ponedjeljak, 28. lipnja 2021. konstituirana Županijska
TRANSCRIPT
Plava nit20 Ponedjeljak, 28. lipnja 2021.
ZADAR - U sklopu projekta Boosting INVESTments in IN- novation of SMEs along the en- tire FISHery and aquaculture value chain – INVESTINFISH odrana je konferencija »Ino- vativni pilot projekti Zadarske upanije u sektoru ribarstva i akvakulture« u kojoj je kao par- tner na projektu sudjelovala i Agencija za ruralni razvoj Za- darske upanije. Konferencija je odrana u Kneevoj pala- i, a na njoj je predstavljeno sedam pilot projekata tvrtki Zadarske upanije iz sektora ribarstva i akvakulture
kojima su za razvoj inova- tivnih procesa poslovanja u sklopu projekta INVESTINFI- SH dodijeljena sredstva u izno- su od ukupno 420.000 kuna. Glavni cilj projekta INVESTIN- FISH jest jaanje konkuren- tnosti proizvodnog sustava sektora ribarstva i akvakulture
kroz promociju investicijskih programa, usmjerenih ka stje- canju inovacijskih usluga, a sufinanciran je sredstvima programa prekogranine su- radnje Interreg Italija-Hrvatska
2014. - 2020. U ime AGRRA-e, koja na
projektu ima ulogu partnera, prisutnima se obratio ravna- telj Agencije Vladimir Kovae- vi koji je izrazio zadovoljstvo
zajednike podrške i suradnje javnog, civilnog i privatnog sektora.
- Projekt INVESTINFISH nam daje obvezu i mogu- nost da našim europskim
partnerima pokaemo zašto smo ponosni na našu tradiciju i postignua u ovom segmen- tu. Naše aktivnosti su usmje- rene na daljnji razvoj tog sek- tora kroz ovakve inovativne
projekte, rekao je Kovaevi te dodao kako su sad pred novim programskim razdobljem koje im omoguava izdašna sred- stva i nudi povijesnu priliku za daljnji razvoj.
upan Boidar Longin po- zdravio je inovativne plano- ve jer, kako kae, zbog ova- kvih inicijativa naša upanija s ponosom je najribarskija upanija.
- Ono na emu posebno radimo sve ove godine je po- zornost koju posveujemo odrivom razvoju. Velika je pozornost i skrb kako bismo uspješno balansirali izmeu korištenja mora u gospodar- ske svrhe i njegove zaštite jer pored ribarstva moramo paziti i na turizam. Uz projekte koje provodi naša upanija, veseli me da upravo na podruju po- vlaenja europskih sredstava ima sve više korisnika iz real- nog sektora, rekao je upan Longin, dok je Šime Mrši, dravni tajnik iz Ministarstva poljoprivrede
kazao kako je ponosan da je upravo Zadarska upani- ja najribarskija upanija te predvodnik u marikulturi i ribarstvu.
- Svakako trebamo spome- nuti uzgoj bijele i plavoperajne ribe koji predvodi ovaj sektor, ali tu su još i školjkaši i jedan uzgajiva pastrve, što nado- punjuje ponudu naše upa- nije, rekao je Mrši.
ZADAR – Centar za kreativ- ne industrije ugostio je konfe- renciju »Zdravstveni turizam kao prilika za strateški razvoj korištenjem EU sredstava«, koju je organizirala razvojna agencija Zadarske upanije – Zadra Nova i zastupnik u Eu- ropskom parlamentu doc. dr. sc. Tomislav Sokol.
Zdravstveni turizam je spe- cifian oblik turizma, u sklopu kojeg se zdravstvene usluge pruaju zajedno s ugostitelj- skim uslugama ili usluga u turizmu. Cilj ove konferenci- je je, široj javnosti predstaviti mogunosti koje nudi zdrav- stveni turizam, kao odrednica strateškog razvoja.
Usluge vee dodane vrijednosti
- Upravo je fokus zdravstve- nog turizma na psihološki i fiziki boljitak, koji se posti- e kroz pruanje usluga s ve- om dodanom vrijednosti, istaknula je Marina Dujmovi Vukovi, ravnateljica razvojne agencije Zadra Nova i dodala kako je cilj promijeniti motiva- ciju turistikih dolazaka, jer u prošlosti motivacija za dolazak u našu upaniju nije bilo ko- rištenje zdravstvenih usluga.
upan Boidar Longin podsjetio je kako Zadarska
upanija kontinuirano ulae znatna financijska sredstva u osuvremenjivanje zdravstve- nih ustanova, te kako se u na- rednim godinama namjeravaju poveati ulaganja u segment zdravstvenog turizma.
- U svim našim strateškim planovima istaknuto je kako je upravo zdravstveni turizam
jedan od segmenata koji se moe profilirati i razvijati u na- rednim godinama. Vidimo do- datnu priliku za iskorak u kva- liteti ponude i prvenstveno za produljenje turistike sezone, istaknuo je upan Longin i do- dao kako je Zadarska upanije na vrijeme poduzimala korake za poboljšanje i unaprjeenje
poslovanja svih zdravstvenih ustanova, kojima je osniva.
- Još jednu priliku vidim u Specijalnoj ortopedskoj bolni- ci Biograd na Moru, iju dje- latnost elimo proširiti i ople- meniti dodatnim sadrajima. Jedan od ciljeva jest da dugo- godišnju tradiciju i kvalitet- nu reputaciju ove bolnice u
ortopediji iskoristimo za do- datan iskorak u rehabilitacij- skom lijeenju, ali i za razvoj zdravstvenog turizma, obja- snio je Longin.
Zdravstvo i turizam su prioriteti
Zastupnik u Europskom parlamentu doc. dr. sc.
Tomislav Sokol podsjetio je kako e podruje zdravstva i turizma biti prioritet Uni- je u narednim godinama.
- U segmentu zdravstva i turizma bitna je i Direktiva o prekograninom lijee- nju koja prua pravni okvir za pruanje medicinskih usluga u zemljama lani- cama, jer pacijentima, koji su zdravstveno osigurani u jednoj zemlji lanici, prua
pravo lijeenja u drugim ze- mljama lanicama. Kompa- rativna prednost Hrvatske, pa time i Zadarske upanije proizlazi iz injenice kako su kod nas zdravstvene usluge povoljnije nego u mnogim drugim zemljama lanicama Europske unije. Ako detek- tiramo prave niše i naine kako privui pacijente, mi- slim da zdravstveni turizam zaista moemo iskoristiti u njegovom punom kapacite- tu, zakljuio je Sokol.
ISKORAK U PONUDI SEKTOR ZA KOJI ZADARSKA UPANIJA IMA IZRAENE PLANOVE
Zdravstveni turizam moe se razvijati europskim novcem Zadarska upanija kontinuirano ulae znatna financijska sredstva u osuvremenjivanje zdravstvenih ustanova. U narednim godinama namjeravamo poveati ulaganja u segment zdravstvenog turizma, kazao je upan Boidar Longin
U Zadru je upriliena konferencija »Zdravstveni turizam kao prilika za strateški razvoj korištenjem EU sredstava«
V E
D R
A N
S IT
N IC
Z L
» Ako detektiramo
prave niše i naine kako privui pacijente, mislim da zdravstveni turizam zaista moemo iskoristiti u njegovom punom kapacitetu
Tomislav Sokol, zastupnik U Europskom parlamentu
U SKLOPU PROJEKTA INVESTINFISH DODIJELJENO 420.000 KUNA
Zadarske tvrtke razvijat e sedam pilot projekata Projekt INVESTINFISH nam daje obvezu i mogunost da našim europskim partnerima pokaemo zašto smo ponosni na našu tradiciju i postignua u ovom segmentu, rekao je Vladimir Kovaevi, ravnatelj AGRRA-e
S predstavljanja projekta u Kneevoj palai Nazoni ponosni na najribarskiju upaniju, otvorenu razvoju i konkurentnosti
Plava nit 21Ponedjeljak, 28. lipnja 2021.
U Centru za razvoj i edukaciju u Po- liniku odrana je konstituiraju-
a sjednica upanijske skupštine. Za predsjednika Skupštine izabran je Anto- nio Vueti (DSU-HSLS- HNS), prvi potpredsjed- nik je Zoran Šiki(HDZ), a drugi Davor erku (NL).
Nakon sveane prisege predsjednik upanijske Skupštine Antonio Vueti zahvalio je na ukazanom povjerenju, estitao svim vijenicima te upanu i njegovom zamjeniku na novom mandatu.
