hrvatski pravopis

Click here to load reader

Post on 21-Oct-2015

138 views

Category:

Documents

9 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Pravopis hrvatskoga jezika

TRANSCRIPT

  • 1

  • HRVATSKI PRAVOPIS2 HRVATSKI PRAVOPIS 3

    Predgovor

    Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, ija se radna inaica nalazi pred vama, fonoloki je s morfonolokim elementima. Fonoloki je jer je utemeljen na glasovnome naelu. Prema tome se naelu u hrvatskome pie natkriti, otpasti, potprogram, raistiti, svadba, ropski, potkresati. Morfonoloko se naelo primjenjuje onda kad se uva glasovni sastav tvorbenih sastavnica tako da se ne provode glasovne promjene na morfemskoj granici, tj. vodi se rauna o prepoznatljivosti morfema u rijei. Prema morfonolokome se naelu pie ispodprosjean, jedanput, podcijeniti, podstaviti, podtoka, predsjednik, gradski.

    Ovaj e se pravopis sastojati od dvaju dijelova: od pravopisnih pravila (propisa) te od pravopisnoga rjenika (popisa). U prvome se dijelu s pomou pravila obrauju pravopisne teme, a u drugome e se donijeti popis rijei u kojima je kakav pravopisni problem.

    U javnu se raspravu upuuje prvi dio Hrvatskoga pravopisa, tj. pravopisna pravila. S konano oblikovanim pravopisnim pravilima uskladit e se pravopisni rjenik.

    U pravopisnim smo rjeenjima slijedili hrvatsku pravopisnu tradiciju i praksu, pa u naelu nismo mijenjali rjeenja jednaka u svim suvremenim pravopisima. Takva smo rjeenja mijenjali samo temeljem naela sustavnosti i ovjerenosti u uporabi. Razlog je i posve praktian: cilj nije bio izraditi pravopis koji e pismene ljude uiniti nepismenima.

    Pri rjeavanju spornih pitanja vodili smo se ovim naelima:

    naelom sustavnosti: Rjeenja smo u najveoj mjeri nastojali oblikovati sustavno, tj. vodei rauna o tome da je sustavnost temelj svake norme, pa tako i pravopisne.

    tradicijskim naelom: Pri donoenju rjeenja u obzir smo uzimali sve hrvatske pravopise i razmatrali cjelokupnu hrvatsku pravopisnu tradiciju. Katkad su, i zbog tradicijskoga naela i zbog naela izlaenja ususret korisniku, ostavljena i neka rjeenja koja se proteu kroz sve ili veinu hrvatskih pravopisa iako bi ih se, npr. temeljem naela sustavnosti, moglo problematizirati.

    naelom ovjerenosti i potvrenosti u uporabi: To je naelo bilo osobito vano pri rjeavanju dvostrukosti i oblikovanju odnosa prema njima. Podatke dobivene

    pregledavanjem razliitih tekstova (Hrvatska jezina riznica: riznica.ihjj.hr) i interneta dodatno smo provjeravali, a za sva sporna pravopisna pitanja (dvostrukosti) proveli smo istraivanja u razliitim ispitnim skupinama prema pomno sastavljenim upitnicima. Dobivene smo rezultate analizirali i bili su nam vrijedan putokaz u donoenju nekih pravopisnih rjeenja.

    naelom jednostavnosti: To se naelo oituje u nastojanju da se pravopisne dvostrukosti i iznimke svedu na najmanju mjeru. Odreen broj dvostrukih rjeenja ostao je i u ovoj radnoj inaici, ali je ogranien na ona rjeenja koja uporaba dosad nije razrijeila. Naelo jednostavnosti uvijek smo uzimali u obzir zajedno s naelom sustavnosti i tradicijskim naelom.

    naelom normativne hijerarhije: Kako bismo dvostrukosti koje se pojavljuju u praksi i u hrvatskim pravopisima sveli na najmanju mjeru, razradili smo sustav koji jedinicama koje se mogu pisati u dvama likovima odreuje normativni status. Pri prosudbi normativnoga statusa vodili smo se etirima gore navedenim naelima. S obzirom na normativni status zapisa u pravopisnim pravilima razlikujemo preporuenu inaicu, doputenu inaicu i istovrijedne inaice.

