ŽIVJETI ZDRAVO

Diamon<

OTKRIJTEPRIRODNO ZDRAVLJE

POMOĆU PROGRAMAKO| I VAM

UKAZUJE KAKO DA:

O Gubite na težini bez računanja kalorija ili ograničavanja obroka

O Izrazito povećate svoju energiju kroz pravilno kombiniranje hrane

O Uživate u voću u neograničenim količinama - u pravo vrijeme

O Otkrijete novi životni stil - stil koji će vas održati vitkim zauvijek

O Vježbate svjesno, sigurno i učinkovito

O Promjenite svoj način uzimanja jela i razmišljanja o prehrani

O Uvijek izgledate i osjećate se najbolje

F/T FOR t/FEMolimo vas da okrenete stranicu i upoznate se s uzbudljivim svjedočanstvimamedicinskih stručnjaka i prosječnih američkih građana koja su izrekli o knjizi FITFOR LIFE

SADRŽAJ

XV

UVOD Kay S. Lawrence. M.D.PREDGOVOR Edward a. Taub, M.D..FA.A.P

I DIO - NAČELAUvodDijete uopće ne koristePrirodna higijenaPrirodni tjelesni ciklusiTeorija o metaboličkoj neravnotežiNačelo hrane s visokim udjelom vodeNačelo pravilnog kombiniranja hraneNačelo pravilnog uzimanja voćaTeorija detoksikacijeBjelančevineMliječni proizvodiTjelovježbaOno ste što mislite da jesteNajčešća pitanja

II DIO - PROGRAMUvodDoručakSvježi sokoviEnergetska ljestvicaPopis za kupnju "F1TFORLIFE"Salata kao glavno jeloNekoliko naputaka o načinu življenja

ČETVEROTIEDNI PRIM|ER ZDRAVOG NAČINAŽIVLJENJA S RECEPTIMA ZA PRIPREMU OBROKAZaključakBibliografija

xviixix

232529313739424855646877828587

9597100103105106125127

1 3 1229231

XVII

UVOD

Skoro je sasvim prihvaćena posljedica suvremenog života da ćemo podlegnuti nekojdegenerativnoj bolesti prije no što to očekujemo. Međutim, postoji i usporedno zanimanje zapronalazak načina da se izbjegne ono što se čini neizbježnim. Tako su mnogi ljudi ostavilipušenje, započeli s tjelovježbom, promijenili prehranu i općenito pokušali preuzeti većuodgovornost ka prevenciji bolesti.

Odlično je u programu FIT KOR LIFE to što on može biti fantastičan početak naputu prema zdravlju. Mnogi će ga smatrati samo programom za mršavljenje koji je uistinu iuspješan. No, još je važnije d a j e to prvi korak prema zdravijem i produktivnijem životu.Ovakva prehrana ima i svoje popratne pojave: svatko tko je predebeo izgubit će višak kilograma.Osjetit će povećanje energije i poboljšanje zdravlja te umanjiti simptome bolesti. Ljudsko jetijelo stvoreno da bude aktivno. Baš kao što mišić zakržlja kad se ne koristi, tako slabe i svetjelesne funkcije. Uzimanje lijekova, prehrana prerađenom hranom, sjedeći poslovi, vožnjaautomobilom u svakoj prilici, sve to uzrokuje stagnaciju izvjesnih fizioloških aktivnosti.Vitalnost i energija kao posljedica prehrane živom hranom obično uzrokuju želju za još većomaktivnosti. A posebno ako se radi i uravnotežena tjelovježba. Sve to vodi ka boljoj cirkulacijikoja je srž zdravstvenog temelja.

Činjenica je da se danas sve više ljudi zanima za prehranu. Zbog toga vjerojatno ipostoji bezbroj knjiga o prehrani i mršavljenju. Moguće je izgubiti se i zbunit i od svihsuprotstavljeni!! teorija. Zahvalna sam jer sam konačno pronašla knjigu koju bez dvojbe mogupreporučiti svojim pacijentima.

Baš je ironično to što se većina prirodnih i normalnih stvari smatra ezoteričnim ilistavlja u kategorije poput "alternativnog stila življenja". Ovdje imamo staru, isprobanu idokazanu metodu mršavljenja kojom se također uravnotežuju i prirodne tjelesne funkcije.

Društvo je postalo previše tehnološko da bi shvatilo kako su izvjesne osnovne funkciječisto prirodne pa se zbog toga mudrost stječe njihovim uvažavanjem i proučavanjem. Nažalost,u takvom društvu poštujemo samo one s diplomama i statusom koji su sposobni dati mnoštvoznanstvenih i tehnoloških podataka. Studij medicine i prehrane također se kretao u tom pravcu,koji nas kad se radi o mnogim fiziološkim funkcijama, nažalost može odvesti dalje od istine.Zato što smo kao živa bića daleko složeniji od zbroja naših kemijskih reakcija. Važno je uzeti

XVIII

u obzir koncept životnih sila i mnogih drugih čimbenika ljudskog života nevidljivih oku iliračunalu.

Smatram da su u nekim slučajevima moji najterapeutskiji savjeti bolesnicima oni štoproizlaze iz zdravog razuma. Ne zvuči baš znanstveno reći nekome da koristi tople kupke ilida se više odmara i zabavlja ili da uspori tempo života ili da se jednostvnije hrani kako bi tijelobilo sposobno probaviti hranu. No. upravo se ovakvi savjeti često pokazuju najučinkoviti j im.

Diamondovi su svoje živote odlučil i posvetiti proučavanju ljudskog tijela na načindrukčiji od dosada prevladavajućeg dvodimenzionalnog tehnološkog pristupa. To znači da sumarljivo stjecali svoje znanje, a ova je knjiga dokaz njihove iskrenosti. Oni ne samo da predajui podučavaju, već i žive prema svojim načelima.

"Suvremeno" prehrambeno učenje analiziralo je organizam i pretpostavlja da su mupotrebni oni elementi i komponente od kojih je sastavljen. No, ostaje zdravorazumska činjenicada nije važno ono što se nalazi na tanjuru već ono što od toga možete iskoristiti.

Smiješna je misao da moramo jesti tvari identične nama, odnosno koncept o četiriosnovne skupine hrane. "Načinimo na tanjuru svoj prikaz i pojedimo ono stoje na njemu."

Prehrambena je znanost zapravo složenija od toga, ali puno jednostavnija nego što biznanstvenici htjeli da to mislimo. Ni je dovoljno odrediti tablice hranjivih tvari prema kemijskimpodacima i onda pretpostavljati da se možemo nahraniti nečim što te kemikalije sadrži. Vrlo jebitna činjenica da se hrana mora probaviti da bi se iskoristila. Zbog toga je tako važan konceptkombiniranja hrane. Njime se omogućuje ti jelu da razloži hranu i u sebe asimilira hranjivetvari . Potpuno neprobavljenu hranu teško je uklonit i i to je uzrok debl jan ju i toksikaci j iorganizma. Imam mnoštvo dokument i ranih s luča jeva bolesnika što su se jednostavnimpridržavanjem načela pravilnog kombiniranja hrane sami izliječili. Ovo vrijedi za gotovo svakogs probavnim smetnjama, no postoje i sekundarne koristi prav i lne probave i eliminacije kojimase iskorjenjuju i simptomi alergija, glavobolje, menstrualnih problema, artritisa, ekcema i drugihbolesti.Teorija o kombiniranju hrane jednostvan je i praktičan pristup prehrani. Slijedeći ovaj vodičsvatko može procijeniti svoje rezultate. Predlažem vam da provedete vlastito znanstvenoistraživanje s tijelom kao laboratorijem. Nemate što izgubiti, a ni ja nisam nikada vidjelanekoga kome je praćenje tih prehrambenih naputaka naškodilo. Mnogi će skeptici brinuti ohranjivoj vrijednosti ovakve prehrane, jer se toliko razlikuje od onog što su naučili ili vidjeli uTV reklamama. No, zapravo se više morate bojati nastav ljanja s prehranom kojom ne podržavatevlastito zdravlje i idealnu težinu. Posve sam sigurna da ćete se. poput tisuća drugih što živeFIT FOR LIFE uvjeriti kako se razina vaše vitalnosti i zdravlja svakodnevno povećava. Kaorezultat toga osjećat ćete se zdravijima i biti zdraviji.

Kay S. La\vrevce, liječnik

XIX

PREDGOVOR

FIT FOR LIFE je prekretnica. Bez krivnje, bez tereta, bez zahtjeva. U kratkomvremenu postanite zdravi i v i t k i odredivši sami svoj tempo. Požurite autocestom zdravl ja ilipolako putem uživajte u posljednjem umjetnom cvijeću - čokoladama, pivu, perecima iodrescima. Sve je to u redu govore nam Harvey i Marilvn Diamond. Caki iz najmanje promjenei najmanjeg napora uslijedit će zdrava tjelesna forma.

Moje vlastito iskustvo? Izgubio sam 8 kg u dva mjeseca. Povremeno jedem ribu ipi let inu, gotovo nikada ne podliježem pivu i perecima i konačno mogu odgledati film bezčokolade s grožđicama u ruci.

FIT FOR LIFE je važan rad. Zajedno s djelima Kena Pelletiera "Mindas Healer.Mind as Slaycr'\ Harolda Bloomfielda i Roberta Korvja "Inner Joy", Josepha Murphvja"PowerofYow Subconscious Mind" i Nonnana Cousinsa "Anatomv oj an Illness " nalazi sena polici knjiga integralne medicine.

Integralna medicina nova je umjetnost i znanost koja se temelji na promociji zdravlja,odnosno "zdravosti" - prirodnog p r i s t u p a bolesnic ima ne smatra jući ih bolesnima iliproblematičnima već l jud ima kojima je potrebna pomoć pri uravnotežavanju svoj ih f i z i č k i h ,emocionalnih, menta ln ih i duhovnih dimenzija. Kad se jednom te dimenzi je nađu u skladu iliravnoteži, odražavat će zdravlje i dobru tjelesnu formu, tj. "zdravost".

Prehrambeni razum pitanje je od temeljne važnosti u ovom vremenu stresa."Rekemikali/acija" hrane adit ivima, konzervansima, umjetnim aromama, dehidracijom,koncentriranjem, zamrzavanjem i uporabom tnikrovalova čini prehrambenu reedukaciju nimalo\ a/ni jom od Semmehveisova uvođenja pran ja ruku l i ječnika pr i je operacije ili poroda. Otadaje prošlo samo stotinjak godina. Samo stotinjak godina otkada je znanost prestala s puštanjemkm. čišćenjem cri jeva i korištenjem pijavica. To je bio dio života naših djedova i baka. Istotako svi naši sadašnji pokušaji mršavljenja i brojanja kalorija našim unucima mogu izgledatikao dio ludosti naše generacije.

FIT FOR LIFE je savršeni primjer integralne medicine kao znanosti temeljene naenergiji. I integralna medicina i ova knjiga okrenute su potrošačima da bi se lakše premostileprepreke između prethodnih bioloških razmišljanja i n o v i j i h psiholoških pomaka što su nasvjetlo dana ponovo vratili ljekovite tvari koje proizvodi naš organizam. Konačno počinjemo

XX

shvaćati ve l ič inu l jekovitih snaga svoga tijela u stjecanju i zadržavanju zdravlja. Integralnamedicina ujedinjuje stoljeća sastavnica preventivne medicine stotina različitih kultura sasuvremenom potrebom izbjegavanja stresa, rješavanja sukoba, izbjegavanja štetnog načinaživota i promjenom ponašanja, odnosno svega onoga što dovodi do debljine, bolesti koronarniharterija, visokog krvnog tlaka, čireva, bolova u leđima, migrena, artritisa, udara i raka.

Najviše postignuće liječnika oduvijek je bilo otkriti proces bolesti što je mogućeranije vještinom, prosudbom i mudrošću i problem riješiti operacijom, lijekovima ili zračenjem.Suvremeni se liječnik koristi mudrošću u prevenciji procesa bolesti od njegova početka, liječnikori jentiran "zdravosti" pomaže bolesniku u postizanju emocionalne i mentalne smirenosti,fizičke spremnosti i duševnog mira.

Ljudsko bi tijelo trebalo trajati sto četrdeset godina ili dvostruko duže od trenutnogživotnog vijeka. Iako je medicinska znanost uvelike uznapredovala, važno je prisjetiti se da jeposao tek napola završen. FIT FOR LIFE i Diamondovi vode nas velikim korakom naprijedu produžavanju životnog vijeka i kvalitete života, a to je savršeni primjer integralne medicine.FIT FOR LIFE smatra prehrambene svojstvenosti pitanjem energetske ravnoteže. Učinkovitaapsorpcija energije iz hrane i učinkovita eliminacija hrane uravnotežuju organizam pa on nepostaje niti premršav niti predebeo te zadržava maksimum snage za stjecanje zdravlja iotpornosti prema bolestima.

FIT FOR LIFE ruši ortodoksne medicinske dogme o četiri osnovne skupinehrane, zdravom mlijeku, bjelančevinama u prehrani i računanju kalorija pri mršavljenju.

Integralna medicina slijedi duševni mir, emocionalnu smirenost i fizičku spremnost,u sebi ujedinjuje holističke sastavnice stilova života "zapadne zemlje lopoča" - Californije sasastavnicama preventivne medicine iz "medicinske Meke" - Bostona. Liječnici s istoka,tradicionalni, s harvardskom pozadinom ukazuju kako liječnici više ne mogu pomoći u 80%bolest, da medicina i kirurgija mogu izliječiti samo 10% bolesti, a daje ostalih 10% bolestiuzrokovano nezgodama pri operaciji ili popratnim pojavama u liječenju. Proglasili su da zdravljeAmerikanaca u 1980-im neće ovisiti o onome što drugi učine za njih već o onome što buduspremni u č i n i t i sami za sebe. Liječnici sa zapada potekli sa UCLA, Sanforda i Berkeleya slažuse i ukazuju da su smijeh, nadanje, vjera i ljubav primarni sastojci zdravlja. Integralna medicinaomogućava susret ovih koncepcija. Ona bolesnicima nudi kombinaciju tradicionalnog iholističkog: prehranu, tjelovježbu, sunčanje, odmor, masažu, vjeru i liječenje lijekovima,kirurške pothvate lude hrabrosti i nevjerojatne strojeve visoke tehnologije.

Imao sam čast predstaviti integralnu medicinu Kalifornijskoj medicinskoj udruzi.Američkoj pedijatrijskoj akademiji iz Detroita i Nacionalnoj akademiji znanosti iz WashingtonaD.C. To je bio-društveni, psihoduševni pristup razumijevanju zdravlja i liječenju bolesti. Osobnaodgovornost i veliko štovanje života primarne su odrednice zdravlja. Integralna medicina svakubolest smatra potencijalno reverzibilnom zbog čudesne snage tijela za samoizlječenjem, natijelo gleda kao na energetski sustav i vjeruje daje zdravlje previše važno da ga se prepustisamo znanosti ili samo laicima.

Znanost je samo pokušaj ljudskog uma da objasni prirodne zakone. FIT FOR LIFE

XXI

objašnjava prehranu na temelju prirodnih zakona, a ne na onome što su ljudski mozgovi dosadzakuhali. Kad me Harvev Diamond zamolio da pregledam rukopis ove knjige, rekao m i j e daako postoji bilo što, čak i najbezazlenija izjava koja bi mogla uvrijediti moje kolege liječniketo slobodno izmjenim jer je njegova namjera bila objasniti, a ne stvoriti otpor. Knjiga jekontroverzna, ali ne predstavlja uvredu medicinskoj teoriji. Ona dosadašnje medicinsko učenječini zastarjelim, čak i opasnim, a naše uvriježene dogme predstavlja samo kao nezdrave postavkezbog komercijalnih interesa.

Svojim kolegama liječnicima mogu poručiti samo da se ispod bare kemijskih jednadžbinalazi energija. Sve je to energija. Tijelo je energetski sustav. Organi su nakupine stanica sidentičnim t i tra jnim uzorkom. Stanice ne posjeduju samo histološku sličnost već imaju i jednakuenergetsku frekvenciju. Homeostaza ih drži na okupu. Poremećaji stanične energije ono su štodanas nazivamo bolestima.

Energetski sustavi optimalno djeluju na učinkovitom gorivu. Zdrava dinamična staničnaravnoteža održava se energetskom potražnjom koja je jednaka energetskoj potrošnji. Gorivood hrane najučinkovitije je je u svom prirodnom obliku jer su takva i naša tijela. Konzervirana,gotova i l i hrana iz mikrovalne pećnice nije prirodna. Voće se u prirodi ne nalazi u šećernimsirupima s kemijskim dodacima i konzervansima. Potoci nisu puni osvježavajućih pića. Istokao što sad smatramo dodatke hrani i hranu s nogu normalnima, nekada smo isto činili i spušenjem te zanemarivali njegovu štetnost. Energija iz prirodne hrane je energija kakvu prirodniorganizam treba. Novi obrasci zdravosti danas preplavljuju zemlju potrošačkim valovimaprilagođenima joggingu, aerobici, smanjenju stresa, prestanku pušenja i prehrambenojsamosvijesti. FIT FOR LIFE se savršeno uklapa. Ovo je važan temelj zdravlja i medicinebudućnosti - sustav koji podržava zdravost, a ne bolest.

Edward A. Taub, liječnik,F.A.A.P. Predsjednik Fondacije za svijest o zdravlju,asistent - klinički profesor na Kalifornijskom sveučilištuIrvine, osnivač integralne medicine

Živjeti zdravo 25

UVOD

Jeste li i vi jedna od onih osoba što traže takav način života da bi razborito smršavili iostali trajno v i tk i , a da pritom iskusite sva zadovoljstva jela? Ukoliko jeste, imate razloga zaslavlje! Ova će vam knjiga pomoći upravo u tome!

Ona predstavlja izvjesnu kulminaci ju petnaestogodišnjeg intenzivnog istraživanja odnosaizmeđu hrane kojom se hranimo i oblika našeg tijela. Ako vam je već dosta raznih dijeta, akotražite nekakve praktične i razumne informacije koje bi vam mogle vratiti kontrolu nad težinom,pripremite se za nekoliko uzbudljivih novina. Naučit ćete tajne mršavljenja i održavanja stalnevitkosti uz jelo. Neki od vas sigurno misle daje to prelijepo da bi bilo istinito, l ja sam takomis l io prije no što m i j e iskustvo pokazalo daje uist inu moguće krozjelo stići do težine kakvuželite imati.

Zar ne bi bilo savršeno jesti i uživati u onom što se jede, osjećati se zadovoljenim a neuskraćenim, radovati se obrocima i uvijek održavati prikladnu tjelesnu težinu? Upravo to, a nedijetu, predstavlja ova knjiga. Ona prikazuje način prehrane ugrađen u stil života kao načinživljenja, a ne kao dogmatski režim. Ne zahtijeva računanje kalorija, nije dijeta doizgladnjivanja, izbjegava bilo kakvo ograničavanje porcija, nema nikakvih l i jekova ili prašakaza mršavljenje i nije privremena mjera. To je niz prehrambenih načela kojim se možete služitiovisno o vašim cil jevima. Program na vas ne vrši pritisak. Kako budete ugrađivali oveinformacije u svoj stil života, ostvarivat ćete pravilan napredak i uz to se cijelo vrijeme osjećatiugodno.

Ova knjiga donosi trajne rezultate. Slijedeći njena načela naučit ćete kako prestatiživjeti za jelo i započeti jesti za život. Može se č ini t i da su odlični obroci, ne obaziranje nakalorije, nezaključavanje hladnjaka i življenje bez dijeta samo pusti snovi. Dopustite nam davas razuvjerimo, to je prava stvarnost,

Možda ste došli do časa kad vam je već dosta borbe s težinom i kad biste željeli pronaćiprogram koji je uistinu uspješan ikojem biste mogli vjerovati. Željeli biste se napokon uvjeritida će vaše tijelo primati sve potrebne hranjive tvari, da ćete imati trajno visok nivo enrgije i daviše neće biti nikakvih odstupanja u vašoj težini. Ukratko, željeli biste jesti dobro i pravilno iistodobno b i t i oslobođeni zabrinutosti od svih prekomjernih kilograma i centimetara.

Sadržaj ove knjige pruža vam upravo to. Mislite li da ćete ovdje naći samo obroke odizdanaka djeteline, zelene salate, pšeničnih klica i naribane mrkve, varate se. Pogledajmokako bi izgledao jedan tipičan dan našeg programa.

Kad se probudite, možete popiti veliku čašu svježeg voćnog soka. I to kakvog volitei kakvog možete dobiti s obzirom na godišnje doba. To može bit i sok od naranče, mandarina,ili grejpa napravljen običnim sokovnikom. Ukoliko posjedujete višenamjenski sokovnik možete

p n p i c n u l i i sok od j a b u k a , jagoda i l i lubenice. Hitno \c samo d.i d;in /. ipoiiK'le čašom svje/egsoku.

U k o l i k o /elite, možete u/ sok pojesti i svježu voćnu salatu ili jednostavno neštovoća. Možele u/eti kol iko /el i te bi lo kakvog svježeg voća, nikako ne konzerviranog. (Kasnijećemo ob jasn i t i /ašlo konzervirano voće ne odgovara programu.)

l l/mele li ujutro sok i voće, a oko deset sati opet osjetite glad, možete pojesti naranču,jabuku, breskvu, komad lubenice, nešto trešanja ili grožđa ili bi lo kojeg drugog voća koje vam

n . n l r p i i mri ovisno o godišnjem dobu. Ukoliko još uvijek budete osjećali glad, možetep. 'H .h km. m u i l i d v i j e . Voće možete jesti ujutro, sve do podneva, kad god budete gladni.

/.i i m a k možete imati salatu napravljenu od bilo kakvog svježeg povrća kojeg volite./;i ' . . i l . i iu tno/i-u- i/ahia l i preljev, a uz to imati maslac i kruh ili juhu. Ili možete odabrati

n. l \ n '. m . i | o i u v o i i i i l i maslacem od avokada, rajčice, krastavaca, salate i prokula. (Usput,. iko !<••. N i - . i f pi obal i sendvič od avokada i rajčice, znajte da vas čeka prava poslastica!)

Dok p i i p r c m a t e obrok za večeru možete ukoliko imate višenamjenski sokovnikn i | > r , i \ th kokie l ml raznog voća i povrća. Možete uzeti rižu ili pečeni krumpir i uz to salatu ilin. i | > . i t i k u h a n o povrće. Ili možete imati posebno glavno jelo, npr. mediteransku salatu od rižei l i . . i l . i i u ljubitelja odrezaka. Možete se odlučit i za meso, p i le t inu ili r ibu s povrćem i salatom./,i p i o n i | c r u i . 1 1 lo/cl c probati i izvrsnu j u h u s kukuruznim kruhom. Možete imati razno povrće,l u l u ' . I M > M > l u l o kuhano, zamotano u vruće tortilje s avokadom i prokulama. Postoji tolikoumnu nosii i novih zamisli koje samo čekaju na vas tako da uopće nećete imati razloga zad « > ..idu, odricanje i zbunjenost. Sad vidite da postoji dovoljno hrane koja može biti i uzbudljivai i i k u s i u i / d i a \ a . Njezina kvaliteta i raznovrsnost u izravnom su odnosu s time kako želitei / r l c i l a l i i kako se osjećati. Većina jela bit će vam poznata pa ćete tako ovaj program moćil . i k o p r a t i l i . U/ to će biti i puno vama nepoznatih i originalnih jela. Naglašavajući poznatuh i , mu, program zahtijeva samo neke vrlo jednostavne promjene s vaše strane.

Ono stoje u ovom programu novo i drugačije jest to da NIJE BITNO SAMO ŠTOn Di:n:. VEĆ JE OD IZUZETNE VAŽNOSTI KAD JEDETE i K A K O HRANUKOMBINIRATI: . Činitel j i "kad" i "kako" su ona karika koja vam je dosad nedostajala upoha/i /a uspjehom!

N a j u z b u d l j i v i j e je to da je ovo osjetljiv pristup mršavljenju koji bez muke možeposlali vaš s t i l života. On je inovativan, zabavan i zaista djeluje! Uz to pruža i trajne rezultate.l o N U h! di jeta i za razl iku od nje ovo NIJE privremeno riješenje! Nikada više nećete osjetiti

i a/očaranje vraćanja svih kilograma kojih ste se teškom mukom riješili. Imat ćete jedinstvenooruđe spremno za korištenje kad god osjetite da vam se nekoliko neželjenih kilograma ponovnouvuklo u život. Težinu koju izgubite ovim programom izgubil i ste zauvjek! FIT KOR LIFE jesiguran i uravnotežen sustav temeljen na prirodnim fiziološkim zakonima i t jelesnim ciklusimai d j e l u j e upravo zato što se temelji baš na njima.

Osnova ovog sistema nalazi se u općoj istini koja do sad nije bila dovoljno shvaćena:TRAJNO l SIGURNO SMANJENJE TEŽINE IZRAVNO JE POVEZANO S KOLIČINOM

l N! RGUi: KOJOM RASPOLAŽETE l TROŠENJEM TE ENERGIJE PRI UKLANJANJU( ) M'AI ) N I I ! TVARI (PREKOMJERNE TEŽINE) IZ TIJELA. Ovaj sustav djeluje tako da us u r a d n j i s tijelom oslobađa i nadograđuje energiju. Tako stvorenom količinom energije tijeloi'v se r i j e š i l i prekomjernog tereta, a što više energije budete imali, izgubit ćete i više težine.M l FOK IJFK n i j e namijenjen samo skidanju kilograma, već i obnovi energije nestale uslijednašeg neprestanog remećenja pravi lnog funkcioniranja tijela. Tako ćete, ako i nemateprekomjernu te/inu, ovim programom ostvariti značajno povećanje energije.

Ne br ini te se ukol iko zbog bi lo kakvog razloga morate prekinuti program. Važno jesamo da mu se opet vratite čim uzmognete. Ovdje se radi o st i lu življenja, a ne o privremenomobrascu ponašanja. Uvijek možete nastaviti gdje ste stal i i istom kad to učinite, rezultati će bitividl j ivi . Dakako, najbrže ćete mršaviti ako ne budete odstupali od programa. Želite li najbol jere/.ultatc, čvrsto se držite preporučenog.

Dr. Ralph Cinque iz lječilišta Hvgeia iz Yorkto\vna u Tek šašu napisao je sljedeće učasopisu Health Reporter. "Amerikanci su se navikl i na debljinu, no to na sreću n i j e sveopćizavjet. Doslovno su svi dugovječni ljudi od Azije preko Južne Amerike do Novog /e!andamršavi. Statistike u Americi pokazuju da su l judi kojima je tjelesna težina /a 15" n manja odstandardne idealne težine najotporniji na degenerativne bolesti, najzdraviji i najdugovječniji,S trenutačnih zdravstvenih stanovišta današnji su konvencionalni standardi o i d e a l n o j t j e le sno jl e / i n i previsoki."

Stil života koji dovodi do gojaznosti dovodi i do bolesti. Program FIT FOR IJFKpripremljen je tako da Amerikancima može pružiti potpuno nov stil života. Većina problema/bog prekomjerne težine te tada i neizbježnog lošeg zdravstvenog stanja nastaje us l i jedneupućenosti u važnu ulogu energije pri mršavljenju i nekih potpuno pogrešnih stanovišta olome kako treba jesti. Joy Gross u svojoj knjizi "Pozitive Power People" kaže: "Život setemelji na nepromjenjivim zakonima i nepoznavanje tih zakona nikog ne oslobađa posljedicanjihovog neprimjenjivanja ili kršenja." Ovaj se progam temelji na univerzalnim prirodnim/akonima koje na sebi morate primijeniti. Tako ćete se nagraditi mladenačkim i vitkim tijelom,ljepotom, vitalnošću... te fizičkim, emocionalnim i duševnim zdravljem!

Jedan mi je prijatelj prije sedamnaest godina, u trenutku bijesa, rekao: "Čuj Depsa(debeli), zašto jednostavno ne odeš i budeš debeo!" Ja Depsa? Tog sam se časa osjećao kao dami je netko na glavu stavio veliki lonac i odalamio me žlicom po njemu. Bilo je nekolikorazloga zbog kojih me ova njegova izjava pogodila. Ponajprije, bio sam siguran da uspješnopr ikr ivam kile odgovarajućom odjećom. Još me više l jut i lo to što sam gradio karijeru nadi jetama, a komentar mog prijatelja primorao me da shvatim kol iko sam u tome neuspješan.Iskušavao sam svaki program koji bi se pojavio. Ako se trideset dana trebalo jesti samo sir ijaja, ja bih to jeo; ako se trideset dana moralo jesti samo celer i mrkvu i to bih opet jeo. Takobih s k i n u o kile, ali čim bi program završio, a ja se vratio starim navikama, vratile bi se i k i le .l ' ko l iko ste ikad b i l i na dijeti znat ćele što mislim, jer priznajmo da kad smo na di je t i , misl imosamo na H R A N U . Kad bi to mučenje završilo, istrčao bih iz kuće poput opcčenog mačka ibacio se na jelo. Bez obzira kol iko le/ine i/gubio, uv i jek mi se činilo da sam, u manje vremenaod onog koje mi je trebalo daje skinem, uz nju dobio i dodatna dva kilograma.

Kao d i j e t e nisam bio debeo. Nakon što sam i/ašao i/ /rakoplovstva u ran imdvadesetim, /apočeo sam borbu s te/inom, borbu koja jednostavno n i j e /c i je la prestati. Uvrijeme kad sam trebao bit i na jakt ivni j i i najsposobniji, imao sam već skoro 22 kilogramaviše. Kad sam prešao onu omraženu oznaku na vagi od 90 kilograma, postao sam očajan. U toje isto vrijeme umro i moj otac od raka želuca. To je bilo pravo mučenje, ne vjerujem da će meikad napustiti uspomene na njegove posljednje dane. U mladosti je bio lučki radnik i bavio seboksom, bio je snažan i krupan i imao je preko 90 kilograma. Kad je urnro, težio je manje od45. Ubrzo nakon njegove smrti, probudio sam se shvativši da kao 177 centimetara visok i 91kilogram težak muškarac imam iste probleme koji su za života mučil i i mog oca. I on je imaoviše od 90 kilograma i nije se nikad, baš kao ni ja, osjećao uist inu dobro. Moja kasnijaistraživanja dovela su me do zaključka da ćete, dok sa sobom nosite više od 22 kilograma sala,nosili i ostale probleme. Mog su oca mučile česte prehlade, glavobolje i razne nevolje saželucem. Stalno se žalio na nedostatak energije. Moji su problemi bi l i isti. Nisam sudjelovaou sportskim i društvenim aktivnostima, a skinut i majicu na plaži uvijek je bilo traumatičnoiskustvo. Kad sam završio s poslom, ni je mi ostalo dovoljno energije ni za što osim jela isamosažaljenja. A kad mi je urnro otac, osjetio sam ne samo sažaljenje već i strah.

Taj je strah bio podstrek za prekretnicu. Strah od prerane smrti i želja da mi se neobraćaju sa "Depsa" konačno su me natjerali da nešto poduzmem. Bio sam spreman odreći seu v i j e k prisutnih Big-Maca i Coca Cole i posvetiti se uskrsnuću svog tijela. Pun entuzijazma iodlučnosti bacio sam se na razne dijete koje su obećavale uspješno mršavljenje i vječnu vitkost.Bio sam na prvoj, na drugoj, na trećoj... Nakon puno frustracije i razočaranja shvatio sam da...

DIJETA UOPĆE NE KORISTI

Jedno od najbezuspješnij ih i najčudnij ih l judskih iskustava je mršavljenje dijetama. Gdjest- |oš l j u d i danima. Ijednima čak i mjesecima disciplirano toliko odriču da bi sve što postignuislog trena pokvarili'.' Kao da ovo iskustvo nije već dovoljno frustrirajuće, mnogi se dijetamapodvrgavaju redovito da bi oduševljeno izgubi l i nekoliko ki la u kratkom vremenu i onda ihopet dobili . Ti ljudi sami sebe iscrpljuju mentalno, duhovno, fizički i emocionalno neprestanoha/eći, a opet nikad ne pronalazeći trajan rezultat. Ova česta i neuspješna potraga stvarapretjeran slres i emocionalno razaranje dobro poznalo tim ljudima.

Stoje uopće dijeta? Ljudi se odaju svakakvim zadovol js tvima sve dok se v iše ne moi-upogledati u zrcalo ili dok im odjeća ne postane pretijesna. Tad se protiv v o l j e pris i le na ( h | r h ida bi se i skupi l i zbog zadovoljstava iz prošlosti. Baš kao da istrčavate i / a k l | i u a \ a k1 j ' . i r . i / unakon što vam netko iz nje uzme auto. Prekasno je, šteta je već učinjena, " l . i jck" /;i in n-odricanje i skoro svaka dijeta danas zahtijeva od osobe koja joj se podvrgava da skine k i l e podsvaku ci jenu. Ovo je izuzetno skup način mršavljenja. Njegova stvarna cijena je zdravlje.

Zbog čega dijete nisu korisne? Odgovorje zapravo posve jednostavan. Na što mis l i te kadste na dijeti? Baš kao što sam i ja mislio, misl i te na to što ćete jesti kad ovo iskušenje završi.Kako uopće možete uspješno smršaviti ako neprestano mislite na hranu? Odricanje nije rješenje/a zdravo i trajno održavanje idealne težine.

Osim toga, dijete su privremene. Zbog toga i rezultati mogu b i t i samo privremeni! Žel i te l ib i t i v i t k i stalno ili samo privremeno? Privremene mjere donose privremene rezultate, a stalnemjere stalne rezultate. Jeste li ikada ču l i daje netko rekao: "Bio sam na svakoj mogućoj d i j e t ii nijedna mi nije pomogla?" Zastoje taj netko i bio na svakoj dijeti? Uspjeh jednostavno nijepostignut jer se radi o potpuno krivom pristupu! Dijete propadaju zbog loše organizacije.Samo mali broj ljudi zna dobro organizirati prehranu, dok velika većina koja nema drugogi/laza nastavlja provoditi d i j e tu jer ne poznaje nikakvu drugu mogućnost. Oni nastavljajupotragu za lijekom koji će jednom zauvijek završiti njihovu borbu sa salom.

Kad započnemo s dijetom, naš je sustav bačen u kovitlac i nastoji se prilagoditi novomnačinu hranjenja. Kasnije, kad dijeta završi, opet se mora v r a t i t i na stari način. To je kao kadbismo uzeli metalnu šipku i neprestano je savijali . Naposljetku, postat će preslaba i puknut će.Naprežete li neprestano svoje tijelo dijetama, dogodit će mu se isto što i toj metalnoj šipci.

Kad napadam dijetu napadam američko društvo. Prema anketi Louisa Harrisa, 62%Amerikanaca ima problem s težinom. Više od četrdeset i četiri mil i juna Amerikanaca je k l in ičk igojazno, što znači da imaju više od 9 kilograma iznad idealne težine. Više od pola nacije jestbi lo ili se trenutno nalazi pod dijetom.

No, činjenica je da dijeta ničemu ne s l u / i ! Nikad nije s l u / i l a i n i k a d neće s l u ž i t i . Brojevi

nam sve to potvrđu ju . Kol iko je vrsta d i j e t a b i lo u protek l ih dvadesetak godina1.' IVdeset'.'Stotinu1.' Ako su one zaista uspješne, /ašto treba neprestano izmišl jat i nove? Zar se gojaznostu tom slučaju ne bi trebala smanjivati, a ne povećavati? 1982. samo u Sjedinjenim državamapotrošeno je petnaest milijardi dolara na usavršavanje dijeta. Petnaest milijardi dolara! Daimate taj novac i da svakog dana trošite po mi l i jun, imal i biste ga dovoljno za četrdeset godinai još bi vam ostalo oko četri stotine mil i juna! Da dijete zaista mogu pomoći, ovoliki novaczasigurno bi riješio problem, zar ne? Zapravo se ova astronomska svota svake godine povećavaza milijardu dolara. Usprkos svim novim dijetama koje dolaze i odlaze, problem postaje sveteži.

Očito je da se on nalazi u mentalitetu dijete. Zbrka i frustraeija se povećavaju zato štovećina dijeta proturječe jedna drugoj. Jedna dijeta govori kako treba jesti više bjelančevina, amanje ugljikohidrata. Druga opet da treba jesti više ugljikohidrata, a manje bjelančevina. Moguli obje b i t i ispravne? Jedna varijanta govori da možete jesti što god želite, a onda to spratiananasom ili papajom. Druga govori da možete jesti b i lo kakvo jelo, ali da redovito vježbatei m i s l i t e pozitivno. Treća kaže da možete jesti sve samo da to što jedete prvo izvažete, ačetvrta daje se morate pridržavati povremeno, na dva tjedna. Mnoge se dijete odnose samo na/amorno računanje kalorija. Najopasnije od svih je najnovije dijetno ludi lo zamjenjivanjahrane l i j e k o v i m a i l i hranj ivim prascima. Cijenu koju za to plaća zdravlje tek trebamo odrediti.K u k o smo se u prošlosti često pouzdavali u dijete, koju mogućnost imamo sad kad znamo daone ne korisle? TU MOGUĆNOST UPRAVO ČITATE!

Ovo je neka vrsta obavijesti kojom ljudi mogu sami utvrdi t i stoje najbolje za njih. Vrijemeje da ponovno preu/memo kontrolu i odgovornost od onih što se neprestano svađaju tko imap r a v i odgovor. Ovdje se radi o jednom novom pristupu, novom načinu razmišljanja, novomnačinu prehrane, tako da di je te postanu nepotrebne i zastarjele poput voska za pečaćenje.V i d l j i v o je da one nemaju učinka pa ih se trebamo riješiti i osloboditi! Saznat ćete iz prve rukeda jedini trajni rezultati mršavljenja dolaze kad PRESTANETE S DIJETAMA.

Tako je bilo i sa mnom. Konačno sam se ostavio dijeta. Odlučio sam pronaći odgovor kojiće imati smisla i koji će b i t i trajan. Nakon tri godine mučenja dijetama, postalo mi je jasno damoram naučiti kako voditi pravilnu brigu o svom tijelu, l Itio sam naučiti kako postići i održativitko i zdravo tijelo za koje sam znao da se nalazi u meni.

Jedne večeri, na nekom glazbenom fes t iva lu d v i j e tisuće milja od kuće, načuo sam kakod v i j e pri l ično zdrave osobe raspravl ja ju o preosjetl j ivosti svog prijatelja iz Santa Barbare uKaliforniji, misleći na njegove duge disertacije o ljepoti dobrog zdravlja. "Oprostite", prekinuosam ih, "o kome to govorite?" Za manje od dvadeset i četiri sata bio sam na putu ka SantaBarbari. Nisam mogao znati da se nalazim na rubu najizuzetnijeg otkrića svog života. Spremaosam se susreti s jednom starom, neuobičajenom znanosti poznatom kao...

PRIRODNA HIGIJENA

Kad sam pm puta čuo za taj izraz, pomislio sam: "Znam o čemu se radi, o pranju zuba ius i | i i " . ' Iako je i s većinom ljudi koja se susretne s tom riječju. Prirodna je higijena zapravo,n a | i / u / c t n i j i pristup njezi i održavanju ljudskog tijela. Prvi put sam čuo o njoj buljeći u licenai/dravi je osobe koju sam ikad upoznao. Na prvi pogled shvatio sam da on mora znati kakose treba br inut i za tijelo. Gledajući njegove bistre oči, njegovu kožu koja zrači, njegovo vedrod i / a i i j e i dobro oblikovano tijelo, nisam mogao ne prisjeti l i se svih onih profesionalaca kodk o j i h sam u prošlosti tražio savjete. Kad smo se upoznali rekao je: "Znate, u b i j a t e sami sebe,to ne morate." Zasjao sam poput božićnog drvca. Tom rečenicom /apočeh su i moj uvod up i n o d i u i hig i jenu i jedno vrijedno pri jate l j s tvo. U samo n e k o l i k o sati gospodin Jcnsen(pseudonim uporabljen po izričitoj želji) mi je objasnio jednim Iako r a z u m l j i v i m j e z i k o m/ašto sam debeo i zašto imam toliko problema s mršavljenjem. Sve je to imalo t o l i k o smisla dasam oslao iznenađen očitom jednostavnošću. Slušajući početna objašnjenja kako poslići io t h / a v a t i ti jelo u formi, ispunio me do tad nepoznat osjećaj zadovoljstva i olakšanja. HVO štosam sa/nao.

Imao sam sreću da s g. Jensenom provedem u proučavanju tri i pol godine i to mi jeiskustvo potpuno otvorilo oči. Ne samo da m i j e njegovo znanje koristilo u svakodnevnom/ i \ o t u . nego sam usvojio i pročitao sve što se ticalo prirodne higijene. Tada sam odlučio da ćejMoučavanje, praktičan rad i predavanje prirodne higijene bi t i moj životni poziv. Nakon odlaskai/ Sante Barbare intenzivno sam se bavio proučavanjem prirodne higijene još deset godina.N e k o l i k o sam godina privatno savjetovao ljude kako da se koriste načelima prirodne higijenekao s t i lom života a to radim i dan danas. 1981. započeo sam seminarski program poznat kaoDl.\MOMX)VA METODA i otada sam imao mogućnost govoriti s više tisuća l judi. Uspjehmetode potvrđuju i mnoga pisma koja primam. 1983. primio sam doktorat prehrambenih/nanost i od Američke visoke škole znanosti o zdravlju iz Austina u Teksasu, jedine ustanoveu Sjedinjenim državama koja dodjeljuje diplome iz prirodne higijene.

U samo mjesec dana proučavanja prirodne higijene, izgubio sam 22 i pol kilograma sk o j i m a sam se tako dugo natezao. Bilo je to 1970. S vo vrijeme do sad nisam dobio niti grama,.1 moini vam reći da jako vol im jesti. Jedan sam od onih koji mogu navući nekoliko kila samo

i i . i j i i c ! časopis (.toitntiet. Razlika je jedino u tome što sam naučio kako jesti da istodobno/udovoljim svoju strast i pomognem tijelu u održavanju idealne težine. Naučio sam kako jesti/a /ivot, a ne živjeti za jelo. Drugim riječima, nisam se opet udebljao jer nisam ni mršaviod i j e t a m a , već sam promijenio svoje prehrambene navike.

M r š a v l j e n j e je samo jedna od k t n i š t i k o j u pruža prirodna h i g i j e n a kao sti l života. Također. 1 1 1 1 se počeo os jećal i dobro i pun rncipir Nisam mogao ni s a n j a t i da ću ikad i skus i t i takav

neprestano visok n i v o energije. Sad 1 1 1 1 , 1 1 1 1 takav v i šak energi je da me m-ki od i i i o p h /nanacasmatraju u/ncmirava juć im! Kako sam n četrdesetim, ne mogu b i l i /adovol |ni | i slo se sad osjećam/druvije nego kad mi je bi lo dvadeset i pet. Sve to dugujem prirodnoj h i g i j e n i .

Tragove prirodne higijene možemo naći još u starih Grka. Četiri stotine godina prije Krista.I l ipokrat je govorio; "Tvoja je hrana tvoj lijek." Moderna povijest prirodne higijene uSjedinjenim je državama započela 1830. godine nastankom organizacije zvane Američkofiziološko društvo. Ta je organizacija osam godina kasnije osnovala knjižnicu i trgovinunamirnicama u Bostonu koja se s pravom može nazvati prvom američkom trgovinom zdravehrane.

Oko 1850. četiri doktora medicine, SylvesterGraham, \Villiam Alcott, MaryGovete IsaacJennings započeli su prvi veći pokret o prirodnoj higi jeni. Uskoro su im se pridružili i brojnedruge kolege želeći tako ostvariti prirodniji pristup tradicionalnoj medicini. 1862. dr. RusselTrall osnovao je Nacionalnu higijensku udrugu. 1872. izdao je svoj rad "Higijenski sustav"koj i je bio dobro primljen te prethodio mnogim ostalim radovima na tu temu koji su podučavalivažnost prehrane u postizanju i održavanju zdravlja.

Jedan od najc i jenjeni j ih i najupućnij ih znanstvenika našeg vremena koji se bave prirodnomhigi jenom, dr. l lerbert M. Shelton, danas u mirovini, vodio je od 1928. do 1981. "školu zdravlja"s k l in ikom i laboratori j ima te predavao program u San Antoniju u Teksasu. Dr. Shelton sesmatra najvećim prorokom filozofije prirodne higijene, njezinih načela i prakse. Stvorivšipravo blago literature, novini otkrićima i razmišljanjima pridonio je ovoj znanosti više negoitko drugi. Dr. Shelton kaže: "Prirodni zakoni, svemirske istine i znanstvena načela sasvim suizvjesni, nepromjenjivi i bezuvjetni u odnosu prema zdravlju kao što su i u odnosu prema biločemu drugom. Prirodna higijena je ona grana biologije koja proučava i primjenjuje uvjete okojima ovise zdravlje i život te sredstva kojima se zdravlje održava ili obnavlja kad budeugroženo."

Danas je najistaknutiji akt ivni zagovornik prirodne higijene zasigurno T.C. Fry, dekanAmeričke visoke škole znanosti o zdravlju. Taj najbriljantniji glasnogovornik zdravlja kaže:"Prirodna Higijena jest u skladu s prirodom, jest suglasna načelima organskog postojanja,njeguje ispravan odnos prema znanosti, jest sukladna s filozofijom, etikom i razumom, jestuspješna u praksi i jest blago čovječanstva." Njegov moto glasi: "Zdravlje nastaje zdravimživljenjem."

Dr. K.R. Sidhwa, vodeći znanstvenik za prirodnu higijenu u Londonu, nedavno je na Trećemsvjetskom kongresu alternativne medicine opisao prirodnu higijenu kao "krajnju ljekovitufilozofiju ili tehniku."

Danas prirodnu higijenu provode po cijelom svijetu ljudi koji uživaju u dugom i zdravomživotu bez bolesti. Želite li saznati dodatne podatke, možete se obratiti Američkom društvuprirodne higijene. Adresa je: American Naiural Hvgienc Socictv, Dra\verA, Box 30630, Tantpa,Florida 33630; ili u Kanadi: Canadian Natural Hygiene Society, P.O. Box 235, Station T,Toronto, Ontario, Canada M6B 4AJ.

Šio točno /.naći "prirodna higi jena"? B i l i ste na pravom tragu ako ste na početku pomislilin.i asćenjc /.uha. Riječ higi jena odnosi se na čistoću, a riječ prirodna predstavlja proces uk o i c i n nema n i k a k v i h umjetnih sila. OSNOVNI TEMELJ PRIRODNE HIGIJENE ČINI TOŠTO TUKLO STALNO ULAŽE NAPOR ZA ZDRAVLJEM KOJEG POSTIŽENI PRI-S l A N I M UKLANJANJEM ŠTETNIH TVARI IZ SEBE. Radi se o razumijevanjuu t j e c a j a kojeg hrana ima na dužinu i kvalitetu nečijeg života. Žarište toga se nalazi upieventivnom i zdravom životu. Prirodna higijena podučava ljude kako da uklone uzrok svojih/dravstvenih problema, a ne da neprestano ratuju s utjecajima stalnog kršenja prirodnih zakona.

T i j e l o je sposobno samo se čistiti, samo zacijeljivati i samo se održavati. Prirodna higijenatemelji se na ideji da se sva ljekovita snaga svemira nalazi u ljudskom tijelu; odnosno dajepriroda uvijek u pravu i da ne može biti bolje usavršena. Tako priroda nikad neće sama remetiti.\ oja v las t i ta djelovanja. Probleme sa zdravljem (između ostalog preveliku težinu, bol i stres)imamo samo kad prekršimo prirodne zakone života.

Najljepše je to što vam prirodna higijena pruža mogućnost nadzora tjelesne te/meOpskrbljujući vas korisnim oruđem. Neka od tih oruđa su urođena: razum, nagoni, logika isposobnost razmišljnja. To presudno oruđe nam je urođeno, no zbog ovog ili onog ra/loga svese manje i manje oslanjamo na njih tijekom života. Bezbroj sam puta čuo ljude da su, nakonšio im je bilo objašnjeno načelo prirodne higijene, izjavil i kako su oduvjek osjećali da takoneha bi t i , ali... Nagoni su im govorili jedno, a vanjski pritisci pr i s i l i l i da učine drugo. Tijekom\ le inena nagone su toliko zanemarivali, sve dok nisu potpuno prestali na nj ih obraćati pozornost.( I ovoj knjizi bit će predstavljeni mnogi primjeri kako koristiti razum, nagone i logiku u kontrolit je lesne težine.

Najbolje oruđe i uistinu najveći dar od svih su ljudsko tijelo i golema inteligencija kojanpme upravlja. Ljudsko tijelo mora biti najbolje djelo prirode. Nenadmašivo je u snazi,spososobnosti i prilagodbama. Ljudsko srce čini oko sto tisuća otkucaja unutar dvadeset ii ehr i sata. Uzmimo u obzir činjenicu da ono i njegov sustav, kojeg su znanstvenici pokušalibezuspješno kopirati, tjeraju oko pet i pol litara krvi kroz preko 150 tisuća kilometara krvnih/ i l a . Dnevno to iznosi više od 2300 litara, a u pedeset godina preko 430 milijuna litara krvi.

l ' i h pet i pol litara krvi tvorenojeodpreko24 bili juna stanica koje po našem tijelu svakog• l . i i K i kruže od tri do pet tisuća puta. Svake sekunde proizvede se sedam milijuna novih krvnih

i.imca. Ovaj sustav ima sposobnost da neprestano radi desetljećima ne preskočivši niti jedanotkucaj.

/amislite kakvu toplinu ovaj sustav mora stvarati pri obavljanju takvih funkcija, a ipaki K li /ava stalnu temperaturu od oko 36°C. Najveći tjelesni organ, koža, ima preko četiri milijunal » o i a koje služe kao rashladni sustav stroja. Probavni i metabolički sistemi imaju zapanjujuću-.posohnost pretvoriti hranu koju jedemo u zdravu krv, kosti i staničnu strukturu. Savršenai.iuioteža neprekidno se održava, premda može biti totalno poremećena ukoliko se poremetibilo koj i njen dio. Pluća opskrbljuju krv potrebnim kisikom. Složeni kostur predstavlja okvirk i t| i nam omogućuje da stojimo i hodamo. On radi usklađeno sa zadivljujućim sustavom mišićak u j i nam omogućuju kretanje.

Ovaj se stroj može začuđujuće o b n a v l j a t i . Sila i mudrost potrebni da pretvore oplođenujajnu stanicu u odraslog muškarca ili ženu nadilaze naša shvaćanja. Ra/umjeti samo naših petčula može zakrčiti intelekt, a popisom djelatnosti koje tijelo redovito provodi mogla bi seispisati knjiga. Na vrhu ovog savršenstva nalazi se mozak koji nadgleda sve te čudesnedjelatnosti i osigurava da sve radi s točnošću koja bi i posao iskusnog urara učini la smiješnonespretnim. Mozak se sastoji od više od 25 milijardi stanica koje su od svih poznatihnajrazvijenije.

Gledajući svaku stanicu posebno, zaprepasti! ćemo se još više. Stanica se ne može vidjetibez mikroskopa, a nevjerojatno je sve ono što se unutar nje događa. Mudrost samo jednestanice nadilazi svo prikupljeno znanje ljudske rase do danas. I najmanja stanica tijela jemili jardu puta veća od svog najmanjeg dijela! U stanici se vrši više kemijskih reakcija nego usvim svjetskim tvornicama zajedno. U njoj ima na tisuće dijelova kao što su kromosomi, geni,DNA, organeli, mitohondriji, enzimi, hormoni, aminokiseline i na tisuće raznih kemijskihspojeva koje ne stignemo ni spomenuti. Nitko na svijetu ne može objasniti što tjera svakustanicu da radi. Tisuće različitih funkcija moguće je kategorizirati, no sila što stoji iza njihnadila/i naša shvaćanja. Drugim riječima, urođena inteligencija tijelaje neograničeno savršenijaod naših umova. Treba se prisjetiti da preko 75 bilijuna ovih nevjerojatnih stanica radi vrhunskisavršeno šezdeset, sedamdeset, osamdeset ili više godina!

Unutar svake stanice nalazi se jezgra s kromosomima koji su nositelji gena. U genima senalazi životna materija, tj. DNA. Ona određuje kakva će biti boja naših očiju, miris pojedinogcvijeta ili nijanse ptičjeg perja. Kad bismo iz svih gena naših 75 bilijuna stanica izlučili svuDNA, stala bi u kutijicu veličine kockice leda. Ukoliko bi se pak odvila i onda spojila svakanjezina molekula, dobivena nit bi se protezala od Zemlje do Sunca i natrag više od četiristotine puta! To je 130 milijardi kilometara.

Poslužimo se analogijom da bismo shvatili veličinu brojeva o kojima govorimo. Zemljaima oko četiri milijarde stanovnika. Sigurno bi bilo jako teško skupiti bar nekoliko mili junastanovnika da rade skladno u svim stvarima. Ako se to samo čini nevjerojatnim, zamislite štobi bilo da se radi o sve četiri milijarde stanovnika. To nije ništa prema onome što se događa uti jelu! Zamislite osamnaest tisuća planeta nalik Zemlji i na svakoj četiri milijarde stanovnikakoji od prvog do posljednjeg skladno rade. Svi imaju ista politička, religijska, intelektualnauvjerenja i svi rade za potpuno iste ciljeve. Ha! Veća je vjerojatnost daje Mjesec napravljenod sira. Ali upravo to svakog dana čine bilijuni naših stanica!

U laboratoriju izdvojena od svih tjelesnih utjecaja, stanica se može podijeliti još okopedesetak puta prije smrti. Kad bi se sve naše stanice tako često dijelile, bili bismo teži odosamdeset bilijuna tona! Samo takvim usporedbama moguće je razumjeti pojam neograničeneinteligencije potrebne za koordinaciju aktivnosti astronomski velikog broja stanica.

Za konačnu ilustraciju zamislite sebe kako pišete jako važno pismo svom prijatelju gledajućiistodobno svoju omiljenu TV emisiju i slušajući neku mentalno pozitivnu glazbu. Kako ćeteobaviti pojedinu od te tri funkcije? Vjerojatno ne baš dobro. Sad još istodobno s time pripremitevečeru i operite pod. Zaboravite. Pokušavanje istodobnog obavljanja tih pet zadataka neostavlja vam mogućnosti da bilo kojeg obavite uspješno. A to je samo pet zadataka. Vaše tijelo

(Kadosol t Cctin sata dnevno č ini t r i l i j u n e poslova! Ne mili june, milijarde ili bili june veći n l i | U M c ! To i u1 č in i slučajno nego s v rhunskim savršenstvom izvršavajući sve metaboličke i/ i vol ne procese. Kad ugledamo svu beskrajnost radnji i procesa ljudskog tijela, trebali bismoosjetiti strahopoštovanje prema tomu ogromnom prikazu inteligencije.

I Izevši te činjenice u obzir, je li uvjerljivo da bi ovaj uistinu savršen stroj mogao ostati bezMK'hani/ma postizanja pravilne težine? Ne, to je potpuno nevjerojatno! On je u tijelu od samogrođenja. ZDRAVLJE JE PRAVO STEČENO ROĐENJEM, A BITI DEBEO NIJE ZDRAVO.Mas kao što će se bil jka okretati k svjetlosti bilo gdje da se nalazi, vaše će se tijelo truditi bi t isavršenim. Automatskim biološkim procesom postojanja, kao što su disanje i žmirkanje očima,t i j e l o neprestano nastoji bit i u formi. Tajna leži u tome da se nauči kako pomoći tom procesu,.1 ne remetiti ga. Uzajamnim utjecajem na okolinu utječemo i na svoje dobro stanje, a ni u kom• l i ugorn području života se naše biološke potrebe tako grubo ne krše kao u prehrani. Imate lipiohlcma s težinom, nema sumnje daje hrana koju unosite u organizam glavni č i n i t e l j ko j ilome pridonosi. Iz svih područja zdravstva izlazi na vidjelo sve više podataka koj i se tiču vezeI n a t i o i zdravlja.

I 1 pismu doktora Davida Reubena svojim kolegama objavljenom u njegovoj najprodavanijojkn j i/i "'Sve što ste ikada željeli znati o prehrani" se kaže: "Postoji čitav skup tvar i koje na našopaci jente utječu jače od droga. Taj skup je hrana i mi smo ga zanemarili ne svojom pogreškom.Zanemarilo gaje naše medicinsko obrazovanje, naš internizam i naše stažiranje. Zbog dobrogi a/loga moramo voditi brigu o velikom broju bolesnika...

Danas, sa svakim izdanjem najodgovornih medicinskih časopisa, postaje sve bjelodanijeda su mnogi od ovih bolesnika bolesni upravo od onoga što jedu ili onoga što ne jedu."

