Zivjeti Dugovjecno i Zdravo

Download Zivjeti Dugovjecno i Zdravo

Post on 07-Apr-2018

231 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

<ul><li><p>8/6/2019 Zivjeti Dugovjecno i Zdravo</p><p> 1/123</p><p>1</p><p>Dragan KaliniIVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO</p></li><li><p>8/6/2019 Zivjeti Dugovjecno i Zdravo</p><p> 2/123</p><p>2</p><p>Knjini nizZDRAVLJE</p><p> Nakladnik ESDEA d.o.o.</p><p>Oroslavje, Hrvatska</p><p> E-mailbookcrossing-croatia@hi.htnet.hr</p><p>Urednik Velimir ubert</p><p> LektoricaLjerka Koren</p><p>KorektoricaBranka Vukmani</p><p>Tisak ZiB Mladost, Zagreb</p><p>2007.</p></li><li><p>8/6/2019 Zivjeti Dugovjecno i Zdravo</p><p> 3/123</p><p>3</p><p>ESDEA OROSLAVJE</p><p>Dragan Kalini</p><p>IVJETIDUGOVJENOI ZDRAVO</p></li><li><p>8/6/2019 Zivjeti Dugovjecno i Zdravo</p><p> 4/123</p><p>4</p><p>CIP zapis dostupan u raunalnom kataloguNacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu</p><p>pod brojem 649369</p><p>www.nsk.hr</p><p>ISBN 978-953-6409-44-5</p></li><li><p>8/6/2019 Zivjeti Dugovjecno i Zdravo</p><p> 5/123</p><p>5</p><p>ULOG U DUGOVJENOST</p><p>Svi matamo o tome da doivimo dubo-ku starost, ali da ne budemo bolesni. elimou osamdesetoj godini ujutro ustati dobro na-spavani i da nas nita ne boli. Je li to mogu-e? U naelu je mogue, osim ako nisu posri- jedi nasljedne (genetske) i profesionalne bole-sti.</p><p>Otprilike treina bolesti su genetske na-ravi, a dvije treine su prouzroene nezdra-vim nainom ivljenja. Nae tijelo je savre-no i skladno, ali ga trebamo uvati da ga neupropastimo. Tu je paradoks: sve biljke i i-votinje rabe samo prikladnu hranu u potreb-nim koliinama, samo mi, ljudi bia snajveim razumom jedemo tetnu hranu iuzimamo tetne tvari, i to u mnogo veimkoliinama nego to nam je potrebno. Biljkanipoto iz zemlje nee crpsti vie mangana</p><p>ili eljeza nego to joj je potrebno, a mi ljudi jedemo nekoliko puta vie masnoe, soli i</p></li><li><p>8/6/2019 Zivjeti Dugovjecno i Zdravo</p><p> 6/123</p><p>6</p><p>eera nego to nam je potrebno. Konzumira-mo i neke tvari (alkohol, duhan i droge) kojenam uope nisu potrebne. to se to dogodilos nama, najrazvijenijim stvorenjima? Od svihbia ovjek ima najveu inteligenciju i jediniima sposobnost odluivanja. Zato su namonda te odluke nerazumne ili zato nam sene d provoditi ispravne odluke?</p><p>Dananje generacije odnose se premasvojemu zdravlju vrlo nepravilno, ak i po-gubno, kao da smo sami sebi neprijatelji. Sva-</p><p>kodnevicu pretrpavamo prekomjernim ob-vezama, eludac prekomjernom hranom, akretanje obavljamo uglavnom vozei auto-mobil. Troimo novac za ukraavanje tijela istanova, kupujemo skupe automobile, a u svo- je tijelo trpamo previe hrane i mnogo tet-nih tvari, ne vjebamo, ak i ne hodamo. Sva-kodnevno se uzbu ujemo zbog sitnica i stal-no se brinemo o tome to e biti sutra.