Šibenik, u subotu 24. lipnja 1911. br. 556 rvatska...

4
Šibenik, u subotu 24. lipnja 1911. Br. 556 RVATSKA RIEC -dplatna cl.na : na god.nu K Y>. - Zap 6 g o d i l i e K 6. - Za Šibenik godmu don.i.nicra u kuću K 12. - Z a Inozemstvo na godinu K l 2 -3» poštarsk, trošak. - Pojedini broj ,0 para. - Plativo i utuživo u Šibeniku. Izlazi sriedom i sxxbotom Uredništvo, uprava i Tiskara lista nalazi se u ulici Bazilike sv. Jakova. Oglasi tiskaju s e p o 16 para petit redak ili po pogodbi, te se primaju sama oni, koji se unaprled plate. — Priobćena pisma i zahvale tiskaju se po 20 para po petit redku. — Nefrankirana pisma ne primaju se. — Rukopisi ne vraćaju Dvie Dalmacije. Dalmacija naša podielila se je u dva bora. Na jednoj je strani poštenje, samo- taja, požrtvovnost i hrvatstvo, na drugoj ina špekulacija. Dvoboj Krstelj-Ivčević, kojem mjere svoju snagu dva tabora u almaciji, kulminacija je ove strašne borbe, ju pravaštvo mora da izdrži u ime svoje oŠlosti, svojih tradicija, svog programa, og poštenja i uspješnog rada za narod za domovinske ideale. Svi nuzgredni dići izčezli su pred ovom borbom na vot i smrt. Sve je tureno u pozadinu -d ovim velevažnim momentom, koji u -zničavoj trzavici drži cielu nam pokrajinu. Protivnici naši konferiraju na sve 1 ane, okupljaju se, pozivlju u pomoć cielu miju za Ivčevića a proti Krstelju. Za im dvama imenima stoji za prvim ciela jušna, sagnjijala, otrovana, razvratna i ekulantska Utvara sa svojim novim desnim "lom demokratima, za drugim čista, ne- aljana, poštenjem i nepatvorenim hrvat- vom sjajna stranka prava. U dvoboju Krstelj-Ivčević naviešćuju nam protivnici navalu cielog svog diela Dalmacije. Smodlake, Trumbići, Čingrije, Bulati i slični razlieću se pokrajinom. Tim je jasno svima, da će protivnici uložiti sve svoje sile, da spase još što se spasiti dade. Dužnost je za to ciele pravaške Dalmacije, da kao jedan čovjek ustane u ovoj borbi, gdje se pravaštvo u odlučnom sukobu mjeri sa nepoštenjem i najodurnijim oportu- nizmom. Kucnuo je čas, da se sudi onima, koji su za desetke godina držali naš na- rod u sužanjstvu sa svojom silom i zlobom. Pravaška Dalmacija pozvana je, da ovu borbu slavodobitno izdrži. Pobjeda mora da okruni mukotrpni rad stranke prava. Na Dalmaciji je da svoju učini. Živila stranka prava! Živio Dr. Krstelj! rstelj-Ivčević. Uži izbor izinedju Krstelja i Ivčevića u Iško trogirskom kotaru najvažniji je dogadjaj , cieloj ovoj izbornoj borbi, koja u čitavoj striji nema premca radi žestine, očajnog oti- nja i korupcije, koja se je tu obistinila. lvčević je faktično bio i jeste glava, duša varaško-demokratske koalicije u Dalmaciji. U inu je predstavljena sila, moć, brojnost i ~8obnosti čitave koalicije. U svim slučajevim, najvažnijim momentim on je bio eksponent Stranke, on je bio najsretniji protektor i za- aratelj onih mnogobrojnih „potrebica" kojim članovi, pa i najvidjeniji te stranke, dodi- vali preko svojih zastupnika bečkim ministar- ima. lvčević je napokon bio najsposobnija TipH onoj četi gladuša i špekulanata, koji 1| ovoj borbi na život i smrt izcerili svoje žutjele zube, da ih zadru u nas pravaše, ne as razkinuli. rba izmedju Krstelja i Ivčevića nije bila izborna pojava. Eksponent i predstavnik ašao je sebi sučelice odvažna, spretna "jena protivnika, koji mu se je u ime e opozicije, u ime ogorčenja cjelokupne »Imacije proti gnjilom i nepoštenom današnjem "temu suprotstavio, da utukavši glavu uništi % onu političku zmiju. Tu se sukobila dva 'Ma: s jedne strane domovinsko, pravaško, nadpisom javnog poštenja na barjaku; \ druge korupcija, častohleplje, samoživstvo, vatni interes i zagrižena mržnja. Sudar iz- 5d|u ovih dvaju barjaka, koji je bio jedan od žešćih što se u Dalmaciji pamti, dogodio se nom kotaru, gdje su utvaraško-demokratski računali na ogromnu većinu, na ple- -r su u rukama imali svih pet obćina, odbor i cio službeni aparat. Sva zavodjenja, zastrašivanja, podmićivanja bila su im pri ruci. Pri ovakovim i odnošajim, pojmljivo je, kako je pri- vo žestok bio udarac, koji je u tom jeknuo kao grom. Pravaška stranka, dr. Krstelj u prvom redu, nuo je u onaj kotar, u kojem se nijedna anka, nijedna struja do onog časa nije usu- vala postaviti jednu odlučnu protukandidaturu Jlvhju, predsjedniku zemaljskog odbora, pred- "dniku sabora, dugogodišnjem zastupniku u tom kotaru, rodjenom Trogiraninu i k tome prava osvojio je ogromnu većinu naroda za sebe. Kao grom srnuo je u onaj kotar, koji slavi kao najzapušteniji i najnazadniji u cieloj Dalmaciji izključivo radi nemara Ivčevića. U toj borbi, koja je žestinom svojom iznenadila i osupnula našu javnost, odlučivala se pobjeda izmedju pravaštva i koritaštva. Nečuvena nasilja, koja su se izvela u onom kotaru, ogavne prevare, koje se mogu na sto- tine prebrojiti, bezstidne laži, koje se sipale bez mjere, novac, vino i pečenje sve je to moglo časovito da održi preko strahovanja lugara, po- ljara, rondara, glavara i obćinskih činovnika jedan dio naroda, koji u svojoj biedi i gladinji nije bio dorasao tako strašnim izkušenjima. Na desetke kola, po dva automobila, sve to na- krcano vinom, kruhom i pečenjem danomice se sukalo zagorskim pustim putima, donoseći u zabitne zaselke opojno piće, koje je ljudima oduzimalo pamet i onda s njim baratali kao s niemim i nemoćnim stvorenjem. Svako selo trogirsko, svaki zaselak, svaki komšiluk imao je od petnaest dana po tri, četiri i pet Trogirana, koji su držali narod u vječnom pijanstvu. Tr- govci trogirski, koji u selim imadu silu dužnika, posvuda se nalazili, pili s ljudima zajedno, a iza pobratimstva šaptali u uho o dugu i o izborim. Koje čudo, dakle, ako je jedan dio tog jadnog naroda krenuo za onima, za koje zna da ga deru i gule i da će i kožu s njega odrati? Ne samo napast sa korumptivnim sredstvim, nego i nasilje i pritisak nečuveni djelovao je svom parom. Novac, koji je bačen u trogirskoj obćini samoj prelazi sto tisuća kruna. Seljaci su imenovali ljude, koji su im nudjali po 10—20—30 K. za glas. Ovo je bila borba Ivčevića. A Krsteljeva se je sastajala u tom, što je narodu govorio, što mu predočivao jade, te ga taru, što mu razvijao svoj program. Dokazom, da je upravo sviestan i neodvisan narod bio uz dr. Krstelja, budi to, da su pravaški izbornici toli u Drnišu koli u Trogiru cio jedan dan, odnosno i .cielu noć ustrajali na pustoj žegi, gladni i žedni, čekajući, da ih zapadne red glasovanja. A izbornike Iv- čevićeve držale su na okupu samo pijanke i orgije. I nakon svega ovoga, iza kako se jasno vidi, da se je lvčević i utvaraško-demokratska koalicija borila u znaku korupcije i demorali- zacije naroda, usudjuju se neke bezočne novine, koje su tu samo da brane političke lopovluke svojih gospodara, pisati, e su pravaši radili sa korupcijom i strahom. Ama čim korumpirati? Gdje je pravašima novac? Gdje sredstva za zastraši- vanje? Pa kad i sami uvidjaju koliko je to glupo, onda bacaju bombu o dru. Šušteršiću. Svi utvaraško-demokratski organi listom, i „Nar. List" i „Sloboda" i ,,N. Jedinstvo", pak „Obzor", „Pokret", „R. N. List" itd. pišu, da je to bila borba izmedju dr. Šušteršića i dra. Ivče- vića. Htjeli bi ovim prekriti i zatajiti užasan udarac, koji im je zadala stranka prava u Dal- maciji, kojim ih je pogodio dr. Krstelj. U osobi dra. Krstelja vide protivnici jednu od najvećih pogibelji za sebe, pak bi htjeli svojim pristašama zastrti oči, da se pred tom prietnjom ne zastraše i da ne krenu glavom bez obzira. Dr. Krstelj udario je na njihovu kulu, ušao im je u Trogir i tu svojim poštenim i vedrim čelom, svojom odvažnom pojavom imponirao je rulji i ulici. Postupak načelnika Madirazze bio je atentat na najelementarniju pristojnost i gostoljubivost. To više nije bio bies, to je bila pijana, bezpametna ludost. U Trogiru je Madirazza terorizirao di- rektno, predvodio je bandu, koja je psovala i gr- dila i prietila, u Drnišu se slali provokateri medju naše ljude, ne bi li se oružanoj sili dalo prigode, da ureduje. U Drniškoj krajini, Trogirskoj i Le- ćevićkoj uhvaćeni su utvaraški ljudi, koji su podmićivali i izvodili izborne varke i korupcije, ali nijednog pravaša se ne može tim okriviti. (jdje, ; je dakle hio nemoral, teror i korupcija?. ^^s^^^^a ^^^^^f ^u^u^u^^^o^^^^^^^^u* zemlje, vodja „većine" dobio glas nepovjerenja od naroda, a u užim izborima će ga narod sasma odbaciti, jer je Krsteljeva pobjeda osigu- rana. U dr. Krsteljevom imenu iznieti će stranka prava i poštenje konačnu pobjedu nad samo- živcima, silnicim i izjelicam. Agonija je već davno započela, a.u utorak će ona dovršiti sra- motnom smrću. To je sudbina narodnih varalica! Moderni demokrati i liberalci. U zagrebačkoj „Hrvatskoj Slobodi" napi- san je krasan članak o izborim u Dalmaciji, koji prenosimo : Sutrašnjim užim izborom u Zadru svrša- vaju dalmatinski izbori za carevinsko vieće, koji su posve liepo mogli već i jučer bez spomenu- toga užega izbora svršiti, da u zakletih protiv- nika pravaštva ne prevladjuje osobnost, tjesno- grudnost, zloba te strančarstvo i onda, kad sve okolnosti govore za to, da bi se morale sve si- ćušnosti za volju većih narodnih ciljeva najstrože izbjegavati. Pogotovo su takovo izbjegavanje na- lagale posebne prilike u zadarskom kotaru, gdje bi talijanaši vrlo rado izložili i posliednju kap svoje krvi, da mogu barem još jednom iztaknuti pobjedničku zastavu na dalmatinskom tlu, a dal- matinskim slavosrbima bilo se posve lahko od- reći uplitanja i uticanja, kad ih je već izpadak prvoga izbora na temelju obćega prava glasa poučio, da u zadarskom kotaru nemaju ništa tražiti. Kako je pak izbor pred osam dana do- kazao, niti onda, kad uslied raznih dogodjaja u redovima stranke prava ne vlada nauzornija dis- ciplina i neobhodno potrebni osobni sklad. Ali kad već prigodom ovih izbora nije moglo da u samoj Dalmaciji ostane bez strastih, koje donose si sobom svaki izbori, nikako ne razumijemo, što je ovamošnje i tamošnje slavo- srbe prinukalo, da talase te strasti i strančar- stva zapljuskivaju i ovamo k nama preko vele- bitskih stiena, dok su sve prilike u monarkiji i u ovoj našoj ušoj domovini nalagale, da se ne povlači u vrtlog dalmatinske borbe i naša Ba- novina. Najviše sa strane naših slavosrba nagla- šuje potreba neke zajedničke akcije i kooperacije ovdje u Banovini, ali koliko se za nju radi, do- kazuje pisanje i dopisivanje „Hrvatskoga Po- kreta" i na dopustu se nalazećih koalicijinih gla- sila „Obzora" te „Malih Novina" o dalmatinskim izborima. Zar gospoda pokretaška ne uvidjaju hoće li imati ovdje nješto snošljivije stranačke prilike, da bi im osim političkog takta i obćeniti družtveni takt nalagao, da ipak barem sa mrvićak rezerve prate izborne dogodjaje u Dalmaciji ? Tu se ne radi samo o nama, koji nuždno moramo doći do zaključka, kad se u Zagrebu tako blati poštenje i požrtvovnost jednoga Pro- dana, krivotvori čisto pravaško mišljenje jednoga Drinkoviča, prljavštinama poprskava javni ko- munalni rad jednoga Krstelja, da tu gospodu ne bi ništa sprječavalo te kod zgode jednakom mjerom mjere i Starčeviću, Paveliću i drugim našima, ako tako ne čine već i sada, samo se pritajivaju! No ne samo to! Nego pitamo, zar toj go- spodi ne nalaže i viši interes, da se onolikom žestinom ne upliću u stvari Hrvata carevinskoga vieća, kafl znamo, da bi nam njihova pomoć i te kako dobro mogla doći u našoj borbi sa Ugarskom, samo kad bi bilo za to nuždne or- ganizacije i zajedničkog sporazumnog rada. Nas se ne može prikoriti, da nismo postu- pali s dužnim taktom prema borbi u Dalmaciji. Uzeli smo pero u obranu tek kad su navale „Pokreta" i „Obzora" na dalmatinske pravaše prevršile svaku mjeru. Nikad nismo počeli, već samo izazvani, prihvatili. A tko da ostane hladan na ona pretva- ranja, na ona protuslovlja, na one nenaravno- sti i gluposti, kojima vrve stupci „Pokreta" i „Obzota", kad je rieč o dalmatinskim izborima! Što da čovjek rekne na to, kad se prikazuje, kao da kod siromaka Prodana radi novac i mito, a kod bogataša Borcllia sviest i uvjere- nje ! A Borelli je upravo izabran kandidatom, jer ima novaca. Što da kažemo na to, kad se u stupcima „Obzora" zgraža na navodni način korteširanja delmatinskog pravaškog svećenstva, kad to svećenstvo, ako je istina, što „Obzor" piše, uzor za tu svoju kortešaciju nije moglo naći nego li u izbornoj borbi Banovine od god. 1897., kad se pod „Obzorovim" pokroviteljstvom pravile orgije sa porezom od razpela, vjenča- njem pod vrbom itd.,. od koje je agitacije upravo stranka prava imala najviše da trpi. Tako se primjerice niti jedan Kumičić nije mogao pokazati medju izbornicima, uslied silnoga biesa, što ga je obzoraški način korteširanja izazvao u narodu. No dok mi ne ćemo tako brzo za- boraviti.^cako su u Hrvatskoj god. 1897 kor- teširali oni, koji danas najviše hine zgražanje radi „popovske" kortešacije u Dalmaciji, dotle mirne duše izjavljujemo, da ne vjerujemo, da bi dalmatinsko pravaško svećenstvo, pre- vršilo mjeru u agitiranju. Ne vjerujemo prije svega zato, jer poznamo dalmatinsko svećen- stvo pa znamo da i ono znade, što smije a što ne smije. A ne vjerujemo niti s toga jer oni isti organi, koji to priobćuju, dolaze isto- dobno s raznim drugim tvrdnjama, koje su na prvi pogled lažne i absurdne. Naši se slavosrbi zgražaju na dogadjaje u Dalmaciji i u ime nekoga liberalizma, pri- kazuju navodne pravaške klerikalce kao najveće satane svieta, s kojima niti u nebo, a kamo li u pakao. No pojavi u Austriji, i u Beču, u rodilištu afektiranoga liberalizma, a liberalizam čim se iztiče, i ne može biti nego afektiran, najbolje dokazuju, koliko treba držati do toga liberalizma. Već prve noći iza poraza bečkih klerikala, našli su se liberali na ponuku vla- dinu, u zagrljaju klerikalaca, spremni da i ovima pomognu protiv liberalaca socijalističkoga kova. I konkubinat klerikala te liberala bio bi gotov, da ga nisu osujetile sve tri javnosti: liberalna, klerikalna i socijalistička, uvidjajući da bi rugla i sramote bilo previše ! Da ne bi i naši libe- rali uza sve vikanje i razmetavanje bili spremni stupiti u brak sa klerikalima, prestati ćemo sumnjati tada, kad se pruži jednom prilika, da ih vidimo te im bude voda kod grla. Prikazi- vati zato, kao da su Drinković, Krstelj i dru- govi, ne znamo kakvi švindleri i klerikalci za to što su nastojali, da se u izbornoj borbi ne izgubi ni jedan glas, koji bi mogao unaprediti