Dodao je: "Ljudi Amerike, najveća prijetnja vašem i opstanku vaše djece nije neko strašnonuklearno oružje, već ono što se večeras nalazi na vašim tanjurima."

Ciljevi Sjedinjenih država u prehrani koje je donio Odbor za prehranu i ljudske potrebeSonata Sjedinjenih američkih država izričiti su: "Kao nacija došli smo do uvjerenja da medicinai n j e / i n a tehnologija mogu riješiti naše zdravstvene probleme. Uloga takvih važnih činiteljakao stoje prehrana u bolestima raka ili srca je dugo bila zanemarivana zato što se pobjeda nadm mi bolestima naglašavala samo čudima moderne medicine. Primalje imalo liječenje, a neprevencija...

Problemi se jednostavno ne mogu r i ješ i t i sve većom i većom medicinskom skrbi. Zdravljepojedinca i zdravlje populacije određuju razni biološki, društveni i utjecaji okoline, ali niH'dan od n j ih nije toliko bitan kao hrana koju jedemo!"

Može li se pretpostaviti da će opseg prvih dviju bolesti po smrtnosti (bolesti raka i srca) uovoj zemlji smanjiti ljudi koji znaju što i kako trebaju jesti, zamislite što bi se tek dogodilo sa•. . i i i i i n i problemom prevelike težine koji je nerijetko prethodnik tih bolesti. Sad kad je konačnoVidljivo da su hrana koju jedemo, gojaznost i degenerativne bolesti vrlo povezani, moguće je(o olkriće dovesti u vezu s novim poljem znanja posvećenom utjecaju hrane na ljudsko tijelo.

Zanimljivo je daje područje prirodne higijene postojalo u ovoj zemlji i da se njime preko.tol|cćc i pol koristilo na tisuće ljudi, a da je za njega čulo tako malo ljudi. Zasigurno ni vi za

njega niste čuli prije ovog uvoda. Za vrijeme seminara pitao bih publiku koliko od njih je čulo

/a prirodnu h i g i j e n u . J a v l j a l o ih se manje od jedini posto! ('udno je da je (eilno t a k v ojednostavno, praktično i uspješno područje zdravstvene skrbi toliko nepoznato. Osim što muse ne pridaje pozornosti u medijima, razlog njegove neprimjećenosti jest da njegova načelanikad nisu bila prikupljena u odgovarajući program kojeg bi ljudi mogli koristiti.

Marilvn i ja smo združili osnovne temelje prirodne higijene u niz razumnih i lako razumljivihprehrambenih načela koja olakšavaju uklanjanje pretilosti i uklanjaju potrebu za mršavljenjemdijetama. Prerna Jacku D. Tropu, bivšem predsjedniku Američkog društva prirodne higijene(osnovanog 1948.), ova knjiga "pojednostavljuje osnovne temelje prirodne higijene i čini ihpo prvi put u povijesti dostupnim širokom krugu javnosti."

Prirodna higijena je beskrajan predmet s golemom ponudom ozbiljnom studentu. Za dodatnidetaljniji materijal, knjige, časopise, za svu ostalu po mom mišljenju najbolju korespondenciju,obratite se na: American College of Health Science, 6600-D Burleson Road, Austin, Texas78744.

Ula/eći dubl je u filozofiju prirodne higijene, zaustavimo se najednom od najzanimljivijihfenomena l judskog tijela. Upoznavanje s njim je važno da bismo naučili kako lako i trajnos k i n u l i višak kilograma. Po svoj prilici, iako ste možda do sada često bili na dijetama, nikadniste došli u dodir s fascinantnim i zanimljivim pojmom pod nazivom...

PRIRODNI TJELESNI CIKLUSI- KRATKO UPOZNAVANJE

Kakvi su to ciklusi? Većina ljudi nije niti svjesna da oni postoje! Na tu temu provedena suopsc/nu istraživanja od kojih su najzapaženija ona švedskog znanstvenika Area Waerlanda,l ' . C ' . I;rya iz Američke visoke škole znananosti o zdravlju, psihologa Gaya Gaer-Lucea i drugih,l ako prikupljeni podaci temelj su pretpostavke daje sposobnost probave povezana s uspješnimFunkcioniranjem tri pravilna dnevna ciklusa.

Ti se ciklusi temelje na prilično očiglednim tjelesnim funkcijama. Najjednostavnije rečeno,i adi se o uzimanju hrane (aproprijaciji), njezinom iskorištavanju i apsorpciji (as imi lac i j i ) , teuklanjanju neiskorištenih ostataka (eliminaciji). Premda svi ovi procesi neprestano teku, svaki(e od njih najintenzivniji u izvjesno doba dana:

-od podneva do 20 sati - aproprijacija (uzimanje i probava hrane)-od 20 do 04 sata - asimilacija (apsorpcija hrane)-od 04 sata do podneva - eliminacija (uklanjanje štetnih tvari i ostataka hrane iz

t i j e l a )

Naši tjelesni ciklusi mogu nam postati zorni pogledamo li svoje tijelo u akciji. Dok smohudni jedemo. Ako ne jedemo, tada smo kako dan prolazi sve gladniji.

Dok spavamo i dok tijelo ne čini nikakav napor, asimilira se ono što je tijekom danaprimljeno. Probudivši se ujutro, imamo tzv. jutarnji zadah i eventualno obložen jezik jer sei i je lo nalazi u središtu procesa uklanjanja sveg onog što nije moglo biti iskorišteno.

Jeste li primijeti l i što se događa jedete li kasno navečer? Kako se sljedećeg jutra osjećate?Vjerojatno osjećate kao da ste pijani ili drogirani. To je stoga što se poremetio proces asimilacijek o j i /.apočinje nakon što hrana napusti želudac. Naše tijelo fiziološki teži uzimanju hrane ranonavečer, tako da prođu barem tri sata potrebna da hrana napusti želudac pa da ciklus asimilacije/apoene na vrijeme. Kako hrana još nije probavljenajer ste jeli kasno navečer, nije ni spremna/a asimilaciju. Time produžujete ciklus aproprijacije izvan njegovih granica te ciklus asimilacijeodgađate za ono vrijeme kada bi tijelo trebalo iz sebe uklanjati otpad. Pravilni osmosatnic ik lus i tako su bačeni u kovitlac. Prirodna tjelesna djelovanja se poremećuju i zbog toga senakon buđenja osjećate kao drogirani. Slično tome, ukoliko ste preskočili doručak, vjerojatnoćele izdržati do ručka jer se vaše tijelo bavilo eliminacijom pa zapravo i nije htjelo jesti. No,ne jesti opet ni u vrijeme ručka ne bi bilo dobro jer se vaše tijelo nalazi u ciklusu aproprijacijei spremno je primiti hranu.

Ovaj program je stvoren tako da vas vrati načinu života temeljenom na prirodnim tjelesnimciklus ima. Kako ćemo napredovati i kako ćete biti sve upućeniji u načela koja su temelji

programa, sve će koristi t jelesnih ciklusa postati još jasnije. No, /a sad je dovoljno tla ia/ i imi jetekako bi oni koji neprestano vode rat protiv sala trebali bi t i najzabrinutiji xa svoj c i k l u seliminacije. Bude li se tom ciklusu olakšavalo, a ne odmagalo, zajamčen vam je uspjeh upostizanju vitke l ini je. Znajte da eliminacija znači uklanjanje otrovnih tvari i prekomjernetežine iz tijela. Razlog daje 62% stanovnika ove zemlje predebelo leži u našim tradicionalnimprehrambenim navikama kojima sustavno ometamo ciklus eliminacije. Drugim riječima, hranusmo uzimali (rekordno brzim ritmom) i iz nje primali sve što nam treba, ali se nismo bašpotrudili pri uklanjanju otpada. Mnogi Amerikanci jedu obilne doručke, obilne ručkove i obilnevečere pa se kod njih više vremena provodi u aproprijaciji nego u eliminaciji. Je li onda čudnošto mnogi od nas uokolo nose toliki višak svojih kilograma?

Da bismo ih izgubili, tajnu uspjeha možemo pronaći u uklanjanju štetnih tvari i viškatežine iz tijela. Odakle uopće dolazi taj otrovni otpad i kako ga se riješiti? Prema prirodnojhigijeni, objašnjenje zašto netko ima problem prvelike težine daje...

TEORIJA O METABOLIČKOJ NERAVNOTEŽI

Toksemiju - termin kojim su se služili pioniri prirodne higijene, ono što današnja znanostn . i / i v a metaboličkom neravnotežom, prvi put je zapisao John M. Tilden. Ljudsko tijelo je takostvoreno da se u njemu održava ravnoteža između izgradnje (anabolizma) i razgradnje(katabolizma) tkiva. Prevaga jednog nad drugim zove se metabolička neravnoteža.

l ) i . Tilden je 1926. napisao knjigu "Objašnjenje toksemije". Za razliku od ostalih k n j i g akoje se bave dijetom, ova mije prva pružila objašnjenje kako moje tijelo funkcionira i odgovorilana pitanje zašto ono ne želi surađivati sa mnom u mom problemu s težinom. Na jedan vrlojednostavan način objasnila mije što ne valja, zašto ne valja, što treba podu/eti i kako podn/cti!l ' rvi put mi se činilo da ću uspjeti svoje šepanje pretvoriti u hod. Iako se ova k n j i g a odnosilai i i cjelokupno pitanje zdravlja, bila je vrlo jasna u onome što sam ja želio znati, u dijelu kojij 'ovori o tome ZAŠTO SE DEBLJAMO.

Kasnije je napisano dosta knjiga o toksemiji, ali se Tildenova smatra temeljem prirodnehigijene. On objašnjava da prisutnost toksemije u sistemu polaže temelje debljanju. Održavajućisistem zdravim, značajno uvećavate mogućnost prihvatljive tjelesne težine jer višak toksina ul i | e l u predstavlja preduvjet pretilosti.

Dakle, stoje to toksemija? Zbog čega nastaje? Što se može učiniti da se njezino djelovanjesto više umanji? Prema predmetima proučavanja prirodne higijene postoje dva osnovna načinaii |c/ina postanka u sustavu. Prvi predstavlja normalnu, uobičajenu prirodnu funkciju organizma;drugim načinom toksemiji pridonosimo mi, bilo svjesno bilo nesvjesno. Oba zahtjevaju energiju/;i n jeno uklanjanje iz organizma.

Prvim načinom toksemija nastaje tijekom metabolizma. Dok ovo čitate, vaš organizam nemiru je već marljivo radi. Stare se stanice neprestano zamjenjuju novima. Dnevno se od tri doosam stotina milijardi starih stanica zamijeni novima. Te stare stanice su toksične (otrovne) imoraju se ukloniti iz sustava stoje prije moguće putem jednog od četiri eliminacijska kanala:c i l j ev ima, mjehurom, plućima ili kožom. To je normalan, prirodan proces u ti jelu za kojeg nemoramo brinuti osim ako se iz nekog razloga otrovne tvari ne mogu uklanjati istom kako se ipioi/.vode. Sve dok tijelo raspolaže s dovoljnom količinom energije, otrovni se otpad pravilnouklanja.

Toksemija drugim načinom nastaje ugradnjom u stanične strukture nusprodukata hranekoja se nije pravilno probavila, tj. asimilirala. U Americi ljudi imaju osobenu naviku praktičkiA c što jedu toliko izmijeniti od izvornog stanja. Prevelika količina svježe hrane koju uzimamo

jest prerađena. Ukol iko već ne bude prerađena "na smrt" prije no šio stigne ilo nas, samićemo se potruditi da takva ubr/.o postane. Pržimo, rostiljamo, pirjamo, kuhamo i pečemoskoro svu hranu koju jedemo. Kako biološki nismo prilagođeni na takvu hranu, nusproduktinjezine nepotpune razgradnje i asimilacije tvore izvjesnu količinu koja ostaje u tijelu. Taj jeostatak otrovan. Ukoliko takva hrana PREVLADAVA u prehrani, sustav redovito postajepreopterećen.

Tako vaše tijelo razvija toksemiju na dva načina: normalnim procesom metabolizma iostacima hrane koja se nije dobro iskoristila. Što se pak tjelesne težine tiče, zdrav razum vamgovori da će, ukoliko se otpadne tvari brže stvaraju nego uklanjaju, doći će do gomilanjaviškova, tj. do debljanja. Ti toksini su uz to i kisele prirode, a kad u tijelu dođe do nakupljanjakiseline, sustav zadržava vodu da bi je neutralizirao i tako također pridonosi debljanju igojaznosti.

Zamislite da radite u velikom poduzeću gdje je vaš posao da svakog dana izrežete i bacitedvadesetak kutija pisanog materijala. Recimo da ste umorni ili da nemate vremena ili oboje teda dnevno možete izrezati i baciti samo petnaest kutija. Sljedećeg dana dobit ćete novih dvadesetkutija, a od prethodnog dana ostalo vam je pet. Ako u ponedjeljak započnete s dvadeset kutija,sljedećeg ponedjeljka imat ćete pedeset i pet kutija, a možete izrezati smo petnaest. Za samotjedan dana imal i biste četrdeset kutija viška. Dok čekaju svoj red, trebate ih negdje pohraniti,(idje? Imate l i problem s težinom, to je upravo ono s čime se vaše tijelo mora baviti. Ukolikosvakog dana gomilate više otpada no što se uklanja iz tijela, negdje ga morate pohraniti.Pokušavajući se zaštit i t i i održati cjelovitost tijelo se trudi taj otpad ne pohraniti blizu vitalnihorgana. Pohranit će ih u masnom tkivu i mišićima. To znači u bedrima, stražnjici, trbuhu,nadlakticama i podbratku, dakle na mjestima gdje se najčešće žalimo na salo. Ukoliko prob-lem nije pod nadzorom, konačni rezultat neće biti samo gojaznost već i opći osjećaj neudobnostii tromosti jer tijelo mora trošiti puno energije u pokušaju da se riješi nakupljenog otrovnogotpada.

Dr. Tilden je prije više od pola stoljeća svojim čitateljima objašnjavao da se problemnalazi u rukama pojedinca iako se ne čini tako. Radi se o jednostavnom psihološkom fenomenu,a ne o misteriji. Svatko može preuzeti kontrolu i upravljati time. Potrebno je samo razumjetitoksemiju, učiniti sve stoje potrebno da se odstrani sav toksični otrov iz tijela te ne dopustitida se i dalje u ti jelu skuplja brže no što se uklanja.

Možete li sad shvatiti svu važnost ciklusa eliminacije koji se mora odvijati neometano dabi bio uspješan? Vidite li da ćete ukoliko budete ometali taj ciklus makar i nesvjesno, prisiljavatitijelo da pohranjuje neuklonjen otrovni otpad u sebe te tako otvoriti problem s težinom?

Kako postići to da se otrovne tvari izluče iz organizma, a ne nakupljaju u njemu? To jenaša briga. To je ono što proizlazi iz moje studije o prirodnoj higijeni: primjeren stil životatemeljen na svijesti o tome kako treba neprestano održavati organizam čistim od otrovnih tvarii ne dopustiti im da se prekomjerno nakupe u organizmu. Najljepše je to stoje takav stil životavrlo zabavan, a nikako ne ograničavajući. Prehrana ostaje zadovoljstvo; ona nikad ne postajepuko medicinsko nastojanje. To je i moja osobna obveza jer i sam ne bih nikad mogao prihvatitipristup koji bi me lišio sladokustva.

/boj; toga |c moja supruga Mari lvn be/ odlaganja, koristeći svoje gurmansko iskustvo,l a / v i l a nov pristup pripremanju hrane koji bi poboljšao program i tako ga pretvorio u istinskii l i \ u n s t i l picliranc (koj i će biti prikazan u drugom dijelu knjige).

l )aklc, kako održavati metaboličku ravnotežu i istodobno uživati u hrani?

Postoje tri lako razumljiva i prihvatljiva načela ili sredstva koja vam mogu pomoći prin , i | M o m rješenju problema s težinom. Prvo od njih je...

NAČELO HRANE S VISOKIM UDJELOM VODE

Prije izlaganja ovoga načela, pozivamo vas da sudjelujete u jednoj jednostavnoj i zanimljivojvježbi. Ispišite na listu papira sve što ste danas pojeli. Ukoliko s današnjom ishranom nistezavršili, ispišite sve što ste pojeli jučer. Napišite sve, čak i okuse pojedinih jestiva, količinukoju ste pojeli, jednostavno, sve čega se sjećate o onom što ste unijeli u tijelo. Na kraju ovogpoglavlja, vaš će popis poslužiti kao dobro oruđe u stvaranju važnih zaključaka. Kad završite,zaboravite nakratko na njega i vratite se upoznavanju s ovim našim načelom.

Voda je uz hranu i zrak jedna od tri osnovne životne potrebe. Od trenutka rođenja dotrenutka nestajanja, naš organizam nagonski iziskuje hranu, zrak i vodu da bi preživio. Poznatoje što se događa s biljkom kad bude lišena vode; ona vene i umire. Isto bi se dogodilo i s našimorganizmom kad bi ostao bez vode. Njeno je značenje, dakle, jasno.

Sto podrazumjcvamo pod hranom s visokim udjelom vode u sebi? Uzmimo u obzir da/ivimo na planetu koji je više od 70% voda. Kad bismo s Mjeseca gledali Zemlju, vidjelibismo da voda čini 71% površine našeg planeta. Ostalih 29% čini kopno. Sve oko nas jemikrosvemir makrosvemira i ukoliko pogledamo dublje, na samom planetu naići ćemo naanalognosti. Npr. kod sisavaca, voda čini 70% tijela, ako ne i više. Teško za povjerovati, zarne. No, 70% ljudskog tijela je uistinu tvoreno od vode! Dopustite da vam sad postavimojednorazumno pitanje. Ako naše tijelo čini 70% vode, zar nema smisla da i pri njegovu održavanjuu najboljem stanju, moramo konzumirati hranu čiji udio vode iznosi najmanje 70%? Vodu utijelu potrebno je neprestano obnavljati. Od rođenja do smrti naše tijelo iziskuje tu osnovnuživotnu potrebu; voda nam treba da bismo živjeli. Ne mislimo sada na vodu koju uzimamopićem.

Netko bi sad mogao reći: "U redu, ja pijem svojih 8 čaša vode dnevno." No, pijenje vodenam neće donijeti ono o čemu govorimo. Mislimo na vodu iz hrane, a na ovom planetu postojedvije vrste namirnica koje prirodno sadrže velike količine vode u sebi. To su voće i povrće.Sve ostalo spada u koncentriranu hranu, što znači daje voda iz nje uklonjena bilo preradom,bilo kuhanjem. Isto tako, ne govorimo da morate jesti isključivo voće i povrće da izgubite kilekoje želite izgubiti. Ono što govorimo jest to da kako u našim ti jel ima ima 70% vode, trebamojesti hranu koje približno 70% čini voda. To znači da bi voće i povrće trebalo DOMINIRATIu našoj prehrani, a ostalih 30% trebala bi činit i koncentrirana hrana kao što su žitarice, meso,mliječni proizvodi, itd.

Postoje dva iznimno važna razloga zbog kojih trebamo tu vodu i zbog kojih samo uzimanjevode pićem ne odgovara namjeni. Radi se o ishrani i čišćenju organizma. To znači da vodaprenosi hranjive tvari do svih tjelesnih stanica i iz njih uklanja toksične tvari.

h ai i podobne svakom organi/mn, v i tamini , minerali, bjelančevine, aminokiseline,r i i / i m i , u g l | i k o h i d i a l i i masne kisel ino, daklo svo ono što ljudsko tijelo treba za život, mogu sen.K i u voću i povrću. Te h r a n j i v o tvari prenose se vodom tog istog voća i povrća u našimI H o h a v n m i organima gdje se apsorbiraju. Ukoliko se hranite hranom s visokim udjelom vodei i sebi, /naći tla so hrani te hranom koja ispunjava sve zahtjeve ljudskog tijela. Neki od vas bimogli reći: "Pa što, u/.et ću vitaminsko mineralne dodatke." To, također, nije ono o čemufovoriino. V i tamini i minerali o kojima govorimo, a naš ih orgnizam koristi, nalaze se u izobiljuu vrtovima i voćnjacima, a ne u ljekarnama.

()sim što prenosi hranjive tvari po tijelu, ova voda obavlja i ulogu čistača organizma. Prii n i s a v l | e n j u , čišćenje i detoksikacija nalaze se u samom vrhu važnosti. U svakodnevnom životu,A r šio imamo mora se oprati želimo li da bude čisto. Npr. danas ste se, po svoj prilici, okupali

i l i i s tuš i ra l i . Ako niste, sigurno ste to učinili jučer ili ćete to napraviti sutra. Isto je i s vašomml|cćom. Što bi se dogodilo da odjeću koju imate na sebi ne skinete još šest mjeseci? Naravno,šalimo so. Vi to ne biste učini l i jer bi vaša odjeća bila tako prljava da nikome ne bisto moglip i i ć i . Ili što da svoj automobil niste prali šest mjeseci i da tih šest mjeseci n i j e kišilo. Vaš. i i i iomobil postao bi tako prljav da uopće ne biste vidjeli voziti. Jasno je da bi prljavo poslalosvo što se ne bi pralo i čistilo.

No, pogodite što se redovno kod nas ne čisti: unutrašnost naših tijela. Živimo i jedemo nal a k a v način da nikad ne dopuštamo svom organizmu da se potpuno pročisti. Zbog toga je 62%stanovnika ove zemlje pretilo. To također pridonosi činjenici da će troje od četvoro ljudi ovo/ o m l j e tijekom života oboljeti od neke srčane bolesti ili raka. Čini se da svoje tijelo redovnolicicmo i/vana, ali ne i iznutra. Neki ljudi provode čitava desetljeća, ako ne i CIJELI ŽIVOT,IKV da ikada učine ono neophodno; da uklone otrovne tvari iz svog organizma. Jedini načinkopni je to moguće postići jest da se uzima hrana što sadrži visoki postotak vode. Vodom kojui i/miamo izravno pijenjem ne postiže se dovoljno jer se tako u organizam ne unose enzimi iostale /a život bitne tvari, što nije slučaj s vodom iz voća i povrća. SVA TRI CIKLUSAN A S l - C i O R G A N I Z M A FUNKCIONIRAJU PUNO LAKŠE AKO SE REDOVNO( H'SKRBLJUJEMO BAŠ TOM VODOM.

/apravo, zanimljivo je da se hranimo kao da još više želimo zagaditi, a ne očistiti svoj. i i jMm/am. Hranimo se na takav način da se zapravo začepimo. Što se više zatvaramo hranom,in i V ino samo dobiti na težini i tako se još teže riješiti eventualnog viška. Od sad, kad viditeI H . i n u koju se spremate pojesti, učinite slijedeće:pogledajte tanjur pred sobom i zapitajte se:"Hoće li me ova hrana koju namjeravam unijeti u svoje veličanstveno i inteligentno tijeloo O i s l i t i ili zatvoriti?" Drugim riječima, prevladava li u tom obroku voće i povrće? Stvari suposve jednostavne. Jedemo li upravo onu hranu što će nas pročistiti (detoksirati) ili onu što ćei i . r , /atvorit i?

Volika većina prehrambenih proizvoda koji postoje u ovoj zemlji, zapravo zatvara. Hrana, i i \ . n a naš organizam i mi se zbog toga počinjemo osjećati loše. Poduzet ćemo izvjesne mjere

. l , i l > i se osjećali bolje, no istodobno i dalje nastavljamo uzimati hranu koja pridonosi zatvaranju./ l i o j - toga, svaki put kad ugledamo obrok, trebali bismo se zapitati sastoji li se on od barem/O",, namirnica s visokim udjelom vode u sebi. Ako se ne sastoji, nema šanse da ćemo uspjeti.mr .av i t i i ostati takvi. Želite li uist inu biti zdravi i imati tijelo kakvo/elite, morate si postaviti

to p i t a n j e . Začepljene ar ter i je r;i/log su /bog čega u ovoj /cml j i itnaino d v i j e s t o l i r u - t isućaoperacija srca godišnje. Mo/emo se kladit i je li uopće koji od ovih nesretnika bio pod ishranomu kojoj je prevladavala hrana s visokim postotkom vode? Čudno je, ali izgleda da ono štodobijemo besplatno najviše i zloupotrebljavamo. Svoja čudesna i nevjerojatna tijela uzimamoza bogom dana i zloupotrebljavamo ih samo zato što smo ih pri rođenju dobili besplatno.Trebali bismo raditi zajedno sa svojim tijelima, a ne protiv njih. To možemo samo ako ihredovno pročišćujemo, a ne konstantno začepljujemo.

Ako je tako, zašto se onda hranimo hranom koja zatvara? Zato što smo robovi. Robujemosvojim okusnim stanicama i sve bismo učinili da ih zadovoljimo. Ako postoji bilo kakva hranadobrog okusa koja stane u naša usta, pojest ćemo je. O torne nikad ne razmišljamo dvaput.Jedini je zahtjev upućen jelu da bude ukusno. Tako zadovoljvamo svoje okusne stanice, nošto je s ostalim dijelom tijela? Pogledajte kakav mali dio njega otpada na okusne stanice ipogledajte sve ostalo (a ono se hranom treba baviti kad hrana prijeđe preko okusnih stanica).Morate se zapitati zašto ljudi toliko pozornosti poklanjaju tom sitnom dijelu svog tijela, a sveostalo zanemaruju.

Koliko ste već puta čuli nešto poput: " Ma, znaš, kasno sam se probudio, kasnio sam naposao i nisam imao prilike prigristi nešto prije no što odem. Na poslu sam bio prezauzet pasam preskočio pauzu za ručak." Zvuči li vam to poznato? No, kad dođe vrijeme za povratak sposla, čovjek shvati koliko je zapravo gladan: "Baš sam gladan. Cio dan nisam ništa jeo. Idemsad pojesti nešto što će mi pročistiti organizam." Ni slučajno; to nikada ne biste čuli. Prije bibi lo: "Idem na pizzu ili cheeseburger." Ljudi najčešće čine upravo to kada su gladni. Pojestćemo sve što nam se dopadne. Mislimo li samo na to da naše jelo bude dobrog okusa, našetijelo neće dobiti pr i l iku da se očisti i detoksira. Štoviše, jedemo li hranu čija je jedina odlikada ima dobar okus, samo ćemo pridonjeti zatvaranju vlastitog organizma. Tako dobivamovišak kilograma što nas dodatno sprečava u skidanju već prekomjernih. Ali, nemojte krivoshvatiti, mi ne kažemo da se u jelu ne smije uživati. Trebali bismo jesti hranu kojaje istodobnoi vrlo ukusna, a ispunjava i zahtjeve našeg tijela.

Predlažemo vam da jedete onakve obroke u kojima ima oko 70% hrane s velikim udjelomvode u sebi i oko 30% koncentrirane hrane (svega ostalog). Čekajte samo da vidite što se svemože napraviti od voća i povrća. Kreativne i inovativne ideje što smo ih za vas saželi u ovojknjizi, zasigurno će zauvijek promijeniti vaš način prehrane. Tako kad budete gladni i kad sebudete pitali što biste pojeli, znat ćete i za neke druge alternative, alternative koje ne zatvaraju,a istodobno su vrlo ukusne.

Sve se ovo može sažeti u jednu rečenicu: ŽELITE LI BITI ŽIVI, JEDRI, ČILI I UNAJBOLJOJ MOGUĆOJ FORMI, MORATE JESTI HRANU KOJA ŽIVI. Ne trebate imatidoktorat ili biti superinteligentni da biste to shvati l i . Živo tijelo treba živu hranu koja to nijeukoliko u sebi nema dovoljno vode. Ra/amislitc što će biti s vašim organizmom ukoliko vašaprehrana sadrži 70% hrane koja je mrtva, prerađena i umjetna. Voće i povrće sadrže velikekoličine vode. Ostala hrana mahom je koncentrirana, što znači daje voda preradom ili kuhanjemiz nje uklonjena.

Usporedimo sad sebe s drugim sisavcima. No ne s onirna što su postali naši kućni ljubimci

ih I * M I I I I . I A i l t K v m i n u / o o - v i t o v i i u u . Te se ž ivot inje nalaze pod ljudskom dominacijom pa/Imgtoga m i . U M i mnoge "ljudske" probleme. No jeste li ikad vidjeli debelog tigra ili debelui i n p a l u u div l j im' . ' Jeste li ikad vidjeli kakvu životinju u prirodi da je ostala bez zuba, da nosi. h i s i i i aparat ili naočale? Jeste li ikad vidjeli da nose tupe zbog ćelavosti ili da imaju pace-

i n . i k c i /bog srčanih problema? Idu li životinje na dijalizu? Jeste li ikad čuli da ih milijunumire od srčanih bolesti? Ili da pola milijuna umire od raka, četvrtina od udara, a tisuće oddijabetesa. Jeste li? Niste. Životinje u divl j ini preživljavaju jer jedu zdravije u usporedbi sl i u < l i m . i . l nikad nemaju prekomjernu težinu. Zastoje to tako?

l )a bismo to ra/mjeli, trebamo samo pogledati kakvom se hranom hranimo mi, a kakvomn s i a l i sisavci. Sisavci što žive u prirodi jedu živu hranu s puno vode u sebi, a ne onu iz kojeie voda uklonjena preradom ili kuhanjem. Zbog toga su i fizički zdraviji od nas. Čak i isključivimesojedi jedu hranu s visokim udjelom vode. Ako ste ikada imali prilike vidjeti, bilo uživol u l o na filmu, lava dok lovi zebru ili neku drugu životinju, primijetil i ste da lav svojoj žrtviprvo dere trbuh i slasti se njezinim iznutricama. Ne zvuči i ne izgleda baš lijepo, ali to jed/ungla. Zašto se lav, kad ulovi zebru, prvo hrani njezinim iznutricama? Ra/mislite, mesojedine jedu druge mesojede, npr. lavovi tigrove ili medvjedi vukove. Mesojedi jedu bi l jojede jerkao i ostale životinje trebaju hranu iz biljnog carstva. Razlika je u tome što to mesojedi čineposrednim putem. Tako će lav najprije pojesti iznutrice jer se u njima već nala/i nepi obavljenaI I K I I K I s puno vode u sebi. Kad pojede sve organe, popit će krv koja sadrži više od 90% vode.l t i u g i m riječima, lav jede iznutra prema van. Zadnje na red dolazi samo mišićno meso.

l >akle, trebali bismo se postarati da jedemo što više žive hrane, odnosno hrane s visokimudjelom vode. Tu i tamo naši obroci ne moraju biti uravnoteženi u odnosu 70% hrane kojas,uh/i dosta vode i 30% koncentrirane. To je sasvim u redu. Naša namjera nije da vamnameincmo nekakvu vrst prehrane poput zatvorske kazne. S vremena na vri jemekoncenrtrirana hrana može dominirati u obroku i zbog toga ne morate osjećati krivnju. Vašenavike stvarane godinama ne mogu se prevladati preko noći. Osim toga, ideja nije u tome dai . i \ note/u remetite češće no stoje održavate. Ako hrana s visokim udjelom vode u sebi nijepi ovladavala u vašem jučerašnjem obroku, potrudite se da prevladava u današnjem. Bitno jesamo da takvu hranu redovito uzimate. Ukoliko to budete ignorirali, nikad nećete smršavitii l i ostati na svojoj idealnoj težini.

Takav način ishrane može se zorno prikazati riječima čovjeka koji je ova načela proučavao\ ise od pola stoljeća. Dr. Norman W. Walker ima preko 100 godina, živi u Arizoni, samu/gaja povrće i još uvijek piše knjige. Nitko ga ne gura u invalidskim kolicima i nitko ga nei . i . i n kašicom od banana. On je potpuno samostalan. U čemu je bit njegovog izvanrednog/ d i a v l j a i dugovječnosti? U svojoj posljednjoj knjizi "Prirodna kontrola težine" dr. Walkern . i \ odi da se svaka sirova biljka, svo voće i povrće, svako sjeme sastoji od atoma i molekulai/ineđu kojih postoje bitni elementi znani kao enzimi. Oni nisu samo tvari, oni su životnonačelo u atomima i molekulama svake žive stanice.

"Enzimi iz ljudskih stanica su potpuno isti kao i oni u biljkama, a i svaki atom imaodgovarajuću sklonost, baš kao i biljka. Zato, ako pojedini atomi budu potrebni za obnovuslanice, doći će do neke vrste magnetske privlačnosti koja će do tih stanica dovesti potrebneelemente iz sirove hrane koju jedemo...

Prema tome, svaka stanica našeg tijela i svaka stanica prirodne hrane pro/cla )c i o/ivl|cnaen/imima. Ova magnetska privlačnost, međutim, postoji samo među živim molekulama.Enzimi su iznimno osjetljivi na temperaturu veću od 54°C. Bilo kakva hrana kuhana natemperaturi većoj od 54°C ostaje bez enzima i postaje ništa drugo do mrtva hrana...

Dakako, mrtva tvar ne može obaviti posao žive tvari. Prema tome, hrana koja se izlagalatemperaturi većoj od 54°C izgubila je svoju živu, hranjivu vrijednost. Takva hrana možeodržati ljudski sistem na životu, ali na štetu zdravlja, energije i vitalnosti."

U ovoj kao i u svakoj drugoj knjizi dr. Walkera izrazito se naglašava važnost uzimanjahrane koja sadrži visok udio vode da bi se postigao cilj: vitko i snažno tijelo. USPJEHOSTAVLJA TRAGOVE! Dr. Walkerima 109 godina i vodi zdrav i aktivan život. Mi bismogaposlušali.

Los Angeles Times i Weekly World News 1980. godine objavili su članke o izvjesnomWuu Yunqingu koji je živio u Kini. Yonquing, tada 142-godišnjak, prikazan je kako vozibicikl. Upitan za prehranu odgovorio je: "Jedem kukuruz, rižu, slatki krumpir i ostalo voćei povrće." USPJEH OSTAVLJA TRAGOVE!

U siječnju 1973. National Geographic donio je članak o znanstveniku Alexanderu Leafu.On je započeo potragu za narodima svijeta s najdugovječnijim ljudima. Bili su to Abhazi izRusi je, Vilcambani iz Ekvadora i Hunzukuti iz Pakistana. Osim što među njima nije našaotragove debljine, koja je doduše bila prisutna u Abhaza, Leaf je otkrio da su ovi narodiizrazito otporni na bolesti. Nije bilo raka niti bolesti srca, uz to ihje velika većina bila starijaod 100 godina te psihički još uvijek aktivna. Leafova zapažanja o njihovoj prehrani pokazujuda hrana u Abhaza sadrži 70%, a u Vilcambana i Hunzukuta čak više od 80% namirnica sv isokim udjelom vode u sebi. Dr. Leaf i mnogi njegovi kolege ostali su zapanjenidugovječnošću ovih ljudi. Kažemo vam da USPJEH OSTAVLJA TRAGOVE!

Ako ste sastavili popis o kojem smo govorili na početku ovog poglavlja, vrijeme je daga izvadite. Evo vam dva pitanja. Prvo, otpada li 70% onog što ste pojeli na hranu s visokimsadržajem vode (svježe voće i povrće te njihovi sokovi) i drugo, je li to vaš uobičajenidnevni obrok? Ukoliko na popisu nema 70% hrane koja sadrži dosta vode i ukoliko topredstavlja vaš uobičajeni dnevni obrok, vaš će popis postati činitelj koji potpomaže prob-lem prevelike težine. Dakako, postoji čitav niz ostalih činitelja koji tome pridonose kao štosu stres, psihološki činitelji, posao ili emotivna stanja. No utjecaj svih tih činitelja zajednonije jednak utjecaju kojeg na taj problem ima hrana. Stara izreka "jabuka na dan, doktoravan" zasigurno stoji. Možda bi trebala glasiti "jabuka (naranča ili bilo koje voće) i salata nadan, doktora van." Zvuči preopširno, ali je istinito.

Odgovorimo sad na pitanje koje se postavlja. Stoje s vodom koju pijemo; trebamo lisvakog dana popiti 8 čaša? Jedemo li hranu koja sadrži puno vode, nećemo osjećati velikupotrebu za pićem. Drugim riječima, oni koji piju 8 čaša vode dnevno ne dobivaju dovoljnopotrebne vode iz hrane. U takvim obrocima prevladava koncentrirana hrana pa organizamneprestano traži vodu i čovjek osjeća žeđ. Vidjet ćete da ste puno manje žedni kad jedetehranu koja sadrži dosta vode nego kad jedete onu lišenu vode i pri tom uzimate vodu pijenjem.

l'o/cl|no hi bilo da pijclc destiliranu vodu. Obična voda nije pogodna organizmu jer sadrži.moi j M i i s k c minerale koje taj isti organizam ne može iskoristiti niti ih se riješiti. Organskimineral i i/ vode za piće ima ju sklonost da s kolesterolom tvore debele zapreke u arterijama.l K - s l i l u a n a voda nema takav učinak. Kad jedete voće ili povrće vi zapravo uzimate destiliranuvođu. I l i l j k a pročišćava minerale iz tla i vi ih tako unosite u tijelo. Možda ste već čuli da se. I r s i i l u a n o m vodom ispiru minerali iz tijela. To je djelomično točno. Tim se putem iz tijelau k l a n j a j u nepoželjni minerali pa je sam učinak zdrav za organizam. Destilirana voda nećeispra l i one minerale koji sudjeluju u strukturi staničnog sustava jer kad mineral to postane,više se ne može isprati.

Postoji još jedna važna napomena o vodi. Nepoželjno je piti vodu dok jedete. Probavnisokovi će se u tom slučaju razrijediti i hrana se neće pravilno probaviti. To također znatnoometa i cikluse asimilacije i apropnjacije koji tada naizmjence negativno utječu na ciklusi 'hminacije i pri tom troše goleme količine energije.

Da zaključimo: konzumirajući hranu s visokim udjelom vode, vi zapravo uklanjate savotrovni otpad iz organizma i tako gubite na težini. Nastavite li i dalje jesti takvu hranu, nodopuštate otrovnim tvarima da se nakupe i tako nećete ponovo dobiti na težini. Postalo jeočito kolika je važnost ciklusa eliminacije pri gubitku prekomjernih kilograma. N ISTA N I ' C ' I -l OM CIKLUSU KORISTITI VIŠE OD REDOVITOG UZIMANJA ODGOVARAJUĆEKOLIČINE HRANE KOJA U SEBI SADRŽI VISOK UDIO VODE. To ćete sami najboljepotvrditi kad započnete ovaj program.

Još jedno važno oruđe koje zajedno s hranom s visokim udjelom vode pomaže prideloksikaciji je zanimljiv i zapanjujući fenomen poznat kao...

NAČELO PRAVILNOG KOMBINIRANJA HRANE

Možda ste se već susreli s pravilnim kombiniranjem hrane što s pravom postaje svepopularni je . Važnost pravi lnog kombini ran ja hrane je dokazana kroz i n t e n z i v n aosamdesetogodišnja istraživanja. Jedan od prvih ljudi koji su proučavali ovaj predmet vam jezasigurno poznat. Znači li vam nešto ime Ivan Pavlov? Osim stoje izvodio eksperimente ouvjetnim refleksima Pavlov je proučavao i kombiniranje hrane i 1902. objavio knjigu podnazivom "Djelovanje probavnih žlijezda" u kojoj je iznio osnove pravilnog kombiniranja hrane.Kasnije je bilo još studija koje su potkrepljivale zaključke tih razmišljanja, od kojih sunajzapaženije one doktora Herberta M. Sheltona. On je od 1928. do 1981. vodio školu u SanAntoniju u Teksasu gdje je prikupio vrlo opširnu građu o pravilnom kombiniranju hrane.

Raddr. Sheltona kojeg je još 1924. potpomogao "Journal ofthe American Medica! Asso-citttion " doktora Phi l ipa Normana pokazuje svu učinkovitost i vrijednost kombiniranja hranekao /nanosti. Njezinim nepoznavanjem nastaje mnoštvo problema koji predstavljaju velikusmetnju uspješnom mršavljenju. Radi se o činjenici da će, ukoliko ciklus aproprijacije bude nabilo koji način ometan, to utjecati i na ostale cikluse. NIŠTA NEĆE POSPJEŠITI CIKLUSAPROPRIJACIJE TAKO KAO PRIDRŽAVANJE NAČELA PRAVILNOG KOMBINIRANJAHRANE.

Kako se pravilno kombiniranje hrane uklapa u proces mršavljenja? Razmislite kakozapočinje vaš tipičan dan? Iskočite li iz kreveta puni života ili se jedva izvučete iz njega ipopijete kavu da vas pokrene? Želite li tijekom tjedna pozitivno sudjelovati u svemu ili jedvačekate petak? Jeste li na kraju dana još uvijek puni energije, radujete li se provesti neko vrijemes obitelji ili prijateljima ili se, kad dođete s posla, samo bacite pred televizor? Odgovori na ovapitanja ovise o količini energije koju u sebi imate.

Vjerojatno bismo svi željeli imati još više energije. To je poput novca. Da vam netko dapedeset dolara zasigurno ih ne biste poderali i bacili. Biste li to isto napravili sa svojomenergijom? Svjesno ne biste, ali to nesvjesno radite svakog dana. Želite li trčati, čitati, igrati seili raditi bilo što drugo potrebna vam je energija. Ako nemate energije u tijelu, znači da nisteživi jer bez nje u vama nema života.

Svi mi željeli bismo imati više energije. Probava hrane zahtijeva njezin najveći utrošak.Nije li to zanimljivo? Tko se još nije osjećao pospanim nakon jela? To se događa stoga što sesva energija troši na probavu. Ona zahtijeva više energije od trčanja, plivanja ili vožnje biciklom.Zapravo, na ništa se ne troši toliko energije kao na probavu.

Energija je bitna za proces detoksikacije, odnosno uklanjanje otrovnih tvari iz organizma.

((uđemo h ih i c i l o v i l o u k l a n j a l i , redovito ćemo i mršav i t i i ostati mršavi. Ciklus eliminacije,/ i i i i i u o , od i / i i n n i i e j e va/.nosti, a on zahti jeva vel iku ko l ič inu energije. Organizam sam neinu/e uspješno i / v r š i t i proces u k l a n j a n j a štetnih tvari, već mu u tome moramo pomoći miopskrbivš i ga potrebnom energijom. To je odgovor na pitanje zdravlja i kondicije. Organizamlicba imal i dovoljno energije na raspolaganju da bi mogao provesti detoksikaciju. A ako probavahoši najviše energije od svih ostalih tjelesnih funkcija, postavlja se pitanje odakle ćemo dobitienergiju potrebnu za sve ostale aktivnosti? Iz našeg probavnog trakta, dakako.

Pravi lno kombiniranje hrane temelji se na otkriću da izvjesne kombinacije hrane mogu bit il » i o b a v l j e n e lakše i uspješnije od ostalih. Uspješni rezultati dobiveni iz načela kombiniranjal i i i ine mogu se objasniti i potkrijepiti činjenicama iz fiziološke kemije, a posebno njene probavnel ' i . m e . Energiju treba štediti racionalizirnjem probave, a ništa ne racionalizira probavu boljeml pravi lnog kombiniranja hrane.

Ono što nas kombiniranje hrane uči jest sljedeće: LJUDSKO TIJELO NE MOŽEl 'KOHAVITl VIŠE OD JEDNOG KONCENTRIRANOG JESTIVA U ISTOM OBROKU.l o |e v t l o jednostavna, ali i vrlo važna izjava. Sjetite se što je koncentrirana hrana: SVI-ONOSTO NIJE VOĆE l POVRĆE. Pravilno kombiniranje hrane to jednostavno i/ra/ava jer želudaci n i c sposoban probaviti više od jednog koncentriranog jestiva u istom obroku pa prema tomenr his le smjel i jesti one obroke u kojima je to tako.

Svaka vrsta sisavaca ima svoj specifični probavni sustav biološki prilagođen vrsti hranel n | i n u se hrani, od lavova koji imaju probavni trakt dug oko tri i pol metra do žirafa čiji je dužiml SS metara. Na planetu postoje mesojedi, biljojedi i svejedi. Oko toga što su ljudi, odnosnok . i k a v probavni sustav imaju, vode se rasprave, ali jedno je sigurno: ljudi nemaju sve vrste•.i iMavu u jednom. Mi, međutim, jedemo ono što jedu i lav i žirafa i svinja i konj ili majmun ii i > u jednom te istom obroku. To je veliki teret za probavni sustav koji potiče stvaranje otrovniht v a r i i rasipa previše neprocjenjive energije.

Jeste li ikad jeli meso i krumpir ili ribu i rižu, piletinu i tijesto, jaja i tost, kruh i sir ili/ i l a r i c e i mlijeko zajedno? Mogli biste reći: "Pa stoje još ostalo?" Ne brinite, ostalo je joši l n s i i i . Reći ću vam da ovakve kombinacije hrane nisu za vaše dobro i da kroz njih nećetei - . i \ i i n t i niti vitko tijelo niti dobiti energiju koju želite. Štoviše, redovita prehrana takokombiniranom hranom jamči vam da nećete imati potrebnu energiju. Kamen temeljacmršavljenja je detoksikacija koja je potpuno zavisna od energije. Nepravilno kombiniranaItiana je razlog "energetske krize" u kojoj se ova zemlja našla. To je također čimbenik zbogkojeg naši ljudi umiru u pedesetoj. Smrt znači da tijelo više nema energije, a svaka smrt uprilrsetoj ne smije se dopuštati.

(iotovo dvije trećine našeg stanovništva je debelo. Tome pridonosi činjenica što jedemol u . i n u koja je slučajno i nespretno kombinirana. Evo i objašnjenja. Uzmimo na primjer mesoi k r u m p i r , to je svatko od nas imao prilike jesti. Iako sad govorim o mesu i krumpiru, mogaol u l i govoriti i o ribi i riži, piletini i tijestu ili kruhu i siru. Uzmimo da jedete odrezak kojeg steI t n p i e m i l i po želji. Kad ta koncentrirana hrana bogata bjelančevinama dospije u želudac,potrebno ju je razgraditi odgovarajućim probavnim sokom, tj. kiselinom. U to isto vrijemeu/nnate i pečeni krumpir.

Nemojte se /avaravati time što je krumpir povrće. U želucu bi vam se našla hrana svisokim udjelom vode ako biste ga pojeli sirovog. Ukoliko je pečen, možete ga /vakati dobesvijesti, ali iz njega nećete dobiti puno vode. Veći se dio vode ukloni pečenjem i krumpirpostaje koncentrirana hrana bogata ugljikohidratima. Kao takav dospijeva u želudac gdje senalazi odrezak. Probavni sok potreban da razgradi krumpir nije kiselina već lužina. Poznajeteli bar osnove kemije, znate da između kiseline i lužine dolazi do neutralizacije.

Dakle, pojeli ste odrezak i krumpir. Oni su u vašem želucu, a probavni sokovi potrebni daih razgrade su se upravo neutralizirali. Što će se dogoditi s hranom? Organizam koji je sam posebi pametan, prepoznaje taj krajnji slučaj jer je njegova prva obveza probava hrane. Tijelo jedoslovno bačeno u kovitlac. Ono mora lučiti još probavnih sokova, a za to je potrebna energijai vrijeme. Dolazi do izlučivanja novih probavnih sokova u želucu, ali se oni opet neutraliziraju.Sad je organizam stvarno doveden do granica. Za novo lučenje probavnih sokova trebat će jošvremena i energije. Oni se opet luče u želudac, a mi počinjemo osjećati žgaravicu. Na krajuhrana koja se nikad nije do kraja probavila prelazi iz želuca u crijeva, kao daje doslovno iznjega otjerana.

Potrebno je razumjeti ono što se sad zbiva. Većina proteina koji su se tako dugo zadržavaliu želucu se putrificirala (istrunula), a većina ugljikohidrata fermentirala. Putrifikacija ifermentacija su dva elementa koje organizam sebi ni pod kakvim okolnostima ne smije dozvoliti.Time pogođene hranjive tvari ne mogu biti ugrađene u zdravu staničnu strukturu. Hrana kojase putrificirala ili fermentirala postaje velikim nalazištem otrovnih tvari u tijelu. Zbog putrifikcijei fermentacije dolazi do napuhavanja, žgaravice, kiselinske neprobave i sode bikarbone. Sredstva/a probavu troše se na tone jer je hrana koju jedemo izabrana slučajno i nepromišljeno. Kadtakva mješavina hrane dospije u želudac, organizam s njom ne može izići na kraj. Mi smojedina svjetska vrsta koja nakon jela mora uzimati dodatna sredstva da bi probavila hranukojom se hrani.

Zbog svih ovih procesa raspadanja, fermentacije i rezultirajuće kiseline u želucu se nalazivelika masa smrdljive, trule hrane. Znam da to ne zvuči baš privlačno i ne bih htio biti nepristojan,ali to se zaista događa u sustavu. Hrana se u želucu predugo zadržava, ne probavljuje se idoslovno trune, a hranjive se tvari iz nje gube. Tijelo za to vrijeme troši goleme količineenergije. Hrana je onda natjerana u crijeva gdje putuje kroz desetak metara probavnog trakta.Zamislite samo! Tih deset metara crijeva mora izaći na kraj s trulom hranom. Zbog toga suljudi poslije jela umorni i zbog toga nemaju energije. Takvoj hrani treba osam sati da iziđe izželuca i još dvadeset do četrdeset sati da prođe kroz crijeva.

U drugom svesku "Higijenskogsustava " Herbert M. Shelton opisuje rad doktora ArthuraCasona. On je 1945. zajedno sa svojim pomoćnicima izvršio dvije grupe pokusa koji su pokazalida uzimanje proteina i ugljikohidrata u istom obroku usporava, pa čak i sprečava probavu.Cason je proveo kontrolne testove u kojima je uspoređivao vrijeme probave s analizom fecesa.Ti su testovi pokazali da se zajednička probava bjelančevina i ugljikohidrata u želucu usporava.Stupanj toga razlikuje se od pojedinca do pojedinca, kao i po vrsti bjelančevina ili ugljikohidrata.Pregled fecesa otkriva i neprobavljene granule ugljikohidrata i neprobavljena vlaknabjelančevina. Ako je hrana dobro kombinirana, potpuno će se razgraditi, apsorbirati i iskoristitipa u fecesu neće biti neiskorištenih fragmenata hranjivih tvari.

K i n i l u a n a n i j e dobro iskombinirana, /bog posljedica fermentacije do koje dolazi, nastat. i u probavnom traktu alkohol. To ima na jetru jednake posljedice kao i izravno uzimanjealkohola.

Ne bismo /.cijeli da nam hrana trune u želucu osam sati i onda još dvadesetak u crijevima./VI mm tla hrana u želucu provede samo tri sata bez putrifikacije, bez fermentacije, bez plinova,I K V napuhavanja, bez žgaravice i bez kiseline koja zahtijeva lijekove. Isto tako, želimo dalu. ina što br/c i djelotvornije prođe kroz crijeva. To se postiže uzimanjem samo jednogkoncentriranog jela u jednom obroku. Uzimati više njih jednim obrokom uzrokuje truljenjel i i . i n c koja onda ne može biti asimilirana. Nepravilno kombinirana hrana znatno utječe nai i k l u s c asimilacije i eliminacije.

l'ostoj i jednostavno rješenje kojim se to može izbjeći. Želite li jesti odrezak, ribu ili piletinu,H'ihlc. Budite samo svjesni da vam ta hrana od mesa postaje jednom koncentriranom hranom/;• i;i| obrok. To znači da u tom obroku ne biste smjeli imati još takve hrane. Ne krumpir, ri/.u,i i | f s i o , sir ili kruh, već hranu s visokim udjelom vode. Drugim riječima, uz odre/ak u/miteni-ko povrće, recimo brokule ili tikvice. Možete uzeti koje god povrće volite. Upamtite da onone /ahti jeva sebi specifične probavne sokove jer će se razgraditi i u neutralnim, i u kiselim, i ul u / n a t i m . Recimo da blago prokuhate nešto brokula i tikvica ili ih napravite na bilo koji načink. iko ga volite, samo imajte na umu da što ih duže kuhate to više vode i života iz njih uklanjate,l'i iptemite, dakle, uz odrezak povrće i salatu. Tako se hraneći ne možete ogladnjeli.

Mi vas ne navodimo k izgladnjivanju, samo trebate biti svjesni da postoje izvjesna fiziološka• - f ! amcenja koja treba poštivati. Želite li imati pečeni krumpir, u redu. Ali imajte ga uz povrće,i i | n t ikvice, mahune, brokule i s maslacem. Vidite li sad što predstavlja kombiniranje hrane?A - l i i c li meso imajte ga s povrćem i salatom; želite ii krumpir imajte ga s povrćem i salatom;•vluc li kruh imajte ga s povrćem i salatom; želite li tijesto imajte ga s maslacem, povrćem i•..il.iiom; želite li sir narežite ga i stavite u salatu ili ga istopite i stavite na povrće. Ovo možel u l i previše jednostavno ljudima koji se boje da će ostati bez bjelančevina ne budu li jeli mesou -A akom obroku. O tome ćemo kazati više u sljedećem poglavlju.

Dakle, uživajte u jelu, jedite hranu kakvu želite, ali ne miješajte sveto zajedno i ne jediteu i s tu vrijeme. Ovo ne samo da pogoduje izlučivanju hranjivih tvari iz hrane i njihovomk m i š t e n j u od strane organizma jer nema ni putrifikacije ni fermentacije, već i uklanja bolneI H o k i v n e poremećaje te obilno povećava energiju. Nepridržavanje pravilnog kombiniranjaI M . I I K - ima mnoge negativne posljedice, a pridržavanje dovodi do pozitivnih. Krenimo, dakle,n.i |>.»/itivne! POZITIVNA POSLJEDICA BROJ JEDAN: MRŠAVLJENJE!

Negdje je rečeno da ako priroda kombinira ugljikohidrate i proteine u istoj hrani, to trebamoi i i t i t i i mi. Nije u pravu svatko tko tako misli. Ako se hrana u kojoj postoji prirodna kombinacijaUgljikohidrata i bjelančevina, npr. grah, jede sama, tijelo je sposobno prilagoditi svoje probavne»okove i vremenski odrediti njihovo izlučivanje tako da probava bude jako učinkovita. Grah|c iiiai'e teško probavljiv. Većina će ljudi nakon stoje pojela grah osjetiti plinove ili napuhavanjeAlo dokazuje da kombinacija ugljikohidrat-bjelančevina bilo koje vrste uzrokuje probleme,hav i lna adaptacija probavnih sokova karakteru i zahtjevima hrane nije moguća kad se u istomuluoku nađe zasebna hrana bogata bjelančevinama i zasebna bogata ugljikohidratima. Postoji

jasna i bitna ra/lika i/medu prehrane hranom koja ima prirodnu kombinaciju bjelančevina iugljikohidrata i prehrane zasebnom hranom s ugljikohidratima i bjelančevinama.

Ako nije dobro zajedno miješati h r a n u bogatu bjelančevinama i hranu bogatuugljikohidratima, je li dobro miješati jednu hranu bogatu bjelančevinama s istom takvom drugomi onu bogatu ugljikohidratima s onom bogatom ugljikohidratima? Ustvari, najbolje bi bi louzeti jednu koncentriranu hranu po obroku tako da se izbjegne bilo kakva tako kombiniranahrana, no ipak je jedna od ovih kombinacija prihvatljiva. Možemo kombinirati jednu hranubogatu ugl j ikohidrat ima s takvom drugom, ali uzimati dvije razl ič i te hrane bogatebjelančevinama u istom obroku ne bi bilo dobro jer bjelančevine imaju složeni sastav i različiteosobine, što dovodi do nespojivih zahtjeva probavnim organima zbog kojih se te bjelančevinepočinju putrifieirati. To ne znači da se dvije različite vrste mesa ne mogu jesti u istom obroku,ali sigurno znači da se dvije vrste hrane s različitim bjelančevinama, npr. meso, jaja, mliječniproizvodi ili orasi ne bi smjele nalaziti u istom obroku.

Ugljikohidrate nije teško razgraditi kao bjelančevine pa možemo jesti različitu hranu bogaturaznim vrstama ugljikohidrata, npr. rižu i grah. Iako se radi o teškoj kombinaciji, ona jeprihvatl j iva organizmu. Ili sendvič od avokada i kukuruz. Najidealnije bi dakako bilo da ipakizbjegavate sve te kombinacije jer bi to značilo manje posla za organizam, odnosno manjuenergetsku potrošnju, no znajte da se dvije vrste hrane bogate različitim ugljikohidratima mogukombinirati a da ne pokvarimo želudac.

