ili. Šibenik, srieda 27. ožujka 1912. broj 637 rvatska...

4
V, Ili. ŠIBENIK, srieda 27. ožujka 1912. Broj 637 RVATSKA RIEC TA: ZA ŠIBENIK DONAŠANJEM U KUĆU TE ZA AUSTRO-UGARSKU NA MJESEC K 1-25. ZA TROMJESEC K 3 7 5 POLUGODIŠNJE I GO- RAZMJERNO. - ZA INOZEMSTVO K 15 I POŠTARINA - PLATIVO I UTUŽIVO U ŠIBENIKU. POJEDINI BROJ IO JUTARNJI J v I S T IZLAZI SRIEDOM, PETKOM I NEDJELJOM Telefon l>i-, iii. fiioun 71 .040 UREDNICTVO I UPRAVA „HRVATSKE RIEČI" NALAZE SE U „HRVATSKOJ TI- SKARI" (Dr. KRSTELJ I DRUG.) - RUKOPISI NE VRAĆAJU SE. - NEFRAN- KIRANA SE PISMA NE PRIMAJU. OGLASI l-»0 CIBJNIKU. Upravno Sudiste i jYiaKarsltf izbori. onašamo rješitbu 7. veljače 1912 23 Upravnog Sudišta u Beču. obćinskih izbora u Makarskoj. va rješitba, kako će čitatelj , ukida u cielosti, bez ika- ograničenja, famoznu od- k. kotarskog Poglavarstva u -koj 10. travnja 1911 Br. 6574, je bio na štetu pravaša pore- razmjer glasova za ništa manje 0, i to u drugom tielu, gdje u jedne i s druge strane nije palo oru već 150 glasova, a proti- "anka tobože pobiedila sa samih sova. ' r ravaši su tu morali biti prevareni "inu svih glasova, e da protiv- "biede. Stvar mora da je uprav najviši administrativni sud, jer | se razprava vodila zbog ih razloga samo za 25 birača, . je bez restrikcije u cjelini a odluka, i potom načelna utvr- Upravnog Sudišta vriede za tale slučajeve. dojam su morali dobiti naj- ministrativni sudci u državi vi- gdje ništa manje već 24 ljud- orenja, znajuć da ne plaćaju I znajuć da nemadu pravo da pisani kao. birači drugog_t[ela,_ : smatraju nedostojnim poštena a, ne smatraju svojim ponižen- doći glasovati i samo tim svo- asom odlučiti? oji su dojam morali dobiti ti razabravši iz spisa očitu nizku u, kad protivnici ulažu utok na arstvo proti svim preinakam enim od obćinske uprave " na u podpunih dokaza, znajuć da ravne, protiva svim preinakam, su bile u prilog pravašim; pravaši ne ulažu utoka proti "j temeljitoj preinaci prihvaćenoj st protivnika; — kad protivnici proti svim temeljitim pre- inakam očitom sjegurnosti novog od poglavara Simonella izumljenog, ne- zakonitog tumačenja? Koji su dojam dobili ti sudci, kad su iz spisa razabrali, da se kroji za- kon pravašim na jedan a protivnicim na drugi način; kad su razabrali, da je obćinska uprava vlastna odrediti preinake izbornih imenika ako su na korist protivnika, ali nije vlastna od- rediti preinake ako su na korist pra- vaša ? Koji su dojam dobili ti sudci. vi- deći gdje ima toliko stvorova, koji se nisu žacali dočepati se brže bolje na- rodne časti i vlasti, premda su znali, da nemadu većinu naroda uza se, premda su znali da su pučki name- tnici a ne odabranici, premda su znali, da imadu zahvaliti- svoj izbor jednom himbenom načinu postupka i jednoj . . . nevaljanoj odluci ?! I Upravno Sudište ošinulo je na strašan način sve te pučke nametnike, sve intrigante, sve izopačitelje prave volje naroda i zakona; ošinulo je i raztjeralo nedostojne žestokim bičem pravice. Evo razsude: Br. 1323 ex 1912 V. G. H. tnWffi-NjCCKWnrEtiČA^3-rVA"C£3ARA! C. K. Upravno Sudište pod predsje- danjem c. k. prvog predsjednika markiza Bacquehem u prisustvu savjetnika Upravnog Sudišta: c. k. predsjednika senata Truxa, i c. k. dvorskih savjetnika Malnića, Srba, i Dr. Bintera te perovodje c. k. dvorskog tajnika viteza Dr. Schneid,— riešavajuć vrhu pritužbe Mata i Pera Klarića iz Makarske proti odluci c. k. kotarskog poglavarstva u Makarskoj 10. travnja 1911 br. 6574 glede obćinskih izbornih listina, uslied javne ustmene rasprave, obdržane dne 7. veljače 1912 nakon saslušanja izvjestitelja te izvadjanja Dr. Matka Laginje, odvjetnika u Puli, u zastupstvu pritužbe, i protuizva- djanja Dr. Vladislava Vranjicana, odvjetnika u Beču, u zastupstvu zanimanika Filipa Pojani iz Makarske. ~nost Slovenaca i Hrvata. Slovenski piše Ivan Mazovec. ukotrpni slovenski i hrvatski narod je trpjeti političku nestnislenost i njegovih husara, ali je god. 1866. prah tu anahronističnu politiku i je časa tek Austrija polagano, no urno spremna na svoju jedino pra- ~u zadaću: Aastrija austrijskim na- . Godinom 1866. izgubila je za uviek anost življenja ona nesretna politika , radi koje smo mi Slovenci izgubili u svoje zemlje; ona politika, koja djei za vrieme najljućih turskih na- zadala hrvatskom narodu toliko du- i koja je rubila glave Zrinjskim opanima. 1 oncem 17. i tekom 18. vieka stala ska razpadati, nu ujedno se pojavilo sko pitanje. Neko se vrieme či- : se to pitanje riešiti pod austrij- ivom, ali to su spriečile smutnje pragmatičke sankcije. Karlo VI. imao B toliko posla, da se nije mogao » srbski problem. Kao prvi ugovorili ičnu sankciju hrvatski staleži, a levom 9. marča 1 7 1 2 . T a prag- nkcija za nas je Slovence od ti; odlučuje naime, d a s t a - avo", 151, 18. III. 1911. leži mogu izabrati i žensko za hrvatskog kralja, ali samo u slučaju, da ova vlada u Austriji, Štajerskoj, Koruškoj i Kranjskoj i da residirá u Beču. 1 Medjutim dok je Au- strija bila sama sobom zabavljena i prije nego se j e u svojoj kući uredila, Srbi su se oslobodili; a vrlo je važno, da su se opet, kao u srednjem vieku počeli kristali- zirati kao samostalan kulturan i politički centrum bez. Hrvata, a implicite kako nam kaže razvoj današnjih dana proti Hrvatima i njihovoj državnoj ideji. I taj proces, koji su začeli s jedne strane Niemci i Magjari, te nas Slovence razstavili od Čeha i potisnuli više manje na Balkan, a s druge strane razkol i Srbi, njegovi nositelji proti Hrvatima, — taj proces, kako smo vidili prigodom bosanske krize, više je akutan nego u srednjem vieku; taj je proces takodjer, koji nas Slovence i Hrvate nužno i istinski opominje za medju- sobnu uzajamnost. Te povjestnice, koje smo do sada spominjali, pisali su diplomati, vladari i vojskovodje, ne pitajući puk za savjet, nego više puta radeći direktno proti njegovim intencijam. Dvie značajne crte tih dogadjaja padaju nam nada sve pod oči; od sjevera njemački i magjarski pritisak, od jugo- ^Oešterr. Rundschau XVIII. 5, 353 (19. IV. 1713. austrijska sankcija; 17. VII. 1722. ugarska- sankcijonirana dne 28. II. 1723.). sudilo je: Napadnuta odluka biva ukinuta kao u zakonu neosnovana. Razlozi: Godine 1911., prigodom revizijskog postupka za izpravljanje permanentnih izbornih listina za obćinsko zastupstvo u Makarskoj, ondješnja je obćinska upra- va vrhu prikazanih prigovora izmedju ostalog odlučila: a. da Mate i Petar Klarić u Makarskoj, koji niesu bili upisani u izloženim izbor- nim imenicam ni u iskazu promjena budu uvršteni u II. tielo sa uredovno ustanovljenim porezom od K. 50.40; b. da 24 birača II. tiela pobliže naznačena u pritužbi budu dielom sasvim izbrisani, dlelom preneseni u III. tielo prama ma- njem iznosu njihova poreza, pošto je uslied izviđa učinjenih kod c. k. poreznog ureda u Makarskoj bilo ustanovljeno, da ova 24 birača ili neplaćaju baš nikakva poreza, ili plaćaju manje poreza nego li je naznačeno u izbornoj imenici. C. K. Kotarsko Poglavarstvo u M a - karskoj kao druga molba uništila je go- rinaznačene isprave pod a i b, i odredilo, da moraju ostati u kieposti predjašnje upisbe izbornog jmenika, a to poglavito sa razloga, jer da pri reviziji permanen- tnih izbornih imenika imadu se uzeti u obzir samo one promjene u iznosu iz- ravnih poreza koje su naznačene u tro- mjesečnim preglednicam poreznog urada; da obćinska uprava nije bila vlastna, da čini izvide vrhu protivnih tvrdnja uto- čnika; već da je dužnost stranaka da na vrieme postignu putem poreznih ureda ispravak iznosa poreza. Pošto pak upisbe u izlromotiinerrrcr rrr£ft$i -as-^pddf-ttfte- - sudarati sa podatcim tromjesečnih pre- glednica, da obćinska uprava nije vlast- na, da odredi ispravke imenika tražene od utočnika u koliko se ti ispravci ne sudaraju sa tromjesečnim preglednicam. Proti toj odluci poglavarstva Mate i Petar Klarić ustadoše pritužbom, i Upravno Sudište, riešavajuć vrhu iste, našlo je da ukine napadnutu pogla- varstvenu odluku sa sljedećih razma- tranja : Istina je, da utočna vlast, ispi- tivujuć izborno pravo utemeljeno na naslovu plaćanja poreza, ima se držati faktičnog stanja u odmjerenju poreza u doba izloženja izbornih ime- nika, i da joj ne pristoji pravo, d;i se upušta u pitanje, da li je u konkret- istoka gori prama sjevera-zapadu prodi- ranje i pritisak srbsko-razkolnog elementa. Nama Slovencima neprijatelji oduzimlju zemlju, školu, jezik, a što je najgore pred- uvjete nacijonalne samostalnosti ; izuzamši bezuspješni protestantski pokret na početku novoga vieka niesu nam na vjerskom polju do zadnjeg vremena zadavali potežkoća. Tek u najnovije doba na mejašima sloven- skih zemalja iznova je počela protestantska propaganda, koja je po mojem mnienju Slovence više učvrstila nego oslabila. Boj kod Hrvata dakako drugoga je zna- čenja. Taj spada na vjersko-kulturnu tra- diciju, spada na zapadno-katoličku kulturu. U zadnjim pak decenijima boj u trojednoj krajevini dobiva uviek više obilježje, kako kako ga imaju Slovenci proti Niemcima.: to je boj za zemlju, boj za narodni govor ; onaj boj, koga smo mi Slovenci kušali za stoljeća i stoljeća. Nosioci pokreta proti Hrvatima niesu Srbi, nego Niemci i Magjari, oni isti, koji su proti nama Slovencima. Romanski upliv sa zapada ovamo sve se bolje shvaća, odkada je Venezia bene- detta" izgubila svoju samostalnost i odkako je Austrija prestala biti talijanska velevlast, tako da se od tih strana nije bojatj nikakve pogibelji. Boj za vjersko-kulturnu i narodnu samostalnost i obstanak Slovenaca i Hrvata uviek se sve to više usredotočiva, dobiva uviek više skupni značaj i vriednost. Kao nom slučaju iznos poreza tačan ili ne. Ali odmjerenje poreznog iznosa u gor- njem smislu ne smije se istovjetovati sa podatcim (preglednicam), što ih porezni uredi svaka tri mjeseca davaju obćinam u svrhu sastava ili revizije izbornih imenika. U nazočnom slučaju utočnici su pobijali tačnost preglednica poreznog ureda u pogledu stanovitih iznosa po- reza navadj*3juć konkretne podatke ; s toga je obćinska uprava punim pra- vom učinila izvide vrhu iznosa poreza faktično odmjerena u mjerodavno vrieme (31. prosinca 1911), i na temelju po- dataka pruženih joj vrhu toga od po- reznog ureda prihvatila svoje riešenje. Pošto je poglavarstvo kao druga i zadnja molba ukinulo ispravke odre- djene od obćinske uprave u prvoj molbi usprkos novim podatcim porez- nog ureda, a to samo sa razloga, jer da se ovi ispravci ne sudaraju sa preglednicam poreznog ureda, na- padnuta odluka prikazuje se nezako- nitom, (: usporedi ovosudno riešenje 18/9 1906 Br. 9797, B. 4608 A : ) te se je morala ukinuti u smislu § 7. Zak. 22/10 1875 L. D. Z. B r . 3 6 ex 1876. Opazit je na koncu, da se je za- stupatelj protustranke na javnoj raz- pravi pogriešno pozivao na ovosud- benu rješitbu 19/5 1909 Br. 4663, Budw. 6755 A., pošto se je tu radilo o prigovorim obćenite naravi proti iz- bornom imeniku i poreznim izkaznicam. Beč, na 7. veljače 1912. c. k. Predsjednik : Bacguehem. Razvitak zadrugarstva u Dalmaciji. Od kada je stupio u kriepost zakon o zadrugarstvu, 9 travnja 1873, o privred- nim i gospodarskim zadrugama, kod nas se je osnovalo ukupno 434 zadruge, od kojih je prestalo 40, a na koncu prosinca 1911 bilo ih je još u životu 394. Prva zadruga, što je bila osnovana na temelju gornjeg zakona, bila je „Societa pella pesca da bagno e del corallo". Ista je bila registrirana na ograničeno jamstvo sa sielom u Zadru lipnja 1874., ali iste go- dine je prestala bitisati. Prije ove zadruge, dakle prije zakona o zadrugarstvu, bila je ruku uz ruku, imala bi stajati takodjer sviest Slovenaca i Hrvata, da imamo za- jedničke interese i da se tim našim intere- sima jedni te isti neprijatelji zagrožuju, da bi tada morali Slovenci i Hrvati združiti svoje falange i složiti ih pod jedinstveno vodstvo proti zajedničkom neprijatelju. To je pogotovo važno sada, kad narod u ve- likoj mjeri odlučiva svojom budućnošću i djelomice sam piše svoju povjest. Problem današnje uzajamnosti. U prvašnjim viekovima narod je imao vrlo malo prava; morao je trpjeti, jer je morao i jedva da bi svoje trpljenje opjevao u elegičnim narodnim pjesmama. Slovenac je sasvim zaboravio na svoju narodnu sa- mostalnost, dočirn je Hrvat uviek pjevao o Mari, kojoj je „tihi vjetar krunu odnesao" ; a takodjer Srb zna slobodno pjevati i pri- čati o svojim junacima i kraljevima. O Tur- cima sva tri naroda pjevaju; spomen na kmetske ustanove očuvali su napose Slo- venci i Hrvati, a spomen na reformaciju samo Slovenci. Narod pjeva u versu, u tihoj elegičnoj pjesmi svoje misli, drugačije ne može ih izkazati niti sebi oduška dati. I tako smo mi preko Valv-azorja i Vitezovića dojedrili u moderno doba. Kao velikanski požar pojavila se na horizontu francuzka revolucija, s njom je nadošla nacijonalna ideja, a onda j e u srcima naših najboljih u Dalmaciji samo jedna zadruga, a t o j e „Cassa mutua di credito" u Korčuli, osno- vana 5 lipnja 1864, a registrirana 1897. Ista još postoji. Po vrstam imamo: štedionica 36, ri- barskih 44, blagajna 202, uljarskih 26, vi- narskih 5, gradjevnih ružmarinske 2, iz- vozne 1, potrošne 54, saveznih 3, pčelarskih 2, mljekarskih 2, brodograditeljnih 1, pra- onica 1, gospodarskih 2, radničkih 1, uza- jamne pripomoći 1, knjigovežkih 1, tis- karskih 1, parobrodarskih 1, zemljištnih 1, povrtlarskih 1 i industrialnih 1. Pridodamo li k ovim još nešto 40 za- druga raznog gospodarskog smiera, koje se isto baziraju na zakonu o zadrugarstvu, ali niesu registrirane, to dolazimo do za- ključka, da danas u našoj zemlji posluje i radi nešto oko 340—350 zadruga gospo- darskog smiera, sa zadatkom, da na ovaj ili onaj način podpomožu razvitak našeg narodnog gospodarstva. Podielimo li gori imenovane zadruge po pojedinim kotarima to odpada na: za- darski 82, benkovački 18, kninski 16, ši- benski 27, sinjski 18, splitski 48, makarski 22, imotski 15, metkovski 6, supetarski 22, hvarski 29, korčulanski 31, dubrovački 27, a kotorski 33. Ovaj razmjer zadruga po pojedinim kotarima doduše je utješljiva pojava, jer možemo reći, da kad bi sudili i porazdielili zadruge po broju obćina u zemlji, došlo bi nešto 5 zadruga na pojedinu obćinu. Nu ako uzmemo, da sve gornje za- druge imaju cilj ekonomsko podignuće bla- gostanja naroda, tad moramo doći do za- ključka, da mi toga ekonomskog podignuća nevidimo ili barem nevidimD u razmjeru osnovanih zadruga. Svrha svih zadruga osnovanih u našoj zemlji jest podignuće gospodarstva, ali na žalost sudeći po uspjehu do sada, toga se nepostizava. U zemlji posluje 36 štedionica. Pitaj- mo, čiji je tu novac uložen? Valjda j e 5 ° / ° težačkog novca, a neznamo je li i toliko. Pa ove zadruge niesu samo štedionice, već i zajmovnice. Komu posudjuje novac? Opet seljaku, a nek nam bude dopušteno reći, da su mnoge zasnovane samo zato i o d onih ljudi, koji su bolje hotjeli da osigu- ravaju već izdate svoje kapitale. Ribarske zadruge imale bi biti skroz obrtne, a većim dielom i jesu takove, ali koja je korist, kad niesu vrijedne i uredjene kako treba. Ovim zadrugama fali s v e , a d a se uspješno razviju. muževa procvala romantika. Tada je prvi put iza dugih mukotrpnih godina ustao narod slovenski i hrvatski i stupio vanka, dakako u početku ne pod zastavom uza- jamnosti, jer tada nije bilo sviesti niti za svoje vlastito jedinstvo. Poslie tisućgodišnjeg odciepljenja Slo- venaca i Hrvata opet su se djelomice zdru- žili u jednu vladavnu cjelinu, u kraljevini Iliriji za Napoleona, a kakvih petnaest dva- deset godina kasnije nastupio je ilirski pokret i duboka sviest slovensko-hrvatskog bratstva. Tada se je pokazala dvojaka šio- venska duša: a) meka, poetična slavenska, koja hoće sve čuvstvom obuhvatiti, a pre- malo računa prilikama; b) tvrda, praktička, na po germanska, koja broji i odbija i gleda zrela zrelo u prošlost i budućnost. Zastupnik prve meke fantastične duše jest naš Stanko Vraz, koji je u nekoliko godina htio izbri- sati ono što je neizbrisivim crtama hiljadu godina izdubio u našoj i hrvatskoj povjesti. Milo nam je pri srcu, kad se spomenemo tog mekoga pjesnika ilirizma. Zastupnik druge slavenske duše je naš pravi Gorenjac Fran Prešeren. D a s m o danas ono što jesme, da surazmjerno prilično tvrdo stojimo u svojim pozicijam, kao „predstraža Balkana i napose trojedne kraljevine", 1 sve to imamo zahvaliti toj tvrdoj slovenskoj duši. (Nastavit će se 1 „Grazer Tagespost", 60. 1. III. 1911.

