industrijska politika tihomira čuljka

7/28/2019 Industrijska Politika Tihomira uljka

1/38

INDUSTRIJSKA POLITIKA

Hrvatske industrijske mogunosti

u realnom meunarodnom okruenju

autor: TIHOMIR ULJAK


2/38

Sadraj:

1. Resursi kojima raspolaemo1.1. materijalna dobra

1.2. ljudski potencijali1.3. intelektualna dobra

2. Gospodarsko razvojni sustav2.1. Razvojni mehanizmi2.1.1. Mehanizmi za udruivanje ideja i sredstava2.1.2. Mehanizmi selekcije

3. Problemi koji koe razvoj industrijske proizvodnje3.1. Nelikvidnost3.2. Monopolizam

3.3. Neinventivnost3.4. Pravna nesigurnost3.5. Prevelika javna potronja3.6. Prevelika javna administracija3.7. Vanjskotgovinski deficit3.8. Proraunski deficit3.9. Obavjetajna nesigurnost

4. Nosioci budueg razvoja


3/38

Cilj industrijske politike je unaprijediti gospodarski sustav kakobi se poveala i unaprijedila domaa industrija na temelju vlastitihresursa, i vlastitih sposobnosti. Industrijska politika mora ponuditiviziju Hrvatske budunosti, te zadatke koje treba ostvariti kako bi se tavizija ostvarila. Hrvatska ne moe izbjei svoje meunarodno

okruenje i ne moe izbjei probleme koji iz toga proizlaze, te morapronai nain kako iskoristiti svoj poloaj, proizvodnju i zaposlenost, aistovremeno mora biti mjesto ugodnog ivljenja svih svojihstanovnika.


4/38

1. Vlastiti resursi s kojima raspolaemo

Pod resursima se podrazumijevaju;

1.1. Materijalna dobra

Materijalna dobra su sirovine, prirodna bogatstva, lokacije i raspored sirovina, transportnipravci, infrastrukturni objekti i organizacije, geostrateki poloaj i slino. Hrvatska je bogata vodom,umama, poljoprivrednim povrinama i graevinskim materijalom, dok je sa veinom drugih sirovinasiromana. Kako bi smo bolje iskoristili ono to imamo i kako bi nai proizvoai bili konkurentni nasvjetskom tritu koncesije za koritenje ne bi smjele biti vee nego u susjednim zemljama. Zatitadobara mora biti usmjerena zatiti od "kvarenja" a ne zatiti od koritenja, to sada esto imamo. Kakorazne ekoloke rente ne bi smanjivale konkurentnost one ne smiju biti vee od onih u konkurentnimdravama, dok prava za koritenje takoer ne smiju biti stroa od onih u susjednim dravama.

Nedopustivo je zabraniti naim proizvoaima koritenje pijeska, ili ljunka iz Drave, Save, ili

Dunava, iako susjedne drave taj isti materijal nesmetano koriste i izvoze nama. Isto tako postojeudna pravila za koritenje vode, koji optereuju domae proizvoae, dok su zatienih povrinaimamo vie nego veina zemalja Europe, to direktno smanjuje nau konkurentnost upravo u onimdjelatnostima gdje bi smo mogli biti konkurentni. Sva takva pravila i koncesije je potrebno preispitati

poto postoji mogunost kako su i donesena pod utjecajem lobista plaenih od naih konkurenata izdrugih zemalja.

Energetika je podruje u kojem samo djelomino zadovoljavamo svoje potrebe. Nafte i plinaimamo za djelomino zadovoljavanje vlastitih potreba, s tim to bi se rezerve nafte i plina na Jadranudaljnjim istraivanjima moda mogle i poveati. Hidropotencijal djelomino zadovoljava domae

potrebe za el., energijom. Znatne utede mogue je postii i obnovom prijenosne mree, kao i

ugradnjom novih efikasnijih turbina i generatora u postojee stare elektrane. Izgradnjom veeg brojamanjih kogeneracijskih postrojenja u veim gradovima mogue podii efikasnost iskoritnja energije,osobito zimi. Znatne rezerve imamo za razvoj enegetskih potencijala od bio-mase, energije vjetra isunane energije. Kako bi se svi ti izvore mogli prikljuiti na el., mreu potrebno je izgraditi vie malihreverzibilnih hidrocentrala kao skladita energije. Trebalo bi poticati i male obiteljske izvore energijena osamljenim mjestima kao to su vikendice, umska i planinska svratita, odailjai i slini objektikoji nemaju prikljuak na mree kako bi se omoguio ruralni razvoj. Investicije u nove obnovljiveenergente i izvore trebalo bi znatno poveati, ali tako da se ugrauju domai dijelovi i oprema, kako bise i u toku izgradnje postigla to vea zaposlenost. Solarni kolektori za grijanje vode ve danas suisplativi bez ikakvih dravnih poticaja. Na podruju fotoelija u perspektivi je nova efikasnija i puno

jeftinija generacija savitljivih fotoelija koji e se moi postavljati na prozore i zidove, a rade i pri

oblanom vremenu, te e biti komercijalno isplativi bez dravnih poticaja im pone masovnaproizvodnja. Na podruju malih obiteljskih vjetrenjaa naglo se razvijaju vjetrenjae koje rade ve privjetru od 2 m/s, te mogu ostvariti puno vei broj radnih sati. Na podruju gdje ne postoji prikljuak nael., mreu ve danas su isplative, a daljnjim razvojem postati e znatno isplativije i na drugim mikrolokacijama s povoljnom vjetrovitou.

Graevinska industrija:Dolaskom ekonomske krize 2008. godine graevinska industrija je u naglom padu, te broj

zaposlenih u ovoj radno intenzivnoj djelatnosti stalno opada. Za oporavak ove industrije gdje cijenematerijala, radova i konanih proizvoda dobrim dijelom padaju, neophodno je stimulirati privatneinvestitore na vea ulaganja.

Komunalna industrija i javna poduzea:

Gotovo sva domaa komunalna industrija i javna poduzea nalaze se u rukama lokalnih, ili


5/38

centralnih vlasti kojima vrlo esto slue kao mjesto za smjetanje lojalnih stranakih prijatelja irodbine. U takvim poduzeima postoje tisue izmiljenih radnih mjesta na kojima pojedinci nita nerade, a esto i ne dolaze na posao, osim kad im trebaju nekakve potvrde. To je mogue zbogmonopolskog poloaja ovakvih poduzea koja dizanjem svojih cijena poveavaju proizvodne trokovetrinih poduzea, te ih ine nekonkurentnima i na domaem, a i na stranom tritu. Zbog takve politikezapoljavanja i odreivanja cijena monopolska poduzea su osnovni generator hrvatske krize, uz HNB i

dosadanju politiku jake Kune. Kako bi se monopole natjeralo na trino ponaanje potrebno im jezakonom zabraniti bavljenje bilo kakvim drugim poslom osim njihove osnovne djelatnosti u kojojimaju monopol, kako ne bi mogli ruiti cijene na sporednim djelatnostima, zahvaljujui zaradiostvarenoj u monopolskoj djelatnosti. Takoer bi ih trebalo zakonski natjerati na izdvajanje sporednih

poslova u samostalna poduzea, ili preputanje tih poslova privatnim poduzeima za odravanje,informatiku, ienje, zatitu i td. Na taj nain bi se iz bilanci izdvojenih poduzea vidjelo gdje seostvaruje dobit, a gdje gubitak, te bi prebacivanje trokova s jednog poduzea na drugo povezano

poduzee bilo znatno tee. Broj rukovodeih nivo ne bi smio biti vei od 3, pa bi se nakon sveganavedenog znatno smanjio broj zaposlenih, osobito broj rukovoditelja. Mnogi rukovodei kadrovi bi se

pobunili kako se time smanjuje mogunost njihovog strunog usavravanja, ali bi njima trebaloobjasniti kako institucije postoje zbog korisnika, a ne zbog njih. Tada bi se puno lake uoavali oni koji

nita ne rade, trokovi njihove proizvodnje bi se znatno smanjili, pa bi se i cijene mogle smanjiti. To bidovelo do snienja trokova trinim poduzeima koja bi postala znatno konkurentnija, prodaja i

proizvodnja bi im se poveala, kao i broj zaposlenih. Sve navedeno dovelo bi do smanjenjanezaposlenosti, smanjenja iseljavanja, pa ak i do povratka iseljenih.

Informatika:Informatika industrija je visokotehnoloka industrija koja se moe razviti samo u visoko-

obrazovnom okruenju. Ova industrija se neprimjetno razvila u mnogim dijelovima Hrvatske bezikakvih dravnih olakica zahvaljujui sposobnosti pojedinaca koji su se znali probiti i na domaemtritu, a i na svjetskom tritu. Najvei domai kupci informatikih proizvoda su privatna poduzea,dok dravne institucije najee kupuju uvozne programe velikih svjetskih informatikih kua. Kako bise to promijenilo potrebno je standardizirati programe svih dravnih institucija i javnih poduzea nanain da se odrede parametri nabave kako bi svi novi programi bili kompatibilni sa programima kojekoriste druge institucije. Ako domae informatike kue ne mogu izraditi neki softver trebalo birazmotriti koritene besplatnog "open source" koda koji bi domai strunjaci trebali prilagoditidomaim potrebama i koji bi takav besplatni softver odravali i usavravali. Ovakva rjeenja koja

primjenjuju mnoge velike zemlje poput Kine i drugih, zbog materijalnih i sigurnosnih razloga, uHrvatskoj a i u mnogim drugim manjim visokokorumpiranim dravama se ne primjenjuju. Razlog je tajto je u ovoj djelatnosti vrlo visoka mogunost podmiivanja, poto je teko utvrditi realnu vrijednostnekih program, te je vrlo lako uzeti vrlo visoke postotke u privatni ep, na teret poreznih obveznika.

Za izradu domaeg softvera za potrebe dravnih institucija morala bi se brinuti posebna

organizacija koja bi usklaivala sve nabave softvera i kontrolirala meusobnu kompatibilnost razliitihprograma. Poseban odjel u MUP-u bi morao imati pravo zatraiti sav izvorni kod svih programa koji sekoriste u dravnim institucijama kako bi se moglo kontrolirati to sve takvi programi rade, dali suusklaeni sa domaim zakonima, te dali izvode radnje opasne za dravnu sigurnost.

Pretpostavka za ovakve akcije osvijestiti politiare o moebitnim materijalnim i sigurnosnimproblemima koje mogu donijeti strani programi, te mogunosti i prednosti koje se mogu ostvaritiupotrebom programa razvijenih u domaim informatikim poduzeima.

Metalska industrija:

Nekad snana metalska industrija danas je gotovo potpuno unitena. Krivica za to je djelominona svjetskom tritu koje je preradu ruda i proizvodnju metala preselilo u Kinu, Indiju, Australiju i

druge drave koje imaju jeftiniju radnu snagu, ili bogatija rudna leita. Djelomino krivica lei i uprocesu pretvorbe i privatizacije u kojem su dravni direktori u suradnji s lokalnim vlastima poduzeanajprije unitili neracionalnim poslovanjem, za to su esto bili i stimulirani od stranih konkurenata, da


6/38

bi nakon dovoenja u berspektivno stanje poduzea prodali raznim pekulantima nekretnina itrgovcima koji o proizvodnji najee nisu znali nita. Opstalo je samo nekoliko tvornica za

proizvodnju elika i aluminija, a i to uz pomo dravnih poticaja. Kako bi se metalska industrija bardjelomino oporavila potrebno ju je prodati onima kojima je to i do sada bila osnovna djelatnost, ali toni u kojem sluaju ne smije biti prodaja konkurenciji koja bi kupnju mogla iskoristiti samo za unitenjekonkurenta. Takoer je potrebno smanjiti trokove sirovina, energije, koncesija, ope drave (porezi i

doprinosi), kao i trokove radne snage. Opstanak domae industrije ne odgovara stranoj konkurenciji,te su oni spremni za podmiivanje direktora i politiara, ili za unitavanje damping cijenama, te je snjihove strane mogue oekivati otpor izvrenju navedenih zadataka. Njihovu djelatnost nije moguesprijeiti bez jaeg rada policije, obavjetajnih slubi, pravosua i agencija za zatitu trinognatjecanja.