- elio bih svima poe- ljeti sretan i uspješan rad i da radimo u interesu na- ših graana te da predstav- ljamo ljude koji su nam dali povjerenje koje ne- emo iznevjeriti. Odmah
na poetku elim zauzeti stav kako emo cijeniti sve vaše prijedloge, da emo se drati poslovnika, svih normi koje su u kulturnoj naravi. Cijenit e se afirma- tivni rad svih skupštinara,
bilo opozicijskih ili pozi- cijskih. Ono što u zamo- liti jest da svi skupštinari pokau dozu poštovanja jedni prema drugima jer trebamo poštovati ovaj dom i instituciju Zadarske
upanije, rekao je Vue- ti pri preuzimanju nove funkcije.
- U ovom poslu nema previše emocija, osim osje- aja odgovornosti za gra- ane i pošteno obavljanje
posla , dodao je novi predsjednik upanijske skupštine.
estitajui predsjedni- ku i potpredsjednicima na izboru, upan Boidar Longin izrazio je uvjere- nje kako e uspješno vo- diti Skupštinu.
- Uvjeren sam da e svi vijenici asno i odgovorno
obnašati svoju dunost u ovoj Skupštini. Mi emo kao upanija nastaviti ra- zvojni ciklus koji smo imali u zadnje etiri godine una- to teškoj godini koja je iza nas. Nadam se da je to teš- ko razdoblje pri kraju i da su pred nama etiri dobre, plodonosne godine, rekao je upan Boidar Longin.
Konstituirajua sjednica odrana je u Centru za razvoj i edukaciju u Poliniku
upan Longin izrazio je uvjerenje kako e predsjednik i potpredsjednici uspješno voditi Skupštinu
Novi saziv upanijske skupštine
NOVI SAZIV SVEANOST U CENTRU ZA RAZVOJ I EDUKACIJU U POLINIKU
Konstituirana upanijska skupština Za predsjednika Skupštine izabran je Antonio Vueti (DSU-HSLS-HNS), prvi potpredsjednik je Zoran Šiki (HDZ), a drugi Davor erku (NL)
» Uvjeren sam da e svi vijenici
asno i odgovorno obnašati svoju dunost u ovoj Skupštini. Nadam se da je teško razdoblje pandemije pri kraju i da emo nastaviti razvojni ciklus te da su pred nama etiri dobre, plodonosne godine
Boidar Longin
Vijenici upanijske skupštine HDZ: Dario Vrsaljko, Nikica aluši, Nevenka Marinovi, elj- ko Šoša, Snjeana Jurini, Davor Lonar, Marija Orlovi Koleg, Ivica Pintur, Branislav Jeleni, Joso Neki, Neven Birki, Bruno Mandi, Zoran Šiki, Nedjeljko Jovi, Vesna Saboli, eljko Dil- ber, Luka Grbi, Mario Pešut. Srcem za Zadar: Zlatko Marasovi, Marko Pupi-Bakra, Ve- drana Miškovi, Jure Zubi, Ante Rubeša, Helena Mikulandra. Nezavisna lista Ivice uvele: Ivica uvela, Davor erku, Višnja Peari, eljko Perica, Marko Savi. DSU/HNS/HSLS: Antonio Vueti, Marko Klanac, Milan Sto- janov. MOST: Ivan Mati, Frane Vueti, Rade Škarica. Domovinski pokret: Nenad Klari, Angelo ili.
Antonio Vueti, predsjednik upanijske skupštine
V E
D R
A N
S IT
N IC
PRIZEFISH UPRAVLJANJE EKO-INOVATIVNIM LANCIMA OPSKRBE U RIBARSTVU
Cilj je osigurati bolju kvalitetu proizvoda i poveati konkurentnost na svjetskom trištu Svrha sastanaka, radionica i treninga bila je prikupljanje informacija i podataka o trenutnom stanju ribarskog sektora te širenje znanja o provedenim aktivnostima, inovativnim tehnologijama i postupcima koji doprinose dodanoj vrijednosti jadranskih ribljih proizvoda
Zadarska upani- ja, Upravni odjel za poljoprivredu, ri- barstvo, vodno gos-
podarstvo, ruralni i oto- ni razvoj odrao je 2. lipnja 2021. godine u prostorijama INOVAcije, Centra za krea- tivne industrije u Zadru sa- stanak na temu » Promicanje vanosti procesa ekološkog oznaavanja s ciljem pro- mocije oznake s dodanom vrijednosti«.
Zadarska upanija sudjelu- je u provedbi projekta PRIZE- FISH - Upravljanje eko-ino- vativnim lancima opskrbe u ribarstvu, kako bi se postigla dodana vrijednost jadran- skih ribljih proizvoda«, ija je provedba zapoela 1.sije- nja 2019. godine i završava 31. prosinca 2021. godine.
Certificiranje i ekološke oznake
Tijekom dvije godine pro- vedbe projekta kroz zajed- niku suradnju hrvatskih i talijanskih partnera, javnih vlasti i institucija, istrai- vakih instituta, obrazovnih institucija, malih i srednjih poduzetnika, organizacija proizvoaa te nevladinih organizacija odravani su sastanci, radionice i treninzi s predstavnicima ribarskog sektora. Svrha sastanaka, radionica i treninga bila je prikupljanje informacija i podataka o trenutnom sta- nju ribarskog sektora te ši- renje znanja o provedenim aktivnostima, inovativnim tehnologijama i postupci- ma koji doprinose dodanoj vrijednosti jadranskih ribljih
proizvoda. Sastanak na temu pro-
micanja vanosti procesa ekološkog oznaavanja s ciljem promocije oznake s
dodanom vrijednosti privu- kao je veliki broj sudionika. Sastanak je bio interaktivan ukljuujui mišljenja, stavo- ve i pitanja sudionika.
Uvodne napomene o pro- jektu PRIZEFISH, osnovnu ideju i viziju projekta, glav- ne ciljeve i vanost sudjelo- vanja u projektu PRIZEFISH za Zadarsku upaniju iznio je proelnik UO za poljopri- vredu, ribarstvo, vodno gos- podarstvo, ruralni i otoni razvoj Daniel Segari.
Ivan Matijaševi, MBA iz organizacije proizvoaa Omega3 u svojoj je prezen- taciji - »Stvaranje dodane vrijednosti proizvoda kroz pilotiranje inovativnih teh- nologija« pokazao kako je pilotiranje inovativnih teh- nologija kroz selekcionirani izlov, maksimiziranje isko- ristivosti ulovljenih resursa pribliio ribo-preraivaki sektor certificiranju i eko- loškim oznakama.
- Glavna prepreka ekološ- kom certificiranju i postoje- im certifikatima je stanje stocka i u tom pogledu osta- je istraiti ostale, uglavnom prirodne utjecaje na popu- lacije lovnih vrsta- istaknuo je Matijaševi.
Vanost ouvanja prirodnih resursa
- Uz poveanu svijest po- trošaa o vanosti ouvanja prirodnih resursa, brige za okoliš i prava radnika, mi- jenjaju se i navike te se sve vei broj okree prema pro- izvodima koji imaju oznaku eko certifikata koja garanti- ra da su proizvodi iz odrive proizvodnje. Ribari kao pri- marni proizvoai kojima je to osnovni prihod, u skladu s ouvanjem društvene i gos- podarske odrivosti, trebaju
pronai interes i mogunost za dobivanje takve oznake kojom dokazuju da obavlja- ju odgovoran ribolov, te da osiguravaju sljedivost, sigur- nost i kvalitetu proizvoda do krajnjeg potrošaa. Ukoliko se dodavanjem vrijednosti proizvodima ribarstva kroz eko certificiranje omogui ribarima kompenzacija za
smanjenje prihoda i dugoro- no osigura rast produktivno- sti i pristojan standard, to bi mogao biti motiv za ulazak u postupak i odgovor na nove zahtjeve trišta, istaknula je Valentina Andri iz Ministar- stva poljoprivrede kroz svoje izlaganje »Ribari – motivi za eko certificiranje proizvoda«
O vanosti ekološkog ozna- avanja i certificiranju s po- sebnim naglaskom na odr- ivo i odgovorno ribarenje govorio je Giuseppe Scar- cella, doktor znanosti iz In- stituta morskih znanosti iz Italije koji je istaknuo da se poboljšanje stanja jadran- skih resursa moe ostvariti i
Sudionici sastanka na temu »Promicanje vanosti procesa ekološkog oznaavanja s ciljem promocije oznake s dodanom vrijednosti«
» Uz poveanu svijest potrošaa o vanosti ouvanja prirodnih resursa, brige za okoliš
i prava radnika, mijenjaju se i navike te se sve vei broj okree prema proizvodima koji imaju oznaku eko certifikata koja garantira da su proizvodi iz odrive proizvodnje
Valentina Andri
O PROJEKTU Projekt PRIZEFISH ukupne je vrijednosti 3,12 milijuna eura i dio je Programa prekogranine suradnje INTERREG V-A Italija - Hrvatska 2014. -2020. Proraun Zadarske upanije za provedbu projekta iznosi 349.430,00 eura od ega je 85 posto financirano sredstvima ERDF-a.