Upload: others

Post on 05-Feb-2021

1 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

  • V , Ili. ŠIBENIK, srieda 27. ožujka 1912. Broj 637

    RVATSKA RIEC TA: ZA ŠIBENIK DONAŠANJEM U KUĆU T E ZA AUSTRO-UGARSKU

    NA MJESEC K 1-25. ZA TROMJESEC K 3 7 5 POLUGODIŠNJE I GO-RAZMJERNO. - ZA INOZEMSTVO K 15 I POŠTARINA - PLATIVO

    I UTUŽIVO U ŠIBENIKU.

    POJEDINI BROJ IO

    J U T A R N J I J v I S T

    IZLAZI SRIEDOM, PETKOM I NEDJELJOM Telefon l>i-, iii. fiioun 7 1 . 0 4 0

    UREDNICTVO I UPRAVA „HRVATSKE RIEČI" NALAZE SE U „HRVATSKOJ TI

    SKARI" (Dr. KRSTELJ I DRUG.) - RUKOPISI NE VRAĆAJU SE. - NEFRAN-

    KIRANA SE PISMA NE PRIMAJU.

    OGLASI l-»0 CIBJNIKU.

    Upravno Sudiste i jYiaKarsltf izbori. onašamo rješitbu 7. veljače 1912 2 3 Upravnog Sudišta u Beču. obćinskih izbora u Makarskoj. va rješitba, kako će čitatelj , ukida u c i e l o s t i , b e z i k a -

    o g r a n i č e n j a , famoznu o d -k. kotarskog Poglavarstva u

    -koj 10. travnja 1911 Br. 6 5 7 4 , je bio na štetu pravaša pore-razmjer glasova za ništa manje 0, i to u drugom tielu, gdje u jedne i s druge strane nije palo oru već 1 5 0 glasova, a proti-"anka tobože pobiedila sa samih sova. ' r

    ravaši su tu morali biti prevareni "inu svih glasova, e da protiv-"biede. Stvar mora da je uprav

    najviši administrativni sud, jer | se razprava vodila zbog

    ih razloga samo za 2 5 birača, . je bez restrikcije u cjelini

    a odluka, i potom načelna utvr-Upravnog Sudišta vriede za

    tale slučajeve.

    dojam su morali dobiti n a j -ministrativni sudci u državi vi-gdje ništa manje već 2 4 ljud-orenja, znajuć da ne plaćaju

    I znajuć da nemadu pravo da pisani kao. birači drugog_t[ela,_ : smatraju nedostojnim poštena

    a, ne smatraju svojim ponižen-doći glasovati i samo tim s v o -

    asom odlučiti?

    oji su dojam morali dobiti ti razabravši iz spisa očitu nizku

    u, kad protivnici ulažu utok na arstvo proti s v i m preinakam enim od obćinske uprave " na u podpunih dokaza, znajuć da ravne, protiva s v i m preinakam,

    su bile u prilog pravašim; pravaši n e u l a ž u utoka proti

    "j temeljitoj preinaci prihvaćenoj st protivnika; — kad protivnici

    proti s v i m temeljitim pre

    inakam očitom sjegurnosti novog od poglavara Simonella izumljenog, nezakonitog t u m a č e n j a ?

    Koji su dojam dobili ti sudci, kad su iz spisa razabrali, da se kroji z a kon pravašim na jedan a protivnicim na drugi nač in ; kad su razabrali, da je obćinska uprava vlastna odrediti preinake izbornih imenika ako su na korist protivnika, ali nije vlastna odrediti preinake ako su na korist pravaša ?

