God. VI. Šibenik, u subotu 2. srpnja 1910. Br. 454.

HRVATSKA RIEC f r e d p l a t n a c l e n a : na gi

i god inu d o n a š a n j e u i u ; i e p o š t a r s k l t r o š a k .

ucu K 12. Za Ino: Pojed in i h ro j | 0 par;

Šiben iku .

• K h. Za Šibenik tvo na god inu K 12

P la t ivo i u t u i i v o u Tzlćizi sriedLom i s u b o t o m Uredništvo, uprava i Tiskara lista nalazi se u ulici Bazi l ike sv. J akova . —

Oglas i tiskaju se p o lb para petit r edak ili p o p o g o d b i . - P r i o b ć e u a p i sma i zahva le tiskaju se p o 20 pa ra p o pet i t redku. - Nefranki iana

p i sma ne primaju se . Rukopis i s e ne vraćaju.

aktika propalih stranaka.

Novinstvo Utv-are napadno se mnogo bavi listanjem obćitia u Dalmaciji. Dok smo bili

li svoj glas prosvjeda proti nezakonitom, bez-ožnoni i od stranačkih interesa nadahnntom ustu pravaške občine u Makarskoj, dok smo

mi, naime, bili ograničili na osttdjivanje jed-čina, dotle su utvaraške novine uznastojale,

stvar svedu na drugo polje. Mimoilazeći i 0 prelazeći preko jednog konkretnog slučaja, e su počele sa načelnog stanovišta obćenito predati o uputnosti razpuštanja obćina. To pisanje popratile navješćujući razpuste dru-obćina. Cilj toga pisanja bio je i preveč n, a jedan spljetski list, koji obično služi stovarište najgnjusnijih -pokusa Utvare, ovo

a je oblo i jasno, bez okolišanja odobrio puštanje občina. Sve ovo skupa uzeto, od-

iv.i čitav jedan plan Utvare, po kojemu bi jadna il.i, da dodje do izgubljene moći. Mi znamo,

borba za obstanak često puta natjerava ne-raluc stranke, koje su na vladi, na čine, koji

:če ne Izvadjaju. U nikakovom slučaju ih obravamo, ali ili razumijemo. Ali da stra-

čka lasKepljenost, jal i mržnja mogu tako da-!oći, tla se veliki narodni interesi na kocku

avljaju. Samo kad se njima može bar i pri-ilint zadati udarac protivniku, to ne možemo

oprost imo, i to radi zamašnih posljedica, je po n a r o d nastaju. U stranačkoj borbi neka

pojedinci izlažu i sebe stavljaju na kocku, ne narodno blago, kao što je u ovom sin

ju obćinska autonomija.

Jer, kolikogod smo i mi zato. da se uvede u občine, koje od nereda trpe, te to i na-osjeća, opet ne možemo nikako odobriti ,

se u mjerama, koje se rabe, da se tome skoči, prevršuje. U našem slučaju ne samo

se mjere prevršuju, nego se i pravda gazi, zakon uporavljuje jednostrano, izključivo na tu onih, koji nisu po ćudi onoj stranci, koja zasjela na gospodujuća mjesta. Po receptu,

sastaviše Utvaraši, stranka na vladi ili s dom može nesmetano da zlorabi zakon i

~vo, samo kada joj se time pruža prigoda, oslabi svog protivnika. Ovakovo shvaćanje

kona, ovakovo primjenjivanje kaznenih mjera ~že našu zemlju dovesti do odnošaja, koji bi i vrlo slični absurdnost i . Dosljedno, njima 'na s t ranka , kada se je vlasti dočepala, mogla eto bezkonačnosti silom i bezzakonjem svoja

jesta zadržati, pak ćak i onda, kada bi se iz-stavilo, kao u slučaju Utvare, da ona više e sposobna niti ima najnužnije kolikoće ne -istranosti i poštovanja pravice, bez koje jedan "oniti organizam ne može uspješno i koristili)

djeluje. Po gornjim načelima, zakon bi slušamo za to, da se sila i bezz.akonje zako

ni plaštem zaodjene, a n istinu, da se raz-političkim parasitima i petljancitna omogući,

zakon izrabe za udovoljenje svog nezasitnog etita. A po toj samoj činjenici, da se Utvara načno laća i najomraženijih sredstava u borbi oti nama, može se prosuditi niezina tobožnja oć. Ono što ona danas u tolikoj mjeri upo -bljuje, ono redovito rabe sve stranke, kojima dvanaesti čas kucnuo.

No ne samo, da bi sve gori navedeno bilo sljedicom onog tumačenja i primjenjivanja za-na, kako ga propovjedaju Utvaraši, nego bi tim zadao i smrtan udarac faktičnoj našoj

1 ćinskoj autonomiji. Jer kada bi razpusti o b -učestali, tim bi se stvorio poguban pre-

J ens , koji bi vlada do skrajnosti izrabila. Ona naime, sliedeči ovaj prvi primjer, mogla u

jbližoj budućnosti po miloj volji razpuštati ne-čudne joj občine i tim se sredstvom toliko služivati, da bi skršila svaku neodvisnost i aki odpnr u narodu. Zastupstvo naroda, same čine bile bi samo vladine ekspoziture, u koje bili birani samo oni ljudi, u koje vlada može imade podpuno povjerenje. Time bi se moć

rodne volje otupila, glas naroda bi bio ugu-n, a autonomija bi u svemu i po svemu bila mo na papiru i to u formi krvavo sarkastične rikature. Evo do ovoga bi Utvara bila kadra

dovesti našu zemlju, samo kad bi joj to omogućilo, da bar časovito pritisne pravaše.

Ali badava joj trud. Kolikogod se ona nama prietila, kolikogod bezakonja i nasilja ona nad nama vršila, neka znade, da ćemo ju svuda dočekati, i opet će pravaška ideja u narodu bolje cvjetati i uspjevati. Svih tih pokusa Utvare mi se ne bojimo. Možemo ju najozbiljnije uvjeriti, da nam njezine prietnje ni malo ne imponiraju, jer su one samo plod njezine s l a b o č e i straha, koji ju je spopao . A medjutim, šio više nasilja bude izvršivala, to će prije sama sebe pokopati i olakšati nama posao. Sa razpnšta-njem obćina ne će ona svOga cilja postići, nego če se svojim tirjanstvom još više omraziti pred narodom. Pak ajeo baš hoće na nas jurišati, a ono smo im mi na bilježi. Borba bi bila nejednaka, jer u Utvare sva sredstva pri ruci, s kojima može razpolagati vlada i njezina stranka, ali na našoj je sirani pravda i pravi, nepatvoreni boljitak hrvatstva. A pravda je ipak uviek na koncu izniela pobjedu. Upotriebljnjući silu, Utvara se jc postavila na stanovnište, koji- se vrlo kratko može uzdržati, j e r : tko se mača laća, od mača i pada.

ŠIBENIK, 2. srpnja. N e č a s t n a r a b o t a . Skoro jednoglasno svi

organi utvaraški prihvatiše zgodu, što je pri glasovanju u parlamentu pao češki ptedlog o Komenskijevim školama, da se obore na pravaške zastupnike, jer tla niesu bili pri glasovanju. „Nar. List" upravo cinički piše o Prodanu i predbacuje mu ćak i najteže /rive, koje on podnaŠa iz rodoljublja. Uzprkos tomu što je uviek podvržen boljetici, uzprkos što ga razne neodgodive prilike sile na češće d o l a ženje u Zadar, što je skopčano sa dugim, te-žkim putovanjima, uslied kojih njegovo zdravlje stradava, Don Ivo Prodan se skoro uviek nalazi u Beču kada treba proti vladi glasovati, dočim Ivčevića i Biankina baš onda nema, a dodju samo kad ih vlada treba, da i oni doprinesu tomu da se izbavi iz neprilika. Što se dra. Dulibića tiče, to svak znade, da je on jedan od najrevnijih dahu. zastupnika u Beču. dapače najrevniji. Ako pak ovom zgodom slučajno nije bilo u Beču ni njega ni Prodana, krivi su tomu baš dr. Ivčević i Biankini te Utvara skupa s njima, koji razpuštaju nezakonito i nasilno pravaške obćine te tako primoravaju pravaške zastupnike, da se povrate u Dalmaciju. To neka ,,N. List" i „Crvena Hrvatska", koja se u grubijanšiini proti nama natječe sa svojim zadarskim kolegom, iznesu, a onda će svi njihovi ,.prigovori" odpasti . Pri koncu bi upitali oba gornja lista : zašto ne javiše, da pri onom glasovanju ne bijaše ni Ivčevića ni Vukovića? Ta njima bai niesu obćine bile razpuštene! A mogli su u Beču biti onda, kada je vladi trebalo glasovati dispozicionsfond!

