Harvey Diamond - Zivjeti Zdravo [Hr]

Download Harvey Diamond - Zivjeti Zdravo [Hr]

Post on 24-Apr-2015

748 views

Category:

Documents

6 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

<p>IVJETI ZDRAVO</p> <p>Diamon./itivne! POZITIVNA POSLJEDICA BROJ JEDAN: MRAVLJENJE! Negdje je reeno da ako priroda kombinira ugljikohidrate i proteine u istoj hrani, to trebamo i i i t i t i i mi. Nije u pravu svatko tko tako misli. Ako se hrana u kojoj postoji prirodna kombinacija Ugljikohidrata i bjelanevina, npr. grah, jede sama, tijelo je sposobno prilagoditi svoje probavne okove i vremenski odrediti njihovo izluivanje tako da probava bude jako uinkovita. Grah |c iiiai'e teko probavljiv. Veina e ljudi nakon stoje pojela grah osjetiti plinove ili napuhavanje Alo dokazuje da kombinacija ugljikohidrat-bjelanevina bilo koje vrste uzrokuje probleme, h a v i l n a adaptacija probavnih sokova karakteru i zahtjevima hrane nije mogua kad se u istom uluoku nae zasebna hrana bogata bjelanevinama i zasebna bogata ugljikohidratima. Postoji</p> <p>jasna i bitna ra/lika i/medu prehrane hranom koja ima prirodnu kombinaciju bjelanevina i ugljikohidrata i prehrane zasebnom hranom s ugljikohidratima i bjelanevinama. Ako nije dobro zajedno mijeati h r a n u bogatu bjelanevinama i hranu bogatu ugljikohidratima, je li dobro mijeati jednu hranu bogatu bjelanevinama s istom takvom drugom i onu bogatu ugljikohidratima s onom bogatom ugljikohidratima? Ustvari, najbolje bi bilo uzeti jednu koncentriranu hranu po obroku tako da se izbjegne bilo kakva tako kombinirana hrana, no ipak je jedna od ovih kombinacija prihvatljiva. Moemo kombinirati jednu hranu bogatu ugljikohidratima s takvom drugom, ali uzimati dvije razliite hrane bogate bjelanevinama u istom obroku ne bi bilo dobro jer bjelanevine imaju sloeni sastav i razliite osobine, to dovodi do nespojivih zahtjeva probavnim organima zbog kojih se te bjelanevine poinju putrifieirati. To ne znai da se dvije razliite vrste mesa ne mogu jesti u istom obroku, ali sigurno znai da se dvije vrste hrane s razliitim bjelanevinama, npr. meso, jaja, mlijeni proizvodi ili orasi ne bi smjele nalaziti u istom obroku. Ugljikohidrate nije teko razgraditi kao bjelanevine pa moemo jesti razliitu hranu bogatu raznim vrstama ugljikohidrata, npr. riu i grah. Iako se radi o tekoj kombinaciji, ona je prihvatljiva organizmu. Ili sendvi od avokada i kukuruz. Najidealnije bi dakako bilo da ipak izbjegavate sve te kombinacije jer bi to znailo manje posla za organizam, odnosno manju energetsku potronju, no znajte da se dvije vrste hrane bogate razliitim ugljikohidratima mogu kombinirati a da ne pokvarimo eludac. Upoznavajui vas s pravilnim kombiniranjem hrane, nastojimo promijeniti vae postojee prehrambene navike. Time se va ivot ne mora potpuno izvrnuti. Sve promjene uinite po vlastitom ritmu. Jasno, to se dosljednije budete pridravali ovog naela, imat ete i vie uspjeha pri mravljenju. Vidite li kako je jednostavno? Ovdje se radi o posve novom nainu prehrane koji nam, izvjesno je, treba. Dosadanji nain prehrane ove zemlje doveo je do toga da nas vie od polovice ima probleme s teinom. Nikad nismo poznavali pravilan nain prehrane organizma. Iz onoga to smo dosad nauili oito je da uobiajeni pristup prehrani, tj. uvrijeenoj filozofiji o etiri grupacije hrane nije uinkovit. Zastario je i nedjelotvoran, a mi ga se drimo kao da je Biblija. Ta filozofija ne stoji, to svjedoi injenica koliko je ljudi u ovoj zemlji bolesno i debelo. Nedavno je u Johns Hopkins Universitv School of Medicine odrana konferencija o gojaznosti na kojoj su se nali mnogi znanstvenici i medicinski radnici. Dr. Gerard Smith iz Cornell Universitv Medical Center je, osvrui se na fizioloke smjernice to djeluju na prehrambene navike, rekao da ne znamo gdje pronai te smjernice jer je nae neznanje potpuno. Na konferenciji posluen ruak sastojao se od peene govedine s pireom od krumpira, umakom i prokulama, te kolaa od okolade. Njihovo nepoznavanje naela kombiniranja hrane je uistinu potpuno.