    Koji su dojam dobili ti sudci. vi-deći gdje ima toliko stvorova, koji se nisu žacali dočepati se brže bolje narodne časti i vlasti, premda su znali, da nemadu većinu naroda uza se, premda su znali da su pučki nametnici a ne odabranici, premda su znali, da imadu zahvaliti- svoj izbor jednom himbenom načinu postupka i jednoj . . . nevaljanoj odluci ? !

    I Upravno Sudište ošinulo je na strašan način sve te pučke nametnike, sve intrigante, sve izopačitelje prave volje naroda i z a k o n a ; ošinulo je i raztjeralo nedostojne žestokim bičem pravice. E v o razsude :

    B r . 1 3 2 3 e x 1 9 1 2

    V. G . H.

    tnWffi-NjCCKWnrEtiČA^3-rVA"C£3ARA!

    C. K. U p r a v n o S u d i š t e p o d p r e d s j e -

    d a n j e m c . k. p r v o g p r e d s j e d n i k a mark iza

    Bacquehem u p r i s u s t v u s a v j e t n i k a U p r a v n o g

    S u d i š t a : c . k. p r e d s j e d n i k a s e n a t a Truxa, i

    c. k. d v o r s k i h s a v j e t n i k a Malnića, Srba, i

    D r . Bintera te p e r o v o d j e c. k. d v o r s k o g

    t a j n i k a v i teza D r . Schneid,— r i e š a v a j u ć vrhu

    p r i t u ž b e M a t a i P e r a Klarića iz M a k a r s k e

    pro t i o d l u c i c. k. k o t a r s k o g p o g l a v a r s t v a

    u Makarskoj 1 0 . t r a v n j a 1 9 1 1 b r . 6 5 7 4

    g l e d e o b ć i n s k i h i z b o r n i h l i s t ina , — usl ied

    j a v n e u s t m e n e r a s p r a v e , o b d r ž a n e d n e 7 .

    v e l j a č e 1 9 1 2 n a k o n s a s l u š a n j a izv jes t i t e l j a

    te i z v a d j a n j a D r . M a t k a Laginje, o d v j e t n i k a

    u P u l i , u z a s t u p s t v u p r i t u ž b e , i p r o t u i z v a -

    d j a n j a D r . V l a d i s l a v a Vranjicana, o d v j e t n i k a

    u B e č u , u z a s t u p s t v u z a n i m a n i k a F i l ipa

    Pojani iz M a k a r s k e .

    ~nost Slovenaca i Hrvata. Slovenski piše Ivan Mazovec.

    ukotrpni s l o v e n s k i i h r v a t s k i n a r o d

    j e t rp je t i p o l i t i č k u n e s t n i s l e n o s t

    i n j e g o v i h h u s a r a , ali j e g o d . 1 8 6 6 .

    prah tu a n a h r o n i s t i č n u pol i t iku i

    j e č a s a t e k A u s t r i j a p o l a g a n o , n o

    urno s p r e m n a na s v o j u j e d i n o p r a -

    ~u z a d a ć u : A a s t r i j a a u s t r i j s k i m n a -

    . G o d i n o m 1 8 6 6 . izgubi la j e za uviek

    a n o s t ž iv l j en ja o n a n e s r e t n a pol i t ika

    , radi k o j e s m o mi S l o v e n c i izgubil i

    u s v o j e z e m l j e ; o n a p o l i t i k a , k o j a

    djei za v r i e m e n a j l j u ć i h t u r s k i h n a -

    zadala h r v a t s k o m n a r o d u t o l i k o d u -

    i k o j a j e rubi la g l a v e Z r i n j s k i m

    o p a n i m a . 1

    o n c e m 17. i t e k o m 18 . v i e k a s ta la

    ska r a z p a d a t i , nu u j e d n o s e p o j a v i l o

    s k o p i t a n j e . N e k o s e v r i e m e č i -

    : se to p i t a n j e riešit i p o d a u s t r i j -i v o m , ali t o su s p r i e č i l e s m u t n j e

    pragmat ičke s a n k c i j e . K a r l o VI . i m a o

    B tol iko p o s l a , d a s e ni je m o g a o

    » s rbski p r o b l e m . K a o prvi u g o v o r i l i

    ičnu s a n k c i j u h r v a t s k i s ta lež i , a

    l e v o m 9 . m a r č a 1 7 1 2 . T a p r a g -

    nkc i ja za n a s j e S l o v e n c e o d

    t i ; o d l u č u j e n a i m e , da s t a -

    avo", 151, 18. III. 1911.

    leži m o g u izabrat i i ž e n s k o za h r v a t s k o g

    k r a l j a , ali s a m o u s l u č a j u , da o v a v lada u

    Austr i j i , Š t a j e r s k o j , K o r u š k o j i K r a n j s k o j i

    d a res id i rá u B e č u . 1 M e d j u t i m d o k j e A u

    s t r i j a b i la s a m a s o b o m z a b a v l j e n a i pr i j e

    n e g o s e j e u s v o j o j kući uredi la , S r b i su

    s e o s l o b o d i l i ; a vrlo j e v a ž n o , d a su s e

    o p e t , k a o u s r e d n j e m v ieku p o č e l i kr is ta l i

    zirati k a o s a m o s t a l a n kul turan i pol i t i čk i

    c e n t r u m b e z . H r v a t a , a impl i c i t e — k a k o

    nam k a ž e r a z v o j d a n a š n j i h d a n a — p r o t i

    H r v a t i m a i n j i h o v o j d r ž a v n o j

    i d e j i . I ta j p r o c e s , ko j i su začel i s j e d n e

    s t r a n e N i e m c i i M a g j a r i , te n a s S l o v e n c e

    razstavi l i o d Č e h a i p o t i s n u l i v i š e m a n j e

    na B a l k a n , a s d r u g e s t r a n e razkol i S r b i ,

    n j e g o v i nos i te l j i prot i H r v a t i m a , — taj

    p r o c e s , k a k o s m o vidili p r i g o d o m b o s a n s k e

    kr ize , v i še j e a k u t a n n e g o u s r e d n j e m v i e k u ;

    ta j j e p r o c e s t a k o d j e r , k o j i n a s S l o v e n c e i

    H r v a t e n u ž n o i is t inski o p o m i n j e za m e d j u -

    s o b n u u z a j a m n o s t .

    T e p o v j e s t n i c e , k o j e s m o d o s a d a

    s p o m i n j a l i , pisal i su d i p l o m a t i , v ladar i i

    v o j s k o v o d j e , n e p i ta juć i p u k za s a v j e t , n e g o

    v i š e p u t a r a d e ć i d i r e k t n o prot i n j e g o v i m

    i n t e n c i j a m . D v i e z n a č a j n e c r t e tih d o g a d j a j a

    p a d a j u n a m n a d a s v e p o d o č i ; o d s j e v e r a

    n j e m a č k i i m a g j a r s k i pr i t i sak , o d j u g o -

    ^ O e š t e r r . Rundschau XVIII. 5, 353 (19. IV. 1713. austrijska sankcija; 17. VII. 1722. ugarska-sankcijonirana dne 28. II. 1723.).

    s u d i l o j e :

    N a p a d n u t a o d l u k a b i v a u k i n u t a k a o u z a k o n u n e o s n o v a n a .

    Razlozi:

    G o d i n e 1 9 1 1 . , p r i g o d o m r e v i z i j s k o g

    p o s t u p k a za i z p r a v l j a n j e p e r m a n e n t n i h

    izborn ih l ist ina za o b ć i n s k o z a s t u p s t v o

    u M a k a r s k o j , o n d j e š n j a j e o b ć i n s k a u p r a

    va vrhu pr ikazanih p r i g o v o r a i z m e d j u o s t a l o g o d l u č i l a :

    a. d a M a t e i P e t a r Klarić u M a k a r s k o j , —

    k o j i n iesu bili up isan i u iz loženim i z b o r

    nim i m e n i c a m ni u iskazu p r o m j e n a —

    b u d u u v r š t e n i u II. t ielo sa u r e d o v n o

    u s t a n o v l j e n i m p o r e z o m o d K. 5 0 . 4 0 ;

    b. da 2 4 b i r a č a II. t ie la p o b l i ž e n a z n a č e n a

    u pr i tužbi b u d u d i e l o m s a s v i m izbrisani,

    d l e l o m preneseni u III. tielo p r a m a m a

    n j e m i z n o s u n j i h o v a p o r e z a , p o š t o j e

    usl ied izviđa uč in jen ih k o d c. k. p o r e z n o g

    u r e d a u M a k a r s k o j b i lo u s t a n o v l j e n o , da

    o v a 2 4 b i r a č a ili n e p l a ć a j u baš nikakva

    poreza, ili p l a ć a j u manje poreza n e g o li

    j e n a z n a č e n o u i z b o r n o j imenic i .

    C . K . K o t a r s k o P o g l a v a r s t v o u M a

    k a r s k o j k a o d r u g a m o l b a uništ i la j e g o -

    r i n a z n a č e n e i s p r a v e p o d a i b, i o d r e d i l o ,

    da m o r a j u os ta t i u k i e p o s t i p r e d j a š n j e

    u p i s b e i z b o r n o g j m e n i k a , a to p o g l a v i t o

    s a r a z l o g a , j e r da pri reviziji p e r m a n e n

    tnih i z b o r n i h i m e n i k a i m a d u s e uzeti u

    o b z i r s a m o o n e p r o m j e n e u i z n o s u i z

    ravnih p o r e z a k o j e s u n a z n a č e n e u t r o

    m j e s e č n i m p r e g l e d n i c a m p o r e z n o g u r a d a ;

    d a o b ć i n s k a u p r a v a n i j e bi la v l a s t n a , da

    čini izvide vrhu prot ivnih tvrdn ja u t o -

    č n i k a ; v e ć da j e d u ž n o s t s t r a n a k a da na

    v r i e m e p o s t i g n u p u t e m p o r e z n i h u r e d a

    i s p r a v a k i z n o s a p o r e z a . P o š t o p a k u p i s b e

    u i z l r o m o t i i n e r r r c r r rr£f t$ i - a s - ^ p d d f - t t f t e - -

    s u d a r a t i s a p o d a t c i m t r o m j e s e č n i h p r e -

    g l e d n i c a , d a o b ć i n s k a u p r a v a ni je v l a s t

    n a , d a o d r e d i i s p r a v k e i m e n i k a t r a ž e n e

    o d u t o č n i k a u k o l i k o s e ti i s p r a v c i ne

    s u d a r a j u s a t r o m j e s e č n i m p r e g l e d n i c a m .

    P r o t i to j od luc i p o g l a v a r s t v a M a t e

    i P e t a r K l a r i ć u s t a d o š e p r i t u ž b o m , i

    U p r a v n o S u d i š t e , r i e š a v a j u ć vrhu is te ,

    n a š l o j e da ukine n a p a d n u t u p o g l a -

    v a r s t v e n u odluku sa s l j e d e ć i h r a z m a

    t ran ja :

    Is t ina j e , da u t o č n a vlast , — i s p i -

    t ivu juć i z b o r n o p r a v o u t e m e l j e n o na

    n a s l o v u p l a ć a n j a p o r e z a , — ima se

    držati f a k t i č n o g s t a n j a u o d m j e r e n j u

    p o r e z a u d o b a iz ložen ja izborn ih i m e

    n ika , i da j o j ne pr is to j i p r a v o , d;i s e

    u p u š t a u p i t a n j e , da li j e u k o n k r e t -

    i s t o k a g o r i p r a m a s j e v e r a - z a p a d u p r o d i

    r a n j e i pr i t i sak s r b s k o - r a z k o l n o g e l e m e n t a .