Odjec i g o r n j o p r i i n o r s k i h i z b o r a . Pravaška podpuna pobjeda u gornjoprimorskim izborima ljuto je za srce njela Utvaraše svih dlaka. Kad vidiše, da ni nasilja ni bezakonja svakovrstna ne mogoše slomiti volje narodne ni pravaškog uvjerenja, počeše kroz svoje novine turati viesti o tobožnjim nezakonitostima pri izborima samim. Koliko su u tome smiešni i protuslovni, dokazasmo i zadnji put. Medjutim organ za Biankinijeve interese ne prestaje donašati laži o tim umišljenim nezakonitostima. Tako i za izbore za prvo tielo javlja, da je povjerenstvo primilo I ti nezakonitih pravaških glasova, a odbilo tri zakonita utvaraška. Na tu izmišljotinu primismo iz. Zaostroga sliedeči brzojav :

„Pozivljemo sramotni organ za interese neka čim prije iznese na vidjelo ono 10 pravaških glasova nezakonito primljenih i ona tri utvaraška nezakonito odbivena u prvom tielu. Inače nazivljemo njegove lažne izvjestitelje podlim stvorenjima, kadrim na svako zlodjelo, samo do zavaraju neupućenu javnost. Gornjopri-morski pravaši."

Evo sada Biankinijevom hstu prigode, da se pokaže, a njegovim dopisnicima zgode, da se razpišu. Mi unapred znamo, da če njihovo piskaranje biti uzaludno te uvrstismo gornju

brzojavku, jer u njoj se odrazuje pravedno ogorčenje čestitih ljudi, uvriedjenih u svom ponosu od otrovnog pera grafomana.

Naši posebni izvještaji. O b s t r u k c i j a . Primamo ml bečkog dopi

snika, 28. lipnja: Danas je u proračunskom odboru, kako vas i brzojavno obaviestjh, počela obstiukcija južnih Slavena proti talijanskom sveučilištu. Obstrukcija doduše nije baš izravno ua-perena proti sveučilištu kao takovu, jer Slaveni priznavaju Talijanima to pravo u čisto njihovom kraju ali su prihvatili ovu zgodu, da bi od vlade iztisnuli riešenje svojih pitanja. Obstrukcija je medjutim vrlo dobro organizirana. Obstrukcioniste

'spremili su 5 0 0 rezolucija i 5 0 0 promjena u tekstu same zakonske osnove, uslied toga nije lako da većina obstrukciju slomi. Tim više, što se i pangerman Malik prijavio za rieč, jer je i on proti talij. sveučilištu u Beču, te prieti sa vrlo dugim govorom. Obstrukcioniste će govoriti slovenski, a to umara silno Niemce, koji ne razumiju jezika. Osim toga većina ne može nikako opstrukcije skršiii, jer izmedju nje i manjine postoji razlika od jednog glasa samo. Poljaci su u ovome vaga. Prcdju li oni u opoziciju, onda

to bi podalo smrtni udarac Bienerthovoj vladi. Danas sam doznao za tekst zahtjeva južnih

Sl.r l . \

1. Podpuni reciprocitet zagr. sveučilišta odnosno neograničeno priznanje izpila i doktorata p o l o ž e n i h na ovom sveučilišta.

2. Osnovanje slovenskih katedra za sve struke pravnih i državnih znanosti na češkom sveučilištu u Pragu i na poljskom sveučilištu u K rakov u.

'$. Obvezatne garancije za osnutak jedne jugoslavenske univerze u Ljubljani sa jednim jurkličkun i teološkim fakultetom, koje bi se sveučilište imalo da osnuje u što skorije vrieme i to za pet ili najviše deset godina. Što se tiče talijanskoga sveučilišta, zahtjevaju Južni Slaveni, da se sadanja zakonska (»snova tako stilizuje, da se u kasnije vrieme ne može o v o sveučilište iz Beča premjestiti u koji mu drago grad primorski.

* O d g o d a ili r a / p u s i p a r l a m e n t a . Pišu nam iz Beča dne 29. lipnja: Jučerašnje U o s t i n č a r o v o držanje u proračunskom odboru iznenadilo je i samoga predsjednika odbora baruna C h i a r i . Niemci su držali, da se Gosti n-čar n svom obstrukcionističkom govoru ne ć e držati predmeta. Radi toga zamolio ga je barun Chiari, da se sjedne do same predsjedničke stolice. Oostinčar je udovoljio ovoj želji i počeo govoriti sa glasom običnog razgovora. Govorio je nepunih deset sati, a kroz sve ovo vrieme barun Chiari nije imao povoda, da govornika opomene, da se drži predmeta. Naši su zastupnici cieli dan probdili u odborskoj sobi, njih četvorica po redu. Bio se je, naime, prosuo glas, da Niemci kane tvorno napasti Gosti n-čara. Naši su stali na straži te nije došlo do ni-kakvova ozbiljna sukoba. Čim su južni Slaveni najavili obstrukciju, namali su Niemci počeli go voriti, da će parlamenat bit razpuŠten u petak. Kasnije su rekli, da ć e u sriedu bit raz.pušteu, a o p e l da će u ponedjelnik izaći vladini ko-muuike, u kojem će se javiti svršetak ovoga zasjedanja. Danas, i ako svetac, u parlamentu je živo. Većina da pukne od jada. Talijanski zastupnici psuju na Hrvate i Slovence, a opo zicija prolazi i sluša. U ovoj stisci trudno je reći, tko če pobjediti ili vlada ili opozicija. U svakom se slučaju nalazi vlada u škripcu. Odgoda parlamenta ili zaključenje zasjedanja -ne može joj pomoći, a novi izbori, doveli bi joj u parlamenat još više protivnika.

. S j e d n i c a I s t a r s k e komis i j e . Primamo od našeg dopisnika iz. Trs ta : U subotu i ne djelju obdržavati če istarska komisija za sporazum sjednice u Poreču. U sjednicama će se nastaviti započeti pregovori, a kako saznajem nema izgleda, da bi i ovaj put mogli biti privedeni kraju.

„Šibenski destrojeri" učiteljske časti.

U člančiću „Šibenski destrojeri" zadarskom se listu za interese . . . u br. 52 prohtjelo da opet budi pitanje, u koje bi za njegova miljenika puno bolje bilo da se mieša što manje može.

B o r b a proti krvavoj uvriedi, koju je ne-ugladjeni štićenik lista za i n t e r e se . . . nanio cie-lom jednom zaslužnom staležu, za njega je pod umišljenom filmom „učiteljskih krugova" manija razaranja.

11 čemu se sastoji ta manija razaranja? Zar u muževnom izstupu proti bezobraznom prostaku, koji se je usudio da na najsramotniji i najgnjusniji način uvriedi poštenje svih naših učiteljica u onom zboru, gdje bi on po svomu položaju bio dužan, da njihov dobar glas naprotiv štiti i čuva ?

Po piscu umišljenih „učiteljskih krugova-reklo bi se, da je učiteljstvo, jer siromašno i nevoljno, imalo mučke i uztrpljivo prihvatili blato, koje je na čisto njegovo čelo bio pokušao da baci drzoviti i objestni onaj patuljak i pogodjeno u jednu stranu lica, imalo mu je ilrugii okrenuli, neka i tu gadja.