Upoznavajući vas s pravilnim kombiniranjem hrane, nastojimo promijeniti vaše postojećeprehrambene navike. Time se vaš život ne mora potpuno izvrnuti. Sve promjene učinite povlastitom ritmu. Jasno, što se dosljednije budete pridržavali ovog načela, imat ćete i više uspjehapri mršavljenju. Vidite li kako je jednostavno? Ovdje se radi o posve novom načinu prehranekoji nam, izvjesno je, treba. Dosadašnji način prehrane ove zemlje doveo je do toga da nasviše od polovice ima probleme s težinom. Nikad nismo poznavali pravilan način prehraneorganizma. Iz onoga što smo dosad naučili očito je da uobičajeni pristup prehrani, tj. uvriježenojfilozofiji o četiri grupacije hrane nije učinkovit. Zastario je i nedjelotvoran, a mi ga se držimokao da je Biblija. Ta filozofija ne stoji, što svjedoči činjenica koliko je ljudi u ovoj zemljibolesno i debelo. Nedavno je u Johns Hopkins Universitv School of Medicine održanakonferencija o gojaznosti na kojoj su se našli mnogi znanstvenici i medicinski radnici. Dr.Gerard Smith iz Cornell Universitv Medical Center je, osvrćući se na fiziološke smjernice štodjeluju na prehrambene navike, rekao da ne znamo gdje pronaći te smjernice jer je naše neznanjepotpuno. Na konferenciji poslužen ručak sastojao se od pečene govedine s pireom od krumpira,umakom i prokulama, te kolača od čokolade. Njihovo nepoznavanje načela kombiniranja hraneje uistinu potpuno.

Najveća zapreka pravilnoj prehrani su uvriježena vjerovanja koja su izgrađivana godinama.Ako je vjerovanje u nešto tako snažno, onog koji vjeruje ni svi dokazi da je krivo nećepokolebati. Sjetite se kako je prošao Galileo prije tri stoljeća rekavši da Sunce ne kruži okoZemlje. Njegova teorija temeljena na ranijim Kopernikovim radovima dovela gaje u zatvorjer je svaka budala vidjela kako Sunce putuje preko neba utapajući se u moru ili nestajući izabrda. Danas znamo da Sunce ne kruži oko Zemlje premda tako izgleda, zar ne? Tako je i s

i / \ | c s m m prehrambenim n a v i k a m a ko | ih se dr/inio: i/gledaju ispravne, ali nisu. Tradicije,I M - / oh/na k o l i k o pogrešne bile, teško umiru.

| 'M\ i l n i ) kombiniranje hrane ne priječi vam da jedete ono što volite, samo sve to ne biste. i n u ' l i icst i istovremeno. Jedete li u skladu s načelima kombiniranja hrane, nećete osjetiti

u - l i k i gubitak energije, nego naprotiv veliki višak energije. Sjećate li se svog obroka za prošlil >. in / .dualnost i? Jeste li nakon jela izgovorili onu čuvenu rečenicu: "Joj, neću više nikadi i i 1 " ' Sigurno ste /atim otišl i u dnevnu sobu gledati televizor jedva se dogegajući don.i . loniaoi. Niste imali snage jer ste jeli pogrešno kombiniranu hranu. Jeli ste puricu s pečenom•pvedinom ili šunkom, krumpir pire, nadjev i umak, te kolače i pitu od bundeve, a povrće sa

1 1 M u- n i l k o nije ni taknuo. Znate o čemu govorim, zar ne? Nemojte ovo shvatiti kao da trebaten d i i M a t i od Dana zahvalnosti, ali vaš će organizam bi t i umoran i iscrpljen zato što se u njemui u l . i / i puno različite, nespojive koncentrirane hrane. Bude li tako samo s vremena na vrijeme,i i | t - l o će se s t ime moći uhvatit i u koštac, a bude li svakodnevno, tijelo će se s lomiti . Nakon štor. i luh ianimo, a pogotovo na proslavama, trebali bismo biti spremni osvojiti sv i je t , a jedva

n i n spremni osvojiti kauč.

Sjećate li se onog lava o kojem smo govorili, onog stoje lovio zebru? Jede li on s njomimloj ! od pečenog krumpira? U džungli je sve a lacarte. Životinje u prirodi su puno / i l rav i jend i i i i s ne samo što jedu hranu s visokim udjelom vode, već i stoga što dobro k o m b i n i r a j uh i . i n u . One jedu samo jednu vrstu hrane u jednom obroku, a ne kao mi koji mu/crno pojestiIVI '-in nam padne u ruke, uključujući i njih.

l - v o nečega što bi vas moglo iznenaditi : Henry Ford je bio jedan od zagovornikakombiniranja hrane. U članku iz "Earlv American Life", David L. Lewis piše o Fordovoj

i n u noj školi "Wayside Inn" osnovanoj 1928. "da nauči mladiće kako raditi rukama i misliti."Nepovlašteni dječaci od dvanaest do sedamnaest godina pohađali su je od devetog do dvanaestogi , i / i c d a . Uči l i su poljoprivredu, elektro i automobilsko inžinjerstvo, vodoinstalaterstvo,i . t | H - l a r s t v o i ostale obrte i akademske predmete. Zajedno s naobrazbom koju je financiraol ord, učenici su morali trpiti i njegovu prehranu. Šećer, bomboni, kolači, pudinzi i ostali slatkid e s e r t i b i l i su zabranjeni , baš kao i čaj, kakao i l i sol. H R A N A BOGATAm . l I IKOHIDRATIMA I HRANA BOGATA BJELANČEVINAVA NIJE SE NIKADM l M !>ALA JER SE SMATRALO DA SU KEMIJSKI NEKOMPATIBILNE, a salate od povrćal u l e su servirane dvaput dnevno. Bravo Henry! Da ih je hranio lošim obrocima, ne bi imali

e /a posao.

Hitno je početi poštovati ograničenja organizma. Treba stvarati energiju potrebnu zau k l a n j a n j e otrovnih tvari iz njega. Probava zahtijeva više energije od bilo koje tjelesne funkcije.l ' i .u i l n o kombiniranje hrane oslobađa energiju potrebnu za detoksikaciju, a najljepše u njemujesi to što se ne morate izgladnjivati. Kako bi bilo izgubiti četiri i pol kilograma u deset danai lnk jedete? To bi volio svatko tko je predebeo, a može se postići razumijevanjem pravilnogkombiniranja hrane. Ne morate mi vjerovati na riječ, uvjeriti se možete probate li kombiniratihi . inu onako kako vam preporučujemo. Tek će vam tada b i t i jasno je li uistinu tako ili nije.Najhitnije je da djeluje; to stoje nešto dokazano ili nedokazano ne znači ništa ako zbog togadrastično povećate tjelesnu energiju, izbjegnete želučane probleme, mršavite i osjećate se

o. Ne morate mi vjerovati, iskušajte sami!

Pravilno kombiniranje hrane jednostavno stvara okruženje za mršavljenje. Probavite lihranu za tri umjesto za osam sati, ostaje vam još pet za detoksikaciju i mršavljenje, a energijuda i ne spominjemo.

Neki ljudi su mi rekli daje to u redu i da stoji, ali se oni kao poslovni ljudi ne mogu togauvijek pridržavati. Zašto ne? Svaki dobar restoran vam pruža mogućnost da odaberete što ćetejesti; vi ste gost i vi plaćate. Nitko vas ne može prisiliti da uzmete ono što ne želite. Recimo,današnji specijalitet je pastrva. Sviđa vam se i uzimate je, ali umjesto riže koja ide uz nju tražitćete šparoge, cvjetaču ili neko drugo povrće i salatu. Vaši vas poslovni partneri neće pitatizašto ne jedete rižu. No kad se budete dizali od stola osjećat ćete se lagodno i završit ćetedanašnji posao s takvom energijom, a vaši će poslovni partneri imati želudac pun trule hranekoja će im samo naškoditi. Bit će umorni, morat će popiti kavu ili neki drugi otrovni stimulanskoji izaziva ovisnost. Pravilno kombiniranje hrane je fantastično jer unapređuje razinu energijei samo istodobno stvara svu potrebnu energiju za detoksikaciju.

Najbolje je stoje ova metoda tako jednostavna. Iako ste problem težine stvarali dvadeset,trideset ili četrdeset godina, još uvijek imate vremena da ga se riješite. Trebate samo započeti.Uzbudim se i zaneseni svaki put kad o ovom raspravljam jer znam kako je sve to jednostavno.Vidio sam da djeluje na tisućama ljudi i znam da još tisuće drugih, uključujući i vas, mogupostići izvanredan osjećaj kontrole i posjedovati zdravo tijelo. Sve je to na dohvat ruke.

Usput, stanovnici Sjedinjenih država troše trideset milijardi dolara na lijekove godišnje.Svakog sata gutaju dvadeset i pet mili juna tableta. Znate li koji je najprodavamji lijek uSjedinjenim državama? Nekad je to bio valium, a prema Wall Street Journalu sad je tagamet.On se koristi pri želučanim problemima. Ima li to možda ikakve veze s onim s čime se želudacmora svakog dana baviti?

Budete li se držali pravilnog kombiniranja hrane, iz prve ćete ruke doći do zaključka okakvom se izvanrednom oruđu radi. Time smo došli do trećeg oruđa kojim ćemo se boritiprotiv sala i otrovnih tvari. O njemu volim raspravljati više no o bilo kojem drugom, a to je...

NAČELO PRAVILNOG UZIMANJA VOĆA

l ) širokom predmetu zdravlja ne postoji područje koje se tako pogrešno tumači kao uzimanje\ o i ;i U ovoj zemlji ljudi ne znaju kako treba jesti voće. Ne mislim da ga ne znaju ubrati ipojest i , već da ne znaju kako ga i kada uzimati. Pravilno uzimanje voća je u uskoj vezi sl > i . i v i l m m kombiniranjem hrane.

Koliko poznajete ljudi koji uistinu ne vole voće? Vjerojatno takve ne poznajete. Većinai i n < l i s kojima ste u dodiru spremno će izraziti svoje oduševljenje prema voću. Najnegativnijikomentar kojeg ćete čuti bit će "volim ga, ali ono ne voli mene" ili "volim ga, ali ga ne mogu|i-sl i". To zašto ga netko ne može jesti temelji se na nerazumijevanju pravilnog u/imanja voća.

Na svakom svom seminaru tražio sam da se jave oni koji ne vole voće, i rijetko kad se tko|.i\ 10, pa čak i u skupinama od sedam stotina i više ljudi. Razlog zbog kojeg gotovo svi izražavaju. \ o | u sklonost prema voću jest to što ga naša tijela nagonski trebaju. Sa svojim slatkim

ni|i-š;ivinama rijetkih okusa, zanosnih aroma i oku ugodnih boja, voće pruža jelu zadovoljstvo.Vm'v je bez sumnje energijom najbogatija hrana kojom se hranimo, no samo ako se pravilnou/ima. Ono što ćete naučiti može se uzeti s izvjesnom dozom skepticizmajer se suprotstavlja

načinu mišljenja o voću, što je u redu. Tiče se novog načina razmišljanja o tijelu iprehrane.

l stari i mladi drže voće poslasticom, npr. komad hladne dinje za vrućeg dana ili kad nakon/.u mjenog obroka uzimate komad voća kojim smirujete nepce.

Ovo vas može iznenaditi: razlog zbog kojeg tražimo voće jest što je ono bez dvojbenajvažnija hrana koju možemo ponuditi svom tijelu. To je hrana na koju je ljudska vrsta biološkiprilagođena.

15. svibnja 1979. u The New York Timesu izašla je priča o radu doktora Alana Walkeral>n/nutog antropologa sa Sveučilišta John Hopkins. Taj članak bio je prava bomba za sve onetloklore i stručnjake za prehranu koji nisu bil i svjesni goleme važnosti voća u ljudskoj prehrani.( Ukuca dr. Walkera pokazuju da se naši davni preci većinom nisu hranili mesom, sjemenkama,•.i.i!)l|ikama, lišćem ili travom, već uglavnom voćem. Dr. Walker je razvio zapanjujući načinoil iedivanja prehrambenih navika proučavajući tragove na zubima. Svaka hrana na njimaostavlja drukčije tragove. U svojim proučavanjima zubi pračovjeka dr. VValker nije našaonikakv ih izuzetaka. Svaki pregledani zub, od hominida do homo erectusa, pokazao je da sei, u l i o zubu čovjeka koji se hranio voćem. Trebali ste čuti škrgutanje zubima ljudi iz( '.Milemenove udruge.

Pošto smo se biološki prilagodili na voće, daleko je važnije misliti koliko ćete pojesti voća

nego k o l i k o ćete pojesti hrane bogate bjelančevinama, t j . mesa. U petnaest godina i.ida nikadnisam susreo osobu koja bi pokazivala nedostatak bjelančevina. Naprotiv, susreo sam stotineotrovanih bjelančevinama od kojih većina nije uzimala dovoljnu količinu voća. Prevelikouzimanje bjelančevina povezano je s rakom grudi, jetre i mjehura i u povećanju izgledaoboljavanju od leukemije. ( Viktoras Kulvinskas: Survival into the 21st Century; OmangodPress, 1975., Wethresfield, Connecticut) Prema Wil l iamu J. Mayou, osnivaču Klinike Mayo,prehrana mesom povećala se za 400% u zadnjih stotinu godina. Na rak želuca otpada jednatrećina svih bolesti raka ljudskog tijela. Ukoliko se hrana od mesa potpuno ne razloži dolazido njezinog raspadanja i nastajanja aktivnih otrova koje apsorbiraju organi neprilagođeninjihovom primitku. ( Blanche Leonardo:CancerandOther Deseasesfrom MeatConsump-tion; Leaves ofHealing, 1979., Santa Monica. California ). Trovanje bjelančevinama očitujese u hiperkiselosti tijela, o čemu ćemo više govoriti u devetom poglavlju.

Već smo rekli daje imperativ sustava njegovo neprestano čišćenje od otrovnih tvari kojese nakupljaju u ti jelu. Najdjelotvorniji način čišćenja organizma je uzimanje hrane s visokimudjelom vode. Vjerojatno možete pogoditi sadržaj sljedeće račenice: VOĆE IMA NAJVEĆIUDIO VODE U SEBI OD BILO KOJE DRUGE HRANE. Voće je ustvari 80 do 90% voda.Uz vodu tu su svi v i tamini , mineral i , uglikohidrati, aminokiseline i masne kiseline kojeorganizam treba. Životnu snagu vode iz voća ne dostiže niti jedna druga vrsta hrane. Kad sevoće pravi lno uzima, ništa se ne može usporediti s od njega dobivenim koristima. Po svojojprirodi voće je takvo da daje t i j e l u mogućnost uklanjanja nakupljenih otrovnih tvari. Time sesvaki vid života još više potiče i vaše tijelo postaje sposobno funkcionirati s optimalnomučinkovitošću. Kao oruđe za mršavljenje, pravilno uzimanje voća neusporedivo je u svojojučinkovi tos t i . U listopadu 1983. je Judith Rodin, profesorica na Sveučilištu Vale, iznijela naMeđunarodnom kongresu o gojaznosti u New Vorku zanimljive podatke. Njezine studije okoristima voćnog šećera pokazuju da će ono što ste pojeli za jednog obroka utjecati na ono štoćete pojesti u sljedećem. Bergen Record izvjestio je kako je gospođa Rodin vršila istraživanja.Vodu zaslađenu različitim vrstama šećera dala je proučavanim grupama. Ljudi koji su pi l itekućinu zaslađenu voćnim šećerom fruktozom, jeli su znatno manje od ljudi koji su pi l i ilivodu ili tekućinu zaslađenu saharozom. Ona i njezini suradnici zabilježili su da su osobe kojesu uzimale fruktozu jele u svom sljedećem obroku prosječno 479 kalorija manje od onih kojesu uzimale saharozu.

Dr. Wil l iam Castelli medicinski rukovoditelj Framinghamskom studijom o bolestima srcai djelatnik Medicinske škole na Harvardu, kaže da nesvakidašnji sastojak iz mnogih vrsta voćamože smanjiti rizik od bolesti srca i srčanog udara. Taj sastojak štiti srce sprečavajući krv dapostane masna i tako začepi žile, jer voće ne začepljuje.

Sastojak potreban za krepak život jest energija. Već znamo da probava troši najviše energijeod svih drugih fizičkih aktivnosti. Pri tome voće obavlja najbitniju ulogu jer NJEGOVAPROBAVA ZAHTIJEVA MANJE ENERGIJE OD PROBAVE BILO KOJE DRUGE HRANE.Zapravo, probava voća gotovo i ne zahtijeva energiju.

Sve što ljudsko tijelo konzumira mora se razgraditi i pretvoriti u glukozu, fruktozu, glicerin,aminokiseline i masne kiseline. Mozak bez glukoze (šećera) ne može funkcionirati. Voće jeglukoza u ti jelu. Njegova probava, apsorpcija i asimilacija zahtijeva najmanju potrebnu količinu

. m - i i ' i i e l > i u i ' i i l u . 1 1 1 . 1 p io vodi od jednog i pol do četiri sala u /elucu (pod uvjetom daje bilal i i . i \ i Ino k o n t i n u i r a n a ) . Manje koncentrirana i bolje kombinirana hrana manje vremena provodiu /diioi To je mjesto u kojem počinje trošenje energije. VOĆE SE NE PROBAVLJA U/ l - L U Č U ! Svo voće, osim banana, datula i sušenog voća se u želucu zadržava veoma kratko,i >no prola/.i kro/ želudac kroz dvadeset do trideset minuta, kao da prolazi tunelom. Razgrađuje•.r n cn jev ima i oslobađa svoje visoko hranjive tvari.

K o l i č i n a energije koju voće štedi jer se ne mora razgrađivati u želucu je vrlo velika. Ta se. nu r.i ja automatski usmjerava na čišćenje organizma od otrovnih tvari i tako smanjuje težinu.Sve je ovo u i s t inu tako samo ukoliko se voće pravilno uzima. Stoje pravilno uzimanje voća?K;iko se voće ne zadržava dugo u želucu, njegovo pravilno uzimanje znači da se VOĆE NESMIJE JESTI S NEKOM DRUGOM HRANOM ILI NEPOSREDNO POSLIJE NJE. BitnoK t l a voće jedete na prazan želudac. OVO JE, BEZ DVOJBE, NAJVAŽNIJI VID NAŠEGI ' K ( ) ( i R A M A . Jedete li voće pravilno, ono će odigrati veliku ulogu u osposobljavanju ti jela/ , i detoksikaciju jer ima puno vode i zahtijeva malo energije za probavu. Voće je na jvažni jaIM i n . i koju možete jesti, ali jedete li ga nakon druge hrane, nastat će mnogi problemi.

l l /mimo da jedete sendvič i nakon njega uzmete komad nekog voća, npr. dinje. Taj komadd i n j e |c spreman samo proći kroz želudac u crijeva, ali ga sendvič u tome pri ječi . Uim-duvremenu, cjelokupni obrok počinje trunuti i fermentirati, što dovodi do nastanka kise l ine.Kloni kad voće dođe u dodir s hranom i probavnim sokovima u želucu, cjelokupna se masahiane počinje se kvariti. Bjelančevine se počnu putrificirati, a ugljikohidrati fermentirati. SveM- pielvara u kiselinu i mi jurimo po lijekove. To se lako može dokazati, a možda ste već i sami1o doživjel i .

Možda ste nakon jela uzeli komad voća ili čašu soka i osjetili oštru bol u želucu ili žgaravicu.Voće koje ste pojeli trebalo je samo proći kroz želudac u crijeva, ali gaje ostala hrana spriječila.Medicinski se to ne može dokazati stoga što se o utjecaju prehrane na organizam ne znad o N o l j n o . Dr. Hcrbert M. Shelton, pravi autoritet za kombiniranje hrane, naglašava da se svapnlenci ja lna vrijednost voća može iskoristiti samo ako se uzima na prazan želudac. Ako ste gam i|ek u/ imal i nepravilno i pri tom vas ništa nije boljelo, ne znači da niste kršili prehrambene/akone. To samo pokazuje sposobnost tijela prilagođavanju. Isto tako, možete se izvući neplaća jući porez, ali to ne znači da ne kršite zakon. Jednog dana će vas porezna služba sigurnou h v a t i t i . Nastavljanje nepravilnog uzimanja voća, jednom će također uzeti svoj danak.

Mnogi dinju jedu nepravilno i onda za to što se osjećaju loše krive dinju. U čemu je/upravo stvar? Jeli su dinju nakon sendviča ili neke druge hrane koja je dinji stvorila zaprekul > i n n a crijevima. Ona je zbog toga fermentirala i ove su se osobe počele osjećati loše. Da supi \ o pojele dinju, pričekale dvadesetak minuta i onda pojele nešto drugo, ovo se ne bi dogodilo.Ne Ireba, dakle, dinju kr iv i l i što nije dospjela do crijeva.

Dano vam je vrlo jednostavno oruđe kojeg mnogi ljudi nisu svjesni. Fiziološki voće krozHistem prolazi brzo i ne iziskuje veliki utrošak energije kao druga hrana. Zato bez oklijevanjaka/em daje VOĆE NAJSITNIJA HRANA KOJU MOŽEMO JESTI!

( )vo vrijedi za SVO voće, čak i ono koje sadrži velike količine kiselina kao što su naranče.

ananas ili grejp. To se voće tako na/.iva samo botanički U/ima l i se pravilno, svoće voće kaddospije u organizam pokazivati alkalijsko djelovanje. Voće, /ajedno s povrćem, posjedujejedinstvenu sposobnost neutraliziranja kiselina nakupljenih u organizmu. Nepravilnokombinirana hrana, nedovoljna zastupljenost hrane s visokim udjelom vode, nusproizvodirazgradnje koncentrirane hrane, kemijski aditivi, zagađeni zrak i voda, te stres uzrokujupovećanje koncentracije kiselih i otrovnih tvari u organizmu. Takav se organizam prepoznajepo debljini, celulitu, sijedoj kosi, ćelavosti, ispadima nervoze, podočnjacima i preuranjenomboranju lica. Izravna posljedica prevelike koncentracije kiseline je čir. Jede li se pravilno,voće posjeduje izvanrednu sposobnost pomlađivanja čime se suprotstavlja djelovanju kiselineu sustavu. Kad potpuno savladate načelo pravilnog uzimanja voća, upoznat ćete jednu odprirodnih tajni ljepote, dugovječnosti, zdravlja, energije, zadovoljstva i normalne težine.

Voće više nego ijedna hrana opskrbljuje tijelo sa svime što mu je potrebno da bude štozdravije. Osim što sadrži vodu kojom se organizam čisti, činjenica da voće ne ostavlja otrovnetvari i da gotovo ne zahtijeva energiju za probavu, govori da se radi o hrani najboljeuravnoteženoj svim potrebnim hranjivim tvarima. Pet nezaobilaznih tvari koje dobivamo izhrane, a potrebnih za život su glukoza kao gorivo (iz ugljikohidrata), aminokiseline, minerali,masne kiseline i vitamini. Prva i najvažnija prednost hrane je njezina energetska vrijednost. Tobi trebao biti najhitniji činitelj pri određivanju opće vrijednosti svake hrane. Idealni postocisvake od pet najvažnijih hranjivih tvari kako ih ljudsko tijelo treba su:

glukoza-90%

aminokiseline-4-5%

mineral i-3-4%

masne kiseline-1+%

vitamini-ispod 1%

Gore navedeni postoci pokazuju idealni sastav hrane prema potrebama organizma. Tipodaci odgovaraju samo jednoj vrsti hrane s ovog planeta - voću. To bi išlo u prilog zaključcimadr. Alana Walkera po kojima se ljudi već milijunima godina uglavnom hrane voćem. Prije nošto su nas kao rasu u zabludu doveli vanjski utjecaji, mi smo se kao i sve životinje nagonskihranili onim što nam je moglo pružiti sve potrebno za život, tj. u našem slučaju VOĆEM.

Postoje dva važna razloga bitna za svladavanje načela pravilnog uzimanja voća. Prvi govorio tome kakvo se voće ili voćni sok uzima. Odgovor na to je: SAMO SVJEŽE! Nikakve koristinećete imati od voća koje je prerađeno ili izmijenjeno bilo kakvom upotrebom topline. Naprotiv,to je voće čak i štetno. Organizam iz voća može izvući hranjive tvari samo ako je ono u svomprirodnom stanju. Pečene jabuke, konzervirano voće i razne pite ne opskrbljuju tijelo hranjivimtvarima, u organizmu se pretvaraju samo u kiselinu i otrovne tvari koje vjerojatno oštećujutkivo unutarnjih organa. Tijelo zbog njih mora koristiti neprocjenjivu energiju da bi ihneutraliziralo i uklonilo iz sebe. Činjenica je daje voće osjetljive prirode. Kuhanjem se uništavanjegova potencijalna vrijednost.

Nema sumnje da se makrobiotika (koja odvraća od prehrane voćem) i prirodna higijena u

n v u i n o no mogu slo/itt l ' iolckhh desetak godina u svojoj sam se privatnoj praksi imao prilikel>osav|clov;iti s mnogim pristal icama makrobiotike. Potražili su me jer su se osjećali loše zbogJ u j M i l i a | i H > g pri Jr/avanjamakrobiotičkim teorijama. Svima se stanje poboljšalo nakon nekolikoi|i-<lana higi jenske prehrane. Tako značajno poboljšanje osjetili su stoga što su dobru podlogumul i u makrobiotici. Ona ima mnoštvo prednosti od prosječne američke prehrane, ali inrtloMataka u pogrešnom tumačenju korisnosti voća jer zahtijeva da ono u prehrani ne budeMI ovo. Svo se voće mora jesti svježe i nekuhano jer će izgubiti svoje hranjive mogućnosti. Istosloji i /a voćne sokove. Moraju biti svježi, jer ako se pasteriziraju, stoje slučaj s koncentriraniml u i a n č i m m sokom, postaju čistom kiselinom i prije no što ih popijete.

Možete se upitati ne bi li cijelo voće bilo bolje od samog soka. Cijela hrana je uvijekl n i h v a t l j i v i j a od nekog svog dijela. Međutim, ljudi vole nešto i popiti, a mudrije bi bilo piti•.»>k od voća ili povrća nego mlijeko, sodu, alkohol, čaj ili kavu. Dobro je zapamtiti da se ne|m*pi »ruča piti sokove naiskap. Zato što se radi samo o dijelu hrane, trebali biste piti gutljaj poi ' u t l | . i | , tako da se u ustima izmiješa sa slinom.

Voće je prepuno vitalnih životnih sila. Koristi li se pravilno, može se odmah stavit i nai.r.polaganje organizmu. Niti jedna druga hrana ne pridonosi čišćenju organizma i mršavljenjuLio voće. Uništiti tu njegovu sposobnost uzimajući ga na pogrešan način nije ništa do /loćin• i 1 . 1 t i j e l o m ! Biste li uživali u Mona Liši daje premazana blatom ili u Mozartovoj sonati da seu. i ploči nalazi velika ogrebotina? Biste li uživali u mirisu ruže na koju je bačeno smeće?t i s k r a l i ! ćete si višestruke koristi od voća, dozvolite li mu da se pokvari u vašim probavnim

l >rugi se razlog odnosi na vrijeme koje treba proteći između uzimanja hrane koja nije voćei \ oi-ii. Dok imate prazan želudac, možete jesti koliko god voća želite u vremenskom razmakuk a k v o m želite, ali tako da dvadeset do trideset minuta nakon toga ne jedete ništa. Za to ćevi i |eme voće ili sok napustiti želudac. Sok i neko voće zahtijevaju i manje vremena, ali za• U .uloset do trideset minuta možete biti sigurni da više nisu u želucu. Bananama, datulama i•usi-nom voću treba od četrdeset i pet minuta do sat vremena. Kad pojedete bilo koju hranuku):i nije voće i meso, morate pričekati barem tri sata, a nakon mesa četiri. Ova se vremenaodnose samo na hranu koja je pravilno kombinirana. Ukoliko vam obrok nije pravilnoiskombiniran, hrana će se u želucu zadržati bar osam sati. U to vrijeme ne biste smjeli uzimatin i k a k v o voće ili voćne sokove.

POTREBAN V R E M E N S K I R A / M A K I/MEDJU NEKOG OBROKA l PONOVNOGU/IMANJA VOĆA

HRANA

Salata ili sirovo povrće

Pravilno kombiniran obrok bez mesa

Pravilno kombiniran obrok s mesom

Bilo kakav nepravilno kombiniran obrok

VRIJEME

2 sata

3 sata

4 sata

sati

Voće u našem programu igra iznimno važnu ulogu. Ono zapravo odmara probavni sistemstvarajući tako energiju potrebnu za čišćenje i mršavljenje. Vidite li sad da nije samo važno štoicdctc. već i kako jedete.

Kad bi vas netko upitao koje je po vašem mišljenju najgore vrijeme dana zajclo, što bistemu rekli? Većina ljudi misli daje to neposredno prije spavanja. Iako je i to užasna navika, jošje gore jesti ujutro kad se probudite. Znam da ne vjerujete jer smo se naučili da je dobardoručak nositelj dana. Znate li kako izgleda američka tipična stanka za kavu? Ljudi pojeduobilan doručak "zbog energije" i onda cijelog dana posežu za kavom da ostanu budni jer jeorganizam izmoren probavom doručka. Znam kakav je ovo udarac jednom od najukorijcnjenijihuvjerenja.

Na trenutak zaboravite sve što ste naučil i o doručku, sve savjete nutricionista (stručnjakaza prehranu), liječnika i drugih stručnjaka. Zaboravite sve to i oslonite se na svoju zdravupamet u prosuđivanju ima li doručak pozitivan ili negativan učinak na debljinu.

Zapamtite, ENERGIJA JE SRŽ ŽIVOTA. Ujutro kad se probudite, pod uvjetom da nisteimal i "ponoćni" ili nepravilno kombinirani obrok, odmoreni ste i na vrhuncu snage. Hoćete lisvu tu energiju potrošiti na obilan doručak? Već znate da probava zahtijeva ogromnu količinuenergije, a obilnim doručkom koji je zapravo vruća pljuska načelima pravilnog kombiniranjahrane tu energiju nećete nadoknaditi. Naprotiv, potrošit ćete puno energije kako bi se hranamogla probaviti. Tradicionalno u Americi za doručak imamo jaja i tost, žitarice s mlijekom ilikrumpir s mesom što su izrazito loše kombinacije hrane zbog čega tijelo mora satima trošitidragocjenu energiju. Ukoliko je pravilno kombinirana, hrana u želucu provodi oko tri sata.Energija se počinje obnavljati tek kad se hranj ive tvari u crijevima apsorbiraju. Gledajući sa

i . n i m i s l v ; i ciH-ipic. |c h logično umlro doručkovati? Ukoliko ga preskočite, ne samo da seiH-ivU- o n c s v i i c s l i l i /bog nedostatka hrane (jer vaše tijelo još uvijek koristi ono što ste pojeli

dana), nego ćete bi t i puni poleta i energije.

( H ) ("'ASA K A D SE PROBUDITE, PA BAREM DO PODNEVA, UZIMAJTE SAMO VOĆEl VOĆNE SOKOVI:.

Pojedite i popijte koliko želite bez ustručavanja samo pazite da se ne prejedete. Hranećisi- na la j način, stvarate i čuvate veliku energiju. Probava voća ne zahtijeva energiju jer se onaur obavlja u želucu, a gotovo da i nije potrebna bude li voće dobro prožvakano.

1 1 ranjive tvari apsorbiraju se u crijevima. Kako voće u crijeva brzo dospijeva, iz njega semoj'ii apsorbirati sve hranjive tvari. Jedete li voće, dan će vam biti plodniji i uspješniji jer ster i K T n i j u očuvali, a ne nepotrebno utrošili. Zapanjit ćete se kakav će to učinak imati jednomLit i se naviknete samo na voće i voćne sokove prije podne. Pitat ćete se kako ste ranije uopćemogli u jutro jesti teške obroke. Težak obrok podrazumijeva i težak dan. Ujutro mo/ete jesti\ » K a koliko želite sve do pola sata prije sljedećeg obroka. Nakon njega, trebala hi proći najmanjein sata do sljedećeg. Budete li opet gladni, poslušajte tijelo i uzmite još voća.

Tisuće ljudi s mojih seminara doslovno su prestali jesti tešku hranu ujutro. Uzimajućii .ulu samo voće i voćne sokove, postigli su nevjerojatan preokret. Mnogi su ljudi b i l i skeptičnip.i MI odluč i l i da će ovo samo isprobati i onda se opet vratiti na standardni doručak, ali to nitkoml n j i h n i j e učinio. Nakon deset dana voćnog doručka, nitko se ne želi vratiti starom. Razlikali- tako velika da vam se čini da ste se prije hranili nakovnjima. Ponekad možete imati uobičajeniiloi učak i to je u redu jer "ponekad" je jedna stvar, a "svakodnevno" druga.

U/imanje voća i sokova ujutro sama je srž našeg programa. Mnogi su mi ljudi rekli dapremda se stalno ne pridržavaju programa, uzimanje voća ujutro nisu napustili jer im i onosamo dovoljno koristi. To je bez dvojbe najvažniji čimbenik ovog programa. Želite li započetiod jednog principa, trebali biste krenuti od ovoga.

Neki smatraju da voće i voćni sok debljaju. Voće može izazvati negativne posljedicesamo ako je prerađeno ili ako se uzima s nekom drugom hranom ili neposredno nakon nje.l ' / I M A LI SE NA PRAZAN ŽELUDAC, SVJEŽE VOĆE IMA SAMO POZITIVANl I Ć I N A K JER POTIČE MRŠAVLJENJE. Na našu napomenu da slobodno možete jesti voćak o l i k o želite mnogi će se od vas zabrinuti zbog kalorija. Kalorije su neprijatelji samo u izrazitopicradcnoj i nepravilno kombiniranoj hrani. One što se nalaze u voću neće utjecati na debljinu,u-ć će priskrbiti energiju potrebnu za mršavljenje.

Računanje kalorija me je uvijek umaralo. Radi se o jednom krajnje očajnom načinuodređivanja što treba jesti. Molim sve ljude da zaborave na kalorije i misli usredotoče nah r . i n u visoke kakvoće. Računanje kalorija je vrlo neučinkovit način održavanja tjelesne težine,l o je ustvari potpuno nerealna mjera kojom se teško može postići napredak pa zbog togamnogi od onih što izračunavaju kalorije nisu došli do zadovoljavajućih rezultata.

Jednom sam u Palm Springsu otišao na doručak ujedan dobar restoran. Ta se ustanova

h v a l i l a da sve na jelovniku ima točno onoliko kalorija koliko je tamo pisalo. A evo /ašto jeračunanje kalorija nepotrebno: iz jelovnika sam sastavio dva moguća doručka. Oba su sesastojala od tri namirnice. Jedan je doručak imao 220 kalorija, a drugi 190. Po logici računanja,svaka kalorija nešto znači pa bih trebao imati onaj obrok u kojem ih je manje, dakle 190. Kakosam razumio načela prirodne higijene, bez oklijevanja odlučio sam se za doručak od 220kalorija. Jer kalorija u prerađenoj i mrtvoj hrani nije isto što i kalorija u svježoj i izvornojhrani. Isto je, npr. s automobilima. Biste li radije imali staru olupinu bez kočnica ili novi Rolls-Royce? Ijedno i drugo su automobili, ali dok vam jedan ugrožava život, drugi vam savršenosluži. Tako je i s kalorijama. Od jednih ćete se udebljati, a druge će vam pomoći u mršavljenju.Što se tiče kalorija važnija je kvaliteta nego kvantiteta.

Doručak od 190 kalorija bio je tanjur zobene kaše, pšenični kruh te sir i vrhnje. Doručakod 220 kalorija bila je čaša svježe istisnutog narančinog soka, komad dinje i zdjela svježihjagoda. Sad kad razumijete zašto treba jesti pravilno kombiniranu i hranu s velikim udjelomvode, sigurno vam je jasno zašto sam izabrao doručak od 220 kalorija. U onom prvom našla suse tri jela bez vode, pretežno bogata bjelančevinama (sir i vrhnje) i ugljikohidratima (kruh izobena kaša). To bi u mom želucu provelo od šest do osam sati, pokralo moju dragocjenuenergiju i ostavilo debeli sloj otrovnih tvari. To mi nikako ne bi moglo pomoći u želji dasmršavim. Doručak od 220 kalorija u cjelini se sastoji od hrane s visokim udjelom vode. Tajehrana u pola sata prošla kroz moj želudac bez putrificiranja i fermentacije i u roku jednog sataopskrbila me novom energijom. Organizmu se pomoglo pri čišćenju jer ciklus eliminacije nijeporemećen.

U krivu je svatko tko misli ovaj daje ovaj program uspješan stoga što pruža manje kalorijaod običnih dijeta. On je uspješan zato jer u njemu nema prerađene, denaturizirane i lošekombinirane hrane. Radi se o načinu života koji nema nikakve veze s računanjem kalorija.

Razlog zbog kojeg treba ujutro jesti voće povezan je s uspješnim funkcioniranjem tjelesnihciklusa. Sad je pravi trenutak da se vratimo na njih i pogledamo zašto. Prvo ćemo krenuti sciklusom eliminacije jer je za mršavljenje bitno da se on ne poremeti.

I. CIKLUS-ELIMINACIJA (OD 04 SATA DO PODNEVA): Saznali ste da probavakonvencionalne hrane iziskuje više energije od bilo koje tjelesne djelatnosti. Također ste naučilida za probavu voća treba najmanje energije. Zbog toga U CIKLUSU ELIMINACIJE TREBAUZIMATI VOĆE I VOĆNE SOKOVE, ukoliko baš imate potrebu za jelom. Sve ostalo usporavaproces eliminacije, a nusproizvodi te hrane se dodaju već postojećim otrovnim tvarima te takoutječu na debljinu. Zbog toga uspjeh programa ovisi o uzimanju isključivo voća i voćnog sokaprije podne. Uspješno i ugodno mršavljenje ovisi o ciklusu eliminacije. UZIMANJEISKLJUČIVO VOĆA I VOĆNIH SOKOVA PRIJEPODNE JE NAJVAŽNIJA KARIKA ULANCU. (Ukoliko nastavite uzimanje kave ili drugih dodataka, ne činite to za ciklusaeliminacije. Činite to poslije podne.)

II. CIKLUS-APROPRIJACIJA (OD PODNEVA DO 20 SATI): Nakon podneva ulazimo udnevni period prehrane. Sad je vrijeme za jelo, ali treba obratiti pozornost na neka važnapravila. Trebate imati takav obrok koji neće potrošiti svu stečenu energiju iako izvjesnu količinunjegova probava mora potrošiti. (Pogledajte energetsku ljestvicu na 89. strani). Treba se potpuno

posvetiti načelu p i a v i l n n g kombiniranja hrane da bi se i/bjeglo svo pretjerano trošenje energijepn piobavi,

l II . ( 'IKMIS-ASIMILACIJA (OD 20 DO 04 SATA): Uzeli ste hranu. Sad tijelu treba pružitip r i l i k u da hranu ra/loži, apsorbira i iskoristi njezine hranjive tvari. Do apsorpcije dolazi tekk i i d hrana dospije u crijeva. Pravilno kombinirana hrana naći će se u crijevima za tri sata,spremna za apsorpciju i asimilaciju. Nepravilno kombinirana hrana u želucu može ostati odosam do dvanaest sati, pa i duže. Jedite rano, tako da hrana već napusti želudac kad krenete napočinak. Za toga odmora (kojeg što češće započnite prije ponoći) organizam će završiti ciklusasimilacije prije no što uđe u ciklus eliminacije oko 4 sata ujutro.

Jednom upoznati s ovim oruđem, a prije nego krenete po uspjeh, moći ćete razumjetići zahtjev...

TEORIJA DETOKSIKACIIE

Kroz cijelu ovu knjigu naglašavali smo važnost uklanjanja otrovnih tvari iz organizma pripostizanju uspješnog i trajnog mršavljenja. Da bismo taj proces olakšali, razvili smo novi stilživota koji je ne samo učinkovit nego i ugodan.

Detoksikacija organizma najvažniji je cilj našeg programa. Ona je neophodna, premda inije najugodniji dio stvaranja okruženja za uspješno mršavljenje. Ne želimo vas navesti napomisao da posjedujemo nekakvu čudesnu formulu koja će vas preko noći, bez muke pretvoritiu sretnu, zdravu i v i tku osobu. Svoj dio morate izvršiti sami. Iz svog dugogodišnjeg iskustvamogu zaključiti da približno 10% korisnika programa pokazuje izvjesni stupanj početnihneugodnosti. Postoje svakako potencijalni uzroci nelagode, no oni se mogu potpuno smanjiti.Pivbr/a detoksikacija također može uzrokovati veliku nelagodu. Zbog toga je u proučavanju iusavršavanju onakvog načina života kojim bi se izbjegla nelagoda provedeno preko devetgodina.

Imajte u vidu da su se otrovne tvari u vašem organizmu nakupljale dvadeset, trideset,četrdeset, pedeset i l i i više godina i da stoga ne mogu ni biti uklonjene preko noći. Nemogućeje naglasiti svu važnost uspješne detoksikacije organizma. On se mora osloboditi svih otrovnihtvari kako bi svoju energiju mogao preusmjeriti na mršavljenje. Dok se otrovne tvari nalaze uorganizmu, velika količina energije trošit će se na njihovo uklanjanje i uspjeh svakog programaza mršavljenje ovisit će o učinkovitosti tog procesa. Detoksikacija je, dakle, ključ svega.

Moguće javljanje nelagode ovisi o onečišćenju organizma. Ljudi koji uzimaju lijekoveskloniji su tome od ljudi čiji organizam nije jako zatrovan. Uklanjanje otpadnih tvari možezaista bit i neugodno, no to nije ništa prema onome što nas očekuje nastavimo li po starom. Zaprehranu je bitno da omogućuje čišćenje organizma, ali ne svjetlosnom brzinom. Ona morab i t i takva da nelagoda koju uzrokuje bude zanemariva. U tome uspješni jelovnici prikazani supri kraju knjige. Oni predstavljaju plod vremena, napora, proučavanja i usavršavanja kojiosigurava da detoksikacija bude što mirnija i ugodnija. FIT FOR LIFE je u stvari programdetoksikacije.

O kakvim se eventualnim neugodnostima može raditi? Najučestalija je nadimanje koje sejavlja u početku primjenjivanja načela pravilnog uzimanja voća. Ono zbog svoje izvanrednesposobnosti pročišćavanja jednostavno uzburka sve nakupljene otrovne tvari što rezultiraplinovima i nadimanjem. To obično prođe za četrdeset i osam sati, a rijetko može trajati dužeod sedamdeset i dva sata. Nemojte se uznemiravati ako u prvih nekoliko dana dobijete kojikilogram jer je to povećanje težine rezultat nadimanju. Vaše se tijelo samo prilagođava zadatkupred sobom. Osim toga, možete imati i glavobolje, osjećati umor i tjeskobu, imati meku stolicu

slo noki poistovjećuju s dijarejom. Meka stolica ima /apravo po/itivan učinak. Ona je posljedica<l|dovam,a voć;i k o j i m se s k i d a j u fckulnc tvari sa crijevnih stijenki i u obliku meke stolice

J l n i i , i ] i i i/ organi/ma, lako se može č ini t i neugodnom, meka stolica služi svrsi. Važno je dai i u - u i i ne ometate ili /austavljate proces uklanjanja otpadnih tvari iz organizma. Nemojte seIH m u l i da ćete dehidrirati; ne postoje znakovi koji bi na to upućivali kao što su povišenairmperatura ili mučnina. Osim toga uzimat ćete i voće koje u sebi sadrži velike količine vode.Meka stolica rijetko traje duže od dva dana. Uz to biste mogli osjećati neku vrstu morskebolesti.

Možda ćete imati obilno curenje iz nosa. TO NIJE PREHLADA! Radi se o jednom odn h l i k a uklanjanja otpadnih tvari iz organizma. Do izlučivanja sluzi dolazi zbog njezinog

nakupljanja, baš kao što se, npr. voda prelijeva iz pune čaše.

/ n a č u j n i problem ove zemlje su razni probavni poremećaji od napuhavanja do grčeva in / h i l | n i j i h kroničnih bolesti. Prehranom kakvu predlažemo u ovoj knjizi moguće je iskorijenitiItkvc probleme. Pravilno kombiniranje hrane i pravilno uzimanje voća su čimbenici koji tome/načajno doprinose. Ponekad, premda voće uzimate pravilno, možete osjetiti napuhavanje.Ka/log tome su nakupine ostataka hrane i tjelesnog otpada ugrađenih u stijenke crijeva i želuca.ViK'i-m se ti ostaci djelotvorno uklanjaju, međutim u samom tom procesu može doći donapuhavanja. Većina ljudi nema ovakvih problema iako smo se susretali s nekolicinom čiji sun i j ' i i n i / m i bi l i toliko onečišćeni da su u njih napuhavanja trajala i do tri tjedna. Sve ovisi o• . l u p i i j u onečišćenosti tijela, no u bilo kojem slučaju, zasigurno je pozitivno što se uzrok takv ihI H t i h l c m a uklanja odmah na početku programa.

Imaj te u vidu daše vaše tijelo mora prilagoditi novim prehrambenim navikama. Kad jednome, ono se što prije želi riješiti svog otpada iz sebe. Organizam osjeća iznenadno povećanje

kojom, stoje prije moguće, iz sebe nastoji ukloniti sve otrovne tvari. Prilagodivši sen. i l i ) da će redovito dobivati energiju, organizam započinje regulirati proces uklanjanja, aUnu- nestaju sve privremene neugodnosti. BITNO JE DA VIŠE OD 90% LJUDI KOJI SLIJEDEuv-vi PROGRAM NE OSJEĆAJU NIKAKVE NEUGODNOSTI. Ukoliko vi ne budete međuIH n i u važno je da zbog toga ne napuštate program. Imajte vjeru u sposobnost svog tijela da seo p o r a v i . Produži li se bilo kakva neugodnost na više dana, možete si olakšati posavjetujući se

liječnikom.

Uklanjanje svih otrovnih tvari iz organizma može trajati mjesecima i godinama, no umimo nekoliko dana počet ćete mršaviti i osjećati se zdravije. Kasnije uklanjanje nastavlja seluv ikakvih problema. Izgubit ćete sav višak težine, ostvariti veliko povećanje energije i osjetitiuvropći boljitak. Najveća pogreška koju možete napraviti je da u trenutku ako se budete osjećalilose, prekinete s programom. To što se eventualno možete osjećati loše samo pokazuje kolikonlr daleko od potpune detoksikacije. Sasvim je sigurno da organizam iz sebe nastoji uklonitiive ono što ne pomaže njegovu zdravlju. Kad jednom s time započne, pustite ga i da završi.Kud se riješite svog otpada iz organizma, osjećat ćete se puno bolje. Vrijedi ponoviti da NEM< )l< A SVATKO PRI TOME IMATI IZVJESNE NEUGODNOSTI I PROBLEME. VEĆINANI ( '>•: OSJEĆATI NIKAKVE NEGATIVNE PROMJENE. No, smatramo da smo odgovornii i p n / n a t i vas sa svim mogućnostima. Budete li osjećali bilo kakve neugodnosti, sljedećih parHlni iuca će vam pomoći da ih smanjite na minimum.

Postoje nebrojeni dokazi koji potkrepljuju uspješnost ovakvog načina p ichiane. Već snioprije rekli da bolesti srea i rak prednjače po smrtnosti u Sjedinjenim državama gdje od tihbolesti dnevno umire oko četiri tisuće ljudi. Najnoviji podaci i znanstvene informaeije pokazujuda voće i povrće u prehrani značajno smanjuju smrtnost od tih bolesti. U rujnu 1982. liječniciNacionalnog instituta za rak su objavili da promjena prehrambenih navika nudi izvjesnu zaštituod raka. U prehrani je potrebno smanjiti količinu masti, a povećati količinu voća i povrća.Nacionalni institut za rak odredio je prehranu svojim prioritetom u istraživanjima prevencijeod te bolesti. U rujnu 1983. Američko društvo protiv raka iznijelo je tvrdnju da veća upotrebavoća i povrća može značajno smanjiti rizik od raka.

U prošlom smo poglavlju govorili o doktoru Castelliju sa Sveučilišta Harvard koji naglašavakako se rizik od srčanih bolesti također može smanjiti uzimanjem voća. Siguran sam da jetome tako jer su voće i povrće hrana koja uvelike pomaže pri detoksikaciji organizma. Tadetoksikacija bitna je opet za mršavljenje.

Koristeći to oruđe, moći ćete mršaviti i održavati idealnu težinu. U tome vas jedino moguspriječiti navike koje imate, a navika je ujutro jesti obilno, navika je miješati hranu bogatubjelančevinama s hranom bogatom ugljikohidratima, navika je jesti voće nakon drugog jela.Bitno je razviti neke nove navike. Ukoliko se ne ostavite starih navika, završit ćete tamo kamoste pošli iako to ne želite. Najlakše ćete ih se riješiti istisnuvši ih novim i boljim navikama.

Upravo to vam ovdje pružamo, skupinu poboljšanih navika kojima se možete služiti kakovas volja. Ukoliko smatrate da na vas vrše pritisak, ne morate ih potpuno prihvatiti. Polako sena njih navikavajte i nećete imati nikavih problema. Ovo nije dijeta, ovo je program kojeg sene morate doslovno pridržavati. Mi bismo vam samo željeli ukazati na neophodnost poštivanjatjelesnih bioloških ciklusa i tjelesnih ograničenja. Uzevši u obzir riječ stručnjaka da bismotrebali jesti više voća i povrća, pripremili smo odgovarajuća načela primjene toga. Zdravo ičilo tijelo treba postići jednim zabavnim načinom.

Tijelo je dar života. Životu možete zahvaliti tako što ćete tijelu pružiti najbolju njegu.Pružite svom tijelu mogućnost da djeluje svojom punom snagom, nesputano otrovnim tvarimai težinom. Tijelo želi sjati punim sjajem, a ne biti predebelo. Ono želi imati oblik kakvog znateda može imati. Da biste mu to omogućili i bili ponosni na njega, trebate pomoći njegovimprirodnim procesima. Kad to postignete, uživajte gledajući rađanje vitkog tijela koje je svovrijeme bilo zaključano u vama.

Vjerojatno iz onog što ste do sad saznali o načelima možete zaključiti kako ona nepredstavljaju okvir za brza i privremena rješenja. Ti se principi moraju ugraditi u vaš stilživota. Time nećete dobiti privremeni nacrt prehrane nego potpuni plan življenja. Zar svemože biti tako jednostavno? Zar sve što trebate činiti jest uzimati hranu s visokim udjelomvode, pravilno kombinirati hranu i pravilno jesti voće? DA! Najljepše je u svemu to stojetako jednostavno. Pridržavajte se principa koje ste upoznali najbolje što možete. Ne možetezabrljati, sadite li dobro, žeti ćete uspjeh. Samo se nemojte izlagati nepotrebnom pritisku.Mislite li da su načela koja predlažemo ispravna i da biste ih trebali iskušati, učinite to. Ona suoruđe koje možete upotrijebiti kad zaželite. Kao što i rezbari mogu posvuda po svijetuuvježbavati zanat dok sa sobom imaju potrebno oruđe, VI MOŽETE ORUĐE FIT FOR

i IM-, .1 K O R I S T I M ( i i ) j i - : (JOD DA si; NALA/ITI*. STO GOD ČINILI i u KAKVIMM »D DA STL P R I L I K A M A . Dani kovit laca su i/a vas, nema više zaključavanja hladnjaka,

M M i n | , i l i jekova /a mršavljenje, izračunavanja kalorija i bijednih obroka. Ovo je SLOBODA!

Mo/ete jesti, i to dobro, i uživati u jelu. Izbjeći ćete sve one dijete od dva, tri ili četiril i i 1 , 1 koje vam mogu donijeti samo nove frustracije i privremene rezultate. Pred sobom imate.u ,n;m, do/ivotni pristup s kojim doslovno možete živjeti.

Sad kad smo završili s načelima, možemo prijeći na dva područja prehrane koja zahtijevaju|ni/omost /bog svog velikog utjecaja na uspješno mršavljenje i kvalitetno očuvanje energije.Pi vo od ta dva područja čine...

BJELANČEVINE

Odakle dobiti bjelančevine jedno je od najčešćih pitanja u prehrani, a strah od nedostatkabjelančevina neusporediv je sa strahom od smrti. Problem, međutim nije samo u nedostatku,već i u prekomjernom uzimanju bjelančevina. Ijedno i drugo jednako je opasno.

Nijedna tema o kojoj se tako malo zna ne izaziva veću pomutnju od bjelančevina, kažeMike Benton iz Američke visoke škole znanosti o zdravlju. Teško je ne složiti se s time jergotovo svatko ima svoje mišljenje koliko bjelančevina valja ili ne valja uzimati i zašto. Najvišeme ljute oni tzv. stručnjaci koji će vas tvrdoglavo uvjeravati u ispravnost svojih potpunooprečnih mišljenja. Ti se stručnjaci neprestano svađaju bombardirajući ljude lavinom činjenica,brojeva, statistika i dokaza. U svemu tome javnost ima ulogu teniske loptice i nedvojbeno jekoliko su svi zbunjeni.

Po čemu smo Marilvn i ja drukčiji od njih? Vjerojatno po ničemu, ali mi vas nećemouvjeravati da prihvatite ono što mi smatramo točnim o bjelančevinama. Da biste jasno razumjelito pitanje, morat ćete se upoznati s temom i izvršiti neke eksperimente, a naša je ulogaosposobiti vas da zaključke donesete sami. Već posjedujete oruđe za to: razum, logičkorazmišljanje i nagon. Pri kraju poglavlja imat ćete prigodu upotrijebiti to oruđe. Potpuno sepouzdajemo u vašu urođenu sposobnost ispravnog zaključivanja.

U materijalima T. C. Frya, Victorasa Kulvinskasa, Blanche Leonardo, Barbare Parham,Johna A. Scharffenberga, Orvilla Schella, Herberta M. Sheltona i drugih ima nebrojeno dokazao povezanosti prehrane koncentriranom hranom bogatom bjelančevinama i visokog krvnogtlaka, raka, artritisa, osteoporoze, čireva, srčanih i mnogih drugih bolesti. Naša će se raspravaprije svega baviti utjecajima hrane bogate bjelančevinama na tjelesnu težinu i energiju.

Bjelančevine su najsloženije hranjive tvari pa je i njihova asimilacija najsloženija.Organizam će najlakše razgraditi voće, a najteže bjelančevine. Pri probavi hrane bogatebjelančevinama troši se više energije nego pri probavi bilo kakve druge hrane. Prosječnovrijeme potrebno da hrana (osim voća) prođe kroz cijeli gastrointestinalni trakt iznosi oddvadeset i pet do trideset sati. Jede li se meso, to vrijeme može biti i dvostruko. Iz togaproizlazi da će što se više bjelančevina uzima, biti manje raspoložive energije za druge bitnefunkcije organizma, npr. uklanjanje otrovnih tvari.

Cjelokupno pitanje bjelančevina je nepotrebno preuveličano. Bjelančevine nam uopćenisu potrebne onoliko koliko smatramo da jesu. ( Arthur C. Guyton: Guidance Textbook ofMedical Physiology; Sounders Publishing Co., 1981., Philadelphia; T. C. Fry: The LifeScience Health System; Life Science, 1983., Austin, Texas ) Zašto? Kao prvo, ljudsko tijelo

mo/r " icukl i rah" 70% bjclančcvinskog otpada, drugo, ono dnevno gubi putem fecesa, urina,1 1 i/ i- , kose i disanjem samo oko dvadeset i tri grama bjelančevina. Da biste to nadoknadili,dovoljno je mjesečno u/eti 700 grama bjelančevina. Dnevno je prema propisima, koji u sebi

. i d i / e uračunatu skoro dvostruku količinu, tijelu potrebno pedeset i šest grama. Uzima li se\ IM* od toga, doći će do poremećaja u sustavu jer se organizam nastoji riješiti nepotrebnog\ i s k a . Time samo gubite dragocjenu energiju koja bi se trebala iskoristiti za mršavljenje.Pokušate li u čašu od dva decilitra uliti četiri, nećete uspjeti. Dva će decilitra neminovnol > i opasti. Isto je s organizmom. Dovoljno je poštivati njegove potrebe. Osim što troši energijuk ml probave, višak bjelančevina sprema se u organizmu koji mora skupiti novu energiju da biy.\ se oslobodio. Što nam preostaje povećava li se taj višak iz dana u dan?

/upravo, bjelančevine nisu puno važnije od ostalih hranjivih tvari premda mi tako mislimo.' .\ c hranj ive tvari imaju važnu ulogu. Da morate birati između srca i mozga čega biste sen i l i c k l i ? S hranom je posve isto. Sastoji se od vitamina, minerala, ugljikohidrata, masnihk i M ' l m a , aminokiselina i mnogih drugih tvari koje tek treba izolirati i imenovati. Sve su tet \ . n i jednako važne! Dati prednost jednoj znači ne razumjeti biološke i fiziološke potrebeorganizma.