    N a m a S l o v e n c i m a nepr i ja te l j i o d u z i m l j u

    z e m l j u , š k o l u , j ez ik , a š t o j e n a j g o r e p r e d

    u v j e t e n a c i j o n a l n e s a m o s t a l n o s t i ; i zuzamši

    b e z u s p j e š n i p r o t e s t a n t s k i p o k r e t na p o č e t k u

    n o v o g a v i e k a n iesu nam n a v j e r s k o m p o l j u

    d o z a d n j e g v r e m e n a zadaval i p o t e ž k o ć a .

    T e k u n a j n o v i j e d o b a na m e j a š i m a s l o v e n

    skih z e m a l j a i z n o v a j e p o č e l a p r o t e s t a n t s k a

    p r o p a g a n d a , k o j a j e p o m o j e m m n i e n j u

    S l o v e n c e v i š e učvrs t i la n e g o o s l a b i l a . —

    B o j k o d H r v a t a d a k a k o d r u g o g a j e z n a

    č e n j a . T a j s p a d a na v j e r s k o - k u l t u r n u t r a

    d i c i j u , s p a d a na z a p a d n o - k a t o l i č k u kul turu.

    U zadn j im p a k d e c e n i j i m a b o j u t r o j e d n o j

    kra jev in i d o b i v a uviek v i še o b i l j e ž j e , k a k o

    k a k o g a imaju S l o v e n c i prot i N i e m c i m a . :

    to j e b o j za zeml ju , b o j za narodni g o v o r ;

    o n a j b o j , k o g a s m o mi S l o v e n c i kušali za

    s t o l j e ć a i s t o l j e ć a . N o s i o c i p o k r e t a prot i

    H r v a t i m a n iesu S r b i , n e g o N i e m c i i M a g j a r i ,

    — oni ist i , ko j i su prot i n a m a S l o v e n c i m a .

    R o m a n s k i upliv s a z a p a d a o v a m o s v e s e b o l j e s h v a ć a , o d k a d a j e V e n e z i a b e n e d e t t a " izgubi la s v o j u s a m o s t a l n o s t i o d k a k o j e A u s t r i j a p r e s t a l a biti t a l i j a n s k a ve lev las t , t a k o da s e o d tih s t r a n a ni je b o j a t j n i k a k v e p o g i b e l j i . B o j za v j e r s k o - k u l t u r n u i n a r o d n u s a m o s t a l n o s t i o b s t a n a k S l o v e n a c a i Hrvata uviek s e s v e to v iše u s r e d o t o č i v a , d o b i v a uviek v i še s k u p n i z n a č a j i v r i e d n o s t . K a o

    n o m s l u č a j u i z n o s p o r e z a t a č a n ili ne .

    Ali o d m j e r e n j e p o r e z n o g i z n o s a u g o r

    n j e m smis lu ne s m i j e s e i s t o v j e t o v a t i

    s a p o d a t c i m ( p r e g l e d n i c a m ) , š to ih

    porezni uredi s v a k a tri m j e s e c a d a v a j u

    o b ć i n a m u svrhu s a s t a v a ili reviz i je

    izbornih i m e n i k a .

    U n a z o č n o m s l u č a j u u t o č n i c i su

    pobi ja l i t a č n o s t p r e g l e d n i c a p o r e z n o g

    u r e d a u p o g l e d u s tanovi t ih i z n o s a p o

    reza navadj*3 juć k o n k r e t n e p o d a t k e ;

    s t o g a j e o b ć i n s k a u p r a v a punim p r a

    v o m učini la izvide vrhu iznosa p o r e z a

    f a k t i č n o o d m j e r e n a u m j e r o d a v n o v r i e m e

    ( 3 1 . p r o s i n c a 1 9 1 1 ) , i na temel ju p o

    d a t a k a pruženih j o j vrhu t o g a o d p o

    r e z n o g u r e d a pr ihvat i la s v o j e r i e š e n j e .

    P o š t o j e p o g l a v a r s t v o k a o d r u g a

    i z a d n j a m o l b a ukinulo i s p r a v k e o d r e -

    d j e n e o d o b ć i n s k e u p r a v e u p r v o j

    molb i u s p r k o s n o v i m p o d a t c i m p o r e z

    n o g u r e d a , a to s a m o s a r a z l o g a , j e r

    da s e ovi i s p r a v c i ne s u d a r a j u sa

    p r e g l e d n i c a m p o r e z n o g u r e d a , — n a

    p a d n u t a o d l u k a p r i k a z u j e s e n e z a k o

    n i tom, ( : u s p o r e d i o v o s u d n o r i e š e n j e

    1 8 / 9 1 9 0 6 B r . 9 7 9 7 , B . 4 6 0 8 A : ) te

    s e j e m o r a l a ukinuti u smis lu § 7. Z a k .

    2 2 / 1 0 1 8 7 5 L . D . Z. B r . 3 6 e x 1 8 7 6 .

    O p a z i t j e n a k o n c u , d a s e j e z a -

    s t u p a t e l j p r o t u s t r a n k e na j a v n o j r a z -

    pravi p o g r i e š n o p o z i v a o na o v o s u d -

    b e n u r j eš i tbu 1 9 / 5 1 9 0 9 B r . 4 6 6 3 ,

    B u d w . 6 7 5 5 A . , p o š t o se j e tu radi lo

    o p r i g o v o r i m o b ć e n i t e naravi prot i i z

    b o r n o m i m e n i k u i p o r e z n i m i z k a z n i c a m .

    B e č , na 7. v e l j a č e 1 9 1 2 .

    c. k . P r e d s j e d n i k :

    Bacguehem.

    Razvitak zadrugarstva u Dalmaciji.

    O d k a d a j e s t u p i o u k r i e p o s t z a k o n

    o z a d r u g a r s t v u , 9 t r a v n j a 1 8 7 3 , o p r i v r e d

    nim i g o s p o d a r s k i m z a d r u g a m a , k o d n a s

    s e j e o s n o v a l o u k u p n o 4 3 4 z a d r u g e , od

    koj ih j e p r e s t a l o 4 0 , a na k o n c u p r o s i n c a

    1911 b i lo ih j e j o š u životu 3 9 4 .

    P r v a z a d r u g a , š t o j e bi la o s n o v a n a

    na t e m e l j u g o r n j e g z a k o n a , bi la j e „ S o c i e t a

    pel la p e s c a da b a g n o e del c o r a l l o " . Is ta

    j e bi la r e g i s t r i r a n a n a o g r a n i č e n o j a m s t v o

    s a s i e l o m u Z a d r u l ipn ja 1 8 7 4 . , ali is te g o

    dine j e p r e s t a l a b i t i sat i . P r i j e o v e z a d r u g e ,

    dakle pr i je z a k o n a o z a d r u g a r s t v u , bila j e

    ruku uz r u k u , imala bi sta jat i t a k o d j e r sv ies t S l o v e n a c a i H r v a t a , d a i m a m o z a j e d n i č k e i n t e r e s e i da s e tim naš im i n t e r e s i m a j e d n i te isti nepr i j a te l j i z a g r o ž u j u , da bi t a d a moral i S l o v e n c i i Hrvati združiti s v o j e f a l a n g e i složit i ih p o d j e d i n s t v e n o v o d s t v o prot i z a j e d n i č k o m n e p r i j a t e l j u . T o j e p o g o t o v o v a ž n o s a d a , kad n a r o d u v e l ikoj mjer i o d l u č i v a s v o j o m b u d u ć n o š ć u i d j e l o m i c e s a m piše s v o j u p o v j e s t .

    P r o b l e m d a n a š n j e u z a j a m n o s t i .

    U p r v a š n j i m v i e k o v i m a n a r o d j e i m a o

    vrlo m a l o p r a v a ; m o r a o j e t rp je t i , j e r j e

    m o r a o i j e d v a da bi s v o j e t r p l j e n j e o p j e v a o

    u e leg ičnim n a r o d n i m p j e s m a m a . S l o v e n a c

    j e s a s v i m z a b o r a v i o na s v o j u n a r o d n u s a

    m o s t a l n o s t , dočirn j e Hrvat uviek p j e v a o o

    M a r i , k o j o j j e „tihi v j e t a r krunu o d n e s a o " ;

    a t a k o d j e r S r b zna s l o b o d n o p jevat i i p r i

    čati o s v o j i m j u n a c i m a i k r a l j e v i m a . O T u r

    c i m a s v a tri n a r o d a p j e v a j u ; s p o m e n na

    k m e t s k e u s t a n o v e o č u v a l i su n a p o s e S l o

    v e n c i i Hrvat i , a s p o m e n na r e f o r m a c i j u

    s a m o S l o v e n c i . N a r o d p j e v a u v e r s u , u

    t iho j e l e g i č n o j p j e s m i s v o j e misli , d r u g a č i j e

    ne m o ž e ih izkazati niti seb i o d u š k a dati .

    I t a k o s m o mi p r e k o Valv-azorja i V i t e z o v i ć a

    do jedr i l i u m o d e r n o d o b a . K a o ve l ikanski

    p o ž a r p o j a v i l a s e na h o r i z o n t u f r a n c u z k a

    r e v o l u c i j a , s n j o m j e n a d o š l a n a c i j o n a l n a

    i d e j a , a o n d a j e u s r c i m a n a š i h n a j b o l j i h

    u D a l m a c i j i s a m o j e d n a z a d r u g a , a to j e „ C a s s a m u t u a di c r e d i t o " u K o r č u l i , o s n o

    v a n a 5 l ipnja 1 8 6 4 , a reg i s t r i rana 1 8 9 7 . I s t a

    j o š p o s t o j i .

    P o v r s t a m i m a m o : š t e d i o n i c a 3 6 , r i

    b a r s k i h 4 4 , b l a g a j n a 2 0 2 , u l jarsk ih 2 6 , v i -

    narskih 5 , g r a d j e v n i h r u ž m a r i n s k e 2 , i z

    v o z n e 1, p o t r o š n e 5 4 , s a v e z n i h 3 , p č e l a r s k i h

    2 , ml j ekarsk ih 2 , b r o d o g r a d i t e l j n i h 1 , p r a

    o n i c a 1, g o s p o d a r s k i h 2 , r a d n i č k i h 1, u z a

    j a m n e p r i p o m o ć i 1, k n j i g o v e ž k i h 1, t i s

    karskih 1, p a r o b r o d a r s k i h 1, z e m l j i š t n i h 1 ,

    povr t la rsk ih 1 i industr ia lnih 1.

    P r i d o d a m o li k ovim j o š n e š t o 4 0 z a d r u g a r a z n o g g o s p o d a r s k o g s m i e r a , k o j e

    s e i s to baz i ra ju na z a k o n u o z a d r u g a r s t v u ,

    ali n iesu r e g i s t r i r a n e , to d o l a z i m o d o z a kl jučka , d a d a n a s u n a š o j zeml j i p o s l u j e i

    radi n e š t o o k o 3 4 0 — 3 5 0 z a d r u g a g o s p o

    d a r s k o g s m i e r a , s a z a d a t k o m , da na o v a j ili o n a j način p o d p o m o ž u razvi tak n a š e g

    n a r o d n o g g o s p o d a r s t v a .

    P o d i e l i m o li gor i i m e n o v a n e z a d r u g e p o p o j e d i n i m k o t a r i m a to o d p a d a n a : z a darski 8 2 , b e n k o v a č k i 1 8 , kn insk i 1 6 , š i b e n s k i 2 7 , s in j sk i 1 8 , spl i t sk i 4 8 , m a k a r s k i 2 2 , imotsk i 1 5 , m e t k o v s k i 6 , s u p e t a r s k i 2 2 , hvarsk i 2 9 , k o r č u l a n s k i 3 1 , d u b r o v a č k i 2 7 , a k o t o r s k i 3 3 .

    O v a j r a z m j e r z a d r u g a p o p o j e d i n i m k o t a r i m a d o d u š e j e ut j eš l j iva p o j a v a , j e r m o ž e m o reć i , da k a d bi sudili i porazdie l i l i z a d r u g e p o b r o j u o b ć i n a u zeml j i , d o š l o bi n e š t o 5 z a d r u g a na p o j e d i n u o b ć i n u .