Daniel Segari proelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otoni razvoj
Plava nit 27Ponedjeljak, 28. lipnja 2021.
PRIZEFISH UPRAVLJANJE EKO-INOVATIVNIM LANCIMA OPSKRBE U RIBARSTVU
Cilj je osigurati bolju kvalitetu proizvoda i poveati konkurentnost na svjetskom trištu
kroz prikladniju »trišnu dis- ciplinu« u tom sektoru i pri tome doprinijeti prijelazu na odgovoran ribolov i odrivu upotrebu resursa, kroz cer- tificiranje i ekološko ozna- avanje ribljih proizvoda.
- Ova praksa moe djelo- vati kao pokretaka snaga za bolje upravljanje i veu
svijest potrošaa, kazao je Giuseppe Scarcella.
Razvoj regionalne sheme certificiranja
Giulia Sandalli u svom je izlaganja govorila o temi ra- zvoja regionalne sheme cer- tificiranja za riblje proizvode Jadranskog mora i predstavila
ARMF kao mogui oblik certi- ficiranja proizvoda. Predloe- ni su standardi koji se temelje na ekološkom, ekonomskom i socijalnom aspektu te pro- ceduralni okvir kojima je de- finiran postupak certificiranja za ARMF-a.
Dr. Igor Isajlovi s Instituta za oceanografiju i ribarstvo
iz Splita dao je kratki osvrt na glavne tipove ribarstva i stanje ciljanih stokova koji su odabrani za certificiranje u okviru PRIZEFISH projek- ta, pojasnio zašto su odabra- ni ovi tipovi ribolova i vrste te naglasio veliki trud u suradnji dravnih institucija, ribolov- nog sektora i znanstvenika s
ciljem poboljšanja odrivog ribolova.
Projekt PRIZEFISH uku- pne je vrijednosti 3,12 mili- juna eura i dio je Programa prekogranine suradnje IN- TERREG V-A Italija - Hrvatska 2014. -2020. Proraun Zadar- ske upanije za provedbu pro- jekta iznosi 349.430,00 € od
ega je 85 posto financirano sredstvima ERDF-a.
Opi cilj projekta je uvo- enje i primjena inovativnih tehnoloških rješenja kojima e se osigurati bolja kvaliteta proizvoda ribarstva i omogu- iti poveanje konkurentno- sti na trištu EU i svjetskom trištu.
Na koji nain pridonijeti dodanoj
vrijednosti jadranskih ribljih
Sastanak je odran u zadarskom Centru za kreativne industrijeZadarska upanija sudjeluje u provedbi projekta PRIZEFISH - Upravljanje eko- inovativnim lancima opskrbe u ribarstvu
SE R
G E
J D
R E
C H
SL E
R /N
O V
I LI
Plava nit28 Ponedjeljak, 28. lipnja 2021.
upan Boidar Lon- gin primio je tradicio- nalno u Domu Zadar- ske upanije uenike
osnovnih i srednjih škola koji su na dravnim natjecanjima osvojili jedno od prva tri mje- sta ili su sudjelovali na drav- nim smotrama.
- Jako sam sretan što su nam epidemiološke mjere dopusti- le da ipak odrimo ovo prima- nje jer je vrijeme u kojem smo ivjeli od oujka prošle godine bilo izuzetno teško. Prvi put svijet se našao u situaciji da je jednostavno morao stati. Pred svima nama pojavio se izazov kako dalje ivjeti. Svima je bilo teško, osobito onima koji rade u zdravstvenom su- stavu, no ini mi se da je baš vama, djeci i mladima, vjero- jatno bilo najtee, obratio se upan nadarenim uenicima i dodao da mladi ljudi imaju potrebu druiti se sa svojim vršnjacima, što je u vrijeme pandemije bilo vrlo oteano.
- U fazi ste kad vam prijatelji znae najviše na svijetu, a bili ste prisiljeni ostati doma i vi- ati ih samo preko ekrana, re- kao je upan Longin, dodajui
kako dobro zna da iza ove dje- ce i mladih ljudi stoji trud, ta- lent i upornost, ali i upornost mentorica i mentora.
- Vi ste ona ruka koja ih vo- di kroz najvanije ivotno razdoblje u kojem su poput praznih ploa spremni da se u njih upiše toliko zna- nja i vještina. Vi ste oni koji im ponekad budete i poput zamjenskih roditelja, poput prijatelja i oslonca. Da, naa- lost, vaš posao nije dovoljno ni plaen ni cijenjen, a to ko- liko ste se namuili tijekom pandemije, nitko od nas ne moe ni zamisliti. Ipak, si- guran sam da ste svoje zani- manje odabrali upravo zbog ovih mladih ljudi, zbog onog osjeaja koji samo rad s nji- ma moe stvoriti. Velika vam hvala na svemu, rekao je u- pan Longin.
Prigodne darove uenicima i mentorima uruili su upan i proelnik UO za obrazovanje, kulturu i sport Ivan Šimuni, a darove je primilo 30-tero uenika i uenica osnovnih škola, etvero uenika glaz- benih škola i 24-ero uenika i uenica srednjih škola.
TRADICIJA UPAN PRIMIO UENIKE KOJI SU OSVOJILI PRVA MJESTA NA DRAVNIM NATJECANJIMA
Longin: Iza vas stoji trud, talent i upornost Svima je proteklo razdoblje bilo teško, osobito onima koji rade u zdravstvenom sustavu, no ini mi se da je baš vama, djeci i mladima, vjerojatno bilo najtee, obratio se upan nadarenim uenicima i dodao da mladi ljudi imaju potrebu druiti se sa svojim vršnjacima, što je u vrijeme pandemije bilo vrlo oteano
Druenje u skladu s epidemiološkim mjeramaupan Longin estitao je najuspješnijim uenicima
Osnovci i srednjoškolci koje povezuje ostvareni uspjeh na dravnim natjecanjima
Tradicionalno primanje u Domu Zadarske upanije S uenicima su na primanju bili i njihovi mentori
Plava nit 29Ponedjeljak, 28. lipnja 2021.
upan Boidar Longin primio je nagraene maslinare iz Zadarske upanije
Nagrada za meunarodni uspjeh Maslinari postigli izuzetan uspjeh na natjecanju New York International Olive Oil Competition
MASLINARSTVO USPJEH NA NATJECANJU NEW YORK INTERNATIONAL OLIVE OIL COMPETITION
Nastavak tradicije uz primjenu novih znanja
Ove nagrade svjedoe o tome da vi, suvremeni maslinari, ne samo nastavljate tradiciju svojih predaka, ve i primjenjujete nova znanja u zaštiti stabala od bolesti i štetnika, pravilnoj ishrani i pravom roku berbe. Trud i briga prepoznaju se u rezultatima i stoga osvojena priznanja ne iznenauju, kazao je upan Longin
U povodu izuzetnog uspje- ha na natjecanju New York International Oli- ve Oil Competition,
upan Boidar Longin primio je nagraene maslinare iz Za- darske upanije koji su svojim uspjehom doprinijeli da se Hrvatska plasira na 4. mjesto.
Udruivanje u udrugu sljedei korak
- Koliko je vrijednih pri- znanja, kako domaih, tako i meunarodnih, stiglo u našu upaniju zahvaljujui vama i vašim kolegama kroz posljed- njih desetak godina, mislim da je vrlo teško utvrditi. Ono što me veseli jest injenica da, mada ivimo u vremenu kad sve više ljudi odustaje od teškog rada na zemlji, toliki broj vas ipak odluuje baviti se poljoprivredom. Ove na- grade svjedoe o tome da vi, suvremeni maslinari, ne sa- mo nastavljate tradiciju svojih predaka, ve i primjenjujete nova znanja u zaštiti stabala
od bolesti i štetnika, pravilnoj ishrani i pravom roku berbe. Trud i briga prepoznaju se u rezultatima i stoga osvojena priznanja ne iznenauju, re- kao je upan Boidar Longin dodajui kako bi sljedei ko- rak trebao biti udruivanje u udrugu, a dugorono i u pro- izvoaku organizaciju.
- Naime, premda imamo i nekoliko velikih proizvoaa, ipak je veina onih koji proi- zvedu male koliine ulja. Iako je rije o vrhunskom proizvo- du, zbog kvantiteta proboj na trište znatno je otean. Udru- ivanjem postigli bismo to da imamo ne samo koliinu, ve i prepoznatljivost jer vas moemo, kako se to danas modernim rjenikom naziva, brendirati kao maslinovo ulje
Zadarske upanije, istaknuo je dalje Longin i naveo da se prema prošlogodišnjim po- dacima u Zadarskoj upaniji masline uzgajaju na 2.578,7 hektara, a ak se 3,501 poljo- privredno gospodarstvo bavi uzgojem maslina.