Kad bi člančić „Šibenski destrojeri" bio izašao iz učiteljskih krugova, učitelje bi moralo crvenilo obliti. Ali u to nikako ne možemo da vjerujemo. Ne možemo da vjerujemo, jer vrlo dobro znamo, da medju našim učiteljima ni jednoga ne bi našli, koji bi tako nizko i slabo shvaćao staležki ponos i čast, da bi bio kadar ustati na obranu onoga, koji mu vedro i čisto lice blatom kalja.

Pa, dok to absolutno izključujemo, podpuno smo uvjereni, da je onaj skroz netimjesiui člančić napisao ili nadahnuo jedini onaj, koga težko tišti, što je sramotni njegov epitet, lakoumno darovan našim učiteljicama, došao u javnost, koja se već odavna njim bavi, a, vjera i Bog, i još će se baviti.

Dr. Machiedo prijatelj učiteljstva ? I Čim, po čemu, k a k o ? Kojim je djelom on to po kazao? Neka nam se i samo jedno navede, pa nas evo odmah spravnih da oružje položimo. Mi tih djela ni najmanje ne poznamo, dok naprotiv znamo i ini i ciela naša zemlja, da se je pozna t im. . . sinonimom vitežki junak očito pokazao i neprijateljem i mrziteljem učiteljstva i opadačem i huliteljein učiteljskog dobrog glasa.

Neka se uz to nitko ne nada; da če nekoje šuplje fraze moči ušutkati uvriedjeni p o nos našega učiteljstva, nego neka svako dobro upamti, da če ono, sviestno svoje časti, do kraja uztrajati u borbi proti svakom atentatu na njegovo dobro ime, ne izključujuči ni onoga, komu je jedino imperativni zahtjev jelšanskoga gavana izposlovao zastupnički mandat i bacio ga na unosno mjesto samo stoga, da ga postavi u položaj, kako bi već jednom mogao započeti da s gavanom uredjiva stare i dosta obilne svoje poslove . . .

U ostalom „Šibenski destrojeri" nastavit će svakako svoj posao razaranja, ali razaranja svega, što je u nas zlo i pokvareno, a najviše če pak gadjati u slare karkaše: fregate i kor-vete, koje su se kao rezervna flota zaklonile u udobnu luku milostive vlade. Da, destrojeri svega što ne valja, što je pogubno za napredak i razvitak našeg narodnog hrvatskog života, i kao takovi ljuti neprijatelji svih pseudo-naprednjaka, kojima je samo i jedino do raz-trojslva narodnoga, kao što su to pokazali i doka/ali više puta, pa i onda, kad su bili pokrenuli ono u zametku sušičavo „Novo Vrieme" i kad su bili pokušali da razdrmaju učiteljski „Savez". O našoj razkvarenosti ili gnjusobi moglo bi se govoriti a ovo velimo, jer nam je i to podieljeno u listu za interese g. Bian-kinia, kad hi nam se moglo predbaciti i dokazati, da smo za stanovite svrhe n. pr. f a l s i f i c i r a l i k a k v o s v o j e p i s m o ili da smo it učiteljicama kazali, da su s i n o -n i ni . . . . onoga što sliedi. U nas bi moglo biti gnjusobe jedino onda, kad bismo radi zastupničkog mandata zlorabili eventualni svoj položaj člana kakove recimo institucije, las-

•kajuč n. pr. gdjekojemu demokratu praznim obećanjima, samo da ga za se p t edo-bijemo, ili kad bi do mandata došli ne ni tankim svojim glasićem, ni umnim sposobnost ima, nego napornim radom kakova recimo jeDan ikog gavana, a t(» jedino, da po mandata i/vojšn.no mjesto, s kojega bi mogli i/vršiti p rami gavanu dužnost, kojoj drugčije nikako ne mofeiji.j da se odazovemo, a gavan nestrpljivo čeka povratak svojih lepirica s duga puta. Ovoliko za danas, a nek bude uvjerena ciela vladina rezervna flota, da će šibenski destrojeri još i nadalje rušit i topit sve, što više ni zašto ne valja, a najmanje pak za muževnu i težku borbu oko dobra, napredka i s lobode naroda hrvatskoga.

Uvjereni smo, da če u tom rušenju pri-doći šibenskim destrojerima u pomoć i destrojeri sa ciele naše obale, da se već jednom svrši ovaj megdan ; da se potisnu i razbiju n e p r i j a t e l j i imena i prava hrvatskoga.

Pravaška kandidatura u spljet-skom kotaru.

Pravaši su odlučili iztakntiti svoju kandidaturu u izborima za zastupničku kuću, koji se ponovno vode u spljetskom kotaru, uslied od-reke mons. Bulića. Kandidatom je imenovan narodni zastupnik na dalmat. saboru, dr. Josip Mladinov. Izborni proglas je danas objelodanjen u Spljetu.

Ovo je prvi put, da stranka prava iztiče u Spljetu za car. vieće svoga kandidata. Sve sile vladine i utvaraške i laži-demokratske napete su se, da bi provukle dr. Smodlaku. Pravaši su u Spljetu pitali, da im se za sastanak ustupi dvorana „Hrvatskog Doma", a kasnije fojer kazališta, ali im je i jedno i drugo bilo odblveno. Bez komenata.

Političke viesti. P o l o ž a j u Austriji. Pišu uam iz Beča :

U četvrtak su južni Slaveni dalje obstruiralu Govorio je i pangerman Malik, a za njegovog govora došlo je do nemilih upadica izmedjtt njega i kršćanskih socijala. Za njim govori Vu-kovlć. Niemci su profurali predlog kroz generalnu razpravu, jer su južni Slaveni izišli, mi sleči da ne će ostati zakonitog broja, dočim ga je bilo. Poljaci su se izmirili s vladom, jer ih je ova uvjerila, da su bolje željeznice nego li vodeni putevi.

Iz p e š t a n s k o g s a b o r a . Opozicionalne stranke, Kossutltova, Justhova i pučka, nisu se mogle složiti za zajedničku akciju proti vladi, jer Justh htio imati podpune s lobodne ruke, da može najžešće raditi proti Khuenu u i izvan sabora. Jedino su zajedno glasovali za oporbenog kandidata na predsjedničku stolicu sabora grofa Ap-ponya, koji je pao, a bio izabran vladinovac Berzeviczy.

Austro -Ugarska i N j e m a č k a u K r e t s k o m pitanju. Velevlasti zaštitnice zamolile su Njemačku i Austro - Ugarsku za mnienje o dosadašnjim svojim mjerama u kretskom pitanju, kao i o odaslanju ratnih brodova u kretske vode. Osim toga su upitale velevlasti, da l ib i Austro-Ugarska i Njemačka bile voljne, da sudjeluju u viećanjima., kada dodje do konačnoga odlučivanja u ovom pitanju. Austro-Ugarska i Njemačka odgovorile su odmah, pak iztakoše. da su posve sporazumne sa dosadašnjim mjerama. Isto tako da su stavile obje velesile u izgled svoje sudjelovanje u konačnom riešenju kret-skog pitanja, ali samo uz uvjet, da Turskoj bude zajamčen suverenitet nad Kretom.

Iz Srbije. Prema viestima nekojih listova poslao je srbski kraljević Gjorgje iz Vichy-ja ratnom ministru pismo, u kojem traži, da mu se znatno povisi svota odredjena za boravak u onom kupalištu. Princ Gjorgje da se je dapače 2agrozio, da če se odmah povratiti u Beograd, ako mu se s mjesta ne udovolji zahtjevu.

Srbi I Bugari u M a c e d o n i j i . Po jednom glasu, koji se u beogradskim političkim krugovima sa upornošću podržava, postignut je sporazum i/medju Srba i Bugara u Macedoniji za zajed-11 ćki i.ui protiv Turaka. Ovaj je glas pobudio o l a u senz. c ju. Sa mjerodavnog se mjesta ne dcuu-ntoa i obće je uvjerenje, da če zajedničke priemje S i b . i B . g a r a ^ p r i m o W ! i Turke, da vode

k a k o postupaju sa njom.

Gospodarskom vieću na odgovor. u.