    Nu a k o u z m e m o , d a s v e g o r n j e z a d r u g e ima ju cil j e k o n o m s k o p o d i g n u ć e b l a

    g o s t a n j a n a r o d a , t ad m o r a m o d o ć i d o z a

    k l j u č k a , da mi t o g a e k o n o m s k o g p o d i g n u ć a

    nevidimo ili b a r e m nevidimD u r a z m j e r u

    o s n o v a n i h z a d r u g a .

    S v r h a svih z a d r u g a o s n o v a n i h u n a š o j

    zemlj i j e s t p o d i g n u ć e g o s p o d a r s t v a , ali na ž a l o s t s u d e ć i po u s p j e h u d o s a d a , t o g a s e

    n e p o s t i z a v a .

    U zeml j i p o s l u j e 3 6 š t e d i o n i c a . P i t a j

    m o , čiji j e tu n o v a c u l o ž e n ? V a l j d a j e 5 ° / °

    t e ž a č k o g n o v c a , a n e z n a m o j e li i t o l i k o .

    P a o v e z a d r u g e niesu s a m o š t e d i o n i c e , v e ć

    i z a j m o v n i c e . K o m u p o s u d j u j e n o v a c ? O p e t

    s e l j a k u , a nek nam b u d e d o p u š t e n o reć i ,

    da su m n o g e z a s n o v a n e s a m o z a t o i o d

    onih l judi , ko j i s u b o l j e hot je l i d a o s i g u

    rava ju v e ć izdate s v o j e kap i ta le .

    R i b a r s k e z a d r u g e imale bi biti s k r o z

    o b r t n e , a v e ć i m d i e l o m i j e s u t a k o v e , ali

    k o j a j e k o r i s t , k a d niesu v r i j e d n e i u r e d j e n e

    k a k o t r e b a . O v i m z a d r u g a m a fali s v e , a d a

    s e u s p j e š n o razvi ju .

    m u ž e v a p r o c v a l a r o m a n t i k a . T a d a j e prvi put iza d u g i h m u k o t r p n i h g o d i n a u s t a o n a r o d s l o v e n s k i i hrvatsk i i s t u p i o v a n k a , d a k a k o u p o č e t k u ne p o d z a s t a v o m u z a j a m n o s t i , j e r t a d a ni je b i lo sv ies t i niti za s v o j e v las t i to j e d i n s t v o .

    P o s l i e t i s u ć g o d i š n j e g o d c i e p l j e n j a S l o v e n a c a i H r v a t a o p e t su s e d j e l o m i c e z d r u žili u j e d n u v l a d a v n u c j e l inu , u kral jevini Iliriji za N a p o l e o n a , a kakvih p e t n a e s t d v a d e s e t g o d i n a k a s n i j e n a s t u p i o j e ilirski p o k r e t i d u b o k a s v i e s t s l o v e n s k o - h r v a t s k o g b r a t s t v a . T a d a s e j e p o k a z a l a d v o j a k a š i o -v e n s k a d u š a : a ) m e k a , p o e t i č n a s l a v e n s k a , k o j a h o ć e s v e č u v s t v o m o b u h v a t i t i , a p r e m a l o r a č u n a p r i l i k a m a ; b ) tvrda , p r a k t i č k a , na p o g e r m a n s k a , k o j a b r o j i i o d b i j a i g l e d a zrela zrelo u p r o š l o s t i b u d u ć n o s t . Z a s t u p n i k p r v e m e k e f a n t a s t i č n e d u š e j e s t n a š S t a n k o V r a z , ko j i j e u n e k o l i k o g o d i n a ht io i z b r i sati o n o š t o j e ne izbr i s iv im c r t a m a hi l jadu g o d i n a izdubio u n a š o j i h r v a t s k o j p o v j e s t i . Mi lo nam j e pri s r c u , k a d s e s p o m e n e m o t o g m e k o g a p j e s n i k a i l i r izma. Z a s t u p n i k d r u g e s l a v e n s k e d u š e j e n a š pravi G o r e n j a c F r a n P r e š e r e n . D a s m o d a n a s o n o š t o j e s m e , da s u r a z m j e r n o pr i l i čno t v r d o s t o j i m o u s v o j i m p o z i c i j a m , k a o „ p r e d s t r a ž a B a l k a n a i n a p o s e t r o j e d n e k r a l j e v i n e " , 1 s v e to i m a m o zahvali t i t o j t v r d o j s l o v e n s k o j d u š i .

    ( N a s t a v i t ć e se

    1 „Grazer Tagespost", 60. 1. III. 1911.

  • H o ć e li n a ć i s v o g a L a z a r a , da ih u s k r i s i , i d e m o da v i d i m o .

    U zeml j i j e 2 0 2 b l a g a j n i c a v i še m a

    n j e d o b r o u r e d j e n i h . N j i h o v a b l a g o d a t leži

    i u t o m e , Što k o d d o b r o u r e d j e n ' h č l a

    n o v i su s e privikli š t e d n j i i okani l i m n o

    gih p o r o k a , a o p e t o y e z a d r u g e su za

    u v i e k z a v r n u l e v r a t o m n e s r e t n i m n a r o d n i m

    g u l i k o ž a m . O v d j e o n d j e , m o g l o bi s e i

    o v i m z a d r u g a m a š t o š t a p r i g o v o r i t i , ali p r e d

    o b ć i m d o b r o m , k o j e su n a r o d u d o n i e l e i

    d o n o s e , o v o p o t o n j e g u b i s e k o k a p r o s e

    u s i n j e m m o r u . U l j a r s k i h Z a d r u g a i m a m o

    2 6 . O v o bi i m a l e biti b a š o b r t n e z a d r u g e

    i n a r o d bi o d njih i m a o crpit i kor i s t . P o

    uloz i , k o j u igra m a s l i n a r s t v o i u l j a r s t v o u

    n a š o j z e m l j i , m o ž e m o reć i , da j e b r o j o -

    vih z a d r u g a p r e m a l e n , a i m n o g e n e d a j u

    o n u d j e l a t n o s t , k o j u bi m o r a l e . M i mis l i

    m o , d a j e i o v o m d o s t a kr ivo t o , š t o i

    o v i m , k a o i r i b a r s k i m fali u p u t a i s a v j e t a .

    S v a k a k o u z a d n j e d o b a s tvar i su p o š l e

    na b o l j e i n a d e j e , da ć e s e o n e p o s t e

    p e n o p o d d o b r i m n a z o r o m u s p j e š n o r a z

    viti i b l a g o t v o r n o d j e l o v a t i o k o p o d i g n u ć a

    n a š e g m a s l i n a r s t v a i n a š e g u l j a r s k o g o b r t a .

    O v o s e i s to m o ž e reći o v inarsk im i inim

    z a d r u g a m u zeml j i sa izravnim g o s p o d a r

    s k i m s m j e r o m .

    U zeml j i p o s l u j e , ili b o l j e o s n o v a n o

    j e 5 4 „ o b r t n o p o t r o š n e z a d r u g e " . N o s e i

    n a s l o v „ o b r t n e " , ali su v e ć i m d i e l o m , izim

    p o s v e r i e d k e i z n i m k e , u p r a v i u p r a v o m

    smis lu p o t r o š n e . V e ć i m ih j e d o b r o u r e

    d j e n i h i n a r o d u su o d kor is t i , ali ima na

    ž a l o s t i t a k o v i h , k o j e niesu nit n a j m a n j e

    na k o r i s t n a r o d a , v e ć na n j e g o v u š te tu .

    T o su p r a v e n a r o d n e p r o p a s t i u m a t e r i a l -

    n o m , u i m o r a l n o m p o g l e d u . O v a k o v e za

    d r u g e t r e b a j u dvos t ruk i n a d z o r , a i vlast

    sudbena dogovorno s poglavarstvom imala

    bi izpitati prije uknjižbe mjestne prilike,

    moralno ponašanje osnivača i t. d. prije

    nego uknjiži Jednu ovakovu zadrug u jer se

    dogadja, da mjesto imati krčmu jednu u

    selu; dobijemo dvie,' a i ova zadnja jest

    uviek otvorena sva i svakome i za svašio.

    N u ž d a n o p r e z s v a k a k o j e p o t r e b i t .

    Pr i z a k l j u č k u o v o g p r e g l e d a ipak

    m o r a m o požel i t i , da s e u n a š o j zemlj i

    razvi je š t o m o g u ć e v i še o b r t n i h z a d r u g a

    u p r a v o m smis lu r ieč i , k a o n. p . r i b a r s k i h ,

    b r o d a r s k i h , k a m e n o t e s a r s k i h , v j n a r s k l h , u -

    l j a rsk ih , ruž inar insk ih , izvoznih , z e m l j o r a

    dničk ih , i t. d. a d a s a o s n i v a n j e m z a

    d r u g a drugih s m j e r o v a k o r a c a m o p o s t e

    p e n a , j e r ih j e za d a n a s d o s t a .

    ^ 0 , k o t a r s k i m g o s p o d a r s k i m zadruga-

    m a i o n j i h o v u u t j e c a j u na p o d i g n u ć e blag o s t a n j a n a r o d a p r o g o v o r i t i ć e m o drugi p u t .

    Iz hrvatsKih zemalja I z j a v e o h r v a t s k o m p i t a n j u k o d

    p o r i n u ć a „ T e g e t h o f f a " .

    P r i g o d o m p o r i n u ć a „ T e g e t h o f f a " u

    m o r e , k o j e j e o b a v l j e n o p r o š l o g č e t v r t k a ,

    d o š l o j e u r a z g o v o r u i z m e d j u na jv iš ih li

    č n o s t i , k o j e s e na tu s v e č a n o s t o k u p i š e u

    T r s t u , d o n e k o l i k o z n a č a j n i h iz java o hr

    v a t s k o m pi tan ju .

    Izv jes t i te l j „ E d i n o s t i " i m a o j e pri l ike,

    d a s p o b l i ž e g a č u j e r a z g o v o r e na jupl ivni j ih

    a u s t r i j s k i h p o l i t i č a r a i v i s o k o p o l o ž e n i h

    o s o b a k o j e s e i n a č e ne m i e š a j u u d n e v n u

    p o l i t i k u , ali k o j i h su m n i e n j a i v o l j a s v e

    j e d n o m j e r o d a v n a , te ć e m o o v d j e s a m o

    o p ć e n i t o r e ć i , da s e j e u tim r a z g o v o r i m a

    vr lo č e s t o p r e t r e s a l o i h r v a t s k o p i t a n j e .

    S v a k o m e j e p a d a l o u o č i , k a k o s e

    j e p r i e s t o l o n a s l j e d n i k pr i j a te l j sk i družio sa

    m i n i s t r o m ra ta A u f f e n b e r g o m , k a k o

    g a j e I j u b e z n o n a g o v a r a o i s nj im s e z a

    b a v l j a o .

    P r i e s t o l o n a s l j e d n i k j e na d u g o g o v o

    rio i s a b r v . z a s t u p n i k o m prof . S p i n č i ć e m ,

    ko j i mu j e o t v o r e n o r a z g a l i o m n o g u h r

    vatsku n e v o l j u . Ali s e j e iz o d g o v o r a

    p r i e s t o l o n a s l j e d n i k o v i h v id i lo , d a j e on

    p o t a n k o u p u ć e n u d a n a š n j e p r i

    l i k e .

    T a k o d j e r n a d v o j v o d a L e o p o l d S a l

    v a t o r r a d o s e j e družio s n a š i m l jud i m a , te j e i s t o m e S p i n č i ć u rekao" i p a r z n a č a j n i h r ieči u h r v a t s k o m j e z i k u .