Kemijska industrija:Kemijska industrija je veim dijelom takoer unitena, a i ono to je preostalo na putu je

gaenja, poto veina stranih vlasnika ima slina postrojenja u drugim dravama. Najznaajnija jepetrokemija i proizvodnja umjetnih gnojiva, te proizvodnja sirovina za plastine proizvode. Oveindustrije nisu na vrijeme, dok su bile u mogunosti, obnovile svoja postrojenja i skladine kapacitete,

pa sirovine u pravilu kupuju kad su najskuplje, a robu prodaju kad je najjeftinija. Kako bi se topopravilo nuna je intervencija HBOR-a u projekte koji mogu rezultirati smanjenjem trokovaproizvodnje, prije svega dobavu nafte i plina po to niim cijenama. Takoer je potrebno razraditiplanove za zamjenu sirovina u sluaju velikog poveanja cijena sirovina na svjetskom tritu.Zamjenske sirovine proizvedene od celuloze alternativa su koja postaje isplativa kad nafta i plin

poskupe, a kao izvor celuloze moemo upotrijebiti drvnu masu, slamu, pa ak i stajsko gnojivo, to sedanas vrlo slabo koristi. Kao sirovina kemijske industrije moe se koristiti i bioetanol kojega moemo

proizvoditi u veim koliinama na neobraenom zemljitu, te je potrebno pripremiti planove i poticajeza situaciju u kojoj bi to postalo realna alternativa.

Strojarska industrija:

Industrija mehanikih i elektrinih strojeva i alata dobrim dijelom je opstala, ali s mnogomanjim brojem zaposlenih i uz suradnju s malim domaim dobavljaima. To je uspijelo u onim

poduzeima koji su i u bivem sustavu razvili vrhunsku proizvodnju koju novi dalekoistoniproizvoai nisu uspjeli preuzeti. Dobrim dijelom ova poduzea su prodana velikim stranimkompanijama koje su ocijenile kako im je jeftinije proizvoditi kod nas nego u matinim dravama, pasu neki ak i poveali proizvodnju, uz nuno smanjenje trokova proizvodnje. Kako bi se poveala

proizvodnja ovih poduzea, te kako bi se poveao i broj samih poduzea bitno je poveati narudbe odstrane drave i dravnih poduzea, te smanjiti trokove drave i cijenu ostalih ulaznih komponenti.

Brodograevna industrija:

U Hrvatskoj postoje dvije vrste brodogradilita, jedna velika u dravnom vlasnitvu kojaproizvode jednostavne velike brodove koje Kinezi proizvode puno jeftinije, te druga malabrodogradilita u privatnim rukama koji proizvode visokotehnoloki zahtjevne male brodove i pri tomeostvaruju zaradu. Osim konkurencije iz Kine za stanje u velikim brodogradilitima odgovorni su i od

politiara postavljeni direktori koji su dravne poticaje troili za nabavku materijala i opreme po cijenidaleko veoj od trine, pri emu su mnogobrojni privatni dobavljai i posrednici dobro zaraivali naraun drave koja je plaala takve nerealne trokove. Jedini izlaz je privatizacija kako bi se nepotrebnitrokovi eliminirali, te kako bi se znalo to je sposobno opstati u konkurenciji s Kinezima, a to je

potrebno preorijentirati na neke druge proizvodnje kao to su vjetrenjae, ili ugasiti. Pri tome jepotrebno otkloniti kupce koji se zanimaju samo za nekretnine. Nekretnine koje nisu u funkcijiproizvodnje potrebno je prodati prije privatizacije, kako bi se time pokrio bar dio dosadanjih gubitaka.

Za poticanje male uspjene brodogradnje potrebno je poticanje narudbi malih brodica i jahti,smanjenjem poreza, taksi i drugih trokova, kao to su takse za sidrenje u lukama i marinama.


7/38

1.2. Ljudska dobra

Ljudski kapitali su struni kadrovi koji mogu obaviti specifine poslove kao to strunjaci zarazna podruja. Osobito su vani podaci o nedostatnim i rijetkim strukama i vjetinama, kao to su

najkvalitetniji menaderi za pojedine djelatnosti, vrhunski strunjaci za posebna podruja, najvanijipolitiari, te banke podataka o takvim kadrovima s izraenim psiholokim profilima za najvanije,najpotrebnije i najrjee kadrove. Najvaniji neiskoriteni ljudski potencijal su iseljenici. Iseljenici suveliki intelektualni, a i materijalni potencijal hrvatske poto brojni iseljenici imaju veliko znanje,iskustvo, kao i kapital kojim bi se mogla pokrenuti mnoga nova poduzea. Donacije iz inozemstva kojeiseljenici, ili oni na privremenom radu u inozemstvu alju lanovima obitelji drugi su najvei izvordeviza u zemlji, nakon turizma, te bi se to moglo usmjeriti u proizvodnju, a ne samo potronju.

Kako bi se ostvario povratak bogatih hrvata potrebno im je osigurati lagano i brzo ulaganje bezadministrativnih prepreka i leanja raznih zahtjeva u ladicama. Broj raznih zahtjeva za pokretanje

poslova potrebno je maksimalno smanjiti, a svi zahtjevi za razne dozvole morale bi se rijeiti za najvie

30 dana, uz prijetnju otkazom tko to ne rijei. Zatitu sitnih dioniara je potrebno maksimalno ojaatikako veinski ulagai ne bi varali manje dioniare, a brzinu rjeavanja sudskih sporova u sluajevima

poslovnih prijevara i neplaanja je potrebno smanjiti na manje od godinu dana.Kako bi se ostvario povratak strunjaka potrebno je za zapoljavanje na struna radna mjesta u

dravnoj administracija raspisivati meunarodne natjeaje kako bi se na njih mogli zapoljavati iiseljenici sa iskustvom koje bi mogli primijeniti i kod nas. Pri tom bi povratnici sa poeljnim iskustvomtrebali imati prednost u zapoljavanju. Na fakultetima bi strunjaci, povratnici iz razvijenih dravatakoer trebali imati prednost pri dobivanju katedri.

Prepreke povratka strunjaka i njihovog ulaganju su mnogobrojne zakonodavne prepreke,korumpirana dravna administracija koja sve koi ako ne vidi osobni interes od nekog ulaganja, tedomae elite koja se boji konkurencije iz iseljenitva u strahu za vlastite pozicije moi. Osimintelektualnih i materijalnih interesa povratkom iseljenitva znatno bi se popravila i demografska slikahrvatske, a takoer i poloaj hrvata u susjednim dravama, poto mnogi potjeu od tamo, pa bi

povratkom u Hrvatsku mnogo ee odlazili i u mjesta svoga podrijetla.

Dravne institucije:U dravnim institucijama postoji vrlo velika koliina zaposlenih razliite strune kvalitete.

Osnovni problem u dravnih institucijama je viak zaposlenih koji ne znaju to bi radili poto ih nitkoozbiljno ne kontrolira i ne daje im zadatke. Mnogi dolaze na posao i smatraju kako je to dovoljno za

plaa, a ako netko eli da neto naprave oekuju dodatnu novanu stimulaciju, u vidu korupcije koju

nazivaju "rad u fuu", ali ga obavljaju za vrijeme radnog vremena. Ozbiljne radne zadatke obinoobavljaju najsposobniji pojedinci koji imaju status pomonika, dok rukovodioci postaju oni koji imajunajbolje politike veze. Kako bi se oslobodili intelektualni potencijali u dravnim slubama sposobnetreba osloboditi balasta nesposobnih od ega bi koristi imala i drava, porezni obveznici, a osobito

poduzea koja bi smanjenjem dravnih trokova dobila velik prostor za poveanje konkurentnosti.Iskljuenjem nesposobnih ili nepotrebnih pojedinaca, odjela, slubi ili agencija iz dravnih slubi

poduzea bi dobila novu koliinu radne snage na poslovima za koje su ti bivi dravni slubenicisposobni. Privatnici su mnogo bolje motivirani za ispravnu procjenu neijih radnih potencijale, tezapoljavanje djelatnika na poslovima koje su oni sposobni obaviti.

Obrazovne institucijeObrazovne institucije, osobito sveuilita, najvei su rezervoar strunih kadrova u gotovo svim

strukama. To su ljudi koji imaju znanje, a takoer imaju i poznanstva po itavom svijetu s ljudima iz


8/38

struke. Preko tih poznanstava mogue je doi do svih uskospecijaliziranih znanja prema potrebamaprivrede, pod uvjetom da netko prati potrebe za takvim znanjima i vodi evidenciju o tome tko moedoi do takvih znanja. Obrazovna struktura hrvatskih graana je prosjena. Visokoobrazovanih ima

premalo, ako se usporedimo s razvijenim dravama, ali ih ima previe ako se gledaju trenutne potrebegospodarstva. Zbog toga obrazovani najbre naputaju zemlju, ime ine veliku tetu domaemgospodarstvu, a takoer predstavljaju i demografski gubitak za dravu. Kako bi obrazovni sustav

proizvodio kvalitetnije kadrove koji mogu potaknuti razvoj drutva potrebno je mnogo snanijepovezati obrazovanje i privredu. Drava mora mnogo vie ulagati u znanstvena istraivanja i razvojnovih tehnologija, od ideje do proizvodnje, a kako bi te tehnologije bile profitabilne uvjet za dobivanjedravne potpore odreenim projektima morao bi biti da nosioci projekata najmanje 20% trokova

pribave od privatnih poduzetnika koji su zainteresirani za razvoj te ideje. Svako sveuilite bi trebaloimati svoj tehnoloko razvojni institut gdje bi se vrila laboratorijska ispitivanja i razvoj novih

proizvoda, na emu bi se studenti uili raditi te poslove radei usluno za potrebe lokalnih poduzea,obrtnika i inovatora. Projekti bi se morali raditi interdisciplinarno, timovima sastavljenim odznanstvenika i studenata s razliitih fakulteta, kako bi se mogli primijeniti u praksi, a ne samo kako bise napisao neki znanstveni rad koji nikom ne treba. Na taj nain privreda bi dobila konkretnu razvojnu

pomo, dok bi se studenti nauili kreativnom rjeavanju konkretnih ideja, a ne samo pamenju gomile

nepotrebnih injenica. Takoer je potrebno povezivanje domaih fakulteta s naim vrhunskimznanstvenicima iz svijeta koji imaju iskustva na najboljim institutima i organizacijama. Povezivanjem snjima mogli bi dobiti razvojna i proizvodna znanja i iskustvo koje je u razdoblju komunizma uhrvatskoj potpuno izgubljeno. Osim znanja mnogi od povratnika bi mogli donijeti i znatan kapital

potreban za pokretanje specifinih visoko-tehnolokih proizvodnji, pod uvjetom da se oslobode odstraha kako bi ih netko mogao prevariti i oteti ono to su godinama stjecali.

Bolonjski proces donio je malo promjena u sadanji sustav obrazovanja. Naime, uvoenje promjena neodgovara onima koji u obrazovanju rade desetljeima, te se teko prilagoavaju promjenama koje sunune za postizanje konkurentnosti znanjem. Sadanji sustav obrazovanja najvie odgovara onima kojisu tako nauili raditi desetljeima. Uvoditi kreativne novine nije lako onima koji nemaju kreativnosti, asuraivati s privredom u zajednikom interesu je nemogue onima koji znaju kako njihovi projektinikome ne trebaju. Takvima najvie odgovara nai vezu do nekog politiara kojeg trebaju uvjeriti kako

je njihov projekt najbolji, to i nije teko ako tom politiaru obeaju neki postotak od dravne pomoi.Kako bi se to promijenilo potrebno je dopuniti uvjete za stjecanje zvanja sveuilinog profesora.Dodatni uvjeti bi morali biti najmanje 5 godina uspjenog rada izvan obrazovnog sustava, te minimalniIQ 140.

Zdravstvene institucije

Zdravstvene institucije lijee bolesnike te time poboljavaju kvalitetu ivota graanima, a i

osiguravaju brzi povratak bolesnih na radna mjesta. Zdravstveni djelatnici su meu najobrazovanijimdjelom stanovnitva, te su sposobni preuzimati i razne druge opekorisne drutvene aktivnosti na koristsebi i svojim sugraanima. Potrebno je vie ulagati u struno osposobljavanje vrhunskih strunjaka usuradnji s medicinskim fakultetima. Kako medicinski strunjaci ne bi potpali pod utjecaj farmaceutskihlobija potrebno je kontrolirati njihova putovanja i strune konferencije na raun farmaceutskeindustrije, kako ne bi postali rtve korupcije i naruitelji nepotrebnih ili skupljih lijekova. Za

poboljanje sustava potrebno vie ulagati u opremu i prostor za to treba vie lobirati i kod lokalnih, a ikod dravnih politiara.