„Gospodarski Viestnik" zna da smo crpili podatke od „kotarske gospodarske zadruge" u mjestu, te stog je ustanovio „da je zadruga poslala gospodarskom vieću novce za 744'52 kg. gume za navrčanje loze, te da je za tu gumu platila unapr td 13.39836 K i do 18/5 da nije dobila nego samo 6 3 5 2 4 kg. gumije, dakle za 109-10 kg. manje nego je platila".

Kako nam sam „Gospodarski Viestnik"

kaže, kotarska gospodarska zadruga na vrieme je poslala iznos od 13.398-36 K gume, te je imala podpuno pravo, da joj cieli iznos od 635-24 kg. gume bude poslat prvom pošiljkom d n e 15/4 t. g„ a ne da joj se otegnu pošiljke na mahove od 15/4 do 15/5 t. g.

Koliko je zanoveti, neprilika i potežkoća imala zadruga sa posjednicima i težacima kotara, to' znamo mi, znao je sada blagopokojni tajnik A. Vendler, a zaš to? Zato, jer je zemaljsko gospodarsko vieće, preko istog organa, kroz koji nas sada napada, poručilo težacima i posjednicima ove tekstualne rieči:

„Gumije za navrtanje loze (najbolja Tri-ssin gumija.)

Gumene vrpce (poveze) za navrtanje loze, ne će se nikomu d.ivati badava (mukte.) Samo članovi kotarskih gospodarskih zadruga uživati će osobiti popust, ako svoje naručbe obave putem zadruge i ako ova naruči harem 5 kg. Nabavna ciena za nečlanove kotarskih gospodarskih zadruga za 1 kg. guminih vrpca jeste 30 K, dočim za članove samo 18 K."

Sad mi pitamo poštovanog člankopisca, da nam kaže, kad su težaci i posjednici jednom poslali gospodarskom vieću, odnosno njegovoj poslovnici iznos za naručenu gumu, jesu li je imali pravo primiti na vrieme i bez otezanja ?

Što je imala zadruga da učini, kad je primila prvu naručbu gume, kad su svi navalili, da im se dade sva naručena kol ikoća?

Da gospodin člankopisac poznaje narod, on ni narodu ni nama, koji smo u ime naroda se prilužili, ne bi bio dao krivo, već bi krivicu tražio u svom krugu, a ne bi ustao na obranu već izgubljene pravde.

Tri su tazloga nas, a i narod navela, da protestiramo protiv šlljanja gumine vrpce na mahove, a najvažniji je taj, što uprav u času kad je gumije najviše trebalo poljodjelska poslovnica nije je narodu poslala, prem ju je na vrieme naručio i u cielom iznosu već unapred. preplatio.

Slabo je opravdanje u riečima člankopisca: „Pošto nije provedena organizacija kumulativnih naručaba putem kot. gospodarskih zadruga, to nije nikako moguće predvidjeti, koliko će poljodjelci u cieloj pokrajini potrebovati pojedinih stvari, pa dosljedno nije bilo moguće znati, koliko će ove godine trebovati gume."

Poljodjelska poslovnica čisto je trgovačko poduzeće, te kao takova mora d i se vlada kao svaki trgovac, koji ide za dobitkom i unapre-djenjem svoje trgovine, te da sklapa na vrieme ugovore za raznu trgovinu, kako nebi smanj-kala njihovim mušterijama. Poslovnica imala je za to unapred kaparati gumu i to uz uviet, da će pridignuti robu, koja joj btide trebovala do stanovitog roka obveze na obe strane. Naravno je, ako poslovnica ovako ne postupa, da će se njojzi svagda zgadjati kao i ove godine, što ju nipošto ne samo ne može ni obraniti, nego niti opravdati od prikora i pravednih prigovora.

Naravno je, da ako se poslovnica bude i pri drugim naručbama vladala, kao sa naruč-bom gume, da če ona uviek dolaziti u neugodni položaj, ali narod nije tomu kriv, pošto on ima pravo, da na vrieme primi preplaćenu naručbu, pa makar se sto puta gospoda na poslovnici i vieću ljutila ili kesila zube.

Tobožnje opravdanje, da je guma poskupila i da nije dosegla vladine pripomoći, baca posve hrdjavo svjetlo, dapače neznanje na zemaljsko gospodarsko vieće, koje 'ovom pod-porom razpolaže. Da je vieće na vrieme kapa-ralo veću kolikoču gumiae vrpce ili da je zaključilo jednom definitivno naručbe, pa naprama tome zaključilo pogodbe, ne bi se bilo dogodilo da guma za poslovnicu poskupi, niti bi bilo onima, koji su najvricme naručili gumu, uzmanjkala pripomoć pomoću obaljene ciene.

Kao što je prvo opravdanje labavo, tako je i još labavije ono, da se većina gume nabavlja većinom kod jednog nabavljača. Kad narod u najprečem času pita gumu, jer mu ne-obhodno potrebuje, pitamo mi, je li pravo da ono radi nemara dotičnog trgovca pati c'eli narod i da zaostaje u rodu za cielu godinu dana. Znade li gosp. člankopisac, što to znači u gospodarstvu u obće u vinogradarstvu nap o s e ? Zašto se ne nabavljaju predmeti kod drugih trgovaca, samo ako je vrsta dobra? T o -božaje opravdanje, da se je zadruzi poslalo 20 kilograma gume „Viktoria" za pokus, kukavno

nipošto na krvavim žuljima i onako iz mučen h naših vinogradara. Činiti pokuse una . r l an ju na zeleno, na nerodnim vinogradima u času, kad narod gubi mal ne svako povjerenje u obnovu vinograda, to mogu da čine samo hezdtišn'.ci i gospodarrki laici. Ovakovu glupost, a nek nam se oprosti, ne bi ni najprostiji naš težak izvalio, a kamo li jedan gospodarski list.

Naši dopisi. G o r n j e P r i m o r j e .

O k o m e s a r u Bi l i škovu . Obećali smo u prošlom broju progovoriti o Bilišku i povjerenstvu, pa nas evo na obećanje.

Tko se ne spominje onih kilometričnih članaka u „Jedinstvu", kojim je obasipao hvalom i slavom povjerenika Biliškova na obćini Lečeviei g 1905., kao povjerenika i svog dopisnika; te uza sve hvale i slave, Biliškovo nastojanje, gosp. Šimete, njihove družine naprezanje, da spase G o tovca, ostadoše bez uspjeha. Narodna volja p o -bjedila u Lećevici, a tako i u Gornjem Primorju. Sada je fuzionističkoj stranci sve krivo.

0 p o v j e r e n s t v u . Ta Andrijašević - kad bi mogao reći istinu — kazao bi, da je god. 1906. za izbora za carevinsko vieće baš za Vu-kovića oblićao po selima uza nj današnji u iz. bornom povjerenstvu Dujo Vežić i Bogunović Petar, koji su i tada s istim bili u izbornom povjerenstvu, a s pravaškom strankom niesu. Ako ne vjeruju naši fuzionaši, nek otvore vodjene iz oorne zapisnike pa će se uvjeriti koda vide nj i hove vlastoručne podpise. A kamo li fratarsko povjerenstvo ? !

Udrite vi po Bilišku i po drugim, a za najviše po umišljenoj glavi!

Nama nije nikakvo iznenadjenje što fuzio-nistička stranka nazivlje naknadne izbore u Gornjem Primorju, sablažnjivim i upravlja poznatu već brzojavku Andrijaševiću.

Na nju ćemo odgovoriti tim, da otvorimo čitulju, uz koga stoji i koga brani fuzionistička utvaraška stranka, i tko pristaje uza nju.

Nije li poznato gg, Dubokoviću, Didolićim, Bijankinu i Rendiću, kako se je dirnulo svotu što se skupila od krvavih žulja hrvatskog naroda za podignuće spomenika u Makarskoj, omiljelom pučkom pjesniku Fra Andriju Kačiću ? Vi odgovorite, a pozivlje se i odbor. Zna li Andrijašević što o tomu? Pitamo upraviteljstvo pošta i brzojava u Zadru, zašto je Petru Andrijaševiću diglo poš tu?