</p><p>Ulaganje u zdravlje je najbolje ulaganje.Nije li mudrije izabrati dobro zdravlje umje-</p><p>sto uivanja u nezdravom nainu ivljenjazbog kojega emo imati bolesti, patnju i kra-</p><p>IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO</p></li><li><p>8/6/2019 Zivjeti Dugovjecno i Zdravo</p><p> 7/123</p><p>7</p><p>i ivot? Nije li najvea srea u zdravlju?Prevencija je najbolje rjeenje, ali treba jeprovoditi od rane mladosti, a najkasnije na-kon tridesete godine. to smo stariji, organi-zam je sve slabiji te moramo biti disciplini-raniji da bismo ostvarili vitalnost do dubokestarosti. Probudimo se, izaberimo i odlui-mo, ali odmah! Ako ne uspijevamo, znai dase ne borimo dovoljno. Stoga pojaajmo od-lunost i akciju. Dokaimo da posjedujemo jak karakter i da moemo uporabiti svoj ra-</p><p>zum u ostvarenju ravnotee na svim trimaaspektima zdravlja: tjelesnom, psihikom iduhovnom. Mjere poduzimajmo stalno i sva-kodnevno, jer ako ih prekinemo, vraamo sena poetak.</p><p>ivotna filozofija zdravog ivljenja nijekomplicirana. Naprotiv, vrlo je jednostavna.Znamo kako treba tjelesno, psihiki i duhov-no zdravo ivjeti, ali ne elimo ili nismo upor-ni to primijeniti u praksi. Drutvo je bogatoznanjem o zdravom ivljenju, ali to znanje</p><p>ne primjenjujemo. Uglavnom smo nemoniita poduzeti za sebe i svoju obitelj, samo</p><p>ULOG U DUGOVJENOST</p></li><li><p>8/6/2019 Zivjeti Dugovjecno i Zdravo</p><p> 8/123</p><p>8</p><p>klimamo glavom kao da nam je sve jasno,ali nita se ne doga a.Ludost je rtvovati svoje zdravlje zbog</p><p>stjecanja imovine, karijere, ugleda u drutvui zadovoljenja strasti za tjelesnim uicima.Zdravlje je najvee blago, vanije od svegaspomenutog, a rezultati su ipak vrlo porazni.Zapravo ne elimo promijeniti sebe, nego sa-mo glumimo i razmeemo se. Govorimo daposjedujemo razna znanja, idemo ak i u cr-kvu, a zapravo smo oholi, laemo i ne posje-</p><p>dujemo znanja. Mnogim ljudima je teko suz-drati se od preobilnog i tetnog jela, alko-holnog pia i srdbe. Nemaju snage rei se-bi: E, sada je dosta. Toga se sjetimo tekkada je kasno, kada smo bolesni, a oni najne-razumniji ne sjete se toga niti tada. Uglavnombiramo pogrene postupke jer se ne elimoili ne moemo suzdrati, kao da nemamo ra-zuma obuzdati prohtjeve i nezasitnosti tijelada se prejeda, opija, ukraava i uiva u svemuto poeli. Prevladavaju strasti iako znamo</p><p>da to nije dobro ni za nas ni za nau okolinu.Tijelo kao da je jae od naega razuma i ne</p><p>IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO</p></li><li><p>8/6/2019 Zivjeti Dugovjecno i Zdravo</p><p> 9/123</p><p>9</p><p>d nam da gospodarimo njime. I tako ivimonemoni da ita poduzmemo za sebe ili senadamo da emo to moi poslije, a vrijemeprolazi i stie naplata za sve ono to smonepravilno inili. Rjeenje je u tome da onoto odluimo i elimo, trebamo uiniti od-mah: donijeti odluku ovoga trenutka, obja-viti rat tijelu i staviti ga pod nadzor razuma.Ne trebamo ekati da nam netko to sugeriraili pomogne u tome. Izaberimo sami, odlui-mo provesti zdravstvenu reformu u svojemu</p><p>ivotu i to pretvorimo u praksu. Ponimo od-mah s upornim uvjebavanjem dok nam suz-dravanje od pogrenih postupaka ne postanenavika i vrlina, odnosno automatizam, kaoto automatizmom vozimo automobil. Svakase navika moe promijeniti, samo moramouporno vjebati eljenu naviku i rezultat ne-e izostati. Kada bismo se zdravo hranili teredovito prakticirali tjelovjebu i duhovnost,gotovo nikada ne bismo trebali ii lijenikui tako bismo utedjeli mnogo novca. Valja</p><p>izbjegavati i ekstremne postupke za poprav-ljanje zdravlja, jer time moemo prouzroiti</p><p>ULOG U DUGOVJENOST</p></li><li><p>8/6/2019 Zivjeti Dugovjecno i Zdravo</p><p> 10/123</p><p>10</p><p>veliku tetu. Treba uhvatiti najpovoljniji ri-tam ivota i biti gospodar svojega tijela iukupnog ponaanja.