Kako bi se poboljao zdravstveni sustav bilo bi potrebno bitno smanjiti trokove lijeenja potozdravstvo znatno optereuje dravni proraun. Manipulacije u zdravstvu su velike kao i u svim ostalimdravnim slubama, te je potrebno racionalizirati poslovanje. Izdvajanjem svih sporednih slubi u

druga poduzea znatno bi se smanjili trokovi, a slanjem godinjeg izvjetaja svim bolesnicima spopisom izvrenih usluga i potroenih lijekova smanjili bi se lani trokovi. Prebacivanjem trokovalijeenja na same bolesnike koji su skrivili svoje ozlijede, ili na privatno osiguranje takoer bi se mogli


9/38

dodatno smanjiti trokovi.

Iseljenici:Iseljenici su veliki intelektualni, a i materijalni potencijal hrvatske poto brojni iseljenici imaju

veliko znanje, iskustvo, kao i kapital kojim bi se mogla pokrenuti mnoga nova poduzea. Donacije iz

inozemstva koje iseljenici ili oni na privremenom radu u inozemstvu alju lanovima obitelji drugi sunajvei izvor deviza u zemlji, nakon turizma, te bi se to moglo usmjeriti u proizvodnju, a ne samopotronju. Prije je ta stavka u Statistikom zavodu prikazivana kao posebna stavka, ali je pri prilagodbimeunarodnim raunovodstvenim standardima prikljuena turizmu. Prepreke povratka strunjaka injihovog ulaganju su zakonodavne prepreke, korumpirana dravna administracija koja sve koi ako nevidi osobni interes od nekog ulaganja, te domae elite koja se boji konkurencije iz iseljenitva u strahuza vlastite pozicije moi. Osim intelektualnih i materijalnih interesa povratkom iseljenitva znatno bi se

popravila i demografska slika hrvatske, a takoer i poloaj hrvata u susjednim dravama, poto mnogipotjeu od tamo, pa bi povratkom u Hrvatsku mnogo ee odlazili i u mjesta svoga podrijetla.

Vjerske organizacijeVjerske organizacije su veliki rezervoar vrlo strunih kadrova, ne samo u moralnom i teolokom

podruju, ve i u raznim drugim strukama. Osim toga njihova poznanstva s mnogim najkvalitetnijimsvjetskim strunjacima mogu posluiti za dovoenje tih strunjaka u Hrvatsku kad se ukae potreba zarjeavanjem nekog specifinog problema. Katolika crkva je organizirala prva Europska sveuilita, a idanas su katolike kole meu najboljim svjetskim obrazovnim institucijama, te bi te potencijaledrava morala znatno bolje koristiti i vie cijeniti.

Strune i gospodarske komore:

Strune komore bi uz obavjetajne slube morale biti osnovne baze podataka o tome tko je zato sposoban u dravi. Strunjaci za pojedina podruja najbolje znaju tko to moe napraviti, ako seukae potreba za nekim specifinim znanjima i sposobnostima.Gospodarske komore nastale u socijalizmu funkcioniraju kao organizacije za zbrinjavanje zaslunih

politiara i njihove rodbine. Kako bi se ove organizacije pretvorile u korisne organizacije potrebno jeukinuti monopol i obavezno lanstvo. Umjesto jedne trebalo bi postojati mnogo sektorskih komora koje

bi trebale sluiti kao lobistike organizacije za promoviranje svojega lanstva. Uvjet za osnivanje jeokupiti najmanje 40 lanova koji bi sami odluivali o svojoj lanarini i upotrebi novca, te odreivanjuciljeva. Nekima od lanica Sabor bi mogao dodijeliti javne ovlast, s tim to bi im te ovlasti mogu biti ioduzete ako ih zloupotrebe. Kako bi se smanjila mogua korumpiranost bitno je postojanjekonkurencije meu takvim organizacijama.

VojskaVojni kadar raspolae specifinim vojnim vjetinama koje osim u ratu mogu biti vrlo korisne i u

miru. Za potrebe nekog potencijalnog budueg rata najvaniji su kadrovi koji imaju ratno iskustvo, a tosu dragovoljci, branitelji i sudionici mirovnih misija u borbenim zonama. Iskustvo u zapovijedanjukojim raspolau vojni asnici takoer je vrlo korisno i u civilnim institucijama, ali je kod nas tonedovoljno iskoriteno, iako bi se iskusni zapovjednici mogli zaposliti u velikim poduzeima, dravniminstitucijama, a i u privatnom sektoru kao izvrni rukovodei kadar. Zapoljavanjem umirovljenikasmanjuju se izdaci za umirovljenike, ime se smanjuje porezno optereenje na proizvoae. To vodi do

poveanja konkurentnosti, nakon ega raste potranja i proizvodnja, te zapoljavanje. Vea proizvodnja

i vei broj zaposlenih dovodi do veih poreznih prihoda drave i uz nie porezne stope, pa drava jaa.Amerikanci su nakon 2 svjetskog rata otputali dravne slubenike da bi na njihova mjesta zapoljavalipovratnike s ratita, a i danas priuvnici i pripadnici nacionalne garde dobivaju neku malu plau kad


10/38

nisu u uniformi, iako to vrijeme rade na civilnim poslovima. Interesantan je i primjer Argentine koja jenakon svoga osamostaljena zemlju podijelila vojnim asnicima. Iduih 70 godina bila je najrazvijenijalatinoamerika drava, ali je poela propadati kad su ih naslijedili njihovi nesposobni unuci.

Politike stranke

Politike stranke su osnovni kreatori drutvenog ivota u Hrvatskoj s prevelikom moi koju jepotrebno znatno smanjiti. Statuti politikih stranaka svu mo su koncentrirali u rukama predsjednikastranke, a manjinski izborni sustav tu mo dodatno poveava. To je dovelo do pojave strahovitekorupcije u vrhovima stranaka, poto su u vrh izbili kadrovi koji posluno izvravaju sve naloge svojih

predsjednika, kako bi ih on i na iduim izborima stavio na izborne liste, a osnovni cilj bavljenjapolitikom im je osobni, a ne opi interes. Kako bi se ta politika stranarenja promijenila potrebno jedemokratizirati statute samih stranaka, a u izborni sustav je potrebno uvesti barem otvorene liste, anajbolje bi bilo uvesti veinski izborni sustav. Tek kad birai budu birali po imenu i prezimenu doi edo selekcije prema potenju i sposobnostima, te e u vrh politike doi normalni i struni ljudi kojiznaju kako svoj poloaj duguju biraima, a ne predsjednicima stranaka i koji se mogu oduprijeti raznimlobistikim pritiscima velikih korporacija koje djeluju uz podrku stranakih predsjednika.

Udruge i opekorisne fondacije

Udruge su organizacije koje okupljaju ljude slinih interesa koji rade na ostvarenju odreenihciljeva i tu se ponekad znaju okupiti vrhunski strunjaci za neka podruja. Ti ciljevi mogu bitidrutveno korisni, a mogu biti i prikriveno tetni. Veinu novca u Hrvatskoj udruge dobivaju od dravei tu je velika mogunost zloupotrebe i mita.Kako bi se osigurale korisne funkcije udruga morao bi se promijeniti porezni zakon kako bi graani diosvoga poreza na plau dobrovoljno preusmjeriti u korist udruga, fondova, znanstvenih organizacija,zdravstvenih ustanova, portskih klubova, crkava i drugih neprofitnih organizacija po vlastitom izboru.

Na taj nain graani bi novcem "glasali" koje su udruge korisne, a koje slue uglavnom uskomosobnom interesu. Drava bi mogla sufinancirati samo udruge od opeg nacionalnog interesa, a koji suto morale bi suodluivati obavjetajne slube i vojska uz suradnju stratekih instituta.

Umirovljenici

Mnogi mlai umirovljenici, osobito vojni i policijski, imaju preostalu radnu sposobnost i moglibi raditi lake poslove, ali to ne mogu da ne bi izgubili mirovinu. Takvim umirovljenicima bi trebalodozvoliti da honorarno rade u privatnim poduzeima, uz svoju mirovinu, s tim to bi plaali manje

porez i doprinose. Ovakvom mogunou umirovljenici bi poveali svoj standard, a prihodi drave bise poveali. Poduzea bi dobila iskusnu radnu snagu uz manja porezna optereenja, pa bi postalakonkurentnija u zemlji i inozemstvu, te bi mogla proiriti proizvodnju i zaposliti nove ljude. Time bi se

trokovi drave smanjili pa bi se i porezi mogli smanjiti ime bi konkurentnost domaeg gospodarstvadodatno porasla.

StudentiStudentima treba omoguiti stipendiranje i lake studiranje uz mogunost stjecanja

najkvalitetnijeg znanja. Zato je fakultete potrebno opremiti boljom opremom i laboratorijima,kvalitetnijim profesorima i besplatnim internetom. Profesije kojih nedostaje na domaem tritu

potrebno je stimulirati povoljnih dravnim stipendijama, kao i najbolje studente na ostalim fakultetima.Izuzetak mogu biti samo one struke kojih ima previe meu nezaposlenima, te na tim fakultetima treba

imati manje mjesta za besplatno studiranje, a oni koji ba ele takvu struku trebali bi to isamofinancirati. Veza izmeu sveuilita i privrede treba biti puno jaa, a poduzea bi trebala i samastipendirati studente koji e im biti potrebni u budunosti.


11/38

DjecaDjeca imaju pravo na sretan i zdrav ivot bez obzira ive li u gradu ili na selu, te bez obzira dali

su roeni u bogatoj ili siromanoj obitelji. Samo ako odrastu kao slobodna, obrazovana i kreativna biamogu postati budui nosioci razvoja drutva. Izdvajanja za djecu trebaju biti puno vea i direktno i

indirektno u objekte koji koriste djeca. Djeja igralita trebaju biti dostupna svugdje gdje postoje djeca.kole, osobito za prva 4 razreda moraju biti manje i blie mjestu stanovanja. kolski program morabiti rastereen od raznih teorija, a djecu vie treba pripremati za stvarni ivot. Svako dijete treba imatipristup internetu, igralitima, kolskim labaratorijima i vjebaonicama. kole djecu trebaju osposobitida izrastu u samostalne osobe sposobne za samostalni ivot, ali i za daljnje kolovanje.

SeloSelo je kroz povijest uglavnom sluilo kao izvor hrane, jeftine radne snage i vojnih obveznika.

Kako bi selo postalo i izvor intelektualnih potencijale potrebno je razne strune ljude privui na selo, ato nije mogue bez razvoja seoske infrastrukture kako bi kvaliteta ivota bila jednaka kao i u gradu.

Razvoj sela nije nuan samo iz ekonomskih razloga, ve i zbog ravnomjernijeg rasporeda stanovnitva,te boljeg demografskog razvoja. Drava mora poticati vea ulaganja u male industrijske pogone

prerade poljoprivrednih proizvoda, male seoske trgovine i sl. Svako, pa i najmanje selo treba imatisvoja djeja igralita, trg, vodu, telefon i cestu do posljednje kue. Za to je nuno vei dio porezaostaviti tamo gdje se porezi prikupljaju. Dravna ministarstva i ostala institucije je potrebno dislociratiizvan glavnog grada kako bi se poveao broj radnih mjesta u manjim gradovima i okolnim selima.

Nepotrebne institucije je potrebno ukinuti, a nove potrebnije osnivati irom Hrvatske. Korist od razvojasela imaju i stanovnici sela, ali i stanovnici velikih prenapuenih gradova gdje su cijene stanovanja

prenapuhane i gdje nije mogue nai ni parkiranje, a kamoli mjesto za igru djece.Obavjetajne slube

Sigurnosne organizacijeDravne sigurnosne organizacije kao to su vojska policija i obavjetajne slube, kao i privatne

zatitarske organizacije znatan su potencijal za zapoljavanje domae radne snage. Kako bi to i ostalepotrebno ih je zatititi od stranog preuzimanja. lanstvo u NATO savezu ne smije se pretvoriti usluenje drugima, ve ga treba pretvoriti u prednost. U vrhove Vojske, Policije i Obavjetajnih slubimoraju doi natprosjeno inteligentni ljudi visoke nacionalne svijesti koji znaju i ele kontakte sastrancima iskoristiti za prikupljanje znanja i informacija, te bolju logistiku opskrbu, a ne samo zaizvravanje dobivenih zadataka iz EU-a. Vojska i policija osim obrane drave i zakona veliki su

potencijal za regulaciju nezaposlenih, za angairanje domae industrije ciljanim narudbama, za razvojnovih proizvoda po specifinim zahtjevima. Kad postotak nezaposlenih pree 25% drava se nalazi u

stanju koje vrlo lako moe zavriti u revoluciji i graanskom ratu. U takvoj situaciji osim javnimradovima nezaposlene se moe angairati mobilizacijom u sigurnosne organizacije. Time se postievie ciljeva; smanjuje se nezaposlenost, drava se brani od revolucionara, a i pojaava se obrambenasposobnost drave. Drava neto mora platiti; socijalnu pomo, pomo za nezaposlene, javne kuhinje,minimalnu plau za javne radove, ili zatvor za one koji kradu kako bi preivjeli. Minimalna plaa za

javne radove je puno jeftinije rijeenje nego troak dranja u zatvoru onih koji moraju krasti kako bipreivjeli. Privatne zatitarske kue u postupku su preuzimanja od slinih stranih kompanija, a kako bise to sprijeilo efovi politikih stranaka bi morali direktorima javnih poduzea, te upanima igradonaelnicima u etiri oka naloiti kako javne natjeaje moraju prilagoditi poduzeima u domaemlokalnom vlasnitvu.