Upload: others

Post on 11-Feb-2020

1 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: Šibenik, u subotu 24. lipnja 1911. Br. 556 RVATSKA RIEC212.92.192.228/digitalizacija/novine/hrvatska-riec_1911_06__556.pdfŠibenik, u subotu 24. lipnja 1911. Br. 556 RVATSKA RIEC

Šibenik, u subotu 24. lipnja 1911. Br. 556

RVATSKA RIEC -dplatna c l . n a : n a g o d . n u K Y>. - Za p 6 g o d i l i e K 6. - Z a Šibenik godmu d o n . i . n i c r a u kuću K 12. - Z a Inozemstvo na g o d i n u K l 2 -3» poštarsk, t r o š a k . - Po j ed in i b r o j , 0 p a r a . - P l a t i v o i u tuž ivo u

Š i b e n i k u . Izlazi sriedom i sxxbotom

Uredništvo, uprava i Tiskara lista nalazi s e u ulici Bazil ike sv . Jakova. — Oglasi tiskaju se po 16 para petit redak ili po pogodb i , te s e primaju s a m a oni, koji se unaprled plate . — Priobćena pisma i zahvale tiskaju s e p o 20 para po petit redku. — Nefrankirana pisma ne primaju se . — Rukopisi ne vraćaju

Dvie Dalmacije. Dalmacija naša podielila se je u dva

bora. Na jednoj je strani poštenje, samo-taja, požrtvovnost i hrvatstvo, na drugoj ina špekulacija. Dvoboj Krstelj-Ivčević, kojem mjere svoju snagu dva tabora u

almaciji, kulminacija je ove strašne borbe, ju pravaštvo mora da izdrži u ime svoje oŠlosti, svojih tradicija, svog programa, og poštenja i uspješnog rada za narod za domovinske ideale. Svi nuzgredni

dići izčezli su pred ovom borbom na vot i smrt. Sve je tureno u pozadinu -d ovim velevažnim momentom, koji u -zničavoj trzavici drži cielu nam pokrajinu.

Protivnici naši konferiraju na sve 1 ane, okupljaju se, pozivlju u pomoć cielu miju za Ivčevića a proti Krstelju. Za im dvama imenima stoji za prvim ciela jušna, sagnjijala, otrovana, razvratna i ekulantska Utvara sa svojim novim desnim "lom demokratima, za drugim čista, ne-aljana, poštenjem i nepatvorenim hrvat-

vom sjajna stranka prava.

U dvoboju Krstelj-Ivčević naviešćuju nam protivnici navalu cielog svog diela Dalmacije. Smodlake, Trumbići, Čingrije, Bulati i slični razlieću se pokrajinom. Tim je jasno svima, da će protivnici uložiti sve svoje sile, da spase još što se spasiti dade. Dužnost je za to ciele pravaške Dalmacije, da kao jedan čovjek ustane u ovoj borbi, gdje se pravaštvo u odlučnom sukobu mjeri sa nepoštenjem i najodurnijim oportu­nizmom. Kucnuo je čas, da se sudi onima, koji su za desetke godina držali naš na­rod u sužanjstvu sa svojom silom i zlobom. Pravaška Dalmacija pozvana je, da ovu borbu slavodobitno izdrži. Pobjeda mora da okruni mukotrpni rad stranke prava. Na Dalmaciji je da svoju učini.