    Preporuena inaica ona je inaica za koju smatramo da temeljem navedenih naela ima normativnu prednost pred drugom inaicom koju navodimo. Tu, preporuenu inaicu preporuujemo za kolsku i opu uporabu. Preporuena se inaica nalazi u osnovnome tekstu.

    Doputena inaica ona je inaica koja temeljem etiriju navedenih naela nema normativnu prednost, ali je zbog tradicije ili estoe uporabe ne zanemarujemo. Uz takve smo inaice nastojali dati i objanjenje njihova normativnoga statusa. Primjer su takvih inaica zadaci, podaci itd. uz preporuene inaice zadatci, podatci ili grjeka, krjepost, pogrjeka, strjelica i vrjedniji uz preporuene inaice greka, krepost, pogreka, strelica i vredniji. Doputena se inaica nalazi u napomeni.

    U iznimnim sluajevima imamo i istovrijedne inaice. One se kao ravnopravne donose u osnovnome tekstu. Ravnopravne su inaice npr. bregovi i brjegovi, grehovi i grjehovi, grenik i grjenik, spreavati i sprjeavati, unapreivati i unaprjeivati. U napomeni uz rijei koje su tvorenice rijei grijeh i u kojima se doputa pisanje i e i je iza pokrivenoga r nalazi se objanjenje da je to rjeenje doneseno zbog toga to te rijei pripadaju religijsko-moralnomu kontekstu u kojemu su este u liku s je. Ostale istovrijedne inaice smatramo ravnopravnima zbog toga to su obje podjednako potvrene u uporabi.

    Nijedno se naelo ne moe primijeniti samo za sebe. Za svako se rjeenje pomno

  • HRVATSKI PRAVOPIS4 HRVATSKI PRAVOPIS 5

    vagalo kojemu naelu i s kojega razloga dati prednost (ako se vie njih pokazalo jednakovrijednima).

    Stoga smo pri oblikovanju pravila vodili rauna i o ovim naelima:

    o naelu otvorenosti prema korisnicima: To se naelo oituje u prvome redu u nastojanju da se korisniku pravopisa objasni sve to je bilo predmetom rasprava njegovih autora. Temeljem toga naela u ovoj se radnoj inaici nalaze napomene. Razlikuju se tri vrste napomena:

    objasnidbene napomene u kojima se donosi objanjenje zato smo prednost dali odreenoj inaici

    napomene pretpostavljene pogreke koje korisniku pravopisa dajemo kako bismo mu olakali snalaenje u pravopisu

    normativne napomene koje, kako smo ve objasnili, odreuju normativni status zapisa.

    To e naelo u svojoj punini zaivjeti u mrenome izdanju konanoga teksta pravopisa koje e ukljuivati niz poveznica razliitih vrsta. Predviene su poveznice unutar teksta te poveznice na napomene, savjete i pojmovnik. Pojmovnik e korisnicima Hrvatskoga pravopisa omoguiti da razumiju svaki jezikoslovni naziv koji upotrebljavamo.

    o naelu primjerenosti korisnicima: Velika se pozornost posveuje primjerenosti korisnicima, tj. svim govornicima hrvatskoga jezika. O tome se vodilo rauna pri uporabi nazivlja, donoenju napomena, jezinih savjeta i uputnica.

    o naelu ekonominosti: Jedno je od temeljnih naela i naelo ekonominosti. Ekonominost se nikad ne ostvaruje na raun primjerenosti korisniku. Nastojalo se da se u osnovnome tekstu pravopisa daju kratka i jasna pravila te to vei broj modelnih primjera. Nisu se gomilali istovrsni primjeri kako se tekst ne bi opteretio, a iscrpan popis pravopisno dvojbenih rijei nalazit e se u pravopisnome rjeniku. Ekonominost e se u konanoj inaici oitovati i u tome to se u pravopisu nalazi niz poveznica s pomou kojih se itatelj upuuje na mjesto na kojemu je pojedini problem iscrpnije objanjen.

