PRAVOPISGlasovi i skupine glasovaGlasGlaspojavljuje se: u rijeima kojima postanak nije vidljiv:arapa,aa,etiri,inovnik,ist,itati,klju u anglizmima:arter,ip,me,sendvi u sufiksu -ikojim zavravaju neka slavenska prezimena (patronimi): (Akakij)Akakijevi(Bamakin), (Fjodor)Mihajlovi(Dostojevski), (Rodion) Romanovi(Raskoljnikov) u oblicima i izvedenicama premaciku korijenu ili osnovi rijei:bacitibaen

lovaclove, lovev, lovaki

mrakmraan, mranjak

srcesrani

uenikuenie, ueniki

vikativiem... viu

u sufiksima:-asvira-ipatulji-iastplaviast

-aninDubrovanin-ibrani, goni, ribi, vodi-ikituristiki

-icacjevica-iarrizniar-akenaglavake

GlasGlaspojavljuje se: u rijeima kojima postanak nije vidljiv:ki,kua,meava,mo,no,sino,sveenik,eer u infinitivu glagola na-i:lei,pei,pomoi,rei,sjei,tei u oblicima glagolahtjeti:hou,hoe,hoe,hoemo,hoete,hoe;u,e,e,emo,ete,e u glagolskome prilogu sadanjem:itajui,gledajui,pjevajui,promatrajui,skaui u sufiksu -i, kojim zavravaju mnoga hrvatska prezimena:Andri,Kovai,imi,Vidri

u oblicima i izvedenicama prematiu korijenu ili osnovi rijei:staroststarou

kretatikreem... kreu

ljutljui

smesmekast

u sufiksima:-asrnda-oaslatkoa

-iapi-aipisai

-istoli-eitelei

GlasdGlasdpojavljuje se: u turcizmima:damija,dep,dezva u anglizmima:dem,demper,dins,dip u sufiksu -dija:buregdija,galamdija ispredbprema osnovnomezbog jednaenja po zvunosti:jednadba(jedna + ba),narudba(naru + ba),svjedodba(svjedo+ba).GlasGlaspojavljuje se: u rijeima kojima postanak nije vidljiv:aneo,on,urica,hra,laa,sme, smu u oblicima i izvedenicama prema osnovnomed:gladglau

grozdgroe, groani

mladmlai

sagraditisagraen

GlasjGlasjpojavljuje se: izmeu dvaju samoglasnika:ideja,matineja,milijun,socijalist u imperativu:dobij,nalij,pij,popij,razbijNEDA

dobidobij

popipopij

razbirazbij

u sklonidbi rijei i tvorbi posvojnih pridjeva od rijei koje zavravaju na:-iG alibija, D alibiju (< alibi); G taksija, D taksiju (< taksi); G Tonija, D Toniju (< Toni)

-ioG Marija, D Mariju (< Mario); G radija, D radiju (< radio)

-iaG Lucije, D Luciji (< Lucia); G Marije, D Mariji (< Maria)

Glasjumee se izmeu osnove i nastavka u oblicima rijei koje na [i] zavravaju u IZGOVORU. To znai da strana imena moramo IZGOVORITI kako bismo znali kako ih napisati. ImeJohnnyi prezimeVignyzavravaju glasom [i] iako im je u zapisu zavrno slovoy. Svim se stranim imenima koja zavravaju glasom [i] u sklonidbi i tvorbi posvojnih pridjeva umeejizmeu osnove i nastavka:NAlighieriGiovanniValryde Vigny