Živila stranka prava!

Živio Dr. Krstelj!

rstelj-Ivčević. Uži izbor izinedju Krstelja i Ivčevića u

Iško t rogirskom kotaru najvažniji je dogadjaj , cieloj ovoj izbornoj borbi , koja u čitavoj

striji nema premca radi žestine, očajnog oti-nja i korupcije, koja se je tu obistinila.

lvčević je faktično bio i jeste glava, duša varaško-demokratske koalicije u Dalmaciji. U

inu je predstavljena sila, moć, brojnost i ~8obnosti čitave koalicije. U svim slučajevim, najvažnijim momentim on je bio eksponent Stranke, on je bio najsretniji protektor i za-aratelj onih mnogobrojnih „po t reb ica" kojim članovi, pa i najvidjeniji te stranke, dod i -

vali preko svojih zastupnika bečkim ministar-ima. lvčević je napokon bio najsposobnija T i p H onoj četi g laduša i špekulanata , koji 1 | ovoj borbi na život i smrt izcerili svoje žutjele zube, da ih zadru u nas pravaše , ne

as razkinuli. rba izmedju Krstelja i Ivčevića nije bila izborna pojava. Eksponent i predstavnik ašao je sebi sučelice odvažna, spretna

"jena protivnika, koji mu se je u ime e opozicije, u ime ogorčenja cjelokupne

»Imacije proti gnjilom i nepoš tenom današnjem "temu suprots tavio , da utukavši glavu uništi % onu političku zmiju. Tu se sukobila dva

'Ma: s jedne s t rane domovinsko, pravaško, nadpisom javnog poštenja na bar jaku;

\ druge korupcija, častohleplje, samoživstvo, vatni interes i zagrižena mržnja. Sudar iz-

5d|u ovih dvaju barjaka, koji je bio jedan od žešćih što se u Dalmaciji pamti, dogod io se

nom kotaru, gdje su u tvaraško-demokratski računali na ogromnu većinu, na p le-

-r su u rukama imali svih pet obćina, odbor i cio službeni apara t . Sva

zavodjenja, zastrašivanja, podmićivanja bila su im pri ruci. Pri ovakovim

i odnošajim, pojmljivo je, kako je pri-vo žestok bio udarac , koji je u tom jeknuo kao grom.

Pravaška s tranka, dr. Krstelj u prvom redu, nuo je u onaj kotar, u kojem se nijedna anka, nijedna struja do onog časa nije usu-vala postaviti jednu odlučnu protukandidaturu Jlvhju, predsjedniku zemaljskog odbora , pred-"dniku sabora, dugogodišnjem zastupniku u tom kotaru, rodjenom Trogiraninu i k tome

prava osvojio je ogromnu većinu naroda za sebe. Kao grom srnuo je u onaj kotar, koji slavi kao najzapušteniji i najnazadniji u cieloj Dalmaciji izključivo radi nemara Ivčevića.

U toj borbi, koja je žestinom svojom iznenadila i osupnula našu javnost, odlučivala se pobjeda izmedju pravaštva i koritaštva. Nečuvena nasilja, koja su se izvela u onom kotaru, ogavne prevare, koje se mogu na s to­tine prebrojiti, bezstidne laži, koje se sipale bez mjere, novac, vino i pečenje sve je to moglo časovito da održi preko strahovanja lugara, p o ­ljara, rondara , glavara i obćinskih činovnika jedan dio naroda, koji u svojoj biedi i gladinji nije bio dorasao tako strašnim izkušenjima. Na desetke kola, po dva automobila, sve to na­krcano vinom, kruhom i pečenjem danomice se sukalo zagorskim pustim putima, donoseći u zabitne zaselke opojno piće, koje je ljudima oduzimalo pamet i onda s njim baratali kao s niemim i nemoćnim stvorenjem. Svako selo trogirsko, svaki zaselak, svaki komšiluk imao je od petnaest dana po tri, četiri i pet Trogirana, koji su držali narod u vječnom pijanstvu. Tr ­govci trogirski, koji u selim imadu silu dužnika, posvuda se nalazili, pili s ljudima zajedno, a iza pobrat imstva šaptali u uho o dugu i o izborim. Koje čudo, dakle, ako je jedan dio tog jadnog naroda krenuo za onima, za koje zna da ga deru i gule i da će i kožu s njega od ra t i ? Ne samo napast sa korumptivnim sredstvim, nego i nasilje i pritisak nečuveni djelovao je svom parom. Novac, koji je bačen u trogirskoj obćini samoj prelazi s t o t i s u ć a kruna. Seljaci su imenovali ljude, koji su im nudjali po 10—20—30 K. za glas.

Ovo je bila borba Ivčevića. A Krsteljeva se je sastajala u tom, što je narodu govorio, što mu predočivao jade, te ga taru, što mu razvijao svoj program. Dokazom, da je upravo sviestan i neodvisan narod bio uz dr. Krstelja, budi to, da su pravaški izbornici toli u Drnišu koli u Trogiru cio jedan dan, odnosno i .cielu noć ustrajali na pustoj žegi, gladni i žedni, čekajući, da ih zapadne red glasovanja. A izbornike Iv-čevićeve držale su na okupu samo pijanke i orgije.

I nakon svega ovoga, iza kako se jasno vidi, da se je lvčević i utvaraško-demokratska koalicija borila u znaku korupcije i demorali­zacije naroda, usudjuju se neke bezočne novine, koje su tu samo da brane političke lopovluke svojih gospodara , pisati, e su pravaši radili sa korupcijom i strahom. Ama čim korumpirat i? Gdje je pravašima n o v a c ? Gdje sredstva za zastraši­vanje? Pa kad i sami uvidjaju koliko je to glupo, onda bacaju bombu o dru. Šušteršiću.

Svi utvaraško-demokratski organi listom, i „Nar. List" i „Sloboda" i ,,N. Jedinstvo", pak „Obzor" , „Pokret" , „R. N. List" itd. pišu, da je to bila borba izmedju dr. Šušteršića i dra. Ivče­vića. Htjeli bi ovim prekriti i zatajiti užasan udarac, koji im je zadala stranka prava u Dal­maciji, kojim ih je pogodio dr. Krstelj. U osobi dra. Krstelja vide protivnici jednu od najvećih pogibelji za sebe, pak bi htjeli svojim pristašama zastrti oči, da se pred tom prietnjom ne zastraše i da ne krenu glavom bez obzira. Dr. Krstelj udario je na njihovu kulu, ušao im je u Trogir i tu svojim poštenim i vedrim čelom, svojom odvažnom pojavom imponirao je rulji i ulici. Pos tupak načelnika Madirazze bio je atentat na najelementarniju pristojnost i gostoljubivost. To više nije bio bies, to je bila pijana, bezpametna ludost. U Trogiru je Madirazza terorizirao di­rektno, predvodio je bandu, koja je psovala i gr­dila i prietila, u Drnišu se slali provokateri medju naše ljude, ne bi li se oružanoj sili dalo prigode, da ureduje. U Drniškoj krajini, Trogirskoj i Le-ćevićkoj uhvaćeni su utvaraški ljudi, koji su podmićivali i izvodili izborne varke i korupcije, ali nijednog pravaša se ne može tim okriviti. (jdje, ;je dakle hio nemoral, teror i ko rupc i j a? .

^ ^ s ^ ^ ^ ^ a ^ ^ ^ ^ ^ f ^ u ^ u ^ u ^ ^ ^ o ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ ^ u * zemlje, vodja „većine" dobio glas nepovjerenja od naroda, a u užim izborima će ga narod sasma odbaciti, jer je Krsteljeva pobjeda osigu­rana. U dr. Krsteljevom imenu iznieti će stranka prava i poštenje konačnu pobjedu nad samo-živcima, silnicim i izjelicam. Agonija je već davno započela, a . u utorak će ona dovršiti sra­motnom smrću.

T o je sudbina narodnih varalica!

Moderni demokrati i liberalci. U zagrebačkoj „Hrvatskoj Slobodi" napi­

san je krasan članak o izborim u Dalmaciji, koji prenosimo :

Sutrašnjim užim izborom u Zadru svrša­vaju dalmatinski izbori za carevinsko vieće, koji su posve liepo mogli već i jučer bez spomenu­toga užega izbora svršiti, da u zakletih protiv­nika pravaštva ne prevladjuje osobnost , tjesno-grudnost , zloba te strančarstvo i onda, kad sve okolnosti govore za to, da bi se morale sve si-ćušnosti za volju većih narodnih ciljeva najstrože izbjegavati. Pogotovo su takovo izbjegavanje na-lagale posebne prilike u zadarskom kotaru, gdje bi talijanaši vrlo rado izložili i posliednju kap svoje krvi, da mogu barem još jednom iztaknuti pobjedničku zastavu na dalmatinskom tlu, a dal­matinskim slavosrbima bilo se posve lahko od­reći uplitanja i uticanja, kad ih je već izpadak prvoga izbora na temelju obćega prava glasa poučio, da u zadarskom kotaru nemaju ništa tražiti. Kako je pak izbor pred osam dana d o ­kazao, niti onda, kad uslied raznih dogodjaja u redovima stranke prava ne vlada nauzornija dis­ciplina i neobhodno potrebni osobni sklad.

Ali kad već prigodom ovih izbora nije moglo da u samoj Dalmaciji ostane bez strastih, koje donose s i sobom svaki izbori, nikako ne razumijemo, što je ovamošnje i tamošnje slavo-srbe prinukalo, da talase te strasti i strančar-stva zapljuskivaju i ovamo k nama preko vele­bitskih stiena, dok su sve prilike u monarkiji i u ovoj našoj ušoj domovini nalagale, da se ne povlači u vrtlog dalmatinske borbe i naša Ba­novina. Najviše sa strane naših slavosrba nagla-šuje potreba neke zajedničke akcije i kooperacije ovdje u Banovini, ali koliko se za nju radi, d o ­kazuje pisanje i dopisivanje „Hrvatskoga P o ­kreta" i na dopustu se nalazećih koalicijinih gla­

sila „Obzora" te „Malih Novina" o dalmatinskim izborima. Zar gospoda pokretaška ne uvidjaju hoće li imati ovdje nješto snošljivije stranačke prilike, da bi im osim političkog takta i obćeniti družtveni takt nalagao, da ipak barem sa mrvićak rezerve prate izborne dogodjaje u Dalmaciji ?