Otpore jaanju dravne sigurnosti mogue je oekivati od svih koji surauju sa stranim slubama.Strane sigurnosne slube nastoje preko stranih privatnih zatitarskih poduzea staviti pod svojukontrolu i vei do domaih zatitarskih poduzea, te su spremni potkupiti, ili ucijeniti bilo koga tko


12/38

ometa ostvarenje njihovih.

Osnovna sigurnosna brana protiv stranog preuzimanja sigurnosnih slubi morao bi biti saborski odborza nacionalnu sigurnost. Na rukovodee poloaje u vojsci, policiji, obavjetajnim slubama ne bi smiodoi nitko tko nije struno osposobljen prema jasnim kriterijima, tko nije domoljubno svjestan iviestruko provijeren, i tko je podloan bilo kakvoj ovisnosti. Ucjenjivi i korumpirani pojedinci morali

bi se ukloniti iz slubi jo dok su na niim poloajima kako ne bi doli u situaciju da ih netko progurana vie poloaje.

Pretpostavke za izvrenje navedenih zadataka je Saborskom odboru za nacionalnu sigurnost datiznatno vee ovlasti i bolje savjetnike, a i same sigurnosne slube bi u svojim kriterijima morale uvestistroe kriterije po pitanjima strunosti i inteligencije. Na rukovodee poloaje u slubi ne bi smio doinitko tko ima IQ ispod 140, a na mjesto analitiara osobe s IQ manje od 160. Takve osobe puno tee je

prevariti, a i potkupiti, pod uvjetom da su odrasle u zdravom hrvatskom obiteljskom okruju, osobito ubraniteljskim obiteljima.

1.3. Intelektualna dobra

Intelektualna dobra su kvaliteta pravnog sustava, obrazovni sustav, intelektualno vlasnitvo,gospodarsko razvojni sustav, politiki sustav, sigurnosni sustav, komunikacijsko medijski sustav,udruge i slino. Svi ovi sustavi su bitni za gospodarski razvoj, a najloiji smo u gospodarskomrazvojnom sustavu koji moramo u mnogim segmentima znatno unaprijediti.

Pravni sustav je povrno gledano dobar, ali su mnogi zakoni kontradiktorni i prilagoenivelikim stranim kompanijama. Veina zakona proizvod su lobiranja bankarskog i uvoznikog lobijakoji raznim administrativnim preprekama nastoje pogodovati velikim uvoznikim kompanijama, teonemoguuju razvoj nove domae konkurencije.

Obrazovni sustav se ne usklauje s potrebama gospodarstva to teti i gospodarstvu, a idravi. Nain obrazovanja je neprimjeren trinoj privredi koja se stalno mijenja poto se mlade ne uikreativnosti i rjeavanju problema ve se bazira na uenju nepotrebnih injenica.

Gospodarsko razvojni sustav

Zatita industrijskog vlasnitva je formalna i slui uglavnom zatiti stranog industrijskog

vlasnitva, dok ne postoje mehanizmi za razvoj domaih inovacija. Sustav nuan za razvoj od ideje doprototipa, ili pilot projekta ne postoji i preputen je pojedincima. Sustav naruivanja novih tehnologijakoje tek treba razviti ne postoji, a bankarski sustav u rukama stranaca nema interes za razvoj novih

proizvoda, pa ak ni za proirenje postojeih proizvodnji. Za razvoj nuno je znatno promijeniti itavprivredni sustav, te uvesti razvojne mehanizme u sustav.

Sigurnosni mehanizmi

Osim gospodarskih razvojnih mehanizama takoer je vano imati dravne i drutveneorganizacije koje slue za jaanje sigurnosti i bolje zadovoljavanje potrebe graana za sigurnou, bezega nema ni gospodarskog razvoja. Za zadovoljenje tih zahtijeva osim vojske i policije nuno je imatii odgovarajue znanstvene institute kao to su: institut za meunarodne odnose, institut za strateko

planiranje, institut za nacionalnu sigurnost, institut za obranu, udruge za zatitu nacionalnog identiteta,forumi za razvoj medijskog pluralizma, udruge za razvoj ljudskih resursa, instituti za analizesirovinskih kapaciteta, udruge za razvoj konkurentnosti, institut za analizu financijske stabilnosti,


13/38

institut za tehnoloki razvoj, institut za razvoj prehrane, lijekova, zatite okoline itd. Ove organizacijeje potrebno osnovati od najboljih strunjaka za pojedina podruja, koji su se dokazali svojimpraktinim, teorijskim ili inovativnim radom, a nisu vezani uz strane interese, ili organizacije.

Mediji

Mediji slue za prenoenje informacija, ali se vrlo esto koriste za irenje stavova, vjerovanja,dezinformacija, ideologija, straha i drugih poeljnih stanja i interesa za vlasnike, oglaivae i drugekorisnike medija. Tom svojom mogunou mediji esto slue kao osnovni alat u pripremi za ideoloki,struni, gospodarski, politiki ili vojni sukob, kao i za izvoenje specijalnih oblika rata. Da bi se medijimogli koristiti za agresiju na drugu dravu potrebno ih je najprije preuzeti. To se najee postieciljanim kreditiranjem, tj., odobravanjem velikih kredita lokalnim medijskim kuama, iako kreditoriznaju kako ih vlasnici nee moi vratiti, a za garanciju povrata uzimaju veinski paket dionica. Vrlo

brzo nakon toga preuzimaju vlast u medijima, te nakon toga postavljaju svoje urednike. Kad sepreuzmu vrlo brzo se pretvaraju u oruje za irenje dezinformacija u interesu strane gospodarske,politike ili vojne konkurencije.

UdrugeUdruge civilnog drutva, humanitarne, sportske, vjerske, sindikalne, ili sline udruge imaju vrlo

znaajnu ulogu u dananjoj ljudskoj zajednici i gospodarstvu, ali se ta pozitivna uloga znatno smanjujekad ih ponu financirati politiari ili korporacije, na raun poreznih obveznika, to znatno optereujedravni proraun, te potie korupciju. Politiari to ine u prvom redu kako bi smanjili opravdanenapade tih udruga na loe politiare, te kako bi preko tih udruga ostvarivali neke svoje interese. Kako

bi se takav negativan utjecaj politike na udruge izbjegao potrebno je zabraniti financiranje udruga nateret prorauna, a kako bi udruge ipak opstale potrebno je poreznim obveznicima, odnosno svimgraanima koji plaaju porez na dohodak omoguiti da dio svoje porezne obveze plaaju po vlastitomizboru; ako ele dravi onda plaaju njoj, a ako ne ele onda sami odluuju hoe li taj dio poreza iinekoj udruzi, humanitarnoj organizaciji, znanstvenom institutu, fondaciji, crkvi, portskom klubu islinoj neprofitnoj organizaciji. Na taj nain bi sami graani odreivali dali je neka udruga korisna te bi

je financirali, ili je nepotrebna te ju ne treba financirati. Tada se ne bi moglo dogaati da neke udruge sdobrim vezama u dravnim slubama dobivaju previe novca, dok veina drugih ne dobiva nita.Poduzeima ovu mogunost ne treba dati poto vea poduzea za vee iznose uvijek trae protuusluge,dok bi manja poduzea mogla biti izloena reketu od strane lokalnih politiara.

Kako udruge ne bi sluile kao sredstvo u rukama stranih slubi, ili kompanija koje ugroavajunacionalnu sigurnost ili domae gospodarstvo potrebno je staviti pod kontrolu javnosti sve straneudruge graana, humanitarne organizacije i sline nevladine institucije, preko kojih globalnikorporacijski kapital nastoji kreirati javno mnijenje, a preko njega i politiku. To se moe ostvariti

zakonom po kojem bi banke sav promet preko iro-rauna udruga morale staviti na internet kako bijavnost znalo tko ih financira i kako troe taj novac.

Politiki sustav:O kvaliteti politikog sustava ponajvie ovisi budunost drave i gospodarstva poto politiki

sustav kreira sve ostale sustave i kontrolira njihov rad. Kako bi se negativan utjecaj politikog sustavaograniio sve institucije dravnog sustava potrebno je postaviti tako da mogu funkcionirati imeusobno se regulirati bez utjecaja politiara, a njihov rad mora biti kontinuiran i kad se politikavlast promjeni. Sve institucije sustava moraju djelovati po zakonima, a ne po odlukama politiara.

Najvea opasnost za politiki sustav je situacija kad pojedini politiari koncentriraju previe vlasti u

svojim rukama, to se dogaa u diktaturama, a i u demokratskim dravama s izbornim sustavima gdjepredsjednik stranke odluuje tko e biti na izbornoj listi i na kojem mjestu, te gdje birai ne mogu biratipo imenu kandidata, ve samo glasati za stranku. Uvoenjem veinskog izbornog sustava razvlastili bi


14/38

politike stranke u korist jakih politikih osobnosti.

2. Gospodarsko razvojni sustav

Gospodarsko razvojni sustav je intelektualno dobro o kojem najvie ovisi gospodarski razvoj.Za razvoj proizvodnje u dananjem globaliziranom svijetu svaki proizvoa konkurira proizvoaimaitavog svijeta, te da bi opstao na tom tritu on mora biti svjetski prvak u svome poslu. Da bi to mogaona proizvoa mora iskoristiti neke prednosti. Sirovine moraju biti jeftinije od onih koje imakonkurencija to znai da porezna optereenja moraju biti manja nego ih ima konkurencija, a takoer i

optereenja za razne dozvole i licence treba smanjiti. Radna snaga je jeftinija nego u razvijenimzemljama, ali je istovremeno i skuplja nego u mnogim zemljama koje imaju brzi razvoj. Kako bi sekonkurentnost radne snage poveala treba smanjiti optereenja na plae, kao i poboljati kvalitetu radne


15/38

snage poticanjem obrazovanja i inventivnosti. Sve poreze i doprinose koji optereuju proizvodnju trebaprebaciti na potronju. Time se potroai optereuju, ali svi su oni dugorono istovremeno iproizvoai, te veom zaradom mogu u perspektivi i vie troiti. Poto i svi drugi mogu na tritunabavljati sirovine po istim cijenama i smanjivati optereenje proizvodnje najvanija djelatnost gdje seneto moe poboljati je inventivnost i vee ulaganje u industrijsko vlasnitvo. Neophodna je boljazatita industrijskog vlasnitva koja je danas samo formalna i slui uglavnom zatiti stranog

industrijskog vlasnitva, dok ne postoje mehanizmi za razvoj domaih inovacija. Sustav nuan zarazvoj od ideje do prototipa, ili pilot projekta, ne postoji i preputen je pojedincima. Sustav naruivanjanovih tehnologija koje tek treba razviti ne postoji, a bankarski sustav u rukama stranaca nema interes zarazvoj novih proizvoda, pa ak ni za proirenje postojeih proizvodnji. Za razvoj nuno je znatno

promijeniti itav privredni sustav, te uvesti razvojne mehanizme u sustav kao najvaniji instrumentgospodarskog razvija.

2.1. Razvojne mehanizme moemo podijeliti na dvije grupe: Mehanizmi za udruivanje ideja ikapitala te mehanizmi selekcije sposobnih izmeu mase nesposobnih.

2.1.1. Mehanizmi za udruivanje ideja i sredstava su razne vrste dionikih drutava, ortakih

drutava, te fondacija i to su osnovni organizacijski sustavi unutar kojih se razvijaju novi proizvodi.