GAlighierijaGiovannijaValryjade Vignyja

DAlighierijuGiovannijuValryjude Vignyju

AAlighierijaGiovannijaValryjade Vignyja

VAlighieriGiovanniValryde Vigny

LAlighierijuGiovannijuValryjude Vignyju

IAlighierijemGiovannijemValryjemde Vignyjem

PrezimeBoccaccione zavrava skupinom glasovaio. To se ime izgovara [bokao]. Stoga se oblici imenaBoccacciopiu bezjizmeu osnove i nastavka: GBoccaccia,D Boccacciu..., a posvojni je pridjevBoccacciov. U prezimenuHemingwayyse ita kaoj, pa se izmeu osnove i nastavka u oblicima toga prezimena ne umeej: GHemingwaya, DHemingwayu, AHemingwaya, VHemingwayu, LHemingwayu, IHemingwayem.PrezimeCamus[kami] i imeDenis[deni] takoer u izgovoru zavravaju glasom [i]. I oblici toga prezimena i imena piu se tako da se prije padenoga nastavka umetnej:NCamusDenis*

GCamusjaDenisja

DCamusjuDenisju

ACamusjaDenisja

VCamusDenis

LCamusjuDenisju

ICamusjemDenisjem

*Drugo je imeDeniskoje se ita [denis] i sklanja ovako: GDenisa, DDenisu, ADenisa, VDenise, LDenisu, IDenisom.Glasjne pojavljuje se: u glagolskome pridjevu radnome mukoga roda glagola na -jeti(npr.htjeti,voljeti,visjeti):NEDA

htjeohtio

visjeovisio

voljeovolio

O odnosu glagola na -itii -jetividi u poglavljuGlagolski pridjev radni.Jednaenje glasova po zvunostiAko se zvuni suglasnik nae ispred bezvunoga, zvuni se suglasnik mijenja u bezvuni.Z + B > BBAko se bezvuni suglasnik nae ispred zvunoga, bezvuni se suglasnik mijenja u zvuni.B + Z > ZZbezvuniptkschf

zvunibdgzd---

U skladu s tim pie se:natporunik,niska,pothodnik,potpaliti,prethoditi,ropstvo,svjedodba,svadba,teka.Jednaenje po zvunosti ne biljei se: kad jedispred:sgradski, predsjednik, predstava

odetati, odkrinuti

codcijepiti, podcrtati

odepiti, podiniti

iza prefiksaispod-iiznad-:ispodprosjean,iznadprosjean u rijeimapodtekst,podtip,podtokaiuzetati se.Jednaenje glasova po mjestu tvorbeNenepani (nepalatalni) suglasnicis,z,hispred nepanih (palatalnih) suglasnika ,,,,d,,lj,nj,jprelaze u suglasnike,,:nenepaniszh

nepani

U skladu s tim izgovara se i pie:groe,orai,raalostiti,snalaljiv.Zubni suglasniknprelazi u dvousneni suglasnikmispred dvousnenoga suglasnikab:initiimbenik,obrana obrambeni,prehrana prehrambeni,stanstambeni.Jednaenje po mjestu tvorbe ne biljei se na granici osnova:jedanput,stranputica.Ispadanje glasovaKad se dva ista suglasnika nau jedan do drugoga, najee se izgovara i pie samo jedan:bez+zvuanbezvuan,pred+dvor+jepredvorje.Izgovaraju se i piu udvojeni suglasnici: u superlativu pridjeva i priloga kojima komparativ poinje glasomj:najjai,najjednostavniji,najjuniji u nekim sloenicama:naddravni,preddiplomski,poddijalekt,izvannastavni,nuzzarada.U izgovoru oblika imenica na -tak, -tac, -daki -dacispadaju suglasnicitid. Tako se mnoina imenicazadatakinapredakizgovara [zadaci] i [napreci]. Meutim, to se ispadanje NE biljei u pismu, pa se mnoina tih imenica zapisujezadatciinapredci. Stidtreba zapisivati i mnoinu ostalih imenica koje zavravaju na -tak, -tac, -daki -dac:curetakcuretci,kutakkutci,metakmetci,otpadakotpadci,podatakpodatci,privitakprivitci,trenutaktrenutciitd.jd.mn.jd.mn.jd.mn.jd.mn.