</p><p>IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO</p></li><li><p>8/6/2019 Zivjeti Dugovjecno i Zdravo</p><p> 11/123</p><p>11</p><p>TJELESNO ZDRAVLJE</p><p>Pojam zdravlje ljudi uglavnom povezu- ju sa zdravim tijelom. Unato tehnolokomnapretku suvremene medicine, neke speci-fine bolesti su sve uestalije: bolesti srca,krvotoka, metabolizma i maligne bolesti. Naj-suvremenije medicinske metode ne mogu za-ustaviti bolesti koje nastaju nezdravim nai-</p><p>nom ivljenja. Zdravim ivotnim navikamamoemo ostvariti bolje zdravlje nego to namsuvremena medicina moe u tome pomoi.Ako ve nije kasno, najbolje je lijeiti se pri-kladnom hranom i tjelovjebom. Da bi tijelobilo zdravo, trebaju biti zadovoljena tri osnov-na naela:</p><p>a) uravnoteena prehrana naelo vage,b) tjelesna aktivnost naelo oru a,c) tetna hrana naelo ekologije.</p><p>Naravno, moe se jo puno toga nadoda-ti, no to je za neku deblju knjigu. Pridrava-</p></li><li><p>8/6/2019 Zivjeti Dugovjecno i Zdravo</p><p> 12/123</p><p>12</p><p>nje tih triju jednostavnih naela dovoljno jeza zdravlje.</p><p>Uravnoteena prehrana naelo vagePromatrajmo starinsku vagu koja ima</p><p>polugu, dva tanjuria i jeziak. Zamislimoda na jednom tanjuriu stoje utroene kalo-rije, a na drugom kalorije unesene u organi-zam. Ako je vie unesenih nego utroenihkalorija, jeziak je zakrenut i pokazuje ne-</p><p>razmjer, odnosno bolest. Primjerice, ako svo- jim aktivnostima utroimo 2000 kalorija, aunesemo ih 3000, rezultat e svakako bitibolest ili vie bolesti, ovisno o tjelesnim pre-dispozicijama. Najee se javljaju bolestipretilosti, krvoilnog sustava i poremeaj me-tabolizma. Naravno da s takvim bolestimane moemo doivjeti 80 godina. Ne smijemounositi niti manje od oko 1500 kalorija, toovisi o tjelesnoj teini, jer i to nam moeotetiti zdravlje. Ako smo uredski slubenici</p><p>i radni dan provedemo u sjedeem poloaju,dovoljno nam je oko 1800 kalorija. Kuani-</p><p>IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO</p></li><li><p>8/6/2019 Zivjeti Dugovjecno i Zdravo</p><p> 13/123</p><p>13</p><p>cama i trgovcima potrebno je oko 2300, obrt-nicima oko 2800, a gra evinskim radnicimaoko 3500 i vie kalorija.</p><p>Temelj pravilne prehrane ine umjere-nost, raznovrsnost i zdrave namirnice. Statis-tike pokazuju da jedemo vrlo malo voa ipovra a mnogo mesa, kruha, tjestenine ikrumpira. Rezultat je takve prehrane, uz os-talo, i pretilost. To je bolest modernog doba,a nastaje zbog poveanog unosa ugljikohi-drata, masne hrane i nedostatne tjelesne ak-</p><p>tivnosti, to izaziva poremeaje metaboliz-ma. U tkivima, najvie ispod koe, nagomi-lava se masnoa, a na stijenkama krvnih ilataloi se kolesterol. Postoje samo dva nainada se ostvari ravnotea izme u unesenih ipotroenih kalorija: unositi manje kalorija ivie ih troiti. To pravilo je samo temeljnonaelo, jer pretilost ovisi i o nasljednim im-benicima, brzini metabolizma, ravnotei hor-mona i nekim nejasnim imbenicima. Preti-lost znatno skrauje ivot i sigurno vodi u</p><p>mnogobrojne bolesti. Gotovo je nemogueda pretila osoba doivi osamdeset godina ili</p><p>TJELESNO ZDRAVLJE</p></li><li><p>8/6/2019 Zivjeti Dugovjecno i Zdravo</p><p> 14/123</p><p>14</p><p>da u starosti nema problema s kretanjem. Ho-emo li biti pretili, najvie ovisi o ravnoteiizme u unesenih i potroenih kalorija.