- Radi 38 uljara, a procjena proizvodnje maslinova ulja za ovu sezonu iznosi 8.018 hl. Imamo i 43 ovlaštena ocjenji- vaa maslinova ulja, dodao je upan i još jednom svima e- stitao na uspjehu.
Teak put do potrošaa U ime svih nagraenih ma-
slinara obratio se dr. Ivica Vlat- kovi rekavši kako je Zadarska upanija odavno dosegnu- la kvalitetu u proizvodnji, da imamo sada ve i dva panela.
- To je jako vano jer svi oni koji tee postii kvalitetu bitno je da im svake godine ocjenu da jedan struni panel. Od toga je i krenulo postizanje te kvalitete da bismo mi došli do ovoga, rekao je Vlatkovi,
dodajui kako je dug put do postizanja vrhunske kvalitete ulja što nije lako postii budu- i da je svaka godina za sebe.
- Koliko je god vano posti- i vrhunsku kvalitetu, toliko je s tom kvalitetom još tee nai put do potrošaa, onog koji prepoznaje i zna da je to kvaliteta koju eli kupiti, a to je ono na emu trebamo po- raditi, organizirati se na nivou upanije i napraviti svoj brend kao što je to napravila Istra, dodao je Vlatkovi, naglasiv- ši kako je bitno za budunost što imamo kvalitetne uljare i struku koja stoji uz njih i go- dinama se trudi educirati ih. Naglasio je i kako treba pro- mijeniti praksu u ugostitelj- stvu na podruju Zadarske upanije, jer naši restorani ne nude kvalitetna domaa ulja. Predloio je takoer da resto- rani imaju male boice ulja koje e naplaivati kao što se primjerice naplauje boica vode i koje bi gosti mogli od- nijeti sa sobom.
» Premda imamo i nekoliko
velikih proizvoaa, ipak je veina onih koji proizvedu male koliine ulja. Iako je rije o vrhunskom proizvodu, zbog kvantiteta proboj na trište znatno je otean, a udruivanjem bismo postigli da imamo ne samo koliinu, ve i prepoznatljivost.
Boidar Longin
Nagraeni maslinari Nagraeni maslinari su Ni- ves Morovi, Benjamin Raj- ner, Ivica Vlatkovi, Tomi- slav Perica, eljko Vrsaljko, Marin Mateši, Bore Pedi, Denis Plasti, Mirko Krta- li, Boo Sura, Mladen Koša i Rade Bobanovi.
Plava nit30 Ponedjeljak, 28. lipnja 2021.
Prva online konferencija o fundraisingu okupila je više od 150 sudionika iz Hrvatske i svijeta
ONLINE KONFERENCIJA PROJEKT HRVATSKE ZAJEDNICE UPANIJA
uta toka za izgradnju fundraising kulture u Hrvatskoj
Istraivanje provedeno na više od 400 udruga diljem Hrvatske pokazalo je da njih 95 posto u sljedee dvije godine oekuje financiranje kroz natjeaje na lokalnoj i regionalnoj ili nacionalnoj razini te kroz europske fondove
Hrvatska zajednica upanija udruila je snage sa savjetnicom za fundraising Mla-
denkom Majeri i Zakladom Konrad Adenauer na projektu »uta toka« kojim se eli po- taknuti izgradnja fundraising kulture u Hrvatskoj, a kick-off event je prva on-line konferen- cija o fundraisingu odrana 10. lipnja koja je okupila više od 150 sudionika iz Hrvatske i svijeta.
»Fundraising je gašenje po- ara«, »Fundraising je moderan izraz za prosjaenje«, »Fundrai- sing je samofinanciranje«,«Vrlo
je teško skupiti prihode od do- nacija graana« – a koliko VI znate o fundraisingu?
Istraivanje meu udrugama
Citirane izjave su odgovo- ri na pitanja unutar velikog istraivanja o fundraisingu provedenog meu više od 400 udruga diljem Hrvatske, u ko- jemu se fundraising prepozna- je kao aktivnost prikupljanja financijskih donacija od gra- ana i tvrtki te veina udruga (42%) kao glavnu aktivnost fundraisinga navode da se ba- ve prikupljanjem sredstava
od tvrtki kroz slanje prijed- loga za doniranje tvrtkama. Meu ispitanim udrugama, najzastupljenije su one s podruja grada Zagreba (17%), Osjeko-baranjske (17%) i Primorsko-goran- ske upanije (14%).
Prema vrstama djelat- nosti, ukljuile su se udru- ge koje se bave kulturom (23%), socijalnim pitanji- ma (15%), statusom osoba s invaliditetom (12%), djecom i mladima (9%), udruge pro- izašle iz Domovinskog rata (8%), sportom (7%), ljudskim pravima i obrazovanjem (8%),
zdravstvom (6%) te starijim osobama (6%).
Njih ak 30% ne provodi niti jednu od predloenih fundrai- sing aktivnosti. 70% ispitanika ima prihode manje od 450.000 HRK, a više od 80% udruga ima potrebe
za poveanjem prihoda u sljedee dvije godi- ne te 95% njih oekuje da e ta sredstva ostvariti prijavom na natjeaje na lokalnoj i nacio- nalnoj razini te od EU fondo- va. Tek njih oko 7 % oekuje da e poveanje prihoda ostvariti od donacija graana.
Prema Izvješu o financira- nju projekata i programa or- ganizacija civilnoga društva iz javnih izvora u 2018. godi- ni Ureda za udruge Vlade RH, udruge u Republici Hrvatskoj su u 2018. godini primile do- nacija u iznosu od gotovo 4 milijarde kn što je poveanje od 500 milijuna kuna u od- nosu na prethodnu godinu. Od ukupnih donacija, 65% sredstava dodijeljena su iz dr- avnog i lokalnih prorauna, oko 15% od inozemnih vlada i meunarodnih organizacija,
14,08% bili su prihodi od trgo- vakih društva i ostalih pravnih osoba, a samo 2.5% od dona- cija graana.
ele li ljudi donirati? Jedino istraivanje o indi-
vidualnoj i koorporativnoj fi- lantropiji u Hrvatskoj pro-
vela je Zaklada Slagalica 2017. godine, a re-
zultati su pokazali da 68,3% ljudi u
Hrvatskoj eli donirati te više od 80% tvrtki.
Europski pak trendo- vi pokazuju (istraivanje je provedeno 2013. godine
od strane Eu- ropean Rese-
arch Network on Philanthropy) da
su donacije graana (ukljuujui i ostavšti-
ne) u Europi u 2013. godini
iznosile 53% prihoda nepro- fitnih organizacija, u ukupnoj vrijednosti preko 45 milijar- di EUR.
Ovi podaci su pokazatelj da postoji potencijal za fundrai- sing koji udruge još nisu isko- ristile, a u Hrvatskoj ga ima, što je kljuno. Tome u prilog ide injenica da su ipak ne- ke udruge koje su sudjelova- nje u istraivanju prikupljale sredstva putem crowdfunding platformi (samo oko 2% ispita- nika). Meu njima su Udruga Psi vodii, Debra, Krijesnica, Plavi telefon, Savez DND Hr- vatske. Tu je i kampanja Moje mjesto pod suncem Centra za kulturu dijaloga iz Rijeke koju su proveli koristei KEKS Pay platformu.
On-line konferencija o fun- draisingu u Hrvatskoj okuplja relevantna imena u podruju uspješnog prikupljanja sred- stava. Uz Mladenku Majeri, meu govornicima su i Bruno Šimleša, sociolog, pisac i filan- trop, Ivan Blaevi, tajnik Za- klade Solidarna, Alina Radusin, direktorica Slube marketinga i korporativnih komunikacija Wiener osiguranja, urica Mostari, strunjakinja za neprofitno raunovodstvo i Katarina Leko, komunikacij- ska strunjakinja.
Konferencija je odrana 10. lipnja, a namijenjena je nepro- fitnim organizacijama, tvrt- kama koje se bave društve- no odgovornih poslovanjem, graanima, ali i široj javnosti.
Projekt se nastavlja i nakon on-line konferencije natjea- jem za jaanje fundraising ka- paciteta udruga. Udruge koje prema procjeni irija najbolje predstave svoje djelovanje i utjecaj na lokalnu zajednicu, sudjelovat e na fundraising edukaciji koja e postaviti te- melje financijske odrivosti.