Nzadatakzadatcisvetacsvetciotpadakotpadcisudacsudci

Gzadatkazadatakasvetcasvetacaotpatkaotpadakasudcasudaca

Dzadatkuzadatcimasvetcusvetcimaotpatkuotpadcimasudcusudcima

Azadatakzadatkesvetcasvetceotpadakotpatkesudcasudce

Vsvetesvetcisudesudci

Lzadatkuzadatcimasvetcusvetcimaotpatkuotpadcimasudcusudcima

Izadatkomzadatcimasvetcomsvetcimaotpatkomotpadcimasudcemsudcima

Ditbiljee se i u: posvojnim pridjevima od imenica na -tak, -tac, -daki -dac:oevidev,sudev,svetev umanjenicama od tih imenica i imenica na -tka:krletica,otpadi,podati,zadati.U oblicima imeniceotacbiljei set: Goca, Docu, Aoca, Voe, Locu, Iocem.Tse ne biljei ni u pridjevuoev.Ije/je/eNeke rijei imaju dug odraz jata i piu se sije, npr.:bijel,cvijet,dijete,lijep,mlijeko,osmijeh,razumijevanje,rije,svijet,tijelo.Neke rijei imaju kratak odraz jata i piu se sje, npr.:ovjek,medvjed,mjesto,savjest,sjena.

Do zamjeneijesjeiliedolazi:u nesvrenim glagolima na-ivati,-avatiobavijestiti obavjetavati/obavjeivati, ocijeniti ocjenjivati, osvijetliti osvjetljavati/osvjetljivati,upotrijebiti upotrebljavati

u komparativu i superlativu pridjeva i prilogabijel bjelji najbjelji, lijep ljepi najljepi,lijepo ljepe najljepe

u imenicama enskoga roda s proirenom osnovom u G mn.popijevka popjevaka, pripovijetka pripovjedaka(uz pripovijetka i pripovijetki)

u tvorbi (esto)cijev cjevica (ali cijevka), cvijet cvjeti (ali cvijetak), lijep ljepukast, ocijeniti ocjenjiva,ozlijediti ozljeda, plijeniti pljenidba, rijeka rjeica

Do zamjenejesijedolazi:u oblicima glagolasjeii glagola izvedenih od glagolasjeisjei sijeem, presjei presijeem

u nesvrenim glagolima (prema svrenima)doliti dolijevati, dospjeti dospijevati,odoljeti odolijevati, razumjeti razumijevati,zastarjeti zastarijevati

Glagoli koji u osnovi imaju rijeimjesto,mjera,sjestiisjenanikad se ne piu sije:namjestiti,namjetati,smjestiti,smjetati,izmjeriti,mjeriti,odmjeriti,odmjeravati,zamjeriti,zamjerati,sjesti,sjedati,presjesti,presjedati,zasjeniti,zasjenjivati,osjenati,sjenati.U pridjevu trpnome uvijek je odraz jata isti kao u infinitivu:INFINITIVPridjev trpni

cijeniticijenjen

ocijenitiocijenjen

primijenitiprimijenjen

unaprijeditiunaprijeen

Razlikuje seslijedei,svijetlei(prilozi) odsljedei,svjetlei(pridjevi):PRILOZIPRIDJEVI

Slijedei Emmu, doao je do hotela.Sljedei e put razboritije postupiti.

Svijetlei pred sobom, iao je kroz umu.Kupio je svjetlei ukras za sobu.

