpr.kemijsku(ChemConnccP),h'lOUaCC-u1sku,metalurku,idmgc,Kadascnatakvim mjestimaslobodno,premavlastitom interesu viekupacaivienazivajuscjavnimtr1:itlma.Danas su koritene privatne industrijske mree ikonzorcijiII kojima kupac (jedna velikakompanija ili vie njih) bira i poziva surno da sudjeluju u trgovini. Model drabe je jedan od najpoplllnmijih oblika modc:laposlovanja.ukojemsudjelujutvrtke,pojedinciijavnaadminis.tracijaIIulozi i/ili u ulozi kupaca.Postoje oblicimodela drabe,ali je "engleskadraba",IIkojojsudjeluju jedan 1 viek\lpaCa,ilprodajese jedanproizvod,Kupcialju porukujJipopunjavaju anajvia cijena vid!jivajc na\Vebu,osim u zatvorenog oblikadro,bc.tIkojem nevidetudeponude. najpovoljnijucjenovnupomIdukupca.kojanemoebitimanjaodunaprijed minimuma. drabe uglavnom traju po nekoliko dana se vremenskiminimumjmaksimumtrajanja II imaju minutuilinekolikominutavremena7.,)'cllologyOf theinternet,C::ullbridgeUniversityPress, Cambridge, UK,1999. literatura LBarnes, S.B., Computer-Mediated CommzmicatiOll: Hcwum-to-Jl1l11Um Cot1ltmmication Across Ihe Interllet, Pearson Allyn & Bacon, 2002. (/(Ije pregled brojJl(}z fenomen.akoji SuveZaniuz komunikaciju posredovatttl mcwwlomIzmedupojediNaca,ugrupamaiorganizacijama,kaottlirem (IruIVl..>twm kontekstu. Web mjesta LNetiquette http://W1v""l,v,aJblon.rom/netiquetreJ Online knjigakoju sadri dctaJjtlOiziontuliobjanjena pravl1akonumldranJatUJ i1tterne:u \ onUm: bonlon) tlsituacijama, s naglaskom na koritenje pos/t> istuljeiovalrje u di:skusJjskim grupama.Ukljulujr: teme kao Ito su privatnost korisnika,pmt/fj umtwztltJtutjtl (engl.copyright) itd. 2.Journal of ComputerMediaxed Communication /)ra('tmaia IIkontekstima: suradnja ,tlIrtualtu;'orgmuZ(lclje,erektromlko poslovanje, obrazovcmjekadja u skuplnama,pravna rcgukUiva itd' 83 84 Softver 1.IBM Lotus Notes i Domino

I.INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA U POSLOVANJU Softvernamijenjenkomullikacijijsarat/njiIIposlovnimorganizacijama,kaoi integracijikomunikacije, 2.Oracle Colaboration Suite hrt p:llwv.-v{.oraclc.com/ip!derI o\' les! KomjlleksnorjeenjezaintegriranjekorporativnekomunikacijejJuteme!ektronii':ke pote, glasovne jJo.{te,kalendara,dijeljenja datoteka,Webkonferencija i(d.,a podrat.'tl i kOl1lzlflikadjske /Joput mobitela i osobnih digitalnihPotpora u ovojskupinipoglavlja 'opisanesumetodeitehnikepotpore koje raciol1,aJnorjeavanjeposlovnihproblema. Brojnemetodeupotpori rjeavi3'rlje raznovrsnih poslovnih problema koji se javljaju k,'ka jedinica odnosno procesor je dio u kojem SC obavlja obradapodataka.Sastojiseoddvijupodjedinica:jedinicei jedinice.jedinica obavlja(zbrajanje, oduzimanje, mnoenje, dijeljenje) i operacijel, IL!, NE). Sastoji sc od sklopovazaobavijanjespomenutihoperacijaimemorijskih lokacija(registaraili spremniku)ukojimaseprivremenopohranjuju podacikoji sudjciujutloperacijamu"jedinica instmkcijeizmemorije, dekodiraih(prepoznaje1 i na popotrebi jedi nicu, 230II.INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA

U velikim centralna procesorsko jedinica sastoji se od vie annosobnimje smjetenaIIokvirujednog nazvanog mikroprocesorom, Snana mogu u svorn sastavu imati vie procesora. Memorija l'v[emorija odnosno mcmori/skajedinica slui za pohranjivanje instrukcija programa i podataka za vrijeme programa. Obavlja samo dvije operacije; operaciju kojom podatkepohranjenelimemorijiioperacijupisanjakojom upisuje podatke u memoriju. Memorija se moe zamisliti kao niz memorij-skih lokacija su adrese od O do N-l, gdje je Nukupan brojmemorijskih lokacija.Memorija je izvedenaod elemenata (RAM engLrandom accessmemory),tehnologijomkoja odnosnopisanjesa svake adreseponaosob.Gaenjem sadrajsememorijegubipaseonakoristi kao radna memorija, a ne kao memorija za trajno pohr.mjivnnje podatuka. Ova vrsta memorije naziva sc i glavnom odnosno primarnQm memorijom. jo posjeduju i posebnu memoriju se sadraj negubiprilikom ga.'icuja (ROM- engl.read-onlymemory)IIkojojjepohranjenprogramza pokretanje Sabirnice Instrukcijeipodaciunutar prenosesesabirnkama.Sabirnicemoemo usporeditisputovimakojipovezujudijelovePodatkovnesabimke erenose podatke iInstrukcije; asabirnice prenose signale, Sirina sabirnice koliko se bitova istovremeno alje, Danas se kod osobnih koriste 32-bjtne sabirnice koje prenose signale doprocesora.. te kod 64-bitne sabirnice koje prenose slgnale do procesora, pa se govori ()32-bitnoj odnosno 64-bitnoj arhitekturi PeriferijskiSvi ostalidijelovi osimcentralnogdijela koji memorija, procesori ulazno-izlazna jedinica. nazivajuseperiferijskim Oni "periferiju" prekokojeseobavljaulazpodatakatlmemorijuiprocesoriliizlaz podataka iz njih. Periferijski veu se na centralni dio prekoizlazne jedinice odnosno podsustava Prema protoku podataka pcriferijskih icentralnogdijela periferijski se dijele na ulazne, izlazne i ulaznoMlzlaznc. 17. i UlaZili urectaji slue se unos podataka tl slui za unos podaL1kau Prilikom utipkavanjki U!lOS!u digitalnibinarnipodatak. tf . sc s,hilla JestrOjazapisanje-,kojojsu jo dodane tipe za pOlnlcanJc kursora i tipke,tpe, .. Je Za pozicioniranje kursora na ckra l. nJt!govc pozjciJ" e IlakI.,'-, ' l III unos .'-,.cr:mutl [,ac linao;til za pokrctsn'kg _,fi ,It do pOjavebolova u br;:'''l Iprocnaotakav tekt "lze ?nu momtont,fttonerijetkopostiena.."s,glavu primicati tijela; pnhkom napu.ta svoi op"ldn'naprlJcdgornjeg diJ' ela ",JIma an ra1poloUJ. Stabtlmpnkazslikenackra",. l}.'nusmanjujebrolpokr kd' oznato JCdn se ,'pf,'kak,.JeOttraJpracenl'l' r, so moze dovesti dOJ'ako),.' L Ojeooreglstnra narubu vidnog pl",gzamora OH:;L frepercHJ'e slik"" b..o Ja mnogo nas V1C'fl .c.veelrOJIznuenaslike SOlanu. tj.u:t]' "v e ICkkt trepereuJa shke,to jest okokod T'czenJc sI n"ziJsI(" je mnogo ako se zarik" II mogusenabavitiitipkovniceukojejeh.-ugla ili se,kaokod laptOpa, moe montirnti na f KodintenzivnogkoritenjamiaiHkuglemoe doumoraruke korisnika jer mutijekomcijelogvremenaradalakatmorabitiIIzraku,Da bise preduhitrila pojav.1. umora mke, postoje posebni lak'tIL 19.Ergonomija radnih mjesta s osob-nim 19.2.Ergonomija softvera bise .softver koristio, mora biti izveden tnko da gt.korisnik s: obzir". poslu}vati bez posebnih napora.Dio komumkaclJuizmedu i na2"V'nloko,.". "r.'" (lJ ',.-r,'mijJ Z1H!lja, l d'-fJlI,23 I, :25()d:lipenni (i\lStn-i, :23, lSl, 3S! C'kM!;lrwt, 28j ckku'lr)i,293,42S nega1ivlu f'0Hl\!ail r[lrcga,133nci:uali!a lo11.ik:>, 176 I1ctltldl.ir;:mo 200 ncpmt'Civ()st lrall5akcije. 30J lIcpouldan(l 175 n(,w, 34.35, jS 21, B odrl..av1lllje b:v:c pooalaka, )S" OOI7.,,'W:mjC infonT.2.djskog52mode!. 61OLAP.po,;ufi!dj.406 anEM susU, ... kredilim ktlfti