T u se ne radi samo o nama, koji nuždno moramo doći do zaključka, kad se u Zagrebu tako blati poštenje i požr tvovnost jednoga P r o ­dana, krivotvori čisto pravaško mišljenje jednoga Drinkoviča, prljavštinama poprskava javni ko ­munalni rad jednoga Krstelja, da tu gospodu ne bi ništa sprječavalo te kod zgode jednakom mjerom mjere i Starčeviću, Paveliću i drugim našima, ako tako ne čine već i sada, samo se pritajivaju!

No ne samo t o ! Nego pitamo, zar toj g o ­spodi ne nalaže i viši interes, da se onolikom žestinom ne upliću u stvari Hrvata carevinskoga vieća, kafl znamo, da bi nam njihova pomoć i te kako dobro mogla doći u našoj borbi sa Ugarskom, samo kad bi bilo za to nuždne or­ganizacije i zajedničkog sporazumnog rada.

Nas se ne može prikoriti, da nismo pos tu­pali s dužnim taktom prema borbi u Dalmaciji. Uzeli smo pero u obranu tek kad su navale „Pokre ta" i „Obzora" na dalmatinske pravaše prevršile svaku mjeru. Nikad nismo počeli, već samo izazvani, prihvatili.

A tko da ostane hladan na ona pre tva­ranja, na ona protuslovlja, na one nenaravno-sti i gluposti, kojima vrve stupci „Pokre ta" i „Obzota" , kad je rieč o dalmatinskim izbor ima! Što da čovjek rekne na to, kad se prikazuje, kao da kod siromaka Prodana radi novac i mito, a kod bogataša Borcllia sviest i uvjere­nje ! A Borelli je upravo izabran kandidatom, jer ima novaca.

Što da kažemo na to, kad se u stupcima „Obzora" zgraža na navodni način korteširanja delmatinskog pravaškog svećenstva, kad to svećenstvo, ako je istina, što „Obzor" piše, uzor za tu svoju kortešaciju nije moglo naći nego li u izbornoj borbi Banovine od god . 1897., kad se pod „Obzorovim" pokroviteljstvom pravile orgije sa porezom od razpela, vjenča­njem pod vrbom itd.,. od koje je agitacije upravo stranka prava imala najviše da trpi. Tako se primjerice niti jedan Kumičić nije mogao pokazati medju izbornicima, uslied silnoga biesa, što ga je obzoraški način korteširanja izazvao u narodu. No dok mi ne ćemo tako brzo za-boravit i .^cako su u Hrvatskoj god. 1897 kor-teširali oni, koji danas najviše hine zgražanje radi „popovske" kortešacije u Dalmaciji, dotle mirne duše izjavljujemo, da ne vjerujemo, da bi dalmatinsko pravaško svećenstvo, p re ­vršilo mjeru u agitiranju. Ne vjerujemo prije svega zato, jer poznamo dalmatinsko svećen­stvo pa znamo da i ono znade, što smije a što ne smije. A ne vjerujemo niti s toga jer oni isti organi, koji to priobćuju, dolaze is to­dobno s raznim drugim tvrdnjama, koje su na prvi pogled lažne i absurdne.

Naši se slavosrbi zgražaju na dogadjaje u Dalmaciji i u ime nekoga liberalizma, pri­kazuju navodne pravaške klerikalce kao najveće satane svieta, s kojima niti u nebo, a kamo li u pakao. No pojavi u Austriji, i u Beču, u rodilištu afektiranoga liberalizma, a liberalizam čim se iztiče, i ne može biti nego afektiran, najbolje dokazuju, koliko treba držati do toga liberalizma. Već prve noći iza poraza bečkih klerikala, našli su se liberali na ponuku vla­dinu, u zagrljaju klerikalaca, spremni da i ovima pomognu protiv liberalaca socijalističkoga kova. I konkubinat klerikala te liberala bio bi gotov, da ga nisu osujetile sve tri javnos t i : liberalna, klerikalna i socijalistička, uvidjajući da bi rugla i sramote bilo previše ! Da ne bi i naši l ibe­rali uza sve vikanje i razmetavanje bili spremni stupiti u brak sa klerikalima, prestati ćemo sumnjati tada, kad se pruži jednom prilika, da ih vidimo te im bude voda kod grla. Prikazi­vati zato, kao da su Drinković, Krstelj i d ru ­govi, ne znamo kakvi švindleri i klerikalci za to što su nastojali, da se u izbornoj borbi ne izgubi ni jedan glas, koji bi mogao unaprediti

Page 2: Šibenik, u subotu 24. lipnja 1911. Br. 556 RVATSKA RIEC212.92.192.228/digitalizacija/novine/hrvatska-riec_1911_06__556.pdfŠibenik, u subotu 24. lipnja 1911. Br. 556 RVATSKA RIEC

pravašku misao, slično je i dolično samo našim slavosrbom, koji posebnim zlatom okićivaju grčko-iztqčne popove , kad dovadjaju čitava svoja s tada za slavosrbske kandidate .

Ali naši i dalmatinski slavosrbi nisu samo liberali nego i demokrat i , a za prosudjenje nji­hovog liberalizma, demokratizma i logičnosti najzgodniji je „Pokre tov" članak od 17. o. mj. 0 izborima u Dalmaciji. Mi smo već jučer u p o ­zorili na neke dražestl iz tog članka. No po pokretaški liberalizam, demokratizam i logiku, još je značajnije ovo.

Za pad slavosrba u Šibeniku najviše se krivi dr. Ivčevića, predsjednika zemaljskoga odbora . A za što ? Jer nije pos tupao prema pokretaškom receptu, učinjenom prošle godine u Brodu, da može dr. Hinković izaći, pa nije pristao na to, da se razpusti šibeničko zas tup­stvo ! Sve u ime liberalizma i demokrac i je ! „Pokre t" veli, da šibenička obćina nije razpu-štena uza sve „enorme neurednost i ," koje su kod nje konsta tovane. A tko da mu vjeruje, kad znade, da je dalmatinski zemaljski odbor baš u izborne svrhe, razpustio nekoliko dalma­tinskih obćina ! Tko da vjeruje, te ne bi raz­pustio i šibensku, da je za to imao barem išto temelja I Razpustio bi ju tim prije, što znade, da je danas upravo Šibenik srce pravaštva i 1 da iz njega gotovo sva Dalmacija prima pravašku krv i ž i v o t ?

No tko da vjeruje pisanju „Pokretovu", kad znade, da je protiv Ivčevića ustao da kandidira šibenski načelnik glavom i da je dr. Krstelj kao kandidat upotrebio sve da Ivčevića sruši pa doista i stvorio takav položaj, da i sam „Pokre t" dopušta , te će biti samo^slučaj , uspije li Ivčeviću zadržati svoj mandat r

Bi li dr. Krstelj imao odvažnosti , da iz-tupi protiv Ivčevića onom vehemencijom, kojom je iztupio, kad bi bilo nereda u šibenskoj obćini, kad bi se dakle imao razloga bojati Ivčevića ? !

Na to neka odgovore oni članovi „ P o -kretove" stranke, koji su rezervirano aktivni, jer imade što šta, radi čega bi ih mogla d o ­seći ruka zagrebačkoga Ivčevića na Markovom trgu.

U isti red s lavosrbske logičnosti spada i predočivanje, kao da su dalmatinski pravaši vladina stranka i da ih Bienerthova vlada p o ­dupire radi Šuš te r š i ća ; radi Šušteršića mora da p a d a Iv

U četvrtom izbornom kotaru, koji sači ­njavaju sudbeni kotari Drniš, Trogir i obćina Promina ( sudbenog kotara kninskog), položeno je 9426 glasova, valjanih 9401, od kojih d o b i :

Dr. Vicko lvčević. 4655 glasova. Dr. Ivo Krstelj 4394 glasa. Dr. Ivan Lubin 352 glasa. Uži izbor sliedi u utorak. U petom izbornom kotaru, koji sačinja­

vaju sudbeni kotari Sinj, Vrlika, položeno je 9523 glasa, valjanih 9501 .

Dr. Ante Sesardić izabran je sa 4836 glasova.

Dr. Uroš Masovčić, 4661 glas. U desetom izbornom kotaru, koji sači­

njavaju sudbeni kotari Dubrovnik, Korčula, Cavtat, Ston — izuzev obćinu devetog izbornog kotara — obćina Orebić ( sudbenog kotara Orebićkog), položeno je 6517 glasova, valjanih 6507.

Don Jure Biankini izabran je sa 4768 glasova.

Dr. Baldo Cviličević, pravaš 1310 glasova. Kap. Božo Banac, talijan 395 glasova. Iz S inja kasno dobismo obširan opis p ra ­

vaške pobjede. Doniet ćemo ga u narednom broju.

Novinski glasovi o borbi u kotaru Drniš-Trogir.

Gdje laž ruča , ne v e č e r a . Pod ovim naslovom ,,H. S loboda" na drugom mjestu d o ­nosi ove redke. „Obzor" je obsjenjivao puna dva mjeseca svoje čitatelje dopisima iz Dal­macije, u kojima je tvrdio da je pravaška stranka zakopana, da će ih izbori uništiti, da im ne će ostati traga. Sada su ti izbori pri koncu, a mjesto da nestane pravaša, nestaje „Obzorovih" koritaša, austrijanskih prodavača . Da svoju sramotu prikrije, jutrošnji „Obzor" donosi brzojav iz Zadra, da je Ivčevićev kotar ugrožen, te da će proći pravaš dr. Krstelj. U tome je poraz dosadanjeg „Obzorova" i , ,Po-kretova" pisanja. Da to prikrije poštovani lisac „Obzor" , p i š e : „Drži se, da je Šušteršić u lo­žio sav trud, da pomažući pravaše preko vlade, sruši svoga najpogibeljnijega takmaca za sto licu jugoslavenskoga ministra, dra. Ivčevića".

Ovo mogu napisati samo slavosrbi, a

liko, a velika je senzacija nastupila, kad nije uz-sliedio pri prvom skrutiniju uspjeh zemaljskog poglavice Ivčevića.

On je, koji je stvorio umjetnu, nenaravnu izbornu podjelbu kotara za Dalmaciju. I gle, pada joj žrtvom.