Fundraising se prepoznaje kao aktivnost prikupljanja financijskih donacija od graana i tvrtki
ZADAR - U sklopu projekta Boosting INVESTments in IN- novation of SMEs along the en- tire FISHery and aquaculture value chain – INVESTINFISH odrana je konferencija »Ino- vativni pilot projekti Zadarske upanije u sektoru ribarstva i akvakulture« u kojoj je kao par- tner na projektu sudjelovala i Agencija za ruralni razvoj Za- darske upanije. Konferencija je odrana u Kneevoj pala- i, a na njoj je predstavljeno sedam pilot projekata tvrtki Zadarske upanije iz sektora ribarstva i akvakulture
kojima su za razvoj inova- tivnih procesa poslovanja u sklopu projekta INVESTINFI- SH dodijeljena sredstva u izno- su od ukupno 420.000 kuna. Glavni cilj projekta INVESTIN- FISH jest jaanje konkuren- tnosti proizvodnog sustava sektora ribarstva i akvakulture
kroz promociju investicijskih programa, usmjerenih ka stje- canju inovacijskih usluga, a sufinanciran je sredstvima programa prekogranine su- radnje Interreg Italija-Hrvatska
2014. - 2020. U ime AGRRA-e, koja na
projektu ima ulogu partnera, prisutnima se obratio ravna- telj Agencije Vladimir Kovae- vi koji je izrazio zadovoljstvo
zajednike podrške i suradnje javnog, civilnog i privatnog sektora.
- Projekt INVESTINFISH nam daje obvezu i mogu- nost da našim europskim
partnerima pokaemo zašto smo ponosni na našu tradiciju i postignua u ovom segmen- tu. Naše aktivnosti su usmje- rene na daljnji razvoj tog sek- tora kroz ovakve inovativne
projekte, rekao je Kovaevi te dodao kako su sad pred novim programskim razdobljem koje im omoguava izdašna sred- stva i nudi povijesnu priliku za daljnji razvoj.
upan Boidar Longin po- zdravio je inovativne plano- ve jer, kako kae, zbog ova- kvih inicijativa naša upanija s ponosom je najribarskija upanija.
- Ono na emu posebno radimo sve ove godine je po- zornost koju posveujemo odrivom razvoju. Velika je pozornost i skrb kako bismo uspješno balansirali izmeu korištenja mora u gospodar- ske svrhe i njegove zaštite jer pored ribarstva moramo paziti i na turizam. Uz projekte koje provodi naša upanija, veseli me da upravo na podruju po- vlaenja europskih sredstava ima sve više korisnika iz real- nog sektora, rekao je upan Longin, dok je Šime Mrši, dravni tajnik iz Ministarstva poljoprivrede
kazao kako je ponosan da je upravo Zadarska upani- ja najribarskija upanija te predvodnik u marikulturi i ribarstvu.
- Svakako trebamo spome- nuti uzgoj bijele i plavoperajne ribe koji predvodi ovaj sektor, ali tu su još i školjkaši i jedan uzgajiva pastrve, što nado- punjuje ponudu naše upa- nije, rekao je Mrši.
ZADAR – Centar za kreativ- ne industrije ugostio je konfe- renciju »Zdravstveni turizam kao prilika za strateški razvoj korištenjem EU sredstava«, koju je organizirala razvojna agencija Zadarske upanije – Zadra Nova i zastupnik u Eu- ropskom parlamentu doc. dr. sc. Tomislav Sokol.
Zdravstveni turizam je spe- cifian oblik turizma, u sklopu kojeg se zdravstvene usluge pruaju zajedno s ugostitelj- skim uslugama ili usluga u turizmu. Cilj ove konferenci- je je, široj javnosti predstaviti mogunosti koje nudi zdrav- stveni turizam, kao odrednica strateškog razvoja.
Usluge vee dodane vrijednosti
- Upravo je fokus zdravstve- nog turizma na psihološki i fiziki boljitak, koji se posti- e kroz pruanje usluga s ve- om dodanom vrijednosti, istaknula je Marina Dujmovi Vukovi, ravnateljica razvojne agencije Zadra Nova i dodala kako je cilj promijeniti motiva- ciju turistikih dolazaka, jer u prošlosti motivacija za dolazak u našu upaniju nije bilo ko- rištenje zdravstvenih usluga.
upan Boidar Longin podsjetio je kako Zadarska
upanija kontinuirano ulae znatna financijska sredstva u osuvremenjivanje zdravstve- nih ustanova, te kako se u na- rednim godinama namjeravaju poveati ulaganja u segment zdravstvenog turizma.
- U svim našim strateškim planovima istaknuto je kako je upravo zdravstveni turizam
jedan od segmenata koji se moe profilirati i razvijati u na- rednim godinama. Vidimo do- datnu priliku za iskorak u kva- liteti ponude i prvenstveno za produljenje turistike sezone, istaknuo je upan Longin i do- dao kako je Zadarska upanije na vrijeme poduzimala korake za poboljšanje i unaprjeenje
poslovanja svih zdravstvenih ustanova, kojima je osniva.
- Još jednu priliku vidim u Specijalnoj ortopedskoj bolni- ci Biograd na Moru, iju dje- latnost elimo proširiti i ople- meniti dodatnim sadrajima. Jedan od ciljeva jest da dugo- godišnju tradiciju i kvalitet- nu reputaciju ove bolnice u
ortopediji iskoristimo za do- datan iskorak u rehabilitacij- skom lijeenju, ali i za razvoj zdravstvenog turizma, obja- snio je Longin.
Zdravstvo i turizam su prioriteti
Zastupnik u Europskom parlamentu doc. dr. sc.
Tomislav Sokol podsjetio je kako e podruje zdravstva i turizma biti prioritet Uni- je u narednim godinama.
- U segmentu zdravstva i turizma bitna je i Direktiva o prekograninom lijee- nju koja prua pravni okvir za pruanje medicinskih usluga u zemljama lani- cama, jer pacijentima, koji su zdravstveno osigurani u jednoj zemlji lanici, prua
pravo lijeenja u drugim ze- mljama lanicama. Kompa- rativna prednost Hrvatske, pa time i Zadarske upanije proizlazi iz injenice kako su kod nas zdravstvene usluge povoljnije nego u mnogim drugim zemljama lanicama Europske unije. Ako detek- tiramo prave niše i naine kako privui pacijente, mi- slim da zdravstveni turizam zaista moemo iskoristiti u njegovom punom kapacite- tu, zakljuio je Sokol.
ISKORAK U PONUDI SEKTOR ZA KOJI ZADARSKA UPANIJA IMA IZRAENE PLANOVE
Zdravstveni turizam moe se razvijati europskim novcem Zadarska upanija kontinuirano ulae znatna financijska sredstva u osuvremenjivanje zdravstvenih ustanova. U narednim godinama namjeravamo poveati ulaganja u segment zdravstvenog turizma, kazao je upan Boidar Longin
U Zadru je upriliena konferencija »Zdravstveni turizam kao prilika za strateški razvoj korištenjem EU sredstava«
V E
D R
A N
S IT
N IC
Z L
» Ako detektiramo
prave niše i naine kako privui pacijente, mislim da zdravstveni turizam zaista moemo iskoristiti u njegovom punom kapacitetu
Tomislav Sokol, zastupnik U Europskom parlamentu
U SKLOPU PROJEKTA INVESTINFISH DODIJELJENO 420.000 KUNA
Zadarske tvrtke razvijat e sedam pilot projekata Projekt INVESTINFISH nam daje obvezu i mogunost da našim europskim partnerima pokaemo zašto smo ponosni na našu tradiciju i postignua u ovom segmentu, rekao je Vladimir Kovaevi, ravnatelj AGRRA-e
S predstavljanja projekta u Kneevoj palai Nazoni ponosni na najribarskiju upaniju, otvorenu razvoju i konkurentnosti
Plava nit 21Ponedjeljak, 28. lipnja 2021.
U Centru za razvoj i edukaciju u Po- liniku odrana je konstituiraju-
a sjednica upanijske skupštine. Za predsjednika Skupštine izabran je Anto- nio Vueti (DSU-HSLS- HNS), prvi potpredsjed- nik je Zoran Šiki(HDZ), a drugi Davor erku (NL).
Nakon sveane prisege predsjednik upanijske Skupštine Antonio Vueti zahvalio je na ukazanom povjerenju, estitao svim vijenicima te upanu i njegovom zamjeniku na novom mandatu.