</p> <p>i / \ | c s m m prehrambenim n a v i k a m a ko|ih se dr/inio: i/gledaju ispravne, ali nisu. Tradicije, I M - / oh/na k o l i k o pogrene bile, teko umiru. |'M\ i l n i ) kombiniranje hrane ne prijei vam da jedete ono to volite, samo sve to ne biste . i n u ' l i icsti istovremeno. Jedete li u skladu s naelima kombiniranja hrane, neete osjetiti u - l i k i gubitak energije, nego naprotiv veliki viak energije. Sjeate li se svog obroka za proli l &gt;.in /.dualnosti? Jeste li nakon jela izgovorili onu uvenu reenicu: "Joj, neu vie nikad 1 i i i " ' Sigurno ste /atim otili u dnevnu sobu gledati televizor jedva se dogegajui do n.i .loniaoi. Niste imali snage jer ste jeli pogreno kombiniranu hranu. Jeli ste puricu s peenom pvedinom ili unkom, krumpir pire, nadjev i umak, te kolae i pitu od bundeve, a povre sa 1 1 M u- n ilko nije ni taknuo. Znate o emu govorim, zar ne? Nemojte ovo shvatiti kao da trebate ndiiMati od Dana zahvalnosti, ali va e organizam biti umoran i iscrpljen zato to se u njemu i u l . i / i puno razliite, nespojive koncentrirane hrane. Bude li tako samo s vremena na vrijeme, i i | t - l o e se s time moi uhvatiti u kotac, a bude li svakodnevno, tijelo e se slomiti. Nakon to r. i luhianimo, a pogotovo na proslavama, trebali bismo biti spremni osvojiti svijet, a jedva n i n spremni osvojiti kau. Sjeate li se onog lava o kojem smo govorili, onog stoje lovio zebru? Jede li on s njom imloj! od peenog krumpira? U dungli je sve a lacarte. ivotinje u prirodi su puno /ilravije nd i i i i s ne samo to jedu hranu s visokim udjelom vode, ve i stoga to dobro k o m b i n i r a j u hi. inu. One jedu samo jednu vrstu hrane u jednom obroku, a ne kao mi koji mu/crno pojesti IVI '-in nam padne u ruke, ukljuujui i njih. l - v o neega to bi vas moglo iznenaditi: Henry Ford je bio jedan od zagovornika kombiniranja hrane. U lanku iz "Earlv American Life", David L. Lewis pie o Fordovoj i n u noj koli "Wayside Inn" osnovanoj 1928. "da naui mladie kako raditi rukama i misliti." Nepovlateni djeaci od dvanaest do sedamnaest godina pohaali su je od devetog do dvanaestog i , i / i c d a . Uili su poljoprivredu, elektro i automobilsko ininjerstvo, vodoinstalaterstvo, i.t|H-larstvo i ostale obrte i akademske predmete. Zajedno s naobrazbom koju je financirao l ord, uenici su morali trpiti i njegovu prehranu. eer, bomboni, kolai, pudinzi i ostali slatki d e s e r t i b i l i su z a b r a n j e n i , ba kao i aj, kakao ili sol. H R A N A BOGATA m . l IIKOHIDRATIMA I HRANA BOGATA BJELANEVINAVA NIJE SE N I K A D M l M !&gt;ALA JER SE SMATRALO DA SU KEMIJSKI NEKOMPATIBILNE, a salate od povra l u l e su servirane dvaput dnevno. Bravo Henry! Da ih je hranio loim obrocima, ne bi imali e /a posao. Hitno je poeti potovati ogranienja organizma. Treba stvarati energiju potrebnu za uklanjanje otrovnih tvari iz njega. Probava zahtijeva vie energije od bilo koje tjelesne funkcije. l'i.u i l n o kombiniranje hrane oslobaa energiju potrebnu za detoksikaciju, a najljepe u njemu jesi to to se ne morate izgladnjivati. Kako bi bilo izgubiti etiri i pol kilograma u deset dana ilnk jedete? To bi volio svatko tko je predebeo, a moe se postii razumijevanjem pravilnog kombiniranja hrane. Ne morate mi vjerovati na rije, uvjeriti se moete probate li kombinirati hi .inu onako kako vam preporuujemo. Tek e vam tada biti jasno je li uistinu tako ili nije. Najhitnije je da djeluje; to stoje neto dokazano ili nedokazano ne znai nita ako zbog toga drastino poveate tjelesnu energiju, izbjegnete eluane probleme, mravite i osjeate se o. Ne morate mi vjerovati, iskuajte sami!