</p><p>Masna hrana usporava probavu i opte-reuje jetru i guterau. Kolesterol je vrstasloenih zasienih masti. Ima ga samo u na-mirnicama ivotinjskog podrijetla. To je tako-zvani lo kolesterol. Bez kolesterola ne mo-emo ivjeti jer je sastavni dio vanjske mem-brane stanica, ali vrlo negativno djeluje kadaga ima vie nego to nam je potrebno. Najvie</p><p>ga ima u umanjku, mozgu, iznutricama, vrh-nju, kavijaru, plodovima mora, punomasnimsirevima, svinjetini, koici peradi, stvrdnu-tim biljnim mastima (margarin) i masnim islatkim kolaima. Viak kolesterola se taloina stijenkama krvnih ila koje se suavaju ioteavaju protok krvi, to dovodi do visokogtlaka, glavobolje te u konanici do sranog imodanog udara. Naalost, danas mnogi lju-di nalaze zadovoljstvo samo u konzumiranjuraznih grickalica, masne i slatke hrane i pi-</p><p> jenju alkoholnih pia. Rezultat takvih zado-voljstava je plaanje skupih lijekova i lije-</p><p>IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO</p></li><li><p>8/6/2019 Zivjeti Dugovjecno i Zdravo</p><p> 15/123</p><p>15</p><p>enja. Od svih vrsta masnoa najopasniji sutrigliceridi. Najvie ih je u kolaima, slado-ledu, okoladi i ostalim slatkiima.</p><p>Kako napraviti red u svojemu ivotu ine jesti kao da smo bezumni? Trebamo ivjetiuredno, reducirati sve ustaljene navike, goto-vo sve smanjiti, ali ne naglo, ve postupno.Bog nam je dao razum kojim se moemouspjeno nositi sa svakovrsnim grjenim i potijelo unitavajuim navikama. Problem je utome to se opravdavamo da to ne moemo,</p><p>a zapravo elimo jesti i jesti, preputati sestrastima tijela pa neka trbuh sve vie ra-ste. Loe navike su postale dio nae naravi,a trebali bismo ih se bojati vie nego neprija-telja. Svi emo rei da znamo da trebamobiti umjereni, ali i stalno ustvrdimo da emoto biti ubudue, samo jo ne danas. Stalnoodga anje je osnovna zamka i zabluda. Umje-renost trebamo postii odmah, pri sadanjem jelu ili piu. Ne trebamo se samo nadati, veto trebamo uiniti odmah. Ako odmah ne udo-</p><p>voljimo zahtjevu navike, ona e drugi putbiti slabija. Trebamo odmah i sada pojesti</p><p>TJELESNO ZDRAVLJE</p></li><li><p>8/6/2019 Zivjeti Dugovjecno i Zdravo</p><p> 16/123</p><p>16</p><p>samo onoliko koliko je potrebno, ovisno okalorinosti hrane, i prestati kada nam je naj-sla e. To se jednostavno moe postii takoda prije obroka odredimo koliinu hrane ko- ju emo pojesti. Tako emo obuzdati tk ipojesti samo doputeni broj kalorija. Na kra- ju takvog obroka bit emo jo uvijek gladni,ali nakon desetak minuta osjetit emo da smositi i da bi daljnje jedenje bilo suvino i tet-no.</p><p>Ne smijemo sluati tk, jer nas on navo-</p><p>di da pojedemo vie nego to nam je potreb-no i tako stvorimo zalihe zbog toga to modaneemo moi konzumirati sljedei obrok. Da-kle, trebali bismo prestati jesti kada nam jenajsla e, a to nije ba jednostavno. Dnevniunos hrane treba podijeliti na najmanje triobroka i ne dopustiti da jako ogladnimo jeremo tada previe pojesti i sav viak hranee stvarati masne zalihe.