- elio bih svima poe- ljeti sretan i uspješan rad i da radimo u interesu na- ših graana te da predstav- ljamo ljude koji su nam dali povjerenje koje ne- emo iznevjeriti. Odmah
na poetku elim zauzeti stav kako emo cijeniti sve vaše prijedloge, da emo se drati poslovnika, svih normi koje su u kulturnoj naravi. Cijenit e se afirma- tivni rad svih skupštinara,
bilo opozicijskih ili pozi- cijskih. Ono što u zamo- liti jest da svi skupštinari pokau dozu poštovanja jedni prema drugima jer trebamo poštovati ovaj dom i instituciju Zadarske
upanije, rekao je Vue- ti pri preuzimanju nove funkcije.
- U ovom poslu nema previše emocija, osim osje- aja odgovornosti za gra- ane i pošteno obavljanje
posla , dodao je novi predsjednik upanijske skupštine.
estitajui predsjedni- ku i potpredsjednicima na izboru, upan Boidar Longin izrazio je uvjere- nje kako e uspješno vo- diti Skupštinu.
- Uvjeren sam da e svi vijenici asno i odgovorno
obnašati svoju dunost u ovoj Skupštini. Mi emo kao upanija nastaviti ra- zvojni ciklus koji smo imali u zadnje etiri godine una- to teškoj godini koja je iza nas. Nadam se da je to teš- ko razdoblje pri kraju i da su pred nama etiri dobre, plodonosne godine, rekao je upan Boidar Longin.
Konstituirajua sjednica odrana je u Centru za razvoj i edukaciju u Poliniku
upan Longin izrazio je uvjerenje kako e predsjednik i potpredsjednici uspješno voditi Skupštinu
Novi saziv upanijske skupštine
NOVI SAZIV SVEANOST U CENTRU ZA RAZVOJ I EDUKACIJU U POLINIKU
Konstituirana upanijska skupština Za predsjednika Skupštine izabran je Antonio Vueti (DSU-HSLS-HNS), prvi potpredsjednik je Zoran Šiki (HDZ), a drugi Davor erku (NL)
» Uvjeren sam da e svi vijenici
asno i odgovorno obnašati svoju dunost u ovoj Skupštini. Nadam se da je teško razdoblje pandemije pri kraju i da emo nastaviti razvojni ciklus te da su pred nama etiri dobre, plodonosne godine
Boidar Longin
Vijenici upanijske skupštine HDZ: Dario Vrsaljko, Nikica aluši, Nevenka Marinovi, elj- ko Šoša, Snjeana Jurini, Davor Lonar, Marija Orlovi Koleg, Ivica Pintur, Branislav Jeleni, Joso Neki, Neven Birki, Bruno Mandi, Zoran Šiki, Nedjeljko Jovi, Vesna Saboli, eljko Dil- ber, Luka Grbi, Mario Pešut. Srcem za Zadar: Zlatko Marasovi, Marko Pupi-Bakra, Ve- drana Miškovi, Jure Zubi, Ante Rubeša, Helena Mikulandra. Nezavisna lista Ivice uvele: Ivica uvela, Davor erku, Višnja Peari, eljko Perica, Marko Savi. DSU/HNS/HSLS: Antonio Vueti, Marko Klanac, Milan Sto- janov. MOST: Ivan Mati, Frane Vueti, Rade Škarica. Domovinski pokret: Nenad Klari, Angelo ili.
Antonio Vueti, predsjednik upanijske skupštine
V E
D R
A N
S IT
N IC
PRIZEFISH UPRAVLJANJE EKO-INOVATIVNIM LANCIMA OPSKRBE U RIBARSTVU
Cilj je osigurati bolju kvalitetu proizvoda i poveati konkurentnost na svjetskom trištu Svrha sastanaka, radionica i treninga bila je prikupljanje informacija i podataka o trenutnom stanju ribarskog sektora te širenje znanja o provedenim aktivnostima, inovativnim tehnologijama i postupcima koji doprinose dodanoj vrijednosti jadranskih ribljih proizvoda
Zadarska upani- ja, Upravni odjel za poljoprivredu, ri- barstvo, vodno gos-
podarstvo, ruralni i oto- ni razvoj odrao je 2. lipnja 2021. godine u prostorijama INOVAcije, Centra za krea- tivne industrije u Zadru sa- stanak na temu » Promicanje vanosti procesa ekološkog oznaavanja s ciljem pro- mocije oznake s dodanom vrijednosti«.
Zadarska upanija sudjelu- je u provedbi projekta PRIZE- FISH - Upravljanje eko-ino- vativnim lancima opskrbe u ribarstvu, kako bi se postigla dodana vrijednost jadran- skih ribljih proizvoda«, ija je provedba zapoela 1.sije- nja 2019. godine i završava 31. prosinca 2021. godine.
Certificiranje i ekološke oznake
Tijekom dvije godine pro- vedbe projekta kroz zajed- niku suradnju hrvatskih i talijanskih partnera, javnih vlasti i institucija, istrai- vakih instituta, obrazovnih institucija, malih i srednjih poduzetnika, organizacija proizvoaa te nevladinih organizacija odravani su sastanci, radionice i treninzi s predstavnicima ribarskog sektora. Svrha sastanaka, radionica i treninga bila je prikupljanje informacija i podataka o trenutnom sta- nju ribarskog sektora te ši- renje znanja o provedenim aktivnostima, inovativnim tehnologijama i postupci- ma koji doprinose dodanoj vrijednosti jadranskih ribljih
proizvoda. Sastanak na temu pro-
micanja vanosti procesa ekološkog oznaavanja s ciljem promocije oznake s
dodanom vrijednosti privu- kao je veliki broj sudionika. Sastanak je bio interaktivan ukljuujui mišljenja, stavo- ve i pitanja sudionika.
Uvodne napomene o pro- jektu PRIZEFISH, osnovnu ideju i viziju projekta, glav- ne ciljeve i vanost sudjelo- vanja u projektu PRIZEFISH za Zadarsku upaniju iznio je proelnik UO za poljopri- vredu, ribarstvo, vodno gos- podarstvo, ruralni i otoni razvoj Daniel Segari.
Ivan Matijaševi, MBA iz organizacije proizvoaa Omega3 u svojoj je prezen- taciji - »Stvaranje dodane vrijednosti proizvoda kroz pilotiranje inovativnih teh- nologija« pokazao kako je pilotiranje inovativnih teh- nologija kroz selekcionirani izlov, maksimiziranje isko- ristivosti ulovljenih resursa pribliio ribo-preraivaki sektor certificiranju i eko- loškim oznakama.
- Glavna prepreka ekološ- kom certificiranju i postoje- im certifikatima je stanje stocka i u tom pogledu osta- je istraiti ostale, uglavnom prirodne utjecaje na popu- lacije lovnih vrsta- istaknuo je Matijaševi.
Vanost ouvanja prirodnih resursa
- Uz poveanu svijest po- trošaa o vanosti ouvanja prirodnih resursa, brige za okoliš i prava radnika, mi- jenjaju se i navike te se sve vei broj okree prema pro- izvodima koji imaju oznaku eko certifikata koja garanti- ra da su proizvodi iz odrive proizvodnje. Ribari kao pri- marni proizvoai kojima je to osnovni prihod, u skladu s ouvanjem društvene i gos- podarske odrivosti, trebaju
pronai interes i mogunost za dobivanje takve oznake kojom dokazuju da obavlja- ju odgovoran ribolov, te da osiguravaju sljedivost, sigur- nost i kvalitetu proizvoda do krajnjeg potrošaa. Ukoliko se dodavanjem vrijednosti proizvodima ribarstva kroz eko certificiranje omogui ribarima kompenzacija za
smanjenje prihoda i dugoro- no osigura rast produktivno- sti i pristojan standard, to bi mogao biti motiv za ulazak u postupak i odgovor na nove zahtjeve trišta, istaknula je Valentina Andri iz Ministar- stva poljoprivrede kroz svoje izlaganje »Ribari – motivi za eko certificiranje proizvoda«
O vanosti ekološkog ozna- avanja i certificiranju s po- sebnim naglaskom na odr- ivo i odgovorno ribarenje govorio je Giuseppe Scar- cella, doktor znanosti iz In- stituta morskih znanosti iz Italije koji je istaknuo da se poboljšanje stanja jadran- skih resursa moe ostvariti i
Sudionici sastanka na temu »Promicanje vanosti procesa ekološkog oznaavanja s ciljem promocije oznake s dodanom vrijednosti«
» Uz poveanu svijest potrošaa o vanosti ouvanja prirodnih resursa, brige za okoliš
i prava radnika, mijenjaju se i navike te se sve vei broj okree prema proizvodima koji imaju oznaku eko certifikata koja garantira da su proizvodi iz odrive proizvodnje
Valentina Andri
O PROJEKTU Projekt PRIZEFISH ukupne je vrijednosti 3,12 milijuna eura i dio je Programa prekogranine suradnje INTERREG V-A Italija - Hrvatska 2014. -2020. Proraun Zadarske upanije za provedbu projekta iznosi 349.430,00 eura od ega je 85 posto financirano sredstvima ERDF-a.