</p> <p>Najvea zapreka pravilnoj prehrani su uvrijeena vjerovanja koja su izgraivana godinama. Ako je vjerovanje u neto tako snano, onog koji vjeruje ni svi dokazi da je krivo nee pokolebati. Sjetite se kako je proao Galileo prije tri stoljea rekavi da Sunce ne krui oko Zemlje. Njegova teorija temeljena na ranijim Kopernikovim radovima dovela gaje u zatvor jer je svaka budala vidjela kako Sunce putuje preko neba utapajui se u moru ili nestajui iza brda. Danas znamo da Sunce ne krui oko Zemlje premda tako izgleda, zar ne? Tako je i s</p> <p>Pravilno kombiniranje hrane jednostavno stvara okruenje za mravljenje. Probavite li hranu za tri umjesto za osam sati, ostaje vam jo pet za detoksikaciju i mravljenje, a energiju da i ne spominjemo. Neki ljudi su mi rekli daje to u redu i da stoji, ali se oni kao poslovni ljudi ne mogu toga uvijek pridravati. Zato ne? Svaki dobar restoran vam prua mogunost da odaberete to ete jesti; vi ste gost i vi plaate. Nitko vas ne moe prisiliti da uzmete ono to ne elite. Recimo, dananji specijalitet je pastrva. Svia vam se i uzimate je, ali umjesto rie koja ide uz nju trait ete paroge, cvjetau ili neko drugo povre i salatu. Vai vas poslovni partneri nee pitati zato ne jedete riu. No kad se budete dizali od stola osjeat ete se lagodno i zavrit ete dananji posao s takvom energijom, a vai e poslovni partneri imati eludac pun trule hrane koja e im samo nakoditi. Bit e umorni, morat e popiti kavu ili neki drugi otrovni stimulans koji izaziva ovisnost. Pravilno kombiniranje hrane je fantastino jer unapreuje razinu energije i samo istodobno stvara svu potrebnu energiju za detoksikaciju. Najbolje je stoje ova metoda tako jednostavna. Iako ste problem teine stvarali dvadeset, trideset ili etrdeset godina, jo uvijek imate vremena da ga se rijeite. Trebate samo zapoeti. Uzbudim se i zaneseni svaki put kad o ovom raspravljam jer znam kako je sve to jednostavno. Vidio sam da djeluje na tisuama ljudi i znam da jo tisue drugih, ukljuujui i vas, mogu postii izvanredan osjeaj kontrole i posjedovati zdravo tijelo. Sve je to na dohvat ruke. Usput, stanovnici Sjedinjenih drava troe trideset milijardi dolara na lijekove godinje. Svakog sata gutaju dvadeset i pet milijuna tableta. Znate li koji je najprodavamji lijek u Sjedinjenim dravama? Nekad je to bio valium, a prema Wall Street Journalu sad je tagamet. On se koristi pri eluanim problemima. Ima li to moda ikakve veze s onim s ime se eludac mora svakog dana baviti? Budete li se drali pravilnog kombiniranja hrane, iz prve ete ruke doi do zakljuka o kakvom se izvanrednom oruu radi. Time smo doli do treeg orua kojim emo se boriti protiv sala i otrovnih tvari. O njemu volim raspravljati vie no o bilo kojem drugom, a to je...</p> <p>NAELO PRAVILNOG UZIMANJA VOA</p> <p>l ) irokom predmetu zdravlja ne postoji podruje koje se tako pogreno tumai kao uzimanje \ o i ;i U ovoj zemlji ljudi ne znaju kako treba jesti voe. Ne mislim da ga ne znaju ubrati i pojesti, ve da ne znaju kako ga i kada uzimati. Pravilno uzimanje voa je u uskoj vezi s l &gt; i . i v i l m m kombiniranjem hrane. Koliko poznajete ljudi koji uistinu ne vole voe? Vjerojatno takve ne poznajete. Veina i i n &lt; l i s kojima ste u dodiru spremno e izraziti svoje oduevljenje prema vou. Najnegativniji komentar kojeg ete uti bit e "volim ga, ali ono ne voli mene" ili "volim ga, ali ga ne mogu |i-sl i". To zato ga netko ne moe jesti temelji se na nerazumijevanju pravilnog u/imanja voa. Na svakom svom seminaru traio sam da se jave oni koji ne vole voe, i rijetko kad se tko |.i\ 10, pa ak i u skupinama od sedam stotina i vie ljudi. Razlog zbog kojeg gotovo svi izraavaju . \ o | u sklonost prema vou jest to to ga naa tijela nagonski trebaju. Sa svojim slatkim ni|i-;ivinama rijetkih okusa, zanosnih aroma i oku ugodnih boja, voe prua jelu zadovoljstvo. Vm'v je bez