Razvoj novog proizvoda moe se podijeliti u vie faza.Prva je ideja na osnovu koje se pravi idejni plan, pa izvedbeni plan, pa demonstracijski

model Do ove faza samo vrlo mali broj ljudi moe shvatiti vrijednost nove ideje. Kad je napravljendemonstracijski model tada ve, vei broj ljudi moe zakljuit da li je ideja tehniki izvediva. Nakonovoga izgrauje se prototip. Kad se on izradi, strunjaci raznih struka mogu proraunati tehnike iekonomske mogunosti novog proizvoda. Na osnovu toga pravi se probna serija, na osnovu koje semjere praktine mogunosti novog proizvoda, i da li ga kupci prihvaaju. Ako kupci prihvate novi

proizvod dolazi do izgradnje novih kapaciteta i do faze irenja proizvoda.Neprofitabilne ideje financiraju se iz raznih dravnih, privatnih ili crkvenih fondova. Ovi

fondovi financiraju ideje koje ne donose profit, koje se razvijaju dugo vremena, ili za iji je razvojpotreban veliki kapital. Na ovaj nain se financiraju osnovna znanstvena istraivanja, socijalniprogrami, sportske ili kulturne aktivnosti, pomo nerazvijenim dravama i sl. Hrvatska je premalenazemlja za financiranje neprofitabilnih ideja te bi se trebala usmjeriti samo na profitabilna istraivanja,

pa bi zbog toga kod financiranja znanstvenih projekata trebalo uvesti pravilo da se za svaki znanstveniprojekt treba osigurati barem 20% iz privatnih izvora kako bi se stekli uvjeti za odobrenje dravnogpoticaja.

Mehanizmi za udruivanje ideja i sredstava u Hrvatskoj su vrlo slabo razvijeni poto vlasnicikapitala nemaju ni znanja, ni sposobnosti, a ni interesa za razvojem novih ideja, dok inovatori iznanstvenici kao manjinski dioniari nisu dovoljno zatieni od samovolje veinskog vlasnika. Ovo je

osnovni razlog za bijeg mozgova, tj,. iseljavanje mladih i obrazovanih ljudi. Zbog toga je potrebnomnogo snanije razviti zatitu sitnih dioniara.Efikasnost mehanizama za udruivanje ideja i sredstava ovisi o broju stvaratelja ideja, o broju

kapitalista, o njihovoj sposobnosti, o vjerojatnosti njihovog povezivanja, te snazi pravne zatite interesasitnih dioniara. Obino su stvaratelji ideja manjinski dioniari, te ako ih pravni sustav ne titi oni se nemogu udruivati.

Stvaratelji ideja postoje svugdje. Obrazovanjem se moe smanjiti broj loih, neostvarivih izastarjelih ideja, a samim tim poveati broj dobrih ideja.

Sposobnost poduzetnika ovisi o efikasnosti mehanizama za selekciju prema sposobnostima.Broj kapitalista poduzetnika ovisi o brojnosti stanovnitva, te o visini i distribuciji nacionalnog

bogatstva.

Vjerojatnost povezivanja stvaratelja ideja i poduzetnika ovisi o gustoi naseljenosti, orazvijenosti sredstava komuniciranja, o broju mjesta na kojima se ovakve osobe mogu susresti, te omotiviranosti za susret. to je ideja jednostavnija i to je na viem stupnju razvoja prema gotovom


16/38

proizvodu to je vea i vjerojatnost pronalaska kapitala potrebnog za daljnji razvoj.Motiviranost za razvoj novih ideja bitan je faktor o kom ovisi efikasnost mehanizama za

udruivanje ideja i kapitala, te drava znatno mora poveati motiviranost za udruivanje.Motiviranost stvaratelja ideja zavisi o mogunosti patentne zatite, o trokovima zatite, o

mogunosti pronalaska investitora i o nagradi u sluaju uspjenog realiziranja ideje. Povjerenje upotencijalne suradnike znaajno utjee na povezivanje stvaratelja ideja i vlasnika kapitala. Strah od

nepotenja, kao bitan demotivirajui faktor udruivanja potrebno je svim moguim pravnim imoralnim mjerama svesti na minimum.Motiviranost poduzetnika ovisi o trokovima razvoja, o kazni u sluaju neuspjeha i o nagradi u

sluaju uspjeha. Privatni kapitalisti ulau dio svojih sredstava, a ako razvoj ne uspje gube dio sredstavakoji su uloili. Ako razvoj uspije oni se bogate, mogunost ulaganja u druge nove ideje se poveava, anjihova mo, ugled i drutveni utjecaj jaa. Kod nas je upravo suprotno, poto su mediji proirili vrlosnanu antipoduzetniku klimu u kojoj se na poduzetnike gleda kao na kriminalce koji stalno netokradu. Za ovu klimu kriva je i drava koja s trita ne uklanja one koji varaju dobavljae i radnike, a

ponekad ne uklanja ak ni one koji varaju i samu dravu neplaanjem poreza i doprinosa.Osnovni uvjet za postojanje mehanizama za udruivanje ideja i kapitala je postojanje pravne

drave. Ograniavajui faktor u udruivanju novih ideja i kapitala su i meunarodni patentni zakoni

koji su kreirani po zahtjevima starih velikih dionikih drutava, tj. krupnih multinacionalnihkompanija, dok sitni poduzetnici nemaju mogunost podnijeti trokove kvalitetne meunarodne

patentne zatite. Ako i uspiju kvalitetno zatititi neku ideju na svjetskom nivou velika je vjerojatnostbojkota konkurencije koji e radije priekati 15 - 20 godina dok patentnoj zatiti ne istekne rok trajanja.Tek ako se nae jedan kupac licence tada e se svi njegovi konkurenti potruditi i sami kupit licencu.Ovo je osobito dolo do izraaja tijekom 20 stoljea kad je osnovni ulaga u nove tehnologije postalavojska, te nove tehnologije za koje vojska nije bila zainteresirana vrlo teko su nalazile kapital zarazvoj. ak to vie, velike kompanije su vrlo efikasno sabotirale razvoj konkurentskih novihtehnologija koje bi mogle natetiti njihovim tehnologijama. Kako bi se ovo sprijeilo i hrvatska vojska

bi morala biti naruitelj novih tehnologija razvijenih prema domaim idejama u domaim tvornicama, apostupak nabave bi trebao biti u vie faza kao to se naruuju arhitektonski projekti.

Za bri razvoj nuno je uvesti mehanizme za bri razvoj novih domaih proizvoda i sigurnijeposlovanje bez ega nema razvoja privrede i zapoljavanja.

2.1.2. Mehanizmi selekcije

U svakoj drutvenoj organizaciji i u svakom drutvu postoje mehanizmi za selekciju o kojima ovisi tkoe napredovati na drutvenoj ljestvici, a tko nee.

Trini mehanizam selekcije prema sposobnostima nastao je paralelno s nastankom pravnedrave. Trini mehanizam selekcije je podsustav razvojnog mehanizma i itavog privrednog sustava.On vri selekciju meu investitorima prema sposobnostima. Kao to sito odvaja penicu od pljeve,

tako i ovaj mehanizam selekcije odvaja sposobne i poduzetne od ostalih.Elementi trinog mehanizma selekcije su: Slobodno formiranje cijena, slobodna konkurencija teslobodan, jednostavan i brz steaj nesposobnih.

Slobodno formiranje cijena znai da vlasnik robe moe svoju robu prodavati po trinimcijenama, s tim da ga drava mora tititi od monopola, duopola i oligopola koji mogu ponuditidampinke cijene (ne pokrivaju realne trokove proizvodnje). Hrvatska je visoko monopoliziranazemlja u kojoj prikriveni monopoli, kako dravni tako i privatni, pa ak i strani imaju monoplol.Stranci su uspjeli stvoriti potpunu dominaciju u bankarstvu i medijima, te je to podruje gdje trebasnanim poticajima i zakonskim izmjenama poduprijeti domae ulagae.

Slobodna konkurencija znai da svatko tko misli kako moe proizvoditi neku robu ima pravo toi pokuati, pod istim pravnim, poreznim, kreditnim i carinskim uvjetima kao i svi konkurenti, te da ima


17/38

jednak pristup javnim nabavkama, bez proteiranja odreenih ponuaa. U hrvatskoj su strani lobijiuspjeli znatno ograniiti slobodnu konkurenciju razliitim kreditnim uvjetima, kupovinom i gaenjemmalih inventivnih poduzea, uvoenjem raznih pravila, mjerila, standarda i certifikata koje veliki lako

plaaju, a malima predstavljaju veliki troak i sl. Kako bi se ojaala domaa konkurencija potrebno jepreispitati sva takva pravila, te ostaviti samo ona koja tite zdravlje i sigurnost potroaa, kao ienergetsku tedljivost dok sva ostala pravila i certifikate treba iskljuiti iz javnih nabavki dravnih

institucija i poduzea. Sve druge vrste mjerenja kvalitete treba prepustiti kupcima, a ne nekimcertifikacijskim kuama koje samo podiu trokove proizvodnje i tako sniavaju konkurentnostdomaih proizvoaa. Jaanje domae konkurencije smanjenjem monopola, poveanjem likvidnosti iuklanjanjem nesposobnih poduzetnika s trita osnovni su uvjeti za jaanje lokalnog poduzetnitva.Iako sve meunarodne institucije zagovaraju slobodnu konkurenciju, veina drava tu konkurenciju

jaa samo meu domaim poduzeima, dok na meunarodnom tritu nastoje pomoi vlastitimpoduzeima obavjetajnim informacijama, niim porezima i niim kamatama. Bankarske garancijekod naruivanja radova od strane drave javnih poduzea, gradova i gradskih poduzea treba zamijenitidravnim vrijednosnim papirima kako bi se smanjili trokovi izvoaa, a istovremeno bi se poveala

potranja za takvim vrijednosnim papirima.Slobodni steaj ne smije znai propast neke proizvodne cjeline. Steajni postupak mora biti brz

i efikasan nain promjene vlasnitva nad nekom pravnom osobom, zajedno sa svim spornimtrabinama. Hoe li te trabine biti naplaene rizik je kupca. Bankrot treba biti kazna za nesposobnogvlasnika, a ne za radnike i dobavljae. Steaj ne moe rjeavati nevidljiva ruka trita, ili politikimandarini ve to mora rjeavati potpuno nepristrana pravna drava. Pravni sustav treba izvritisteajni postupak nad poduzeem im postane nelikvidno. Kad neko poduzee ne moe podmiritiobveze tada nju treba, ako je ikako mogue, prodati kao pravnu osobu. To dovodi do promjenevlasnitva, a poduzee i dalje normalno radi. Tek ako nitko nije zainteresiran kupiti poduzee, makar pocijeni od jedne kune, poduzee treba ukinuti kao pravnu osobu, sredstva (ukljuujui i potraivanja)se u to kraem roku prodaju na tritu, radnici ostaju bez posla, nakon ega konkurenti dobivaju veetrite. Bankrot se moe odgoditi na neiji teret, tj. ili na teret dobavljaa, ili na teret drave. Vlasnici

poduzea raunovodstvenim manipulacijama mogu prije steaja spasiti dio svoje imovine i to jepotrebno sprijeiti, poto steaj treba biti kazna prije svega za njih kao loe investitore.

Steajne prihode treba dijeliti propocionalno na sve vjerovnike im se neka imovina proda, a neekati da se sve proda pa tek onda dijeliti.

Ako je poduzee otilo u steaj nesavjesnim radom odgovornih osoba, lanova upravnog inadzornog odbora, koji su znali kako poduzee propada, a i dalje su naruivali robu i usluge tada injihova privatna imovina koju su stekli za vrijeme dok je poduzee tonulo u steaj treba uzeti usteajnu masu. Ako su pri tome krili zakone svima koji su to radili treba oduzeti svu privatnu imovinu,kao i imovinu branih drugova steenu u periodu dok su vrili odgovorne dunosti u tom poduzeu.Ako su odgovorne osobe izvlaili imovinu poduzea na druga poduzea, ili povezane osobe (djeca,roditelji, rodbina i prijatelji) tada i tim drugim osobama treba oduzeti imovinu koju su dobili na poklon,

kupili po nerealno niskoj cijene, ili ostvarili fiktivnom prodajom,kao i stvarnom prodajom svojihproizvoda ili usluga poduzeu u steaju po nerealno visokoj cijeni.Kako bi trini mehanizam selekcije to bolje djelovao potrebno ga je proiriti na to vei broj

privrednih subjekata. Za to je potrebno izvriti sveobuhvatnu demonopololizaciju svega osim prirodnihmonopola, a i takve prirodne monopole treba osloboditi svih djelatnosti osim njihove osnovnedjelatnosti. Sve sporedne aktivnosti putem izdvajanja (outsourcing) i privatizacije potrebno je izloititrinom mehanizmu selekcije. Isto tako sporedne djelatnosti potrebno je izdvojiti i u dravnimslubama i organizacijama kako bi se smanjio troak drave, ime se postie vea konkurentnostdomaih proizvoaa. Kako bi se nepotrebni trokovi drave dodatno poveali trebalo bi ukinuti svenepotrebne organizacije, odjele, a broj rukovodeih nivoa ne bi smio biti vei od 3 (osim u vojsci). Onikoji bi se mogli pobuniti kako time gube mogunost strunog usavravanja treba objasniti kako

institucije postoje zbog korisnika, a ne neijeg usavravanja. Zaposlenicima plaa, poloaj, drutveniugled i stimulacije moraju biti dovoljna nagrada. Na taj nain bi se snienjem trokova drave iposljedinim poveanjem konkurentnosti ojaao meunarodni poloaj i snaga Hrvatske.