Kiisprava o bjelančevinama ne bi ni bila rasprava da se ne spomene meso. U nas se općenitoM n . i i i a d a j e ono najidealniji izvor bjelančevina. Jedan od razloga je taj što bjelančevine

l u i i m j s k o g porijekla ljudima bolje odgovaraju od bil jnih. Najbolje bi prema tomu bilo dan i i . i /a ručak imamo susjede, što bi se zgadilo i zakletim ljubiteljima mesa.

Stoka je jedna od životinjskih skupina kojom se hranimo zbog bjelančevina. Za snagu!l n |e obično prvi razlog zbog kojeg trebamo jesti meso; moramo čuvati snagu. Što mislite

l - - i i |c životinja na Zemlji najsnažnija? Većina bi rekla daje to slon. Slažem se. Koje sei \ ninije stoljećima koriste zbog snage ili su po njoj čuvene? Slonovi, bikovi, konji, mule,

ilrve, bi/oni. Cime se hrane? Lišćem, travom i voćem. Jeste li ikad vidjeli srebrnog gorilu?l « |e i/nimno jaka životinja fiziološki najsličnija ljudima. Ona može kamen težak devedeset

k i h ij-.i ama baciti poput frizbija. Hrani se voćem i ostalom vegetacijom. (Dva priznata stručnjaka/ t i j-ni i le su John Aspinal koji vodi svjetski poznato utočište u Engleskoj i Adrien De Schrvver.i H i i i |K-a potvrđuju da se gorile u svojim prirodnim staništima hrane voćem. Ima li ga u izobilju,n« 1 1 - se hraniti drugom hranom. I gospodin Aspinal i gospodin De Schrvver imali su televizijskenniMie o gorilama gdje su iznijeli takvo stajalište.) Govori li vam sve to o potrebi prehranemrsom /bog snage? Moramo li jesti junetinu zbog skoro savršenih bjelančevina? Jesu liI H . i h c jele meso da bi imale takve bjelančevine? Ne, jele su žito i travu. Čudno je to, žarne?'i i f i l n e strane imamo znanstvena objašnjenja o neophodnosti mesa, a s druge razum koji toi » -.kn ino/e progutati.

l i m e smo došli do najspornijeg pitanja mesa. Bjelančevine u tijelu ne stvaraju se odli | i l . imevina iz hrane. Da, dobro ste pročitali. One nastaju od aminokiselina. Ako se nekel< | i•l . i iK-ev ine stvaraju od onih iz hrane, aminokiseline nisu dobro iskorištene. Apsurdna je/ u n i i s a o da ćete hranite li se junetinom, svinjetinom ili piletinom od toga izgraditi svojeh l * L U K t-vine. Životinjske bjelančevine su životinjske bjalančevine, a ljudske su ljudske. DaIM .1. i . i/umjeli bjelančevine, morate razumjeti aminokiseline.

Organizam ne može asimilirali bjelančevine u obliku u kakvom su u hram, već onemoraju biti razgrađene na aminokiseline. Od tih aminokiselina organizam stvara potrebnebjelančevine. Prava vrijednost bjelančevina iz hrane leži u nj ihovom sastavu, tj.aminokiselinama od kojih su tvorene. Sav hranjivi materijal nastaje u biljkama jer jedinoone mogu sintetizirati proteinski izvor, odnosno osam esencijalnih aminokiselina. Životinjei ljudi ovisni su o tim aminokiselinama i bjelančevinama pa ih moraju uzimati ili izravnohraneći se biljkama ili neizravno hraneći se biljojedima. Esencijalne aminokiseline životinjei ljudi ne mogu nikako stvoriti ili dobiti osim od biljaka. Snažne životinje stvaraju potrebnebjelančevine od obilja aminokiselina iz biljnog carstva. Zbog toga se niti mesojedi, osim unuždi, ne hrane drugim mesojedima, već se nagonski hrane biljojedima.

Postoje dvadeset i tri različite aminokiseline i sve su esencijalne. Međutim, organizammože njih petnaest sintetizirati sam, a osam ih mora primiti iz hrane koje se zbog toga nazivajuesencijalnim. Jedete li redovito voće, povrće, orahe ili izdanke, primit ćete sve potrebneaminokiseline za izgradnju bjelančevina, baš kao svi biljojedi.

Nemojte dopustiti da vas sve ovo zbuni. Priče dajedan dnevni obrok mora sadržavati sveesencijalne aminokiseline su čiste besmislice. To je, bez sumnje i najkontroverznije pitanjeove knjige. Mišljenje da u svakom obroku mora biti osam esencijalnih aminokiselina dio jeprehrambene Biblije, no postoje mnogi dokazi koji to osporavaju. Dobronamjerne knjigekao što je "Prehrana za mali planet" uspjele su kod ljudi stvoriti pretjeranu zabrinutost zazadovoljavanje tjelesnih potreba aminokiselinama, premda nas sve uvjeravaju da jedemo štomanje mesa. Osobno sam morao razuvjeravati stotine ljudi koji su se kod mene raspitivali omogućem nedostatku bjelančevina jer su smanjili konzumaciju mesa i mliječnih proizvoda.Uz to sam se, preko mnogih slučajeva, osobno uvjerio da teorija o potrebi svih aminokiselinau obrocima potkrepljuje problem tjelesne težine jer se ljudi hrane velikom količinomkoncentrirane hrane. Frances Moore Lappe, autorica "Prehrane za mali planet", izjavila je:"Išla sam putem preciznosti. Htjela sam zadovoljiti sve doktore i nutricioniste (stručnjake zaprehranu) da knjigu oslobodim znanstvenih osporavanja. Mislim da sam ljude i previše dovelasamosvijesti štose tiče bjelančevina..., a većina nas ionako ne mora brinuti o njima. ( Navodiiz knjige Joya Grossa "The Vegetarian Child"; Lyle Stuart Inc., 1983.. New Jersey)

Zbog zdravog sam se razuma često pitao zašto su ljudi jedina životinjska vrsta koja takoteško nabavlja neophodne sastojke bjelančevina. Niti jedna životinja u prirodi ne morakombinirati različitu hranu da priskrbi esencijalne aminokiseline. Mislim da je tako zbognaše sposobnosti razmišljanja i vjerovanja.

Nešto ne mora biti istinito samo zato što se u to dugo vjeruje. Npr. 1914. Robert Baranydobio je Nobelovu nagradu iz medicine za svoju teoriju o povezanosti djelovanja unutarnjeguha i mehanizma za tjelesnu ravnotežu. U prosincu 1983. pokus izveden na Space Shuttleuosporio je njegovu teoriju koja se učila u školama diljem svijeta. Činjenica da se tričetvrtstoljeća smatrala točnom nije je time i učinila točnom pa sad treba prepraviti udžbenike.Premda imam snažne dokaze kojima mogu potkrijepiti svoje zaključke o bjelančevinama,dovoljan je samo jedan pokus da ih sruši. Baš kao stoje srušio sedamdesetogodišnje vjerovanjeda se jednostavnim ispitivanjem unutarnjeg uha koji rutinski provode otorinolaringolozi(specijalisti za uho, grlo i nos) može procijeniti nečija ravnoteža. Ovdje izneseni podaci čine

sadašnje teor i je o aimnokiselmaina zastarjelim. Da su točni, pokazat će vrijeme. ( Arthur C.(ittvton PkysiohgyoftktBody; W. B. Saunders, 1964., Philadelphia; T. C. Fry: The LifeScienct Hcalth System; Collegeof Life Science, 1983., Austin, Texas; Victoras Kulvinskas:

into thc 2lst Century; Omangod Press, 1975., Wethersfield, Connecticut)

Sjetite se ranije rasprave o mudrosti svog tijela. Ono točno znade kako osigurati potrebnuproizvodnju bjelančevina. Kako bi i moglo biti drukčije? Organizam preciznim mehanizmomosigurava neprekidnu proizvodnju nečeg tako bitnog kao što su bjelančevine. Radi se o tzv.ha/enu aminokiselina.

Probavom hrane i recikliranjem bje lanče vinskog otpada tijelo prima aminokiseline ukrvotok i limfotok. Kad mu zatrebaju, crpi ih iz limfe i krvi. Ovo neprestano kruženjeraspoložive zalihe aminokiselina zove se bazen amonokiselina. To je nešto poput bankeotvorene dvadeset i četiri sata dnevno. Jetra i stanice neprekidno ulažu i povlače aminokiselineovisno o njihovoj koncentraciji u krvi. Kad je koncentracija aminokiselina velika, jetra ihapsorbira i sprema dok ne zatrebaju. Kako njihova koncentracija u krvi pada uslijed straničnihpotreba, jetra iz zaliha oslobađa potrebnu količinu u krvotok.

Stanice također mogu skladištiti aminokiseline. Padne li koncentracija aminokiselina ukm ili one zatrebaju nekim stanicama, druge stanice mogu osloboditi svoje zalihe. Kakovećina tjelesnih stanica sintetizira više bjelančevina od svojih potreba, stanice ih mogui a/graditi na aminokiseline i pohraniti u bazen. On je presudan čimbenik razumijevanja zašto.amo bjelančevine nisu toliko potrebne u prehrani.

Postojanje tog bazena nije novo otkriće. Danas je većina informacija o prehrani temeljenaM. i /astarjelim podacima. Nova su saznanja potpuno preokrenula staru teoriju koja se temeljilana istaživanjma od 1929. do 1950. godine. Moja istraživanja i istraživanja drugih nakonI*>M).{ C. Paul Bianchi i Russell Hilf: Protein Metabolism and Biological Function; Rutgerslhn\'crsity Press, 1970., New Brunswick, New Jersey; Henry Brown: Protein Nutrition;( 'luirlcs C. Thomas Publishers, 1974., Springfteld, Illinois; H. N. Munro u članku "Mamma-h<tn Protein Metabolism "; Academic Press, broj 4 iz 1970., Ne\v York ) pokazala su da upi dirani nije nužno imati same bjelančevine. Istraživanja E. S. Nasseta, pomnije prikazana u• a-.opisu World Review of Nutrition and Dietetics, pokazuju da tijelo može nadoknaditi bilokoi,n aminokiselinu iz svog bazena s rezervama, sve dok postoji raznovrsnost prehrane.

Naši standardni fiziološki udžbenici, knjige Arthura C. Guvtona koji još 1964 u svojoj"t-i-iologiji tijela " raspravlja o aminokiselinskom bazenu i sposobnosti organizma da reciklirabjelančevinski otpad, donose snažne dokaze koji potkrepljuju teoriju o tom bazenu.

Dekan Američke visoke škole znanosti o zdravlju T. C. Fry još je jedan od mjerodavnihN h i i ć n j u k a na ovom području. Njegov tečaj podučava teoriju o bazenu aminokiselina. Taivoi i|a dolazi na svjetlo dana tek sada iako je bila dostupna više od dvadeset godina. Preispituje

•toga što ne odgovara kalupu tradicionalnog učenja. Kao da se nova saznanja uvijek prijeml l iacu ju nego prihvaćaju. Kritizirati je u redu, ali odbacivati bez provjeravanja jest čistaglupost. Osim što se može znanstveno provjeriti, ova se teorija može jednostavno potvrditi ii i p i a k s i . Ljudi koji čitav život ili dugo vremena jedu na takav način NEMAJU problema.

I l u n / i , Vilcambani, A/ijati i pola milijarde Hindusa jedu hranu s vrlo malo b je lančevina uusporedbi s ljudima zapadne civilizacije pa ne osjećaju nedostatak bjelančevina, a da oprekomjernoj tjelesnoj težini i ne govorimo.

Osam aminokiselina organizam mora priskrbiti iz vanjskih izvora. Premda svo voće ipovrće sadrži većinu njih, izvjesno voće i povrće sadrži ih sve. To su mrkva, banane, kupus,cvjetača, kukuruz, krastavci, patlidžani, kelj, okra, grašak, krumpir, slatki krumpir i rajčica.Također ih sadrže i orasi, suncokretove i sezamove sjemenke, kikiriki i grah.

Možda će vas zanimati da je sadržaj aminokiselina u biljaka puno veći nego u mesu.Sigurno mislite kako od svih vas želim napraviti vegetarijance. Poznati vegetarijanac AlbertEinstein rekao je da vegetarijanstvo ima uz fizički i dobar psihološki utjecaj na čovječanstvo.I sam sam vegetarijanac, ali neću vegetarijancem stvarati nekoga tko to ne želi. Uz jela odmesa također se može održavati zdravlje. Postoje neki vegetarijanci koji se osjećaju punološije od mnogih nevegetarijanaca jer kao nadomjestak za mesojedu sve što im padne ruku.

Jesu li ljudi mesojedi? Svi poznati dokazi upućuju na to da nema nikakvog prehrambenog,fiziološkog ili psihološkog opravdanja za ljudsku prehranu mesom. Ustanite s poda, objasnitću vam.

Pogledajmo prvo hranjivi aspekt hrane od mesa. Kao što smo već rekli, najvažnija osobinahrane je njezina energetska vrijednost. Gorivo za dobivanje energije su ugljikohidrati, a mesoih gotovo nema. Drugim riječima, NEMA ENERGETSKU VRIJEDNOST. Masti mogu datienergiju, ali moraju proći dulji i manje uspješni proces probave. One se pretvaraju u gorivosamo kad su ISCRPLJENE TJELESNE ZALIHE UGLJIKOHIDRATA. Masti u tijelu nedolaze samo od masti u prehrani. Organizam višak ugljikohidrata iz prehrane pretvara umasti i sprema ih. Tijelo tako može spremati i koristiti masti bez da ih uvelike uzima iz hrane.Naslage masti možemo promatrati kao neku vrstu banke ugljikohidrata. Količina masti, dakle,ovisi o količini ugljikohidrata.

Svako područje zdravstva naglašava važnost vlakana u prehrani. Ona, između ostalog,sprečavaju zatvorenost i hemeroide. Meso ih gotovo ne posjeduje.

Bacimo sad pogled na prisutnost aminokiselina u hrani od mesa. Aminokiselinski lanacmože sadržavati od pedeset i jedne do dvjesto tisuća aminokiselina. Kad se mesnata hranaprobavlja, taj se lanac mora razgraditi i sastaviti u ljudski proteinski lanac. Aminokiseline suvrlo osjetljive. Mnoge se kuhanjem zgrušavaju ili uništavaju i tijelo ih ne može iskoristiti. (A. Okitami u članku "Heat Induced Changes in Free Amino Acids on Manufactured HeatedPulps And Pastes from Tomatoes"; The Journal of Food Science, broj 48 iz 1983.; E. J.Bigwood: Protein and Amino Acid Fitnctions; Pergamon Press, 1972., New York; C. E.Bodwell: Evaluation of Proteinsfor Humans; TheAirPublishingCo., 1977, Westport, Con-necticut; T. C. Fry: The Life Science Health System; Life Science, 1983., Austin, Texas )Takve aminokiseline postaju otrovne, smanjuju aktivnost organizma i troše njegovu energiju.Da bi se aminokiseline mogle iskoristiti, meso bi trebalo jesti sirovo, kako ga jedu mesojedii svejedi. Meso sadrži puno zasićenih masnoća koje ne mogu biti izvor energije nego supotencijalni uzročnici srčanog udara.

sad h / i o l o š k i aspekt prehrane mesom. Svi /.ubi mesojeda su dugi, oštri i/ašil |cm. Mi imamao kutn jake /a trganje i mljevenje. Čeljust mesojeda pomiče se gore dolje,M ufanje hrane. Naša se pomiče lijevo desno za mljevenje. Slina mesojedaje kiselog karaktera

je /a probavu životinjskih bjelančevina, u njoj nedostaje ptijalin, enzim kojiškrob. Naša je slina lužnatog karaktera i posjeduje ptijalin. Želudac mesojedaje

jednostavna okrugla vreća u kojoj se nalazi do deset puta više kloridne kiseline nego unemesojeda. Ljudski želudac je duguljastog oblika, složene građe i ovijen dvanaesnikom.( ' i ijcva u mesojeda su tri puta dulja od njihova tijela građena za brzu probavu hrane koja je•.klniia truljenju. Naša su dvanaest puta duža od našeg tijela i građena tako da iz hrane mogui / v u ć i sve hranjive tvari. Jetra mesojeda sposobna je ukloniti deset do petnaest puta višeui niske kiseline od jetre nemesojeda. Ljudska jetra sposobna je ukloniti malu količinu urinskek iscline. Taje kiselina izuzetno opasan otrov koji može izazvati pravo pustošenje organizma.' .\ -i hrana od mesa otpušta velike količine urinske kiseline u sistem. Za razliku od mesojedai v e ć i n e svejeda, ljudi nemaju enzim koji razgrađuje tu kiselinu. Mesojedi nemaju pore i ne/ i i o j c se preko kože. Njihov urin je kiselog, a ljudski lužnatog karaktera. Jezik mesojedajeI n . i p . i v , a naš je gladak. Naše su ruke savršeno građene za branje voća s drveća, a ne zah p . i n i e komada s leševa kao što su pandže u mesojeda.

No postoji ni jedan anatomski dio ljudskog tijela koji bi poslužio kao oruđe za trganjeMl. ..l

Naposljetku, mi kao ljudi nismo čak ni fiziološki opremljeni da jedemo meso. Jeste liik .n i šetali kroz šumu puneći pluća svježim zrakom i slušajući pjev ptica? Možda ste to čini l iu . ikun kiše dok je sve oko vas još bilo svježe i čisto. Sunce se probijalo kroz krošnje blistajućik n i/ v lagu na cvijeću i travi. Upravo tada je možda ispred vas pretrčala vjeverica. Što steI ' U V < » POMISLILI ugledavši je? Baciti se na nju, zgrabiti je zubima, rastrgati i cijelu progutati?Pit se s u/itkom oblizati i zahvaliti silama koje su vas poslale baš ovom stazom. Ili biste prvo1 . 1 h "Kako je draga ova vjeverica!", i ni na kraj pameti vam ne bi bilo da ju pojedete. Pitam»c k o l i k o bi vegetarijanaca bilo kad bi svi po odrezak morali sami izaći, sami ubiti stoku ii u l i e / a t i dio koji žele pojesti.

l »jeca su idealna za testiranje. Stavite malo dijete u kolijevku sa zecom i jabukom. Pojedeh . • i -i pa se nastavi igrati jabukom, kupit ću vam novi auto.

/.isto, dakle, ljudi jedu meso? Postoje dva vrlo jednostavna razloga: prvi su navike, ai l n i i ' i / ; i to što neki vole meso. To je to. Sve je u redu dok ljudi nisu uvjereni da mesojedu/lm)-, /dravl ja jergaono samo pogoršava. Probava mesa zahtijeva veliku količinu energije inlr>.iva mršavljenje.

/elite li nastaviti jesti meso, ponudit ću vam tri jednostavne upute kako smanjiti njegoveI M j ' - i i i v n e učinke:

11Potraži te dobar izvor. Neke od kemikalija koje dobivaju životinje za klanje su opasne.In u k l j u č u j e penicilin, tetraciklin i mnoge druge kemikalije koje utječu na brz razvoj tih

i » i m j a . Da ne spominjemo sve druge kemikalije koje se upotrebljavaju pri preradi mesal i m šio je natrijev-sulfat da bi meso zadržalo crvenu boju. Nutrition Health 1981 .je izvijestio

,

kako su neki uzgajivači stoke na srednjem zapadu hrani l i ž ivot in je cementnom prašinomkako bi bile što teže. Skupina potrošača, nakon što su čuli za to, tužila ih je Saveznomministarstvu poljoprivrede (FDA). Ono je provelo istragu i utvrdilo da taj postupak nije nanionikakvu štetu ljudima i da se s time može nastaviti. Možete li zamisliti da ćete smršavitihraneći se cementnom prašinom? To mi se ne sviđa. Postoje mjesta koja mogu jamčiti da sunjihova govedina i piletina uzgojene bez kemijskih aditiva na prirodan način. Potražite takveizvore jer vi ste vrijedni toga. Tražite to kod svog mesara.

2) Pokušajte ne jesti meso više odjedanput dnevno. Jedete li ga više puta, potrošit ćetepreviše energije na njegovu probavu pa vam neće ostati dovoljno za druge važne tjelesnefunkcije kao stoje eliminacija. Jedan mesni obrok trebao bi biti uzet što kasnije, kako govorienergetska ljestvica na strani 81. Katkad ne morate uopće jesti meso. Ujutro ćete se probuditis vjerojatno više energije nego što ste je imali proteklog dana.

3) PRAVILNO KOMBINIRAJTE. Sigurno ćete ponekad jesti loše kombiniranu hranu,no pokušajte to ne činiti s hranom od mesa. Meso i kad je pravilno kombinirana hrana upitanju postaje vel iki teret organizmu. Nemojte i vi dodatno komplicirati stvari.

Neki od vas koji se bave sportom mogli bi reći: "Trebamo više bjelančevina jer smoaktivni." Sljedeći zanimljivi komentar pojavio se 1978. godine u časopisu Journal of theAmerican Medical Association. Odjel za hranu i prehranu Američke medicinske udrugekomentirao je: "Probava sintetičkih bjelančevinskih dodataka kod sportaša koji se hraneuravnoteženom prehranom nema nikakvog utjecaja na programe bodvbuildinga. Sportašitrebaju istu količinu bjelančevina kao i oni što se ne bave sportom. Bjelančevine ne povećavajusnagu. Uist inu, više je energije potrebno za probavu njihova viška. U dodatku višakbjelančevina u sportaša može uzrokovati dehidraciju, gubitak apetita i dijareju. ( CathyCyborsky u članku "Protein Supplements and Body Building Programs"; Journal of theAmerican Medical Association; broj 240 iz 1978.)

Povećaju li se fizičke aktivnosti, potrebno je povećati uzimanje ugljikohidrata čime seosigurava dovoljno energije. Bjelančevine su pogubne po učinkovitost goriva i ne pomažuizravno u djelovanju mišića. One ne stvaraju, već troše energiju! Lav koji se hrani samomesom spava dvadeset sati na dan, a orangutan koji se hrani isključivo biljkama spava samošest. Journalof the American Medical Association također je 1961. objavio da vegetarijanskaprehrana u 90 do 97% slučajeva sprečava bolesti srca. ( Članak "Diet and Stress in VascidarDisease "; Journal of the American Medical Association, broj 176 iz 1961.) Nije baš zanemarivpodatak, zar ne?

I posljednje se pitanje odnosi na vitamin B12. Ne jedete li dovoljno mesa, razvit ćetenedostatak tog vitamina. Gluposti! Odakle ga dobivaju životinje kojima se hranimo? VitaminaB12 ima u malim količinama u biljkama, no on se primarno proizvodi u tijelu. Želudac lučitekućinu zvanu unutrašnj i faktor koja prenosi vitamin B12 kojeg su proizvele crijevne bakterije.Pitanje tog vitamina zapravo je dio mita o bjelančevinama. ODAKLE STOKA KOJA NASOPSKRBLJUJE MESOM I MLIJEKOM DOBIVA BI2? Recimo da bismo preminuli bezrnesa i mliječnih proizvoda. Postoje mnogi dolje navedeni izvori koji to osporavaju. ( T. C.Fry: The Life Science Health System; Life Science, 1984., Austin, Texas; Paavo Ariola u

"A/r.v<» zho% BI J ' ". Nntnlion and Ih-allh Rcwicw. broj 13 iz 1983.; Robin. A. Hur:/•'f W licfttrni Our Dcspi'ratc Necd; Ih-rr-Ileidelberg. 1975.; Viktoras Kulvinskas: Survivalmit) tlu- 21st ( 'cnturv; Omangod Press, 1975., Wethersfield, Connecticut; R. P. Spencer: TheIntcstinal 7'ntct; Charles Thomas Pubi, 1960.. Springfleld, Illinois; D. K. Benerjee i J. B.< hntlt'r/i'u u članku "Vitamin B12 Content of Some Articles of Indian Diet and Ejfect of('iHtkiti)> on It"; British Journal of Nutrition, broj 94 iz 1968.) Naša stvarna potreba zaM t a m i n o m B12 je tako malena, da se mjeri u mikrogramima (milijuntinama grama) ilin. inogiamima {milijardinama grama). Jedan miligram tog vitamina bit će vam dostatan zad v i j e godine, a u zdravih osoba ima ga za oko pet godina. Ali ovdje je teškoća: putrificiranjeometa izlučivanje unutrašnjeg faktora u želucu i tako usporava proizvodnju vitamina B12.Sloga su ljudi koji se hrane mesom skloniji nedostatku tog vitamina od vegetarijanaca. To je| in/nato već neko vrijeme, a bilo je obljavljeno 1959. u izvješću znanom kao "Vitamini B-lnnn/tlt'ksa" u Godišnjaku Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih država. Međutim, propa-f ' . i i u l a tvrdi suprotno.

Jesu li jaja bolja od mesa kao izvor bjelančevina? Zapravo, ne bismo smjel i t r a / i t i\ liokokvalitetne bjelančevine nego visokokvalitetne aminokiseline. Nj ima ćemo proizvestipohrl inc nam bjelančevine. Osim ako se ne jedu sirova, aminokiseline iz jaja se zgrušavajut r . l i i e d topline i tako nepovratno gube. Čak i kad se jedu sirova, jaja kokoši koje hranimo.ir.t-iiom da bismo ih zaštitili od parazita ili potakli proizvodnju jaja, očito nisu zdrava. J a j a..n l i /c dosta sumpora koji uzrokuje deformacije jetre i bubrega. Prekrasno ljudsko ti jelo ne

t i r l u nešto što smrdi za svoj opstanak, ajaja smrde. Ostavite jedno osam sati na suncu pa gapomirišitc. Nema nikakve razlike između toga i držanja jaja osam sati u organizmu nairmpcKituri od 37°C. Takav će miris crijeva zasigurno ispustiti. Oprostite ako sam nepristojan,no rmjcnice se moraju znati.

T/v. velika potreba za bjelančevinama primila je snažan udarac od Međunarodnog društva/n i s la/ ivanje prehrane i životnu statistiku čije članstvo broji četiri stotine liječnika,liioknničara, nutricionista i drugih znanstvenika. Na njihovom seminaru 1980. u Los Angelesupoilm-scno je izvješće iz kojeg je vidljivo da je potrebno preispitati standardne tabliceh' I . M H cvinskih potreba. Meso, riba i jaja mogu popunjavati osnovnu prehranu, međutim,i i | i l i o v o dnevno uzimanje nije potrebno. ( Ova se organizacija sada naziva Međunarodnotfnt\i\'i> za istraživanje civilizacije i okoliša. Adresa im je Rue E. Bouillot 61, BTE 11, B-liif>u Hnt\elles, Belgium ) Znate li kako su uvjerljivi dokazi morali biti da bi takva skupinai l n i i i | c l a ovakav zaključak?

Noiveški znanstvenik dr. Čari Lumholtz proveo je intenzivna istraživanja antropofagijel I j i n l o / i l e r s t v a ) . Naveo je da neka plemena Aborigina (australskih domorodaca) iz Australijen i D h i j c l u jesti meso bijelacajer je bilo slano i gadljivo. No, meso Azijata i drugih plemenal u l u |i- dobro jer je u njihovoj prehrani prevladavalo povrće. ( George M. Gould i Walter L.l'\lf Anomalies and Curiosities of Medicine; The Julian Press, izdanje 1956 i 1986., New

l ».i histe održavali svoj život i dodavali mu život, najbolje bi bilo da u vašoj prehranip i r v l t i d a v a hrana koja je puna života! Usput, riječ vegetacija dolazi od riječi vegetus što|n»či l'UN ŽIVOTA!

Sad kad smo pitanje bjelančevina u vezi s mršavljenjem i energijom la/ja-smli, mo/emokrenuti na sljedeći jednako važan čimbenik u ovom području. To su...

MLIJEČNI PROIZVODI

ri tanje mliječnih proizvoda jednako je sporno kao i pitanje prehrane mesom. Nakonpetnaestogodišnjeg istraživanja držim da osim hrane od mesa ništa neće osujetiti uspješno i/ d i i i v o mršavljenje kao mliječni proizvodi. Pokušat ću i ovdje razbiti jedno uvriježeno mišljenje,/n. im tla će se neki teško složiti sa mnom. Možda ste u prošlosti smršavili hraneći se samomesom i mliječnim proizvodima. I ja sam također. Sjećam se da samjednom čitav mjesec jeo'. .mio jaja, meso i sir. Izgubio sam jedanaest i pol kilograma, ali osjećao sam se užasno. Nakonni |t-soc dana, vratio sam se na prijašnju prehranu i ubrzo povratio izgubljene kilograme.Smršavio sam stogajer sam iz prehrane uklonio više skupina prehrambenih namirnica. 7,bogIUJM smanjenja, moje je tijelo smršavilo. No, kako je hrana koju sam jeo sadržavala mali udio\ « u l i - , nisam se osjećao dobro, dosađivao sam se, a dah mi je zaudarao na kanalizaciju. Dostam i |c prehrane samo jajima, mesom i sirom za cijeli život.

1 1 Sjedinjenim državama troši se više mliječnih proizvoda nego u bilo kojoj zemlji svijeta.1 1 r . n ; i / i v a n j u časopisa Grocers Journal of California iz rujna 1982. godine objavljeno je da

i i m l i j e č n i proizvodi najkonzumiranija hrana. Samo je 6% Amerikanaca izjavilo da ne uzimajun i l i | i - k o ni u kakvom obliku.

Ako su mliječni proizvodi tako dobra hrana, a mi ih u Sjedinjenim državama jedemo višel i - m drugi, /ar ne bismo trebali biti najzdravija nacija? Los Angeles Times je u travnju 1981.nli|.n 10 tvrdnju Richarda O. Keelera, direktora razvoja programa Predsjednikova savjeta zal i / u k i > /dravlje, da američki radnik prednjači u degenerativnim bolestima.

K . u « i u bjelančevina, ovdje također postoji velik broj podataka koji povezuju prehranu1 1 1 1 1 j i - i m i n proizvodima s bolestima srca, rakom, artritisom, migrenama, alergijama, infekcijama" i i i prehladama, astmom, dišnim smetnjama, te mnoštvom drugih problema kako sui l - ' l m i i e n l i r a l i Hannah Allen, Alec Burton, Viktoras Kulvinskas, F. M. Pottenger, Herbert M.N h H i i m i N. W. Walker. Za naše ćemo potrebe o mliječnim proizvodima raspravljati samo. . n . - h l o kol iko utječu na mršavljenje i energiju.

1 i i i- t lno možete biti potpuno sigurni: mlijeko je američka politička hrana. Prema Los An-• • •'< •• l'irm'Mi mliječna se industrija subvencionira sa čak tri milijarde dolara godišnje. To su' l ' ir.m'-e dolara svakog sata da bi se kupilo mliječne prizvode vrijedne milijarde dolara kojiV | r i u | . i i n o nikad neće biti konzumirani. Ta količina stoj i u skladištima i propada. Samo računM -tk l .ul iš lenje viškova koji nikad neće biti iskorišteni iznosi četrdeset i sedam milijuna dolaray m l r . M | < - Potražnja za mliječnim proizvodima realno pada jer postaje sve jasnije da se ne radii i m i \ i ' . a i o j hrani kako su nas učili.

No, proizvodnja se nastavlja. Budite uvjereni daje većina publiciteta o dobrobiti m l i j e č n i hproizvoda komercijalno motivirana. Los Angeles Times je u ožujku 1984. objavio kako jeministarstvo poljoprivrede odlučilo započeti sa 140 milijuna dolara vrijednom reklamnomkampanjom da bi motiviralo veću potrošnju mlijeka i time smanjilo ogromne i skupe viškove.Iako je pravi razlog kampanje smanjenje viškova, reklame su bile takve da vas uvjere utakozvane dobrobiti mlijeka.

Da biste odlučili što je za vas najbolje, morat ćete se još jednom pouzdati u svoj zdravirazum. Dokazivanja u korist i protiv mliječnih proizvoda opet su se pokazala beskorisnima.

Krave ne piju kravlje mlijeko. Zašto ga piju ljudi? Pokušajte razumno odgovoriti na topitanje. Što ljudi rade pijući kravlje mlijeko? Ponudite li odrasloj kravi kravlje mlijeko, onjušilabi ga, ali bi se sigurno odlučila za travu. Je li stvoritelj želio da jedino ljudi budu vrsta kojatreba piti kravlje mlijeko? Razumljivo, pije ga i telad, no svrha je mlijeka da hrani mladunčadvrste. Niti jedna odrasla životinja to neće učiniti, osim naravno domaćih životinja čiji su prirodninagoni gotovo izmijenjeni. U početnoj fazi života svi se sisavci hrane mlijekom majke. Kodljudi, mlijeko majke nakon početne faze zamjenjuje kravlje. Drugim riječima, na Zemlji postojijedan jedini sisavac koji je cijelog života dojenče: čovjek. Zašto? Teško je, naravno, objektivnose pozabaviti ovom temom zbog svih oprečnih podataka kojih u ovom slučaju ima i previše.

Jeste li ikad vidjeli žirafu kako doji zebru? Ili kobilu kako doji psa? Ne? Jeste li ikadvidjeli kravu kako doji čovjeka? Sva tri primjera jednako su apsurdna, no ovo zadnje stemorali vidjeti jer sigurno znate nekog tko pije mlijeko ili jede mliječne proizvode. Ne izgledanimalo čudno kad netko popije malo mlijeka iz čaše, no što biste pomislili da vozeći se krozselo ugledate nekog kako siše kravu? Biste li se pridružili toj osobi na kravljem vimenu? Ne?A da vam netko donese mlijeko u čaši? Šalim se, naravno, no to se čini smiješnim stoga štologika, nagon i razum čovjeka mogu spriječiti da pije mlijeko nije li mu ono, takoreći, pruženona pladnju.

Činjenice su u jednom jasne: kemijski je sastav kravljeg mlijeka drukčiji od ljudskog. Davaša utroba može govoriti pitala bi vas što radite u blizini krava.

Enzimi potrebni za razgradnju i probavu mlijeka su renin i laktaza. U većine ljudi nestanudo treće godine života. U mlijeku se nalazi tvar poznata kao kazein kojeg u kravljem mlijekuima tri stotine puta više nego u ljudskom. Kazein služi za razvoj jakih kostiju. On se u želucuzgrušava, tvori velike, čvrste i teško probavljive ugruške čemu je kravlji probavni sustavprilagođen. Kazein na ljudski organizam čini veliki pritisak koji na njega troši puno energije.Ta zgrušana masa također se lijepi na stijenke crijeva sprečavajući tako apsorpciju hranjivihtvari. Rezultat je tromost. Osim toga, nusproizvodi probave mlijeka ostavljaju u tijelu punootrovnih tvari koje su vrlo kisele. Kazein je, ako niste znali, baza jednog od najjačih lijepila udrvodjelstvu.

Dr. Norman W. Walker, prije spomenuti stodevetogodišnji znanstvenik, ovu je temuproučavao više od pola stoljeća i smatra se stručnjakom za žlijezde. On navodi daje kazeinvažan čimbenik koji uzrokuje probleme sa štitnjačom. Činjenica je da su mliječni proizvodijako prerađena hrana i da sadrže tragove penicilina i antibiotika koji dodatno štete organizmu.

Mnogi MI i i ' . h l i a l c i g i C n i n;i ani ib iohkc, a li jekove nitko ne preporuča zdravima. SvatkoIreba nastojati u/imati šio manje lijekova. Tijelo na njihovu razgradnju i uklanjanje troši energiju.l )oktori I lolmberg i Osterbolm napisali su u časopisu New England Journal of Medicine daraširena praksa davanja antibiotika stoci kako bi se potaknuo njezin rast pogoduje stvaranjusmrtonosne bakterije koja može zaraziti i čovjeka. Sedamnaest se osoba razboljele, a jedna jeumrla jer su stadu iz Južne Dakote, odakle je potjecala stoka, davani antibiotici. ( Holmberg,Osterholm u članku "Drug Resistant Salmonella from Animals Fed Antimicrobials"; NewK ngland Journal of Medicine, broj 311 iz 1984. ) U uvodniku je istog broja dr. Stuart Lewy,plavni urednik časopisa, napisao kako je došlo vrijeme da se prestanemo kockati s antibioticima,l'remda je njihova uloga aditiva imala velik značaj za proizvodnju stoke u prošlosti, posljedicelug djelovanja prevelike su da bi se zanemarile. ( Stuart Levy u članku "Playing Antibiotic/'i ><>!"; New England Journal of'Medicine, broj 311 iz 1984.) Istaknuto je kako su se pedesetihpodina koristile tisuće kilograma antibiotika, a danas se govori o milijunima kilograma.(»pasnost je tu!

Najveći problem kod probave mliječnih proizvoda je stvaranje sluzi u organizmu. Onapiekriva membrane što dovodi do sporog prodiranja ostale hrane. Vitalna se energija takoi.isipa. Tako nešto treba ili ispraviti ili izbjegavati jer mršavljenje postaje dva do tri puta težekad sustav bude preopterećen sluzi.

Jeste li ikad razgovarali s nekim tko svakih desetak riječi učini takav grleni zvuk kao tlan.isio] i ukloniti sluz iz dubine nosa? Zvuči nešto poput "slurf'! Kad sljedeći put sretnete takvu..•.uhu, upitajte je u kojoj se mjeri hrani mliječnim proizvodima. Šansa da će reći rijetko ilinikad je vrlo malena!

Jedan od najistaknutijih stručnjaka koji se suprotstavljaju tradicionalnom pogledu naMihicčne proizvode je umirovljeni kirurg dr. William A. EHis. On je vrlo cijenjen u znanstvenimkmi'ovima, a mlijeko i njegove posljedice istraživao je više od četrdeset i dvije godine. Pokazao|r k a k a v golem utjecaj mliječni proizvodi imaju na bolesti srca, artritis, alergije i migrene.( K i m toga dr. Ellis govori da postoji mnoštvo dokaza o utjecaju mlijeka i mliječnih proizvodan i f'.oia/nost. On je u svojoj četrdesedvogodišnjoj praksi proveo više od dvadeset i pet tisućak i v n i h pretraga svojih pacijenata. Te su pretrage pokazale da odrasli koji se koriste mliječnim

ne apsorbiraju hranjive tvari tako dobro kao odrasli koji ih ne koriste. Lošanaposljetku dovodi do kroničnog zamora. ( Samuel Biser u članku "The Truth

\h,'niMilk"; The Healthwiew Newsletter, broj 14 iz 1978, Charlottesville, Virginia ) Svi ovi| . iu l>U-mi postoje i u slučaju da su mliječni proizvodi pravilno kombinirani. Kako su svi onifcomrnlriruna hrana, s njima ne bi trebalo jesti drugu koncentriranu hranu. No, mlijeko seni IH IH* n/ima u obroku s tortom, kolačima ili žitaricama što predstavlja očito kršenje načelal ' , i i lnog kombiniranja hrane. Uzimaju li se sami, mliječni proizvodi već predstavljaju dovoljann u ' « i organizmu, a nepravilno kombinirani obrok s njima je prava katastrofa. Tu, dakako,M | . . I . | . I i jogurt. Kako, kad je jogurt zdrav? Teško. Napravljen je od kravljeg mlijeka koje jelti imi |cii |eno teladi. Prijateljske bakterije koje navodno dobivate iz jogurta vaše tijelo proizvodi

• •im« i i dovoljnim količinama. Sve one priče o Rusima koji dozive i stotridesetu braneći se|. . I I I M M ml trenutno najkomercijalnijih jogurta su šale. Om taj proizvod nisu ni vidjeli dok gaHI u i l n l n l i pri snimanju reklame. Svjež i čist zrak, težak fizički rad, čista voda i čista hranan i M i j e n a n j i h o v i m vlastitim rukama uzroci su njihove dugovječnosti. Rusi jedu jogurt, no u

l

vrlo malim količinama. Taj je jogurt svjež, ali i nefennentiran u mjeri k o l i k o to dotičnikomercijalni jogurt jest.

Želite li jesti mliječne proizvode, kombinirajte ih pravilno da biste smanjili njihovu štetnost.Mlijeko uzimajte samo. To je hrana od koje nastaje najviše sluzi. Želite li sir, narežite ga istavite u salatu ili istopite na povrće. Ne jedite žute sireve jer su se namakali u umjetnimbojama. Možda su neki ljubitelji pizze medu vama već počeli trgati stranice. Pizzu možetepojesti s vremena na vrijeme, samo budite svjesni štete koju ona uzrokuje. Ako ste pizzu jelidanas, sutra pročistite organizam. Učinite ono stoje u njegovom najboljem interesu tako damu bar pružite šansu za borbu.

Isto je i s jogurtom. Ne uzimajte ga s voćem jer će fermentirati i putrificirati. Uzmite gasamog na prazan želudac ili neka bude sastojak preljeva za salatu. Pripremite salatu i u njuumiješajte jogurt.

Neki ljudi ustraju na potrebi za mliječnim proizvodima zbog kalcija. Naše je mišljenje daje mlijeko glavni izvor kalcija i da će nam, ne budemo li ga uzimali, ispasti zubi ili puknutikosti. Ponajprije, kalcij je u kravljem mlijeku vezan s kazeinom. Time se sprečava njegovaapsorpcija. Drugo, većina uzima pasterizirane, homogenizirane ili na neki drugi način prerađenemliječne produkte. Tom se preradom smanjuje udio kalcija kojeg postaje teško iskoristiti.Uzimate li čak i sirove prozvode, oni su i takvi dovoljno štetni da se korist od njih možezanemariti. Biste li jeli listove duhana zbog velikog udjela aminokiselina u njima? Ljudski jeorganizam izuzetno prilagodljiv, ali kravlje mlijeko nije stvoreno za njega. (HerbertM. Shelton:The Hvgienic Care ofChildren; Natural Hygiene Press, 1970., Bridgeport. Connecticut; N.W. Walker: Diet and Salad Suggestions; Nonvalk Press, 1971., Phoenix, Arizona; HannahAllen: The Life Science Health System; Life Science. 1984. Austin, Texas )

Činjenica je da svo zeleno lisnato povrće sadrži kalcij. Orasi također. Sirove sjemenkesezama kao hrana sadrže najviše kalcija. Isto tako i većina voća sadrži dovoljno kalcija. Jedeteli voće i povrće svakodnevno, a orahe povremeno, ne možete imati nedostatak kalcija. Njegovisu najbolji izvori sirove sezamove sjemenke, orasi, svo zeleno lisnato povrće i koncentriranovoće poput smokava, datulja ili šljiva. Ako ste i nakon ovoga zabrinuti, posipajte malo sezamapo salati i povrću pa sigurno nećete imati nedostatak kalcija. Odakle krave dobivaju kalcij? Izžita i trave. One posve siumo neće piti mlijeko ili jesti sir da bi ga dobile.

Važno je razumjeti ulogu kalcija u organizmu. Jedno od njegovih najvažnijih djelovanja jeneutralizacija kiseline u sustavu. Mnogi ljudi koji smatraju da pate od nedostatka kalcija nalazese pod vrlo kiselom prehranom. Tada se velike količine kalcija koje takvom prehranom dobivajutroše pri neutralizaciji kiselina. SVI MLIJEČNI PROIZVODI, OSIM MASLACA, TVOREVELIKE KOLIČINE KISELINE. Maslac je mast te je stoga neutralan. Kako mast usporavaprobavu bjelančevina, najbolje bi bilo ne uzimati ga s hranom bogatom bjelančevinama. Onse, međutim, rnože jesti s hranom bogatom ugljikohidratima. Ironija je u tome što ljudi uzimajumliječne proizvode zbog kalcija kojim se neutralizira učinak tih proizvoda. Namjera ne bismjfcla biti punjenje organizma kalcijem, već promjena prehrambenih navika kako bi kiselinebila'štp manje. Tako će se kalcij moći potpuno iskoristiti tamo gdje je namijenjen.

Kad /apodictc s m a n j i v a t i kon/umaci ju mli ječnih proi/vodu možda ćete primijet i t i da\ . i i n se u i r . i i ko/a, tla su vam k r h k i nokl i i l i tla vam ispada kosa. Nemojte to zamijeniti sas l ićmm s i m p l o i i i i i i K i nedostatka bjelančevina. Ukoliko budete zabrinuti, posavjetujte se sliječnikom. Vaše se t i je lo samo prilagodava apsorpciji kalcija iz sirovih oraha, sjemenki,\ I H a i povrća.

l ' i j c l o će / a m i j e n i t i nokte i kosu na isti način kako zamjenjuje kožu. To je teško zapaziti,l ' i mula se vaša ko/a redovito Ijušti i obnavlja. Tako će tijelo otpale vlasi zamijeniti sjajnijima,.1 nokle jačim i otpornijima.

Snove su sjemenke izrazito dobre pri takvim promjenama. One se u našem programun . i l . i / e u kombinaciji sa sirovim povrćem. Pola čaše sirovih oraha dovoljno je prosječnomi m icku. Ukoliko nakon smanjenja količine mliječnih proizvoda u svojoj prehrani iskoristitepu-ilnosti sirovih oraha i sjemenki uzimajući ih dva ili tri puta na tjedan, vaši će nokti i kosal>" . t . i l i otporniji i sjajniji nego što su ikada bili.

Proteklo mi petnaestogodišnje iskustvo govori da su mnoge alergije i dišni problemi, al-. , ,-uiovo astma, izravno povezani s prehranom mliječnim proizvodima. Osobno sam pomagaom n o j ' i n i l judima u liječenju astme kao što su to činili i drugi stručnjaci iz prirodne hig i jene.' . \ i MI pacijenti uzimali mliječne proizvode. Moja su zapažanja bila slična zapažanjima Bcth' . i n u l j - i a s s i dr. Herberta Sheltona. Isto stoji i za djecu s infekcijom uha koje su toliko česte u• h' i i i i j s l v u d a s e smatraju normalnim. Svako dijete koje je imalo infekciju uha, usudio bih sei - • i sigurno je bilo hranjeno mliječnim proizvodima. Ostala djeca rijetko imaju tu bolest.I 'M. t i . i |cm mnogu djecu čiji su roditelji bili dovoljno mudri da ih toga oslobode.

/i i ; i in da ste čuli mnoge stručnjake koji tvrde da su mliječni proizvodi bitan dio zdraveIM. I H , m e . Postoje stručnjaci koji tvrde suprotno. Da biste se riješili nezadovoljstva, donesiteM I I I I I I od luku temeljenu na vašim saznanjima. Ima li smisla da se ljudi hrane kravljim mlijekom?1 ' i »MH na toje ujedno i odgovor na pitanje biste li i l i ne trebalijesti mliječne proizvode. Bezt i l i / n . i t i kakvom ih obliku jeli i kako ukusni oni bil i vi zapravo sišete kravu. Ima li to smisla ili

r < > . l o j i jedan zajednički element svih programa za mršavljenje. Taj bitan sastojak jeIVi lLiko. . .

TJELOVJEŽBA

Nijedan program za mršavljenje neće biti uspješan bez tjelovježbe, a niti FIT FOR LIFEnije iznimka. Da bi se sav napor kojeg ste u njega uložili isplatio, svakoga dana radite nekuvrst aerobika. Želite li da sve tjelesne funkcije budu što učinkovitije trebali biste ujedinitinačela zdrave prehrane s uravnoteženim sustavom tjelovježbe. Ne morate vježbati doiscrpljenosti, tako samo rasipate energiju. Aerobikom se stimuliraju respiratorni i krvni sustavi.Tako svježa krv bogata kisikom dopire do svakog dijela tijela, kako i mora biti želite li da vamorganizam učinkovito djeluje. Srce je mišić kojeg kao i svakog drugog ne koristeći možeteizgubiti. Svakog dana trebali biste se dobro zapuhati i preznojiti. OVAJ PROGRAM NEĆEBITI POSEBNO UČINKOVIT BEZ TJELOVJEŽBE! Sve dobrobiti koje ste naučili u prošlimpoglavljima će se značajno smanjiti budete li tijelu uskraćivali potrebno vježbanje.

Postoji velik izbor sportskih aktivnosti kojima se možete baviti: plivanje, tenis, preskakanjeužeta, trčanje, biciklizam, brzo hodanje, bodvbuilding, aerobic i si.

Mnogi od nas već imaju raznu kućnu fitness opremu. Sobni bicikli, strojevi za veslanje islična oprema može se naći po pristupačnim cijenama. Raspolažete li s malo slobodnog vremenapa ne stignete do fitness centra, imate li mogućnosti, nabavite dio opreme koju možete koristitikad poželite.

Pokušajte s minitrampolinom ako vam je pristupačan. Na njemu možete vježbati kadustanete, a ne zahtijeva neku posebnu odjeću. Njime se godinama služe sportaši i astronauti pamožete i vi. Vježbanje na minitrampolinu pogoduje ljudima svih dobi, bez ikakvog rizika zakosti. Takvom vježbom jačate svaku tjelesnu stanicu jer djeluje protiv sile teže.

Kod tjelovježbe postoji minimum kojeg biste trebali ispuniti svakog dana. To je dvadesetakminuta brzog hoda. Iako bi bilo bolje da hodate duže, ovo je sasvim dovoljno za uspjeh našegprograma. Najbolje vrijeme za bilo kakvo vježbanje je rano ujutro. Tad su i zrak i vaše tijelonajsvježiji. Vježbanje rano ujutro donosi mnoge dobrobiti jer je tijelo tada za to najsposobnije.Ono također ima i ogromni psihološki učinak. Mislim daje svatko zainteresiran za mršavljenjei unapređivanje vlastitog zdravlja duboko u sebi svjestan važnosti tjelovježbe. Neki nažaloststalno pronalaze razne razloge da se njome ne bave. Znati da je tjelovježba potrebna, a nebaviti se njome može dovesti do nezadovoljstva samim sobom, što predstavlja dodatno trošenjeenergije. Žao vam je kad propustite priliku za dobrom vježbom misleći kako je možetenadoknaditi sljedećeg dana. To vam se ne može dogoditi vježbate li ujutro. Vježbanje vas punifantastičnom vjerom u sebe koja se prenosi na sva područja života. Sve se potiče. Kad jednomzapočnete s jutarnjim vježbanjem, osjećat ćete se razočaranim propustite li ga kojeg dana.

l |;i sam osjećao olpoi piemu vje/hanju pa sam se morao pr is i l javat i na jutarnju tjelovježbu,l ' iemdu im se ponekad nije dalo, uvijek sam oblačio odjeću za vježbanje i vježbao. Prije no.lo sam se popeo na b i c i k l kako bih ispunio 15-kilometarsku normu, pomišljao sam da

odustanem. Ali pobijedilo je moje novo ja koje je voljelo biti vitko i takvo ostati. Sad sei . i ih i | cm svakom jutarnjem ra/gibavanju. Pravo sam poboljšanje osjetio mjesec dana nakonp o r e t k a b a v l j e n j a tjelovježbom. Kad sam započinjao, puls mi je za mirovanja iznosio

• il . imdeset i dva otkucaja u minuti, a samo mjesec dana kasnije četrdeset i četiri. Kroz tihmiesec dana ojačao sam i poboljšao rad srca za osamnaest otkucaja u minuti. To je dnevnoprtnaest tisuća otkucaja manje! Govorim o dugovječnosti. Smanjenje pritiska na srce za nekolikom i l i j u n a otkucaja godišnje može samo produžiti nečiji život. To je ono stoje zanimljivo! Ne•..ulio da mi tjelovježba predstavlja zabavu, već mi i višestruko koristi.

Siguran sam bez imalo sumnje daje vježbanje, uz pravilnu prehranu, glavni čimbenik kojim i je pomogao da se opet ne udebljam.

NI-MOJTE UČINITI POGREŠKU ISKLJUČIVANJEM TJELOVJEŽBE IZ ŽIVOTA,l i ' . I M I - H OVOG PROGRAMA OVISI SAMO O VAMA.

I m . i l j u d i koji ne bi mogli prihvatiti ni brzo hodanje. Tjelovježba, baš kao i načela /dravep i ' l u .me. mora biti dio vašeg novog načina života. Dok govorim o tom novom načinu, moramHC / a u s l a v i t i na dvije važne stvari: svježem zraku i suncu. Malo ljudi shvaća što sve naše t i jelo• l . ' l ' r , .1 od /raka. Svjež i čist zrak je uz sunce najvažniji izvor života. Oboje će vam pomoći priu .pirsnom mršavljenju.

Ši-inja šumom ili obalom napravit će čudo od vašeg fizičkog, emocionalnog i duhovnog/ t l i . u l | a Jako je važno da dok spavate imate otvoren prozor. Čak i ako morate uzeti dodatniC « ' ! i I \ ; K \ jer je bitno da svježi zrak neprestano kruži oko vas. Ciklusi asimilacije i eliminacijeI n i . r učinkoviti j i damo li organizmu svježi zrak nezagađen otrovima eliminacije.

Postoji jedan pogrešan podatak kojem smo mi u zdravstvu ropski poslušni. To je nepojmljiva. i . i u . l i o štetnosti sunca! SUNCE JE IZVOR SVEG ŽIVOTA NAŠEG PLANETA! TU

|S 1 1 NI l NI: SMIJEMO NIKADA ZABORAVITI! Bez sunca nema života kakvog poznajemo!N | r p > v m i djelovanjem nastaju bitne hranjive tvari. Ono je od velike pomoći pri detoksikaciji

..i\ l lenju jer otvara pore kroz koje se uklanjaju otrovne tvari. Sve što se zlorabi može bitii i p i i M i n . i lr/ite li glavu pod vodom, utopit ćete se. Znači li to da ne bismo smjeli koristiti vodu?N \ n k . i k o , postoji potencijalna opasnost, ali to ne znači daje trebamo izbjegavati. Potencijalnau j n i M H i s l postoji i od sunca, no sad ne govorimo o zlouporabi. NE IZBJEGAVAJTE SUNCE!|SKi »KISTITE NJEGOVE PREDNOSTI! Preparati za sunčanje nisu preporučljivi. Bolje je» \ n | t i pnlagođenost suncu graditi polako, nego koristiti ulja, kreme i losione koji sprečavajuH|M.ui|H i |u svih ultraljubičastih i infracrvenih zraka. To također ometa djelovanje žlijezdaln | iu i .1 /apamtite da od sunca ne dobivamo jedino preplanuli ten, već i revitalizaciju čitavog( M K ' i i i i / i n a , a ne samo kože. Ako baš morate koristiti preparate za sunčanje, izbjegavajte oneHM s m l i / e kemikalije. Svakog dana, možete li, sunčajte se pola sata, po mogućnosti ujutro.l tim je apsolutno potrebno želite li imati zlatan sjaj koji je dio jednog načina života visoke

Tjelovježba, svjež zrak i sunce igra ju nesumnjivo presudnu ulogu u zdravl ju oigam/.ma.Na raspolaganju vam postoji još jedno izuzetno oruđe koje može dramatično unaprijediti svakivid vašeg zdravlja. To oruđe svi već posjedujete, samo ga trebate početi koristiti. Taj fenomenproizlazi iz sljedećeg vjerovanja... ONO STE STO MISLITE DA JESTE

( ' i n i se kao da nemamo svjesnu moć nad stanjima svoga tijela, jer smo naučeni da nepostoji čvrsta veza između naših misli i tijela. Bilo to točno ili ne, pozitivno mišljenje o sebi/asigurno ne škodi. Osobno vjerujem da mislima možemo pomoći tijelu u njegovoj potrazi za/ d i a v l j e m . U svom bestseleru "Anatomija bolesti"" dr. Norman Cousins pripisuje vlastitioporavak pozitivnom načinu kojim je sagledavao svoju situaciju. Knjiga doktora HerbertaIk-nsona, ravnatelja bostonske bolnice Beth Israel i profesora kardiologije s Harvarda, iznosiMia/ne dokaze u prilog teorije daje mislima moguće fizički utjecati na tijelo.

R a n i j e sam govorio o mudrosti i nepogrešivosti ljudskog organizma. Također smoi . r . p i a v l j u l i o značajnoj ulozi uvjerenja u Vašem životu. Vjerujete li u i s t inu da nešto možetem m i t i , MOŽETE!

Svaka stanica tijela obiluje životom i posjeduje vlastitu inteligenciju, svaka poput v o j n i k a• < - k . i vlastita uputstva. Svojim stanicama neprestano šaljemo poruke ili zapovijedi koje sen i . i t l | i v o izvršavaju. Pokušavam vam reći da stanicama možemo svjesno narediti da čine onoi" v l imo da čine. Tijelo će pokazati rezultate kakve želimo. Mozak neprestano procjenjuje

'. i . inic t i j e l a te stvara slike za koje vjeruje da su istinite. Svoje tijelo možemo doslovno promijenitiM i i | o i i | a j u ć i mišljenje o njemu.

Sami sebi neprestano šaljemo paljbu sugestija u svezi sa svojim zdravljem i težinom. Oneh i t i pozitivne i negativne, odnosno mogu nam pomoći i odmoći. Na raspolaganju nam je

KU'dslvo kojim tijelu možemo pomoći pri mršavljenju i poboljšavanju zdravlja. Da bismo bi l i/ t l i . i M , moramo vjerovati da to jesmo! Mršavljenje započnite vjerovanjem da to možete iuspn'i ćele! Stanice samo čekaju vaše upute.