    Ovu vam radnu inaicu predajemo u ruke sa eljom da zajednikim nastojanjem doemo do konanoga i opeprihvaenoga Hrvatskoga pravopisa te na zadovoljstvo i najire javnosti i strune zajednice dovrimo dugo razdoblje pravopisnih previranja.

    autori Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje

    A a 1. B b 2. C c 3. 4. 5. D d6. D d7. 8. E e9. F f10. G g11. H h12. I i13. J j14. K k15.

    L l16. Lj lj17. M m18. N n19. Nj nj20. O o21. P p22.

    R r23. S s24. 25. T t26. U u27. V v28. Z z29. 30.

    U pisanju stranih imena i stranih rijei upotreblja-vaju se i slova Q q, W w, X x, Y y. Pri abecediranju q dolazi iza p, a w, x, y iza v.

    U pisanju stranih imena i drugih stranih rijei katkad se upotrebljavaju i slova iz drugih latininih pisama: , , , , , , .

    Kad se piu velikim slovima, dvoslovi se zapisuju na dva naina: D i D, Lj i LJ, Nj i NJ. Oblici D, Lj i Nj

    upotrebljavaju se kao prvo slovo u reenici ili kao prvo slovo rijei koja se pie velikim poetnim slo-vom.

    Oblici D, LJ i NJ upotrebljavaju se kad je cijela rije napisana velikim slovima.

    Nazivi slova hrvatske latinice su: a, be, ce, e, e, de, de, e, e, ef, ge, ha, i, je, ka, el, elj, em, en, enj, o, pe, er, es, e, te, u, ve, ze, e.

    Hrvatski jezik biljei se latininim pismom. Hrvatska lati-nica ima 30 slova 27 jednoslova i 3 dvoslova (d, lj, nj).

    Slova mogu biti velika i mala. Slova hrvatske latinice dola-ze po ustaljenu redoslijedu ili abecedi:

    SLOVA

  • HRVATSKI PRAVOPIS6 HRVATSKI PRAVOPIS 7

    -aga: rupaga-anin: Bjelovaranin, ibenanin-e: djevoje, siroe-ica: cjevica, stvarica-i: golupi, momi, rupi-ina: kraina, naivina, pliina-uga: kamenuga-eak: grmeak-i: brani, goni, ribi, tekli, vodi-iak: grmiak, plamiak-iar: dijabetiar, higijeniar-ii: gospodii-iina: dobriina-ina: sestrina-jaa: krpenjaa, sjevernjaa-niar: povjesniar pridjevnim:-aak: dugaak-aki: zagrebaki-ian: alergian, nostalgian-iast: bjeliast, plaviast -iki: biciklistiki, turistiki glagolskim:-aiti: prednjaiti prilonim-ake: naglavake, naopake

    h) u slavenskim patronimima i prezimenima sa zavretkom -i: Lav Nikolajevi Tolstoj, Oton upani

    i) u nekim kajkavskim zemljopisnim imenima: Bedekovina, Globoec, pikovina, Zaretje, Pantovak.

    NapomenaZbog potvrenosti u uporabi obaju likova moe se pisati: Budinina (u skladu s mjesnim izgovorom) i Budinina (u skladu sa standardnojezinom normom), Ferenica i Ferenica, Medveak i Medveak, Peenica i Peenica, Vugrinak i Vugrinak, Konjina i Konjina. Neka se kajkavska zemljopisna imena uobiajilo pisati s : Budinak, Nedelie, Trakoan, Veliko Trgovie.

    Odnosni pridjev od zemljopisnoga imena Baka glasi baanski.

    Glas Glas nalazi se:a) u nekim rijeima: elav, ud, gae, ki, lea, maeha, meava, mo, no, obeati, odjea, pe, pomo, srea, tisua, voe; elavac, udljiv, kerin, maehin, moan, noni, obeanje, tisuiti, vonjak

    b) u glagolskome prilogu sadanjem: piui, pjevajui, pleui, plivajui, radei, smijui se

    GLASOVIPojedinani glasoviGlas Glas nalazi se:a) u nekim rijeima: bava, aa, gr, jeam, klju, lopo, maka, rije, u; bavar, grevit, j