On se nalazi, a nalaziti će se i nakon even­tualnog uspjeha u užim izborim, u položaju sve prije nego li edifikantnom, mons . Bulića u god . 1907. Jer bitka je bila označena bezbrojnim na­siljima s jedne i s druge (! ?) strane te ostavlja položaj mutnim i sumnjivim, kakav god bio uspjeh.

Neuspjeh predsjednika Ivčevića! Kakvo bi neobuzdano veselje bio za ovaj izpadak osjetio dr. Smodlaka . . . . od natrag dva mjeseca!

Soc i ja l i s t i čka s t r a n k a s e p o v l a c i , d a s p a s i Ivčev ića . „Dalmata" pod tim naslovom piše : Socijalisti bijahu postavili u kotaru Trogi r -Drniš svoju kandidaturu, Dorbića. U oči izbor­nog čina, prije p rvog skrutinija, koalirani Hrvati izposlovaše, da je ta kandidatura bila povučena.

Dorbić pokazuje zapisnik, podpisan po načelniku drniškom Skelinu (hrv. nar. stranka) i po dr. Marušiću (hvr. dem. stranka) u kojem se iznosi (šećer na jagodam) da bi, kad bi s o ­cijalistička kandidatura uztrajala, kompromitirala uspjeh dra. Ivčevića, koji, kako svak zna, jest presjednik pokr. sabora i faktična glava konser-vativne hrv. stranke, koja u Dalmaciji razpolaže sa najvećom administrativnom i političkom moći te je uviek djelovala u savršenom sporazumu sa c. k. vladom,

Velikodušnost (hem, hem, hem,) socijalista izvela je dužnu senzaciju u Splitu. Doznajemo, da se je tu najuvaženija osoba u stranci, odvjet­nik Jerolim Tartaglia, požurio uslied toga, da iz stranke izstupi.

Socijalisti će biti i unapred sasma kom­petentni, da govore o i z s i s a v a n j u !

„Sloboda" komentirajući ovaj izbor bacila se u fantasmagorije. Ona je vidila da je h i l j a d u njihovih otišlo sa birališta, a da nije glasovalo. Bože, kako li glupih novina i novinara na svietu ima. Ta jedva jedvice, da su strahovanjem o b -ćine i dužnicima skupili nešto preko 1200.

Izbori u Austriji. Glavni dogadjaj u izborim u Austriji jest

težak poraz kršćansko-socijalne njemačke stranke. iezinih zastupnika došao je u uže

Već sada je ministar Weisskirchner pre­dao svoju ostavku, a rek bi da će za njim cieli kabinet.

utvaraji metni. Bienerih da će podupirati svog najopas­nijeg protivnika Šušteršića ! Bienerth da bi volio imati u kabinetu podpunog čovjeka kao što je Šušteršić, nego li mumiju, kakav je lvčević, koju može okretati oko prsta i nositi ju u svom že )u kamo hoće !

Izbori u Dalmaciji sutrašnjim danom svr­šavaju. Nadamo se, da će tim danom prestati o n d a i orgije absurd i te ta . te infamija ovdješnjih slavosrbskih novina o dalmatinskim pravašima i njihovim prilikama. T o će biti u prvom redu u interesu naših afektiranih liberala i talmi demokrata .

Sa birališta. • Izbori u S loven i j i .

Izbori u Sloveniji svršili su sjajnom pobje­dom S. L. S. Od dvadesettri slovenska kotara S. L. S. izvojevala je d v a d e s e t mandata, a liberalci su iznieli jedan jedini mandat i to u Ljubljani, dr. Ravnihar, ali jedva jedvice sa b ro j ­nim glasovima soc. demokrata . U Sezani i Trs tu izabrana su dva neodvisna narodnjaka. Liberalski vodja dvorski savjetnik dr. Ploj p ropao je u Ptuju, a izabran je dr. Brenčić, član S. L. S. sa 1775 glasova većine.

P r o d a n i z a b r a n . Pri užim izborim u Zadru naš predsjednik

bio je izabran sa 4590 glasova. Talijani se niesu ni prikazali. Utvaraši iz Novigrada i Biograda bili su iz mržnje proti pravaštvu spremni gla­sovati za talijana, no ovi odbiše . T o im je na­rodna sviest, kukavice nijedne.

Dva brata Alačevića, koja su se prije iz­bora Zadrom razmećala da je njihova pobjeda sigurna, s ramotno i kukavno umakoše , jedan u Trs t drugi u Makarsku.

Sjajna Prodanova pobjeda neka je ovog puta upozorenje zadarskim Hrvatima. Neka se odsele čuvaju mešetara, špekulanata i raznih azzeccagarbuglia.

Izbori u Dalmac i j i . U drugom izbornom kotaru, koji sačinja­

vaju sudbeni kotari Benkovac, Kistanje, Obrovac i obćina Knin (sudbenog kotara kninskog), položeno je 7496 glasova, valjanih 7476.

Dr. Dušan Baljak, srbin, dobio je 6453 glasa.

Luci P a v a o Relja, pravaš, koji je u zadnji čas iznio svoju kandidaturu, dobio je 1023 glasa.

je bio lvčević pogibeljan takmac za ministar- ' stvo, kako to, da je vlada bila proti njemu ?

Nu to su sve izmišljotine, nedostojne od jednog lista. lvčević jedva muca njemački, pa je izključena mogućnost, da postane ministar u Beču. Osim toga od četrdeset jugoslavenskih zastupnika on može imati za sobom jedva 3—4. Dočim Šušteršić imade većinu tih zas tup­nika, znade njemački, pa izmedju njega i Ivčevića po parlamentarnim princ pima mini­starstvo bi dopalo njega. *Nu mi znamo, zašto se „Obzor" tolikom silom obara na pravaštvo, na Šušteršića i njegove drugove. On hoće, da omete akciju, koju kanimo u pravaškom smislu zapodjeti. On hoće, da eventualni prelom sa Ugarskom kompromitira. 0 tomu ćemo pobliže govoriti do koji dan.

P o k r e t a š k o n o v i n s t v o u Banov in i . P o -kretaško novinstvo u Banovini napisalo je čitavih infamija o ovom izboru. Pravašima se podmeće , da su terorizirali, da su kupovali, da su fratri i popovi vjeru miešali. Gadni lažei i glupavci ! Mi i da smo htjeli niesmo mogli terorizirati, jer sve obćine proti nama i službeni apara t svom parom. Kupovati i pod-: mićivati ne mogosmo, jer mi neimamo one položaje, koje Utvaraši izrabljuju. Šio se pak svećenika tiče, to je jedna obična bacanija izborna, koja može upaliti samo kod zaghip-Ijenih čitatelja pokretaškog novinstva. T o no­vinstvo nazivlje pravaše vladinovcim, a Ivčeviće, Biankine, Smodlake i slične mizerije opo ­zicijom ! Kad se onakove gluposti pišu, onda im možemo halaliti sve.

„Dalmata" se takodjer osvrće na ovaj izbor te veli: U Kotaru Trogir-Drniš c. k. vlada — koja je drugovdje bila pasivna — razvila je izvanredan vojnički aparat . Bezkonačni su bili incidensi, više iii manje smiešni od položaja. P o ­ložaj dr. Ivčevića bio je osobito kompromitiran neumjestnom gorljivošću načelnika Madirazze (koji je počinio strahota od svoje brade) i juče (u utorak) u 9 sati jutrom bijaše dao izvjesiti zastave i izvesti glazbu, misleći da su pobiedil i ! Drniš je bio u obsadnom stanju. A glasovanje se oteglo preko svakog predvidjanja. Svi gene­rali dviju hrvatskih frakcija, koje se borile, bili su na licu mjesta u raznim sekcijama. Automo­bili i kočije letile su s jednog kraja na drugi. Očekivanje u pokrajini glede izpadka bilo je ve-

„Lasst mir meine Böhm in Ruh". Iza smrti dra. Luegera kršć.-socijali pustili su se navesti na tanak led od njemačkih zagriženih naciona-laca te su od sebe odbili dunavske Slavene, koji su za Luegera živa s njima glasovali. A Slavena izbornika na Dunavu ima 40000. Kršć.-socijale nije srušio njihov program, na koji su u borbi proti Slavenim bili zaboravili. U zad­nji čas su njemački kršć.-socijali zagriženo pri­stali uz vladu te je usljed toga Sveslavenska Ljudska Stranka bila s njima u žestokom boju. Lekcija, koju su dobili, možda će koristiti te se ne će dati dalje zavesti na nepravednost i proti Slavenima, a u korist njemačkih nacionalaca.

lzmedj ostalih na izborim je palo više vodja kršć.-socijala, poimence : pr nc Lichten­stein, ministar Weisskirchner, dr. Pattai i dr. Gessmann. Gessmannov pad nije d o ­šao neočekivano za onoga, koji je pomno pratio zadnje dogadjaje a pod njegovim v o d ­stvom. Tu su se redale pogreške za pogreškama. Već zadnji parlamentarni izbor u Mädlingu p o ­kazao je, da je kršć. soc. s tranka sa svojom in-tranzigentnom njemačkom politikom (lex Axmann, Pošlorna, Komenskijeve škole) navukla vodu na mlin njemačkih nacionalaca i s lobodomi-slioca. Njemački blok, koji je Gessman sam stvorio, sad se težko osvećuje svojim osnova te -Ijim. Osim toga su kršć. spe. stranci štetu na ­nosile, i mimo bezuvjetne vladine politike u Beču i u drugim mjestim, brojne razpre i svadje izmedj vodja samih, koje su otjerale mnoge izbornike, tako da je na Dunavu predano preko 13000 praznih glasovnica osim onih, koje su se odciepile. Nastrana klasna politika nekih bečkih kršć. soc . političara, koja se je ob ra ­ćala proti kršć. soc. radništvu (Kunschak, Än­derte, Hemala) oduzela je kršć. soc. stranci mnogo pristaša medju radništvom a na korist soc. demokrata . T o svjedoče izbori u svim industrijalnim krajevima. Osim toga mnogi kršć. soc. zastupnici niesu popularni radi kumula-cije služba. Medju ove spada dr. Gessmann sam. Za Slovene je pad Gessmannov bez važ­nosti, jer izmedju njega i njih niesu nikad p o ­stojali odnosi simpatija. Neminovna posljedica njegovog i njegovih drugova poraza jest razpad njemačkog bloka i vladine većine. Ta promjena položaja je za južne Slavene od velike važ­nosti.