Daniel Segari proelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otoni razvoj
Plava nit 27Ponedjeljak, 28. lipnja 2021.
PRIZEFISH UPRAVLJANJE EKO-INOVATIVNIM LANCIMA OPSKRBE U RIBARSTVU
Cilj je osigurati bolju kvalitetu proizvoda i poveati konkurentnost na svjetskom trištu
kroz prikladniju »trišnu dis- ciplinu« u tom sektoru i pri tome doprinijeti prijelazu na odgovoran ribolov i odrivu upotrebu resursa, kroz cer- tificiranje i ekološko ozna- avanje ribljih proizvoda.
- Ova praksa moe djelo- vati kao pokretaka snaga za bolje upravljanje i veu
svijest potrošaa, kazao je Giuseppe Scarcella.
Razvoj regionalne sheme certificiranja
Giulia Sandalli u svom je izlaganja govorila o temi ra- zvoja regionalne sheme cer- tificiranja za riblje proizvode Jadranskog mora i predstavila
ARMF kao mogui oblik certi- ficiranja proizvoda. Predloe- ni su standardi koji se temelje na ekološkom, ekonomskom i socijalnom aspektu te pro- ceduralni okvir kojima je de- finiran postupak certificiranja za ARMF-a.
Dr. Igor Isajlovi s Instituta za oceanografiju i ribarstvo
iz Splita dao je kratki osvrt na glavne tipove ribarstva i stanje ciljanih stokova koji su odabrani za certificiranje u okviru PRIZEFISH projek- ta, pojasnio zašto su odabra- ni ovi tipovi ribolova i vrste te naglasio veliki trud u suradnji dravnih institucija, ribolov- nog sektora i znanstvenika s
ciljem poboljšanja odrivog ribolova.
Projekt PRIZEFISH uku- pne je vrijednosti 3,12 mili- juna eura i dio je Programa prekogranine suradnje IN- TERREG V-A Italija - Hrvatska 2014. -2020. Proraun Zadar- ske upanije za provedbu pro- jekta iznosi 349.430,00 € od
ega je 85 posto financirano sredstvima ERDF-a.
Opi cilj projekta je uvo- enje i primjena inovativnih tehnoloških rješenja kojima e se osigurati bolja kvaliteta proizvoda ribarstva i omogu- iti poveanje konkurentno- sti na trištu EU i svjetskom trištu.
Na koji nain pridonijeti dodanoj
vrijednosti jadranskih ribljih
Sastanak je odran u zadarskom Centru za kreativne industrijeZadarska upanija sudjeluje u provedbi projekta PRIZEFISH - Upravljanje eko- inovativnim lancima opskrbe u ribarstvu
SE R
G E
J D
R E
C H
SL E
R /N
O V
I LI
Plava nit28 Ponedjeljak, 28. lipnja 2021.
upan Boidar Lon- gin primio je tradicio- nalno u Domu Zadar- ske upanije uenike
osnovnih i srednjih škola koji su na dravnim natjecanjima osvojili jedno od prva tri mje- sta ili su sudjelovali na drav- nim smotrama.
- Jako sam sretan što su nam epidemiološke mjere dopusti- le da ipak odrimo ovo prima- nje jer je vrijeme u kojem smo ivjeli od oujka prošle godine bilo izuzetno teško. Prvi put svijet se našao u situaciji da je jednostavno morao stati. Pred svima nama pojavio se izazov kako dalje ivjeti. Svima je bilo teško, osobito onima koji rade u zdravstvenom su- stavu, no ini mi se da je baš vama, djeci i mladima, vjero- jatno bilo najtee, obratio se upan nadarenim uenicima i dodao da mladi ljudi imaju potrebu druiti se sa svojim vršnjacima, što je u vrijeme pandemije bilo vrlo oteano.
- U fazi ste kad vam prijatelji znae najviše na svijetu, a bili ste prisiljeni ostati doma i vi- ati ih samo preko ekrana, re- kao je upan Longin, dodajui
kako dobro zna da iza ove dje- ce i mladih ljudi stoji trud, ta- lent i upornost, ali i upornost mentorica i mentora.
- Vi ste ona ruka koja ih vo- di kroz najvanije ivotno razdoblje u kojem su poput praznih ploa spremni da se u njih upiše toliko zna- nja i vještina. Vi ste oni koji im ponekad budete i poput zamjenskih roditelja, poput prijatelja i oslonca. Da, naa- lost, vaš posao nije dovoljno ni plaen ni cijenjen, a to ko- liko ste se namuili tijekom pandemije, nitko od nas ne moe ni zamisliti. Ipak, si- guran sam da ste svoje zani- manje odabrali upravo zbog ovih mladih ljudi, zbog onog osjeaja koji samo rad s nji- ma moe stvoriti. Velika vam hvala na svemu, rekao je u- pan Longin.
Prigodne darove uenicima i mentorima uruili su upan i proelnik UO za obrazovanje, kulturu i sport Ivan Šimuni, a darove je primilo 30-tero uenika i uenica osnovnih škola, etvero uenika glaz- benih škola i 24-ero uenika i uenica srednjih škola.
TRADICIJA UPAN PRIMIO UENIKE KOJI SU OSVOJILI PRVA MJESTA NA DRAVNIM NATJECANJIMA
Longin: Iza vas stoji trud, talent i upornost Svima je proteklo razdoblje bilo teško, osobito onima koji rade u zdravstvenom sustavu, no ini mi se da je baš vama, djeci i mladima, vjerojatno bilo najtee, obratio se upan nadarenim uenicima i dodao da mladi ljudi imaju potrebu druiti se sa svojim vršnjacima, što je u vrijeme pandemije bilo vrlo oteano
Druenje u skladu s epidemiološkim mjeramaupan Longin estitao je najuspješnijim uenicima
Osnovci i srednjoškolci koje povezuje ostvareni uspjeh na dravnim natjecanjima
Tradicionalno primanje u Domu Zadarske upanije S uenicima su na primanju bili i njihovi mentori
Plava nit 29Ponedjeljak, 28. lipnja 2021.
upan Boidar Longin primio je nagraene maslinare iz Zadarske upanije
Nagrada za meunarodni uspjeh Maslinari postigli izuzetan uspjeh na natjecanju New York International Olive Oil Competition
MASLINARSTVO USPJEH NA NATJECANJU NEW YORK INTERNATIONAL OLIVE OIL COMPETITION
Nastavak tradicije uz primjenu novih znanja
Ove nagrade svjedoe o tome da vi, suvremeni maslinari, ne samo nastavljate tradiciju svojih predaka, ve i primjenjujete nova znanja u zaštiti stabala od bolesti i štetnika, pravilnoj ishrani i pravom roku berbe. Trud i briga prepoznaju se u rezultatima i stoga osvojena priznanja ne iznenauju, kazao je upan Longin
U povodu izuzetnog uspje- ha na natjecanju New York International Oli- ve Oil Competition,
upan Boidar Longin primio je nagraene maslinare iz Za- darske upanije koji su svojim uspjehom doprinijeli da se Hrvatska plasira na 4. mjesto.
Udruivanje u udrugu sljedei korak
- Koliko je vrijednih pri- znanja, kako domaih, tako i meunarodnih, stiglo u našu upaniju zahvaljujui vama i vašim kolegama kroz posljed- njih desetak godina, mislim da je vrlo teško utvrditi. Ono što me veseli jest injenica da, mada ivimo u vremenu kad sve više ljudi odustaje od teškog rada na zemlji, toliki broj vas ipak odluuje baviti se poljoprivredom. Ove na- grade svjedoe o tome da vi, suvremeni maslinari, ne sa- mo nastavljate tradiciju svojih predaka, ve i primjenjujete nova znanja u zaštiti stabala
od bolesti i štetnika, pravilnoj ishrani i pravom roku berbe. Trud i briga prepoznaju se u rezultatima i stoga osvojena priznanja ne iznenauju, re- kao je upan Boidar Longin dodajui kako bi sljedei ko- rak trebao biti udruivanje u udrugu, a dugorono i u pro- izvoaku organizaciju.
- Naime, premda imamo i nekoliko velikih proizvoaa, ipak je veina onih koji proi- zvedu male koliine ulja. Iako je rije o vrhunskom proizvo- du, zbog kvantiteta proboj na trište znatno je otean. Udru- ivanjem postigli bismo to da imamo ne samo koliinu, ve i prepoznatljivost jer vas moemo, kako se to danas modernim rjenikom naziva, brendirati kao maslinovo ulje
Zadarske upanije, istaknuo je dalje Longin i naveo da se prema prošlogodišnjim po- dacima u Zadarskoj upaniji masline uzgajaju na 2.578,7 hektara, a ak se 3,501 poljo- privredno gospodarstvo bavi uzgojem maslina.