18/38

Danas se veina svjetskih drava i meunarodnih organizacija zalae za slobodnu konkurenciju,ali u praksi veina drava tu konkurenciju jaa samo meu svojim domaim poduzeima, dok nameunarodnom tritu nastoje pomoi vlastitim poduzeima obavjetajnim informacijama, niim

porezima i niim kamatama. Kako bi se tome suprotstavili hrvatska treba slobodnu konkurenciju jaatisamo meu domaim poduzeima, kako bi meu njima ojaala selekciju, dok prema stranim

poduzeima treba postupati kao to oni postupaju prema naim poduzeima, tj., formalno zagovaratislobodnu konkurenciju, a stvarno na sve mogue neformalne naine tititi interese domaihproizvoaa koji porez plaaju u hrvatskoj dravi i koji dobit, kao i dividendu troe u hrvatskimtrgovinama. U hrvatskoj strani lobiji su uspjeli znatno ograniiti slobodnu konkurenciju razliitimkreditnim uvjetima, kupovinom i gaenjem malih inventivnih poduzea, uvoenjem raznih pravila,mjerila, standarda i certifikata koje veliki lako plaaju, a malima predstavljaju veliki troak i sl. I

pravila za javne nabavke treba znatno mijenjati. Natjeajna dokumentacija javnih ustanova i javnihpoduzea je esto namjetena za unaprijed poznatog naruitelja to se vidi po tome to samo jedannaruitelj zadovoljava sve uvjete. Ovakvo namjetanje natjeaja trebalo bi dozvoliti samo kad se radi omeunarodnom natjeaju kako bi se iskljuila strana konkurencija, dok je u svim ostalim sluajevimanatjeaj potrebno ponititi ako se na natjeaj ne jave barem tri ponuditelja koji zadovoljavaju sve

uvjete. Kod centralizacije javnih natjeaja takoer su mogue manipulacije tvrdnjom kako se timesmanjuju cijene nabave. Centralizirane nabavke su pozitivne samo kad se radi o nabavkama opreme, ilikompjutorskih programa kako bi se to unificiralo, ime se tedi na odravanju. Centralizirane nabavkesu takoer povoljne kad se radi o nabavkama veih koliina uvoznih proizvoda. Kad se radi onabavkama raznih usluga, ili sitnih potronih dobara, centralizirana nabava moe dovesti do vie tetakao to su vei trokovi nabavke i odravanja. Duga velika teta je to takve nabavke pogodujumetropolizaciji Hrvatske koja je vrlo tetna za odranje ravnomjerne razvijenosti i jaanju nacionalnogidentiteta. Kod centraliziranih nabavki WC papira i slino moe se dogoditi da jedno Zagrebako

poduzee isporuuje jednu rolu papira u Dubrovnik, ili Ilok po cijeni daleko veoj od nekog lokalnogpoduzea. Isto tako kod servisiranja, ili drugih usluga iz Zagreba trebaju putovati izvritelji za nekimali posao u Vukovar, iako bi lokalni izvritelj to mogao vriti puno jeftinije. Kako bi se ovakveneloginosti sprijeile potrebno je kod nabavki usluga, ili sitnog materijala domae proizvodnje uvestiza sva javna poduzea i dravne ustanove obavezne natjeaje prema mjestu troka, kako bi se raznidobavljai mogli javiti na jedno ili vie mjesta troka, a ne samo za podruje itave Hrvatske.

U Hrvatskoj mehanizam trine selekcije esto ne moe djelovati zbog korumpiranih politikih,poreznih i pravosudnih struktura, to za posljedicu ima dolazak na rukovodee poloaje nesposobnihpojedinaca s jakim politikim vezama. Ovaj mehanizam moe djelovati samo u uvjetima pravnedrave, te samo onda kad postoji kao jedinstvena cjelina sastavljena od sva tri elementa ovogmehanizma. Meu privatnim poduzetnicima moe se oekivati otpor od svih bivih komunistikihtehnomenaera koji su uspjeli stei prikriveni oligoplolni poloaj u skoro svim djelatnostima, te taj svoj

privilegirani poloaj nastoje odrati financiranjem svih politikih stranaka kako bi zadrali postojee

stanje.


19/38

3. Problemi koji koe razvoj industrijske proizvodnje

3.1. Monopolizam

Trini monopolizam je pojava kad netko dominira tritem, te zahvaljujui tome moeodreivati cijene, ili druge uvjete na tritu. Monopolizam moe biti apsolutni, tj., kad jedan privrednisubjekt potpuno sam odreuje uvjete na tritu. Duopol je sluaj kad se dvoje dominantnih trinihsubjekata dogovaraju u svome interesu, dok je oligopol sluaj kad se nekoliko trinih subjekatadogovaraju te tako stjeu monopolski poloaj. Monopol takoer moe biti prirodni, kad netko imadominantni poloaj zahvaljujui nekoj prirodnoj pojavi, naprimjer kad je netko vlasnih neke rude kojase ne moe nai na drugim mjestima. Prirodni monopol je i vlasnitvo nad infrastrukturom kao to jekanalizacija, voda, elektrina mrea i ima je obino onaj tko ju je izgradio, dok drugima istuinfrastrukturu ne mogu izgraditi do istih potroaa. Monopol moe biti javni kad je u vlasnitvu drave,ili privatni kad je u vlasnitvu privatnih osoba. Monopol nad industrijskim vlasnitvom je sluaj kad jenetko izmislio neki patent, ili otkrio neko znanje i to je jedini opravdani monopol poto je rezultat

vlastitog rada, zalaganja i investiranja. Svi drugi monopoli rezulatat su politike, vojne ili financijskesile, te djeluju negativno na potroae, konkurentne i tehnoloki razvoj. Kad netko ima vie od 30%trita smatra se kako ima monopolski poloaj, te se u veini drava to zakonski nastoji sprijeiti. Tiantimonopolski zakoni se esto ne potuju kod velikih multinacionalnih kompanija koji nastoje svojmonopol opravdati svojim ulagajem u razvoj, iako je on esto rezultat planskog unitenja konkurencijeiz drugih drava to se esto provodi uz pomo matine drave i njezine obavjetajne, politike ifinancijske javne ili tajne pomoi.

Svaka velika meunarodna organizacija nastoji stvoriti monopol i izvan vlastite zemlje kako biostvarila ekstra zaradu, ili neki drugi privilegij. U postupku stvaranja monopola na stranim tritimanajprije se nastoji unititi manju konkurenciju izvozom i prodajom vlastitih proizvoda, rijee usluga,

po damping cijenama (cijena koja ne pokriva trokove proizvodnje). U ovoj fazi potroai ostvaruju

korist poto kupuju jeftinu robu, ali kad sitna konkurencija propadne cijena se die, te tada potroaimoraju plaati daleko viu cijenu. Damping cijenom veliki trini igrai koji obino u matinoj draviimaju monopol, duopol ili oligopol mogu unititi male konkurente u drugim dravama pod uvjetom daimaju velike financijske zalihe, pristup povoljnim izvorima kredita, ili da na nekom drugom trituostvaruju zaradu. Damping se obino provodi na tritu jedne "napadnute" drave, te kad u toj dravikonkurencija propadne cijena se die, te kree u osvajanje trita u drugoj dravi. Premameunarodnim propisima u ovakvim sluajevima je dozvoljena antidamping carina, ali je to teko

provesti zbog nedostatka dokaza, osobito kod prodaje usluga kad se koristi domaa radna snaga.Najbolja zatita je dobra poticajna politika i jeftini dugoroni krediti za nabavu najbolje svjetskeopreme kako bi domai proizvoai mogli smanjiti trokove i spustiti cijene svojim proizvodima.Mogue je i osigurati domaim proizvoaima kredite za finaciranje prodaje kako bi mogli kupcima

nuditi prodaju na vie rata, te tako stei dodatnu konkurentsku prednost.Druga vrsta dampinga je kad damping provode lokalna poduzea protiv konkurencije u vlastitoj

dravi. Ovo mogu provoditi poduzea koja imaju velike zalihe novca, privatne ili politike veze savelikim finacijerima, interesne veze sa velikim kupcima, ili potkupljuju rukovodei kadar takvihkompanija. Zahvaljujui tome ovakvi proizvoai proizvoda, ili ee usluga mogu u poslovanju sakapitalno ili interesno povezanim kupcima ostvariti velike zarade, te tom zaradom mogu financiratidampinki rat protiv lokalnih konkurenata tako da na natjeaje idu sa cijenama ispod trokova

poslovanja, ime unitavaju konkurenciju. Kad konkurencija propadne, nekoliko ovakvih proizvoaaobino stjeu oligopolni poloaj, te dogovorno poveavaju cijenu na tetu kupaca. Pri ovakvom

postupku se moe dogoditi i propast provoditelja dampinga koji pokuavaju lokalnim dampingomistovremeno unititi svoju konkurenciju na itavom svome tritu, ali zbog nedostatka zaliha, ili zbognedostatka privilegiranih kupaca koji su spremni platiti viu cijenu ne uspijevaju ostvariti svoj plan. Tose obino dogaa kod promjene politike vlasti kad izgube podrku lokalne politike, ili financijskihkrugova. Zapadni ekonomski teoretiari ovu vrstu ruenja konkurencije damping cijenama nazivaju


20/38

"predatorske cijene" to bi se moglo prevesti i kao "grabene cijene". Kako neki domai proizvoa ilitrgovac ne bi mogao ovakvi predatorskim cijenama tj., domaim dampingom guiti domae

proizvoae potrebno je zakonom odrediti kako jedan proizvoa ne moe za isti proizvod, ili uslugunuditi cijenu koja je 20% (ili vie) manja od njegove najvie cijene koju ima na domaem tritu.Takoer je potrebno minimalnu plau radnika definirati kroz minimalnu satnicu, a ne samo krozminimalnu mjesenu plau. Na ovaj nain bi se moglo sprijeiti pojedine ponuae usluga da nude

svoje usluge po satnici kojom ne mogu podmiriti ni minimalnu plau.Trea vrsta dampinga dogaa se dogaa kad lokalna monopolska, obino javna, ili komunalnapoduzea imaju i sporedne trine djelatnosti, pri emu na tritu te sporedne proizvode, ili usluge nudepo cijenama koja ne pokriva trokove proizvodnje. Taj gubitak pokrivaju dizanjem cijena monopolskihproizvoda, ili usluga, ime poveavaju troak poslovanja svojim kupcima kojima se smanjujekonkurentnost na domaem, ili stranom tritu. Istovremeno se i krajnjim kupcima poveavaju ivotnitrokovi i pada standard. Zbog toga proizvodna poduzea propadaju, raste nezaposlenost, porezni

prihodi se smanjuju zbog ega se drava mora zaduivati za odravanje istog nivoa javne potronje, tecijelo drutvo tone u kolaps. Kako bi se ovo sprijeilo potrebno je dravne monopole maksimalnosmanjiti. Sve djelatnosti javnih poduzea koji nisu prirodni monopol potrebno je izdvojiti u posebna

poduzea i privatizirati, ili ih je potrebno postupkom autsorcinga prepustiti dobavljaima. Kako

direktori pri tome ne bi mogli od prevelikih, ili izmiljenih narudbi, uzimati proviziju potrebno jetono definirati koliko je nekih proizvoda, ili usluga potrebno nabavljati, a kako monopol ne bi stekli tinovi dobavljai potrebno je poslove dodjeljivati javnim natjeajima, pri emu uslugu treba prepustiti

barem petorici regionalnih dobavljaa koji meusobno konkuriraju. Ovime bi se uz sprjeavanjemonopolizacije smanjila i opasnost od metropolizacije. Zbog standardizacije opreme, ili tehnologije,samo jednokratne nabavke proizvoda treba nabavljati od jednog dobavljaa, po mogunosti direktno od

proizvoaa bez posrednika, dok sve proizvode, ili usluge koje se nabavljaju kontinuirano u manjimkoliinama treba nabavljati od vie lokalnih dobavljaa. Za takve poslove natjeaje treba nabavljati pomjestu troka kako se ne bi dogaalo da neki sitni materijal, ili inventar u Dubrovniku, ili Vukovarudobavlja poduzee iz Zagreba.