Ćuške D u b o k o v i ć e v e n a l i ce šibenski! i z d a j i c a . G. Duboković nakon svog poraza Šibeniku napisao je pismo Pendulu, koje je značajno radi nehotične iskrenosti, koja njem odkriva. Mi ga prenosimo doslovno

G o s p . Vicko dr. Iljadica. Veleučeni Gospod ine ! Iz Vaše brzojavke na našu Čitaonicu do­

znali za izpadak izbora. Pod legosmo ali častno. Mene radi moje osobe taj poraz ne ža­

losti, jer svakomu je dobro poznato , da za t a k o m čast i n i e s a m č e z n u o . Da sam mandatom težio, b i o bi s e u mladj im godi-n a m s a v j e s t n o pr iprav io z a t a k o v o zvanj< Moja s t a r o s t i m o j e o b i t e l j s k e pri l ike zahtj< vaju d a o s t a n e m u r o d n o m mjes tu . Hrvat­ska stranka i hrvatska pučka napredna strani pozvaše me da se primim kandidature u rodol jubne dužnosti , i j a dopust i l i d a moj im i m e n o m p o s l u ž e uprav zato, jer nikai rodoljubnim dužnost ima nisam izbjegavao, i sada, p remda u odmaklim godinama, da sa: bio izabran bio bi savjestno po mojim silam; vršio svoju dužnost .

Poš to je izborna sreća moju s tarost te dužnosti poštedila i o s t a v i l a u mojei o b i t e l j s k o m miru, ne ostaje mi drugo neg< da najsrdačnije zahvalim svim izbornicim hrvat­ske, hrvatske pučke napredne i srbske stranke na izkazano mi povjerenje.

Moleći Vas, da izrazite ova čuvstva neiz­brisive moje harnosti , dotičnim odborima, osta­jem podpunim poštovanjem

Vama najodaniji Kap. Niko Dtibokovi

Iz ovog pisma izkaču mnoge zanimi stvarčice, koje smo mi više puta iztakli, a ko nam sada sam kap . Duboković potvrdjuje. prvom redu smo tvrdili, da su ga na kand daturu težkom mukom sklonili, što on potv djuje r ieč ima: „za takvom časti nisam čeznuo Dalje rekosmo, da zastupniš tvo nije za njego spremu i odmaklu dobu , a to i sam priznaje r iečima: „bio bi se u mladjim godinam savjest pr ipravio za takovo zvanje. Moja starost i mo obiteljske prilike zahtievaju da ostanem rodnom mjestu". Nadalje naglasismo, da je Du

ković samo firma, iza koje se drugi pap on sam toga ne taji, kada veli

jstih da se mojim imenom posluže" se vidi, da su naši protivnici zavarav

svoje ljude kad su im bajali o pobjedi, j one rieči jasno govore , da je to bio sam manevar, za koji su tek nekoji znali.

Konačno je gospar Duboković sretan, št je izborna sreća p o š t e d i l a n j e g o v u s t r o s t . Gle, koliko je istinita bila naša tvrrinj kad smo govorili, da je ta kandidatura neo -

biljna. No važno je kod svega toga, da je o pismo i poruga Pendulaš ima. 1 ti ljudi onakov pismo tiskaju, iz kojeg se vidi, koliko li bili varani i obmamljivani. A štampaju ga „N. Jedinstvu", koje je prije izbora tražilo < stranke, da mora svog predsjednika po što p to proturati , a u prot ivnom slučaju se prieti svojim . . . ubojitim perom ! Gdje je ono sada Zar s njim o ledinu ? Zašto „N. J". ne od svog obećanja, kad su g. Dubokovića blamir gore neg se i zamisliti moglo ? Dete, l jud i !

u

1-

Iz hrvatskih zemalja. Z a n a r o d n i b l a g d a n . Neke novine d

našaju ovih dana brzojav, da je „Pošlans domobranska banka" darovala 5.000 kruna neki manji novčani zavodi l.OOo kruna, a vi privatnih poduzeća 2.000 kruna družtvu „Julijan, koji diže po hrvatskoj madžarske škole.

T a viest mora nas užasno zabrinuti, j " se opaža, da se tu ide za očitom madžar iz -

čijom naše Slavonije. Madžari , pogo tovo madžarizatorsko druž

tvo Julijan, pomognu to od madžarskiih za voda , banka, trgovačkih poduzeća i b privatnika sve više napreduje, sve više di" madžarskih škola, sve više otudjuje djece naš a nama kao da je to svejedno. 1 mi bi trebali ugledati u te madžarske rodoljube, raditi svim sjedinjenim silama, da tomu stanem na put. — Eto, tu je sad „Narodni blagdan" dan kad će se sabirati diljem svih hrvatsk zemalja prinosi za hrvatske škole u Slavonij Medjumurju, Rijeci i Istri, da se tako suzbi' invazija tudjinaca u naše krajeve. Tom zgodo neka se ugledaju u Madžare naši domaći za vodi, banke , tvornice, trgovci, mogućnici, a oni, koji mogu bar nešto dopr inie t i , pa ne svaki da čim veći obol za podizanje hrvais' škola u svim ugroženim krajevima naše dom vine. Trebamo pokazati tudjincu, da nas j ima. Za to napried za „Narodni blagdan".

Page 3: Šibenik, u subotu 24. lipnja 1911. Br. 556 RVATSKA RIEC212.92.192.228/digitalizacija/novine/hrvatska-riec_1911_06__556.pdfŠibenik, u subotu 24. lipnja 1911. Br. 556 RVATSKA RIEC

Rieč r a v n a t e l j s t v a d r u ž b e s v . Ćiri la i - d a z a Istru p r i g o d o m n a r o d n o g b l a g -a. Kako je pozna to , naše j e ravnateljstvo I dvie god ine predloži lo, a narod pr ihva-da se dne 5 srpnja svake godine proslavi iski narodni b lagdan . Ujedno smo p red lo -a narod prihvat io, da se toga dana s a -jaju diljem ciele domovine prinosi za našu bu, da joj se t ako namakne što veća p o m o ć

ože i nadalje uzdržavati svojih 60 što .ja, što učiteljica, te da može š to snažnije ti i na rodu našemu u Istri očuvati obraz tudjinom.

Prve god ine sabira lo se za družbu nesme-dok se je lanjske god ine sas tavio u Za-

„Središnji o d b o r za proslavu n a r o d n o g ana" i uza sve to, što je već družba bila hala svoju agitaciju za proslavu n a r o d -

blagdana , spomenut i je o d b o r izdao p r o -zahtjevajući od na roda iz pokrajine, j da

no njemu dostavlja pr inose sakupljene p r i -m rečenog b lagdana .

Medjutim je na rod sas lušao glas družbe o svoje pr inose većinom izravno na nje-Ravnateljstvo, kako je to družba u svom

Č u n u i objavila.

Družba je ove god ine i to već početkom ja, izdala svoj p rog las za proslavu n a r o d -b lagdana , o d n o s n o za sabiranje pr inosa, o se je i ope t sas tavio o d b o r pod ime-: „Centralni o d b o r za pros lavu na rodnog 'ana u Z a g r e b u " i p o n o v n o izašao pred d poz ivom, da se prinosi šalju na njegovu ~u.

Duša nas boli, dok to g ledamo. Uvjereni da t reba Hrvatima družtvo, koje će se

ti za njihove ugrožene krajeve. 1 kad se ustrojilo t akovo družtvo, kojemu će, uz

ost j a v n o g polaganja računa , biti svrha, adi oko učvršćenja svih naših ugroženih cija u c ie lokupnoj domovin i , te koje će a tomu biti i organiz i rano, družba će se

medju prvima, koja će to družtvo sa som pozdravi t i , a b u d e li po t reba , ona će om družtvu postavit i na razpolaganje p o ćnosti i svoje sile, svoje višegodišnje

tvo, dok će ga zacielo podupr ie t i i Hrvati

Ali dok se to ne zbuda , nije p ravo , da "žaju putevi družbe , o kojoj u znatnom zavisi s p a s i budućnos t j edne hrvatske

j ine, već mi molimo sve naše prijatelje te i Hrvatice, neka iz svih svojih sila p o ­

da narodni b lagdan os tane , kako je ono itno j zamišljeno bilo, dan naše družbe ,

naše Istre, i da sve prinose, što ih tom •'om sakupe, pošavlju izravno na Ravna-

družbe sv. Čirila i Metoda za Istru u iju. — Napr ied za d r u ž b u ! Opatija, 15.

a 1911. Ravnatel js tvo d ružbe sv. Ćirila i da za Is t ru : Prof. Vjekoslav Spinčić, v. edsjednik. Dr. Niko Fabijanić v. r. p o d -"jednik. Julij Miran v. r, blagajnik. Viktor Emin. v. r. tajnik. Dr. Malko Laginja v. r.

Defar v. r. Dr. Konrad Janežić v. r. Dr. Pošć ić v. r. Viktor Tomič ić v. r. o d b o r -Za nadzo rno vieće : Dr. Matko Trinajstić Kazimir Jelušić v. r. Fran Franković v. r.

branički sud : Dr. Andrija Stanger v. r. inko Trinajst ić v. r. Dr. Ivan Zuccon v. r.

grada i okolice. I m e n d a n g . n a č e l n i k a . D a n a s o svom

danu više nego ikad doš le primio je naš nik g. Dr. Ivo Krstelj bezbroj čest i taka iz a, iz obćine i pokraj ine. Sinoć mu je u St na Poljani „Šibenska g lazba" odsvirala i koncer t . Mnogobro jn im čest i tkama i „Hr -

Rieč" se sves rdno pridružuje, k l i č u ć i č e -e i pož r tvovnome uzor rodol jubu Dr.

Iju: „Na mnogaja ! Živio I" S p u ž v e i Koral j i . P o viestima š to p r i -

ribolov spužava i koralja biti će ove e dos ta obilan. Sre tno ! N a trgu v o ć a . Poče la je prodaja zeleni a. Ove god ine zeleni i voća je u obilju,

bilo upu tno da se o d m a h u početku p o -pažnja, kako se ne bi zeleno p rodava lo duže vremena močilo u vodi .