Zašto je Petru Andrijaševiću plovidbeno družtvo ,,LIoyJ" diglo agenciju, nek nam odgovori družtvo iz Trsta, a Petar nek nam iznese ono pismo njemu od is^og upravljeno?

Je li Pe;re Andrijaševiću, da je Dr, For-lani u obrani Kukulja u famoznoj parnici Vrh gorskoj pred cielim sudbenim dvorom, u tvojoj prisutnosti rekao svomu klientu talijanski: zašto niesi izgorio spise, ko i moj prijatelj Andrijašević ?

Ovo za sada, a drugi put dalje.

S p l i t , 28, lipnja 1910. I z l ožba u c. k . g r a d i t , z a n a t i , i umje t

n ičko j ško l i . Ovo jc treći put da mjestria obrtnička škola priredjuje izložbu učeničkih radova iz skoro sviju brojnih vještina, što se tt njoj goje. Svake je godine ova izložba to podpunija i ljepša, kako se škola bolje razvija i ako je u razvitku prieče nedostatne prostorije, koje ne dopuštaju da se uvede sve ono što je potrebito i kako bi želila uprava škole, a osobito što se tiče praktičnih radnja.

Ipak će ova izložba, koja se otvara dne 3. srpnja na 10 sati u jutro, biti obilna i jako po učna i ako će se izložiti samo neki dio onoga što se izradilo kroz školsku godinu 1909—1910.

Ova će izložba biti tim zanimljivija i ljepša, što će ovoga puta imati jedan novi odjel, gdje će se smjestiti mnogobrojni predmeti narodne kućne industrije u Dalmaciji, kao tkivo, vezivo, rezbarije u drvu, oružje, radnje u zlatu i srebru i t. d. što je sve sabrano velikim trudom i zauzimanjem školske uprave i pohvalnim odazivom mnogih privatnika, koji pozajmiše krasnih stvari za ovu izložbu. Medjutim će biti i predmeta što su za prodaju.

1 ako ovaj odjel ne stoji u užem savezu sa učeničkim radovima, ima tu koristnu svrhu, da bude zametak etnografsko-obrtnom muzeju, bez kojega ne može biti ovakova škola i bez koga je težko zamisliti uspješnu akciju za unapredji-vanje domaćeg obrta.

Nu ako oni što mogu, a u prvom redu ob ćina, zemaljski odbor i trgovačko-obrtničke komore ne pripomogna da se izloženi predmeti nabave za ovu školu, dotično budući muzej, razasuti će se opet oni, možda za uviek.

Stalno je, da će posjetitelji ove izložbe biti ugodno iznenadjeni, pa se je nadati obilnu po hodu, a dobro bi bilo, kad bi se priredili i skupni izleti -a ovu prigodu, a osobito sa otoka i primorja.

Izložba će trajati do 17. srpnja.

Iz hrvatskih zemalja.

t Ivan v i tez T r n s k i .

U četvrtak umro je u Zagrebu, nakon dulje boljetice, okružen od svojih milih, znameniti hrvatski pjesnik, književnik i otačbenik, Ivan vitez Trnski. Posljednji llirac jc on bio, jedan od onih neumornih radenika, kakovih je malo naš narod imao. Dični pokojnik je s pravom bio nazvan N e s t o r o m hrv. književnika. Kao pjesnik i kao prozaista bio je jedan od najbo-Ij li. — „Hrvatska Rieč" može da se ponosi, što je slavni pokojnik baš izmedju prvih srdačno pozdravio njezino izlažcnje*

Dičnom rodoljubu i vrlom književniku: Slava, vječna mu slava !

„ H r v a t s k a N a r o d n a Z a j e d n i c a " držala je na 25. lipnja svoju glavnu godišnju skupštinu u Sarajevu. Pošto je dr. Mandić odklo-nio Čast predsjednika, to bi izabran zast. Košta Gjebić Marušić.

Us to l i čen je b i s k u p a Vuč i ća u Senju . Na 30. lipnja bi svečanim načinom obavljeno ustoličenje senjsko-modruškog biskupa dra. Roka Vučića.

I n s t a l a c i j a D j a k o v a č k o g b i s k u p a Krapc Uz veliku crkvenu slavu i svečanost obavila se u sriedtt instalacija biskupa Krapca n Djakovu. Svečana povorka sa biskupom Krapcem krenula je u katedralu, gdje je Amruš pročitao u ime bana kraljev dekret o imenovanju Krapca biskupom, a iza toga je pročitan papinski breve o imenovanju. Posvećeni biskup Voršak pozdravio je Krapca latinskim jezikom, a Krapac se je latinskim jezikom zahvalio. Instalaciju je obavio sarajevski biskup Šarič. Amruš je dvor otvorio i predao Krapcu ključeve. Kiapae je poslao brzojav Tomašiću i Khuen Hedervaryu, kojim izra-zuje njima svoju odanost.

Amer i čk i sveuč i l i š tn i p ro fe so r i u h r v a t s k o j . Dne 23. o. mj. stigoše u Zagreb američki sveučilištni profesori George A. Dorsey i U'iliam I. Thomas iz Chicaga. Oni putuju Evropom, da prouče život i običaje pojedinih na roda, a g. Dorsey se osobilo još zanima z emigracione prilike. Amerikance je Hrvatska n osobit način zanimala. Pratio ih je g. Siroval' tako kroz Zagreb, kao i na nekim izletima.

f J o s i p K l o b u č a r . U Zagrebu je un r učitelj (osip Klobučar. Pokojnik je bio jeda od marnih pčela na književnom polju, osobit na pedagbžkom se je polju iztakao sa liepi brojem djela. Umro je u 69, god. života.

O d k r i ć e s p o m e n - p l o č e p o v j e s t n i č a T k a l č i ć u . U prošlu nedjelju odkrivena je sv čauim načinom u Zagrebu u Novojvesi spomen ploča hrv. povjestničaru Tkalčiću. Mnogobrojn društva prisustvovala su tom činu, a govorili i razni govornici o pokojniku.

S r b s k i n a r o d t i o - c r k v e n l s a b o r . Jav'jaj iz Karlovca, da je kraljevski komisar zaključio sriedu sjednice narodnog crkvenog sabora, te č se one nastaviti u jesen.

K a z c i e p med ju si usk im r a d i k a l i m a . I Novogsada javlja se, da je medju srbskim ia dikalima opet nastao razkol. Dosadanji uredni „Zastave" Košta Bradvarović odstupio je iz r dakcije. Za njim je odstupilo više članova re dnkcije.

O s n o v a o o d k u p u k m e t o v a . Brzojavljaj iz Beča, da je zakonska osnova o fakultativ nom odkupu kmetova dobila odobrenje od au strijske i ugarske vlade i nakon što dobije pred sankciju, da če biti iznesena u bosanskom sa boru još za ovog zasiedanja.

P r e d s j e d n i k b o s a n s k o g s a b o r a n a umoru Bolest predsjednika bosanskoga sabora Alibeg Firdusa krenula je znatno na gore, tako da svaki čas očekuje smrt.

U r e d n i k „Sz lavo i i i a i M a g y a r Ujsaga magj. lista, koji u Osieku izlazi subvencijom ma gjarske vlade, a do malo i hrvatske, kako sm već nekidan javili, hvali se u jednom broj svoga lista, da se je prošlog utorka pokloni ministru predsjedniku, koji se je v r u ć e inte resirao za život i okolnosti slavonskih Magjara o s o b i t o je pako grof Khuen izrazio svoj d o b r o h o t n o s t u p i t a n j u n a d l e ž n o s t i š k o l a s l a v o n s k i h M a g j a r a .

O s t a v k a r i e č k o g n a č e l n i k a . Dr. Vio, do sadanji riečki načelnik, konačno je dao ostavk" U pismu gradskom zastupstvu izjavio, da t svoje odluke neće u nikojem slučaju povući Pogovara se, pa bi njegovim nasljednikom mo gao biti dr. Zanella, naravno iza kako bi uči nio nužne kapitulacije pred Magjarima.

iz grada i okolice. Lična v ies t . U naš grad je stigao mno

gopoštovani otac Bono dr. Burič, redodržavni' reda franjevaca konventualaca.