- Radi 38 uljara, a procjena proizvodnje maslinova ulja za ovu sezonu iznosi 8.018 hl. Imamo i 43 ovlaštena ocjenji- vaa maslinova ulja, dodao je upan i još jednom svima e- stitao na uspjehu.
Teak put do potrošaa U ime svih nagraenih ma-
slinara obratio se dr. Ivica Vlat- kovi rekavši kako je Zadarska upanija odavno dosegnu- la kvalitetu u proizvodnji, da imamo sada ve i dva panela.
- To je jako vano jer svi oni koji tee postii kvalitetu bitno je da im svake godine ocjenu da jedan struni panel. Od toga je i krenulo postizanje te kvalitete da bismo mi došli do ovoga, rekao je Vlatkovi,
dodajui kako je dug put do postizanja vrhunske kvalitete ulja što nije lako postii budu- i da je svaka godina za sebe.
- Koliko je god vano posti- i vrhunsku kvalitetu, toliko je s tom kvalitetom još tee nai put do potrošaa, onog koji prepoznaje i zna da je to kvaliteta koju eli kupiti, a to je ono na emu trebamo po- raditi, organizirati se na nivou upanije i napraviti svoj brend kao što je to napravila Istra, dodao je Vlatkovi, naglasiv- ši kako je bitno za budunost što imamo kvalitetne uljare i struku koja stoji uz njih i go- dinama se trudi educirati ih. Naglasio je i kako treba pro- mijeniti praksu u ugostitelj- stvu na podruju Zadarske upanije, jer naši restorani ne nude kvalitetna domaa ulja. Predloio je takoer da resto- rani imaju male boice ulja koje e naplaivati kao što se primjerice naplauje boica vode i koje bi gosti mogli od- nijeti sa sobom.
» Premda imamo i nekoliko
velikih proizvoaa, ipak je veina onih koji proizvedu male koliine ulja. Iako je rije o vrhunskom proizvodu, zbog kvantiteta proboj na trište znatno je otean, a udruivanjem bismo postigli da imamo ne samo koliinu, ve i prepoznatljivost.
Boidar Longin
Nagraeni maslinari Nagraeni maslinari su Ni- ves Morovi, Benjamin Raj- ner, Ivica Vlatkovi, Tomi- slav Perica, eljko Vrsaljko, Marin Mateši, Bore Pedi, Denis Plasti, Mirko Krta- li, Boo Sura, Mladen Koša i Rade Bobanovi.
Plava nit30 Ponedjeljak, 28. lipnja 2021.
Prva online konferencija o fundraisingu okupila je više od 150 sudionika iz Hrvatske i svijeta
ONLINE KONFERENCIJA PROJEKT HRVATSKE ZAJEDNICE UPANIJA
uta toka za izgradnju fundraising kulture u Hrvatskoj
Istraivanje provedeno na više od 400 udruga diljem Hrvatske pokazalo je da njih 95 posto u sljedee dvije godine oekuje financiranje kroz natjeaje na lokalnoj i regionalnoj ili nacionalnoj razini te kroz europske fondove
Hrvatska zajednica upanija udruila je snage sa savjetnicom za fundraising Mla-
denkom Majeri i Zakladom Konrad Adenauer na projektu »uta toka« kojim se eli po- taknuti izgradnja fundraising kulture u Hrvatskoj, a kick-off event je prva on-line konferen- cija o fundraisingu odrana 10. lipnja koja je okupila više od 150 sudionika iz Hrvatske i svijeta.
»Fundraising je gašenje po- ara«, »Fundraising je moderan izraz za prosjaenje«, »Fundrai- sing je samofinanciranje«,«Vrlo
je teško skupiti prihode od do- nacija graana« – a koliko VI znate o fundraisingu?
Istraivanje meu udrugama
Citirane izjave su odgovo- ri na pitanja unutar velikog istraivanja o fundraisingu provedenog meu više od 400 udruga diljem Hrvatske, u ko- jemu se fundraising prepozna- je kao aktivnost prikupljanja financijskih donacija od gra- ana i tvrtki te veina udruga (42%) kao glavnu aktivnost fundraisinga navode da se ba- ve prikupljanjem sredstava
od tvrtki kroz slanje prijed- loga za doniranje tvrtkama. Meu ispitanim udrugama, najzastupljenije su one s podruja grada Zagreba (17%), Osjeko-baranjske (17%) i Primorsko-goran- ske upanije (14%).
Prema vrstama djelat- nosti, ukljuile su se udru- ge koje se bave kulturom (23%), socijalnim pitanji- ma (15%), statusom osoba s invaliditetom (12%), djecom i mladima (9%), udruge pro- izašle iz Domovinskog rata (8%), sportom (7%), ljudskim pravima i obrazovanjem (8%),
zdravstvom (6%) te starijim osobama (6%).
Njih ak 30% ne provodi niti jednu od predloenih fundrai- sing aktivnosti. 70% ispitanika ima prihode manje od 450.000 HRK, a više od 80% udruga ima potrebe
za poveanjem prihoda u sljedee dvije godi- ne te 95% njih oekuje da e ta sredstva ostvariti prijavom na natjeaje na lokalnoj i nacio- nalnoj razini te od EU fondo- va. Tek njih oko 7 % oekuje da e poveanje prihoda ostvariti od donacija graana.
Prema Izvješu o financira- nju projekata i programa or- ganizacija civilnoga društva iz javnih izvora u 2018. godi- ni Ureda za udruge Vlade RH, udruge u Republici Hrvatskoj su u 2018. godini primile do- nacija u iznosu od gotovo 4 milijarde kn što je poveanje od 500 milijuna kuna u od- nosu na prethodnu godinu. Od ukupnih donacija, 65% sredstava dodijeljena su iz dr- avnog i lokalnih prorauna, oko 15% od inozemnih vlada i meunarodnih organizacija,
14,08% bili su prihodi od trgo- vakih društva i ostalih pravnih osoba, a samo 2.5% od dona- cija graana.
ele li ljudi donirati? Jedino istraivanje o indi-
vidualnoj i koorporativnoj fi- lantropiji u Hrvatskoj pro-
vela je Zaklada Slagalica 2017. godine, a re-
zultati su pokazali da 68,3% ljudi u
Hrvatskoj eli donirati te više od 80% tvrtki.
Europski pak trendo- vi pokazuju (istraivanje je provedeno 2013. godine
od strane Eu- ropean Rese-
arch Network on Philanthropy) da
su donacije graana (ukljuujui i ostavšti-
ne) u Europi u 2013. godini
iznosile 53% prihoda nepro- fitnih organizacija, u ukupnoj vrijednosti preko 45 milijar- di EUR.
Ovi podaci su pokazatelj da postoji potencijal za fundrai- sing koji udruge još nisu isko- ristile, a u Hrvatskoj ga ima, što je kljuno. Tome u prilog ide injenica da su ipak ne- ke udruge koje su sudjelova- nje u istraivanju prikupljale sredstva putem crowdfunding platformi (samo oko 2% ispita- nika). Meu njima su Udruga Psi vodii, Debra, Krijesnica, Plavi telefon, Savez DND Hr- vatske. Tu je i kampanja Moje mjesto pod suncem Centra za kulturu dijaloga iz Rijeke koju su proveli koristei KEKS Pay platformu.
On-line konferencija o fun- draisingu u Hrvatskoj okuplja relevantna imena u podruju uspješnog prikupljanja sred- stava. Uz Mladenku Majeri, meu govornicima su i Bruno Šimleša, sociolog, pisac i filan- trop, Ivan Blaevi, tajnik Za- klade Solidarna, Alina Radusin, direktorica Slube marketinga i korporativnih komunikacija Wiener osiguranja, urica Mostari, strunjakinja za neprofitno raunovodstvo i Katarina Leko, komunikacij- ska strunjakinja.
Konferencija je odrana 10. lipnja, a namijenjena je nepro- fitnim organizacijama, tvrt- kama koje se bave društve- no odgovornih poslovanjem, graanima, ali i široj javnosti.
Projekt se nastavlja i nakon on-line konferencije natjea- jem za jaanje fundraising ka- paciteta udruga. Udruge koje prema procjeni irija najbolje predstave svoje djelovanje i utjecaj na lokalnu zajednicu, sudjelovat e na fundraising edukaciji koja e postaviti te- melje financijske odrivosti.
Fundraising se prepoznaje kao aktivnost prikupljanja financijskih donacija od graana i tvrtki