    H r v . d e l e g a t u b i s k u p u Š v i n d e r m a n u

    rekla j e n e k a v i s o k a l i č n o s t , i to t a k o

    g l a s n o , da su j e m o g l i čuti sv i , ko j i su

    s t o j a l i n a o k o l o : r e c i t e s v o j e m u

    Č u v a j u , d a j e s k a n d a l t o š t o s e s a d a

    z b i v a u H r v a t s k o j . B i l o j e ž a l o s n o g l e

    dat i , k a k o j e taj od l i čn i m a g j a r o n o s t a o

    na te r ieč i I

    I u b o g i j e D e v i ć m o r a o čuti g o r

    kih . P r i b l i ž i o mu s e je n a i m e neki od l i čn i

    s l o v e n s k i p a r l a m e n t a r , k o j i j e u o n o j h i

    tnji pri p r e d s t a v l j a n j u p r e č u o d i č n o ime

    te m i s l i o , d a g o v o r i s k o j i m d o b r i m H r

    v a t o m . S l o v e n a c j e t a k o r e k a o D e v i č u

    s v a k o j a k i h o pr i l ikama u H r v a t s k o j , a u -

    b o g i D e v i ć s v e k ima g l a v o m i ne u z d a j e

    s e , d a b r a n i C u v a j a i s v o j e d r u g o v e u

    nevol j i o d n e s m i l j e n e o b t u ž b e . . . . Š u t i o

    j e , s l u š a o , g u t a o , a k a d j e d o b r o č u o ,

    k a k o se o n j e g o v o m i n j e g o v i h d r u g o v a

    „ r a d u " sudi p o s v i e t u , u d a l j i o s e , p o n i ž e n

    i p o k u n j e n " .

    I z b o r n e p r i p r e m e u B a n o v i n i .

    B a n Č u v a j , n e t o m s e vrat io iz B u

    d i m p e š t e , k o n f e r i r a o j e sa n e k o l i k o mun-

    k a č a o razpisu i z b o r a . K a k o s e č u j e , i z

    d a n e su v e ć u p r o v i n c i j i n e k e n a r e d b e u

    s a v e z u s i z b o r i m a .

    N a g o d b e n a „ k r p i c a " .

    P r o f . p o v j e s t i na p r a š k o m sveuč i l i š tu

    B i d l o p o s j e t i o j e ov ih d a n a u . Z a g r e b u

    sv e uč j l i š t nu b i b l i o t e k u , arh iv m u z e j a i z e

    mal j sk i a rh iv , g d j e s e nalazi or ig ina l n a

    g o d b e s a p o z n a t o m k r p i c o m r i e č k o m . Ht io

    j e da to na s v o j e oč i vidi i da s e uv jer i ,

    j e li m o g u ć t a k a v s k a n d a l sa k r a l j e v i m

    p o d p i s o m . O r i g i n a l n a g o d b e p o g l e d a o j e

    i S c o l u s V i a t o r .

    B o r b e n a s v e u č i l i š t u u G r a z u .

    K a k o n a m iz G r a c a j a v l j a j u , n a j a v i o

    j e na o n d j e š n j o j univerzi l e k t o r g o v o r n i š t v a ,

    i n a č e rež i ser na o n d j e š n j i m g r a d k i m u d r u

    ženim p o z o r n i c a m a , za l jetni s e m e s t a r 1 9 1 2 .

    j e d a n k o l e g ,,o n j e m a č k o m g o v o r n i č t v u "

    s d o d a t k o m „ s a m o za n j e m a č k e s l u š a č e " .

    S v e u k u p n o n e n j e m a č k o d j a č t v o o d r ž a l o j e

    n a t o p r o t e s t n u s k u p š t i n u , na k o j o j j e p o

    s t u p a k a k a d e m s k o g a s e n a t a , ko j i j e to k r

    š e n j e a k a d e m s k i h i t e m e l j n i h državnih z a k o n a o d o b r i o , n a j o š t r i j e o s u d i l o i i z a b r a l o d e p u t a c i j u , H r v a t a , S l o v e n c a i T a l i j a n c a , k o j a j e s l i e d e ć u r e z o l u c i j u p r e d a l a r e k t o r u

    m a g n i f i c u s u :

    N a s k u p š t i n i p o § 2 , o b d r ž a v a n o j

    d a n a 9 . m a r t a 1 9 1 2 . pr isutni z a s t u p n i c i

    sv i ju n e n j e m a č k i h n a r o d n o s t i na c. k. u n i

    verzi K a r l a F r a n j e u G r a c u k o n s t a t u j u , d a

    j e a k a d . s e n a t , o d o b r i v š i n a j a v l j e n o p r e d a

    v a n j e l e k t o r a g. F e r d i n a n d a Š t e i l a s d o

    d a t k o m „für H ö r e r d e u t s c h e r N a t i o n a l i t ä t " ,

    t ežko p o v r i e d i o t e m e l j n e z a k o n e o b ć e g a

    n a u k o v n o g a r e d a o s l o b o d i u č e n j a i n a -u č a n j a n a a u s t r i j s k i m u n i v e r z a m a , k a o i državni p r a z a k o n o r a v n o p r a v n o s t i sv i ju

    aus t r i j sk ih n a r o d n o s t i u ško^i i u r e d u . S p o -

    m e n u t o i z k l j u č e n j e sv i ju n e n j e m a č k i h d j a k a

    o d t o g a p r e d a v a n j a ignor i ra n a d a l j e j a s n e

    i izr ič i te o d r e d b e b u l e , p r e m a k o j o j j e gra-

    đ a č k a un iv e r z a u t e m e l j e n a j e d i n o za p o t r e b e

    v i š e j e z i č n o g p u č a n s t v a a u s t r i j s k o g a . S a k u p

    l jeni z a s t u p n i c i p r o t e s t i r a j u pro t iv g a ž e n j a

    p r a v a i z a h t i e v a j u , da s e ta n e z a k o n i t o s t

    j o š pr i je p o č e t k a l j e t n o g a s e m e s t r a i z p r a v i " .

    S r b s k o „ b r a t s t v o " .

    S a r a j e v s k a „ S r b s k a R i e č " bavi s e

    š t r a j k o m d j a k a u S a r a j e v u . O n a n a r a v n o

    o s u d j u j e š t ra jk . Hvali o n e S r b e , ko j i n iesu

    u š t r a j k u u č e s t v o v a l i , a o n e , k o j i su u č e

    s t v o v a l i , o š t r o o s u d j u j e . D a p a č e ide t a k o

    d a l e k o , d a o v a k o d o s l o v n o v e l i : M i s l i m o ,

    d a bi „ P r o s v j e t a " i „ D o b r o t v o r n a z a d r u g a

    S r b k i n j a " t rebal i da m a l o p r e g l e d a j u s v o j e

    s t i p e n d i s t e i da v i d e , d a n e m a koj i m e d j u

    n j ima , ko j i na o v a k a v nač in v r a ć a d o b r o

    č i n s t v o , š t o mu g a s r b s k i n a r o d č ini , n e -

    b l a g o d a r n o š ć u , pa da mu uzkra te s v a k u

    p o m o ć " .

    Ni o v o „ S r b s k o j R i e č i " n i je d o s t a ,

    o n a p o z i v l j e , da s e svi š t r a j k a š i s t r o g o

    k a z n e , te veli „da kazna b u d e e g z e m p l a r n a " .

    I j e b r a t s k i , s l a v e n s k i i p o š t e n o !

    Naši dopisi, H v a r , 2 2 . o ž u j k a . U oči J o s i p o v a

    s t iga o nam u Hvar o b ć e l jub l j en i i š t o v a n i

    d o m o r o d a c presviet l i P a p p a f a v a , d a p o

    zdravi k a o b i s k u p r o d n i g r a d . P r i č e k a n

    g l a z b o m , p r a ć e n s v e ć e n s t v o m , n a č e l n i k o m '

    o d l i č n o m k i t o m g o s p o d e i b r o j n i m n a r o

    d o m p r o d j e k r o z g r a d o k i ć e n z a s t a v a m a i

    s a g o v i m a u n a r o č i t o u r e š e n u k a t e d r a l u , da

    s e p o m o l i u o n o j c rkvi , u k o j o j j e j o š k a o

    die te m o l i o , a o d a t l e u b i s k u p s k i s tan k a o

    g o s t p r e s v . Z a n i n o v i ć a . N a J o s i p o v o o d

    s luž io j e s v e č a n i pont i f ika l , prvi iza i n s t a

    l a c i j e , p r e k o k o j e g a j e u p r a v i o i z v a n r e d n o

    b r o j n i m v j e r n i c i m a kra tak ali s v e č a n i i z n a

    menit i g o v o r pun s r d a č n e l jubavi p r a m a

    r o d n o m g r a d u , že leć mu k a o b i s k u p i d o

    m o r o d a c B o ž j i b l a g o s l o v , sk lad i n a p r e d a k

    u d u š e v n o m i m a t e r i j a l n o m p o g l e d u . Iza

    pont i f ika la d o č e k a n o d u š e v l j e n i m p o k l i c i m a

    n a r o d a bi o d p r a ć e n u b i s k u p s k i s t a n , g d j e

    j e u j e d a n s a t z a p o č e o s v e č a n i o b j e d , p r e k o

    k o j e g a j e sv ira la H e k t o r o v i ć e v a g l a z b a .

    M o ž e m o kazat i , d a j e c i o g r a d : i s v e

    ć e n s t v o i g r a d j a n s t v o , veli i mali p u k s o d u š e v l j e n j e m d o č e k a o i p o z d r a v i o te p o n o s o m

    g l e d a o u s v o g „ D o n L u k u " u b i s k u p s k o m

    o r n a t o m . S a m o z n a t e li t k o j e b i o b a š d e

    m o n s t r a t i v n o p a s i v a n i pri d o č e k u i na dan

    p o n t i f i k a l a ? Naš i s a m o z v a n i T a l i j a n i c o n a

    c a p o , k a k o k a ž u , 1' i l lustre c i t t ad ino f a r e n s e

    il s i g n o r F r a n c e s c o G i u s e p p e B o g h l i c h , i. r.

    c o n t r o l l o r e di d o g a n a . O n j e — kažu —

    l juto n a p a o n a p jac i g o s p o d u N o v a k e , š t o

    su s e usudil i okititi s a g o v i m a s v o j u k u ć u

    i g o s p o d i n a Š i m u n a M a r c h i , š t o j e istu

    s t v a r u č i n i o u n j i h o v o m družtvu „ J . G .

    B i o n d i " , j e r uzalud t raž io d r u ž t v e n e z a s t a v e

    ( s a k r i v e n e o d g. B o g h l i c h a ) , da ih izv jes i .