</p><p>Da bi nam mozak bio bistar i spremanza intelektualni proces, treba jesti hranu sa</p><p>to manje ivotinjskih masnoa i potpuno iz-baciti prenu i pohanu hranu, masno i crveno</p><p>IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO</p></li><li><p>8/6/2019 Zivjeti Dugovjecno i Zdravo</p><p> 17/123</p><p>17</p><p>meso, sir trapist, kremaste kolae i gaziranaobojena pia, jer upravo ta hrana najvie za-epljuje krvne ile u mozgu. Najopasnija jepohana hrana jer sadri dvostruko veu koli-inu masnoe. Kada se kolesterol nataloi pokapilarama, dotok krvi je smanjen i ne moedostaviti dovoljno kisika do modanih i svihdrugih stanica. Mozak nije bistar, smanjujuse intelektualne mogunosti, poveava sesklonost stresu i rizik od modanog udara isranog infarkta.</p><p>Nakon objeda za fiziologiju je mnogokorisnije popiti mlaku nego hladnu vodu.Hladna voda usporava probavu. Najbolje bibilo piti meku vodu koja ima malo kalcije-va karbonata (vapnenca) pa olakava proba-vu. Dnevno trebamo popiti najmanje dvijelitre obine iste vode; ljeti ak i vie. Zbognedostatnog unosa vode krv se zgunjava islabije dovodi kisik u stanice organizma panastaju glavobolje i poremeaji u fiziologijiorganizma te mnogobrojne nepotrebne bo-</p><p>lesti. Mnogi ljudi bi ozdravili kada bi pilidovoljno vode.</p><p>TJELESNO ZDRAVLJE</p></li><li><p>8/6/2019 Zivjeti Dugovjecno i Zdravo</p><p> 18/123</p><p>18</p><p>esto ujemo da u svemu treba biti umje-ren. To nije loe, ali nije ni dobro. Umjerentreba biti u zdravim stvarima, a potpuno iz-baciti tetne stvari. Ljudi uglavnom jedu dvo-struko vie hrane nego to im je stvarno po-trebno. Umjerenost je ako pojedemo onolikohrane koliko nam je potrebno u skladu s na-im aktivnostima. Zdravija je preteito vege-tarijanska prehrana. Namirnice moraju bitizdrave i raznolike. Valjalo bi nabavljati na-mirnice u svim duginim bojama, jer je onda</p><p>velika vjerojatnost da emo u organizam uni- jeti gotovo sve potrebne hranjive sastojke.Salatu moemo napraviti od rajice, krasta-vaca, naribane mrkve, naribane cikle, mato-vilca, luka, mladog kukuruza i perina. Mo-emo dodati svjeeg sira i sve zainiti limu-novim sokom i maslinovim uljem, ali bezsoli. Takva salata ima sve dugine boje i sadr-i gotovo sve vitamine i minerale, posebiceako je povre uzgojeno na prirodnim gnoji-vima i izvan plastenika.</p><p>Dokazano je da je mediteranski nainprehrane najbolji, jer je u tim krajevima znat-</p><p>IVJETI DUGOVJENO I ZDRAVO</p></li><li><p>8/6/2019 Zivjeti Dugovjecno i Zdravo</p><p> 19/123</p><p>19</p><p>no mane oboljelih od kardiovaskularnih bole-sti. Mediteranska prehrana se sastoji od ribei mesa peradi, lisnatog povra i kuhanih ma-hunarki, salate, oraastih plodova i maslino-vog ulja. Prednjai kuhano povre zainjenomaslinovim uljem. Hladno cije eno masli-novo ulje smanjuje razinu kolesterola i eerau krvi i normalizira krvni tlak. Poluvegetari- janski nain prehrane je vaan jer kvalitetnakombinacija namirnica ini uravnoteenu va-gu svih potrebnih sastojaka u jednom obro-</p><p>ku. Stoga je vano da u prehrani bude prisutnamjeavina spomenutih namirnica. Plava ribai oraasti proizvodi sadre omega 3 masnekiseline koje smanjuju koliinu triglicerida itetnog kolesterola u krvi. Najbolje je da ve-ina obroka sadri voe i povre, posebicesvjee, jer se kuhanjem ili prenjem unitevitamini i minerali. Voe i povre je niskoka-lorino, a sadri obilje vitamina, minerala,biljnih vlakana i sterola. Ti sastojci pomla ujuorganizam. Sve itarice su korisne, ali samo</p><p>ako su integralne. Da bi uinkovito zamijenilemes...</p></li></ul>