Iza pokrivenogar(glasarkojemu prethodi suglasnik iza kojega nije morfemska granica) treba izgovarati i pisatie, a nejeu tvorenicama od rijeibrijeg(bregovit,breuljak),krijepiti(krepak,krepost),strijela(strelica,streljivo),vrijediti(vredniji,vrednovanje) itd. Treba izgovarati i pisatipogrean,pogreka,pogreno(a nepogrjean,pogrjeka,pogrjeno).Iza pokrivenogarmoe se izgovarati i pisati ieije: u mnoini imenica poputbrijeg,crijepigrijeh:bregoviibrjegovi,crepoviicrjepovi,grehoviigrjehoviu izvedenicama od rijeigrijeh(osim rijeipogrean,pogrekaipogreno):bezgreanibezgrjean,grenikigrjenik u izvedenicama od glagolasprijeitiiunaprijediti:spreavatiisprjeavati,spreavanjeisprjeavanje, unapreivatiiunaprjeivati,unapreivanjeiunaprjeivanje.Veliko i malo poetno slovoVelikim se poetnim slovom piu: imena i prezimena ljudi, imena gradova, drava, ustanova, ulica, trgova itd.:Marko Maruli,Zagreb, Hrvatska,Institut za arheologiju,Ulica senjskih uskoka, Trg bana Josipa Jelaiaposvojni pridjevi (pridjevi na-ov,-ev,-in) izvedeni od imena i prezimena:Markov,Maruliev,Voltaireov,Balzacov,Hugoov,Kafkin imena ratova, bitaka, buna itd.:Prvi svjetski rat,Drugi svjetski rat,Francuska revolucija,Krbavska bitka,Seljaka buna,Domovinski rat sve rijei osim prijedloga i veznika u vierjenim imenima:naseljenih mjestaDugo Selo, Sveti Petar u umi, Velika Mlaka

dravaRepublika Hrvatska, Sjedinjene Amerike Drave

kontinenataJuna Amerika, Sjeverna Amerika

samo prva rije u ostalim vierjenim zemljopisnim imenima:Boka kotorska,Dalmatinska zagora,Dugi otok,Hrvatsko zagorje imena stanovnika naseljenih mjesta, podruja, drava, kontinenata:Bavarac,Broanka,Europljanin,Francuz,Nijemac,Njemica,Slavonac,Splianka,Zagrepanin.Malim se poetnim slovom piu: nazivi pokreta i smjerova te povijesnih razdoblja:futurizam,hrvatska moderna,klasicizam,manirizam,realizam,renesansa,romantizam,srednji vijek odnosni pridjevi (pridjevi na -ski, -nii -ji) izvedeni od imena:boini,europski,francuski,hrvatski,uskrsni;bodlerovski,donkihotovski,kafkijanski,kamijevski,matoevski,ekspirovskisveti,svetailisv. uz ime svetca ili svetice:sveti Stjepan,sv. Petar,crkva svetoga Petra,sveta Barbara,crkva sv. Aneimeposvojni pridjevodnosni pridjev

ehovehovljevehovljevski

don Quijotedon Quijoteovdonkihotovski

HugoHugoovigoovski

KafkaKafkinkafkijanski

ShakespeareShakespeareovekspirovski

WertherWertherovverterovski

Treba razlikovati:djelolik

Dundo Marojedundo Maroje

Otac Goriototac Goriot

Krmarica Mirandolinakrmarica Mirandolina

Pravopisni znakoviTokaToka se pie na kraju izjavne reenice.Toka se pie uz redne brojeve bez obzira na to je li rije o arapskome ili rimskome broju: 1. poglavlje, 15. travnja 2014., futur II., kondicional I., Petar Kreimir IV.ZarezZarez se pie:u inverziji (u poretku zavisna sureenica glavna sureenica, kad je ime ispred prezimena itd.)Ako me voli, doi.Bovary, Charles

pri reeninome umetanjuLotta je, nije jasno zato, otvorila prozor.

iza vokativaPhoebe, uje li me?

ispred veznika suprotnih reenica (a,ali,nego*,no,ve)Ona pjeva, a Lovro je promatra.Htjeli smo doi, ali smo zaboravili.Nije se naljutio, nego je umoran.

ispred veznika zakljunih reenica (dakle,zato,stoga)Bila je pametna, zato su je ljudi voljeli.

ispred veznika iskljunih reenica (samo,samo to,jedino,jedino to)Svi su otili, samo je Eugne ostao.

ispredtj.Postigli su mnogo, tj. vie od oekivanoga.