    A z a š t o s v e t o ? 0 n o n s a p e t e — g r m i o

    j e o n — c h e c o s a h a s c r i t t o il n o s t r o o r

    g a n o r i g u a r d o a! P a p p a f a v a ? N o n ha egli

    p e r m e s s o il s u o n o del la „ L i e p a n a š a " d u

    r a n t e il p r a n z o d ' i s t a l l a z i o n e ? E q u e s t a la d o v u t a n o s t r a s o l i d a r i e t à ? T a j e l e k c i j a

    d j e l o v a l a , pa n i j edan T a l i j a n (ni s a m i N o -

    v a k o v i , oni o d n a p o r a ) n i je s v o j e k u ć e

    o k i t i o o s i m s p o m e n u t o g s i o r S i m e t a (in

    vis ta di eventual i n u o v e i m p r e s e ! ) , a kažu

    d a j e s ign . M a t t e o B e r a s , i. r. r i c e v i t o r e

    d' i m p o s t e , iz N e r e ž i š ć a na B r a č u , d a o u k l o

    niti s p r o z o r a s a g o v e , š t o mu ih j e g o s p o d j a

    bi la izv jes i la . T o g a i p a k n i j e s m e t a l o , k a k o

    k a ž u , da p o d j e „ f u r t i m " n e o p a ž e n o d s v o j i h

    k o m i l i t o n a a far v is i ta p r e s v i e t l o m P a p p a -

    favi . Z l o b n i c i k a ž u , d a s e il v e r s i p e l l e s i g n o r

    M a t t e o z n a uviek s n a ć i ! P a p p a f a v a j e b i s k u p

    i k o zna d a bi m o g a o u č e m u g o d k a d k o d biti o d p o t r e b e '

    T a k o v o p o n a š a n j e n a š e g „f ior f i o r e

    del la c i t t a d i n a n z a " d o k a z a l o j e j o š j e d a n p u t

    n j i h o v u s t r a s t v e n o s t , b i e s i mržn ju na s v e

    š t o j e h r v a t s k o , izazvalo j e g n j u š a n j e i o g o r č e n j e u s v a k o m u , o s o b i t o k a d s e z n a , k a k v e

    j e s e č e n t i s t i č k e p a n e g i r i k e z n a o pisat i u

    « D a l m a t i " isti g o s p . B o g h l i c h p r i g o d o m

    i m e n o v a n j a p r e s v i e t l o g P a p p a f a v e i k a k v e su mu g o s p o d a u m i l i a n t n o l a s k a v e b r z o

    j a v k e s la la .

    Presv ie t l i s e j e l j u b a z n o s u s r e t a j u ć

    pr i j a te l j e i z n a n c e p o p o d n e p r o š e t a o p o

    t rgu p u n o m n a r o d a , p o h o d i o p o h r v a ć e n i

    K u r s a l o n , a s u t r a d a n Č i t a o n i c u i S o k o l , te

    j e p o n t i f i c i r a o na s v . B e n e d i k t a u crkvi

    k o l u d r i c a . P o p o d n e j e p a k o t i š a o put S u

    p e t r a o d p r a ć e n m n o ž t v o m z n a n a c a p r i j a t e l j a

    i š t o v a t e l j a , ko j i mu s r d a č n o žele u s p j e h a

    na n o v o m v i s o k o m p o l o ž a j u , u v j e r e n i , d a

    ć e on s v o j i m r iedkim d u š e v n i m i umnim

    s p o s o b n o s t i m a biti na k o r i s t n a r o d u i b i skupi j i s v o j o j - a na diku r o d n o g a g r a d a .

    - i trn . - " i H t i ' ..... • •

  • uredništvo

    „ H r v . R i j e č i "

    1 u

    Š I B E N I K U .

    ik, dne 25. ožujka 1912.

    Istine radi , p o t p i s a n i u m o l j a v a j u to

    uredniš tvo , d a tiska s l j e d e ć u

    I Z J A V U : istina, d a s e g o s p . A g a t o n B e g o

    razmirici sa g o s p . Š k r a b a l o m I d r u ž i n o m

    o t a v a o i u z m i c a o .

    V i t i ć D r . P e c o t i ć

    r. p o r u č n i k

    Inžinir K a t k o H r a n u e l l i

    M a r k o S k o č i č .

    Primjedba uredničtva: P o š t o s e je

    afera izvrgla u p r i v a t n u razmir icu ,

    -Imo ovu izjavu za sada bez komen-

    111111 r 1111 ¡ 11111 ! 111 11111111111111j

    BRZOJAVI „HRVATSKE RIEČI" • t r u k c i j a p r o t i o b r a n b e n o j

    r e f o r m i .

    B e č , 2 6 . ožujka . U d a n a š n j o j s jednici

    enta o d j e d n o m b u k n u l a je o b s t r u k -

    usina proti o b r a n b e n o j r e f o r m i . S j e d -

    je prekinuta , a na t o je v l a d a s ta la

    Rusinima p r e g o v a r a .

    P o l o ž a j u U g a r s k o j .

    B u d i m p e š t a , 2 6 . o ž u j k a . - P o l o ž a j je

    viek j e d n a k o m u t a n . J u s t h o v c i p o d -

    Ignoriraju K h u e n a , te o d l u č l š e , kad

    p o n o v n o b io i m e n o v a n , n a j ž e š ć e

    roti njemu boriti .

    P a p a o b o l i o .

    R i m , 2 6 . o ž u j k a . S v . O t a c je lako

    olio.

    o s l j e d i c e š t r a j k a r u d a r a .

    L o n d o n , 2 6 . o ž u j k a . P r e g o v o r i izmedju

    ika r u d o k o p a i r a d n i k a o d g o d j e n i su .

    L o n d o n , 2 6 . o ž u j k a . Cieli je g r a d bez

    a.

    M i l a n , 2 6 . o ž u j k a . O v d j e prieti velika elj, da s v e t v o r n i c e radi n e s t a š i c e a o b u s t a v e r a d .

    i s i j a r u s k o g r a t n o g m i n i s t r a .

    P e t r o g r a d , 2 6 . o ž u j k a . Ratni mini -

    " r e d a o je o s t a v k u .

    rvatska Tiskara (Or. KrstelJ I drug.) ' Ik, Izdavatelj i odgovorni urednik

    JOSIP DREZGfl.

    Hrvati !

    ćajte se Družbe

    SS. Cirila i Metoda.

    Marko Markovina p 1 i t

    = Telefon 93.

    Skjadište i Zastupstvo Peći i šparherda,

    • - - Eternita - - -

    C i jev i , dimnjaka i pločica

    : keramike :

    Stakala prostih i ornamentalnih

    Papendeka tankog i debeloga

    Zahoda porculane i t. d .

    naročito na prugama Hamburg - Newyork

    Hamburg - Philadelphia Hamliurg-Aruenllna I Hamburg-Mexloo Hamburg-Brazillja Hamburg-Afrika Hamburg-Canada Hamburj-Enileika Hamburg-Cuba I Hamburg-Franeutka

    ZABAVNA POMORSKA PUTOVANJA. Putovanja oko svijet«, vožnje na istok, u Istočnu Indllu, u južnu Ameriku, te vozn|e po sredozemnom

    ru. Puiuvanja na Sjever do Droiunelma, na otok Island, na sjeverni kap i Spitsbergen.

    Upute se «aliu I daju bezplatne.

    Hamburg-Amerika Linie,

    ZASTUPSTVO U TRSTU: HAMBURG-AMERIKA LINIE

    GENERAL, AGENTURA ZA PRIMORJE, VIA PORPORELLA.

    „bjačKi b o m " u Zadru K O N V I K T

    Prima učenike srednjih škola na stan i obskrbu (vrlo

    dobra hrana, stan udoban, pranje, čišćenje, krpljenje, nadzor,

    poduka u svim predmetima itd.) uz mjesečni honorar K 7 0 .

    Ujedno primaju se učenici pučkih škola u pripravni

    tečaj za srednje škole (gimnaziju, realku itd.) Za uslove obra

    titi se ravnateljstvu.

    Pravila šalju se bezplatno.

    Ravnateljstvo.

    P o k u ć s t v o solidno i ukusne izradbe

    može se dobiti uz veoma

    nizke ciene samo kod

    dobro poznate trgovine

    A. DELFIN, Šibenik.

    •tad/icnt- ica

    ~i 111 • t i 1111111111111111111 j 11 j 111 • 11111111111111111 • 1111 nini"

    VELIKA ZLATARIJfl GJURO PlflNČIC YIS - - STARI GRAD • - VELALUKA

    BOGATO SNABDJEVENA PODRUŽNICA

    : u ŠIBENIK. » »

    oooooooooooooooo gtip petfoello

    Pribor satova, zlatarskih i optičkih predmeta i kineskih srebrarija

    žlica, viljuška i noževa. Zajamčena izradba sa 90 grama čistog srebra.

    P e č a t a .

    S v a k e vrsti rezbari je u kojoj ni u d r a g o Bogati lluttrovanl olenlk. Tvorničke stalna alene.

    SibeniH, Glaftta trtica, br. 128.

    Bolestni na plućima, na grlu,

    - - na zaduhi - -

    T k o h o ć e d a s e rieši- pfućnih bolesti ili

    gr lobol je , p a i u težem s tupnju , tko h o ć e

    d a ozdravi "od z a d u h e , m a k a k o o n a bila

    s t a r a i činila s e neizl ječivom, n e k a s e obrati

    n a A . W o l f f » k y Berlin N. 3 7 , W e i s s e n -

    b u r g e r s t r a s s e 7 9 . M n o g o b r o j n e zahvale daju

    j a m s t v o za uspjeh n j e g o v o g liečenja. —

    Knjižice b a d a v a .

    Žens

    koje hoće, da očuvaju svoju kožu, naročito od ljetnih pjega, a koje hoće da dobiju i da održe meku kožu, neka upotrebljavaju kod pranja samo STECKENPFERDOV SAPUN

    Ufa OD IJLLJANOVOG mlieka J\ V (Znak Steckenferd)

    od BERGMAN & COMP. Tetschen a. E.

    Komad stoji 80 para, a dobije se u svim ljekarnama, drogerijama, par-

    fumerijama itd.

    • 0

    M A L I O G L A S N I K O O ZA JEDNO UVRŠTENJE OD 3 REDKA U „MALOM OGLASNIKU" PLAĆA SE 40 PARA; ZA SVAKI DALNJI REDAK 10 PARA VIŠE. ZA VIŠEKRATNO UVRŠTENJE POPUST. —

    PLAĆA SE UNAPRED.

    • • • TKO ŽELI KAKOVU OBAVIEST GLEDE NAŠIH OGLASA U „MALOM OGLASNIKU", DOBIT ĆE ODGOVOR SAMO ONDA, AKO NAM PRIPOŠALJE MARKU ILI DOPISNICU

    ZA ODGOVOR.

    znajmiti Obaviestlu

    AUTOMOBIL francuzki fabrikat, u vrlo dobrom stanju, ugodan za 2 osobe, sa rezerv. komadima, prodaje se. Da--jem potrebiti nauk za vožnju i propisani izpit.

    Obavjesti kod Upr. „Hrv. Rieči".

    Dva glagolska misala sasma nova, u crnoj koži vezana, prodaju se. Tko želi kupiti, neka se obrati na upravu našeg lista.

    Činovnik (Korispondent) navanjem hrvat ^kni; ili srbsko« jeziki rrstu. Ohratiti s Ville li Šibeniku.

    Bracera ,,sv. Križ"

    Bracera

    Trabakuo „Mali Ante"

    MPT) A f i n °K v r c a n ok imadc na prodaju kod ,P ć o MTUA l a r s k e Z a d r o g e u lanjlni«, Razaitllè set posudatn po 5 kg uz ciemi od Kr. 8.50[ranko Janjina — tlpravt

    Kolarski majstor ovlašteni, traži se. Za uvjete i potankosti obratiti se Frani Galebotta kovačnica radionica u Trogiru.

    Soba spokućtvom na liepom položaju, odmah se iznajmljuje. Up se u kući br. 225 kod Vatrogasnog Družtva.

    Prostorije sa vrtom ^ m ^ ^ l h ™ položaju, na državnoj cesli u Varoiu, iznajmljuju se. Po-

    daje uprava »Hrvatske Rieči".

    f ' o m o n bez motora, u dobrom stanju, dug 6 metara, IsdllldU- prodaje se uz veoma nizku cienu. Može se s malim troskom upotrebili kao čamac na 8 vesala. Obaviesti daje — Agencija Carhonetii.

    TO A 71 OC za pokrajinu čovjeka praktična, marljiva, koii I n n & l OL se razumi u gospodarstvo, po mogućnosti

    oženjenog bez djece a uz gospodarstvo nadziranje radnika i nadzor jedne radnje

    STAN ; 'djelcelnpeonu

    - Izučena u Trstu.