I z d a l o m o r e . Kao i lanjske tako i ove godine u početku se je pokazalo dosta , dapače obilno plovuće ribe, a sad se lovi tako rekuć ljaku po ljaga. Bože naplati r ibarske trude.

I z l e t u č e n i c a . Danas iza podne učenice naše gradj . škole priredjuju izlet u Krapanj-Mo-rinje-Vrpolje-Šibenik. Dobra im zabava.

Š k o l s k i b r o d o v i . Ratni školski brodovi „Albat ros" i „Naut i l lus" odplovfli su jučer iza p o d n e iz naše luke put sjevera.

I z g u b l j e n o . Na osvići porasle sriede s tano­viti g&spodin izgubio u gradu zlatne naočale. T k o ih je našao nek ih donese na naše uredniš­tvo, dobi t će 10 K dara.

U t o p i o s e v o j n i k . Ivan Protega c. k. vo j ­nik domobrans tva , rodom iz Dubrave, u četvrtak pred večer sa još trojicom drugova pošao je da se kupa u Stonuću u Crnici. Zapade u dublje, a poš to on ni ostala trojica nijesu znala plivati, u topio se. Jučer u jutro bio je nadjen i po ­kopan . Vječni mu p o k o j !

M a d j a r s k i o d g o j . Jučer je boravilo u na­šem gradu nekoliko madjarskih djaka. Bili su i na Krci, a na povratku bacali su po putu, gdje bi vidjeli sakupljeno mladeži neke knjižice sa najnemoralnijim slikama. Lijepa madjarska kul­tura !

S a d ih p o z n a j e m o . ,,N. L." donosi u d o ­pisu iz Tiesna imena onih poštenjaka, koji su glasovali za Dr. Dulibića, te kuka i.tješi se da nijesu Tiešnjani. Nama je veoma milo, š to nam je ,,N. L." ovim odkrio imena onih poštenjaka i značajnika, koji ipak nijesu se bojali prijetnje rulje nagovorene po dinastiji Mazzure i koji neu­strašivo d a d o š e svoje glasove zuačajniku i p o ­štenjaku Dr. Dulibiću. Je li Mazzura L. furešti u Z a g r e b u ? A k o nije u Zagrebu je li onda u Tiesnu ?

P r v a s v . P r i č e s t n a V j e k o s l a v l j e v o . Ove godine obavila se je po raznim crkvama našega grada sa osobitim uspjehom, jer je taj dan pri­stupilo za prvi put na sv. Pričest preko 400 djece iz mjesnih pučkih škola. Od kojih, prema najnovijim odredbama sv. Crkve, bila je valjda jedna trećina od mališa izpod 9 godina života.

D a s e i s p r a v i . U predzadnjem broju ,,H. R." rečeno je da sam ja na dan izbora bio u „Kolu'*. Istini na čast molim Vas, da to ispravite, jer te večeri niesam bio u „Kolu" .

Melko Rajevlć. P a m e t n i d r . L a v M a z z u r a onaj isti, koji

je toliko gluposti počinio sa koalicijom i T o m a -šićem i koji se je pokazao pravim političkim čivutvOm, usudjuje se u „Slobodi" svojini p o d -pisom pisati o izborim u Tiesnu. — Drugom zgodom' poslužiti ćemo ga podrobnije, a za ovaj put mu poručujemo, da samo onako oblo i glu­pavo lice, kao š to je njegovo, može onako drzo­vito i bezsramno lagati.

On i dotur od patakuna mogu si dati ruku.

Umarajuća g l a v o b o l j a i b e s a n i c a većinom su uzroci slabe probave. Iz znan­stvenih izvještaja crpismo, da se u c. k. bečkoj klinici za živce gorka voda Franje J o s i p rado upotrebljava, jer već u malim količinama zatire nastajuće bolesti. — Do­biva se u svim ljekarnama i drogarijama.

Pokrajinske viesti. G a d n a o s v e t a p a r o b r o d a r s k o g d r u ž t v a

„ D a l m a t i a " . Mnienja smo da nijedno pa robro ­darsko družtvo ne bi imalo strančariti i to radi interesa s t ranaka a osobito radi interesa vlasti toga. Družtvo „Dalmat ia" toga se ne drži. Ima već dvi godine , da odpravniš tvo u P o d -gori drži Mate Jakić. Kad su izašle listine, dalo mu se je iz daleka razumjeti da ne glasuje za pravaša . Gosp . Jakić nije mogao na to pristati te je g lasovao za dr. Drinkovića. Ravnateljstvo „Dalmat ie" , koje je brzojavno o tom bilo iz-vješćeno, isti dan mu šalje odkaz da kroz 14 dana p reda odpravniš tvo drugome. Gosp . je Jakić zdušno vršio službu što mu je i sama Uprava više puta priznala. Radi toga nije bilo poš teno jednu obitelj baciti na put. Donosimo s a d a s amo ovo a kašnje ćemo se osvrnuti obširnije na stvar.

H r v a t s k o s t a r i n a r s k o d r u ž t v o u Kninu 16 lipnja 1911. Pozivlju se gg. članovi „Hrvat­s k o g s tar inarskog družtva" na glavnu godišnju

skupštinu, koja će biti obdržana u Kninskoj tvrdjavi dne 5 srpnja o. g. u 9 sati pr. pod. sa sliedećim dnevnim r e d o m : 1. Služba božja u crkvi slavenskih apostola Ćirila i Metoda u istoj tvrdjavi ; 2. Izvještaji upravnog i znanstve­noga odbora o radu, napredku i izkopinam družtva sa pretresanjem računa ; 3 . 0 nastr.vu objelodanjivanja družtvenog glasila ; 4. 0 izko­pinam u Skradinsknj oko lc i ; 5. Slučajni p re -dlozi. Upraviteljstvo Hrvatskog star inarskog družtva. Predsjednik Fr. Luigji Marun, Tajn'k Oškar barun Lalić.

Hrvatska tiskara (Dr. Krstelj i dr.) Vlastnik, i izdavatelj i o d g o v o r n i urednik: Jos ip Drezga .

Traži se kuća s a v r t o m u o k o l i c i Š i b e n i k a n a m o r u , ili v r t b e z k u ć e . K u p u j e s e uz g o t o v i n u . Obra ­titi ponude na Uredništvo.

P r o d a v a s e 1 0 0 bala dobra siena i jedan solidan i elegantan karocin. Upitati se u uredništvu.

• n A ^ i u p a j n m a s u j j B j q o ' a fpnsod 0>JSJT3>(3f|UJ

} OB>{ Bpaj SOAid B J B Z

-ntu c a b j > ( 8

i b u a s i W E j q o ' a i p n s o a

x x x x : : x x x x x x x x x k x x x

Hrvatske narodne poslovice uredio V. J. Škarpa, ciena knjizi broširano K 5 * — , a uvezano K 6 * — , nabavlja se kod „HRVATSKE TISKARE" u Šibeniku i u

svim knjižarama.

T > , 8 za obćin« I župske uredi

iOKdmUii uz v r , ° n l z k u c i e i u

^ u Hrvatskoj Tiskari -Š ibenik

«3 l t n i i l t

Mein echterBalsam ni <kr5iMliii|el-Ap«lhtk,dii A.Tkierry in Pregrada tei Ittiritlt-Siiiertrunit.

znakom zelenom opatloom. Zak. zaštićeno. Svako krivotvorenje, oponaSanje pre-prodajaćdruglh baleama sa sličnim laž­nim znakom biti će sudbeno progonje­no i najstrože kažnjeno. Od nepogre­šiva ljekovitog uspjeha u bolestima dušnih organa, kašlju, bljuvanju, pro-

trganju uda, o I2J2 ili 0|1 ili 1 LJEKARNIKA

A. THIERRY-a samo prava ST0LISNA

MAST,

pouzdan i siguran uspjeh kod rana, pristeva, ozleda, oteklina, odstranjuje iz tiela sve strane tvari, te većinom poštedjuje bolne

operacije. Lieči ima kako stare rane itd. 2 kutije stoje K 3-60 Glavni i z v o z :

£j«Hartia K J U g j e l u (uVaru A d o l f a T b i c r r y - a t i Pregrodl> 1 1 1 - v * i t H k n .

Vaše zdravlje ćete održati! Vaše slabosti i boli izčeznuti. Vaš vid, živci, ojačat će se, vaše spavanje biti zdravo, a sveobće razpoloženje se opet uzpostavlja, ako pravi Fellerov Fluid m. d. M. „ELSAFLUID" upotriebite. 12 bočica na pokušaj stoje 5 K franko. Proizvadjao je samo ljekarnik: E. V. Feller u Stubici.

Elsatrg. 64. (Hrvatska).

INSAM & PRIMOTH St. Ulrich, Groeden (Tirol ) .

O Oí

! i? B

o Q

Svibanjska pobožnost i blagdan Srca Isusova. l i e p i z a , u s p o m e n u i z r a d j e n i k i p o v i DJEVICE MARIJE i P R E S V . SRCA ISUSOVA u m j e t n i č k i i z d r v e t a i z r a ­

d j e n i i p o l v h r o m i r a n i . O s i m toga

s v e c r k v e n e u m j e t n i č k e r a d n j e . K a t a l o g b a d a v a i f r a n k o .

Naručbe i pakovanje Izvršuju se franko.

Družtva „Papir Abadle".

Poš to se u posljednje vrieme ponovile r a z n e i m i t a c i j e naših općepoznat ih i o b ­ljubljenih tuljčića

Riz abadie (Riz doré) molimo naše p . n. mušterije, da paze t o č n o na ime A b a d i e , koje se nastoji sa raznim drugim riečima nadopuniti . Mi o p o m i n j e m o p r i j e k u p o v i n e na lošu imitaciju, jer ćemo protiv imitacija sa svim sudskim sredstvima

• postupat i . D R U Š T V O »PAPIR ABADIE".

Ž e n s k e

koje Jioće, da očuvaju svoju kožu, naročito od ljetnih pjega, a koje h o ć e da dobiju i da održe meku kožu , neka upotre­bljavaju kod pranja s a m o STECKENPFERDOV SAPUN

od Ijiljanovog mlieka (Znak Steckenferd)

o d BERGMAN & COMP. Tet schen a. E.

Komad stoji 80 para, a dobije se u svim ljekar­nama, drogerijama, par-

fumerijama itd.