* Zarez se pie isprednegoi u reenicama suprotnoga znaenja kojima se izrie gradacija (nije nego,ne samo da nije nego):Nije bila samo lijepa,nego i pametna.Zarez se ne pie:u poretku glavna sureenica zavisna sureenicaVolio ju je jer je bila pametna.Doao je na veeru iako ga nisu pozvali.

ispred veznika sastavnih sureenica* (i,pa,te,ni,niti)Ona je lijepo svirala i dobro pjevala.Uao je te ga pozdravio.

iza prilonih oznaka kad njima poinje reenicaSutra u pet sati doi k meni.

isprednegokoji je komparativna esticaOna je bila bolja nego on.

na kraju redaka u uspravnome nabrajanjuStruktura sastavka ukljuuje: uvod u temu razradu teme zakljuak.

ispreditd.Znao je engleski, njemaki, francuski itd.

* Ispred veznika sastavnih reenica pie se zarez ako su sureenice u odnosu uzroka i posljedice:Pao je hodajui prema trgu,pa je zavrio u bolnici.Crtica i spojnicaCrtica i spojnica razlikuju se: po duljini: spojnica je kraa (-), a crtica dulja () po bjelinama: oko spojnice nema bjelina (npr.spomen-ploa), a bjeline se nalaze s obiju strana crtice (npr.utakmica Dinamo Hajduk).Spojnica se pie:u polusloenicamaspomen-ploa, remek-djelo,povijesno-zemljopisni

pri dodavanju padenoga ili tvorbenoga nastavka pokratiu EU-u, EU-ov (ne: EUu, EUov)

O znaenju spojnice u imenicama i pridjevima vidi u poglavljuSastavljeno i nesastavljeno pisanje. Vidi i poglavljeSklonidba pokrata.Spojnica se ne pie pri dodavanju padenoga ili tvorbenoga nastavka stranim imenima:NEDA

Giovanni-ja, Giovanni-jevGiovannija, Giovannijev

Schiller-a, Schiller-ovSchillera, Schillerov

New York-aNew Yorka

Crtica se pie:za oznaivanje odnosa od doautocesta Zagreb Karlovac, 1955. 2005.

za oznaivanje odnosa dviju stranapregovori Hrvatska EU, utakmica Dinamo Hajduk

pri uvoenju redaka u uspravnome nabrajanju:Govor ima trodijelnu strukturu: uvod sredinji dio zavrnu rije.

Crtica znai od do, pa je pogreno umjesto nje upotrebljavati spojnicu ili uz nju upotrebljavati jedan od tih prijedloga:NEDA

18-20 godina18 20 godina

od 2009. 2011.2009. 2011.

NavodniciNavodi (citati) piu se u navodnicima. Znak oznauje poetak navoda, a znak njegov zavretak. Jednostruke navodnike ( ) pri navoenju ne treba upotrebljavati osim ako je rije o navodu unutar navoda: Bio je s njom kad je rekla: Otac mi je kazao: Stalo mi je samo do vae sree!Ako je u nazivu kola ili drugih ustanova ime u nominativu, ono se pie u navodnicima i ne sklanja se: Osnovna kola Dragutin Tadijanovi, G Osnovne kole Dragutin Tadijanovi. Ako je ime u genitivu, pie se bez navodnika: Osnovna kola Dragutina Tadijanovia.Ako su rijei u navodnicima na kraju reenice, najprije se piu navodnici pa toka (npr.: Zavrio sam Osnovnu kolu Dragutin Tadijanovi.), a ako je navedena cijela reenica, stavlja se toka pa navodnik (npr. Rekao je: ao mi je.).Pravopisni znakovi u navoenjuPri navoenju treba voditi rauna o pravopisnim znakovima. U rukom pisanome tekstu navod se donosi u navodnicima ().Ne znam gdje smo, rekao je otac.Gdje smo? upitao je otac.Ne prilazi! povikao je.Otac je rekao:Ne znam gdje smo.Otac je upitao:Gdje smo?Povikao je:Ne prilazi!

Ne znam gdje smo, rekao je otac i dodao: Nemojte se bojati.Gdje smo? upitao je otac i nastavio: Nemojte se bojati.Ne prilazi! povikao je i zaprijetio:Ni koraka blie!Ja se, rekao je,niega ne bojim.Petre, pozvao me,doi blie!Nisam se snaao, rekao je,ao mi je.