sumnje energijom najbogatija hrana kojom se hranimo, no samo ako se pravilno u/ima. Ono to ete nauiti moe se uzeti s izvjesnom dozom skepticizmajer se suprotstavlja nainu miljenja o vou, to je u redu. Tie se novog naina razmiljanja o tijelu i prehrane. l stari i mladi dre voe poslasticom, npr. komad hladne dinje za vrueg dana ili kad nakon /.u mjenog obroka uzimate komad voa kojim smirujete nepce. Ovo vas moe iznenaditi: razlog zbog kojeg traimo voe jest to je ono bez dvojbe najvanija hrana koju moemo ponuditi svom tijelu. To je hrana na koju je ljudska vrsta bioloki prilagoena. 15. svibnja 1979. u The New York Timesu izala je pria o radu doktora Alana Walkera l&gt;n/nutog antropologa sa Sveuilita John Hopkins. Taj lanak bio je prava bomba za sve one tloklore i strunjake za prehranu koji nisu bili svjesni goleme vanosti voa u ljudskoj prehrani. ( Ukuca dr. Walkera pokazuju da se nai davni preci veinom nisu hranili mesom, sjemenkama, .i.i!)l|ikama, liem ili travom, ve uglavnom voem. Dr. Walker je razvio zapanjujui nain oiliedivanja prehrambenih navika prouavajui tragove na zubima. Svaka hrana na njima ostavlja drukije tragove. U svojim prouavanjima zubi praovjeka dr. VValker nije naao nikakvih izuzetaka. Svaki pregledani zub, od hominida do homo erectusa, pokazao je da se i, uli o zubu ovjeka koji se hranio voem. Trebali ste uti krgutanje zubima ljudi iz ( '.Milemenove udruge. Poto smo se bioloki prilagodili na voe, daleko je vanije misliti koliko ete pojesti voa</p> <p>nego koliko ete pojesti hrane bogate bjelanevinama, t j . mesa. U petnaest godina i.ida nikad nisam susreo osobu koja bi pokazivala nedostatak bjelanevina. Naprotiv, susreo sam stotine otrovanih bjelanevinama od kojih veina nije uzimala dovoljnu koliinu voa. Preveliko uzimanje bjelanevina povezano je s rakom grudi, jetre i mjehura i u poveanju izgleda oboljavanju od leukemije. ( Viktoras Kulvinskas: Survival into the 21st Century; Omangod Press, 1975., Wethresfield, Connecticut) Prema Williamu J. Mayou, osnivau Klinike Mayo, prehrana mesom poveala se za 400% u zadnjih stotinu godina. Na rak eluca otpada jedna treina svih bolesti raka ljudskog tijela. Ukoliko se hrana od mesa potpuno ne razloi dolazi do njezinog raspadanja i nastajanja aktivnih otrova koje apsorbiraju organi neprilagoeni njihovom primitku. ( Blanche Leonardo:CancerandOther Deseasesfrom MeatConsumption; Leaves ofHealing, 1979., Santa Monica. California ). Trovanje bjelanevinama oituje se u hiperkiselosti tijela, o emu emo vie govoriti u devetom poglavlju. Ve smo rekli daje imperativ sustava njegovo neprestano ienje od otrovnih tvari koje se nakupljaju u tijelu. Najdjelotvorniji nain ienja organizma je uzimanje hrane s visokim udjelom vode. Vjerojatno moete pogoditi sadraj sljedee raenice: VOE IMA NAJVEI UDIO VODE U SEBI OD BILO KOJE DRUGE HRANE. Voe je ustvari 80 do 90% voda. Uz vodu tu su svi vitamini, minerali, uglikohidrati, aminokiseline i masne kiseline koje organizam treba. ivotnu snagu vode iz voa ne dostie niti jedna druga vrsta hrane. Kad se voe pravilno uzima, nita se ne moe usporediti s od njega dobivenim koristima. Po svojoj prirodi voe je takvo da daje t i j e l u mogunost uklanjanja nakupljenih otrovnih tvari. Time se svaki vid ivota jo vie potie i vae tijelo postaje sposobno funkcionirati s optimalnom uinkovitou. Kao orue za mravljenje, pravilno uzimanje voa neusporedivo je u svojoj uinkovitosti. U listopadu 1983. je Judith Rodin, profesorica na Sveuilitu Vale, iznijela na Meunarodnom kongresu o gojaznosti u New Vorku zanimljive podatke. Njezine studije o koristima vonog eera pokazuju da e ono to ste pojeli za jednog obroka utjecati na ono to ete pojesti u sljedeem. Bergen Record izvjestio je kako je gospoa Rodin vrila istraivanja. Vodu zaslaenu razliitim vrstama eera dala je prouavanim grup...</p>