    VRT I AVLIJA u Varošu šibenskom kod IlljaSa zgodno za gradilište, ka menolom Pobliže obaviesti daje Krste Orubis č, krčmar u

    • - GRADJEVNO PODUZEĆE - -PETAR BLASOTTI & FRANO ŠKOTON

    IZPITANI ZIDARSKI MAJSTOR - - ŠIBENIK

    PODUZIMLJE SVAKU VRST GBADJEVNIH RADNJA I POPRAVAKA. — SPECIJALISTA U GRADNJI ŠTEDNJAKA (SPARHETA) I SOBNIH PEĆI.

    PODUZIMLJE ČVRSTE RADNJE U CEMENT BETON (EIZENBETON) BEZ POTREBE ŽELJEZNIH GREDA. — POSEBNA KANCELARIJA ZA NACRTE

    I TREBOVNIKE KUĆA PASINI PUT SUDIŠTA.

    -- PERAD I JAJA ZA RAZPLOD -potatn od 1. ožujHa uzorna peradartia n Zadru razdaje jaja za razptod I to: Od 1./3. do 30./4. Brahma svietli K 6-50 tucet; od 1./5. dalje K 5.50 tucet

    „ „ „ „ Hollander crni sa bielom kukmom K 12 tucet; „ „ „ K 8 - „

    „ „ „ „ Plymouth R. Orpington ž, Minorka crni j Q d ^ 5

    Leghon bieli, Wiandottes, Rhode > K 5

    Island, Lahgschan crni njem. J

    Obširniji oglas u „Gospodarskom Vjestniku". — Slobodan pristup. Predplatnici „Hrvatske Rieči", Učitelji, učiteljioe i članovi Kot.

    Gosp. Zadruga 1 K manje svaki tucet.

    K 4 20 tucet

    Seoska blagajna za štednju i zajmove uknjižena zadruga sa neograničenim jamstvom u K R A P N J U

    Prima novac na uSožene knjižice uz kamate od

    0 5 ' 0 čisto od poreza; odkaz po pogodbi.

    Jamstvo p r e k o 600.000 kruna.

    A R T U R G R II IH A N I 1 D R U G Š I B E N I K P a p i m l o a - M u z i k a l i j e - Š k o l s k e k n j i g e - K o ž n a t i p r e d m e t i - I g r a č k e .

    I :ViVro:V P I S A Ć I S T R O J K V I * V r p c e i uotretošt ine « a s t r o j e v e s v i j v i s i s t e m a .

    S p e e l a l l t e t « PAPIR ZA PISAĆE STROJEVE 8000 LISTOVA KRUNA 7.20 « G r a m o f o n i .

    G r a m o f o n s k e p l o č e ! ODEON (dvostruk) K r u n a ^ . = JUMBOLA (dvostruk) K r u n a

  • Javl jamo P. N. općinstvu da smo već započeli radom u našoj modernoj krojačnici na obali kod Hotel de la Ville, pod upravljanjem i krojenjem modernog krojača, koji može poslužiti svakovrstnim rezanjem.

    Cijene su stofe i izradbe odijela veoma umjerene.

    Primaju se naručbe za štofe i odijela i iz vani.

    Prva dalmatinska Tvornica Prediva i Tkala u Šibeniku

    PAŠKO RORfl I bRUG.

    'redplatite se na „Hrv. Rieč"!

    » 55 = « au E s

    ' 0 » r U E

    U L J A R S K E S T R O J E V E K A O I P O D P U N E

    U R E D J A J E U S V A K O J I Z R A D B I , N A J F I

    N I J A I Z V J E Š Ć A , V I N S K E P R E Š E , S V E

    V R S T I M O T O R A , M L I N O V A I G O S P O -

    :: :: :: D A R S K I H S T R O J E V A :: : : ::

    R A Z A Š I L J E

    PEL i OSKAR KRAUS TRST, VIA S. NICOLO Br. 2. :: B R Z O J A V I : CARAUS, T R S T - TELEFON B r . 2 0 6 6 .

    P o s j e ć i v a n j a po našim inžinirima, p r o r a č u n i . i n a c r t i b a d a v a .

    f rondili i i alkalička , t lica. Dobiva se u drogariji

    V. VUČICA Šibenik -

    Anstrijansko paral raWo.đrol t?o na dionice „ D A L M A T I A "

    u z d r ž a v a o d 1. m a j a 1 9 1 1 . s l i e d e ć e g l a v n e p r u p e :

    Tl'St—Metković A ( p o š t a n s k a ) Polazak iz Trsta ponedjeljak u 5 sati posl. ođne povratak svake subote u 6 sati prije podne.

    Trst—Metković B ( p o š t a n s k a ) Polazak iz Trsta u četvrtak u 5 sati poslie podne; povratak svake sriede u 6 sati prije podne.

    Trst—Metković C ( p o š t a n s k a ) Polazak iz Trsta u subotu u 5 sati poslie podne; povratak u četvrtak u 6 sati prije podne.

    Trst—Korčula ( p o š t a n s k a ) Polazak iz Trsta u utorak u 5 sati poslie podne povratak u ponedjeljak u b sati prije podne.

    Trst—Šibenik ( p o š t a n s k a ) Polazak iz Trstasvake sriede u 5 poslie podne; povratak u utorak u 6 sati prije podne.

    Trst—Metković D ( t r g o v a č k a ) polazak iz Trsta svake nedjelje u 3 sata pr. pod. povratak svake nedjelje u 2.30 poslie podne.

    Trs t—V is ( t r g o v a č k a ) Polazak iz Tista u petak u 5 sati poslie podne povratak svaki četvrtak 8.30 prije podne.

    POZOR RODOLJUBI! Zahtjevajte posvugdje

    naše igraće karte

    „ P R i m O R K A "

    Prva slavenska tvornica igraćih karata u Ljubljani.

    INSAM & PRIMOTH St. U l r i c h , G r o e d e n ( T i r o l ) .

    Kipovi svetaca, oltari, propovjedao nice

    križni putevi. razpe'a, j a s ü c e itd.

    Katalog

    Za dobh

    i daje se badava.

    Za bolestne na želudcu! Svima, koji prehladom ili prenatrpanjem želudca, užitkom slabe, neprobavljive prehladn

    li pretople hrane; te neumjerenošeu dobiju želudačnl katar , g r č e v e , bolove, težku 'probavu sluz, preporučamo dobar domaći izkušani liek:

    „Hubert UllriciVscher Krautervvein!"

    Ovo biljevito vino je sok dobrih i zdravih biljka, preparirano sa izvrstnim vinom ača i oživljuje probavni sustav, odstranjuje neprobavu, a pomaže pravljenje zdrave krvi. Upt rabom ovoga vina u zgodno doba odstranjuju se želudačne bolesti u zametku. Simptoiii ka glavobolja , š t u c a v i c a , ljutina, nadutost , sluz, bljuvanje, što prate kronične želudačne boles nakon nekoliko dana liečenja nestaju.

    ZATVOR i njegove zle posljedice: smalaksanje , kolika, kucavica srpa, bezsanit kao što i zgrušanje krvi u d ž i g a r i c a m a , hemoroidi , često se izlieče brzo sa DR. ULLRICHOVl biljevnim vinom. — Isto tako i suho bliedo lice, s labokrvnost , oslabljenje, koji su posljedit zle probave, slabe krvi i neurednosti u džigerici. Pomaže kod s labog apet i ta , nervozne uzbudji nosti , nerazpoloženja , glavobolje i b e z s a n l c e .

    flflp" Biljevito vino podaje oslabljenu tielu novu snagu . Biljevito vino podiže apetit , p o m a ž e probavu i hranivost , kao što i promjenu ...

    votnog štofa. — Uskoruje pravljenje krvi, umiruje živce i podiže veselje za život. Dokazilh* mnoga priznanja i zahvalna pisma.

    Hubert Ullr ich'scher Krauterwein može se dobiti u bocama po K 3 — i kamama Šibenika, Skradina, Zadra, Drniša, Tiesna, Biograda na moru, Benkovca Knina, Vrlike Kaštelstarog, Spljeta, te u cieloj Austro-Ugarskoj.

    Takudjer razašiljn ljekarne u Šiteuikni 3 i više boca , . K r a n t e r w e i n " po originalni)) cieni na sva mjesta A m t r o - U i

    : O n v t » j tc? s s f I > Í » t v o í - c M x j í i ! :

    Zahtjevajte izričito :

    ,Hubert Ullrich'scher Kräuterwein"

    Moje biljevito vino nije nikakva tajna: Njegova sastojina jest: Malaga 450. Vinska ieita 100. Olioerln l( vino 240. Sok od Jagoda 150. Sok od trešanja 320. Mana 30. Koromač, anlš, helensko, amerikanski, enoiansko I korienje po 10, pomiešano sve skupa.

    Sirite „Hrvatsku Rieč"!

    HRVATSKA VERESIJSKA BANKA

    :: PODRUŽNICA ŠIBENIK :: Centralka DUBROVNIK. Podružnica u SPLITU i ZADRU

    D I O N I Č K A G L A V N I C A 2 , 0 0 0 . 0 0 0

    PRIČUVNA ZAKLADA U PRiTIČCI 250.000

    B A N K O V N I O D J E L PRIMA ULOŽKE NA KNJIŽICE U KONTO KURENTU I ČEK P R O M E T U ; ESKOMPTUJE MJENICE, OBAVLJA INKASO, POHRANJUJE I UPRAVLJA V.3IEDN1NE. DEVIZE SE PREUZ1MLJU NAJKULANTNIJE. 1ZPLATE NA SVIM MJESTIMA TU I INOZEMSTVA OBAVLJAJU SE - - - BRZO I UZ POVOLJNE U V J E T E . - - -

    M J E N J A Č N I C A KUPUJE I PRODAJE;DRŽAVNE PAPIRE, R A Z T E R E T -NICE, ZALOŽNICE, SREĆKE, VALUTE, KUPONE. PRODAJA SREĆAKA NA OBROČNO ODPLAĆIVANJE. OSJEGURANJE PROTI GUBITKU ŽRIEBANJA. REVIZIJA SREĆAKA I VRIEDNOSTNIH PAPIRA B E Z P L A T -- - NO. UNOVČENJE KUPONA BEZ ODBITKA. - -

    PRVA DALMATINSKA

    TVORNICA PAPIRNATIH VREĆICA ANTE ZORIĆ - ŠIBENIK • (DALMACIJA). O d l i k o v a n a p r v o r a z r e d n o m d i p l o m o m i z l a t n o m m e d a l j o m n a

    R i m s k o j i z l o ž b i g o d i n e 1 9 1 0 .

    T v o r n i c a j e u r e d j e n a s a s v i m p o t r e b n i m s t r o j e v i m a

    I z r a d j u j e v r e ć i c e u s v i m v e l i č i n a m a i u s v i m b o j a m a .

    O v o j e p r v o i j e d i n o d o m a ć e p o d u z e ć e o v e v r s t e .

    C i e n e s u v r l o u m j e r e n e , t e d o m a ć i p o t r o š i o c i n e ć e

    i m a t i r a z l o g a , d a p o r e d d o m a ć e g p o d u z e ć a s l u ž e ,

    s e iz v a n a .

    NARUČBE SE IZVRŠUJU VRLO BRZO I TOČNO.

    PRIJE UPORABE

    L J E P O T A i t l f t H L J A T O L E C E p o s t i z a v a s e k r o z u p o r a b u

    A A C H B N B R - T H B H M A L O V O G S A P U N A I t o j l j t ? i * j e t I « o n a j b o l j e s r e d s t v o « a o č u v a n j e i ^ r - o t i k o ž n o j l > o l t * » t i

    D o b i v a se samo kod braće M. V. Š K U B A N J A - b I B E N I K ( D a l m a c i j a ) .

    Cijenajest za komade od 1-e vrsti K 2'40 |; Cijena jest za komade od lil-e vrsti K 1-40 P O S L I E U P O R A B E