H r v a t s k o m S o k o l u darovao je g. zasl tr nik dr. A. Didibić K 10, da počasti uspom* blagopokojnog Antuna Vendlera.

P o n o v n e t u ž b e . Sa više strana stižu na ponovne tužbe o postupanju poreznog ureda pri ovogodišnjim rubačinama. Još nedavno upo zorismo na to, da rubačina preko sudbenih ot gana, mješte preko onih poreznog ureda, pro uzrokuje i onako siromašnom težaku silne tn > kove. Osim biljega, sudbenih troškova itd., i zahvaća često i 10 K za svako rubanje, to ,i se mora nadodati i plaća za sudbenog rub.'. 2—3 K, dočim kad porezni rubac ruba, se')-' ' zapadne u ime troškova manje od jedne I. samom državnom eraru je ovo na š tet i , j . kod neutjerivih tražbina svi ovi troškovi pi daju na njegovu štetu. Stoga bi upozo; h 11 nimane vlasti, da se kane ovog zlog kojim se ozlovoljuje i u velike troškou- b . v narod. Nepravedan je ovo, postupak, koji mora najoštrije žigosati te se nadamo, da č. pozvani, ako im je iole do dobra narodnog siai> prestati sa ovakovhn pobiranjem rub:ćine.

O b ć i n s k o vie,će š i b e n s k o snzvano dan 10. tek. mj. (nedjelja) u 9 sati u j vrlo važnim dnevnim redom.

Čatrnje u Jadrtovcu i u Vrpoljcu počet se graditi doskora, jer već ne obstoji ni-

kva zapreka dotičnim gradnjama. Tako će i i s -Ijani imati svoju zdravu, pitku vodu.

Konac Ško l ske g o d i n e kod c. k. realke . i fe obavljen svečani zaključak školske go -1909/10. kod mjestne c. k. realke. Ostale u gradu, t. j . pučke i gradjanske, ostaju

'tvorene njekoliko dana. Proti ovoj anoma-i b;lo je kako čujemo, prosvjedovano sa strane

školskog vieća i zatraženo, da se kod nižih škola

in

iŠIm I"

vjek i dični rodoljub. Pokojniku bila laka hrvatska zemija, a ucviljenoj obitelji naša žalovanja.

Nove knjige . Primismo sa zahvalnošću liepu knjižicu: B a n P e t a r B e r i s l a v i ć , biskup v e s [ T i m s k i , koju je napisao vriedan svećenik, te se krije pod pseudonimom Kazimir Obrovski. Knjižica s e bavi životopisom ovog glasovitog hrvatskog biskupa i vojskovodje, te zalazi i u ondašnju krvavu hrvatsku povjest, za ljutih borba sa Turcima. Knjižicu preporučujemo. Štampana je u Splitu u „Hrvatskoj štampariji".

Radiote legraf i ja . Obalna radiotelegrafska ica u Šibeniku, # k a k o i unapried javismo,

je danom 27. juna o. g. pripuštena za vnu porabu obćinstva.

P a z i t e u.i d jecu . Tunomadne u Crnici za-"lilo se je dvoje djece Stipe Šariča špiritom, dno je diete i to mladje podleglo. Jučer u trp dovedeno je u ovdješnju bolnicu iz Splita

jjšoje d j c c e našeg sugradjanina Roka Bujasa. boje je u užasnom stanju. Zapalili su se ne-

špiritom. Roditelji pazite na djecu i da-ko špirit od njih.

D o v o z ugl jena. U četvrtak u jutro d o -vio je u našu luku krcat ugljenom za družtvo

uhd" njemački parobrod „Karl Levers". Izvoz drvl ja 1 c e l u l o z e . Pod skladištem

teinbciss krcaju drva i celulozu pa robrod i : omeo", „Ruggero d' Frorens'.', „San Severo"

nekoliko većih ladja.

Na v o j n e v ježbe . Mjestna domobranska sada odputovala je u utornik u jutro na vježbe eko Zatona do Zadra. Povraća se do 8 dana.

Ratno b r o d o v l j e . U utorak bilo je u na-j luci ratno brodovlje sastoječe se od ladja

'*, „Sigetvar" I 16 torpiljarka. Jučer je flpnlnvalo, te izvadja vježbe pred lukom.

ukrajinske viesti. Zadarski neredi . U zada

rola; "i

ka idi. B:

novinama orini idili Hrvate.

om piv koja id ra * alamil ružnic -čer

Mai "atulič, Mrak« udeč i Suton

C e d o u t m Božica Pu {

fvka svog u oje je ona i uku. Sanduk

U z a r Pupov.u G l u s i b

«redima, k in podpum

na nove n; ive bar t

P< , Matić, •skušić,

kada zad¿ nost vrši, Slobodno «Dalmata •

Hiru preminuo dini život i sin:

z a d a r s k e o b ć i n e P' Se o d g o v o r na ova pi talo ih onda dos to jno p r o i e t t a t i , pedagogi ja . koja j . - bila - o n o

ic, p o mišljenju g. Mach ieda . na osobi t i . t m a d e naprot iv u načelu za crkvu i za nike i svje tovnjake, za mužke i ženske , arce, j edna te ista pedagogi ja , koja daje nalui i p o d p u n i fizički razv i tak : koja p ruža ls tva za proš i ren je znanja i intelekta, na a lne p s i h o l o g i j e ; koja daje v j e r sko-mo-:a o d g o j s rca . na temel j .

jih p .

nrcvare' mirne gradjane Hrvate. Inače i krasno denuncira.

». Prvić Luka, 80. lipnja. Ovdje je iobt i s tarac Marko Rodin u 70. g o -

wta. Ostavio za sobom ucviljenu suprugu jedinca Niku, bogoslovca IV. tečaja, koji

kulturu, u kratko

do malo dana ima da prikaže prvu nekrvnu Jrtvu Svevišnjemu, te bi mu bio jedinom pod-

orom u starosti. Pokojnik je bio pošten čo -

Sada d o e l u i istrda

Nadje (..

i p .

,P i

istei

chi. ( . . d i . „Marangona" „Mezzaterza" Inosti Abruč-inoštva odlič-

' (..nn"). II \ kog vojvode, načelnika Uriman nika i obćinstva, kardinal patrijarha je obavio blagoslov zvonova, koji bijahu poredani pri bazi zvonika. Radnje na zvoniku primiču se kraju.

Nalazi ekspedici je na južni stožer. Kkšpedicija poručnika Shakletona na južni stožer našla je u južnim polarnim krajevima ostatke ljudskih kostura, lubanja itd. Ovaj je nalaz izazvao silnu senzaciju. Isprva se je mislilo, da su ovi ostanci od kakove unesrećene ekspedicije na južni stožer, no znanstveno povjerenstvo, koje je proučilo sve donesene kosti izjavilo je, da su to kosti pračovjeka. U znanstvenom svietu je silan interes za ovaj nalaz.

Nase brzojavke. Sveuč i l i š tno p i tan je .

Beč, 2. srpnja. - Jučer je sveučilištni klub imao svoju sjednicu, na kojoj su izaslanici južnih Slavena, dr. Šušteršić i dr. Ploj, koji su konferiiali sa ministrom predsjednikom Bie-nerlhom, referirali o tun svojim konferencijama i flonieli sveučilištnom klubu negativan vladin odgovor. Sveučilišati klub je na to o vladinom odgovoru razpravljao te zaključio o tome izdali koniunike, što je i učinjeno. II komuni-keju se vladi oštro predbacuje nesusretljivost prama južnim Slavenima i nj hovim pravednim •zahtjevima. U njemu se nadalje izjavljuje, da se vladin odgovor ne uzimlje na znanje. Konačno su južni Slaveni zaključili, da, obzirom na držanje vlade, i dalje ostanu pri obstrtikciji, koja će se još većom žestinom tjerati.