Na primjer, pogledate li se u ogledalu i kažete da ste debeli, organizmu mentalno šaljetep o i u k u koja automatski na njega tako utječe. Tom porukom stanicama zapravo osiguravateB V U J U goja/nost. Neprestano ponavljanje da imate debela ili mršava bedra će ih takvima iu i l i / . i \ ; i l i . No, najbitnije je da će stanice ispunjavati samo vašu posljednju naredbu. Čak da ste. • ' . . h u m u o sebi imali loše mišljenje i tako tijelu slali negativne poruke, svakog časa možetei M l u - i u l preokrenuti. Ukoliko zbog navika ne mislite o sebi dobro, nemojte to provoditi i ufth.uimsti. Potrebno je samo pozitivno razmišljati da takve sugestije istisnu negativne. Tijelu• • i - /apravo dati dopuštenje za mršavljenje! Pozitivno mišljenje uistinu djeluje, a možete gau ( ' M i i r l i l | . i v a t i kad god zaželite.

1 1 napredujući prehranu primjenom iznesenih načela, svakodnevnim vježbanjem i mnoštvomp n / i i i v i i i h sugestija stvorit ćete pobjedničku kombinaciju s kojom ne možete izgubiti. Najveći

svjetski mislioci, od Da Vincia do Marka Tvvaina, uvijek su isticali kako naše znanje predstavljasamo kap u moru sveg znanja. Ono što o ljudskom tijelu još treba naučiti, jest bunar bez dna.

Uvjerenja mogu spriječiti ljude u prihvaćanju postavke da svjesno mogu urediti oblik svogtijela. Ali u najboljem je interesu onih što žele smršaviti i osjećati se bolje da iskoriste svaraspoloživa sredstva koja im u tome mogu pomoći. S gledišta razuma, ne čini li se neprekidnoslanje pozitivnih sugestija korisnim?

Još jednom, ovo oruđe kao i svako drugo prikazano u ovoj knjizi morate sami isprobati.Pokušajte, pa vidite djeluje li. Mislim da ćete se ugodno iznenaditi.

Sad kad smo savladali sva načela pravo je vrijeme za odgovore na...

NAJČEŠĆA PITANJA

/asigurno postoje neka pitanja na koja želite da odgovorimo. U ovom ćemo poglavljuodgovoriti na najčešća pitanja u programu FIT FOR LIFE.

/'. Kako se u ovaj pristup jelu uklapaju kava i čaj?

(>: Koliko je uzimanje tih napitaka raširena pojava, najbolje govori podatak da ih ne uzima•..mm 9% stanovništva ove zemlje. Oko polovice stanovnika Sjedinjenih Država popije dvijedo Iri, a četvrtina šest ili više šalica kave ili čaja dnevno. To je jednako godišnjoj potrošnjid v i j e stotine milijardi doza kofeina. Većina ljudi zasigurno svoju jutarnju kavicu ne smatradiobom, a kofein ipak izaziva i fiziološku i fizičku ovisnost. Kofein je stimulans centralnogživčanog sustava, sličan kokainu, koji uzrokuje ubrzanje pulsa, promjenu promjera krvnih/ i l i i , nepravilnu cirkulaciju, povećani krvni tlak, dijabetes, otkazivanje bubrega, čirevc, rakću .lorače, zvonjavu u ušima, treperenje mišića, nervozu, nesanicu i razne želučanocrijevneporemećaje. Također utječe na šećer u krvi jer djeluje na gušteraču da izlučuje inzulin.

Mogli biste pitati jesu li kava ili čaj bez kofeina bolji. Odgovorit ću vam pitanjem: biste lii . i d i i c slomili ruku ili nogu? Za proces dekofeinacije obično je potrebna visoko nagrizajućaoiopma koja prodire u samo zrno. Jednoj šalici kave i l i čaja treba dvadeset i četiri sata dapiodc kroz bubrege i mokraćni trakt. Više od jedne šalice unutar dvadeset i četiri sata na teni r,me vrši ogroman pritisak. Ukoliko dnevno popijete sedam ili osam šalica kave ili čaja,l > « u nile razmišljati o kupnji vlastitog aparata za dijalizu. Kava dekofeinirana vodom ili drugomm-kanijskom metodom je svakako prihvatljivija od kemijski deko fe i ni rane, no to ne znači daIM i i r k i t e piti . I takva će biti uzrokom kiselini, što je novi problem.

K ava konzumirana tijekom obroka tjera hranu da napusti želuedac prije vremena te usporavaI M I M . C S u crijevima. Neprobavljena hrana u crijevima uzrokuje zatvorenost. Samoj kavi trebatl\ .ulcsct i četiri sata da prođe kroz bubrege.

Već sam ranije naveo kako je potrebno izbjegavati hranu koja uzrokuje kiselinu. Organizamon.i svoju pH ravnotežu što pokazuje stupanj kiselosti ili lužnatosti.pH skala ima područje odi i u i i do četrnaest, gdje nula predstavlja najkiseliju, četrnaest najlužnatiju, a sedam neutralnumrdi iu i . Tijelo je blago lužnato jer mu se pH kreće od 7.35 do 7.40. Osoba kojoj bi krvilospjcla na pH 7.0 odnosno neutralnost, našla bi se u velikoj opasnosti. Kava i čaj u organizmul» n l stavljaj u čistu kiselinu. Što se više kiseline nađe u krvi, to će krv zadržavati više vode daIH M- kiselina neutralizirala.

Sve vam ovo ne govorim stoga da se odreknete kave i čaja, već da biste postali svjesni

nj ihovog u č i n k u na t jelesno /dravljc i mršavl jenje.

Neki mogu odmah prestati uživati ta pića, drugi ih se moraju odvikavati polako. Neki ihujutro uzimaju godinama i ne žele ih se odreći. Želite li ujutro topli napitak, pokušajte svrućom vodom i limunovim sokom. To je zadovoljavajuće piće u kojem limun, za razliku odostalog voća, ne sadrži šećer i stoga u vrućoj vodi neće fermentirati.Jedna šalica kave ujutrozasigurno neće minirati program. Bolje bi bilo da vaša prehrana ne sadrži kavu i čaj, nodovoljno će biti smanjiti količinu tih napitaka. Budete li s vremena na vrijeme htjeli neki drugitopli napitak, pokušate s bil jnim čajevima, pogotovo onima Celestial Seasoningsa. Dobrog suokusa i bez kofeina koji je prirodno uklonjen.

Najvažnije je usmjerenje. Imajte u vidu vitko i zdravo tijelo kao cilj i koračajte u tomsmjeru. Zapravo se nalazite na putu, neka bude zabavno, a ne mučno. Od Zapadne do Istočneobale možete se voziti tri dana avionskom brzinom i tako propustiti svaku znamenitost kojuova zemlja nudi, ili putovati tri tjedna i zabavljati se. Polako, bez žurbe i stići ćete do zdravijei veselije osobe.

P: Stoje s gaziranim pićima?

O: U ovoj se zemlji godišnje potroši dvije stotine milijuna gaziranih napitaka. Dr. CliveMcCay i/ Sveučilišta Cornell pokazao je da gazirana pića mogu potpuno uništiti zubnu caklinui /ubc pretvoriti u kašu za samo dva dana (kako je opisala Eleanor McBean u "Otrovnoj igli").U/ročnik je toga sastojak znan kao fosfatna kiselina. Ova pića, između ostalog, sadrže još imatičnu, karbonatnu i eritorbnu kisel inu. Malična i limunska kiselina prirodno se mogu naći uvoću i povrću koje u probavnom sustavu djeluju lužnato. Te kiseline iz gaziranih pića djelujukiselo jer su odvojene i toplinom ekstrahirane. Samim čitanjem etikete na boci nekog takvogpića možete poremetiti pH ravnotežu organizma! Jednako tako u njima ima i nekih bezazlenihsastojaka te oko pet žličica šećera na 250 milil itara pića. Jedina razlika između običnih idijetnih gaziranih pića je što se u ovim drugima umjesto šećera koristi toliko neškodljivnadomjestak da bi na etiketi trebalo pisati upozorenje slično onom u cigareta. Uz to, većina ihsadrži prije spomenuti kofein. Adit ivi koji se koriste derivati su katrana, još jednog kancerogena.Gazirani napici konzumirani tijekom obroka pospješuju fermentaciju hrane. Od njih i njihovogprevarantskog dobrog okusa nema nikakve koristi.

Zločin je što se tako smrtonosni napici daju našoj djeci. Sam bi kofein bio dovoljan razlogda ne budu dostupna djeci. Zanimljivo je kako neki roditelji svojoj djeci ne dopuštaju pitikavu, a zaboravljaju na kofein u gaziranim pićima. Možda se pitate zašto se ta tvar dodaje timpićima. Prema dr. Royalu Leeju iz Udruge za istraživanje prehrane cola je puna kofeina kojiizaziva ovisnost tako da kad žrtva jednom na njega bude naviknuta više ne može bez njega.Kofein se u gazirana pića stavlja iz samo jednog razloga - da stvori ovisnost.

I ovdje je najbitnije usmjerenje. Možete li smanjiti količinu ovih nebranjivih konglomeratakiselina i kancerogenih kemikalija, učinite to. Na tržištu postoje razne mineralne vode kojesu, premda daleko od idealnog (zbog velike količine soli i anorganskih minerala u sebi), dalekobolje od ostalih gaziranih pića.

/' ./<• // nntltt čokoladi tu i tamo toliko loše '

O: Tu i tamo pomalo skoro svega nije baš loše. U čokoladi, međutim postoje dva sastojkakoja štete /dravl ju. Prvi je tvar srodna kofeinu poznata kao teobromin. Prema dr. BruceuAincsu s Kal i lbrmjskog sveučilišta Berkelev, teobromin djeluje na kancerogene koji oštećujul >NA. On također u/rokuje zakržljalost testisa. Drugi sastojak može znatno otežati programmršavl jen ja . To je raf inirani bijeli šećer. U procesu rafiniranja šećera iz njega nestaje svakiobl ik hranj ivost i . Sva vlakna, vitamini, minerali potuno su uklonjeni, ostaje samo smrtonosannag. Šećer deblja jer donosi prazne nekvalitetne kalorije i viškove ugljikohidrata koji sepretvaraju u masti. Zbog toga se morate prenajedati da biste primili dovoljno hranjivih tvari,kad se hranite hranom vrlo bogatom šećerom, organizmu će trebati dodatna hrana da primipotrebne hranjive tvari. To znači debljanje. Posezanje za slatkišima može se prekinuti pravilnimUzimanjem voća. Šećer iz voća opskrbljuje tijelo hranjivim tvarima. Rafinirani šećer konzumiranu b i lo kakvom obliku putem hrane, slatkiša ili tekućina u probavnom sustavu fermentira pan i i s t a j c alkohol.

l'eško je pokazati kako svaka vrsta hrane za sebe utječe na prehranu uopće, Izvađenu i/konteksta, postaje manje opasnom nego što u stvari jest. No, zajedno s drugim negat ivnimut jeca j ima može dovesti do sloma u organizmu. Zamislite velik stakleni pro/or. Hučite li uii|cga sitan kamenčić, neće se razbiti, ali bacite li ih stotinu tisuća zasigurno hoće. Svakinegativni utjecaj na tijelo jedan je od takvih kamenčića, a svi zajedno mogu s lomit i /dravljcui^ani/ma. Što manje kamenčića bacate u prozor, veća je vjerojatnost da se neće ra/bili. Štom.inje bude negativnih utjecaja na organizam, bil i oni kava, čaj, gazirana pića, alkohol ilis la tk i š i , veća je vjerojatnost da će tijelo ostati vitko. Ako ništa drugo, dobro je smanjiti n j i h o v uk o l i č i n u , barem će kamenčića biti manje.

/*. Je li istina da vino koje pijemo tijekom obroka pomaže probavu?

O: To je čista izmišljotina vjerojatno nekog direktora vinarije. Tijelo pri probavi trebai r i l n a k u pomoć kao pri disanju ili treptanju očima. Radi se o automatskim refleksima. Takva|r i probava koja započinje čim se hrana nađe u želucu. Vino, odnosno alkohol, usporava svei i ' l lcksne radnje pa tako i probavu.

Vino fermentira te kvari ostalu hranu u želucu. Sve vrste alkohola velika su preprekal i u l i r e / i m a i jetri. Uživate li u vinu, pijte ga na prazan želudac. Bit će potrebno manje da vas"opusti", a neće pokvariti drugu hranu. Rješenje je u umjerenosti, jer sjetite se kamenčića ipro/ora.

/' Hoću (i, prihvatim li prehranu kakvu preporučujete, morati uzimati nekakve vitaminskeili mineralne dodatke?

< >: Apsolutno ne! Polemikajesu li ili ne takvi dodaci potrebni mogla bi biti temom čitavogn i / , i k n j i g a . Kako smo bez njih mogli kroz sva ova stoljeća? Njihova proizvodnja i prodaja*| i iul; i |u u deset najvećih djelatnosti Sjedinjenih država. Prodajom tih dodataka godišnje se/m adi dvije milijarde dolara! Pitam se do kojeg je stupnja tzv. potreba za njima komercijalnomotivirana.

Postoji mnoštvo stručnjaka, u zdravstvu i izvan njega, koji izražavaju ve l ike dvo|he premaliječenju bolesti takvim dodacima. Dr. Myron Winick, direktor Instituta za ljudsku prehranupri Sveučilištu Columbia, tvrdi da neki stari preparati vitamina, dugo smatrani potpunoneškodljivima, uzrokuju izvjesne medicinske probleme, između ostalog oštećenja živaca,crijevne poremećaje i kobna oštećenja jetre, prenosi LosAngeles Times od 20. prosinca 1983.

Pretjeruje se s našim stvarnim potrebama za mineralima i vitaminima. Količina vitaminapotrebna ljudskom organizmu godišnje ne bi ispunila jedan naprstak. A preporučana dnevnakoličina dvostruko je veća od naših potreba. Ovo su činjenice premda mogu zvučati šokantno.Svaki se tijelu potreban vitamin i mineral može naći u voću i povrću. Organizam ih treba takomalo da i nevelika količina voća i povrća zadovoljava sve potrebe. Ovaj je program načinjentako da u prehranu ugradi više nego dovoljno minerala i vitamina u njihovom najčišćem inajlakše za tijelo prihvatljivom obliku. Niti jedan nije kvalitetan koliko onaj iz voća i povrća.Nemojte se obazirati na tvrdnje nekih proizvođača da je njihov proizvod 100% prirodan.100% prirodan znači da gaje stvorila priroda; osobno nisam nikada vidio drvo na kojem birasle tablete vitamina ili minerala.

Dodaci proizvedeni u tvornicama prirodno ne odgovaraju ljudskom organizmu. Vitaminskidodaci u njemu postaju otrovni. ( Robert McCarter i Elizabeth McCarter u člancima "AStatementon Vitamins", "Vitamins andCures", "Other Unnecessary Supplements"; HealthReporter, broj 11 iz 1984. ) Organizam najdjelotvornije može iskoristiti vitamine i mineralekonzumirane zajedno s ostalim sastojcima hrane. Jednom odstranjeni i izolirani, vitamini gubesvoju vrijednost. Bilo kakvi sintetički vitamini doslovno su bezvrijedni. Danas postojitehnologija kojom možemo stvoriti zrno pšenice u laboratoriju. Svaka kemijska tvar može seumjetno proizvesti i ugraditi u to zmo pšenice. No posadimo li ga, iz njega neće ništa niknuti.Zrnje pronađeno u grobnicama, staro četiri tisuće godina, hoće. U sintetičkom zrnu nedostajejedan vrlo profinjen sastojak: živa sila! Taj sastojak također nedostaje sintetiziranim vitaminimai mineralima koji čak nisu ni beskorisni, već otrovni. Cilj nam je uklanjanje, a ne proizvodnjaotrovnih tvari.

Organizam ima svoj tzv. zakon minimuma. Drugim riječima, kad se jednom zadovoljepotrebe za vitaminima i mineralima, svaki višak mora biti uklonjen. Kao kad u čašu ulijevatevodu: stat će samo do ruba. Slično se događa u organizmu kad se u njemu nađe više vitaminai minerala nego što mu je potrebno. Višak se tretira kao otpadna tvar na čije se uklanjanje trošivaša neprocjenjiva energija. Osim toga takav višak predstavlja veliko opterećenje za jetru ibubrege. Uzimate li vitaminske ili mineralne dodatke, njih će uvijek biti previše, osim u slučajuda se nalazite na najstrožoj i najrazornijoj dijeti. Prehrana na način prikazan u FIT FORLIF,E obiluje svim potrebnim vitaminima i mineralima. Zdravlje treba zaslužiti zdravimživotom. Ne možete ga kupiti u bočici. Sačuvajte stoga svoju energiju... i novac.

P: Koliko je štetna kuhinjska sol?

O: Stari Egipćani koristili su sol pri balzamiranju. Amerikanci će ove godine potrošiti 225milijuna kilograma soli. To je količina dostatna za puno balzamiranja. Soli ima posvuda, odhrane za ljubimce do dječje hrane. Ona je u ovoj zemlji uzročnik povećane vjerojatnostipojave hipertenzije, odnosno visokog krvnog tlaka. Toliko nagriza osjetljiva unutarnja tkiva

i l . i M- u organi/nm /adr/ava ogromna kol ič ina vodo koja neutral i/ ira n je/ino kiselo djelovanje. 1 * 1 dovodi do d o h l j a n j i i . Prekomjerna uporaba soli nio/c doprinijeti teškoj bolesti bubrega- • i u i o i kao nc l r i l i s .

Kad u/mete u ob/ir koliko ljudi svakoga dana uzima kavu, čaj, gazirane napitke, alkohol,ilodalkc i sol, što sve mora proći kroz bubrege, nije čudo zašto toliko ljudi umire radi otkazivanjaluihrcga. Trebali bismo učiniti sve što možemo da spasimo svoje jadne i iscrpljene bubrege.Sol, ako je potrebna, valja koristiti u umjerenim količinama. Za one koji žele nastaviti koristiti•-ol u prehrani, dr. N. W. \Valker preporuča krupnu morsku sol koja je manje prerađena od« ihu-i ic . Postoji, također, mnoštvo začinjenih soli i začina bez soli (pogledajte popis za kupovinun.i n<). strani) koje vam mogu pomoći kao nadomjestak za sol.

/' Zašto se čini da puno ljudi ima ili misli da ima hipoglikemiju? Zar voće u tom slučajusituaciju?

( >: Postoje dva razloga zbog čega toliko ljudi ima ili smatra da ima hipoglikemiju. Prvo,i . r . | n > n mogućih simptoma hipoglikemije je tako velik daje teško pronaći osobu koja nemaIMI n-iian. Popis od šezdeset i dva moguća simptoma uključuje emocionalnu u/nemirenosl,ncraspoloženost, zamor, iscrpljenost, zbunjenost, nemogućnost trijeznog promišljanja, ncrvo/u,u/ilia/lj ivost, pa čak i nadimanje, lošu probavu, umor nakon jela, itd. U Sjedinjenim dr/.avamav|cio|atno ne postoje ni tri čovjeka koji nisu osjetili barem jedan od navedenih simptoma.Napominjem da ih ima još četrdesetak! I drugo, standardana američka prehrana je takva dai m o k u j e nisku razinu šećera u krvi, odnosno hipoglikemiju.

1 1 poglavlju o pravilnom uzimanju voća naveo sam da ono prima najnepravednije kritikeud lulo koje druge vrste hrane. Drugi dio vašeg pitanja klasičan je primjer gotovo sveopćegl " > i ' i r š m > £ shvaćanja uloge voća pri uspostavi i održavanju zdravlja. Kako god se to čudnoi n n U i, voće je ono koje može najučinkovitije riješiti problem hipoglikemije. Pri tom ne mislim• l i 1 1- djelotvorno svladati simptome, nego da će ukloniti uzrok. Najobičniji način uklanjanja•iiii|>toma je prehrana hranom koja sadrži dosta bjelančevina kao što su jaja ili meso. Simptomidr m-slati jer će energija koja ih je uzrokovala biti preusmjerena na probavu. To je privremenam i . i i koja odlaže rješenje problema te dovodi do učestalih obroka. Postoji daleko racionalnijiIM i i u | > kojim se mogu ukloniti i učestali obroci i hipoglikemija.

£io |e zapravo niski krvni šećer? Ranije smo istaknuli daje najbitnija odlika hrane njezina• IM i >'Hska vrijednost. Približno 90% hrane kojom se hranimo trebalo bi nas opskrbiti glukozom( i n i i i l i i i o m za izvršenje tjelesnih funkcija. Mozak koristi samo jedno gorivo: šećer u obliku•Inko/c Ne koristi niti masti, niti bjelančevine, niti bilo što drugo osim glukoze koja dolazi izd i v i \ ' ko l iko u njoj nema dovoljne količine šećera da se zadovolje potrebe mozga, oglasit ćeic u / l u i n a . Ona se očituje simptomima hipoglikemije. Problem je što u krvi nema dovoljno

n ;i Da bismo to ispravili, trebamo šećer vratiti u krv. Teško je imati niski krvni tlak imateI t i l n \ u l | i u > šećera u krvi. Ovdje obično dolazi do zabune. Izuzetno je važno da se u krvotokut i m l r j n a v a vrsta šećera. Prerađeni šećer bilo koje vrste samo će pogoršati situaciju. Ispravnoi < i | i " . rn | i- šećer iz voća! To je fruktoza koja se u organizmu pretvara u glukozu brže no bilot « i i npl | ikohidrat . Bitno je zapamtiti da voće treba jesti pravilno, što znači na prazan želudac.f u k o )<• šećer u svom prirodnom organskom stanju, kroz želudac će proći veoma brzo i u roku

od sat vremena naći se u krvotoku.

Slijedeći program iz drugog dijela knjige automatski ćete pravilno jesti voće koje će vampomoći pri uklanjanju uzroka hipoglikemije. Mnogima koji godinama pate od te bolesti ovoće objašnjenje djelovati vrlo pojednostavljeno. No, susretali smo se s ljudima koji su imalidugotrajnu hipoglikemiju koju su potom uspješno uklonili tehnikama prikazanima u ovoj knjizi.

P: Može li žena slobodno krenuti s ovim programom za vrijeme trudnoće? (Ovo je savršenopitanje za Marilvn.)

O: Da, ali pripreme za zdravo dijete bi, ukoliko je moguće, trebalo započeti šest ili višemjeseci prije začeća. Kako je važnost prehrane u trudnoći golema, preporučuje se savjetovanjes liječnikom dođe li u prehrani do bilo kakvih promjena. Međutim, za vrijeme trudnoće nikadnije prekasno za postupno poboljšavanje prehrane. Sve promjene pozitivne prirode moguunaprijediti stanje i majke i djeteta te dovesti do lakšeg poroda.

Ovaj program zadovoljava sve prehrambene zahtjeve majke i djeteta za trudnoće. Zbogpreporuke vel ikih količina voća zadovoljava se primarni zahtjev za gorivom, tj. glukozom.Mnogi sastojci iz salata također pomažu ispunjenju tog zahtjeva. Uz to salate opskrbljujum a j k u i dijete mineralima i vitaminima potrebnim za pravilan rast i razvoj. Zapravo, najboljaprehrana za vrijeme trudnoće (te u bilo koje vrijeme!) bi se trebala pretežno sastojati odsirovog voća i povrća te sirovih oraha i sjemenki. Tako bi se prikupilo potrebno gorivo,aminokiseline, minerali, masne kiseline i vitamini potrebni za održavanje visoke razine zdravlja.Ovaj program pruža više nego dovoljno pri ispunjavanju tih zahtjeva. Pravilno kombiniraniobroci osiguravaju da maksimum hranjivih tvari bude spreman za apsorpciju uz minimumotpadnih tvari. Pravilna prehrana zajamčit će zdravu i ugodnu trudnoću, dok je nepravilnamože pretvoriti u mučenje.

Trudni m se ženama često preporuča uzimanje mnogo pasteriziranog mlijeka da bi dobiledovoljno kalcija potrebnog dječjim kostima i zubima. Većina odraslih nema probavne enzimelaktazu i renin potrebne za dobivanje kalcija iz mlijeka koji je vezan za neprobavljivibjelančevinski dodatak kazein. Osim toga, pasterizacijom se osigurava neiskoristivost kalcijazbog njezine visoke temperature. (Ima nekoliko stručnjaka za kalcij koji tvrde daje kalcij izpasteriziranog kravljeg mlijeka nemoguće iskoristiti: Herbert M. Shelton: The Hvgienic CareofChildren; Natural Hvgiene Press, 1970., Bridgeport, Connecticut; N. W. Walker: Diet andSallad Suggestions: Norwalk Press, 1971.. Phoenix, Arizona: Robin A. Hur: Food Reform:Our Despcrate Need; Heidelburg, 1975., Austin, Texas; Joyce M, Kling: The Life ScienceHealth Svstem; Life Science. 1984., Austin, Texas: M. Bircher-Benner: Eating Your Way toHealth: Penguin Books, 1973., Baltimore) Žele li dovoljno uistinu iskoristivog kalcija, trudnicese mogu prisjetiti kako im takav stoji na raspolaganju u svježem voću, grahu, cvjetači, kupusu,salati i ostalom zelenom lisnatom povrću, te orasima, sjemenkama (bademovim i sezamovimpogotovo), šparogama i smokvama. ( Pogledajte svježe bademovo mlijeko iz šesnaestog danaprograma, poglavlje ČETVEROTJEDNI PRIMJER... na 193. str.) Svježi narančin sok premadr. Herbertu Sheltonu pomaže organizmu da /adrži kalcij. Za metabolizam kalcija također jepotrebno primjereno izlaganje suncu. Kako fetus zalihe kalcija sprema u tkivu odakle ga ukasnijim stadijima trudnoće crpi, iznimno je važno za trudnicu da osigura dovoljno kalcija za

• l ' . ' 1 svo|C i l i | i I . u i , i t i i | i i n i i i | c ,n i i n . i M i u l i i i K r

l iudtm-ai i ia se u/imanjc kravljeg mli jeka također preporučuje zbog vlastitog mlijeka. Toje smiješno. Povećavaju li krave k o l i č i n u vlastitog uzimanjem mlijeka neke druge vrste? Ne,naiavno. I Irane se /ilom i travom. Mi kao i svi sisavci automatski stvaramo mlijeko u trudnoći.l ' / i m a n j e m dovoljno svježeg voća i zelenog povrća svoje ćemo mlijeko još više obogatiti.Usput, da ju li vam "za mlijeko" tablete folne kiseline, mogle biste ih zamijeniti zelenomsalatom koja je njezin prirodni izvor.

Zapamtite, nije bitna količina kalcija u nekoj hrani, već koliko gaje moguće iskoristiti(apsorbirati i zadržati). Uzimanje kalcijskih dodataka u vrijeme trudnoće ne opskrbljuje vasiskoris t iv im kalcijem, a često izaziva njegovo štetno taloženje na posteljici. Ovim dodacima..nno se opskrbljujete anorganskim kalcijem (bez obzira što pisalo na etiketi) kakvog organizamni1 može iskoristiti.

Intenzivna istraživnja u tom je području proveo dr. Ralph C. Cinque. Ovdje izneseni podaciu/et i su izravno iz teksta kojeg je napisao. ( Ralph C. Cingue: The Life Science Health Svs-h'tn; Life Science, 1984., Austin, Texas; Rose Dosti u članku "Nutritional Needs (.ircatcr for

Teen-agers, Over 3()s"; Los Angeles Times, 31. svibnja 1984.: Članak "lltatnines Can Be Harmful"; Los Angeles Times, 20. prosinca 1983. )

Opet se bavimo razlikom u filozofijama. Prirodna higijena protivi se prikupljanju vitaminai minerala iz izvora koji nisu prirodni. Prirodni su izvori voćnjaci i povrtnjaci, a ne tablete.Sigurna sam da pristalice i jednog i drugog razmišljanja mogu biti vrlo uvjerljivi. No, ostaje• mjenica da se, prema prirodnoj higijeni o kojoj je i ova knjiga, svi vitaminski i mineralniilodaci u organizmu, zbog svoje odijeljenosti, tretiraju kao otrovni otpad. Kao i u mnogimi l i u u i m pitanjima u prehrani, neki tradicionalni liječnici priznaju takvo stanovište. Dr. Vicki( i l lufnagel govoreći na Četrnaestoj godišnjoj konferenciji o prehrani, koju je sponzonraloKalitbmijsko društvo za mliječne proizvode, izjavio je: "Vitamini su droge. Tek učimo koliko.H .teini za embrij." Dr. Hufnagel je ginekolog. Dr. Myron Winck, direktor Instituta za ljudsku

IHchrunu pri Sveučilištu Columbia je rekao: "Neki ljudi smatraju vitaminske tablete slatkišima.< > M I su droge, a svi mi znamo da nema zdravih droga, ima, međutim, zdravih doza."

Važno je shvatiti da nedostatak ne nastaje samo neuzimanjem kalcija, već i prejedanjem ilošim kombiniranjem hrane. Takvom se praksom narušava njezina probava i apsorpcija.1 1 udnoća ne može biti izgovor za prejedanje. Dobitak više od desetak kilograma može utjecati

K . i veličinu djeteta i dovesti do poroda s visokim rizikom. ( U svojoj posljednjoj trudnoćii lohi la sam šest kilograma. I dijete i ja bil i smo odličnog zdravlja. Imala sam toliko energije da..n n sat nakon poroda ustala i okupala ga. ) Trudnice su sklone prenajedanju kad se hrane vrlo

l ' i i - i adenom hranom. Prejedaju se stoga jer im organizam šalje signal da nisu ispunjeni njegovipii-hrambeni zahtjevi. FIT FOR LIFE naglasak stavlja na najhranjiviju hranu za majku it l i ie le koja će vam uz to pomoći da održavate tjelesnu vitkost.

l/vjesne stvari u vrijeme trudnoće škodljivije su no u bilo koje vrijeme. Ovaj će vampiogram pomoći u njihovom postupnom uklanjanju. Posteljica, koja bi trebala zaustaviti štetneIvan i zaštititi fetus, nije djelotvorna protiv lijekova, alkohola, duhana, kofeina, soli, octa te

94 Fit for Life

kemijskih aditiva i konzervansa iz prerađene hrane. Primjenjujući program, automatski ćeteuklanjati te negativne utjecaje. Niti jedan od njih ne nalazi se u jelovniku, osim soli koja jeuvijek navedena kao neobavezan sastojak. Nema zdravih lijekova, sa ili bez recepata, kojemožete uzimati u trudnoći premda se mnogima od vas oni savjetuju. Taliomid je samo vrhledene sante. Svi lijekovi, od aspirina preko onih za smanjenje bolova do sredstava za smirenje,sa sobom nose rizik mentalne i fizičke retardacije djeteta. Uzimanje alkohola u trudnoći možeuzrokovati "fetalni alkoholni sindrom", deformaciju lica i glave praćenu mentalnomretardacijom. Kofein iz kave, čaja, gaziranih pića, čokolade i lijekova povezan je sporemećajima pri porodu. Pušenjem dijete ne dobiva dovoljno kisika što može dovesti dopreranog poroda slabog i mentalno retardiranog djeteta.

Ni jedna od tih štetnih tvari nema mjesta u našem programu. Obrazložila sam ih da međutrudnicama potaknem razmišljanje o njihovom utjecaju na nerođeno dijete. Kod nas u 12%poroda dolazi do raznih oštećenja. Taj se broj iz godine u godinu povećava jer u prehranuulazi sve više i više kemikalija.

Trudnoća je vrijeme u kojem žena mora biti najsvjesnija svojih tjelesnih potreba. Praćenjeprograma osigurat će joj pravu hranu, svjež zrak i dovoljno sunca za zdravu trudnoću. Potrebnojoj je i puno odmora te redovita tjelovježba.

Ponekad pojedinci imaju posebne zahtjeve. Sve promjene u prehrani za trudnoće trebaučiniti postupno, pod nadzorom babice, zdravstvenog savjetnika ili liječnika.

Time završava prvi dio u kojem sam nastojao pružiti vam potrebne informacije o tomekakve promjene i zašto ih u životu trebate poduzeti da biste prevladali problem s težinom. Udrugom dijelu, Marilvn će vam pružiti neke važne naputke kako te promjene provesti. Kaostručnjak za američku prehranu i nastavnik kuhanja te veliki poznavatelj prirodne higijene,skicirala je četverotjedni program koji će vam pokazati kako pripreniti mnoštvo ukusnih,pravilno kombiniranih i vodom bogatih obroka. Taj je program načinjen tako da vas ubrza naputu do cilja uspješnog mršavljenja te istodobno ugodno započne detoksikaciju vašegorganizma.

Uspješno MRŠAVLJENJE I ŽIVOTNI STIL S PUNO ENERGIJE za obrok su udaljeniod vas. Okrenite zato novi list u svom životu da biste započeli...

// DfO

Živjeti zdravo l 97

UVOD

Kad sam se 1975. godine prvi put obratila Harvevu kao savjetniku o prehrani, prolazilasam kroz najtežu zdravstvenu krizu života. Bila sam vrlo obeshrabrena. Za sobom sam imalabogato medicinsko iskustvo ( Otac mije bio biokemičar na Nacionalnom institutu zdravlja uBethesdi u Marylandu. Kasnije je postao ravnatelj Odjela za mikrobiologiju i molekularnubiologiju na Sveučilištu u New Vorku i Visokoj medicinskoj školi Albert Einstein. Trenutačnoje dekan medicinske škole pri Sveučilištu Cornell. Ljudi zdravstvenih i znanstvenih profesijaimaju specifični stil života u kojem sam i ja, kao kći svog oca. neprestano sudjelovala. Zaljetnih praznika radila bih u njegovom laboratoriju, a pod njegovim sam utjecajem na fakultetustudirala biologiju i kemiju.) i dugotrajno liječenje, ali, koliko pamtim, nikada se nisam osjećalauistinu dobro. Težina nije bila moja glavna briga iako me taj problem zabrinjavao. Morampriznati da od rane mladosti nisam bila zadovoljna oblikom svog tijela pa sam uvijek nosilavisoke pete da bih izgledala što višom.

Moj je stvarni problem, premda to tada nisam znala, bio nedostatak energije. Užasno, se osjećala i teško nosila s životom. Zapravo, to što mi se događalo nije bio neuobičajeno.

Utjecaj negativne energije u muškaraca, žena i djece temelj je mnogih fizičkih, psiholoških iemocionalnih problema. U mene su simptomi bi l i uobičajeni: bol u trbuhu, neugodne promjenene koži, depresije, zbunjenost, nagle promjene raspoloženja i emocionalni ispadi. Plašilo menjihovo stalno pogoršavanje. Nakon visoke motivacije na fakultetu, gdje sam bila član Pi BetaKapa udruge i Magna Cum Laude, u trideset i prvoj, s dvoje male djece, vrijeme sam provodilau suzama i depresiji pitajući se kako nastaviti s životom. Lijekovi, terapije i liječenja nisu mipomogli. Svo to vrijeme koje sam provela na liječenju, pod lijekovima raznih doktora, nitkome nije pitao što jedem. Harvev jest!

Prirodna higijena koju je podučavao pružila mije tražene odgovore. Što sam naučila?S\ e što sam trebala znati da sama sebi pomognem i osjećam se bolje. Naučila sam da su bolovii nedostatak energije posljedica pogrešne prehrane. Kako dojenje u našoj zemlji već desetljećimanije bilo u modi i ja sam bila jedno od mili juna djece koja nisu dobila majčino mlijeko. Usvojoj najnovijoj knjizi "Kako podignuti zdravo dijete usprkos liječniku" dr. Robert S.Mendelsohn napisao je da dojenje udara temelje zdravog fizičkog i emocionalnog rasta, amajčino je mlijeko bebama savršena hrana prirode. ( Robert S. Mendelsohn: Ho\v to Raise aHelthv Childin Spite of Your Doctor; Contemporan> Books Inc., 1984., Chicago, Ohio )

Kako je naše društvo moglo postati tako neuko da nemamo pojma koliko dojenjeutječe na buduće zdravlje naše djece? Dr. Mendelsohn okrivljuje komercijalno motiviraneproizvođače mlijeka za djecu i pedijatre koji im pomažu u prodaji. Kao rezultat marketinga ineukosti, takvim ili kravljim mlijekom, podigli smo i podižemo milijune djece. U mojem jeslučaju to dovelo do prevelike koncentracije kiseline unutar mog mladog tijela, operacije obakoljena i oslabljenog živčanog sustava. Od malena sam rasla na mesu, kako je uobičajeno uovoj zemlji. Kao prirodna vegetarijanka, što sam shvatila u trideset i prvoj, nisam bila sposobnaprobaviti meso, a to je dovelo do neprestanih i bolnih probavnih smetnji. Imala sam gurmansko

i s k u s t v o (majku mi je b i la talentima domaćica i priznata kuharica) i miiof . i i p u l m . i l a . Odmalenu šum doslu u dodir s kuhinjama drugih zemalja. Kao studentica imala sam pr i l iku uA\ ignonu u l-'rancuskoj raditi s francuskim kuharom Armandom Ducellierom. Sve je to bilodio mog identiteta i stila života pa mi je u početku teško bilo prihvatiti to korijenom svihmojih zdravstvenih problema. No, čista je činjenica bila daje hrana koju sam jela pustošilamojim organizmom i ostavljala bez energije za sve ostalo u životu.

Kad sam primjenila načela koja mi je Harvev preporučio, izgubila sam devetkilograma. Za samo šest tjedana, prvi put u životu, bila sam ponosna na oblik svog tijela.Takav osjećaj svatko zavređuje! Još mi je važnija bila promjena mog pogleda na svijet. Nestaoje oblak depresije koji je toliko godina visio nada mnom. Osjećala sam mir, a kolika je topromjenajasno može biti samo onome tko je poput mene patio od mentalne i fizičke depresije.Dok je moje tijelo u sebi opet uspostavljalo ravnotežu, postala sam svjesna da ću moći živjetiproduktivnim i ispunjenim životom, koji je dotada bio samo moj san. Osjećala sam kao da seponovo vraćam u zemlju živih.

Da bih uspjela u svom naumu, morala sam se odreći tradicionalnog pristupa prehrani.To mije postalo jasno za detoksikacije. (Najvažnij aspekt detoksikacije je zdravo mršavljenje!) Radeći s Harvevem usredotočila sam se na ono što bi činili drugi kad su, poput mene, postalisv jesni važnosti zdravog mršavljenja, a posebno kako bi napravili ugodan prijelaz stradicionalnih na nove prehrambene navike. Ono što nam je svima trebalo bio je nov i uzbudljivpristup ukusnoj, ali i hranjivoj hrani koja može zadovoljiti nepce, ispuniti fiziološke potrebe iomogućiti detoksikaciju. Koristeći svoju kreativnu energiju (koja se najbolje iskazivala ukuhinji) i bogato kulinarsko i gurmansko iskustvo, razvila sam visokoenergetski pristup hranjivojdomaćoj kuhinji koja bi mogla zadovoljiti zahtjeve za bogatstvom okusa, a istovremeno održatidetoksikaciju. Potom, osim studiranja francuske i talijanske "haute cuisine" te američke i etničkekuhinje, studirala sam umjetnost pripremanja hrane, kinesku, indijsku i bliskoistočnu kuhinju.Diplomirala sam prehrambene znanosti na Američkoj visokoj školi znanosti o zdravlju.

Harvev se počeo baviti prirodnom higijenom šest godina prije no što smo se sreli.Prošao je kroz prijelazni period i prevladao želju za drugom hranom, a ja sam tek započinjala.Harvey me naučio mnogim jelima koja su mu pomogla na početku prijelaznog perioda. Obojesmo shvatili daje za detoksikaciju i vitkost Amerike potrebno razviti široki spektar obrokakoji ne smiju biti klinički. Ti su obroci postali pravi izazov. Trebalo je smisliti nešto što biistodobno bilo ukusno, zasitno, djeci dopadljivo i dobro za sve nas. To je od mene zahtijevalopotpuno novu kreativnost s povrćem. Bilo je zabavno jer smo htjeli programom odraža\ativeseli duh. Ti su napori postali temeljem programa kojeg vam predstavljamo. Naši su jelovniciveselje okusnih stanica i zdravlje organizma!

Načinjeni su tako da vam pomognu prilagoditi se novim načinima prehrane i životatako da više nikad ne morate brinuti o tjelesnoj težini. Načinjeni su tako da vas stave u sklad sprirodnim tjelesnim ciklusima. Predstavit ćemo nove ideje koje će vam omogućiti da se be/velikih napora držite načela i započnete detoksikaciju organizma. Kad jednom započne,detoksikacija će se automatski nastavljati sve dok se budete pridržavali tih načela. Automatskoće, također, biti i mršavljenje jer će organizam, zbog ogromne energije, sam sebi obnovi l iodgovarajuću težinu. Budete li uživali u našim receptima i budu li vam zasitni, možete potražitii druge u mojoj prvoj knjizi "Nov način prehrane", (Marilyn Diamond: A New Way ofEat-

in# ": \\annr lit n iks lm . /V.S'7 , AVir Yitrk. Nc\\- )'ork) u kojoj ćete pronaći mnoštvo različitihi d e j u /u p n | c l u / m p e r i o d .

Neka vam sljedeća četiri tjedna budu taj prijelazni period. Slijedite li predloženeje lovnike pravilno ćete jesti voće, uzimati dovoljnu količinu hrane s visokim udjelom vode tepravi lno kombinirat i hranu. Kroz praksu u našim četverotjednim radionicama za detoksikaciju( U tim su radionicama mnogi ljudi lako izgubili između sedam i jedanaest kilograma!), otkrilismo najjednostavniji smjer prilagodbe novom načinu prehrane. To je njegov četverotjedniu/.orak kojeg valja pratiti polako, korak po korak. Imajte u vidu da je ovaj program samouzorak. To nije jedini način koji djeluje. Mi vas samo usmjeravamo kako da načela koristitednevno i pravilno. Naš je cilj uputiti vas na slobodnu i kreativnu uporabu tih načela, a nepodvrgnuti vas režimu kojeg se morate čvrsto pridržavati, poput onih dijeta iz prošlosti. Zatou jelovnicima, primijetit ćete, nema čvrstih pravila. Obroci su slobodno definirani. Potiču vast l u jedete dok se ne zasitite, zamijenite satojke ili čitave jelovnike po vlastitoj volji. Kad završitejiiogram, znat ćete kako jesti u skladu s načelima. Bit ćete uvjereni u uspjeh svog novognačina života. Ne budete li, ponavljajte program dok ne uspijete. Nekima je potrebno viševremena da nauče nove vještine. A ovo je upravo to - vještina zabavne prehrane kojom seuspostavlja i održava prirodna tjelesna težina.

Sad znate sve potrebne podatke iz podloge. Vrijeme je da započnete s programom ii/ prve ruke saznate stoje to...

DORUČAK

Odsad pa nadalje vaš će jutarnji obrok biti potpuna novost. Rijetko će se razlikovati odonog prethodnog dana. SVAKOG DANA PRIJE PODNE MOŽETE UZETI SVJEŽEG VOĆAI VOĆNOG SOKA KOLIKO ŽELITE. Tako će se za ciklusa eliminacije, umjesto na probavu,organizam potpuno koncentrirati na uklanjanje otpadnih tvari iz sebe. Jedite voće dok vas nezasiti i, dakako, pripazite da to bude na prazan želudac. Svaki dan nastojite započeti svježimvoćnim sokom, npr. od naranči Jabuka, mandarina, dinja ili ananasa. Zapamtite kako je \ riobitno da sok napravite sami. Stoga nastojite što prije nabaviti sokovnik, barem ona)najjednostavniji, za agrume.

Voće možete jesti tijekom cijelog jutra. Preporučamo da to činite u intervalima od tri tločetiri sata. Količina nije bitna, bitno je da se zasitite. To može biti od jedne naranče i l i mlčitave zdjele, od jedne jabuke ili nekoliko narezanih breskvi s ribizlom, od pola dinje ili jednedebele kriške lubenice, ili od jedne ili više banana. Prehrana voćem prava je umjetnost kojusvatko može razviti za sebe. Bitno je da jedete dok se ne zasitite. Nije bitno je li /a to potrebansamo komad nakog voća ili čitava voćna salata. Ili Harvyjevim riječima: "Netko ujutro volipojesti komad voća, netko popiti sok, netko toplu limunadu. Mi vam ne želimo donositi nekak\ rstroge zakone kojih se morate čvrsto pridržavati. Naša se načela mogu jednostavno uklopi l i uvaš život."

Naučite slušati želje i potrebe svog tijela. NE PREJEDAJTE SE I NE POTHRANJ! l 1 1SE! BUDITE SITI! Nemojte se ni šopati da popunite prazninu koju možda osjećate jer viMnema onog teškog dojučerašnjeg doručka, niti preskakati voće jer vam nije do njega. VOCflVAM JE POTREBNO! Organizam opskrbljuje za detoksikaciju toliko potrebnom vodoiMgorivom.

Kako jutro bude pretjecalo a vi i dalje osjećali glad, pojedite par banana. One u žcluflostaju nešto duže od sočnog voća. Dobro je pojesti više od jedne, no pripazite da budu /u-1«U zelenima nije završena pretvorba škroba u šećer. Banana je zrela kad se na nje/inoi k m lpojave smeđe mrlje, a sav se škrob pretvorio u šećer.

Datulje i suho voće valja izbjegavati u vremenu kad vam je primarni zadatak mršavi l O IHPremda se radi o izvrsnoj prirodnoj energetskoj hrani, puna je koncentriranog šećer.i kujmože usporiti mršavljenje. Kako se datula i suhog voća lako prenajesti. najbolje bi bilo po«ih izbjegavati dok ne izgubite bar nešto prekomjernih kilograma. Naposljetku, kad se pi ib l iJ t |idealnoj težini, datulje i suho voće postat će idealnim nadomjescima za slatkiše. U počfT

n u - i l u l i m , n i o j ' u hn kontraproduktivni, pogotovu nedostaje l i vam samokontrole.

\ . i/no i e p r a v i l o da sočno voće valja prestati jesti dvadesetak minuta do sat vremena prijemrka. M i n i m u m vremena /.a banane iznosi četrdeset i pet minuta. Dinje imaju najveći udio\ m l e od sveg voća. Preporučljivo ih je jesti prije drugog voća jer kroz želudac prolaze brže.

l ' ioba j le /a doručak napraviti voćnu salatu. Imate li djecu, potrudite se, malo po malo, da.Lm započinju svježim sokom i voćnom salatom. Premda mogu biti ovisnici o obilnom, lošekombiniranom doručku, prijeđu li djeca na voće ujutro, imat će puno više energije za rad negoprije

Kad smo započeli razvoj programa, dvoje moje djece pohađalo je osnovnu školu. Njihovom l \ ikavan je od obilnog i teškog doručka trajalo je duže od godine dana. Nikada nisam na njihM ' . i l . i pritisak, no uvijek sam nastojala da im prva jutarnja hrana bude voće. Ako nisu bil i

i . l i »voljni, nakon voća bih im ponudila prepečenac s maslacem i sok od jabuka, i l i još bolje,u vrelog povrća kuhanog na pari. Tako su barem, za ciklusa eliminacije, ostajali na hranikim udjelom vode. Zdjele kuhanog povrća stvarna su hrana, za razliku od onih raznobojno

pukovanih kemijskih mješavina prehrambene industrije.Jednom kad su prešli na voće ujutro, mojoj je djeci postalo jasno u kojoj ih je mjeri

| i i i | , i s i i | a hrana umarala. A kako su godine prolazile, sve su rjeđe ujutro uzimali neku drugui ||l ii ni i /dravlje im se općenito poboljšalo, prehlade su izostale... Pripisujem to činjenici što

l i t i |c i - i k l n s el iminaci je redovito funkcionirao bez ometanja. Čak i sad, kao tinejdžeri, rijetkopmlne pojedu nešto osim voća.Rođenjem našeg sina, prije sedam godina, Harvev i ja mogli smo jasnije potvrditi prednosti

M|ri>' nilarnje prehrane voćem. Kako mu je ciklus eliminacije od rođenja funkcionirao bezi M | a . naš sin nikada nije imao sluzav nos, bolesti uha i napadaje kašlja stoje prisutno u

•Mtno sve djece u tolikoj mjeri da ih roditelji smatraju uobičajenima. Otpad se u organizmuma nije nakupljao jer mu je svakog dana bilo omogućeno da izvrši ciklus eliminacije,

• ni | ' . im/. im druge djece od jutra do mraka mora se boriti s teškom hranom. Kao malo dijete,Mh1' MM u v i j e k bio veseo i raspoložen. Danas, u sedmoj godini, pun je energije, visok i dobro

H i - l . n Slične rezultate mogu potvrditi i majke s kojima sam radila u svojim radionicama. Si "m na voćnu hranu ujutro, zdravlje njihove djece počelo je napredovati. U jednom su

^•ftlii dvije djevojčice iz Južne Kalifornije s poteškoćama u učenju, toliko napredovale da su•Uvim i roditelje pitali za objašnjenje tih pozitivnih promjena.

ml d jece je bitno ne vršiti pritisak. (Isto vrijedi i za djetinjaste odrasle osobe želite li nan a l i ) Pritisak uzrokuje napetost, a kad je hrana u pitanju to treba izbjegavati. Hrana,f i i . i kol iko dobra bila, najčešće će se u probavnom sustavu pokvariti jede li se podHM 1 1 početku napravite, za promjenu, voćnu salatu. Pridružite se djetetu u jelu i podjelite> o / i t i \ na iskustva. Zabavno je! Djeci možete, kao zamjenu za pahuljice, ponuditi zdjelul i» r kuhanog povrća ili maslac i tost. Tako će barem jesti stvarnu hranu. Malo po maloim 11- pr i jeć i na voćni doručak. Budite im primjerom i djeca će vas slijediti.

NliKOLIKO NAPUTAKA O DORUČKU

1. Dan započnite SVJEŽIM voćnim sokom. Preporučljiva količina: 2.5 - 5 decilitra.

2. Tijekom jutra, osjećate li glad, slobodno uzmite još voća.

3. Voće pojedite najmanje dvaput u tri sata.

4. Maksimum voća treba odrediti prema vlastitim potrebama. Uzmite koliko želite no nemojtese prejedati ili pothranjivati!

5. Dinje jedite prije ostalog voća.

6. Kad ste vrlo gladni, pojedite nekoliko banana.

SVJEŽI SOKOVI

Kako budete napredovali kroz program, primijetit ćete da SVJEŽI SOKOVI, onakvi kakve..um možete napraviti sokovnikom, u njemu igraju vrlo važnu ulogu. Tu također spadaju i

•A jiv.i dnevni sokovi iz boce. Ako ste u mogućnosti, nabavite vlastiti sokovnik. Između ostalog,lo |c i najekonomičniji način jer svaki put kad kupujete sok plaćate tuđi sokovnik.

U ovom dobu dodataka prehrani te mili junima ljudi što u njezino ime redovito uzimaju|neskupe tablete, svježi su sokovi najbolji i najprirodniji dodaci, premda ljudi toga nisu svjesni.S\ c organizmu potrebne hranjive tvari u uravnoteženim se količinama nalaze u svježem voćui povrću. Mogu se iskoristiti samo kad se uzimaju kao dio cjelokupne hrane u kojoj se n a l a / cAito je točno da prehrana bogata svježim voćem, povrćem te njihovim sokovima ispunjava

prehrambene potrebe organizma. Sokovi su druga najbolja mogućnost, odmah i/ ; ii K'lokupne hrane, odnosno samo njezin tekući ekstrakt. Nisu prekoncentrirani, poput vitaminskih

idoza, niti prerađeni ili umjetni preparati. Između prave stvari (čitavog voća i povrća) is. >ko\ a nema bitne razlike. Opskrbljuju nas vitalnim građevnim materijalom za staničnu obnovuh* ih /bog toga možemo zvati hranom dugovječnosti. (Imate li kakvih pitanja o sokovima idugovječnosti, pogledajte neku od knjiga dr. Normana W. Walkera, arizonskog zagovornika\ o i - a i povrća koji ima stotinu i devet godina!)

Sokovi imaju dodatnu korist: gase žeđ, a njihovi izvrsni okusi mogu nas tako zadovoljiti,Idu sve manje posežemo za štetnim pićima i napicima poput kave, čaja, mlijeka, alkohola ilil |n/.irunih sokova. Osim majčinog mlijeka, za djecu i bebe nema bolje hrane od sokova.

Toplo vam preporučamo da što češće pijete sokove. Oni su jedino piće koje organizamopskrbiti stvarnom, vitalnom energijom, za razliku od mnogih koja su zdrava samo po

reklamama. Uzimanje dijetnih gaziranih sokova rezultat je beskrupulozne reklamne kampanjep i o t i v vašeg zdravlja. Industrija troši mili june dolara na njihovo reklamiranje kako bi vasM v i c r i l a da se radi o "piću za mršavljenje". Mješavina laboratorijskih kemikalija organizmun l i n o može dodati otrovne tvari, a ne pomoći pri njihovom uklanjanju. Dijetni gazirani sokovipotkopavaju zdravlje i vitalnost! Zanima li vas ostala hrana koja se smatra zdravom, a zapravoic šk-lna, pogledajte Harvevjevu prvu knjigu "A Čašefor Health". (Harvey Diamond: A Čaše'i" Health; Glow Publishers, 1979., Santa Monica, California )

( > d svih pića, samo vam svježi sokovi mogu pomoći pri mršavljenju. UZMITE IH NAhlAZAN ŽELUDAC, NIKAKO ZAJEDNO ILI NEPOSREDNO NAKON NEKE DRUGEI I K A N H ! Uživajte u njima, izuzetno su korisni. Pijte polako, mješajući ih sa slinom. PrenagloIII pu-hrzo uzimanje može poremetiti koncentraciju šećera u krvi.

J

Razumno je posjedovati vlastiti sokovnik kad se uzme u ob/ir sva va/nosl s\ | c/ i l i sokova.Na t r / i š t u ih postoji mnogo, no ovdje možemo spomenuti samo neke. Champion je izvrstanvišenamjenski sokovnik kojeg je lako koristiti i očistiti. Osim visokokvalitetnih sokova možeproizvesti maslac od oraha te izvrsne smrznute deserte bez mlijeka. Ultra-Matic služi isključivoza sokove, ali je vrlo kvalitetan. Skuplji je od Championa, no toliko i vrijedi. Osterje svestran,snažan i pristupačan sokovnik. Oster i Panasonic također proizvode snažne i jeftine sokovnikeza agrume. Za dodadne informacije o ovim i drugim sokovnicima možete se obratiti autorimana adresu: Golden Glow, 2210 Wilshire Blvd. Suite 118, Santa Monica, ČA 90403.

ENERGETSKA LJESTVICA

JUTRO

SVJEŽE VOĆE I VOĆNI SOKOVI

SVJEŽI SOKOVI OD POVRĆA I SALATE

KUHANO POVRĆE, SIROVI ORASI I SJEMENKE

ŽITARICE, KRUH, KRUMPIR, MAHUNARKE

MESO, PILETINA, RIBA, MLIJEČNI PROIZVODI

VEČER

Ovu smo energetsku ljestvicu napravili da vam pomognemo biti djelotvornijim i uspješnijimtijekom dana, omogućujući istovremeno organizmu da bude što učinkovitiji pri uklanjanjuotrovnih tvari. Ljestvica nam pokazuje koju hranu valja jesti ranije (voće i povrće), a kojukasnije, kad završite s naporom i možete se odmoriti, odnosno kad organizam može fokusiratipreostalu energiju na probavu (krumpir, žitarice, mliječni proizvodi te meso). Naravno, hranupreporučenu za ujutro možete jesti tijekom cijelog dana, no onu za navečer ne biste smjeliics t i ujutro kad vam je energija potrebnija za nešto drugo. (Ukoliko se nečiji dnevni rasporedi a/ l iku je od uobičajenog, npr. rad noću, odmaranje danju, takvom će se rasporedu tjelesniciklusi dotičnih pojedinaca dosljedno prilagoditi. O tome ne postoji velika dokumentacija, nona temelju vlastitih opažanja možemo zaključiti daje upravo tako.) U danu u kojem ćete jestisamo voće i povrće osigurat ćete najviše energije i najuspješnije mršavljenje. Je lovnic iprograma temelje se na ovoj ljestvici.