L J E P O T A i U M I L J A T O L I C E postizava se kroz uporabu

A A C H B N B R - T H E R M A L O V O G S A P U N A I c o j i f j e u j e d n o n o j o o l j e s r e d s t v o o č u v a n j e u r o t i k o ž n o j b o l e s t i

D o b i v a s e s a m o k o d b r a ć e M. V. ŠKUBANJA - ŠIBENIK (Dalmac i ja ) .

Cijena j e s t z a k o m a d e o d I-e vrst i K 2-40 li - H-e „ » 1*60 U

Cijena j e s t z a k o m a d e o d IH-e vrst i K 1-40

„ „ IV-e „ „ — . 8 0 POSLIE U P O R A B E

Page 4: Šibenik, u subotu 24. lipnja 1911. Br. 556 RVATSKA RIEC212.92.192.228/digitalizacija/novine/hrvatska-riec_1911_06__556.pdfŠibenik, u subotu 24. lipnja 1911. Br. 556 RVATSKA RIEC

HRVATSKA VJERESIJSKA BANKA

:: PODRUŽNICA ŠIBENIK :: Centralka DUBROVNIK. Podružnica u SPLITU i ZADRU

D I O N I Č K A G L A V N I C A 2 , 0 0 0 . 0 0 0 K PRIČUVNA ZAKLADA U PRITIČCI 250.000

BANKOVNI ODJEL

PRIMA ULOŽKE NA KNJIŽICE U K O N T O KURENTU I ČEK P R O M E T U ; E S K O M P T U J E MJENICE, OBAVLJA INKASO, POHRANJUJE I UPRAVLJA V J E D N I N E . D E ­VIZE SE PREUZIMLJU NAJKULANTNIJE. 1ZPLATEINA SVIM MJESTIMA T U I INOZEMSTVA OBAVLJAJU S E - - - BRZO I UZ POVOLJNE UVJETE. - - -

MJENJAČNICA

KUPUJE I P R O D A J E ; D R Ž A V N E P A P I R E , R A Z T E R E T -NICE, ZALOŽNICE, SREĆKE, V A L U T E , K U P O N E . P R O D A J A SREĆAKA NA OBROČNO ODPLAĆIVANJE. OSJEOURANJE PROTI OUBITKU ŽRIEBANJA. REVI­ZIJA SREĆAKA I V R I E D N O S T N I r U P A P I R A - B E Z P L A T -- - N O . UNOVČENJE KUPONA BEZ O D B I T K A . - -

Najsavršeniji

gramofoni i ploče sa svakovrstnim komadima osobito hrvatskim

providjeni znakom „Andjeo"

"HiS MASTER'S VOXe" TRADE /AAHK.

Dobivaju se u knjižari i papirnici :

I \ T A I V O I * 1 JS.IV I

Š I B E N I K , G I v A V J V A U L I C A .

Šalje na zahtjev cienik i popis komada badava.

Dobiva se u drogariji V. VUČ IĆA , Šibenik

upit pettoello i H Pribor satova, zlatarskih i optič- H

gj kih predmeta i kineskih srebrarija | |

žlica, viljuška i noževa. gg Z a j a m č e n a i z r a d b a s a 90 g r a m a č is tog s rebra .

Pečata. EU

• Svake vrsti rezbarije u kojoj mu drago mt

kovini. ™

1̂ Bogati ilustrovani olenlk. Tvornička stalna oiane. Q|

m JibcttiH, GlaVna ulica, br. 128. ^

PRVA DALMATINSKA TVORNICA :: :: :: PREDIVA I TKALA :: :: i:

PAŠKO RORA I DRUG :: :: ŠIBENIK - DALMACIJA :: SASTAVLJENA IZ NAJNOVIJIH, NAJMO­

DERNIJIH STROJEVA, PRAVI SUKNO

(ŠTOFU) ZA ODIJELO I KA BANE U SVA­

KOVRSTNIM MODERNIM BOJAMA, IZ

SAME č)sTE NARAVNE DOMAĆE VUNE.

2 - 2 0

JECCCCCCCCCCCCCCCc

p i li 11

i

Knjižara i papirni«

J V a n a O r t m a m a • 3 M ( preporuča p . n. obćinstvu svoj veliki izbor hrvatskih, njemačkih, tatjanskih i

francuzkih knjiga, romana, slovnica, riečnika, onda pisaćih sprava, trgovačkih knjiga,

uredovnog papira, elegantnih listova za pisma i razglednica. Prima predplate na sve

hrvatske i s t rane časopise uz originalnu cienu sa tačnim i brzim dostavljanjem

u kuću — Velika zaliha svakovrstnih teplomiera. cviker-naočala od najuoijc vrsti

' ' ' ' " , u m 8 r , d a c i i " " ' a ' Vanjske naručbe obavlja kretom pošte.

Skladište fotografskih apara ta i svih nuzgrednih potrebština. — Preuzimlje naručbe

svakovrstnih pečata od k a u č u k * i kovine. — Skladište najboljih i najjeftinijih

šivaćih strojeva „Singer" najnovijih sistema.

jfeCCCCCCCCCCCCCCCc- » ) » ) » » ) ) - r

\0 V, M St •

M St St n a j b o l j e žitne tnlinoVc, uljarske s tro jeve , motore , g o s p o d a r s k e

s t r o j e v e u najboljoj izradbi i najjeftinijoj

izvedbi , o d g o v a r a j u ć e s v a k o m tlu, p o d -

pune o p r e m e z a obrtnička i industrijalna

p o d u z e ć a p o s t a v l j a i prodaje najjeftinije

i najbolje

TEHNIČKA POSLOVNICA

E M A N U E L I O S K A R K R A U S TRST, Via San Nicolo 2|c.

— Traž i t e proračune i c ienike b a d a v a . =

D o p i s i v a n j e hrvatski , taljanski , njemački i s l o v e n s k i .

TVORNICA PAPIRNATIH VREĆICA - ANTE ZORiĆ — ŠIBENIK — (DALMACIJA). -

E E T v o r n i c a je uredjena s a s v i m potrebnim s t r o j e v i m a

Izradjuje v r e ć i c e u s v i m v e l i č i n a m a i u sv im b o j a m a .

O v o je prvo i j ed ino d o m a ć e p o d u z e ć e o v e v r s t e .

Ciene s u vr lo umjerene , te d o m a ć i po troš ioc i ne će

imati r a z l o g a , da p o r e d d o m a ć e g p o d u z e ć a s luže ,

e iz v a n a .

lili

T v o r n i c a je uredjena s a s v i m potrebnim s t r o j e v i m a

Izradjuje v r e ć i c e u s v i m v e l i č i n a m a i u sv im b o j a m a .

O v o je prvo i j ed ino d o m a ć e p o d u z e ć e o v e v r s t e .

Ciene s u vr lo umjerene , te d o m a ć i po troš ioc i ne će

imati r a z l o g a , da p o r e d d o m a ć e g p o d u z e ć a s luže ,

e iz v a n a .

- - N A R U Č B E S E 1ZVRŠUJU VRLO BRZO 1 TOČNO. - -

PRODAJEM SVAKOVRSTNIH KOŽA NA MALO 1 VELIKO. PRIMAJU

SE 1 PISMENE NARUČBE IZ VANA UZ POUZEĆE, A POZNATIM 1

: : BEZ POUZEĆA DO IZMINUĆA UTANAČENOG ROKA IZPLATE. : :

|MADEM VELIKU ZALIHU GOTOVIH CIPELA 1 RADIONICU SVAKOVRSTNE OBUĆE 1 OPANAKA. IZRADJUJE SE BRZO 1 TAČN0 PO NAJFINIJEM 1 NAJMODERNIJEM SISTEMU. PODPISANI SE OSOBITO PREPORUČUJE G6. ČINOVNICIMA, C. KRALJ. VOJNIČTVU, ORUŽNICIMA 1 FINANCIJAL. STRAŽARIMA. PRODAJE SE TAKODJER

1 NA MJESEČNE OBROKE.

AUGUST ŽIGON — ŠIBENIK.

• • É •

Okrepljujuće sredstvo l a želadafte slabosti za t im za t a k o v e , koji su si po reme t i l i d je lovanje ž e l u d c a , b i lo p r e h l a d o m ili n e u i n j e r e n o š ć u , bi lo u ž i ­van jem s l a b e , t e ž k o p robav l j ive , p r e v r u ć e ili p r e h l a d n e h r a n e , te si t ime navukl i g r č e v e , nad iman je i r a z n e ž e l u d a č n e bo les t i , p r u ž a

B a l d r i a n u m d r a . E n g e l - a o s o b i t u p o m o ć . B a l d r i a n u m p o m a ž e o s o b i t o u zače tku bo le s t i , j e r p r e d u s r e ć e t e ž k e p o s l j e d i c e k a o b e z s a n i c u v r tog lav icu i d r u g e p r e z n a k e n e r v o z n o s t i . B a l d r i a n u m je učinjen o d na jbol jeg S a m o s - v i n a , d je la tnog koren ja te s l a d o r a č e o d t rešnje i ma l ine . P o r a d i s v o g s a s t a v k a čini B a l d r i a n u m redov i tu s to l icu i okrepl ju je u o b ć e cieli o r g a n i z a m .

u , . • • . , B u j ! u ć i . d _ a P e . s a d r ž a i e n ikakov ih š te tn ih s a s t a v a k a , m o g u ga b e z pogibel j i , kol i s labi bo les tn ic i toli d jeca , b e z b r i ž n o upo t r eb l j ava t i . U z i m a s ć u ju t ro i u v e č e ma la žl ič ica. Djeci i s l ab i -c ima r a z n e d j u j e s e t o p l o m s l a d o r n o m v o d o m . D o b i v a s e u l j e k a r n a m a Š iben ika , Sk rad ina , Drn i ša , T i e s n a , B i o g r a d a na moru , B e n k o v c a te c ie le Da lmac i j e ve l ika b o c a 4 K, manja 3 K.

L j e k a r n e u Š i b e n i k u r a z a š i l j a j u 3 i v i š e b o c a B a l d r i a n u m D r . E n g e l a u z s n i ž e n e c i e n e p o c i e j o j A u s t r o - U g a r s k o j .

J P a ^ i t e n a p a t v o r i n e ! T r a ž i s e j e d n o s t a v n o :

B a l d r i a n u m dra . E n g e l - a