Po l j sko - ru s in sk i sukob i u Lavovu . l .avov, 2. srpnja. Jučer je doSlo do sil

niti demonstracija i sukoba izntedju poljskft ' rusinskih djaka nuli tamošnjih sveučilištni.1! trvenja; Poljaci su noću priredili velike demon stracije proti Rusinima. Ovi su reagirah- Došlo je do oštrog sukoba te se je i omžje upotre-bilo. Poljaci su prvi počeli puc-'i iz revolvera na Rusine. Bilo je ranjenih. T o m prigodom izvedena je sva sila uapšerv' 1 , Oružništvo je bilo ptistrano. Hapsilo je 00 rusinskih djaka i -10 bogoslovaca. U l,a»ovu je cielo gradjanstvo silno uzhudjeno (• jc i ono u izkazima sudjelovalo. Osobna sigurnost je ugrožena, svaki čas bukne koja nova demonstracija. Predavanja na sveučilištu su obustavljena. Vojska je konsigni-rana, spremna da stupi u akciju.

Rusinski k lub u obs t rukc i j i . Beč, 2. srpnja. — Uslied jučerašnjih la

vovskih dogadjaja rusinski klub je zaključio pristupiti obstrukciji u znak prosvjeda proti vladi. Tim se redovi obstrukcionista jačaju, a vlada je bačena u još teži položaj. Ovaj do-gadjaj, koji se od svih novina živo komentira, znatno je pogoršao politički položaj, odnesavši vladi mnogo nade, da hi se iz škripca mogla izvući.

N a s t a v a k obs t rukc i j e . Beč, 2. srpnja. Južni Slaveni bodro

nastavljaju sa obstrukcijoui u prmačunskoni o d boru. Za sada nema izgleda, da bi ju Niemci mogli skršiti lako.

Alibeg F i r d u s umro . S a r a j e v o , 2. srpnja. Ahbcg l :irdus,

predsjednik bosanskog sabora, koji je duj.it viemena bolovao, konačno je podlegao bolesti i preminuo. Jučer mu je bio vrlo svečan po k o p , kod kojega su sudjelovale sve vlasti te i Sabor. Nad pokojnikom izrečeno je više govora. Pokopan je u Begovoj džamiji.

P a r o b r o d „ T r i e s t e " s t i g a o u B o m b a y . Trst, 2. srpnja. — Parob. „Triesle" družtva

„Llovda", za koji se duže vremena nije znalo, što se je s njim dogodilo, dapače se mislilo, da je nastradao, stigao je sretno u Bombay.

Hrvatska t iskara (Dr. Krstelj i dr . ) Vlas lnik , izdavate l j i o d g o v o r n i urednik Jo s ip Drezga .

znanos t i temelj p e d a -

bllo p re t j e r an i : z a g o -gadni : z a g o v a r a ep iku-s k i : zagovara eklekt i -ički. Zagovara, u jednu

Oglasujte u „Hrvatskoj Rieči".

Javna zahvala. Prigodom težkog i nenadoknadivog gu

bitka, što me zadesi smrću mog ljubljenog i nezaboravnog supruga

Antuna Vendlera ćutim se u dužnosti, da izrazim svoju najdublju blagodarnost svima onima, koji milom pokojniku izkazaše toliko počasti, a meni toliko sućuti. Osobita pak hvala veleučenom gosp. liečniku dr. Gustavu Braunu, m. p. župniku Varoškom veleuč. fra Jakovu Bartuloviću, a onda „Učiteljskom družtvu". „Hrvatskom Sokolu" šibenskom, mandalin-skom, murterskoni i betinskom, „Hrvatskoj čitaonici'' te drugim ustanovama, koje bijahu na sprovodu zastupane, kao što i svim civilnim i vojničkim vlastima, te obćinskom upraviteljstvu, pogl. gosp. načelniku, te star-ješinstvu samostana Sv. Lovre," Sv. Dominika i Sv. I rane, upravama svih pučkih te gradjanske škole, cielom učiteljskom osoblju, te svima, koji milu uspomenu pokojnika počastiše prigodnim tužaljkama i govorima nad liesom, te najzad svim onim, koji poslaše bud vjence, bud duplire, ili do -prieneše u dobrotvorne i rodoljubne svrhe na počast uspomene nezaboravnog pokojnika.

Svima, koji se bud kako sjetiše njega i mene ovom tužnom prilikom, budi od mene vječita harnost, a od Boga plata

Š i b e n i k , 28. lipnja 1910. Milka ud. Vend le r .

Oglas. Ovim se otvara na temelju zakladnog spis

10. studenog 1806. br. 3836 i dodatnog čla-f 1 5. veljače 1907. br. 4550 spisa c. k. bilježni" d r -Ivana pl. Difnico

i dvie godišnje podpore iz „Za 1 ' zaohskrbu djacima dobre naravi koji se pokazuju zvanim u sv

ade Mrkica" Tvrstne pameti,

enički stališ, da tim dostignu potrebiti uzgoi za red misništva.

Pozvani 'da uživaju podpore jesu: a) siromašni djaci .>orieHom iz Skradina; b) k a d o v i h nelv oilo. onda om. rnd..m iz

Š i b e n i k a , o n d a oni '* šibenske biskupije; c) kad ne b l , u " sposobnih djaka n a - n a

Ženiti pod slovo' : i " > >' i m m č> P r a v o " a P , , d noni djaci i/ zadarske nadbiskupije.

Za t> svrhu moraju natjecatelji prikazati ovomu taptolu svoje molbe osobno, uz pratnju o t c a ¡1 skrbnika do konca srpnja t. g. sa is-p r a , u , T 1 :

1. krštenicom; 2 svjedočbom nauka ; 3. svje-dočbom dobra vladanja u župi ili zavodu; 4. do movnim listom o pripadnosti obćine; 5. svjedoč bom siromaštva obitelji; 6. svjedočbom liečniku o zdravlju pameti i tiela; 7. obvezom stupati u sjemenište, koje će odrediti mjestni ordinarijat,

li« k a p i t u l a r n e cJvorome« Š i b e n i k , 1. srpnja 1910.

Ivan Krstitelj S i s g o r e o , 1 - 3 dekan.

O g l a s . Ponude za nabavu sijena, slame, kao

i slame za steranje, držače se u Zac1 rit dne 29. juli ja o. g. pri c. k. stacijonom zapovjedništvu domobranstva u Šibeniku dne 16. julija t. g. kod provianture c. k. do-mobransko-pješačke pukovnije Šibenik br.

a to svaki put na 9 sata prije podne. Uljudno se pozivlju p. n. zanimanici,

da napisane ponude obskrbljene odnosnim biljegom, podnesu gore naznačenim uredima u odredjene dneve.

Š i b e n i k , 1. julija 1910. Vervvaltungskomission

des k. k. I . andwehrinfanter ieregiment Seben ico Nr. 23.

R k , A P I . J " o P L J E l ^ I* . ( S P A L A T O )

Jlustrqyaoe cien ike šalje badava.

„ N U I S O L " od

Bergman-a i drug. u Tešnju n. L. jest i ostaje prije kao i poslie za čudo nedostiživo sredstvo za bojadisanje kose i brade.

Na zalihi se nalazi plava, smedja ; i crna boja. Jedna boca stoji K 2 5 0 u

; drogucriji VinHa Vučića u Šibenik,«.

http://duj.it

ve X » X K S S S S S S 8 K S 8 S S S S

rsiioultl oíitiak njsmačklh poitanklh l farzlb parobroda.

Otprema putnika I., II. I III. kabine kut I Iseljenika

u sve dijelove svijeta Hamburg—ÍNÍew York Hamburg-Argentina I Ilaniburg-Mexlko HamburK-UrazlllJa Hsmburg-Afrllta llaiiiburn-Kwiada Hamburg-lngleska Hainburg-Kuüa | Hamburg-rrancuaka

Zabavno pomorsko putovanje. Vilo laalmlvi |esu 13 dnevna zabavna pomorska putovan|a sa .Meteor" do Oronthalma, vožnje na sjever do lalanda, SJvarnog Kapa I Šplobarga, voinlo u olutovita kupališta, u lajleaku, Iraku i Škotlku.

j Informadle da|u I iallu se besplatno .