etvrta vrsta dampinga je obrnuti damping, a to se dogaa kad jae kompanije svojim lokalnimdobavljaima nude cijene koje ne mogu pokriti prodajom svojih proizvoda, ili usluga. Pri tomeostvaruju gubitak koji pokrivaju iz zaliha, ili na drugim tritima. Strani vlasnici ovakvih poduzeagubitke pokrivaju kreditima s niskim kamatama, ili dokapitalizacijama. Kad u prvoj fazi dampinagmali lokalni konkurenti propadnu ovakva najee duopolna, ili oligopolna poduzea prelaze u drugufazu u kojoj sputaju cijenu dobavljaima koji vie nemaju izbora, te moraju prodati svoju robu onimakoji su preostali na tritu. Pri ovome obino vei broj malih dobavljaa propadne, poto ne mogusniziti cijenu svojih proizvoda ili usluga. Zatita od ovakve vrste dampinga je mogua u prvoj fazi

pomoi slabijim domaim konkurentima da "zamrznu" svoju proizvodnju na neko vrijeme, ilikapitalnim povezivanjem dobavljaa sa preraivaima osnivanjem zajednikih zadruga, ili zamjenomdionica, gubitke u jednoj djelatnosti pokriti zaradom u drugoj djelatnosti. U drugoj fazi kad

dobavljaima padaju cijene zatita je puno tea, ali su ponekad mogui poticaji dobavljaima u nabavciopreme koja im omoguuje "preskakanje" njihovih kupaca preraivaa, kako bi sami mogli doi dokrajnjih kupaca, to kod sloenijih proizvoda esto nije mogue.

Hrvatsko trite je izrazito monopolizirano trite, te u gotovo svakoj trinoj djelatnosti postojeprikriveni duopoli, ili oligopoli koji koriste svoj poloaj za pljakanje kupaca. Izuzetak su samodjelatnosti izloene meunarodnoj konkurenciji gdje velike meunarodne korporacije nastojeuspostaviti svoj monopol, a domae zatitne agencije ih u tome ne znaju i ne mogu zaustaviti. U

podruju javnih usluga takoer vladaju vrlo snana monopolska poduzea koja svojim velikimtrokovima i visokim cijenama sniavaju konkurentnost svojih kupaca, trinih poduzea koja zbogtoga ne mogu biti konkurentni ni na domaem ni na meunarodnom tritu.

Za zatitu od meunarodnog dampinga potrebno je pod poseban nadzor staviti sva poduzeakoja imaju strane vlasnike, kako ne bi uz pomo financijske snage svojih vlasnika dampingomunitavali domaa poduzea. Sva takva poduzea svoje proizvode i usluge ne bi smjeli prodavati po


21/38

cijeni koja je 20% (ili vie) manja od najvee cijene koju postiu na drugim tritima, iako je ovo tekoprovesti u sluajevima kad zapoljavaju domau radnu snagu.

Osim dampinga velike kompanije mogu unitavati sitnu konkurenciju i na druge naine, kaoto su namjeteni javni natjeaji sa natjeajnim uvjetima prilagoenim ciljanom naruitelju, to jeobino rezultat mita. Jedan od vanijih naina namjetanja natjeaja su zahtjevi za odreenim

certifikatima koje ponuditelji moraju imati. Certifikati su smiljeni kao osiguranje kvalitete, ali u praksiesto nemaju sa kvalitetom nikakve veze, ve slue za onemoguavanje konkurencije. Velikekompanije imaju mogunost sa certifikacijskim kuama stalno smiljati nove certifikate kvalitete kojiza velike nisu znaajan troak, ali za mala poduzea jesu, ime se smanjuje njihova konkurentnost. Kadi mala poduzea nabave certifikate izmiljaju se neki novi certifikati to sve vie smanjuje opukonkurentnost.

Osim navedenih naina monopolizacije veliku ulogu u tome procesu imaju i obavjetajne sluberazvijenih zemalja koje i do 70% svojih kapaciteta koriste za industrijsku pijunau. Na velikimmeunarodnim javnim natjeajima velike kompanije SAD-a i Velike Britanije esto o stranimkonkurentima dobivaju sve vane podatke kao to su tehnologija koju imaju i mogu ponuditi, podatke orazvojnim projektima, podatke o najvanijim kadrovima i njihovim slabostima, a ponekad dobiju i

podatke o cijenama i ostalim uvjetima iz ponude. Zato je kod velikih javnih nabavki vano cijene iostale najvanije podatke potrebno upisivati rukom u tiskani tekst, kako ne bi ostali nikakvi tragovi ukompjutoru, ponudu treba nositi sigurnim i povjerljivim kuririma i dostavljati je neposredno prijeotvaranja ponuda.

Potrebna je takoer i borba protiv monopolskih organizacija i udruga kojima ljudi, ili poduzeasilom zakona moraju plaati lanarinu, kao to su razne gospodarske, ili strune komore. Ovakveorganizacije bi se morale baviti samo svojom osnovnom ulogom strunog usavravanja lanica i

poveanjem kvalitete. Predimenzirane komore su veliki troak za lanove, te bi se moralo lanovimadati mogunost izbora izmeu vie udruga, ili komora kako bi se i meu njima stvorila konkurencija.Tada se ne bi moglo dogoditi da HGK za plae uposlenika troi vie nego sve opine zajedno.

Borba protiv monopola je jedan od najvanijih uvjeta za poveanje domae konkurentnosti,poveanja nezaposlenosti i izlaska drave iz dunikog ropstva.

Otpor koji se moe oekivati izuzetno je velik i moe se oekivati od svih javnih poduzea,njihovih uposlenika i sindikata, te onaj tko se u to upusti moe oekivati gubitak slijedeih izbora, akose pozitivni rezultati brzo ne pokau. Zato je sve teke poteze poput otputanja vika zaposlenih umonopolskim poduzeima i organizacijama potrebno provesti u prvoj godini vlasti. Privatizacijusvega to ne pripada prirodnom monopolu potrebno je provesti preko burze i to u paketima dionica od1% tjedno, po trinim cijenama kako bi se svatko mogao natjecati za kupnju. Kako bi postojala

potranja potrebno je dodijeliti vauere stanovnitvu kako bi svi vlasnici vauera mogli sudjelovati ukupnji ravnopravno sa onima koji kupuju novcem. Kako se ne bi moglo dogoditi da vauere dobiju iabolirani agresori vauere bi trebalo dodijeliti samo hrvatskim braniteljima (ovisno o broju dana u

obrani), te iseljenicima i ostalima koji su svojim dobrovoljnim prilozima pomagali obranu, ovisno okoliini doniranih sredstava. Na taj nain bi se nerentabilna poduzea prepustila tritu, drava im viene bi morala pokrivati gubitke, te bi mogla i naplatiti porez.

Otpor u monopolskim organizacijama takoer je potencijalno vrlo velik poto tu na izmiljenimradnim mjestima rade obino rade islueni politiari, ili rodbina politiara koji samim time imaju vrlo

jeke veze i politiki u utjecaj kojim mogu ruiti rukovodstva pojedinih politikih stranaka, bilo prekosvojih kadrova u vrhu stranaka, bilo napadima preko medija. Kako bi se ova opasnost smanjila

potrebno je smanjiti i mo vlasnika medija, a poveati slobodu samih novinara, zbog ega je potrebnosmanjiti i monopolistiki poloaj pojedinih medijskih kua.

Za zatitu od meunarodnih monopola potrebno je javno koristiti sve meunarodneantimonopolske i antidampinke propise, dok je tajno potrebno provoditi tajne protekcionistike poteze

kakve prikriveno provode, SAD, Japan, VB, Francuska i druge razvijene zemlje. U tom cilju svadomaa poduzea koja se suoavaju sa stranom konkurencijom morala bi imati tajnu obavjetajnupodrku domaih slubi, kakvu i ta strana poduzea imaju od slubi iz matinih drava.


22/38

Podrku za provoenje amtimonopolskih poteza mogue je oekivati jedino od privatnihpoduzetnika, te od udruga za zatitu potroaa, te ih je potrebno jaati poto je jedino tako mogueojaati njihovu podrku.

3.2. Nelikvidnost

Nelikvidnost je pojava kad sve vei broj privrednih subjekata ne plaa, ili ne moe platiti svojadugovanja. Uzroci mogu biti neracionalno poslovanje, ili druge slabosti privrednih subjekata, a ako senelikvidnost iri i na one koji racionalno posluju uzrok je ili nefunkcioniranje steajnog mehanizmakoji mora uklanjati nesposobne s trita, ili pogrena, pretjerano restriktivna monetarna politika kojane obraa panju na meunarodna monetarna kretanja, valutne ratove i razne oblike meunarodnefinancijske agresije. Za promjenu pogrene monetarne politike potrebna je suglasnost u vrhu izvrne izakonodavne vlasti, to nije realno dok se u vrhu stranaka ne pojavi dovoljno pojedinaca koji serazumiju u monetarnu politiku i imaju volje lomiti utjecaje stranih financijskih centara moi. Potrebno

je promijeniti zakone o HNB u kako bi ta institucija morala voditi brigu i o meunarodnojkonkurentnosti domae privrede i poveanju zaposlenosti, a ne samo o stabilnost cijena i teaja.

I bez suradnje HNB-a Ministarstvo financija, kao i financijski odjeli lokalne uprave i samoupravemogu dosta uiniti na smanjenju nelikvidnosti izdavanjem vee koliine prenosivi mjenica svim svojimdobavljaima kao osiguranje plaanja. Dobavljai bi te mjenice mogli prenositi na svoje dobavljae, akrajnji vlasnici mjenica njima bi trebali imati mogunost plaati sve obaveze prema izdavatelju barem30 dana prije dospijea. Vlada, upanije, gradovi i opine bi trebale svim institucijama i poduzeima usvom vlasnitvu naloiti da te dionice kod javnih nabavki koriste umjesto bankarskih garancija.Bankarske garancije se plaaju i znatan su izvor bankarskih zarada, dok poduzeima predstavljajunepotreban troak. Poduzea koja bi umjesto bankarskih garancija uzimali gradske mjenice imali bisigurno jamstvo, a potranja za prenosivim mjenicama bi se znatno poveala. Kolanjem tih mjenica u

privredi bi se znatno smanjila potreba za gotovinom, ime bi se smanjila nelikvidnost i povealakonkurentnost lokalnog gospodarstva.

Dananju monetarnu politiku u veini drava kontrolira meunarodna financijska oligarhija kojabrani interese banaka, tedia i valutnih pekulanata, te se oni opiru bilo kakvom jaanju nacionalnemonetarne politike. Kreditiranjem drava dobili su mogunost uvjetovanja daljnjeg kreditiranjakontrolom monetarnih vlasti, te su na taj nain mnoge drave uvukli u kreditnu zamku kojom sugraane takvih drava pretvorili u dunike robove.

Iako promjene zakona o HNB -u predlae sam HNB i Vlada moe inicirati promjene zakona.Da bi Vlada to i uinila morala bi biti svjesna vanosti monetarne politike na ukupno gospodarstvo, tedovoljno jaka da se suoi s ucjenama meunarodne financijske oligarhije. Pojedine drave koje su se

usudile radikalno promijeniti svoju monetarnu politiku, poput Argentine i Islanda imale su velikekratkotrajne probleme, ali su se vrlo brzo oporavili i krenuli putem razvoja.