U raunalno pisanome tekstu upotrebljavaju se navodnici ili crtice.BjelinaBjelina se pie:iza toke, usklinika ili upitnika na kraju reeniceRekla mu je da doe. Doao je.Jesi li mu rekla da doe? Ne eli doi bez poziva.Reci mu da doe! Ne eli doi ako ga ne pozove.

iza zareza ili toke sa zarezomAna pjeva, a Marko plee.Ne znam to mu je; ne javlja se, ne pie.

izmeu broja i znaka mjerne jedinice ili znaka za postotak (%)3 m, 17 h, 30 %

s obiju strana crticeutakmica Rijeka Osijek1960. 1972.

izmeu rednih brojeva koji oznauju dan, mjesec i godinu1. 4. 2013. (bolje: 1. travnja 2013.)

Bjelina se ne pie:izmeu zagrada i teksta u zagradamaRekla mu je (nije joj povjerovao) da e doi.

izmeu navodnika i teksta u navodnicimaRekao je:Ve je pet sati.

izmeu dvaju pravopisnih znakovaRodio se 1932., a umro 1977. godine.

Sastavljeno i nesastavljeno pisanjeImeniceSastavljeno se piu zanijekane imenice:neznanje,neugoda,nepamet.Sastavljeno se piu imenice tvorene prefiksoidima:audioaudiotehnika, audioureaj, audiovrpca

autoautoklub, autopraonica

biobioproizvod, biouzgoj

ekoekogospodarstvo, ekoproizvod, ekouzgoj

fotofotoaparat, fotoklub

motomotoutrka

radioradioveza, radiopostaja

videovideovrpca, videosnimka

Sa spojnicom se piu: imenice koje se sastoje od dvaju dijelova od kojih se prvi dio ne sklanja:remek-djelo,spomen-ploa imenice koje u prvome dijelu imaju jednoslovnu kraticu ili oznaku:C-dur,c-mol,e-pota,o-noge.Bez spojnice se piu: izrazi koji se sastoje od vieslovne pokrate i imenice:PEN klub,SF roman,TV pretplata,USB memorija izrazi u kojima je prvi dio nesklonjivi pridjev:be suknja,drap hlae.Nesastavljeno se piu prijedlogui lokativ imeniceredu izrazubiti u redu, npr.:To nije u redu. Vie o odnosu imenica sa spojnicom i izrazapridjev + imenicavidi u poglavljuImenica sa spojnicom / pridjev + imenica.PridjeviSastavljeno se piu zanijekani pridjevi:nelijep,nepismen,nezanimljiv. Sastavljeno se piu i zanijekani glagolski pridjevi:neprihvaen,nedoreen,neispunjen.Sa spojnicom se piu pridjevi nastali od dviju rijei koje oznauju dva pojma:pridjevnastao od

povijesno-zemljopisnipovijesni i zemljopisni

zeleno-utzelen i ut (oznauje dvije jasno odijeljene boje)

Sa spojnicom se piu i pridjevi izvedeni od vie prezimena, npr.Broz-Ivekoviev rjenik.Sastavljeno se, kao jedna rije, piu pridjevi nastali od dviju rijei koje oznauju jedan pojam:pridjev

knjievnoteorijskipremaknjievna teorija

povijesnojezinipremapovijest jezika

zelenoutut proet zelenim (oznauje jednu boju, nijansu ute boje)

ZamjeniceZamjenike nenaglasniceme,te,nj,sei instrumentalmnompiu se odvojeno od prijedloga:NEDA

name, predame, uzamena me, preda me, uza me

nate, podate, utena te, poda te, u te

nanj, podanj, ponj, predanj, sanjna nj, poda nj, po nj, preda nj, sa nj

nase, predase, usena se, preda se, u se

samnomsa mnom

Zamjenicetogod,tkogod,kakavgoditd. (koje znae neto, netko, nekakav) treba razlikovati od izrazato god,tko god,kakav god(koji znae bilo to, bilo tko, bilo kakav):eli li togod?to god eli, dobit e.