'FIT FOR LIFE" POPIS ZA KUPNJU

Kad započnu s promjenama u načinu prehrane, mnogi ljudi ostanuiznenađeni (ugodno) raznolikošću hrane koju "i dalje smiju jesti". Harvev i janavikli smo na izjave poput ove: "Znači, mogu jesti i ovo?" Upravo su nastakve izjave nadahnule da načinimo ovaj popis za trgovinu. Namjera nam jebila upoznati vas sa svim namirnicama koje vam stoje na raspolaganju kako biu potpunosti shvatili koliko je naš program slobodan. Spisak također sadrži ineke preporučljive prehrambene vrste koje dodatno upotpunjuju duh novogpristupa hrani. Premda neke od namirnica možda nećete naći u svojoj trgoviniili prodavaonici zdrave hrane, u spisak smo ih uvrstili stoga da znate što možetetražiti. Namjerno smo naveli namirnice dobrih proizvođača koji su u stanjupovećati distribuciju svojih proizvoda ako se bude povećavala i potražnja zanjima.

Zbog ograničenosti prostora nisam bila u mogućnosti uvrstiti sveproizvođače čiji su proizvodi zadovoljavajući. Na vama je, a ja vas i potičemna to, da čitate etikete i izbjegavate sve proizvode koji sadrže kemikalije.Prehrambeni proizvodi bez kemikalija koje pronađete, a ovdje ih nema, jedinasu zamjena za one koji sadrže kemikalije. Zapamtite da su kemikalije iz hraneotrov za organizam. Mnoge od uvrštenih namirnica nekoć su se mogle pronaćisamo u prodavaonicama zdrave hrane. Danas su sve prisutnije i u ostalimtrgovinama. Svima nam je od koristi u trgovini imati čiste proizvode bezkemikalija i zato ih slobodno zatražite!

Bitno je da shvatite kako ovo nije spisak hrane koju izričito zahtijevamo.Ne želimo da potrošite tjednu plaću i čitav vikend nastojeći svime ovimenapuniti hladnjak i smočnicu. Spisak će vam samo pomoći da postanete svjesnisve one hrane koja može odigrati važnu ulogu u vašim promjenama. Možete lisvoje potrebe u potpunosti zadovoljiti nekolicinom prisutnih namirnica, jošbolje! Ako ne, neka vam ovaj spisak postane vodičem kroz veliki broj otvorenihmogućnosti.

i | m i m n . i u / hrvatsko izdanje:1 1 i/vornom je engleskom obliku u spisku za kupovinu spomenuto mnogoproi/voda i specifičnih proizvođača vezanih isključivo za američko tržište, paic određeni broj vrsta proizvoda i proizvođača koji su nedostupni na našemt r / i š t u izostavljen s liste, a neki su i zadržani. Za one izostavljene ponudilismo adekvatne zamjene koje se mogu pronaći i u našim trgovinama te nanašim tržnicama.

VOĆE

Nekoć je ponuda voća ovisila o godišnjem dobu. Danas je, zahvaljujućiu \ o / u , tijekom cijele godine moguće pronaći svo voće. Uvoz nam takođeromogućava da se okoristimo mnoštvom raznolikih vrsta zbog različitih tala ilehnika uzgoja. Neke od tih vrsta naznačili smo kraj svakog voća posebno. Uzl i t smo osigurali i kratak opis više egzotičnih plodova.

Ukoliko ste "jabuka-banana-naranča" osoba i to vas voće zadovoljava,ostanite uz njega. Ukoliko pak s druge strane volite eksperimentirati, u spiskućete pronaći odlične zamisli. Samo upamtite da se voće ne smije kuhati jer sekuhanjem lužnatost voća pretvara u kiselost.l spisak smo uvrstili mnogo vrsta, ali ne sve jer ih ima jako puno. Susretnete

l i se s nekom novom, slobodno je dodajte spisku jer SVO JE VOĆE DOBROH l ' / OBZIRA NA VRSTU. Sretni korisnici te fantastične raznolikosti smoini sami.

ANANAS

BANANE

BOBICEborovnice

dudjagodekupinemalineribizi

BRESKVE

DATULJE

DINJE

GREJP

GROZD J E

JABUKE

KRUŠKE

LIMUN

LUBENICE

MANDARINE

MARELICE

NARANČE

NEKTARINE

SMOKVE

ŠLJIVE

TREŠNJE

VIŠNJE

LGZOTlČrSO VOĆE

CHERIMOVA( )Y<> sn -oliko voće smatra se "voćnom aristokracijom ". Unutar kože koja sličitm aligatorovi* nalazi se prava poslastica. Meso odvojite od kože i narežite naklinove ili prerežite čitav plod po pola i meso izdubite žlicom. Dostupno je•inii i u proljeće.

( iUAVADuguljasto malo voće sjajne zelene kore čije je slatko zeleno i ljubičasto mesonajjednostavnije izdubiti žlicom. Guava omekani kad dozrije. Može se naćizimi i u proljeće.

K I V Il'oće smeđe dlakave kore veličine limuna, ima svijetlozeleno meso puno sitnihcmih jestivih sjemenki. Ogulite ga i narežite ili prerežite po pola i izdubite'.:licom. Zreo kivi mekan je poput breskve.

L()QUAT\ lulcno blijedonarančasto voće sjajne kore. Raste na granama u grozdovima./.clcneje boje, a kad dozrije postaje žuto ili narančasto. Koru možete oguliti,uli i ne morate. Ima nježno, sočno narančasto meso i veliku smeđu košticu.\ko se nalazite u tropskom ili suptropskom podneblju možete je i posaditi jer

se vrlo lako razvija.

l V C H E EA Itileno voće tvrde smeđe ili crvenkaste kore. Meso mu je biserno bijelo i sočnov ( / smeđom sjemenkom u sredini. Vrlo je rijetko u SAD. Može se naći tijekomIfcid. Svježe se teško pronalazi i obično je konzervirano. Nezaboravnog jeosvježavajućeg okusa.

MANGORazličitih je oblika, od veličine grejpa pa do dugoljastih žutozelenih. Da bi seJo^lo do dubokog narančastog mesa, treba oguliti debelu koru. U središtu setitilttzi velika sjemenka na kojoj se drži plod. Možete ga narezati ili jesti cijelog.Dostupan je u kasno proljeće i ljeto.

N A RVoće ružičastocrvene kore. Na dodir je tvrdo, veličine teniske loptice. Narežeteli ga na četvrtine, otkrit ćete meso tamnocrvene boje i gorkoslatkastog okusa.Meso se sastoji od sitnih dijelova od kojih svaki sadrži sjemenku. Djeca ihvole sisati za što odrasli rijetko imaju vremena. Može se naći ujesen.

PAPAJAOkrugao ili duguljast plod zelenkasto žutonarančaste kore. Havajske papajeveličine su ljudske šake, a meksičke mogu biti veličine i omanje lubenice ipuno su gorče. Meso može biti svijetlonarančaste ili boje jagoda. Zrele su kadim kora postane žutonarančasta. Crne su sjemenke u središtu gorke i ne hi ihtrebalo jesti. Ima ih tijekom cijele godine.

PERSIMMONRazličitih boja i oblika, od žutonarančastih spljošten ih F uy u s a d ocrvenkastonarančastih ovalnih Hvchiasa. Veličine je jabuke. Fuvusse možejesti tvrd, a Hvchias mora bitimekan. Tanku koru moguće je oguliti no nijenužno. Ima debelo narančasto meso s vrlo malo sjemenki. Dostupan je ujesen.

SAPOTEOkruglo voće zelene kore i bijelog kremastog mesa. Zrelo je kad postane j\mekano. Vrlo rijetko, dostupno zimi.

IM OD ASTO POVRĆE

Plodasto se povrće u botanici navodi kao voće jer sadrži sjemenke. Možese dobro kombinirati s ostalim voćem, primjerice avokado s bananom, papajomili mangom, te krastavci s breskvama, narančama ili nektarinama. Također sedobro kombinira sa svježim ili kuhanim povrćem i namirnicama bogatimugljikohidratima, tj. škrobom kao što su kruh, riža, tjestenina ili krumpir.Plodasto povrće se nikada ne bi smjelo kuhati. Tu i tamo ćemo napraviti kojiizuzetak, pogotovo s paprikom. Međutim, nikada nemojte kuhati avokado,krastavce, a posebno ne rajčice. Kuhane rajčice izrazito su kisela hrana. Plodastopovrće jedite sirovo kao alternativu slatkom voću onda kada vam se jede neštosočno, ali ne i slatko.

,,

Osim avokada, k o j i se u želucu zadržava najviše sat vremena, svo seplodasto povrće može kombinirati s ostalim voćem bez nekog posebnogvremenskog perioda čekanja.

AVOKADO

KRASTAVCI

PAPRIKA

RAJČICA(Kuhane rajčice su izrazito kisela hrana te ih stoga jedite

sirove. Sirove su izrazito lužnata i zdrava hrana.)

SUHO VOĆE

Suho voće je vrlo koncentrirana hrana koju treba uzimati u malimkoličinama. Može se jesti s drugim manje slatkim voćem. Izbjegavajte onok o j e je sušeno sumporom. Preporučljivo je jedino voće sušeno na suncu.

ANANASBANANE

BRESKVEGROŽDJICE

JABUKEKRUŠKEMANGO

MARELICEPAPAJARIBIZLI

SMOKVEŠLJIVE

POVUCI:

Povrće kupujte svježe, a smrznuto onda kad svježeg nema naraspolaganju.

ARTIČOKE

BIJELA REPA

BOB

BOK CHOY(kineski bijeli kupus, može se zamijeniti špinatom ili chard-om)

BROKOLI

CELER

CELER

CELEROV KORIJEN

CHARD(vrsta blitve)

CIKLA

CVJETAČA

ČEŠNJAK

DAIKON(japanska rotkvica)

DRAGUŠAC

GLJIVE(svježe, sušene ukoliko svježe nisu dostupne)

GRAH

GRAŠAK(mladi)

IZDANCIaduki graha

heljdecrvene djeteline

crvene lećedjeteline

fenugreekgrahagraška

rotkvicelećesoje

suncokreta

JERUZALEMSKE ARTIČOKE

JICAMA(tropski gomolj)

KELJ

KOPAR(korijen se može narezati za salatu, a lišće i sjemenke se koriste kao

mirodije)

KRUMPIR

KUKURUZ

KUPUScrvrnizeleni

LUKbijeli

crvenimladižuti

LJUTIKA

MAHUNE

MATOVILAC

MORSKE ALGEara im1

dulsehiziki

Rombunori

\ \ a k a m e

MRKVA

PASTRNAK

PATLIDŽAN

PORILUK

PROKULE

RADIĆ

R K PA

ROTKVICE

SALATAarugulacikorijaescaroleiceberg

limestoneradič

putericaromaine

SENF

ŠPAROGE

ŠPINAT

TIKVICE

KOŠTUN.TAVO VOĆE

Svo bi koštunjavo voće trebalo jesti sirovo. Sirovo ima mnogo hranjivihh . n i i potpuno je korisno ljudskom organizmu. Kao izvor bjelančevina(visokokvalitetnih aminokiselina) i kalcija, u organizmu ne ostavljaju nikakveodovne ostatke poput mliječnih ili mesnih proizvoda. Zapamtite da ih je kaobvor bjelančevina puno teže razgraditi od voća ili povrća. Jako su koncentrirani.l/h|cgavajte prenajedanje koštunjavim voćem i ne pržite ga jer je vrlo kiselah t i i n a . Sirovo je odličan izvor prirodnog ulja. Imate li u obroku koštunjavo

iv, ne jedite uz to i drugu koncentriranu hranu.

BADEMI

BRAZILSKI ORASI

CASHEWS(indijski orasi)

FILBERTS(američki lješnjak)

KOKOSOVI ORASI(svježi ili sušeni, nezaslađeni)

LJEŠNJACI

MACADAMIA NUTS(australijski orasi)

ORASI

PECANS(sjev.am.orasi, jedna od najkvalitetnijih vrsta)

PINJOLI(sjemenke češera)

PISTACIJE

KIMMAK

SEZAMSJEMENKE BUNDEVE

SJEMENKE SUNCOKRETA

SJEMENKE

Sjemenke su, poput koštunjavog voća, koncentrirani izvor bjelančevinapa bi ih trebalo jesti sirove, nikako pržene i u malim količinama. Nemojte ilkombinirati s ostalom koncentriranom hranom.

MASLAC od koštunjavog voća i sjemenki

Maslac treba biti od sirovih, nikako ne prženih plodova. Prženi plodoviimaju kiseli učinak. Za bolju ih probavu možete kombinirati sa svježimpovrćem. Dodate li maslacu vodu, postat će mekši. Kikiriki ne spada ukoštunjavo voće već u mahunarke. Njegov je maslac teže probavljiv od ostalih:

BADEMAINDIJSKOG ORAHA

SEZAMASUNCOKRETA

/l IARICE i proizvodi od žitarica

BRAŠNOod cijelog zrna

grahamheljdino

kukuruznobijeložuto

oštro od cijelog zrnaraženosojino

COUSCOUS(Kuskus, smatra se žitaricom, a zapravo je vrst tjestenine načinjene od

griza, brašna, vode i soli. Skuhana je i osušena, a rehidrira se pri uporabi.Postoji mnogo načina serviranja, ali riječ kuskus se odnosi samo na

žitaricu.)

ČIPS(preporučujemo vam čips s malo ili nimalo soli, jedite ga s povrćem ili

salatom)

JEČAM

KREKERI(svi bez šećera, kemijskih aditiva, sira, konzervansa)

KRUHod cijelog zrnja ili s klicama

PROSO

PŠENICA

RIŽA

TJESTENINAintegralna, od cijelog zrna

od artičokaod kukuruza

od sezamas povrćem

ZOBENE PAHULJICE

\1 \ l l l N AS K) POVRĆE

GRAH(sve vrste)

GRAŠAKmladi zeleni

LEĆA

MAHUNE

SUHI GRAŠAK

MLIJEČNI PROIZVODI

Svi bi mliječni proizvodi trebali biti nepasterizirani, kad je god to moguće.IV'inda postoje izvjesne medicinske dvojbe o nepasteriziranima, čini se da supri je komercijalno nego znanstveno orjentirane. Usprkos neriješenoj debatiko ja se trenutačno vodi, mnogobrojni su pojedinci neizmjerno poboljšali vlastito/ilravi je izbjegavanjem nepotrebno pasteriziranih proizvoda.

BIJELI SIREVI(žuti su sirevi obojeni)

JOGURTobični, od kravljeg ili kozjeg mlijeka

KISELO VRHNJE

MASLAC(neslani)

TUČENO VRHNJE

MESO l RIBA

Kako zasićene masti uvijek valja izbjegavati, svinjetina je najnepoželjnijemeso. Iz istog su razloga nepoželjne i govedina i guščetina. Ne preporučuje sezasoljeno ili meso s kemijskim aditivima (parizeri, razne kobasice te dimljenariba). Kad god je moguće, kupujte prirodno uzgojeno meso i perad. Čuvajte separazita, meso i ribu ne jedite sirove! Ribu radije kupujte svježu ili smrznutu.

MORSKI PLODOVI

PILETINA

PURETINA

RIBE

ULJA

Ukoliko je moguće, trebala bi biti nerafinirana i hladno prešana.

AVOKADOVOBADEMOVO

KIKIRIKIJEVOKUKURUZNOMASLINOVOSEZAMOVO

SUNCOKRETOVO

I'KKUUVIZA SALATU

Upotrebljavajte samo čiste preljeve bez šećera, octa i kemikalija.

DODACI! JELU

BUJON OD POVRĆA

GOVEDJI BUJON

KISELI KRASTAVCI( s koprom bez konzervansa)

KUZU ili ARROWROOT(škrob za zgušnjavanje)

MAJONEZA

MASLINE(bez konzervansa i octa)

MISO

MORSKA SOL

NADOMJESCI ZA SOL

SENF

UMAK OD SOJE - TAMARI

UMAKTOFU

UMAK ZA MESO S ROŠTILJA

ZAČINJENA SOL

MIRODIJK

Mnogi proizvođači u mirodije stavljaju kemijske aditive. Odaberite onekoje ih nemaju.

BOSILJAKCELER

CILANTROCURRV

ESTRAGONKADULJA

KOPARKRABULJICA, KRVELJ

LOVOROV LISTMAŽURAN

MAJČINA DUŠICAORIGANO

PEPERMINTPERŠIN

RUŽMARINVRIJESAK, ČUBAR

ZAČINI

ASAFETIDA(ind.začin poput gume, smole)

BIJELI PAPAR

CARDAMOM(iz obitelji đumbira)

CIMETCRVENI FEFERONI

CRVENI PAPARCURRV

DJUMBIRČEŠNJAKKLINČIĆKUMIN

MUŠKATLAMUŠKATNI ORAŠČIĆ

PAPRIKAPIMENT, ALLSPICESJEMENKE SENFA

ŠAFRANSLATKA MADJARSKA PAPRIKA

TURMERIC(iz obitelji đumbira)

SI \DILA

JAVOROV SIRUPJEČMENI SLAD

MEDRIŽIN SLAD

ŠEĆER OD DATULAŠEĆER OD JAVORA

Med je moguće zagrijavati do 54 C i on se još uvijek može smatratiprirodnim. Iznad te temperature postaje prekiseo i stoga neupotrebljiv.

Koristite voćne čajeve bez kofeina i one kod kojih je kofein uklonjen naprirodan način.

Celestial SeasoningsSeelect Inc.

N ADOM JEŠCI ZA KAVU

BiancaJano kava

DivkaCafix

Dacopa FoodsPioner

Rombouts

SALATA KAO GLAVNO JELOSRCE VISOKOENERGETSKOG MRŠAVL|EN|A

Jedan od najuzbudljivijih i najinovativnijih aspekata mršavljenja i fitnesa jest salatakao glavnojelo. To je najprikladnije oruđe pri ruci. Ljudi s kojima smo radili direktno lako suga ugradili u način prehrane i od njega stekli golemu korist.

Salata kao glavnojelo ukusno je zasitna i kad jednom savladate njenu laku pripremu,vidjet ćete koliko zabavna može biti. Osnovna filozofija te umjetnosti kaže da je potrebnomalo dosjetljivosti i svi će sastojci vašeg obroka postati jednom odličnom i pravilnokombiniranom salatom s visokim udjelom vode u sebi. Tako ćete u najvećem dijelu jesti svježe,/ n o povrće koje je njena najveća prednost. Bez obzira što dodavali salati, taj vaš obrok ćeu v i j e k biti živ. Što god da dodate salati, probavit će se lakše stoga jer je salata pravilnokombinirano jelo s puno svježeg povrća.

Tijekom godina razvili smo i usavršili mnoštvo različitih salata i još uvijek s m i š l j a n u )nove. U tome leži sva ljepota čitave zamisli-mogućnosti su beskonačne! Na slijedećim ćete sestranicama upoznati s njih sedam koje smo odabrali kao najbolje. Tih sedam salata sastoji seml široke lepeze popularne hrane. U slijedeća četiri tjedna većina će vaših večernjih obrokaI M I I poslastice poput mediteranske salate s rižom, salate s piletinom i currvjem, salate ljubiteljamlicska, kalifornijske tostade, farmerskog Chop Sueya, kantonske salate od morskih plodovai dobitnice mnogih nagrada: salate ljubitelja krumpira (recepti u poglavlju ČETVEROTJEDNIPKIMJER.. . na 113.strani). Sami možete napraviti i vlastite originalne salatne obroke. Neisprobate li gore navedene, nećete znati kakvi obroci salate mogu biti.

Još jedna odlika takvih obroka je njihovo lako pripremanje. Rezultat je golem sa. i . i n o v i š t a mršavljenja, zdravlja i prehrane. Ako vam ni to nije dovoljno, obroci od salata vrlo

RII je f t ini . Bit ćete zapanjeni kako ekonomično ovim pristupom možete nahraniti sebe, svojuohiiol j i prijatelje.

Ostane li vam salate, možete je upotrijebiti sljedećeg dana jer će još uvijek biti svježa.V i l . i i c su pobjednici!

Salate kao glavnojelo bitan su dio jelovnika pripremljenih za sljedeća četiri tjedna.Napravljene su tako da vam pomognu smršaviti osjećajući se odlično i ugodno. Iskoristiteh | t l iove prednosti i uživajte u njima. Lako ih je pripremiti, ali najdraže će vam biti to što ćete»in i napustiti siti.

Salate su zanimljivi, zasitni i ne samo ukusni obroci, već i pospješuju mršavljenje./ A P A M T I T E DA SALATU ZA GLAVNI OBROK MOŽETE ZAMIJENITI NEKOMl >l< l K iOM HRANOM I OBRNUTO. TAKODJER MOŽETE JEDNU SALATU ZAMIJENITI

i O K l K i O M .

RIJEČ DVIJE O BISTROIMA U KOJIMA NUDE SALATI-.

Mozaik salata predstavlja odličnu večeru. Ponekad se, međutim, sastoji od tolikoraznovrsne sirove i kuhane hrane da može biti sve prije no salata. Vidjela sam ljude koji su j e l imozaik salata koji se sastojao od salata s račićima, krumpirom, piletinom, tjesteninom, usoljenimharingama, češnjakom i sirom.

Suzdržala sam se pitati ih gdje je tu salata, dok su oni zadovoljno jeli hvaleći salatnimozaik. To što su jeli nije bio nikakav salatni mozaik nego mozaik od svega i svačega spreljevom!

Evo nekoliko savjeta kako od salatnih mozaika izvući najviše. Najprije razmislite štoćete kombinirati s čime. Upoznajte se s kompletnom ponudom. U slaganju hrane za mozaiknajbolje je raditi planski. Neke od salata ili druga prisutna jela mogu biti napravljena odkoncentrirane hrane, primjerice, salata od tjestenine, račića ili piletine. Kao ukras mogu sepojaviti sirevi. Odabrete li nešto bogato bjelančevinama, poput mesa ili sira, zaboravite nagrah, kruh, i salate od krumpira ili tjestenine jer su bogate ugljikohidratima. Želite li grah, kruhi salatu od tjestenine ili krumpira, zaboravite na hranu bogatu bjelančevinama. Bjelančevine ibjelančevine ili bjelančevine i ugljikohidrati iz istog se obroka neće pravilno probaviti.Kombinacija više jela bogatih ugljikohidratima, poput kruha i graha, premda daleko od idealne,može se uzimati prevladava li u cijelom obroku hrana s visokim udjelom vode. Koju godkoncentriranu hranu uključite u obrok, potrudite se da u salati prevladava povrće s visokimudjelom vode.

Usput, nađe li se u mozaiku voće ili voćna salata, ukoliko imate prazan želudac,slobodno pojedite malo voća, imate li vremena, prije salate od povrća. Pričekajte dvadesetakminuta i nastavite obrok sa salatom.

Što čini t i s preljevom za salate u mozaiku? Nisu li prepuni šećera, kemikalija i octa?To je, na žalost, u većini slučajeva točno, međutim, nije vel iki problem. U mnogih mozaikastoji nam na raspolaganju limunov sok i ulje, pa sami možemo napraviti preljev. U mnogih se,pak, može naći nekoliko preljeva od kojih će bar jedan biti zadovoljavajući. Osobno poznajemdosta ljudi predanih ovakvom načinu življenja koji na zabave i slične prigode sami donesusvoj preljev za salatu. Ponekad smo u trgovini zdrave hrane i mi znali kupovati preljev zaslučaj da u mozaiku ne nađemo odgovarajući. No nemojte postati fanatici! Kvaliteta preljevapoboljšavat će se kako to ljudi budu zahtijevali.

Bistroi u kojima se prodaju salate pravi su američki izum. Za zemlju koja vodi upotrošnji hrane s nogu to je dobra prilika da takvim barovima okrene tendenciju u pozitivnomsmjeru. Izvrsna su kulinarska zamisao, nude priliku osobnoj kreativnosti pojedinca u prehrani,te s golemom ponudom žive hrane pomažu našem zdravlju, ljepoti i čistoći.

NEKOLIKO NAPUTAKA O NAČINU ŽIVLJENJA

U Imajte u vidu da je ovaj program samo primjer kako treba jesti. U receptima možetenadomjestiti sastojke onima koje volite ili izostaviti one koje ne volite. Količina nije svugdjenavedena, a naša je preporuka da jedete dok se ne zasitite. Jelovnici su jasni i idealni u mjeriu kojoj je to moguće. Budite uvjereni da ćete uživati u promjeni. Postizanje izvrsnih rezultatau/ivanjem u hrani jamči da se nećete htjeti vratiti na stari, nezdravi stil života!

LJ Kad god je moguće, jedite svježe voće i povrće. Ako nije svježe, možete koristiti i smrznuto(bez šećera ili umaka).

LJ Recepti u knjizi napisani su ne samo za one koji namjeravaju smršaviti, već za Čitavuobitelj.

U BILO KOJEG DANA MOŽETE PREDLOŽENU VEČERU ZAMIJENITI NEKOM ODSALATA.

LJ Tri sata nakon ručka, budete li gladni, možete pojesti nešto voća.

LJ Tri sata nakon večere, budete li gladni, možete pojesti nešto voća.

LJ Koristite preljeve i začine bez kemijskih aditiva i konzervansa ili šećera. Svi onipredstavljaju za organizam dodatne otrovne tvari. (Pogledajte popis za kupovinu u četvrtompoglavlju za alternative.)

LJ U preljevima za salate izbjegavajte ocat. Njegovi fermenti sprečavaju probavu slinom iusporavaju probavu škroba. Nadomjestak za ocat može biti limunov sok.

LJ Izbjegavajte čestu konzumaciju sirovog luka i češnjaka jer zavaravaju okusne stanice pah|clo zahtijeva tešku hranu.

LJ Sinrznite svaku juhu koja vam ostane jer ju je moguće upotrijebiti kasnije.

L) Jedite kruh od cjelovitih žitarica.

LJ Koristite sirovi maslac i sirove mliječne proizvode.

LJ Ručak možete zamijeniti svježim voćem ili voćnom salatom.

LJ Dok smanjujete konzumaciju mli ječnih proizvoda, iskoristite prednosti s i r o v i h orahakao izvora kalcija. Posebno su pogodni ženama koje žele nadoknaditi menstrualni gubitakkalcija.

G Slobodno zamijenite navedene sastojke onima koje volite. Radije koristite svježe voće ipovrće vašeg podneblja nego navedeno smrznuto. Program je prilagodljiv i uzima u obzirgeografske različitosti. DOK POŠTUJETE NJEGOVA NAČELA, BIT ĆE USPJEŠAN.

Q Svaki obrok možete učiniti lakšim, no pokušajte se suzdržati činiti ga težim. Idete lidosljedno na lakše obroke, ubrzat ćete detoksikaciju pa možete osjetiti lakše neugodnosti.Stoga se pokušajte, koliko je to moguće, pridržavati zacrtanog.

G Svako jelo nakon zvjezdice jest novo s receptom pri dnu jelovnika.

Q Približno vrijeme pripremanja naznačeno u receptu uključuje i vrijeme kuhanja.

NEPREJEDAJTESE! NE PREJEDAJTE SE! NE PREJEDAJTE SE!

NEPREJEDAJTESE! NEPREJEDAJTESE! NEPREJEDAJTESE!

NEPREJEDAJTESE! NEPREJEDAJTESE! NEPREJEDAJTESE!

NEPREJEDAJTESE! NEPREJEDAJTESE! NEPREJEDAJTESE!

NE PREJEDAJTE SE! NE PREJEDAJTE SE! NE PREJEDAJTE SE!

NE PREJEDAJTE SE! NE PREJEDAJTE SE! NE PREJEDAJTE SE!

N I - P K H I - D A I I I - SH N1-: PKKIH >A.I l ]• S1-! NK I ' R H K D A J T H Sli!

NE PKHJHDAJTE SE! NE PREJEDAJTE SE! NE PREJEDAJTE SE!

t \K. I NAJBOLJA I NAJHRANJIVIJA HRANA U GOLEMIM KOLIČINAMA MOŽEIM »KVARITI SISTEM. STOGA MOLIMO DA SE NE PREJEDATE!

N1-: PREJEDAJTE SE!

Naginjete li prejedanju, pomoći će vam ako budete razumjeli fiziologiju koja stojit/;i loga. Stavivši psihološke uzroke na stranu, dolazimo do dva bitna fiziološka razlogal ' i . ictlanja. Te je razloge lakše prevladati od psiholoških, a njihovim se prevladavanjem kas ni jelakše mogu prevladati i ti drugi razlozi.

Jedan od fizioloških razloga prejedanja jest taj da organizam ne apsorbira hranj ivet\ ,M i Proces apsorpcije obavlja se u crijevima. Ako su crijevne resice kroz koje se provodilps< - i pcija začepljene, bez obzira koliko jeli, organizam neće primiti dovoljno hranjivih tvari.

i . c lako mogu začepiti otpaci hrane koji ne sudjeluju u metabolizmu. Kad se, kao rezultat/•u (.'pijenja, hranjive tvari ne mogu apsorbirati, organizam šalje poruku da nije nahranjen.l , i k o /el imo jesti još, premda smo jel i maloprije.

Drugi razlog prejedanja jest uzimanje hrane siromašne hranjivim tvarima kao stoje"hi i ina s nogu", dječje prerađene pahuljice te ostala jako prerađena hrana. Naš organizampminvno šalje istu poruku jer doslovno gladuje HRANJIVIM TVARIMA. Nema boljeg načina

• l« uništenje organizma od intenzivne prehrane prerađenom hranom i "hranom s nogu". Takavic organizam zahtijevati hranu iako dotična osoba jede u velikim količinama. Radi li se ov e l i k i m količinama hrane s nogu, tijelo će biti na polaganom izgladnjenju. Netko bi mogao

Ifti'i d a j e razlog tako velikom broju od 60% predebelih u ovom narodu u prejedanju zbog(iuLiranog izgladnjenja našom "hranom s nogu".

Ovakav će vam način života pomoći da razumijete razloge prejedanja. Velika količinal i i i i n c s visokim udjelom vode u sebi pomoći će očistiti crijeva i crijevne resice kako bi tijelo

o apsorbirati hranjive tvari. Kako se u programu nalazi cjelovita i svježa hrana punah i m i j i v i h tvari, vaš će organizam dobiti dovoljno hranjivih tvari. Ukratko, tijelo neće morati-.1,u i poruke daje gladno jer će redovito primati hranu koja će ga čistiti i hraniti.

NEPREJEDAJTESE! NEPREJEDAJTESE! NEPREJEDAJTESE!Ukoliko i dalje budete osjećali potrebu za prejedanjem, nemojte se uznemiravati.

|)i >ik- se programa i dopustite organizmu da se pročisti. Kad se pojavi potreba za prejedanjem,•|c(!iic sokom bogato sirovo voće ili povrće. Sirovo će povrće biti od velike pomoći. Kako

se budete hranili takvom hranom bogatom hranjivim tvarima, ukloni t će se svi fi/ioloSkiuzroci prejedanja. Na kraju ćete, poput mnogih drugih, moći zadovoljno reći: "Nekoć samse prejedao."

ZDRAVOJ

PKfPR£/HK OBRDM

I'KVI DAN - PONEDJELJAK

DORUČAK:

Uvijek isto: svježe istisnut sok koliko želite, do 400 grama svježeg sočnogvoća ili voćna salata; banane kad ste naročito gladni. Ponekad je najbolje,ukol iko je moguće voćne sokove i voće uzimati tijekom cijeloga jutra.

RUČAK:

Svježi voćni sok ili sok od mrkve, 115-230 g, po želji.l-jicrgetska salata* s bilo kojim sirovim povrćem kojega volite i lagani preljev*i h pravilno kombinirani sendvič* s krastavcem ili celerovim lišćem

VEČERA:

Koktel sokova od svježeg povrća*Odlična kremjuha od cvjetače*(\inicici od krumpira * ili lagano pečeno pile*Mahune sa češnjakom*l-'rancuska zelena salata*

ENERGETSKA SALATA 15 min

< šalice zelene salate: kristalke, puterice, radića ili bilo koje njihovekombinacije, oprane, osušene i istrgane na komadiće veličine zalogajal šalica špinata, krupnije nasjeckanog (po želji)l omanji krastavac ili 2 kisela krastavčića, oguljeni i narezani na kriškel rajčica srednje veličine, narezana na kocke ili na kriške1-2 šalice jestivih mladica djeteline lucerke, crvene djeteline, graha, leće,

l VI

suncokreta, heljde ili bilo koje njihove kombinacije

Dodaci bilo kojeg sirovog povrća kao što su mrkve, celer, gljive, crveni izeleni kupus, jicama, rotkvice, cikla, tikvice, cvjetača, brokoli ili jeruzalemskeartičoke (po želji)

1/4 šalice maslina ili nekoliko kriški avokada (po želji)1/2 šalice graška ili1/4 šalice sirovih sjemenki suncokreta ili sezama (po želji)

U velikoj posudi pomiješajte sve sastojke. Dodajte 1/4-1/3 šalice laganogpreljeva (vidi dolje) ili preljeva po svom izboru. Dobro izmiješajte. Ovu salatumožete napraviti kako želite, mijenjajući količinu sastojaka po volji. Rajčicai krastavac su vrlo važni i korisni jer će svojim velikim sadržajem vode pomoćipri probavi vlaknaste salate. Za 1-2 osobe.

A A A A A A A A A A, A A A A A A A A A A"" " • " * • • • * • • * » • *

0 LAGANI PRELJEV 5 min.

1 režanj češnjaka, prepolovljen3 žlice maslinovog, ulja šafranike ili nerafiniranog suncokretova uljal žlica svježeg limunovog soka1/4 žličice morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bezsoli, mononatrijeva glutaminata i ostalih kemikalijaSvježe mljeveni crni papar (po želji)

Sve sastojke stavite u mjernu posudu i ostavite ih da stoje 15 ili više minutakako bi ulje poprimilo miris češnjaka. Češnjak nabodite na vilicu i njomeulupajte sastojke. Uklonite češnjak, prelijte po salati i dobro izmješajte. Za lveliku ili 2 male salate.

A A A A A A A A A A A A A A A A A A A," " " " %* " " " " " " • * » • " •

n PRAVILNO KOMBINIRANI SENDVIČ 5 min.

Kod tipičnog je sendviča karakteristično kombiniranje hrane bogatebjelančevinama s hranom bogatom ugljikohidratima pa se na probavu trošipuno energije. Pravilno kombinirani sendviči s kruhom od integralnog žita i s

nadjevom od rajčice, avokada i krastavaca, zelene salate ili jestivih mladicaukusni su i okrepljujući. Kruh uvijek lagano prepecite kako bi se razgradilijjuteni te tako lakše probavio. U sendviču ćete zaista uživati uporabite li/ačine koje volite. Koristite li rajčicu, a sendvič ne namjeravate odmah pojesti,i/među rajčice i kruha stavite sloj zelene salate ili jestivih mladica i kruh nećepostati gnjecav.

Ostanimo časak ovdje kako bismo bolje razumjeli avokado. Ove jednostavnei ukusne hrane se nemojte lišavati. Tvrdnja da deblja je neosnovana, jeravokado je prirodna mast na koju je ljudski organizam biološki prilagođen iako se pravilno kombinira s lakoćom će je probaviti. Avokado, plodasto povrće,dobro se kombinira sa hranom bogatom škrobom kao što su kruh ili prženikrumpirići, sa svim kuhanim ili sirovim povrćem, te s voćem kao što su papaje,mango, banane ili naranče. Pomiješan s tim voćem avokado je odlična prirodnahrana za bebe. Čak sam vidjela kako se avokado upotrebljava na pečenomkrumpiru umjesto kiselog vrhnja i maslaca.

Avokado je zreo kad se na pritisak palca voće lagano udubi. Ako je prcmekan,njegovo ulje bit će užeglo i stoga ne kupujte njegove mekane kašaste plodovena sniženjima nadajući se kako ćete dobiti izvanredan guacamole. Avokadotr te najjednostavnije uzdužno prepoloviti. Uklonite sjemenku i meso izvaditeklicom. Ili avokado iz kojeg je sjemenka izvađena narežite na kriške i svaku/ascbno ogulite. Zgnječite li avokado, a ne namjeravate ga odmah uporabiti,vratite sjemenku u posudu ili dodajte sok od limuna kako mješavina ne bii/gubila boju, dobro pokrijte i stavite u hladnjak. Pohrani li se narezani avokadoČvrsto zamotan zajedno sa sjemenkom, neće izgubiti boju.

Avokado je odlična hrana, pa kad to jednom otkriju, ljudi ponekad znajupivtjerivati. Preporučujemo polovinu ili jedan avokado dnevno po osobi dokKO na njega u ishrani ne naviknete. Još nešto vrlo važno u vezi s avokadom:premda se radi o plodastom povrću, ovaj plodi ne valja kombinirati s hranomhouatom bjelančevinama jer sprečava njihovu probavu. Upamtite, on se možekombinirati s hranom bogatom škrobom, kao što su prženi krumpirići kodi'iiacamolea ili s kruhom za sendvič s avokadom. Molim vas, upamtite daje/abr inutos t kako avokado može povećati kolesterol u ti jelu potpunoneosnovana. Kolesterol o kojem valja voditi računa i to s pravom, nalazi se»amo u namirnicama životinjskog porijekla, nikada biljnog. Upravo sadamnoge ugledne zdravstvene institucije kao što su Nacionalni institut za zdravlje

1 Američko udruženje za bolesti srca uporno naglašavaju ogromnu važnostsniženja kolesterola u čovjekovoj prehrani radi smanjenja bolesti srca. To jeuopravo ono što plan prehrane FIT FOR LIFE uspjeva postići. Uz pomoćavokada, naravno!

2 kriške kruha od integralnog žita, lagano prepečene2 ili 3 debele kriške rajčice3 ili 4 kriške krastavca uzduž prerezanogNekoliko kriški avokadaZelena salata ili jestive mladiceMajoneza, senf ili maslac

Kad pripremate sendvič, uporabite kruh, začine i nekoliko debelih kriškiavokada, rajčice i krastavca, same ili u bilo kojoj kombinaciji. Na to staviteobilatu šaku jestivih mladica djeteline lucerke, crvene djeteline i/ili zelenesalate. Izbjegavajte uzimanje više od jednoga sendviča dnevno. Za jednu osobu.

D KOKTEL SOKOVA OD SVJEŽEG POVRĆA 10 min.

Ovo je dodatni plus djelotvornosti programa. Ovaj koktel slobodno uzmitesvakoga dana kad god zaželite prije ručka ili večere. Pijte ga polako, a s jelompočnite nakon desetak minuta. Ako nemate sokovnik, sokove potražite utrgovini zdrave hrane.

8 velikih mrkvil grančica celera1/4 male ciklel rajčica srednje veličinel omanja crvena ili zelena paprikal mala šaka špinata ili svježeg peršina

Osnova koktela su mrkve i celer. Možete dodati bilo koje drugo povrće, ali daod mrkve uvijek bude približno 112 do l /3 soka. Gorke krajeve mrkve uklonite.Nije ih potrebno Ijuštiti. Uklonite i celerovo lišće. Svo povrće propustite kro/sokovnik. Ovo je dovoljno velika količina za jednu osobu.

O ODLIČNA KREM JUHA OD CVJETAČE 35 min.

2 žlice maslacal žlica maslinovog uljal osrednji crveni luk, krupnije nasjeckan6-8 ljutika, narezanih1 režanj češnjaka2 grančice celera, nasjeckane2 osrednje cvjetače s izvađenom jezgrom, grubo narezane1/2 žličice morske soli1/2 žličice currvja u prahu (po želji)1/8 žličice svježe mljevena crnog papra1/2 žličice osušene majčine dušicel žličica osušenog bosiljka1 žličica osušenog vrijeska ili mažurana6 šalica vode2 žlice bijeloga misoa (bolji je od bujona od povrća jer juha neće potamniti)1/8 žličice svježe mljevena muškatnog oraščića (po želji)

U velikom loncu za juhu rastopite maslac. Dolijte ulje i dodajte crveni luk,l j u t i k u i češnjak. Dodajte celer, cvjetaču i začine. Dobro izmješajte inepokriveno pirjajte na srednjoj vatri nekoliko minuta uz često miješanje,l Jodajte vodu i miso i ostavite da provrije. Neka se lagano kuha pokriveno nasrednjoj vatri 15 minuta ili dok cvjetača ne omekša. Skinite poklopac i polakohladite. Smjesu u malim količinama miješajte miješalicom dok ne postaner l u t k a i kremasta. Ponovno prigrijte, dodajući, ako želite svježe mljevenimuškatni oraščić. Za 4 osobe.

*** *** *** *** •** *** •*• *** •** •*• *** *** *** *** *** *** *** *** *** **** * • * * * * » % # v • *»*"""""* »

n ČAMČIĆI OD KRUMPIRA 80 min.

V o l i t e li one nepravilno kombinirane pečene krumpire s nadjevom od sira,probajte ovu izvanrednu zamjenu.

2 velika Idaho ili crvenosmeđa krumpira450 g jesenske (zimske) bundeve, približno 1/2-3/4 šalice1/4 šalice rastopljena maslaca1/4 žličice kima (po želji)1 žličica morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bez soliSlatka mađarska paprika2 žličice rastopljena maslaca

Krumpire pecite oko 60 minuta u prethodno zagrijanoj pećnici na 220°C dokse ne razmekšaju. Za to vrijeme s tikve uklonite koru. Narežite tikvu na kockicei stavite je u posudu za kuhanje povrća na pari, pokrijte i kuhajte iznad vrelevode 15 minuta ili dok ne postane vrlo mekana. Krumpire malo ohladite.Prerežite ih na pola i dok su još vrući s kore ostružite meso pazeći d a j u neoštetite.

Izmiješajte tikvu, meso krumpira, 1/4 šalice rastopljena maslaca, kim i morskusol gnječilicom za krumpir ili u uređaju za obradu hrane dok ne dobijete mekanžuti pire.

Mješavinom krumpira i tikve napunite prazne kore krumpira. Premažite ih sdvije žličice rastopljena maslaca i posipajte paprikom. Vratite u pećnicu nal O minuta ili dok malo ne porumene. Za 2-4 osobe, ovisno o veličini krumpira.

.*. .*. .». .•_ .*.* * * * • * •

.«. .». .*. _*_ .<•>. .*. .*. .». .«• .». _*_ .». .*. •».V V V V V V V V V V V

O LAGANO PEČENO PILE 55 min

l mlado pileSvježe mljeveni crni paparMorska sol

Prethodno zagrijte pećnicu na 220°C. Pile izvana i iznutra istrljajte morskomsoli i paprom. Pecite ga u pećnici 45-55 minuta, često ga prelijevajući umakomod pečenja pa će pile biti zlatnorumeno i vrlo sočno.

•*• •*• •** •*• A, A, **• A, A, •*• **• A, A, A, A, A, A, A, A, ***"

, , , ,* » » V * * % # % * , , , ,» » " * *

n MAHUNE S ČEŠNJAKOM 40 min.

2 žlice maslinova ulja1 žličica češnjaka, nasjeckanog4 šalice svježih ili smrznutih mahuna, narezanih na komadiće od oko 5cm ili na dugačke tanke trake1/2 žličice osušene majčine dušice1/2 žličice morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bezsoliSvježe mljeveni crni papar2 šalice vode2 /lice prirodnoga bujona od povrćaSvježe istisnuti limunov sok

1 1 velikoj dubokoj tavi zagrijte ulje. Dodajte češnjak i mahune i pržite ih navisokoj temperaturi često miješajući kako ne bi zagorile. Dodajte majčinudušicu, morsku sol, papar, vodu i bujon od povrća. Neka provrije pa dobropoklopite, smanjite temperaturu na srednje nisku i ostavite da lagano vrije20-30 minuta ili dok mahune na dodir noža ne budu mekane. Bude li potebno,i loi la j te još vode. Za smrznute mahune će vam trebati samo pola vremena. Nak r a j u dodajte svježe istisnuti limunov sok i dobro promiješajte. Za 4 osobe.

A. A. *«!» A. A. A. A A A A A A A A AV * * * • • * • * »

n FRANCUSKA ZELENA SALATA 15 min.

l glavica zelene salate puterice ili radićal ša l ica arugule, krupnije narezane (po želji)^ / l i t . i1 maslinova uljal J l i c a svježeg limunova soka1/4-1/2 žličice morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodatakaI M - / soliIvježe mljeveni crni papar

Zelenu salatu i arugulu operite i potpuno osušite. Salatu istrgajte na komadićeveličine zalogaja uklonivši peteljku iz sredine lista. U velikoj zdjeli pomiješajteje s arugulom. Dodajte ulje i dobro promiješajte. Dodajte limunov sok, morskusol i papar i pažljivo sve izmješajte kako salata ne bi uvenula.

DRUCI D A N - UTORAKSalata kao glavno jelo

Ovo je prvi dan da vam je salata glavno jelo. Za doručak i ručak imat ćetevoće i svježe sokove po želji, a salatu kao glavno jelo navečer. Upamtite da serajčice, avokado i krastavci kao plodasto povrće mogu ubrojiti u voćni obrok.Imate li za ručak pladanj povrća i voća, nemojte ništa jesti sat do dva nakonloga kako bi se probavio avokado. Pomiješane rajčice i krastavci za probavune /ahtjevaju dodatno vrijeme. Oni imaju vrlo visok sadržaj vode. Takođermožete jesti i sirovo pvrće, npr. celer i mrkve. Nakon toga i avokada moraproći jedan do dva sata prije nego što uzmete voće. Nezačinjeno sirovo povrće/bog visokog sadržaja vode neće dugo ostati u želucu.

w

DORUČAK:Kao i prvoga dana.

RUČAK:Niis tav i te s voćem ili uzmite pladanj od povrća i voća*

\ l (ERA:A f A / c / sokova od svježeg povrća (str. 136) ili l papaja ili nekoliko kriški

l|V|c/eg ananasaMediteranska salata od riže*

D PLADANJ OD POVRĆA I VOĆA 5 min.

l Ili 2 rajčice srednje veličine, narezane na kriškel " l u . i n j i krastavac ili 2 kisela krastavčića, oguljeni i narezani na kriške

||/2 velikog avokada, oguljenog i narezanog na kriškel* i i m l j i i T crvene morske alge ili aromatični dodaci bez soli (po želji)

vrćc aranžirajte na pladnju i posipajte ga pahuljicama crvene morske algearomatičnim dodacima bez soli. Za l osobu.

n MEDITERANSKA SALATA OD RIŽE 30-60 min. (ovisno o vrstiriže)

l šalica smeđe riže s izduženim zrnom ili riže basmatil žlica maslinova ulja4 tikvice srednje veličine, narezane na kriške od oko 0.5 cm1-2 žlice vodel žličica osušenog bosiljka1 žličica osušenog origana4 šalice zelene salate: kristalke, puterice, radića ili bilo koje njihovekombinacije2 šalice špinata ili arugule, krupnije narezanihl šalica jestivih mladica djeteline lucerke1/2 šalice zelenih narezanih maslina nadjevenih pimentom

Pripremite rižu.

Riža basmati neobično je važna u ovom receptu, ali ukoliko se ne moženabaviti, dobra zamjena može biti i smeđa riža s izduženim zrnom.

1 šalica smeđe riže s izduženim zrnom2 i 1/2 šalice vodel žlica nerafiniranoga ulja od šafranike

U veliku tavu stavite sve sastojke, ostavite da provrije i lagano promiješajte.Neka pokriveno lagano vrije na slaboj vatri 40 minuta. Skinite sa štednjakane dižući poklopac. Pustite da odstoji 10 minuta, a zatim dignite poklopac.

ili

1 šalica riže basmati2 šalice vodel žlica nerafiniranoga ulja od šafranike

U veliku tavu stavite sve sastojke i kad provrije lagano promiješajte. Ostavite

da lagano vr i je na slaboj vatri 20 minuta. Odmah dignite poklopac i promiješajtevilicom.

Pripremite tikvice.

U velikoj tavi zagrijte ulje. Dodajte kriške tikvica i miješajte ih u ulju. Škropiteih vodom i nastavite miješati nekoliko minuta dok tikvice ne poprime svijetlijuboju. Dodajte bosiljak i origano. Lagano prevrnite i stavite na stranu.

PRELJEV OD LUKA I MIRODIJA

1 režanj Češnjaka, nasjeckan ili zgnječenS žlica maslinova ulja2 žlice soka od svježeg limuna ili limete1/2 žličice osušene krabuljice1/2 žličice osušenog mažurana1/4 žličice osušene nane1/2 žličice osušene majčine dušice1/8 žličice osušenog estragona1/2 žličice morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bezsoliSvježe mljeveni crni papar

Pripremite preljev

Sve sastojke stavite u posudu i ulupajte vilicom ili mješalicom ili u uređaju zaobradu hrane.

Napravite salatu

Operite i osušite zelenu salatu, istrgajte je na komadiće veličine zalogaja i uvelikoj posudi pomiješajte sa špinatom ili arugulom i jestivim mladicama.Dodajte rižu, tikvice, masline i preljev. Dobro izmješajte kako bi se pomiješalisvi okusi. Za 2 osobe.

Ako ste gladni, upamtite daje voćna zakuska barem tri sata nakon večere vrlokorisna jer će višak vode olakšati eliminaciju sljedećeg dana.

TRKĆI DAN - SRIJEDA

DORUČAK:Kao i prvoga dana

RUČAK:Svježe voće ili sok od mrkve (po želji)Namaz od oraha sa sirovim povrćem* ili energetska salata s laganim preljevom(str. 133) ili preljevom po vašem izboru

VEČERA:Seljačka juha od kukuruza*Njujorški goodwich *Salata od špinata i jestivih mladica*

D NAMAZ OD ORAHA l min.

/a ovaj su recept najbolji neslani maslaci od sirovih badema i sjemenkise/ama ili suncokreta. Po želji se mogu zamijeniti i maslacem od kikirikija.

1/4 šalice maslaca od oraha, mekanog ili u komadu1/4 šalice vode

Vilicom lupajte maslac od oraha i vodu dok ne nastane svijetli krem namaz.Možete ga iskoristiti za celer, mrkve, tikvice, zelene i crvene paparikejicamu,sirovu cvjetaču ili brokoli, komorač te jeruzalemske artičoke.

*** *»* **• •*• •*• **• **» »** *** **• **• »** *** *** **• *** *** *** •*• ••»% * * % % % % * » * * " " • % » * » * •

SELJAČKA JUHA OD KUKURUZA 35 min.

6 šalica vode6 osrednjih krumpira za sve namjene, oguljenih i narezanih na kocke1 osrednji crveni luk, nasjeckan2 režnja češnjaka, sitno nasjeckanog1 grančica celera, nasjeckana2 bujona od povrća ili l bujon od povrća i l žličica laganog misoa1/8 žličice osušenog lišća kadulje1/2 žličice osušene majčine dušice1/2 žličice osušenog origana1/2 žličice morske soli (po želji)1/2 žličice aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bez soliSvježe mljeveni crni papar3-4 šalice svježeg ili smrznutog kukuruzal žlica maslaca1/4 šalice zelenih paprika, nasjeckanih1/4 šalice l jutike nasjeckane1/4 Šalice gustog vrhnja (po želji)l žlica svježeg kopra, nasjeckanog (po želji)

Stavite vodu da zakipi. Dodajte krumpir, crveni luk, Češnjak i celer. Vratitena vrenje i dodajte bujon i začine. Pokrijte i ostavite da lagano vrije na srednjojvatri 15-20 minuta ili dok krumpiri ne budu mekani. Lagano ohladite. Odtoga uzmite dvije šalice krumpira i stavite ih na stranu. U malim količinamaizmješajte preostalu juhu. Ponovno zagrijte na slaboj vatri. Dodajte kukuruzi odvojeni krumpir. Neka još 5 minuta lagano vrije uz miješanje kako ne bizagorila. U maloj tavi rastopite maslac. Dodajte zelenu papriku i ljutiku. Laganopržite približno 3 minute dok povrće ne postane svjetlozeleno. Umiješajte ujuhu koja lagano vrije. Na kraju dodajte vrhnje i kopar te po vlastitom ukusuprilagodite začine. Za 4 osobe.

»• ** «• »* *• •• •• •• •• •» »• *•

NJUJOKŠKI COODWICH 25 min.

Vjerovali ili ne, od ove se mješavine povrća može dobiti apsolutno izvanredanii(in(/wich- nešto što uistinu može postati sjajnom ovisnosti! Sedam stotinapedeset ljudi halapljivo je pojelo 1600 komada tog jela najednom od našihseminara na brodu Queen Mary u Long Beachu u Californiji. Bio je to novidoživljaj koji im se svidio.

1 šalica brokolija1/2 šalice cvjetače (po želji)2 žlice mrkve, f ino naribane2 žlice crvenog kupusa, fino naribanog2 žličice žute bundeve, fino naribane1/4 šalice crvenog luka u umaku za roštilj (po želji)l cijela pšenična tortilla, chapati ili lepinja1 žlica majoneze3 tanke kriške krastavca mariniranog u blagoj marinadi s koprom1/2 šalice zelene salate, fino istrgane1/2 šalice jestivih mladica djeteline lucerke2 kriške avokada (po želji)Malo morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bez soli

Pripremite povrće.

Narežite brokoli uzdužno na tanke komade koristeći samo cvjetiće i gornjidio peteljke. Istrgajte cvjetaču na male cvjetiće. Brokoli i cvjetaču stavite uposudu za kuhanje povrća na pari i pokriveno kuhajte iznad kipuće vode 5minuta ili dok povrće na dodir noža ne bude mekano. Stavite zajedno mrkvu,kupus i bundevu i sve dobro promiješajte.

Crveni luk u umaku za roštilj

2 žlice ulja od šafranikel mali crveni luk, nasjeckan

1/2 žlice umaka /a roštilj

Phpremire crveni luk u umaku za roštilj,

U maloj tavi zagrijte ulje. Dodajte crveni luk i laganu pržite dok ne počnemekšati. Dodajte umak za roštilj i nastavite pržiti uz često miješanje dok lukpotpuno ne uvene. Količina je dovoljna za 3-4 goodwicha. Neiskorišteni lukdobar je za svaku juhu od povrća.

Složite goodvvich.

U vrućoj suhoj tavi zagrijte tortillu ili chapati (lepinju) okrećući ih dok nepostanu mekane, nikako ne hrskave. Stavite ih na veliki plastični papir zauvijanje.

Namažite tortillu majonezom. Stavite red brokolija po sredini tortille.Izmrvite cvjetaču i stavite red na brokoli. Dodajte red kiselih krastavaca,red naribanog povrća i red crvenog luka u umaku za roštilj. Odozgo stavitezelenu salatu, jestive mladice i avokado. Dodajte aromatiziranu sol po želji.Povrće čvrsto umotajte u tortillu kao u palačinku. Zavijte Čvrsto u plastičnimaterijal dok ne bude spremno za posluživanje. Ovakav goodwich možestajati 2-3 dana u hladnjaku uspijete li ga sakriti od obitelji i prijatelja. Kodserviranja ga prepolovite i djelomično skinite plastični omotač ostavivšijedan kraj zatvoren kako umak ne bi iscurio. Njam! Za l osobu.

•• ** ** »* »** •** •*• »*» ** « » *•

O SALATA OD ŠPINATA I JESTIVIH MLADICA 15 min.

2 šalice zelene salate, istrgane2 šalice špinata, istrganog2 šalice jestivih mladica djeteline lucerkel šalica raznih jestivih mladica: leće, graha, adukija, rotkvica, graška,crvene djeteline, pšenicel šalica krastavaca, oguljenih i narezanih na kockel osrednja rajčica, narezana na kriške

/ i v j r n /ui.ivo i

1 šalica arugule, nasjeckane (po želji)2 /lice maslinovog ulja2 žličice svježeg soka od limuna2 žličice nadomjestka za sol, umaka od soje ili 1/2 žličice senfa

Povrće i jestive mladice stavite u veliku zdjelu. Dodajte ulje i promiješajte.Dodajte sok od limuna i nadomjestak za sol ili umak od soje ili senf i ponovnopromiješajte. Za 2 osobe.

ČETVRTI DAN - ČETVRTAK

DORUČAK:Kao i prvoga dana.

RUČAK:Svježe voće ili sok od mrkve (po želji).Orasi i krastavci* ili energetska salata (str. 133) s kravljim sirom (po želji).

VEČERA:Koktel sokova od svježeg povrća (str. 136)Varivo za dvoje*

Salata Cezar*Kupus sa začinima*

** •* ** *» ** »• ** »* *• •• *• *• •• *• •* »» *#

0 ORASI I KRASTAVCI 2 min.

1/2-1 šalice sirovih badema, hikori oraha, oraha, brazilskih oraha i l ilješnjaka1 osrednji krastavac, oguljen i narezan

Pripazite da orasi budu sirovi. Pržene organizam ne može iskoristiti i takvi usamo truju. Može vam se činiti da orasi i krastavci nisu bog zna kakav obrok,ali to je vrlo zasitno jelo. Orasi se moraju dobro prožvakati. U ovom se ] > l uokusi izvrsno slažu, a njegove prehrambene vrijednosti su neupitne. Ovo |0najbolji način na kojeg možete jesti orahe.

I I / l II i l V I '

& *i* o *i* o

n VARIVO ZA DVOJE 40 min.