Hamburg-Amerika Linie, Abteilung Personenvorkehr, Hamburg.

Glavna agencija za Primorje, Trst

3 - 8 Via del Campanile 3 .

10 kruna dnevno! može svatko na lahki način zaslužiti, ljite Vašu adresu s poštanskom dopisnicom na firmu: J ak . K o n i g Beč, V1I/3. Po

štanski ured 63. 7 - 1 0 i i i « A • t u I i i I i i I i i mjji i n A • I i i Mi ai KAJ* m e najveću količinu vrećica izradit. Vrećice izradjuju se u svim v e l i č i . a m a j u svim bojama. Poš to je o< 0 l ( nas prvo i jedino domaće p o i . uzeće ovakove vrste, nadamo s t za stalno, da će mi gg. potrošači povjeriti svoje cienjene naručbe, s W l \ koje će u podpunom redu i naj- M A A

savjestnije izvršene biti. jSc Sa veleštovanjem

ANTE ZOR1Ć ŠIBENIK.

KJLM mjjf « i » «x» ULI njLM iA i tAj «A» « i» u> "Laj" 3EE 3SE BSE 3Et 3SE « 38E 38c 32* sSr 5SF

anr% tTn afra anrv • » w V » rfvv r r ( Y l «rV»

S C s e

s e s e

K H l Velika

^ T v o r n i c a t j e s t e n i n e i mlinice za raznu hranu.

Pomoćju najmodernijeg motora proizvadja

o 5 S W £ Od najboljeg marseljskog griza 0 s ; o a g " . kao i od

Dobrog i od najfinijega p Š e t l i Č n O g OraŠna dobrog i od najfinijega. Tvrdka:

I V A N Š U P U K i b r a t A i l i e i i i l * . 15. vi. 10.

2 5 M M M M M K K SS SS SS S8 K X X X K; S S

H r v a t s k a a o

p p o p

Toznata p e š t a n s k a b a n k a traži u svim mjestim marljive

Agente i zastupnike za prodaju d o z v o l j e n i h srećaka i papira trajne vriednost :. Taj p o s a o pruža vel iku zas lugu , v r e m e n o m i s ta lnu p laću! Ponude imadu se slati na: Effektenbank Budapest, V.,

Honved u. 4.

ZahtjevajtB cienilce i prospekte! 2^6CCVÍ d 0 D r 0 ugojeni u težini od napried.

15 klg. uz cienu od 5 K Mlade životinje 1*50 K.

Svjetiljke koje same p u n radjaju, gore 80 puta jače od svieće. Potrošak goriva 2 filira za sat. Ciena po-čam od 7 K napried.

H. Schwab, Wien, iiierpsfi Nr. 1. _

Š i b e n i k . O O O

Z = Dr . P . M A T I Ć — Splje t . _ Liječnik z a u s t a i z u b e o r d i n i r a o d 8 - 1 2 t 3—ß

Vadjenje zub i bez boli p o m o ć u lokalne anes tez i je . Zalievanje j . o r c e l a n o m i „As t ra lom" efektom, z la tom, s r e b r o m itd. Umjetni zubi u kaučuku . R a b o t e u z la tu : „Bri icken", „Krc

z a h n e " p o najnovijem s i s temu.

K} — — — BOTIĆEVA u l i c a , k u ć a KATAL1NIĆ k o d p e r i v o j a . —

idealnim i", „Stifl-

P r v a p a r n a t v o r n i c a za b o j a d i s a n j e , p r a n j e i k e m i č k o

č i š ć e n j e o d j e l a n a s u h o

M . D O M I Ć A Spl i t , b r . 3 5 5 .

Primaju se odjela za kemičko čišćenje k a o : obična, uresna , za šetnju, kazal ište 1 p l e s o v e . Osim toga z a s t o r e , prost lrače , rukavice od k o z e itd., razumije s e sve u cjelini čisti s e sa

s t r o j e m „UNIVERSAL". Isto tako parno bojadisanje gore navedenih

predmeta. Preporuča se s v a k o m e o v o z g o d n o i koristno

p o d u z e ć e . Za Šibenik prima i predaje:

JULIO RAGANZiNI

I ]J\X. Glavna ulica. fiBHH s»i .A-T B B B B f l n B f l l M

Kuća G u t e n b e r g ,

\ EMANUEL KRAUS. Tehnički bureau Trst, via Cecilia, 18

Zahtjevajte cienikj bezplatno i bez p o š t a r i n e . Dopisivanje h rva t sk i .

P o d r u ž n i c e :

Via Oiulla br.33. Via Giulia bi IG.J

i y ,

Važno za svakoga!

G u s t a v M a r k o 111 a

T r s t i : V ia G i c i ¡a bi 20.

Veliko skladište s t a k a l a p r o s t i h , apan i r a t i i h i i 'bor p r e d m e t a z a l j eka rne , d r o g e r i j e , p o r c u l a n s k e i zeml jano

sud je , ocak l ine , s t ak l a r i j e , svjet i l jke itd. Velike kolikoće naročitih tva r i u ocak l in i , p o r c u i a n i .

Ctene umjerene koje se ne boje utakmice.

Na zahtjev šalju se cienici badava . I h ^ i l K l v i i n j o ti l u v n i s a U o i i v j e a l l t i i .

rnenuta tvrdka, jedina svoje vrsti u Trstu, preporučuje se svim našim trgovcima.

26.1L 10.

Najbolji namještaji snage k a o š t o :

moto r i n a pl in (gas), benz in , ž e s t u , k a m e n o ulje, s u r o v o ulje z a o b r t n i č k e , pol jodje l s k e i e l e k t r i č n e n a m j e š t a j e

s n a g e . Namještaje na nrai plin (Samtaiilage)

prodaje

Draždjanska tvornica motora

na plin (A. G. P r e s d e n e r G a s m o t o r c n - F a b r i k :

Mor i tz Hille, D r e s d e n )

najveća specijalna tvornica srednje Evrope.

Dionička glavnica -- - - K 1,000.0001

Pričuvna zaklada i pritičci K 150.000.1 CENTRAI KA DUBROVNIK - - [ Podružnica u SPLITU i Z A D R U . I

O Bankovni odjel - - -prima uložke na knjižice n konto ko-1 rentu u ček prometu; eskomptiijel

mjenice. Obavlja inkaso, pohranjuje i upravlja | vriedtiine. Devize se preuzimlju naj-kulantnije. Izplate na svim mjestima I tu i inozemstva obavljaju se brzo |

i uz povoljne uvjete

o Mjenjačnica. - -kupuje i prodaje državne papire, | razteretnice, založnice, srećke, \ kite, kupone. Prodaja srećaka na I obročno odplačivanje. Osjeguranjel proti gubitku kod ždriebanja. Revizija srećaka i vriednostnih papira I bezplatno. Unovčenje kupona bez I

odbitka.

o Zalagaonica - -daje zajmove na ručne zaloge, zlatne I i srebrne predmete, drago kamenje I

i t. d. uz najkulantnijc uvjete.

m ® & m\ P o z o r ! Hod podanice za Irjt, jstru i Dalmaciju

c i l i o t i < « t * I t » t t i b r . 1 4

G o s p o d a r s k e s t o • C j i b t j a n l može se dobiti uz najpovoljnije ciene i uvjete svakovrstnog d o b r o g i sv ježe^ i živeža, brašna najglasovitijih mlinova, te krumpira, zt lj%, graha i umjetnih gnoj iva .

Tvrdka je od novog ljeta uvela škont od 2°/ na svu robu bez razlike, za fakture izplative kroz 30 dana, a to da olahkot" rgovcima knjigovodstvo.

Podupirati Gospodarsku svezu, patriotična je duž k:„st svakog našeg trgovca. Cienike i uzorke šalje se badava na zahtiev.

S v o j s v o m e ! Ra vi

l i v

i vodja:

m mm m m