3.3. Neinventivnost

Razvoj nije mogu bez racionalizacija, inovacija i tehnikih unapreenja u svim aspektimaproizvodnje i ivota, na podruju tehnike tehnologije i organizacije. Iako imamo vrlo kvalitetneinovatore koji na meunarodnim sajmovima inovacija osvajaju znatna priznanja ne postoji sustavuvoenja inovacija u praksu. Razvojni instituti su postojali u velikim poduzeima, ali su ukinuti ime jeonemoguen razvoj takvih poduzea. Poduzea u stranom vlasnitvu svoje razvojne imaju u matinim

dravama i zasigurno ih nee razvijati kod nas. Mali proizvoai nemaju dovoljno ekonomske snage zafinanciranje razvoja inovacija, osim za pojedine sitne racionalizacije. Sustav nuan za razvoj od idejedo prototipa, ili pilot projekta ne postoji i preputen je pojedincima. Sustav naruivanja novih


23/38

tehnologija koje tek treba razviti ne postoji, te ga je potrebno razviti. Jedini centri oko kojih se takvirazvojni instituti mogu razviti su sveuilita. Svako nae sveuilite bi moralo imati svoj znanstvenorazvojni tehnoloko inovacijski centar. Cilj takvog centra bi morao biti prepoznavanje dobrih ideja, terazvoj takvih ideja od ideje, do prototipa, nulte serije i gotovog proizvoda, nakon ega daljnju

proizvodnju treba prepustiti privatnim proizvoaima koji su sudjelovali u razvoju. Slanje ideja naizlobe inovacija kontraproduktivno je poto od toga koristi imaju samo administrativci u pojedinim

udrugama inovatora koji tako putuju po svijetu, pri emu i brane drugove vode u "oping", te usputostvaruju terenske dnevnice. Korist takoer ostvaruju industrijski agenti velikih multinacionalnihkompanija koji snime dobre inovacije, te ih malo izmijenjene pretvaraju u svoje proizvode. Kako bi seovi nepotrebni trokovi izbjegli inovacije ponuene u proces razvoja tehnoloko inovacijskim centrimane bi se smjeli izlagati na nikakvim sajmovima do ne dou do faze novog proizvoda. Razvoj svakeinovacije trebao bi se razvijati kao novi projekt, u vie faza. Na poetku ocijene inovacije strunaekipa sastavljena od najboljih strunjaka bi morala ocijeniti tehniku ostvarivost ideje, a kad seizradom malog modela dokae kako inovacija moe tehniki funkcionirati. Nakon toga ekipastrunjaka treba procijeniti koliko bi takav proizvod kotao u serijskoj proizvodnji, te ako procijenekako bi mogao biti perspektivan treba ii na izradu prototipa, nulte serije i gotovog proizvoda. Prijesvake faze ponovno treba ii na procjenu ostvarenog i mogunosti daljnjeg razvoja. Kako se ne bi

novac uzalud troio drava bi ovakve projekte smjela financirati samo djelomino, dok bi veinusredstava morali osigurati mali zainteresirani proizvoai novog proizvoda i dobavljai dijelova za tajnovi proizvod. Postotak koji financira drava, upanije, gradovi i opine u poetnim fazama izradeispitnog modela i prototipa bi mogli biti manji, dok bi u kasnijim fazama razvoja uee privatnihulagaa trebalo biti sve vee.

Otpor ovakvom nainu razvoja novih ideja i financiranju mogue je oekivati od kompanija ibanaka u stranom vlasnitvu poto njima nije u interesu razvijati konkurenciju sebi i svojim vlasnicima.Otpor je mogue oekivati i od udruga inovatora kojima upravljaju njihovi administratori iji osnovniinteres je od drave, upanija i gradova izvui to vie novca za financiranje njihovih plaa i putnihtrokova. Otpor je takoer mogue oekivati i od sveuilinih profesora koji su nauili izvlaiti novacod drave za projekte od kojih nitko nema koristi i iju kvalitetu nitko ne moe provjeriti, a u tome im

podrku mogu pruiti i dravni funkcionari koji su im odobravali novac za njihove projekte, uzodgovarajui postotak mita koji se ponekad zna kretati izmeu 10% i 20% .

Pretpostavka za izvrenje je ovakvih promjena je stimulirati poduzea i obrtnike za ulaganje unove projekte na nain da im se omogui 5% poreza na dobit alternativno uplatiti za razvoj nekogkonkretnog znanstvenog ili razvojnog projekta. Na taj nain bi se novac manje troio za raznaistraivanje seksa meu bakterijama, dok bi se vie sredstava ulagalo za konkretna i isplativaistrivanja. Svi vanjski suradnici na projektima trebali bi imati mogunost svoje uee prijaviti kaosudjelovanje u znanstvenom radu za priznanje diploma, magisterija i doktorata, te bi na taj nain bilizainteresirani za uspjeh razvoja i istraivanja.

Za osnivanje ovakvih instituta trebalo bi zaduiti pojedina sveuilita uz suradnju sa tehnikim

fakultetima, a dio sredstava morale bi priloiti i upanije kao i gradovi gdje se nalaze ta sveuilita igdje bi se nalazili ti razvojni instituti. Dio finaciranja pojedinih projekata od kojih bi mogli imati koristitrebale bi osigurati zainteresirane dravne institucije kao to su vojska policija i obavjetajne slube. Zarazvoj takvih projekata ove institucije bi morale osigurati i zatitu od krae ideja i prototipova.

3.4. Pravna nesigurnost

Dugo trajanje sudskih sporova , te veliki broj raznih nepotrebnih propisa i pravila velika jeprepreka za ulaganja u proizvodnju. Sve zakone i propie potrebno je stalno preispitivati od straneneovisnih strunih tijela sastavljenih od vrhunskih strunjaka iz podruja poduzetnitva i znanosti.

Sudske procedure potrebno je takoer pojednostaviti, dok je potrebno promijeniti i kadrovsku politikuu dravnim inspekcijama, tuiteljstvima i sudskim institucijama. Sudaka struka je postala zatvorenakasta u koju ulaze djeca sudaca kao sudaki pripravnici, te itav radni vijek provode u sudstvu, iako


24/38

nemaju nikakvog iskustva u realnom ivotu i privredi. Pravila napredovanja bi se morala promijenitikako bi na sudake funkcije mogli doi samo pojedinci sa bogatim i uspjenim iskustvom privatnih ilidravnih odvjetnika, dok oni koji su veinu svojih sporova kao dravni ili privatni odvjetnici izgubiline bi smjeli postajati suci.

Otpor ovakvim kadrovskim promjenama mogue je oekivati od itave postojee sudske elite,te od ucijenjivih politiara ije spise o nezakonitostima pojedini suci ili istraitelji dre u svojim

ladicama. Za provoenje promjena u sudstvu nuna je prethodna javna kampanja kako bi se dobilapodrka javnosti za lomljenje otpora sudake elite.

3.5. Prevelika javna potronja

Javna potronja je najvei generator potronje, a samim time i poreznih prihoda. Poto se javnapotronja temelji na stranim kreditima javna potronja ne moe rasti, pa samim time padaju porezniprihodi iz kojih se javna potronja financira. Poto takav nain poticanja potronje vodi u sve vei dug iduniko ropstvo potrebno je poveati potronju trinih poduzea, to jest privatne investicije i njihovenarudbe, dok je javnu potronju potrebno maksimalno smanjiti kako bi se mogli smanjiti porezi, kako

bi privatna poduzea mogla to vie investirati i otvarati nova radna mjesta. Smanjenjemnezaposlenosti poveava se broj poreznih obveznika, nakon ega je mogue daljnje smanjenje porezakoji optereuju proizvodnju, te tako poveati konkurentnosti privrede. Smanjenjem nezaposlenostismanjuju se izdaci za nezaposlene i na mirovinske fondove, a takoer se smanjuju i pritisci zazapoljavanje u dravnoj administraciji. To su najvei korisnici javnih sredstava koji troe najvie

poreznih prihoda. Veliki dio poreznog novca odlazi i u dravne investicije ime se i trina privredaoslanja na dravne narube pri emu postoje i znatni pritisci za ulaganje u korupciju. Sve to slabikonkurentnost privrede i drave, te je potrebno to vie investicije prepustiti privatnim investitorima,dok se drava treba kao investitor pojavljivati samo tamo gdje privatni investitori ne mogu pribavitidovoljno sredstava i u drutveno neophodnim ope korisnim djelatnostima gdje privatnici ne mogu

brzo ostvariti dobitak.Smanjenju dravnih investicija i ope javne potronje suprotstaviti e se svi koji su korisnici

dravnog prorauna, a oni ine veinu biraa, te svi koji upravljaju dravnim investicijama i pri tomestjeu priliku za uzimanje mita. Otpor je logino oekivati i od privatnih poduzetnika koji su veinu

poslova ostvarivali u poslovanju sa dravom i dravnim poduzeima. Kako bi se otpor umirovljenikasmanjio potrebno je dozvoliti umirovljenicima sa preostalom radnom sposobnou honorarni rad u

privatnom sektoru, uz zadravanje mirovine. Umjesto velikih i skupih javnih investicija potrebno jeveliki broj nezaposlenih angairati na jeftinim javnim radovima koji se ne mogu obavljati strojevima, anuni su za poveanje opeg drutvenog standarda. Umjesto raznih novanih poticaja potrebno jesmanjiti trokove poslovanja postojeim poduzetnicima, obrtnicima i seljacima, osobito onima koji sutek osnovali poduzea i obrte.

3.6. Prevelika javna administracija

Velika javna administracija posljedica je velikog broja zakona i propisa koji su esto umeusobnoj suprotnosti. Sve takve propise potrebno je kontrolirati to trae dodatni broj propisa. Veliki

broj zaposlenih u administraciji posljedica je i nastojanja svih za zapoljavanje na sigurno i dobroplaeno radno mjesto na kojem je gotovo nemogue dobiti otkaz. Za smanjenje administracije inepotrebnih trokova potrebno je ukinuti sve nepotrebne propise u svim segmentima ivota osobito u

podruju poduzetnitva. Opinama, gradovima i upanijama potrebno je smanjiti postotak vlastitihprihoda koje mogu koristiti za plae zaposlenika. Plae, dodatke na plae i druga prava zaposlenika

potrebno je uskladiti sa pravima i plaama u privatnom sektoru. Kako se komunalni doprinosi ne bimogli koristiti za plae potrebno je strogo kontrolirati njihovu upotrebu kako bi se koristili iskljuivoza izgradnju infrastrukture na podruju lokalnih platitelja takvih doprinosa, i sve druge lokalne prihode


25/38

potrebno je koristiti samo za namjenu zbog koje se prikupljaju kako se ne bi troili za plaezaposlenika. Administracija je prevelika i u javnim poduzeima, te je u njima potrebno izvritiautskorcing svih sporednih djelatnosti, broj hijerarhijskih nivoa upravljanja smanjiti na najvie tri, te

javnim i komunalnim poduzeima zabraniti nuenje usluga na tritu kako ne bi konkurirali trinimpoduzeima. Ovakva konkurencija je nelegitimna poto javna poduzea mogu zaradom iz monopolskihdjelatnosti pokrivati damping cijene u drugim djelatnostima, te na taj nain guiti trina poduzea.

Otpor smanjenju administracije u javnoj administraciji mogue je oekivati od svih uposlenika,od politiara koji su ih tamo zaposlili, te ak i od niih stranakih aktivista kojima je glavni razlogbavljenja politikom stei priliku za zaposlenje u dravnoj administraciji ili javnim poduzeima. Kako bise ovi otpori smanjili potrebno je u politiku uvui to vie sitnih poduzetnika i obrtnika, te njihovedjece i djelatnika, kojima je interes smanjiti dravnu administraciju, te marginalizirati one aktiviste kojioekuju nagradu za lijepljenje plakata. Kako bi se poveao broj privatnih poduzetnika potrebno jeosnivati gospodarske, obrtnike i strune savjete i na nivou temeljnih ogranaka, dok bi svi predsjedniciopinskih, gradskih i upanijskih odbora morali imati osobni savjetniki tim sastavljen od uspjenih

poduzetnika, profesora i dokazanih strunjaka raznih slobodnih profesija. Pri tome treba izbjegavatisavjetnike koji su zaposleni u dravnim slubama i dravnim poduzeima.

3.7. Vanjskotgovinski deficit

Vanjskotrgovinski deficit nastaje kad je uvoz proizvoda i usluga vei od izvoza proizvoda iusluga. Postoje vie naina za regulaciju uvoza i izvoza.

Prvi nain je sprjeavanja uvoza visokim carinama. Za primjenu ovakvog rjeenjaopredijelila se vicarska koja naplauje vrlo visoke carine na sve to se proizvodi u vicarskoj, ak i do100% na neke poljoprivredne proizvode. Oni to mogu zato to nisu lanice EU-a i WTO-a. A u timudruenjima ne ele ni biti ba zato to ele tititi svoju proizvodnju i sv

industrijska politika tihomira čuljka

Documents