Je li tkogod doao?Tko god doe, reci mu da ue.

Ima li kakavgod kiobran?Kakav god mi kiobran da, posluit e mi.

BrojeviNesastavljeno se piu vierjeni glavni i redni brojevi:dvadeset jedan,pedeset sedam,ezdeset tri,tristo osamdeset pet,esto devedeset osam,tisuu petsto trideset dva.Sa spojnicom se povezuju dva broja pri izraavanju pribline koliine:pet-est,dvadeset-trideset.GlagoliNijenicanei glagol dvije su rijei, pa se pie: ne ele,ne zna,ne daj,ne bismo.Jedna su rije ovi glagolski oblici:nemoj,nemojmo,nemojtenemam,nema,nema,nemamo,nemate,nemajuneu,nee,nee,neemo,neete,nee.Jedna su rije i oblicihou,hoe,hoe,hoemo,hoete,hoetebismoibiste.PriloziSastavljeno se piu rijei koje su prilozi i koje se svojim znaenjem razlikuju od prijedlono-padenih izraza:priloziprijedlono-padeni izrazi

Namjeravao je to napraviti usput.Uz put raste cvijee.

Poznat je nadaleko.Spremao se na daleko putovanje.

Pogledala je nalijevo.Ne vidi na lijevo oko.

Nauio je pjesmu napamet.Palo mi je neto na pamet.

Pisanje rijei iz stranih jezikaStrane su rijei rijei iz drugoga jezika koje se piu izvorno, kako se piu u jeziku iz kojega potjeu:browser,green room,on-line.Umjesto tih rijei bolje je upotrijebiti hrvatske rijei, a ako se te rijei ipak iz stilskih razloga upotrijebe, treba ih pisati kosim slovima kurzivom (u tekstu pisanu raunalom) ili podcrtati valovitom crtom (u tekstu pisanu rukom). O zamjeni stranih rijei domaima vidi u poglavljuRijei koje ne pripadaju standardnomu jeziku.Posuenice su rijei iz drugoga jezika koje su prihvaene u hrvatski jezik i koje su njemu prilagoene na fonolokoj, morfolokoj, tvorbenoj i sintaktikoj razini. One se piu fonetizirano, tj. onako kako se izgovaraju:dip,sendvi,intervju.Izvorno se, tj. onako kako se piu u jeziku iz kojega se preuzimaju, piu:strana osobna imena i prezimenaGoriot, Emma Bovary, Eugne Rastignac, Holden Caulfield, Honor de Balzac, Edgar Allan Poe

imena stranih gradova (osim egzonima*)Mnchen, New York, Los Angeles

*Egzonimi su imena stranih gradova koja su u hrvatskome prihvaena u liku koji se ne podudara s izvornim:Be,Venecija,Budimpeta,Rim.Imena drava piu se u liku prihvaenu u hrvatskome jeziku:Italija,Njemaka,panjolska,Sjedinjene Amerike Drave. O pisanju imena naseljenih mjesta i drava vidi u poglavljuVeliko i malo poetno slovo.Stranim rijeima (pa tako i imenima) koja zavravaju na-i,-ioili-iau sklonidbi i pri tvorbi posvojnih pridjeva umee sejizmeu osnove i nastavka ili sufiksa. O umetanju glasajvidi u poglavljuGlas j.

Fonetizirano se piu:egzotizmi*njoki, tortilja, iglu, sombrero

odnosni pridjevi izvedeni od osobnih imena ili prezimenaekspirovski, elizabetinski, kamijevski, kafkijanski

etnici (imena stanovnika)Njujoranin, Njujoranka

ktetici (pridjevi od imena mjesta)njujorki

*Egzotizmi su rijei kojima se oznauju razliite predmete i pojave povezane s odreenom kulturom (najee je rije o nazivima jela, graevina, dijelova odjee itd.). Izvorno se pie samo egzotizampizzai njegova izvedenicapizzerija.