K malih mladih krumpiral velike mrkve2-3 /lice maslacal mali crveni luk, nasjeckanl grančica celera, nasjeckanal grančice brokolija bez cvjetića, oguljene i narezane na komadiće od lonl male tikvice, narezane na kriškel šalica smrznutih mahuna i boba (po želji)1/2 šalice smrznutog graška (po želji)1/4 /ličke sjemenki celera1/4 /ličke osušene kadulje1/4 / l i č k e osušenog mažurana1/2 žličice morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bezlolil luijon od povrća ili 2 žličice prirodnog bujona od povrća1-2 šalice vode

iv i te cijele krumpire i mrkve u posudu za kuhanje povrća na pari i pokrivenoh a j t e iznad kipuće vode 15 minuta. Mrkvu izrežite na kriške od oko l cm.nmpire ogulite i narežite ih na kocke od oko 2.5 cm. Stavite ih na stranu. Ul i k o j dubokoj tavi rastopite maslac. Dodajte krumpir, mrkvu, crveni luk,.T, brokoli, sol, bujon i vodu. Kad zavrije, ostavite da se pokriveno laganoa 5 minuta. Dodajte tikvice i grašak. Kad ponovno zavrije, pokrijte i ostavite«c lagano kuha uz povremeno miješanje. U ovo izvrsno jelo djeca vole

ukuti prženi kruh od integralnog žita s maslacem. Za 2 osobe.

*** *•* *•* *** *** *•* *•* *»* *** *** *•* *»* *»* *»* *#* *»* *»* *** *•• *t*

l SALATA CEZAR 15 min.

• t'hinj češnjaka1 / U t r maslinova uljat f >l ice svježeg limunova soka

l žličica dijonskog senfal tanki list nori (prešana alga, možete je pronaći u trgovini /drave hraneili u odjelima supermarketa gdje se prodaje azijska hrana) (po želji)1/4 žličice morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka be/solil glavica zelene salate1 šalica kruha prepečenca sa češnjakomSvježe mljeveni crni papar

Češnjak stavite u posudu i zgnječite ga vilicom. Brzo miješajući dodajte ulje.Uklonite češnjak. Dodajte sok od limuna i senf i promiješajte vilicom. Držećinori u ruci prepecite ga iznad vruće električne ploče ili p l inskog plmenika I-2 sekunde sa svake strane dok od crnog ne postane zelenim. Razmrvite ga ukomadiće i umiješajte u preljev. Dodajte morsku sol i preljev umutite. Zelenusalatu operite i dobro osušite. Istrgajte je na komadiće veličine zalogajauklonivši peteljku iz sredine lista. Stavite ju u posudu i dobro izmiješajte spreljevom. Dodajte krutone (prepečenac) sa češnjakom i papar. Sve još jednomdobro promiješajte. Za 2 osobe.

PREPEČENAC SA ČEŠNJAKOM 10 min.

Lako se priprema i puno je bolji od onog kupljenog u paketićima.

1 kriška kruha od integralnog žita2 žličice maslacal režanj češnjaka, zgnječen ili narezan na 2-3 komadića

Kruh narežite na kockice. U maloj tavi rastopite maslac. Dodajte češnjak ikratko pržite kako bi maslac dobio miris. Češnjak uklonite. Dodajte kruh ipržite, često okrećući dok ne postane hrskav. Kockice dodajte salati, juhi iliraznim jelima od povrća. Za 1-2 osobe.

. l \ J ' I I S i l i

D KUPUS SA ZAČINIMA 12 min.

1 žlica ulja od šafranike2 žlice sjemenki goruščicel žličica đumbiral mali crveni luk, podijeljen na četvrtine i narezan na tanke kriške1 glavica kupusa s izvađenom jezgrom, podijeljena na Čevrtine i narezanana tanke kriške1/2 žličice morske soli2 žlice svježeg limunova soka ili soka od limete

U velikoj tavi zagrijte ulje. Dodajte sjemenke goruščice i đumbir i ostavite dana trenutak zacvrči. Dodajte crveni luk i pržite više minuta često miješajući.Dodajte kupus i sol i dobro promiješajte. Pokriveno kuhajte na srednjoj vatriuz neprestano miješanje dok kupus ne uvene. Na kraju ga poškropitelimunovim sokom ili sokom od limete.

PKTI DAN - PETAKSalata kao glavno jelo

DORUČAK:K u o i prvoga dana.

RUČAK:Nastavite s voćem ili uzmite pladanj povrća i voća (str. 141)

VEČERA:Koktel sokova od svježeg povrća (str. 136) ili 1/2 dinje ili l cijeli grejpSalu t a od piletine s curryjem*

G SALATA OD PILETINE S CURRVJEM 25 min. + vrijemepripreme za pile

4 šalice zelene salate puterice, oprane, osušene i istrgane na komadićeveličine zalogaja2 šalice špinata, grubo nasjeckanog1/2 Šalice jestivih mladica djeteline lucerke1/4 šalice arugule ili svježih listova korijandera, nasjeckanih (po želji)2 šalice lagano pečene piletine bez kožice, narezane (str. 138) ili piletinapečena na ražnju, kuhana na pari ili s roštilja2 šalice šparoga1/2 šalice mrkvi, uzduž prerezanih

Pripremite salatu.

U velikoj zdjeli pomiješajte zelenu salatu, špinat, jestive mladice i arugulu ililistove korijandera. Tvrde krajeve šparoga otrgnite i bacite, a šparoge narežitena oko l cm dijagonalano. Stavite ih u vrelu vodu. Neka se kuhaju 3-4 minute

/ I V l i l i / l U . l \ i i l

1 l i dok vodu ne postane svjctlozelena. Izvadite ih i odmah stavite pod hladnuvodu. Mrkve polijte kipućom vodom i ostavite ih da se blanširaju 1-2 minute.Osušite ih. Piletinu, šparoge i mrkve dodajte lisnatoj salati.

PRELJEV OD MAJONEZE S CURRVJEM

2 žlice maslinova uljal /lica svježeg limunova soka1-2 žlice majoneze

l žličica meda1/2 žličice currvja u prahu1/2 žličice osušenog bosiljka ili 2 žličice svježeg, usitnjenogl žličica ljutike, nasjeckane1/4 žličice morske soli (po želji)Svježe mljeveni crni papar

r t -iprem ite preljev.

U maloj posudi pomiješajte ulje, sok od limuna majonezu i med. Mutite dokne postane kremasto. Dodajte curry u prahu, bosiljak, ljutiku i morsku sol.Ponovno umutite i prelijte preko salate. Začinite paprom radi okusa, l jakovel ika salata ili 2 salate srednje veličine.

l II IUI l I I I l

ŠESTI DAN - SUBOTA

DORUČAK:Kao i prvoga dana.

RUČAK:Svježe voće ili sok od mrkve (po želji)l ncrgetska salata (str. 133) ili topli sendvič sa cvjetačom*

VEČERA:Zetelačkajuha* i vruća kukuruzna tortilla* iliNaribana pirjana mrkva*Tcrivaki brokoli*Pikantna salata od zelenog kupusa*

*** »** *** **• •** *** A. A. A A A A A A A A A A A A» * * • ** > V V " » » " V • • " " » » "

d TOPLI SENDVIČ SA CVJETAČOM 20 min.

Jednostavnim uređajem za pripremanje toplih sendviča kojeg jeftino možetenabaviti u prodavaonici posuda najbolje je raditi tople sendviče. Ako ga nemate,nadjev stavite na tost premazan maslacem. Uređaji za pripremu toplih sendvičaimaju dvije sklopive ploče, okrugle ili četvrtaste, veličine komada kruha sdugačkom drškom. U uređaj stavite kruh i nadjev i uključite ga, tako da sepeče s obje strane.

l šalica cvjetače kuhane na pari1-2 žlice majoneze1/4 žličice dijonskog senfa (po želji)1/4 žličice morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bezsoli1 žličica celera ili vodenog kestena, nasjeckanog (po želji)2 kriške kruha od integralnog žita

l žlica m. i s l .u .11/2 šalice jest iv ih mladica djeteline lucerke ili zelene salate, istrganel žlica mrkvi, nasjeckanih

C'vjetaču zgnječite miješajući je u majonezi, senfu i morskoj soli. Dodajteceler ili vodene kestene i dobro promiješajte. Kruh namažite maslacem.Razmazite smjesu s cvjetačom na maslacem nenamazanu stranu jedne kriškekruha. Posipajte jestivim mladicama ili zelenom salatom i mrkvama. Prekrijtedrugom kriškom kruha tako da vanjska strana bude namazana maslacem.Stavite sendvič u uređaj za pripremanje toplih sendviča. Zagrijavajte ga nanaj jače dok kruh ne pozlati i dok se ne prepeče, a nadjev ne bude topao,približno 3 minute svaku stranu. Za l osobu.

A A A A. A A A A A A A A A A A A A AV V V "•"

"•" V * * * * * » * * • • • •

n ZETELAČKAJUHA 55 min

9 šalica vode1 veliki crveni luk, grubo nasjeckan2 velika režnja češnjaka, nasjeckanog2 grančice celera, grubo istrgane1 osrednji celerov korijen, oguljen i narezan na kocke (po želji)2 šalice banana tikvica, narezanih na kockel mala cvjetača s izvađenom jezgrom i istrgana na cvjetiće od oko l cm4 osrednje mrkve, oguljene i narezane na kocke od oko l cm4 osrednje tikvice, izrezane na kriške debljine oko 0.5 cm4 osrednje žute tikvice ili ljetne tikve, narezane na kriške debljine 0.5 cm3 osrednja bli jedoru/icasta krumpira, oguljena, prepolovljena i narezanana kriške debljine oko 0.5 cm1 glavica kelja s izvađenom jezgrom, izrezana na četvrtine i narezana natanke kriške1/2 žličice osušene majčine dušice1/2 žličice osušenog bosiljka1/2 žličice osušenog vrijeska2 žlice bijeloga misoa ili 2 bujona od povrćal žličica morske soli (po želji)Malo cimetaMalo muškatnog oraščića

l / l u *• \ \ j r / r istisnutog limunova soka

U loncu za juhu zagrijte vodu. Kad provrije dodajte sve sastojke osim limunovasoka. Neka ponovno zakipi. Ostavite da se lagano kuha 30 minuta čestomiješajući kako se tikva ne bi raspala dok se ne stvori gusta juha. Na krajukuhanja umiješajte sok od limuna. Možete napraviti veću količinu ove juhejer se može čuvati u hladnjaku za kasnije. Za 8 osoba.

• *> •> *> *> »i*

O VRUĆA KUKURUZNA TORTILLA 8 min.

K kukuru/nih tortilla2 žlice maslaca

Torti l Ic jednu po jednu prigrijte u vrućoj suhoj tavi, preokrećući ih s jednesirane na drugu dok ne postanu mekane, nikako hrskave. Pošto zagrijete jednu,s t a v i t e komad maslaca na sredinu i drugu vruću tortillu na nju. Tortille stavitejednu na drugu u zatvoreni lonac kako bi ostale tople i mekane, inače će seosušit i . Kad ih želite pojesti, možete ih narezati na klinove poput torte ili ihpojedinačno uzeti i saviti stoje tradicionalnije. Za 4 osobe.

* * *d NARIBANA PIRJANA MRKVA 30 min

2 žlice maslacal žličica ulja od šafranike3 osrednje mrkve, oguljene i fino naribane3 osrednja krumpira za svaku namjenu, oguljena i fino naribana1/2 malog crvenog luka, fino naribanog1/2 žličice morske soli (po želji)

U velikoj tavi rastopite maslac i ulje. Dodajte mrkvu, krumpir, luk i začine.

Pr/ik- dok s je i lne strane ne potamni, pa prevrnile i pržite drugu stranu, takođerdok ne potamni. I/režite na male komadiće ili poslužite u klinovima. Za 3osobe.

*> *i* *i* *i* *> »i* »i* *i* *> *i* *i* *i* *i*

d TERIVAKI BROKOLI 15 min.

Ovo ukusno jelo vam pruža priliku da iskoristite neuporabljene grančicebrokolija.

3 ili 4 debele grančice brokolija bez cvjetića1 žlica ulja od šafranike ili od sezama1-2 režnja češnjaka, nasjeckanog2 /lice tamarijaSvježi limunov sok

Ljuštilicom za mrkvu uklonite debelu koru s vanjske strane grančice brokolija.Narežite grančice uzdužno na tanke kriške. U velikoj tavi zagrijte ulje i dodajtečešnjak kratko pržeći. Dodajte brokoli i pržite 3-5 minuta na srednje jakojvatri dok ne omekša. Na kraju umiješajte tamari i sok od limuna. Za 3 osobe.

O PIKANTNA SALATA OD ZELENOG KUPUSA 15 min.

1/2 male glavice kupusa2 žlice kopra, nasjeckanog2 žlice svježeg peršina, nasjeckanog1/2 šalice kiselog vrhnjaSok l malog limuna1/2 žličice pahuljica crvene alge (po želji)1/2 žličice morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bezsoliSvježe mljeveni crni papar

K u p u s naribajte, tanko narežite ili fino nasjeckajte. U velikoj /djch pomiješajtek u p u s , kopar i peršin. Kiselo vrhnje i limunov sok pomiješajte zajedno i prelijtepreko kupusa. Dodajte crvenu algu, morsku sol i papar. Dobro izmiješajte. Zat osobe. (Neuporabljeni kupus ostavite za deveti dan.)

SEDMI DAN-NEDJELJA

DORUČAK:Kao i prvoga dana ili voćna salata po izboru ili salata od jagoda i kivija svoćnim frapeom*

RUČAK:Svježe voće ili sok od mrkve (po želji)Žetelačka juha (str. 157) ili salata po izboru s preljevom po izboru ili tortillas krastavcima *

VEČERA:Koktel sokova od svjcžeg povvrća (str. 136)Pastirska pita *Slatke mrkve s bosiljkom *Pariška salata sa šparogama *

A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A" » * V V * " *V* *** * * " %* • »" " V V **" %*

D SALATA OD JAGODA I KIVIJA 10 min.

2 naranče, oguljene i poprečno narezane na kriške2 šalice jagoda, narezanih na kriške2 velika kivija, oguljena i narezana na kriškel mala banana, oguljena i narezana na kriškel žlica ribizla (po želji)

Na pladanj poslažite kolutove naranči. U velikoj posudi pomiješajte jagode,kivi i banane. Dodajte ribizle. Lagano promiješajte i stavite na naranče.Napravite voćni frape i prelijte ga po salati ili poslužite zasebno. Za 2 osobe.

V< K NI FRAPE 3 min. svaki

|{vo pet prijedloga različitih voćnih frapea, no dakako, mogućnosti ima punoviše.Pire napravite miješalicom ili u uređaju za obradu hrane.

Prvi način:1/2 papaje1/4 Šalice soka svježe naranče1/4 žličice muškatnog oraščića

Drugi način:l persimmonl banana

Treći način:l banana1/2 Šalice jagoda

Četvrti način:1/2 šalice soka svježe naranče ili jabuke6-8 datula s izvađenim košticama

Peti način:1/2 Šalice ananasa, narezanog na kockel banana

Frape prelijte preko voćne salate ili poslužite zasebno.

D TOKTILLE S KRASTAVCEM 5 min.

Kukuruzne tortilleMajoneza ili maslacŠtapići krastavcaJestive mladice djeteline lucerke ili zelena salata, istrgana na komadićeAromatizirana sol ili meksikanski aromatični začin s peršinom bez soli

Krastavac ogulite i narežite na tanke štapiće dužine od 12-15 cm. Tortillu/agrijte u vrućoj suhoj tavi dok ne postne mekana, nikako hrskava. Toplulortillu namažite majonezom. Napravite liniju od 2-3 štapića krastavca posredini tortille. Posipajte jestivim mladicama ili zelenom salatom i aromatičnimdodacima. Prijedlog za posluživanje: 3 tortille s krastavcem po osobi.

*> •> *I* *> *> •> *> *I* *> *> *I* *I* ' *I» *I* *> *I* *I»

PASTIRSKA PITA 90 min.

Nadjev:1/2 šalice maslacal osrednji crveni luk, fino nasjeckanl luk vlasac, fino nasjeckanl Šalica celera, fino nasjeckanog1/4 šalice ljutike, fino nasjeckaneH šalica kockica kruha od integralnog žita od oko l cm, po mogućnosti odstaroga kruha1/2 žličice osušenog mažurana1/2 žličice osušene majčine dušice1/2 žličice sjemenki celera1/4 žličice mljevene paprike1/2 žličice morske soliSvježe mljeveni crni paparI žlica svježeg peršina, sitno nasjeckanog1 bujon od povrća2 šalice kipuće vode

/ . i | i r o - n i pire od krumpira:

8-10 malih blijedoružičastih krumpira, oguljenih i narezanih na kriškeod oko 5 cm (8-10 šalica)l grančica celera s lišćeml lovorov listl veliki režanj češnjaka3 /lice maslaca1/4 šalice neobrađenog ili gustog vrhnja1/2 žličice morske soli, arom at i/i ni n e soli ili aromatičnih dodataka he/soliSvježe mljeveni bijeli papar

()gul i tc krumpir i stavite ga u veliki lonac hladne vode. Dodajte celer, lovorovl i s t i češnjak. Kad zakipi poklopite i pustite da lagano vrije 20-30 minuta ilidok krumpir ne postane mekan.

Dok se krumpir kuha, pripremite nadjev. U velikoj dubokoj tavi rastopitemaslac. Dodajte crveni luk, luk vlasac, celer i ljutiku. Pržite dok povrće nepočne mekšati. Dodajte kockice kruha, kadulju, mažuran, majčinu dušicu,sjemenke celera, papriku, morsku sol i papar. Sve dobro izmiješajte. Otopite1 bujon od povrća u 2 Šalice kipuće vode. Dodajte nadjevu i dobro promiješajte.Kuhajte pokriveno na pari na jako slaboj vatri uz često miješanje 15 minuta.

Pećnicu zagrijte na 190°C. Pripremite pire od krumpira. U maloj tavi rastopitemaslac i dodajte vrhnje. Zagrijavajte dok ne postane vruće, ali nemojte dazakipi. Uklonite lovorov list i češnjak i krumpir zgnječite gnječilicom ilimješalicom. U to umiješajte maslac s vrhnjem. Dodajte morsku sol i papar tedobro ulupajte.

Nadjev stavite u vatrostalnu ili zemljanu posudu. Na to stavite krumpir i peciteu pećnici 30-45 minuta ili dok krumpir ne dobije rumenu koricu. Dok se pitapeče, pripremite umak od gljiva i vrhnja. Za 4-6 osoba.

Umak od gljiva i vrhnja:2 žlice maslaca1 luk vlasac, nasjeckan450 g gljiva, narezanih na kriške2 žlice maslaca

2 žlice brašna1 i 1/2 šalice vode2 bujona od povrća2 žlice neobrađenog ili gustog vrhnja1/2 žličice morske soli1/4 žličice kristala češnjaka ili soli od češnjaka

U velikoj dubokoj tavi rastopite dvije žlice maslaca. Dodajte luk vlasac i gljive.Pržite dok gljive ne budu mekane i ne puste tamnosmeđi sok. Uklonite gljiveiz tave rupičastom žlicom. Sok izlijte u mjernu posudu i sačuvajte.

U istoj tavi rastopite dvije žlice maslaca. Dodajte brašno i promiješajte. Dodajtesok od gljiva i nastavite miješati metlicom dok umak ne postane gušći. Polakododavajte vodu neprekidno muteći, a zatim dodajte bujon. Mutite kako bi sebujon otopio. Dodajte vrhnje, sol i češnjak. Sad možete umaku dodati i gljiveili ga poslužite bez njih s pastirskom pitom. Za 4-6 osoba.

*:* •:* *> •:* *> *:* *:* *:• *:* •:• *> <* <* •> * •:• *> *

SLATKE MRKVE S BOSILJKOM 25 min

12 osrednjih mrkvi, oguljenih3 žlice slatkog maslaca2 žlice Čistog javorovog sirupa1-2 žlice svježeg bosiljka1/4 žlice morske soli

Mrkve narežite na kriške od oko 3 mm ili ih propustite kroz nož uređaja zaobradu hrane. Stavite ih u posudu za kuhanje povrća na pari i pokrivene kuhajteiznad vrele vode 10 minuta dok ne omekšaju. Uklonite ih s vatre i stavite nastranu. Mrkve se na pari mogu skuhati i ranije, a s drugim začinima pomiješatineposredno prije služenja. U velikoj dubokoj tavi rastopite maslac. Dodajtejavorov sirup, mrkve, bosiljak i morsku sol. Dobro promiješajte kako bi semrkve potpuno prekrile umakom od maslaca. Za 4-6 osoba.

* * » • * » * * * * • • ». -•- -•- .». .». -*- -•- -*.%* %* V %* % %* % * % » % % " * • * % • • •

PARIŠKA SALATA SA ŠPAROGAMA 15 min.

t glavica salate puterice1/2 glavice radića250 % svježih ili smrznutih šparoga

Pripremite salatu.

salatu operite, potpuno osušite i isrgajte na komadiće veličine zalogajauklomvš i tvrdu peteljku iz sredine lista. Bacite tvrde krajeve šparoga i šparogem o m l c u kipuću vodu 3-5 minuta ili dok ne budu svijetlozelene i laganohrskave. Izvadite ih iz vode, dobro osušite i narežite na komadiće od oko 4cm. Pomiješajte ih sa zelenom salatom

l rancuski preljev:3 /lice maslinova uljal žlica svježeg limunova soka1/2 žličice dijonskog senfaMorska sol (po želji)l režanj češnjaka, prepolovljenSvježe mljeveni crni papar

Pripremite preljev.

U mjernu posudu stavite ulje, sok od limuna, senf i morsku sol. Češnjaknabodite na vilicu i njome izmutite preljev. Prelijte ga preko salate. Na krajudodajte papar zbog okusa i dobro promiješajte. Za 4 osobe.

OSMI DAN - PONEDJELJAKSalata kao glavno jelo

DORUČAK:ICao i prvoga dana.

RUČAK:Nastavite s voćem i sokom ili uzmite pladanj povrća i voća (str. 141)

VEČERA:Koktel sokova od svježeg povrća (str. 136) ili 1/2 dinjeSalata ljubitelja krumpira s umakom*

•** *** *** *** *** •*• •*• *** *** **• *** **• *** *** **» »*» **» »*» *** **** » v • » • » » » v • % • > """"" #

d SALATA LJUBITELJA KRUMPIRA 35 min.

6 malih mladih crvenih krumpira2 žlice maslaca1/2 žličice morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bezsoli1/4 žličice slatke mađarske paprike2 šalice cvjetića brokolija (ostavite 5 cm grančice)4 šalice zelene salate, oprane, osušene i istrgane na komadiće veličinezalogaja2 šalice špinata, grubo narezanogl šalica jestivih mladica djeteline lucerkel šalica crvenog kupusa, fino narezanog ili nasjeckanog

Pripremite salatu.

Cije le i neoguljene krumpire stavite u posudu za kuhanje p r n i e a na pari,pokr i j te i l i i k u h a j t e iznad vrele vode 20 minuta ili dok ne budu blago mekani.I Jok se krumpir i kuhaju na pari, pripremite brokoli, povrće i preljev. Uklonitek r u m p i r s vatre i narežite ga na kockice od oko 1.5 cm (ogulite ako želite).Stav i te ga u vel iku zdjelu na stranu. U maloj tavi rastopite maslac. Prelijte gapreko krumpira i dobro protresite. Dodajte morsku sol i papriku te dobroi/mješnjte. Krumpir u jednom sloju stavite na foliju za kuhanje. Ostavite gana najvišoj polici u prethodno zagrijanoj pećnici. Pecite 5-10 minuta.

l )ok se krumpir peče, kuhajte brokulu na pari oko 5-7 minuta ili dok ne postanem e k a n i svjctlozelen. Skinite ga odmah s vatre i stavite sa strane da se hladi.

/e lenu salatu i špinat stavite u veliku zdjelu i odvojeno dodajte jestive mladicel a k o tla budu ravnomjerno raspoređene. Dodajte kupus. Brokoli uzdužnon . n e / i t e na tanke štapiće. Sve dodajte salati.

Krem preljev:1 veliki režanj češnjaka2 žlice svježeg soka limuna ili limete1/4-1/2 žličice morske soli (po želji)1/4 maslinovog ulja1/2 žličice osušenog origana1/4 žličice osušene majčine dušice1-2 žlice majonezeSvježe mljeveni crni papar

Pripremite preljev.

Ogulite češnjak i zgnječite ga volite li više njegov jak miris ili ga prepolovitevolite li više blažu salatu. Stavite češnjak u mjernu posudu i nabodite ga navilicu. Dodajte sok limuna ili limete, sol, maslinovo ulje i mirodije. Dodajtemajonezu i umutite preljev vilicom na kojoj je naboden češnjak dok ne postanegust poput kreme. Prelijte preljev preko salate i dobro izmiješajte.Završite salatu.

Izvadite krumpir iz pećnice i dodajte ga salati. Začinite paprom ako želite.Dobro promiješajte. Za 2 osobe.

DKVETI DAN-UTOKAK

DORUČAK:Kao i prvoga dana

RUČAK:Sok od svježeg voća ili mrkve (po želji)Energetska salata (str. 133) ili veliki guacamole* s kukuruznim čipsom igrančicama celera

VEČERA:Koktel sokova od svježeg povrća (str. 136)Povrće s mrvicama i maslacem* ilitost od integralnog žita s maslacemKrepka juha od graška*Pikantna salata od zelenog kupusa (str. 159)

n VELIKI GUACAMOLE 5 min

l avokado1/2 žličice aromatizirane soli ili meksikanski začin s peršinom bez soli1/2 žličice kumina1/2 žličice osušenog oregana

Avokado prepolovite, uklonite sjemenku koju sačuvajte i meso izvaditežlicom. U maloj posudi zgnječite meso vilicom i umiješajte začine. Mutitevilicom dok ne postane kremasto. Ako guacamole ne želite poslužiti odmah,vratite sjemenku u posudu kako krema ne bi izgubila boju, dobro poklopite izamrznite do uporabe. Poslužite kao namaz za prirodni kukuruzni čips,grančice celera i drugo sirovo povrće. Za 1-2 osobe.

n POVRĆE S MRVICAMA I MASLACEM 25 min.

1 osrednja cvjetača s izvađenom jezgrom, istrgana na male cvjetiće1/4 glavice crvenog kupusa s izvađenom jezgrom, narezan

(> osrednjih mrkvi, narezanih na kriške, štapiće ili na kockice2 osrednje žute tikve, narezane na kockice od oko 1.5 cm2 šalice kineskog bijelog kupusa, narezanog

Pripremite povrće.

( \ ic taču, kupus, mrkve i tikve stavite u posudu za kuhanje na pari i pokrivenokuha j te iznad vrele vode 10 minuta ili dok ne bude mekano. Dodajte kineskib i j e l i kupus posljednje minute kuhanja na pari.

Preljev od mrvica s maslacem:2 žlice maslacal režanj češnjaka, nasjeckanog4 kriške kruha od integralnog žita

/ 'ripremite preljev.

U velikoj dubokoj tavi rastopite maslac. Dodajte češnjak i pržite da zamiriši.U uređaju za obradu hrane ili mješalicom srednje usitnite kruh. Mrvice kruhaprotresite u maslacu sa češnjakom dok se sav maslac ne upije, a mrvicejednoliko ne zamaste.

1 žlica maslaca1/2 žličice aromatizirane soli1/4 žličice morske soliSvježe mljeveni crni papar2 žlice maslaca

Napravite složenac.

Pećnicu prethodno zagrijte na 260°C. U velikoj zdjeli izmješajte povrće kuhano

na pan sa /l icom maslaca, aromali/iranom i morskom soli. Ako želite dodajtepapar i 1/2 šalice preljeva od mrvica s maslacem. Dobro promiješajte. Povrćestavite u pl i tku vatrostalnu posudu tako da prekrijete dno. Posipajte gapreostalim mrvicama i prelijte s dvije žlice maslaca. Pecite u pećnici 5 minuta.Neiskorišteni složenac može se dodati juhama, iskoristiti u toplim sendvičimaili zamotati u tople tortille ili chapatije. Za 4 osobe.

•>*:**:**:*

D KREPKA JUHA OD GRAŠKA 100 min

2 žlice maslacal žlica ulja od Šafranikel šalica mrkvi, grubo nasjeckanihl šalica celera, grubo nasjeckanihl i 1/2 šalice crvenog luka, grubo nasjeckanog1 veliki režanj Češnjaka, grubo nasjeckanog2 šalice kupusa, fino narezanog10 šalica vode2 šalice zelenog oljuštenog graškal žličica osušenog bosiljkal žličica osušene majčine dušicel žličica osušenog mažurana1/2 žličice osušenog origana1/2 žličice osušenog vrijeska1/8 žličice osušenog lišća kadulje1/8 žličice osušenog estragona1/4 žličice sjemenki celera1/4 žličice mljevenog korijandera1/2 žličice morske soli (po želji)1/4 žličice aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bez soliSvježe mljeveni crni paparl bujon od povrća4 žlice svježeg peršina, nasjeckanog

Zajedno zagrijte maslac i ulje u velikom loncu za juhu. Dodajte mrkvu, celer,

i i \ rn i luk i kupus te nekoliko minuta pržite često miješajući. Dodajte vodu,, ik, /ačine i bujon. Kad zakipi, pokrijte lonac i ostavite da na srednjoj

\ a i r i lagano vrije 90 minuta. Često miješajte. Na kraju umješajte peršin i dodajtem i r o d i j e . Neiskorištenu juhu zamrznite u vakuumskoj posudi za drugi obrok./a X osoba.

DESETI DAN-SRIJEDA

DORUČAK:Kao i prvoga dana.

RUČAK:Sok od svježeg voća ili mrkve (po želji)Pravilno kombinirani sendvič (str. 134) ili namaz od oraha sa sirovim povrćem(str. 145) ili orasi i krastavci (str. 150)

VEČERA:Koktel sokova od svježeg povrća (str. 136)

Pržen-miješan Lo Mein s narezanim povrćem*Salata cezar (str. 151, želite li izostavite prepečenac)Ukusni kukuruz na klipu*

PRŽEN-MIJEŠAN LO MEIN S NAREZANIM POVRĆEM 25min.

l žlica ulja od šafranike1 žličica češnjaka, nasjeckanog1/2 žličice svježeg đumbira (po želji)2 šalice kupusa, nasjeckanog1 šalica ljutike, narezane na dugačke štapiće2 šalice tikvica, dijagonalno narezanih na kriške debljine oko 0.5 cm,zatim narezane na štapiće1 šalica bijelih mahuna, narezanih2 šalice šparoga ili brokula, dijagonalno narezanih na komadiće oko 2.5cm ili tanke cvjetiće

3 žlice ulja od Šafranike4 šalice hladnih rezanaca od heljde ili integralnog brašna

Namjeravate li uporabiti brokoli, prethodno ga 4 minute kuhajte na pari. Dokpripremate povrće, zdjelu nekoliko minuta zagrijavajte. Dodajte žlicu ulja iokrećite je da se skroz zaulji. Dodajte češnjak, đumbir i svo povrće. Pržite gai miješajte u vrućem ulju dodajući l -2 žlice vode bude li potrebno kako povrćene bi zagorilo. Pržte i miješajte dok povrće ne postane svijetlozeleno (samonekoliko minuta), zatim ga istresite na veliki pladanj. Operite zdjelu i ponovnoga stavite na srednje jaku vatru.

Umak:l žlica tofu umaka ili umaka tamaril žličica svježeg limunovog soka ili suhog serija1 žlica ulja od se/ama2 žlice umaka za roštilj ili umaka od kineskih mahuna ili kikirikijal žličica medal žličica paštete od ljutog currvja (po želji) ili 1/2 žličice currvja u prahu

U vrućoj zdjeli zagrijte tri žlice ulja. Dodajte rezance i pržite mješajući dokne budu topli. Dodajte povrće i umak. Dobro izmješajte i istresite na pladanj.Za 2 osobe.

*** *** *•* *4* *** *«* *** *»* *** *** *** *•* *** *** *** *•* *•* *»* *»* *•*

d UKUSNI KUKURUZ NA KLIPU 7 min.

4 klipa kukuruzaMaslacMorska sol, aromatizirana sol ili aromatični dodaci bez soli

Kukuruz u hladnjak uvijek pohranite s komuškom. Sačuvat će se bolje i duže.U lonac za juhu stavite vodu. Kad zakipi dodajte kukuruz s komuškom iostavite da vrije 5 min. Stavite ga na pladanj. Dodajte maslac i morsku sol. Za2-4 osobe.

JEDANAESTI DAN - ČETVRTAKSalata kao glavno jelo

l (pamtite, svaku predloženu salatu kao glavno jelo možete zamijeniti salatompo vlastitom izboru.

DORUČAK:Kao i prvoga dana.

RUČAK:Svježe voće ili sok od mrkve (po želji)Nastavite s voćem ili uzmite voćnu salatu ili pladanj povrća i voća (str. 141)Želite li možete jesti i sirovo povrće

VEČERA:l cijeli grejpSalata ljubitelja odreska (teksaška salata)*

SALATA LJUBITELJA ODRESKA 40 min.

3 Šalice mahuna sa češnjakom (str. 139)280-340 g odreska po želji2 /lice ulja od Šafranike1 mali crveni luk, narezan4 šalice zelene salate puterice, oprane, osušene i istrgane na komadićevel ičine zalogaja2 šalice špinata, bez peteljki3 velike gljive, narezane na štapiće

Pripremite salatu.

Pripremite mahune sa češnjakom. Dok se mahune kuhaju, ispecite odrezakpo vlastitom ukusu. Izrežite ga dijagonalno na tanke trake i stavite sa strane.U maloj tavi zagrijte ulje. Pržite luk u ulju dok ne omekša. Stavite zelenusalatu i špinat u veliku zdjelu. Dodajte odrezak, mahune i gljive.

Dijonski preljev:3 žlice maslinovog uljal žlica svježeg limunovog soka3/4 žličice dijonskog senfa1/2 žličice morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bezsoli (po želji)Svježe mljeveni crni papar

Pripremite preljev.

U maloj posudi umutite ulje, sok od limuna i senf dok ne postane pjenušavo.Dodajte morsku sol i aromatiziranu sol, ako želite. Prelijte preko salate i dodajtepapar. Dobro promiješajte. Za 2 osobe.

Prije spavanja možete pojesti neko voće, ukoliko je prošlo 4 sata od glavnogobroka.

DVANAESTI DAN - PETAK

DORUČAK:Kao i prvoga dana.

RUČAK:Svježe voće ili sok od mrkve (po želji)Hnergetska salata (str. 133) ili lepinje s nadjevom*

VEČERA:Koktel sokova od svježeg povrća (str. 136)Povrće s currvjem i Raita krastavci* iliPečeni riblji fileti i krastavci s koprom *Slatka špageti tikva *

n LEPINJE S NADJEVOM 15 min.

Lepinja od integralnog žita koja se uvijek može dobiti odlična je zamjena zaobični kruh. Kratko zagrijte lepinju u pećnici. Nemojte je prepeći jer se ondane može nadjenuti. Odrežite tanku traku duž vrha lepinje i nadjenite jenadjevom kojeg volite. Svaka salata koju radite od svježeg ili na pari kuhanogpovrća može biti odličan nadjev za ovakvu lepinju. Koristite gušće preljevekoji će se upiti u lepinju. Kad sam prije osam godina prvi puta isprobavalanove recepte, ove smo lepinje prodavali u prodavaonicama našeg općinskogsjedišta. U to doba, kad je još bila neuobičajena, ova vrsta sendviča bila jejako popularna.

Nekoliko listova zelene salate, oprane i osušeneNekoliko listova Špinata

l omanja rajčica (po želj i)l grančica celera1/2 malog krastavca ili l mali kiseli krastavčić1 mala mrkva1/2 avokada (po želji)2 šalice jestivih mladica djeteline lucerke (po želji)1-2 žlice majoneze1/2 žličice senfa ili tamarijaSvježi limunov sokMorska sol, aromatizirana sol ili aromatični dodaci bez soli (po želji)2 lepinje od integralnog žita

Sitno narežite zelenu salatu, špinat, rajčicu, celer i krastavac i pomiješajte ihu maloj zdjeli. Naribajte mrkvu i narežite avokado na kocke i dodajte povrću.Dodajte jestive mladice, majonezu, senf ili tamari, sok od limuna i morskusol. Sve dobro izmješajte. Tople lepinje nadjenite salatom. Zamotajte ih uplastičnu foliju i pohranite u hladnjak do uporabe. Za 2 osobe.

POVRĆE S CURRVJEM 30 min.

Osnovno indijsko kulinarstvo je u biti vrlo lako. Ovaj izvorni recept naučilasam od drage prijateljice iz Bombaya, gđe Vasant Ullal, neobično talentiranekulinarske umjetnice. Ovo je recept za suhi curry. Varijanta mokrog currvjaslijedi nakon njega.

2 žličice ulja od šafranike, maslaca ili mliječne masti1/2 žličice sjemenki gorušČice (po želji)Dva prsta asafetide (po želji)l žlica zelenog chillija, nasjeckanog ili bell paprike, usitnjene (volite liviše ljuti currv uporabite zeleni chilli)l mala cvjetača s izvađenom jezgrom i istrgana na male cvjetiće1/4-1/2 žličice solil žličica korijandera u prahu1/8 žličice đumbira

l žličica vode1 i 1/2 šalice smrznutog graška3 žlice jezgre kokosovog oraha, fino naribane2 žlice svježih listova korijandera, fino naribanihSok od pola male limete

Pripremite povrće.

U velikoj dubokoj tavi zagrijte ulje, maslac ili mliječnu mast. Dodajte sjemenkegoruščice, asafetidu i zeleni chill i ili bell papriku. Dodajte i cvjetaču.Poklopljeno kuhajte na pari, na jako slaboj vatri, dodajući morsku sol,korijander i đumbir. Često miješajte. Dodajte vodu ako se povrće počne lijepitiza dno. Kuhajte 5-10 minuta često miješajući dok cvjetača ne omekša. Dodajtegrašak, dobro promiješajte i kuhajte još oko 3-4 minute. Umiješajte kokos,listove korijandera i sok limete. Dobro promiješajte i lagano kuhajte nekol ikominuta. Za 3-4 osobe.

Varijanta mokrog currvja

Naribani kokos izmješajte mješalicom s 1/4 žličice kima, malom kriškomsvježeg đumbira, 1-2 češnja češnjaka, l žličicom korijandera, 1/8 žličiceturmerica i vodom. Umak od kokosa dodajte na kraju kuhanja zajedno sgraškom. Kuhajte 3-4 minute. Dodajte listove korijandera i sok limete.

O RAITA KRASTAVCI 10 min.

Ovo je recept gđe Ullal za hladnu raitu koja se po tradiciji služi s currvjem.Budući da se radi od jogurta, ne slaže se s hranom bogatom ugljikohidratimakao stoje tradicionalna riža ili chapati, pa ćemo umjesto toga poslužiti s la tkušpageti tikvu kao dodatak povrću s currvjem i raiti s krastavcima.

l mali krastavac, oguljen i grubo nariban1 i 1/2 šalice običnog jogurta2 žličice ulja od šafranikeDva prsta asafetide

1/2 žličice sjemenki goruŠČice1 /lica curryjevih listova1/4 žličice morske soli (po želji)2 žlice svježih listova korijandera, usitnjenih

U maloj zdjeli pomiješajte krastavac i jogurt. Prije no što ga dodate jogurtu,t / krastavca možete iscijediti višak vode. U maloj tavi zagrijte ulje. Dodajteasalctidu, sjemenke goruščice i listove currvja i ostavite da nakratko zacvrči.l I l i j t c u jogurt s krastavcem, dodajte morsku sol i listove korijandera pa dobropromiješajte. Za 4 osobe.

CD PEČENI RIBLJI FILETI 10 min.

2 Čilea od 225 g sabljarke, lososa, morskog psa ili bilo koje druge ribe2 žlice rastopljenog maslaca ili maslinova uljaMalo tabasca ili cavenne paprike1/4 žličice morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bezsoliSvježe mljeveni crni papar (po želji)l žličica svježeg limunova soka

Prethodno zagrijte pećnicu. Riblje filete operite i dobro osušite. Sve ostalesastojke pomiješajte u maloj posudi. Namažite obje strane ribe umakom kojase tako neće zalijepiti i stavite je u pećnicu na oko 10 cm od grijača. FileteČesto mazite umakom. Svaku stranu pecite 3-4 minute. Pripazite da filete neprepečete, oni trebaju biti sočni i mekani. Za 2 osobe.

O KRASTAVCI S KOPROM 15 min.

l krastavac (volite H više čvršće i svježije krastavce s manje sjemenki,uporabite one iz staklenika ili kisele krastavce), oguljen, s izvađenimsjemenkama i razrezan na tanke kriške Ijuštilicom za mrkvu i zatim

nare/an na tanke trakaste komade1/2-3/4 šalice kiselog vrhnja, ovisno o veličini krastavca2 žlice svježeg limunova soka1 žličica ljutike, nasjeckane2 žlice svježeg kopra, usitnjenog ili l žličica osušenog1/4 žličice morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bezsoli

Sve sastojke stavite zajedno i dobro promiješajte. Ostavite u hladnjaku douporabe. Poslužite kao zasebnu salatu ili kao dodatak pečenoj ribi. Za 2-4osobe.

G SLATKA ŠPAGETI BUNDEVA 30 min.

l osrednja špageti bundeval žlica maslaca4 osrednje mrkve, sitno naribanel ljutika, nasjeckana1/4 Šalice ribizla (po želji)1/2 šalice vode1 žličica svježeg kopra (po želji)2 žlice čistog javorovog sirupa (po želji)l žličica cimeta1/2 žličice đumbira1/2 žličice morske soli (po želji)1/2 žličice svježe mljevenog bijelog papra

Tikvu uzdužno prepolovite. Uklonite sjemenke i unutarnjom srtranom staviteu posudu za kuhanje povrća na pari. Poklopljeno kuhajte iznad vrele vodepribližno 20 minuta ili dok tikva ne omekša. Malo ohladite pa ostružite mesos kore i stavite ga na stranu.U velikoj dubokoj tavi rastopite maslac. Dodajtemrkvu, ljutiku i ribizle te kratko propržite. Dodajte vodu, poklopite i ostaviteda lagano vrije dok mrkva skoro ne omekša. Dodajte kopar, javorov sirup,

cimet, đumbir, morsku sol i papar. Dodajte pr ipremljenu t i k v u i dobropromiješajte. Ostavite da se pokriveno kuha na laganoj vatri l O minuta. Skinitepoklopac i pustite da se dalje kuha, često miješajući dok se voda ne upije,l 'oslu/itc s povrćem s currvjem umjesto riže ili tjestenine. Neiskorištena set ikva može dodati juhama i varivima. Za 6 osoba.

TRINAESTI DAN - SUBOTASalata kao glavno jelo

DORUČAK:Kao i prvoga dana.

RUČAK:Nastavite s voćem i sokom ili uzmite laganu voćnu salatu*

VEČERA:Koktel sokova od svježeg povrća (str. 136) ili l papaja ili l kriška lubenice2.5-7.5 cm debljine, odrezana od polovice lubeniceKalifornijska tostada*

**» *** **» «j» »** «j» *j* **# *j» *** *** **• »*• *** •** *j« »** «j* *** **•

D LAGANA VOĆNA SALATA 10 min.

2 jabuke s izvađenom jezgrom, oguljene i narezne na kriške1/2 žličice cimeta (po želji)2 naranče, oguljene i narezane ili podijeljene na kriške2 banane, narezane na kriške2 žlice ribizla1/4-1/2 šalice svježeg soka naranče ili jabuke (po želji)

U velikoj posudi dobro izmiješajte jabuke i cimet. Dodajte naranče, banane,ribizle i sok te dobro izmiješajte. U ovoj salati se nalaze ribizli kako bi sepovećala koncentracija voćnog šećera. Budući da voće kaktkad može biti manjeslatko, ribizli čine salatu krepkijom. Ribizle možete dodati kad god osjetiteda salati treba dodatno "zrnce", tj. energija. Za 2 osobe.

**• **• **• •*• **• **• *** *** *** *** ••• *** *** •** •** •*• •** *** *** •*•» » »* ** »T »* " " " " " " " " " " " %* %* %*

n KALIFORNIJSKATOSTADA 45 min.

l šalica svježih ili smrznutih mrkvi, narezanih na kockicel šalica svježih ili smrznutih mahuna, narezanih na komadiće od oko lcml šalica svježeg ili smrznutog graškal šalica svježeg ili smrznutog kukuruza(> šalica zelene salate kristalke, grubo istrgane3 šalice prženih tortilla čipsa ili l šalica n a rezanog punomasnog kravljegsira1/2 šalice crnih maslinaSalsa od rajčiceVeliki guacamole (str. 169)Kiselo vrhnje (po želji)

Pripremite povrće.

Mrkve i mahune stavite u posudu za kuhanje povrća na pari i pokriveno kuhajtei/nad vrele vode 10 minuta. Dodajte grašak i kukuruz i nastavite kuhati još 5minuta ili dok povrće ne omekša. Koristite li svježe povrće, mrkve i mahunemožete skuhati cijele i kasnije ih narezati. Koristite li svježi kukuruz, možetega cijelog skuhati na pari i potom skinuti s klipa. Koristite li svo povrćesmrznuto, trebat će vam upola manje vremena za kuhanje na pari. Kuhanopovrće izmiješajte u velikoj posudi i stavite na stranu.

Salsa od rajčice:3 rajčice3 žlice maslinova ulja1/2 šalice crvenog luka, nasjeckanogl mali zeleni chilli, narezan (po želji)l mali feferon, narezanl mala slatka zelena paprika, narezana3 Šalice svježih listova korijandera, narezanihl režanj češnjaka, narezanog (po želji)1/2 žličice morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bezsoli (po želji)

Pripremite umak

Nekoliko sekundi blanširajte rajčicu u kipućoj vodi. Ogulite joj kožicu, narežitena kocke i stavite na stranu. U maloj tavi zagrijte ulje. Dodajte luk i pržite dokne počne mekšati. Dodajte chi l l i i papriku i nastavite s prženjem čestomiješajući dok ne dobiju svjetliju boju. Umiješajte listove korijandera i češnjak.Pustite da se povrće malo ohladi pa zatim dodajte rajčicu. Dodajte morsku soli dobro promiješajte. Stavite na stranu.

Napravite tostadu.

Pomiješajte pola povrća sa zelenom salatom. Dodajte pola salse i dobroizmiješajte. Sad u to umiješajte preostalo povrće. 1/4 šalice salse ostavite sastrane. Ako radije koristite tortilla čips nego sir, l šalicu tortilla čipsa stavitena svaki od dva tanjura. Nekoliko žlica guacamolea stavite na čips. Na toistresite mješavinu povrća i zelene salate. Dodajte guacamole i želite li, malokiselog vrhnja. Dvije žlice preostale salse istresite na svaku tostadu. Ukrasitecrnim maslinama i preostalim tortilla čipsom. Koristite li kravlji sir, izostavitečips i po tostadi posipajte sir.

NAPOMENA: Želite li da vam začin bude kremastiji, pomiješajte 1/4 šalicemajoneze s 2 žlice kečapa ili umaka za roštilj i umiješajte u mješavinu povrćai zelene salate prije no što ga dodate tostadi.

Stavite jednu oguljenu bananu u vakuumskoj posudi ili plastičnoj vrećici uhladnjak za sutrašnji voćni frape.

Č'KTRNAESTI DAN-NEDJELJA

DORUČAK:Kao i prvoga dana ili voćni frape*

RUČAK:Sok od svježeg voća ili mrkve (po želji)Pravi lno kombinirani sendvič (str. 134) ilito/tli sendvič s povrćem*, kukuruznim čipsom i grančicama celera (kukuruzničips je po želji, a ide uz sendvič jer čini prihvatljivu kombinaciju hrane bogateugl j ikohidrat ima; uzimate li kukuruzni čips samo zato da bi pojeli neštohrskavo, radije uzmite celer i štapiće mrkve) ilionergeska salata (str. 133)

VEČERA:Kremjuha od cvjetače i graška*Iloogie tortilla* ili pečeni yam sa sirovim maslaceml-'rancuska zelena salata (str. 139)

*:* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *n VOĆNI FRAPE 5 min.

l šalica svježeg soka on naranče ili jabukel smrznuta ili svježa banana1/4 papajel jabuka bez sjemenkil breskva ili l šalica jagoda ili 1-2 šalice nekog drugog voća kojeg volite

Mješalicom miješajte sok, smrznutu ili svježu bananu i voće po izboru dok nepostane tekuće, l veliki ili 2 mala frapea.

a TOPLI SENDVIČ S POVRĆEM 15 min.

l šalica miješanog povrća kuhanog na pari: mahuna, mrkvi i cvjetača1-2 žlice majoneze1/4 žličice morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bezsoli1 žlica maslaca2 kriške kruha od integralnog žita1/2 šalice jestivih mladica djeteline lucerke

Zgnječite kuhano povrće, majonezu i aromatične dodatke. Kruh namažitemaslacem. Povrće stavite na maslacem nenamazanu stranu kriške kruha.Posipajte jestivim mladicama i pokrijte drugom kriškom kruha tako danamazana strana bude okrenuta prema van. Stavite u uređaj za pripremanjetoplih sendviča, uključite na najjače i svaku stranu pecite po 3 minute. Za ltopli sendvič.

G KREM JUHA OD CVJETAČE I GRAŠKA 35 min.

5 šalica vodel osrednji crveni luk, grubo narezan1 grančica celera, nasjeckana2 ljutike, nasjeckanel osrednja cvjetača bez jezgre, istrgana na cvjetiće od oko l cml žličica morske soli (po želji)1 žličica bijelog misoa ili l bujon od povrća2 Šalice svježeg ili smrznutog graškal žličica osušenog ili 2 žličice svježeg kopral žlica nasjeckanog svježeg peršina1 žličica osušenog bosiljka1/4 žličice osušenih listova kadulje1/4 šalice svježih listova korijandera, nasjeckanih (po želji)2 žličice maslaca1/2 žličice aromatizirane soli ili aromatiziranih dodataka bez soli (po želji)

U vel ikom loncu /a juhu zagrijte vodu. Kad zakipi dodajte crveni luk, celer,l j u t i k u , cvjetaču, sol i miso. Ostavite da se pokriveno lagano kuha 10 minuta,l )odajtc grašak, kopar, peršin, bosiljak, kadulju i listove korijandera. Kad zakipipokri j te i ostavite da se lagano kuha još 10 minuta. Skinite poklopac i maloohladi te . Mješalicom ili u uređaju za obradu hrane sve dobro izmješajte dokn c nastane krema. Zagrijte i dodajte maslac, a dok zagrijavate neprestanomiješajte. Začine prilagodite prema ukusu. Za 3 osobe.

NAPOMENA: Želite li gušću juhu, nemojte umiješati dvije šalice povrća zai n h u nego ih vratite u juhu dok je pred kraj zagrijavate.

D BOOGIE TORTILLA 25 min.

Ovo savršeno alternativno jelo valja uključiti u vaš novi način ishrane. Zabavnoje, ukusno i zasitno. Od mnogih smo čuli da se dan nakon što pojedu boogietor t i l l e izvrsno osjećaju.

6 kukuruznih tortilia2 žličice maslaca (po želji)6-7 šalica raznog na pari kuhanog povrća: brokolija, cvjetače, prokula,šparogi, žute tikve ili drugog3 šalice zelene salate, istrgane ili jestivih mladica djeteline lucerkeI avokado, zgnječen i narezan na kriškeMalo majoneze ili senfaMalo aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bez soli

Povrće skuhajte na pari i promiješajte u velikoj zdjeli. Poškropite s malomaslinova ili ulja od šafranike i limunovim sokom, želite li. Tortille jednu pojednu zagrijte u vrućoj suhoj tavi dok ne postanu mekane, nikako hrskave.Stavite ih u pokriveni lonac ili između dva tanjura s malim komadićem maslacana svakoj. Stavite mladice, zelenu salatu ili avokado u dvije male posude.Tortille iznesite na stol zajedno sa dodacima za jelo i začinima. Tako svatkomože napraviti vlastitu kombinaciju. Za 2-3 osobe.

PETNAESTI DAN - PONEDJELJAK

DORUČAK:Kao i prvoga dana.

RUČAK:Svježe voće ili sok od mrkve (po želji)Energetska salata (str. 133) i l kriška tosta od integralnog žita s maslacem ilikravlji sir

VEČERA:Koktel sokova od svježeg povrća (str. 136) (po želji)Kremjuha od mrkve i poriluka *Salata od marinirane tjestenine*Francuska zelena salata (str. 139) ili krastavci s koprom (str. 180)

*** *** *** •** *** *** *** *** •** **• •*• *** *** *** *** •** •*• *** **• **** * * • * V * • V » » » » » » %* V"" V

a KREM JUHA OD MRKVE I PORILUKA 30 min.

5 šalica vode5 šalica mrkve, narezane na kriškel režanj Češnjaka, nasjeckanog1 mali crveni luk, nasjeckan2 grančice celera, narezane na kriške2 velika poriluka, narezana na kolutove i namočena kako bi se ukloniopijesak2 žličice osušenog bosiljka1/4 žličice osušenih listova kadulje1/4 žličice osušene majčine dušicel žličica crvenog ili bijelog misoa ili l bujon od povrćal žlica slatkog maslacaZa ukrašavanje:3 žlice kiselog vrhnja (po želji)

l /lica luka vlasca, nasjeckanog (po

1 1 loncu /a juhu zagrijte vodu. Kad zavrije dodajte sve sastojke osim maslacap i o m a datom redoslijedu. Pokrijte i ostavite za zakipi. Lagano kuhajte još 20m i n u t a ili dok povrće ne postane mekano. Rupičastom žlicom izvadite 1/2šal ice mrkve. Od preostale juhe mješalicom u dva puta napravite pire. Ponovno/ a g r i j t e , dodajte mrkvu i maslac. Opet zagrijte i poslužite. Želite li, ukrasite smalo kiselog vrhnja i nasjeckanim lukom vlascem. Ova krem juha izvrsna je ikao hladna. Za 3 osobe.

* * *n SALATA OD MARINIRANE TJESTENINE 45 min.

2 Šalice cvjetića brokolija2 Šalice šparoga, dijagonalno narezanih2 šalice tikvica, narezanih na kriške

Pripremite povrće.

Brokoli, šparoge i tikvice stavite u posudu za kuhanje povrća na pari. Pokrivenokuhajte iznad vrele vode 5-7 minuta ili dok na dodir noža ne bude mekano.Brokoli će se kuhati nešto duže nego šparoge i tikvice pa ga stavite prvog.Skinite povrće s vatre i stavite ga na stranu.

2 žličice maslinova ulja1 velika ljutika, nasjeckana2 šalice gljiva, narezanih na kriškeSvježi limunov sok

Pripremite gljive.

U velikoj tavi zagrijte ulje. Dodajte ljutiku i gljive. Pržite ih dok gljive nepostanu sjajne, ali da zadrže čvrstoću, 3-4 minute najviše. Iscijedite limunovsok na gljive i stavite ih na stranu.

Marinada:1/4 šalice maslinova ulja

l /lica svje>ej» l imunova soka (po želji)1/2 žličice osušenog ili 2 žličice svježeg origana1/2 žličice osušenog ili 2 žličice svježeg bosiljka1/2 žličice morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bezsoliSvježe mljeveni crni paparl režanj češnjaka, prepolovljenog ili nasjeckanog

Pripremite marinadu.

Pomiješajte ulje, limunov sok, origano, bosiljak, morsku sol, papar i češnjak umjernoj šalici. Dobro promiješajte. Povrće i gljive zajedno stavite u velikuzdjelu. Dodajte marinadu i lagano promiješajte. Takvo se povrće možezamrznuti na nekoliko sati ili preko noći.

0.14 kg tjestenine od integralnog žita ili svježih makarona s povrćem1/4 Šalice tankih traka crvenih paprika ili rajčice osušene na suncu1/2 šalice arugule, svježeg peršina ili listova korijandera, nasjeckanih1/4 šalice grčkih maslina, ispranih (po želji)

Pripremite tjesteninu

U loncu od 3.5 l zagrijte vodu. Dodajte tjesteninu i nepokriveno lagano kuhajte.Za svježe makarone s povrćem trebat će vam 2-3 minute, a za suhu tjesteninu10-12 minuta. Vodi se prije no što zakipi može dodati žlica maslinova ulja.Kad tjestenina bude gotova u lonac dodajte šalicu hladne vode kako bi prestalakipjeti. Procijedite i izmiješajte s mariniranim povrćem. Dodajte paprike ilirajčice, masline i dobro promiješajte. Posipajte arugulom, peršinom ili listovimakorijandera. Lagano protresite. Za 3-4 osobe.Prije spavanja zamrznite dvije oguljene banane za sutrašnji napitak.

ŠESNAEST] DAN - UTORAKDan maksimalnog gubitka težine - prehrana voćem

Došli ste do one točke detoksikacije kada će za vas ovakav dan biti ugodan iokrepljujući.Voće uzimajte kako želite. Tijekom dana uzmite jedan ili dvaveća voćna obroka, a sok ujutro jer je lakše na voću ostati cijeloga dana akoujutro ne uzimate ništa osim voćnog soka. Druga varijanta je da voće jedete umal im količinama tijekom dana u redovitim razmacima. Jedite samo kada steg l a d n i . Budući da voće tijelo opskrbljuje potrebnim gorivom, a na probavu netroši puno energije, možda nećete biti osobito gladni. Bez sumnje, osjećat ćetese l a k i m i punim energije.

DORUČAK:Svježi sok

RUČAK:Voće

VEČERA:Frape od datula ili jagoda* i još voća sat i pol do dva kasnije; želite li, frapemožete zamijeniti i pladnjem od povrća i voća (str. 141)

D FRAPE OD DATULA ILI JAGODA 3 min.

1 šalica svježeg bademova mlijeka2 smrznute banane6 datula bez koštica ili 6 svježih ili smrznutih jagoda

Mješalicom miješajte bademovo mlijeko i voće dok ne postane gusto poputkreme. Volite li više rjeđi napitak, uporabite l i 1/2 banane. Za l veliki napitak.

NAPOMENA: Odsad imajte smrznutih banana u hladnjaku, svidi li vam seovaj napitak. Ovi napici su hranjivi i odlično mogu zamijeniti napitke odsladoleda ili proteinska pića. Djeca ih obožavaju.

SVJKŽK BADEMOVO MLIJEKO 10 min.

1/4 Šalice sirovih badema1 šalica hladne vode2 žličice čistog javorovog sirupa (po želji)

Mlijeko od koštunjavog voća i sjemenki stoljećima se koristilo u Europi, Azijii kod američkih Indijanaca, a još se koristi i kao lako probavljiva zamjena zakravlje mlijeko. Mlijeko od badema ili sezamovih sjemenki ukusno je ipredstavlja odličnan izvor lako apsorbirajućeg kalcija.Bademe ćete najlakše oljuštiti stavivši ih u kipuću vodu oko 30 sekundi. Kožica

će znatno olabaviti. Ocijedite ih i ukonite kožicu. Mješalicom na najvećojbrzini izmješajte bademe s l šalicom hladne vode dok se ne stvori gusto bijelomlijeko, oko 2-3 minute. Namjeravate li ga piti odmah, procijedite ga krozgusto sito. Dobijete li puno pulpe znači da niste dobro promiješali. Namjeravateli ga iskoristiti za frape, nema ga potrebe procijeđivati. Frape je hrana štosmiruje nakon ovakve cjelodnevne prehrane voćem. Frape ne preporučujemou dane kad uzimate kuhanu hranu.

SEDAMNAESTI DAN - SRIJEDA

DORUČAK:K;io i prvoga dana.

RUČAK:S\ i e/e voće ili sok od mrkve (po želji)l ncrgetska salata (str. 133) ili orasi i krastavci (str. 150)

VEČERA:Koktel sokova od svježeg povrća (str. 136)Tortilla juha*Njujorški goodwich (str. 147) ili ukusni kukuruz na klipu (str. 174)Bakina salata od kupusa*

»** <g» *•• *** »** «.** «•** •** •> »> «j» «j* *j* *t» »J* «J* *J* *t* *** ***

d TORTILLA JUHA 55 min.

S šalica vodel grančica celera, nasjeckana1 veliki crveni luk, nasjeckan2 velike mrkve, narezane na kriške od oko l cml velika mrkva, sitno naribana1 osrednji krumpir, oguljen i narezan na kockice2 šalice cvjetače, narezane ili 2 šalice svježeg ili smrznutog kukuruza4 grančice brokolija, oguljene i narezane na kockice od oko l cm (po želji)2 šalice banana tikvica, oguljenih i narezanih na kockice od oko l cm3 šalice kupusa, narezanog na kriškel velika tikvica, narezana na kriškel bujon od povrća1/2 žličice morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bezsoliSvježe mljeveni crni papar

Malo mljevene cavenne paprike1/4 /MČice mljevenog kimal žličica osušenog origana4 kukuruzne tortille1/4 svježih listova korijandera, nasjeckanihCrveni luk u umaku za roštilj (str. 147)

Pripremite juhu.

U loncu za juhu zagrijte vodu. Kad zakipi dodajte celer, crveni luk, mrkvu ikrumpir. Pokriveno kuhajte 5 minuta. Dodajte cvjetaču, brokoli i banana tikvicepa pokrijte, ostavite da opet provrije i lagano kuhajte još l O minuta. Juhi dodajtekupus i tikvice i kad ponovno provrije dodajte bujon, morsku sol, papar, cay-cnne papriku i kim. Umiješajte crveni luk u umaku za roštilj. Neka laganovrije još 5 minuta.U vrućoj suhoj tavi zagrijte tortille. Narežite ih na debele trake i dodajte juhi.Dodajte listove korijandera i aromatične dodatke koje prilagodite po ukusu.Neuporabljenu juhu sačuvajte za obrok tijekom vikenda. Za 5-6 osoba.

D BAKINA SALATA OD KUPUSA 20 min.

l mala glavica kupusa, naribana ili fino narezana1/4 vrele vodeMorska sol ili zamjena za soll velika mrkva, očišćena i naribanal mala zelena paprika, narezana na tanke rezanceSok l malog limuna1/4 šalice svježeg kopra ili 2 žlice osušenog1-2 šalice majoneze

Prelijte kupus vrelom vodom. Dodajte sol i dobro izmješajte kako bi kupusomekšao. Dodajte mrkvu i zelenu papriku. Dodajte sok od limuna, kopar imajonezu. Dobro promiješajte. Ohladite. Ova se salata dobro drži u hladnjakui duže vremena. Ako vam nešto ostane, stavite to na Njujorški goodwich.

OSAMNAESTI DAN - ČETVRTAK

DORUČAK:K;n> i prvoga dana.

RUČAK:Svježe voće ili sok od mrkve (po želji)Njujorški goodwich (str. 147) ili energetska salata (str. 133)

VEČERA:Koktel sokova od svježeg povrća (str. 136) (po želji)Piletina pečena na ražnju sa češnjakom* ilipečeni krumpir sa sirovim maslacemPržene gljive*Tikvice s bosiljkom Vinaigrette

«,» «,» *« «,# »* «,*

G PILE UNA PEČENA NA RAŽNJU SA ČEŠNJAKOM 25 min.

Umak za preljevanje pečenja:1/2 žličice češnjaka, nasjeckanogl /lica svježeg limunova sokal žličica dijonskog senfa1/2 žličice morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bezsoliSvježe mljeveni crni paparl cijela pileća prsa, prepolovljena, bez kožice

Pomiješajte sve sastojke za umak za preljevanje pečenja u maloj posudi. Njimenamažite pile. Pecite pile na ražnju često ga mažući umakom. Za 1-2 osobe.

a PRŽENE GLJIVE 10 min.

20 dkg svježih gljival žlica maslacaMorska sol, aromatizirana sol ili aromatični dodaci bez soli (po želji)l nepuna žlica svježeg limunova soka

Odsijecite krajeve stručaka gljiva. Uzdužno ih narežite na kriške debljine 3-6mm. U velikoj tavi rastopite maslac. Dodajte gljive i lagano ih prepržite dokne počnu mekšati. Dodajte aromatične dodatke i limunov sok. Za 3 osobe.

d TIKVICE S BOSILJKOM VINAIGRETTE 15 min.

6 malih tikvical žlica crvenog luka, tanko narezanogl zelena paprika, narezana na tanke trake (po želji)l crvena paprika, narezana na tanke trake (po želji)

Bosiljak Vinaigrette:1/4 šalice svježeg bosiljka, nasjeckanog ili l žlica osušenog bosiljkal žlica svježeg limunovog soka3 žlice maslinova uljal žličica dijonskog senfa1/4 žličice morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bezsoliSvježe mljeveni crni papar (po želji)

Tikvice dijagonalno narežite na kriške deblj ine oko 0.6 cm i stavite ih u posuduza kuhanje povrća na pari. Pokriveno kuhajte iznad vrele vode 3 minute ilidok ne počnu mekšati. Stavite ih u zdjelu za serviranje. Dodajte crveni luk ipaprike ako želite. Sastojke za vinaigrette stavite u malu posudu. Ulupajte ih iprelijte preko povrća i protresite vodeći računa da ne oštetite tikvice. Za 3osobe.

DEVETNAESTI DAN - PETAKSalata kao glavno jelo

DORUČAK:K;io i prvoga dana.

RUČAK:Nastavite s voćem i sokom, a možete uzeti i sirovo povrće ili pladanj povrća ivoća (str. 141)

VEČERA:1/2 dinje ili 1/2 honeydew dinje ili l cijeli grejpFarmerski chop suey*

0 FARMERSKI CHOP SUEY 20 min.

1 mala glavica zelene salate kristalke. oprana, osušena i grubo narezana2 šalice špinata, grubo narezanog6 rotkvica, narezanih na kriškel osrednji krastavac, oguljen i narezan na kriškel velika rajčica, narezana na kockel zelena paprika, narezana na kriškel mala crvena slatka paprika, narezana na kriške (po želji)1-4 žlice ljutike, narezane na kriške, po ukusu1/2 šalice kiselog vrhnjal šalica mekanog kravljeg siral žličica osušenog kopra ili l žličica svježeg kopra1/8 žličice osušenog estragonaMorska solSvježe mljeveni crni papar

Svo povrće stavite u veliku posudu i izmiješajte ga. Kiselo vrhnje pomiješajte

s k r a v l j i m sirom u manjoj posudi. Dodajte kopar, cstragon, morsku sol i papar.Posipajte po salati i dobro promiješajte. Ova je salata odlično glavno jelo onimakoji obožavaju mliječne proizvode. Za 2 osobe.Prije spavanja zamrznite jednu ili dvije velike oguljene banane za sutrašnjinapitak.

DVADESETI DAN - SUBOTA

DORUČAK:Kao i prvoga dana \\ifrape od bobica*

RUČAK:Svježe voće ili sok od mrkve (po želji).Ivittillas* ilienergetska salata (str. 133)

VEČERA:

( \nts-cous* i francuski grašak sa zelenom salatom* ilipečeno vrtno povrće*Pariška salata sa šparogama (str. 166)

D FRAPE OD BOBICA 3 min.

1 šalice svježeg soka od naranče, jabuke ili mandarinel šalica svježih ili smrznutih bobica: jagoda, malina ili borovnical ili 2 velike banane, svježe ili smrznute

Sve sastojke izmješajte mješalicom dok ne nastane gusta smjesa. Djeca ovoobožavaju.NAPOMENA: Umijesto bobica možete uporabiti i drugo voće koje volite.

O AVOTILLAS 5 min.

3 kukuruzne tortille1/2 avokada, narezanog na kriškeMalo majoneze ili senfaMalo aromatizirane soli (po želji)Jestive mladice djeteline lucerke

Tortille zagrijte u u vrućoj suhoj tavi. Premažite ih majonezom ili senfom.Stavite dvije kriške avokada na sredinu tortille. Posipajte aromatiziranom soli.Dodajte sloj jestivih mladica djeteline lucerke i čvrsto savijte. Za l osobu.

«* ** ** ** *» *;

d COUS-COUS 15 min

Recepti za cous-cous neznatno se razlikuju. Ovaj je uobičajen, ali ukoliko jerecept na vašoj kutiji cous-cousa drukčiji, radite prema njemu. Za tu će vrstucous-cousa biti dobar.

2 šalice vode1 šalica cous-cousa2 žličice slatkog maslaca1/2-1 i 1/2 žličice soli

Ostavite vodu da zakipi. Dodajte cous-cous, maslac i morsku sol. Pustite dalagano vrije neko vrijeme. Neprestano miješajte, oko 2 minute ili dok veći diovode ne ispari. Skinite s vatre, poklopite i pustite da odstoji 10-15 minuta. Za2-3 osobe.

D FRANCUSKI GRAŠAK SA ZELENOM SALATOM 20 min.

2 žlice slatkog maslaca

l i r / . u i | t r x i i | . i k ; t , prepolovljen ili nasjeckant šalice svježeg ili smrznutog graškal mala glavica zelene salate kristalke ili puterice, grubo istrgana nakomadiće1/2 žličice osušene majčine dušice1/4 šalice vodeMorska sol, aromatizirana sol ili aromatični dodaci bez solil žlica slatkog maslaca (po želji)Svježe mljeveni crni papar

Rastopite 2 žlice maslaca u dubokoj tavi. Dodajte češnjak i pržite 2-3 minuteda maslac poprimi miris češnjaka. Uklonite češnjak i dodajte grašak. Nastavitepr/iti tako da se grašak obloži maslacem. Dodajte zelenu salatu, majčinu dušicu,vodu i morsku sol. Pustite da pokriveno lagano vrije na slaboj vatri 5 minuta.Koristite li svježi grašak trebat će mu 10 minuta. Često miješajte kako grašakne bi izgorio. Ako voda ispari prije no što grašak omekša, dodajte još malovode. Želite li, umiješajte još žlicu maslaca. Upotrijebite kao umak za cous-cous ili kombinirajte s cous-cousom i dobro promiješajte. Za 2-3 osobe.

D PEČENO VRTNO POVRĆE 45 min.

Ovaj jednostavni način pripremanja ukusnog pečenog povrća može seprimijeniti za svaku vrstu povrća osim za prokulice koje postaju gorke. Povrćejednostavno pečeno u maslacu i vlastitom soku ima jedinstveni okus kojegnije moguće dobiti na ostale načine pripremanja.

1 šalica mrkve, narezane na tanke štapiće2 šalice krumpira, oguljenih, narezanih na četvrtine i na kriške od 0.5 cmili l mala cvjetača, istrgana na cvjetiće od oko 0.5 cm1 paket smrznutog boba2 velike tikvice, narezane na četvrtine i na kocke od oko 2.5 cm2 šalice kupusa ili bijelog kineskog kupusa, grubo narezanog1/4 šalice maslaca3 žlice svježeg peršina, nasjeckanog (po želji)1/4 žličice aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bez soli

1/2 žličice morske soli (po želji)Svježe mljeveni crni papar

Prethodno zagrijte pećnicu na 160°C. Svo povrće stavite u vatrostalnu posudus poklopcem premazanu maslacem. Posipajte peršinom, aromatiziranom soli,morskom soli i paprom. Poklopite i stavite u pećnicu 35-40 minuta ili dokpovrće ne omekša. Dodajte maslaca po želji i složite sa salatom. Također semože iskoristiti za salatu proljetni vrt. Za 4 osobe.Prije spavanja zamrznite 2 šalice kriški dinja (1/2 dinje) u vakumiranoj posudiza sutrašnji sladoled od dinje.

DVADESETPRVI DAN - NEDJELJA

DORUČAK:S\ je/i sok i voćna salata po izboru ili voćna salata od borovnica i dinje*Sladoled od dinje*

RUČAK:Svje/c voće ili sok od mrkve (po želji)l o r t i l l c s krastavcem (str. 163) ili Tabouli* i/ili

energetska salata (str. 133)

VEČERA:Koktel sokova od svježeg povrća (str. 136)Savijača od kupusa* ili pečeni riblji fileti (str. 180)Povrće kuhano na pari u umaku od limuna i maslaca*Krastavci s koprom (str.180) ili bakina salata od kupusa (str. 195)

*** **• •*• *** **» *** *** **» »*» *** *** *** *** A. **.V V V V V V V V V V A A A A.V V *

D VOĆNA SALATA OD BOROVNICA I DINJE 10 min.

Ovo je odlična ljetna salata. Umjesto dinje možete uzeti mango. Zreli mangoje na dodir mekan, ali ne premekan. Treba biti jarko crven, žutonarančast iližutozelen. Posve zelena boja manga pokazuje da još nije zreo i da će bitikiseo. Mango ogulite i uklonite sjemenku. Ljetno voće možete zamrznuti kakobiste u njemu uživali zimi. Prije zamrzavanja voće narežite na komade. Breskve,ncktarinke, kajsije i si. najbolje je narezati na četvrtine. Bobice možetezamrznuti cijele. Dinje valja narezati na komade od oko 5 cm. Banane semogu zamrznuti cijele, ali ih prethodno treba oguliti. Papaju i mango valjaoguliti i narezati na komade. Voće je najbolje zamrznuti zatvoreno u vakuumskeposude. Od svog smrznutog voća može se pomoću sokovnika napravitipolusmrznuti voćni sok.

1/2 l i n i j i - , nare/une na kocke ili kolutove ili l mango, narezan na kocke2 hreskve, oguljene i narezane na kriškel šalica borovnical mala banana, narezana na kriške (po želji)

Zajedno pomiješajte svo voće. Za vrućih ljetnih dana možda ćete htjeti naovakvu salatu staviti i sladoled od dinje. Poslužite za užinu ili ručak. Ovo je iodlično predjelo glavnom jelu.

** * * »* * * * ** * • * * * ** ** **

d SLADOLED OD DINJE 3 min.

1/2 dinje, narezane na kocke i smrznute

Evo još jednog razloga da kupite sokovnik: POLUSMRZNUTI SOK ODVOĆA! On se u sokovniku vrlo lako priprema. Smrznuto voće jednostavnopropustite kroz sokovnik i dobit ćete divni smrznuti desert bez kemikalija,aditiva, mliječnih proizvoda i šećera. Možete iskoristiti svako voće: dinje,banane, jagode, itd. Također možete upotrijebiti i više vrsta voća. A akosokovnik nemate, polusmrznuti sok možete napraviti i mješalicom ili uređajemza obradu hrane.

*** *** *•* *•• *** *** *** *** *** ••• ••• *** *** *** *»* *** *•* *•* *** ***

D TABOULI 45 min.

l šalica izmrvljenog pšeničnog bulgura1 i 1/2 šalica vode1/2 šalice svježeg peršina, nasjeckanog1/2 šalice ljutike, nasjeckane2 žlice svježe nane, nasjeckane ili 2 žlice osušene2 žlice maslinova ulja2 žlice svježeg limunova soka1/2 žličice morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodatka bez soliSvježe mljeveni crni papar (po želji)

l mala rajčica, nare/ana (po

l / i n i v l jeni pšenični bulgur stavite u vodu i močite dok se voda ne upije, oko30-60 minuta. Dodajte peršin, ljutiku, nanu, maslinovo ulje, limunov sok, soli papar. Dobro promiješajte. Dodajte rajčicu i polako miješajte. Poslužite nasobnoj temperaturi ili malo rashlađeno. Za 4 osobe.

a SAVIJAČA OD KUPUSA 75 min.

1 /lica maslaca2 šalice kupusa, sitno narezanog2 šalice bijelog kineskog kupusa, istrganog na komadićel šalica ribizla (po želji)1 mali crveni luk, tanko narezan2 ljutike, narezane na komadiće2 šalice svježeg kopra, nasjeckanog ili l žličica osušenog2 žlice svježih listova korijandera ili peršina, nasjeckanih1/2 žličice morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bezsoli

Pripremite nadjev.

Rastopite maslac u velikoj dubokoj tavi. Dodajte kupus, bijeli kineski kupus,ribizle, crveni luk i ljutiku. Često prevrćući pržite na srednje jakoj vatri 3-4minute ili dok kupus ne počne venuti. Dodajte kopar, listove korijandera,morsku soli i l minutu kuhajte na jakoj vatri. Dobro promiješajte kako bi semirodije dobro izmiješale s povrćem. Stavite na stranu.

l žlica maslaca20 dkg svježih gljiva, narezanih na kriškel žličica limunova soka

Pripremite gljive.

U posebnom velikom loncu rastopite maslac. Dodajte gljive i kratko pecite na

jako j vatri često miješajući dok ne počnu mekšati. Skinite ih s vatre, poškropitel imunovim sokom i dodajte povrću. Sve dobro promiješajte.

4 kore za savijaču2 žlice maslaca4 žlice mrvica od kruha od integralnog žita

Pripremite savijaču.

Pećnicu zagrijte na 200°C. Cjediljkom procijedite povrće i gljive. Sok sačuvajtekako biste ga dodali juhama, umacima ili umacima za pečenje. Maslacemlagano namažite limeni kalup za kolače. Jednu koru stavite na vlažni ubrus.Lagano je premažite rastopljenim maslacem. Stavite drugu koru povrh prve.Lijevu stranu kore posipajte mrvicama. Prebacite desnu stranu preko lijevekako biste pokrili mrvice i napravite pravokutnik. Po vrhu lagano premažiterastopljenim maslacem. Rasporedite 1/2 nadjeva od povrća uz dužu stranicuostavivši 2.5 cm rubova od kraćih strana praznim. Preklopite krajeve prekopovrća i smotajte savijaču. Rubnu stranu stavite na limeni kalup premazanmaslacem. Preostalim maslacem premažite savijaču. Na isti način napravitejoš jednu. Pecite dok ne pozlati oko 30 minuta. Svaku savijaču izrežite na 3 ili4 komada. Za 3-4 osobe.

G POVRĆE KUHANO NA PARI U UMAKU OD LIMUNA IMASLACA 20 min.

4-6 mekih mladih mrkvi, narezanih na kockice od oko l cm2 osrednje tikvice2 osrednje žute tikve2 žlice maslaca, rastopljenog2 žličice svježeg limunova soka

Mrkve stavite u posudu za kuhanje povrća na pari i pokriveno kuhajte iznadvrele vode oko l O minuta. Dodajte cijele tikvice i tikve i kuhajte ih 5-7 minutaili dok me omekšaju. Stavite povrće u zdjelu za serviranje. Tikvu po dužininarežite na četvrtine, a zatim na kockice od oko l cm. Pomiješajte maslac ilimunov sok i prelijte po povrću. Lagano promiješajte. Za 4 osobe.

DVADESETDRUGI DAN - PONEDJELJAKCjelodnevna prehrana voćem

DORUČAK:Sok od svježeg voća

RUČAK:Sok od svježeg voća, voćna salata po izboru ili razno voćeSladoled od dinje (str. 205) (po želji)

VEČERA:Svježe voćeFrape od datula ili jagoda (str. 192) (po želji)

Ovakav danje vaš najbolji prijatelj u njezi, održavanju i proljepšavanju tijela.Kad jednom ovladate ovome dragocjenim instrumentom za održavanje zdravljai za mršavljenje, bit ćete na putu ka novom, zdravom načinu života.

DVADESETITREĆI DAN - UTORAK

DORUČAK:Kao i prvoga dana.

RUČAK:Svježe voće ili sok od mrkve (po želji)Orasi i krastavci (str. 150) ili rolice od zelene salate*

VEČERA:Koktel sokova od svježeg povrća (str. 136) (po želji)Bollito Misto* iliartičoke kuhane na pari* i salata Cezar (str. 151)Salata od kukuruza s curijjem* (po želji)

.». ,«L .». .». .». -•- -«- -*- .*. .». .*. -<•>. .*- -». .». .*- .#. .». .*. ,»." " " • * • " " " " " * " " " " " " " "

0 ROLICE OD ZELENE SALATE 15 min.

Ovo je zasitna salata što se jede prstima, a koja potječe od burrita. Hrskaviduguljasti listovi zelene salate koriste se kao omotači. Oni se nadjevajumješavinom avokada i drugog povrća.

1 veliki avokadol velika rajčica, grubo narezanal mali krastavac ili 2 kisela krastavčića, oljušteni i narezanil žlica crvenog luka, narezanog (po želji)1-2 šalice jestivih mladica graha ili djeteline lucerke ili obojel žličica senfa (po želji)l žličica svježeg limunova soka

Prerežite avokado na pola po dužini. Uklonite sjemenku i stavite je na stranu.Izvadite meso žlicom i stavite u zdjelu srednje veličine. Dobro ga izgnječitevilicom. Dodajte rajčicu i krastavac, luk , senf i sok od limuna. Umiješajte

j e s t i v e mladice, kub velike zdjele ukrasite listovima salate u obliku cvijeta. UM e d i n u stavite mješavinu avokada. Kad zaželite jesti, veliku /l icu avokadas t a v i t e na l is t salate i savijte ga u stilu burrita. Za 2 osobe.NAPOMENA: U mješavinu stavite sjemenku avokada ukoliko je nećete odmahk o r i s t i t i . Tako neće postati smeđom.

D BOLLITO MISTO (PLADANJ POVRĆA KUHANOG NA PARI)40 min.

3-4 cikle4 mlada krumpira, neoguljena ili 4 bijele repe, oguljene4 osrednje mrkve ili pastrnaka3 velike grančice brokolija s cvjetićima1/2 osrednje glavite kupusa4 male tikviceiliBilo koje povrće po izboru1/4 šalice rastopljenog maslaca ili umak od maslaca sa začinimaSvježi limunov sok (po želji)

Četkom dobro operite cikle i krumpire ili repe i ostružite mrkvu. Sve stavite uposudu za kuhanje povrća na pari i pokriveno kuhajte iznad vrele vode približno20 minuta ili dok povrće na dodir noža ne bude mekano. Skinite s vatre i želiteli, ogulite ciklu i krumpir. Stavite na stranu.Uklonite debele grančice brokolija ostavljajući oko 8 cm stručka i cvijet. Kupus

narežite na četvrtine. Stavite brokoli, kupus i cijele tikvice u posudu za kuhanjepovrća na pari i pokriveno kuhajte iznad vrele vode približno 10 minuta ilidok ne omekša. Brokoli razrežite po dužini i tikvice na kriške. Narežite cikle,krumpire i mrkve na kockice veličine zalogaja. Zeleno povrće stavite na sredinupladnja sa ciklom, krumpirom i mrkvom oko njega. Poslužite s rastopljenimmaslacem začinjenim limunovim sokom ili umakom od maslaca sa začinima.Za 3-4 osobe

NAPOMENA: jelo od povrća kuhanog na pari s visokim sadržajem vode poputovoga ubrzat će uklanjanje suvišne tjelesne težine. Neka stoga bude uključenou vašu prehranu.

V V V *#* V V V V V V V V V V V V V V V V

n ARTIČOKE KUHANE NA PARI 50 min.

Artičoke su ukusne i lako se pripremaju. Iako nisu teško jelo, vrlo su hranjivei zasitne. Od sada nek vam artičoke budu glavni dio obroka, a ne predjelo kaošto je uobičajeno. Kad birate artičoke izaberite one čiji su cvjetni listićizatvoreni. Što su artičoke čvršće i kompaktnije, svježije su.

4 artičokel lovorov list (po želji)l režanj Češnjaka (po želji)Nekoliko grančica celera (po želji)

Odrežite krejeve peteljki artičoka i želite li, bodljikavi vrh svakog lista. Operiteih vodeći računa da istresete višak vode kako ne bi postale gnjecave dok sebudu kuhale na pari. Stavite ih u posudu za kuhanje povrća na pari i pokrivenokuhajte iznad kipuće vode kojoj ste dodali lovorov list, Češnjak i grančicecelera. Kuhajte 35-45 minuta, ovisno o veličini artičoka. Gotove su kad jednogod vanjskih listova možete lako skinuti. Bacite lovorov list, celer i češnjak.Poslužite s rastopljenim maslacem ili umakom od maslaca sa začinima. Za 2-4 osobe

0 UMAK OD MASLACA SA ZAČINIMA 7 min.

1/4 šalice maslaca1 ljutika, nasjeckanal žličica dijonskog senfal žlica svježe ili l žličica osušene krabuljicel žlica svježe ili l žličica osušene majčine dušicel žlica svježeg peršina, nasjeckanog1/4 žličice morske soli (po želji)

Rastopite maslac. Dodajte ljutiku i pržite kratko dok ne omekša. Mješalicommiješajte maslac s ljutikom i senf, mirodije i sol dok ne nastane umak. Toplopolijte po povrću i poslužite.

SALATA OD KUKURUZA S CURRVJEM 20 min.

1 /lica ulja od šafranike1/2 Šalice crvenog luka, sitno narezanog na kockice1/2 Šalice ljute crvene paprike, sitno narezane na kockice1/2 šalice slatke zelene paprike, sitno narezane na kockice1/2 žličice currvja u prahu1/2 žličice osušenog origana1/4 žličice đumbira4 Šalice kuhanog kukuruza1/2 Šalice zelenih maslina nadjevenih pimentom, narezanih na listiće1/2 šalice majoneze3/4 žličice morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bezsoli2 žlice svježih listova korijandera, nasjeckanih (po želji)

U velikoj tavi zagrijte ulje. Dodajte crveni luk i pržite dok ne omekša. Dodajtel j u t u i slatku papriku i kratko prepržite dok ne počnu venuti. Dodajte curry uprahu, origano i đumbir i kratko pržite. Sve to stavite u veliku zdjelu skukuruzom. Umiješajte masline, majonezu i morsku sol. Još jednom dobropromiješajte. Salatu ukrasite listovima korijandera. Za 3 osobe.

DVADESE TČETVRTI DAN - SRIJEDA

DORUČAK:Kao i prvoga dana.

RUČAK:Svježe voće ili sok od mrkve (po želji)Energetska salata (str. 133) ili njujorški goodwich (str. 147)

VEČERA:Koktel sokova od svježeg povrća (str. 136) (po želji)Piletina pečena na ražnju sa češnjakom (str. 196) ili varivo odyama*Salata od celerovog korijena* ili francuska zelena salata (str. 139)Šparoge na talijanski* ili brokoli u umaku od maslaca i limuna*

d VARIVO OD VAMA 40 min.

1 veliki ili 2 mala vama. oguljena i narezana na četvrtine2 tikve s zakrivljenim vratom2 velike tikvice1 velika mrkva, ostrugana i narezana na kriške od oko 1.5 cm2 šalice svježeg ili smrznutog boba ili graška2 žlice naslaca1/2 žličice morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bezsoli

Vam, tikve i tikvice stavite u posudu za kuhanje povrća na pari i pokrivenokuhajte iznad kipuće vode 5-7 minuta dok ne omekšaju. Tikve izvadite kadbudu mekane, a yam ostavite kuhati još 20 minuta. U drugoj posudi za kuhanjepovrća na pari kuhajte mrkve i bob 15 minuta ili dok ne postanu mekani.Koristite li smrznuti bob ili grašak, mrkve kuhajte 10 minuta same pa dodajte

IM asak ili bob i kuhajte još 5 minuta. Stavite ih u posudu za serviranje i dodajtekriške narezanih tikvica i tikvi. Vam narežite na komadiće od oko 2.5 cm idodajte ostalom povrću. Na kraju dodajte maslac i aromatične dodatke i dobropromiješajte pa poslužite. Za 2 osobe kao glavno jelo.

*** A A A A A A A A A A A A A A A A A A A.** » • V » V .V V % V V V V V V *»*

D SALATA OD CELEROVOG KORIJENA 25 MIN.

1 osrednji korijen celera2 žlice svježeg limunova soka1/2 šalice majoneze2 žličice dijonskog senfa

Celerov korijen narežite na vrlo sitne kriške. S njih skinite koru pa svakukrišku narežite na dugačke tanke trake. Stavite sok od limuna u 4 šalice kipućevode. Stavite celerov korijen u vodu i kuhajte 3-5 minuta ili dok ne budemekano hrskav. Dobro procijedite. Pomiješajte majonezu i senf. Toj smjesidodajte celerov korijen i dobro promiješajte. Poslužite na sobnoj temperaturiili rashlađeno. Za 4 osobe.

* • » A A A A A A A A A A •** A A A A A A%* V V V" % * » * • * * % • * * • • » * # #

D BROKOLI U UMAKU OD MASLACA I LIMUNA 10 min.

3-4 grančice brokolija s cvjetićima2 žlice maslaca2 žličice svježeg limunova soka

Tvrde krajeve brokolija uklonite ostavljajući cvjetić i 5-8 cm stručka. Uklonjenedijelove nemojte baciti već ih ostavite za teriyaki brokoli (str. 159) Juhe ilidruga jela od povrća. Svaki stručak brokolija podijelite na zasebne cvjetiće.Stavite ih u posudu za kuhanje povrća na pari i pokriveno kuhajte iznad vrelevode 5-7 minuta. Stručci brokolija moraju na dodir noža biti mekani i imatisvijetlozelenu boju.U maloj tavi rastopite maslac na laganoj vatri. U maslac dodajte limunov sok.Umak izlijte na vrući brokoli. Za 2-4 osobe.

**• A A A A A A A A A A A A AV V V * V V V V %* %* %* V V

n ŠPAROGE NA TALIJANSKI 7 min.

450 g šparogal žlica maslinova uljal žličica svježeg limunova soka

Tvrde krajeve šparoga otrgnite i bacite. U dubokoj tavi zagrijte oko 2 l vode.Kad zakipi dodajte šparoge i ostavite da nepokriveno lagano vrije 3-4 minuteili dok ne postanu mekano hrskave. Izvadite ih iz vode i stavite u zdjelu zaposluživanje. Odmah dodajte maslinovo ulje i sok od limuna. Promiješajte.Za 2-4 osobe.

DVADESETPETI DAN - ČETVRTAK

DORUČAK:Kao i prvoga dana

RUČAK:S\ ježe voće ili sok od mrkve (po želji)Sendvič lepinja s nadjevom (str. 177) ili energetska salata (str. 133)

VEČERA:Koktel sokova od svježeg povrća (str. 136) (po želji)Zlatna krumpirova juha* ili krem juha od mrkve i poriluka (str. 189)Prženo miješane gljive s tikvicama i kineskim zeljem*Krastavci s koprom (str. 1 80)

*•• »*» *% A •*# »** »•» «*« A A A A A A A A A A A A•V •v v T»r v v v "tf v v V V * * " " " • » "

n ZLATNA KRUMPIROVA JUHA 30 min.

2 žlice maslacal žličica ulja od šafranikel režanj češnjaka, nasjeckanog1 veliki crveni luk, grubo nasjeckan2 šalice celera, nasjeckanog5 osrednjih crvenih ili 8 blijedoružičastih krumpira, oguljenih i narezanihna kockice od oko 2.5 cm6-8 krivovratih tikvi, narezanih na kriške debljinbe oko 06. cml žlica bijelog misoa ili l bujon od povrćal žličica osušene majčine dušice1/4 osušenog estragona1/2 žličice osušene kaduljeMorska sol, aromatizirana sol ili aromatični dodaci bez soliMalo mljevene cavenne paprike6-7 šalica vode

U velikom loncu za juhu rastopite maslac i zagrijte ulje. Dodajte češnjak,crveni luk i celer i pržite dok povrće ne počne venuti. Dodajte krumpir, tikve,miso ili bujon i mirodije. Dodajte toliko vode da pokrije povrće. Pustite dazakipi i neka pokriveno lagano vrije 20 minuta ili dok povrće ne postanemekano. Malo ohladite i promiješajte mješalicom na više puta kako biste dobilizlatnu kremu. Ponovno polako zagrijte često miješajući kako se juha ne biuhvatila za dno. Za 4 osobe.

D PRŽENO MIJEŠANE GLJIVE S TIKVICAMA I KINESKIMZELJEM 45 min.

NAPOMENA: Ovo je osnovna tehnika takvog pripremanja hrane koja semože uspješno primijeniti na svakom povrću. Ukoliko nemate sušene gljive,umjesto njih možete upotrijebiti svježe ili mrkve kuhane na pari. Umjestotikvica možete uzeti brokoli ili bijeli grašak, ali ih prethodno trebate blanširatiili skuhati na pari. Bijeli se grašak blanšira l minutu, a brokoli 5 minuta kuhana pari. Umjesto kineskog zelja možete iskoristiti i obični kupus.

2 šalice osušenih gljiva2 šalice bujona od povrća ili kostiju6-7 ljutikal svežanj kineskog zelja ili bijelog kineskog kupusa (približno 4 šalice)l žlica ulja od šafranike

Pripremite povrće.

Gljive namočite u bujonu od povrća ili kostiju, približno tridesetak minuta.Dok se gljive namaču, narežite tikvice i ljutike dijagonalno na kriške, a kineskozelje grubo izrežite. Ostavite ih na strani u zasebnim posudama. Gljive ocijedite,a bujon sačuvajte za umak. Tvrde stručke gljiva odvojite, a velike prepolovite.Stavite ih u posudu s tikvicama.

Začini:l režanj Češnjakal žličica svježeg đumbira, nasjeckanog ili 1/2 žličice đumbira u prahuUlje od šafranike

Pripremite začine.

(Vsnjak i dumbir nasjeckajte. Stavite ih u malu posudu i pokrijte malomkoličinom ulja od šafranike. Stavite drugu zdjelu na jaku vatru da se grije.

Umakl s u l i c a soka u kojem su se namakale gljivel /lica tamarija ili gustog umaka od sojel žličica meda1 žlica paštete od kineskog graha ili umaka tofu ili umaka za roštilj2 žličice svježeg limunova soka ili suhog serija1/2 žličice curryja u prahu

Pripremite umak.

Sve sastojke zajedno dobro izmiješajte.ZguSnjivač:1 žlica gustina2 žlice hladne vodel žličica ulja od šafranike

Pripremite zgušćivač.

Sve sastojke stavite zajedno i miješajte ih dok ne dobijete glatku masu.

Priprema u posljednji čas:Sastojke poredajte ovim redom: 1) ulje, 2) začini, 3) ljutike, tikvice, gljive izelje, 4) umak, 5) zgušnjivač.

Ulje stavite u prethodno zagrijanu zdjelu. Odmah dodajte mirodije i začine.Potom dodajte ljutike i promiješajte. Dodajte gljive i tikvice neprekidnomiješajući povrće u ulju. Počnu li se tikvice rumeniti dodajte nekoliko žličicabujona od povrća. Nastavite miješati dok tikvice i ljutika ne dobiju svijetlijuboju. Dodajte zelje i neprestano miješajte. Dodajte umak stalno miješajućidok zelje ne počne venuti. U tankom mlazu dodajte zguščivač. Miješajte svopovrće kako bi se dobro natopilo umakom. Stavite na veliki tanjur i odmahposlužite. Za 3-4 osobe.

DVADESETŠESTI DAN - PETAKSalata kao glavno jelo

DORUČAK:Sok od svježeg voća

RUČAK:Nastavite s voćem i sokom tijekom dana

VEČERA:l papaja ili nekoliko kriški svježeg ananasa ili l cijeli grejpKantonska salata od plodova mora*

A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A%* V V %* %* " " " " * * " " • • • * • • •

0 KANTONSKA SALATA OD PLODOVA MORA 45 min.

2 šalice bijelog kineskog kupusa2 Šalice jestivih mladica graha2 šalice mahuna bijelog graška1/2 šalice mrkve, istrgane na komadiće (po želji)1 šalica osušenih gljiva, prethodno namakanih 30 minuta (po želji)2 žličice ulja od šafranike (po želji)2 šalice škampa, mesa rakova ili drugih plodova mora4 šalice zelene salate, grubo narezane2 šalice špinata, grubo narezanog ili sitno narezanog kineskog zelja

Pripremite salatu.

Gljive namačite u toploj vodi oko 30 minuta dok ne nabubre i omekšaju. Bijelikineski kupus narežite na tanke kriške. Prerežite mahune jednom ili dvaput dabudu veličine zalogaja. Iz njih izvadite konce i blanširajte ih cijele u kipućojvodi l minutu. Ocijedite ih i odmah stavite pod hladnu vodu ili uronite u

posudu vode s ledom. Osušite ih i dijagonalno narežite na kriške od oko 2 cm.Mrkve blanširajte l minutu u kipućoj vodi. Ocijedite ih i odmah stavite podhladnu vodu ili uronite u posudu vode s ledom.Ocijedite gljive, ostavljajući sok u kojem su se močile za drugi obrok. Osušiteih i narežite na tanke trake. Uporabite ih nekuhane ili ih prepržite na ulju dokne omekšaju.Koristite li svježe škampe, s ljušturama ih uronite u kipuću vodu i kuhajte ih

< l minute dok ne dobiju ružičastobijelu vodu. Ocijedite ih i stavite pod hladnuvodu. Skinite im oklope, svakog uzdužno prerežite i iz njih uklonite otpatkel i i i i n c vlažnim papirnatim ubrusom. Koristite li smrznute škampe, odmrzniteih i kuhajte na pari 3-5 minuta. Škampe dobro ocijedite. Koristite li smrznutomeso raka, odmrznite ga, isperite i uklonite oklop te dobro ocijedite. Škampe1 povrće stavite u veliku zdjelu.

Kantonski preljev2 /lice listova korijandera ili arugule, nasjeckane (po želji)l /lica l j u t i k e , nasjeckane1/4 žličice osušenog đumbira ili 1/2 žličice svježe«, nasjeckanog1 žličica ulja od prženog se/ama1/2 žličice meda2 žlice svježeg limunove soka2 žlice ulja od šafranikel žličica umaka za roštilj ili umaka toful žlica tamarija1/4 žličice morske soli (po želji)

Pripremite preljev,

Zajedno stavite sve sastojke i dobro ih promiješajte. Prelijte po salati i dobroizmiješajte. Za 2 osobe.

DVADESETSEDMI DAN - SUBOTA

DORUČAK:Svježi voćni sok ili jabučni umak*

RUČAK:Svježe voće ili sok od mrkve (po želji)Tortille s krastavcem (str. 163) ili avotillas (str. 201) ili rolice od zelene salate(str. 209)

VEČERA:Koktel sokova od svježeg povrća (str. 136) (po želji)Žetelačka juha (str. 157) ili starinska juha od leće *Kukuruzni kruh s medom* ili topli sendviči od lepinja*Bakina salata od kupusa (str. 195)

*> *:* *:* *:* *:* *> •> •:• *:* <* <* *> •> *> <* *> *> * <* *>

a SVJEŽI JABUČNI UMAK 5 min.

Ovo je odlična zamjena za doručak i idealna hrana za djecu.

1/2 šalice svježeg jabučnog soka ili 1/2 šalice vode2 velike jabuke, oguljene i nare/ane na četvrtine1/2 žličice kore cimeta ili muškatnog oraščića ili po 1/4 žličice i jednoga idrugogal svježa ili smrznuta banana ili 1/2 papaje ili 2 zrela persimmona, vrlomekana (po želji)

Sve sastojke izmiješajte mješalicom. Miješajte dok ne dobijete glatku smjesu.Jedino sirovi (nekuhani) jabučni umak dobro djeluje na organizam. Kuhani jekiseo i više šteti nego koristi. Svježi jabučni umak treba uzimati samo naprazan želudac. Za 1-2 osobe.

*** *** *** *** *** *** *J* *** *** *** *** *•* *t******* ̂ ^C* *S* *5* *fl*

0 STARINSKA JUHA OD LEĆE 75 min.

7 i 1/2 šalica vode1 režanj češnjaka, sitno nasjeckanog1 veliki crveni luk, nasjeckan2 velike mrkve, grubo narezane2 grančice celera, grubo narezanog

i 1/2 šalice lećebujon od povrća ili l žlica crvenog misoa

1/2 žličice osušene majčine dušice/liČica osušenog origana

-2 žlice svježeg peršina, nasjeckanogžličica slatke mađarske paprike

1/2 žličice aromatizirane soli (po želji)1/2 žličice morske soli (po želji)l Šalica svježeg ili smrznutog kukuruza (po želji)

Zavrijte vodu u loncu za juhu. Dodajte češnjak, crveni luk, mrkvu, celer, lećuili bujon ili miso. Ostavite da ponovno zavrije pa dodajte mirodije. Dobropromiješajte. Neka pokriveno lagano vrije 60 minuta na slaboj vatri. Želite lida juha bude kašasta, miješalicom izmješajte 1/2 juhe. Ponovno zagrijte idodajte kukuruz. Ostavite da lagano vrije još 5 minuta pa dodajte peršin. Za 3osobe kao glavno jelo.

G KUKURUZNI KRUH S MEDOM 35-60 min.

l šalica žutoga kukuruznog brašna ili 3/4 šalice žutoga kukuruznog brašnai 1/4 šalice mekinjal Šalica brašna od integralnog žita1/2 žličice morske solil žličica praška za pecivol žličica sode bikarbone1/4 Šalice neprerađenog medal tučeno jaje ili l žličica nadomjeska za jaje ulupanog u l žlici vode

l i 7/8 šalice stepke1 žličica maslaca2 šalice svježeg ili smrznutog kukuruza (po želji)

Pećnicu prethodno zagrijte na 190°C. Izmješajte suhe sastojke. Dodajte tekućesastojke. Umiješajte kukuruz. Nemojte previše miješati. Tijesto kukuruznogkruha mora biti malo grudastije. Tijesto stavite u maslacem podmazani kalupveličine 20x20 cm. Pecite pola sata bez kukuruza u njemu ili 55 minuta akoste stavili kukuruz. Gotov je kad čačkalica ubodena u sredinu ne izađe čista.Polako hladite i narežite na kvadrate od oko 5 cm.izađe čista. Lagano ohladite i izrežite na kocke od 5 cm.

NAPOMENA: Tijesto za kukuruzni kruh možete pripremiti i ranije i pokrivenodržati u hladnjaku u kalupu do pola sata prije pečenja.

D TOPLI SENDVIČI OD LEPINJA 10 min.

2 lepinje od integralnog žita, prepolovljene2 žlice maslaca, omekšanogl režanj češnjaka1/2 žličice osušene majčine dušice1/2 žličice osušenog vrijeska

Zgnječite češnjak gnječilicom i umiješajte ga u maslac. Dodajte mirodije idobro promiješajte vilicom. Maslac namažite na polovice lepinje. Stavite ih uuređaj za tople sendviče na 5 minuta ili dok se ne prepeku. Za 4 osobe.Prije spavanja zamrznite 2 - 2 i 1/2 banane za sutrašnji frape.

DVADESETOSMI DAN - NEDJELJA

DORUČAK:Sv jc/ i sok, frape ili pladanj voća za doručak* (po želji)

RUČAK:Kokte l sokova od svježeg povrća (str. 136) (po želji)Jučerašnji ostaci juhe od leće i bakine salate od kupusa ili pravilno kombiniranisendvič (str. 134) ili frape od banane

VEČERA:Njujorški goodwich (str. 147)/.upečeni krumpiri*Ljetna zelena salata s kremastim preljevom od avokada*

D PLADANJ VOĆA ZA DORUČAK 15 min.

l dinja, narezana na kockice veličine zalogaja* šalice kuglica od lubenice\ U v i j a , oguljena i narezana na kriškel velika ili 2 male papaje, oguljene i narezane na kriškel šalice zelenog grožđa bez košticai malih grozdova grožđal velika kruška, oguljena i narezana na klinove

Ma velikom okruglom pladnju pomiješajte dinje, kivi, papaju i grožđe.Grozdove i kruške poredajte naizmjence oko ruba tanjura. Roslužite s voćnimrapeom po izboru. Za 6 osoba.

**# •** **• *** •*• *** *** •*• *** »*« *** «** *** **• *% «** •** **•»% **•* % • » » • » » * * • » » * « # * * » *

D FRAPE OD BANANE 3 min.

l Šalica svježeg bademova mlijeka (str. 193)2-2 i 1/2 smrznute banane, ovisno o veličini i gustoći frapeaMuškatni oraščić

Miješalicom izmiješajte bademovo mlijeko, banane i muškatni oraščić.Miješajte dok ne nastane kremasti napitak. Za l osobu.

•** **• •** **» •** *** **• **• »** •** **• *** *** **» *** •*» •*• *** *** ***V %* %* V • * # % « " " " * * " • • " " "

n ZAPEČEN I KRUMPIRI 35 min.

Ovo je ukusna zamjena za pržene krumpiriće. Dopast će vam se volite likrumpir. Vidjet ćete kako ćete uživati u ovoj "neprženoj" poslastici. Premdasu izvrsni, prekomjernim konzumiranjem možete usporiti svoj napredak.Polako! Ne prejedajte se! Na ovo jelo gledajte kao na poslasticu i nemojte sepredati. Tako ćete s radošću moći uključiti ove krumpire u svoj novi načinživota.

5 mladih krumpira1-2 žlice maslaca, rastopljenogMalo aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka (po izboru)

Krumpir stavite u posudu za kuhanje povrća na pari i pokriveno kuhajte iznadvrele vode 20 minuta ili dok na dodir noža ne budu mekani. Nemojte dopustitida budu premekani. Ohladite ih i narežite na kriške od oko 0.6 cm. Stavite ihu kalup za kolače i ravnomjerno premažite maslacem. Posipajte aromatičnimdodacima i stavite stoje moguće bliže grijaču dok ne dobiju koricu i ne pozlate,približno 10 minuta. Nije ih potrebno okretati. Za 2-3 osobe.

n LJETNA ZELENA SALATA S KREMASTIM PRELJEVOM ODAVOKADA 15 min.

Ka/na zelena salata: puterica, kristalka, radić ili bilo koja njihovakombinacija2 šalice špinatal šalica arugule (po želji)1 mali krastavac, oguljen i narezan na kriške ili 2 kisela krastavčića,oguljena i narezana na kriške2 šalice jestivih mladica djeteline lucerke, heljde ili suncokreta1/2 Šalice maslina (po želji) ili l Šalica gljiva

Pripremite salatu.

Zelenu salatu operite, dobro osušite i istrgajte na komadiće veličine zalogajaodbacujući središnje rebro. Špinat također istrgajte na komadiće veličinezalogaja. U velikoj zdjeli pomiješajte zelenu salatu i špinat. Dodajte arugulu,krastavac i jestive mladice.

Kremasti preljev od avokada:l avokado1 mali režanj češnjaka, nasjeckanog1/4 šalice vode2 žličice maslinova ulja2 žlice kiselog vrhnja1 žlica svježeg ili l žličica osušenog kopra1/2 žličice meda1/2 žličice morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bezsoli2 žlice soka svježeg limuna

Pripremite preljev.

Avokado prepolovite, ogulite, uklonite sjemenku i narežite na velike kocke.Sve sastojke stavite u uređaj za obradu hrane ili ih izmjeŠajte mješalicom.Miješajte dok ne postane kremasto i glatko. Preljev možete iskoristiti za salate,

umak /a s i rovo ili povrće kuhano na pari ili kao namaz za sendviče. Za 2šalice.

Pripremite salatu.

Izlijte pola šalice preljeva po salati. Dobro promiješajte. Želite li, dodajte jošnekoliko žlica preljeva. Dodajte masline ili gljive. Lagano protresite. Za 2osobe.

ZAKLJUČAK

Proteklih petnaest godina uložili smo veliki napor u usavršavanje ovog programa.Očito se ne radi o "idi mi - dođi mi" pristupu. Njegova je svrha staviti vas u sklad s fiziološkimpotrebama i prirodnim tjelesnim ciklusima te vam pokazati kako trebate jesti da biste to postigli.S ovim ćete podacima uvijek imati kontrolu nad energijom i težinom.

Nemate li trenutačno idealnu težinu, budite uvjereni da ćete je postići nastavite lijesti pravilno kombinirane obroke s visokim udjelom vode, a ujutro samo hranu s visokimudjelom vode. Još ste uvijek u stjecanju DOŽIVOTNOG ENERGETSKOG STILA ŽIVOTA.Smršavit ćete ukoliko nastavite s ovim stoje ovdje izneseno, zauvijek se riješiti prekomjernetežine i postati zdravi i puni energije.

Želite li ubrzati napredovanje, preskačite po programu i zaustavljajte se n;ivisokoenergetskim danima s voćem tijekom cijelog dana i salatom za glavno jelo. l ) tim ćetedanima najviše smršaviti. Imajte u vidu dvije izuzetno važne napomene: prvo, koncentriranahrana bogata bjelančevinama i ugljikohidratima treba biti pravilno kombinirana i ne č i n i t i \ isood 30% obroka; drugo, voće je najbolji prijatelj zdravlja vašeg organizma, l ' n u i l i mkonzumirano i u dovoljnim količinama, voće će jamčiti da više nikad nećete imati problem sdebljinom.

Najvažnija točka ovog pristupa jelu jest činjenica da se radi o NAČINU ŽIVOTA, ;ine dogmatskom skupu pravila kojih se morate čvrsto pridržavati. Naš vas pristup nugraduji'mogućnošću da u njemu sudjelujete u mjeri u kojoj to sami želite. Sami možete odabrati onapodručja koja vas zanimaju. Imajući neprestano cilj u vidu i čineći svakog dana nešto, IKVobzira kako to bilo malo, postojat će dovoljna sila da održi program. Na kraju ćete dosegnuticilj. Do njega ćete stići kao zdravija i sretnija osoba. Ključ svega je SMJER, a ne brzina.

Dirnuti smo što smo vam mogli pomoći pri mršavljenju i poboljšavanju kvalitete teprodužavanju vašeg života.

Ove stranice sadrže doživotni program. Na njih se uvijek možete osloniti, čak i da"skrenete sa staze" gubeći energiju i dobivajući kilograme. Od sad pa nadalje imat ćete oruđekojim sve to možete preokrenuti i ponovo steći vitalnost. Uvijek se možete osloniti na prirodnezakone života na kojima je ovaj sistem sagrađen.

Preuzeli ste odgovornost za vlastito tijelo. Vitkiji, ljepši i zdraviji uživat ćete u svakojminuti svoje energije. Da biste je postigli, uložili ste velik napor i svakako je zaslužujete!

ZDRAVLJE I VITALNOST, SA SVIM SVOJIM KORISTIMA, NISU NIŠTA DRUGO NEGOPRAVA STEČENA ROĐENJEM!

NEK VAM ZDRAVLJE UVIJEK BUDE CILJ I NAGRADA!

A. i lo ih i lnc mlormaci jc ,. projektima FIT KOR LIFE možete se obratiti Harveyu , Marilyn

l na adresu 2210 \Vilshire Blvd., Suite 118, Santa Monica, ČA 90403.

BIBLIOGRAFIJA

Abramovvski, O.L.M., M.D. Fruitarian Healing System. Natal, South Africa: Essenceof Health, 1976.

. Fruitarian Diet and Physical Rejuvenation. VVethersfield, Connecticut:Omangod Press, 1973.Accraido, Marcia M. Light Eating forSurvival. VVethersfield, Connecticut: OmangodPress 1978.Agres, Ted. VourFood, YourHealth. Chicago; Inter-Direction Press, 1972.Airola, Paavo. "Meat for B12?" Nuthtion Health Review (Summer 1983): 13AIlen, Hannah. The Happy Truth About Protein. Austin, Texas: Life Science, 1976.

. "Lessonn33, Why We Should Not Eat Animal Products in Any Form." InThe Life Science Health System, by T.C. Fry. Austin, Texas: Life Science, 1984.Altman, Nathaniel. Eating for Life. VVheaton, Illinois: Theosophical Publishers, 1974.Ames, Bruce N. "Dietary Carcinogens and Anti-Carcinogens." Science, 23. Septem-ber1983:1256.Armstrong, J. W. The WaterofLife. Devon, England: Health Science Press, 1978.Bach, Edvvard. Heal Thyself. London: Daniel, 1946.Ballentine, Martha. Himalayan Mountain Cookery. Honesdale, Pennsylvania: Hima-layan International Institute, 1978.Barr, Stringfellovv, and Stella Standard. The Kitchen Garden Book. New York: VikingPress, 1956.Bauman, Edvvard, et al. The Holistic Health Handbook. California: And/Or Press,1978.Bealle, Morris A. The Drug Story. Spanish Fork, Utah: The Hornet's Nest, 1949.

. The New Drug Story. VVashington, D.C.: Columbia Publishing Co.,1958.Beiler, Henry G. Food l s Your Best Medicine. New York: Random House, 1965.Benerjee, D. K., and J. B. Chaterjea. "Vitamin B Content of Some Articles of IndianDiet and Effect of Cooking on It." British Journal of Nuthtion 94 (1968): 289.Benson, Herbert. Beyond the Relaxation Response. New York: Times Books, 1984.Benton, Mike. "Lessonn30, Sugars and Other Svveeteners May Be Worse Than Bad."In The Life Science Health System, by T. C. Fry. Austin, Texas; Life Science, 1984.

. "Lessonn34, The Harmfulness of Beverages in the Diet". In The Life Sci-ence Health System, by T. C. Fry. Austin, Texas: Life Science, 1984.Bernard, Raymond W. Eat Your Way to Better Health, Vol. l & II. Clarksburg, WestVirginia: Saucerian, 1974.

. Rejuvenation Through Dietetic Sex Control. Natal, South Africa: Essenceof Health, 1967.Bernard, Theos. Heaven Lies Within Us. Natal, South Africa: Essence of Health,1947.Bianchi, Paul, and Russel Hilf. Protein Metabolism and Biological Function. NewBrunsvvick, New Jersey: Rutgers University Press, 1970.Bigwood, E. J. Protein andAminoAcidFunctions. NewYork: Pergamon Press, 1972.