Zivjeti Zdravije BR 12

Download Zivjeti Zdravije BR 12

Post on 22-Dec-2015

23 views

Category:

Documents

9 download

DESCRIPTION

Zivjeti Zdravije BR 12

TRANSCRIPT

  • BESPLATNI PRIMJERAK BROJ 12

    Melanom koe

    Kako proitati nalaz krvi

    Ambrozija

    Probiotici

  • VENSKA CIRKULACIJA

    Umorne, teke i nateene nogeDanijela Popovi, mag. pharm.

    to ponijeti na odmor

    PROBIOTICI I ALERGIJE

    Probiotici - stari dobri prijateljiIva Marti, mag. pharm.

    ALERGEN

    AmbrozijaIvana olak, mag. pharm.

    NALAZ KRVI

    Kako proitati nalaz krviSilva Peani, dr. med.

    TRUDNOA

    Sve za trudnouSilva Peani, dr. med.

    KOLESTEROL

    Dobar, lo i zao - LDL i HDL kolesterolAna Petrovi, dr. med.

    10 razloga za uzimanje dodataka prehrani

    Sve za vaeg kolarca

    4

    8

    10

    12

    16

    20

    24

    28

    30

    32

    35

    Zdrava prehrana u djejoj dobi

    sadraj

    MELANOM

    Melanom koePrim. mr. sc. Daka tulhofer Buzina, dr. med.

    Novosti iz znanosti36

    2

  • r i je urednice

    ivjeti zdravije / Obiteljski vodi zdravlja / Broj 12 / besplatni primjerak / srpanj 2014. Glavna urednica: Silva Peani, dr. med. Izdava: Milsing d.o.o., Velika cesta 99, 10020 Zagreb Redakcija i marketing: Velika cesta 99, 10020 Zagreb, tel. 01 6379 444, fax. 01 6216 333 Struni kolegij: Martina Markov Singer, dipl. ing. nutricionistkinja; Silva Peani, dr. med.; Dubravka Budi Hrasti, mag. pharm.; Iva Marti, mag. pharm.; Danijela Popovi, mag. pharm.; prim. mr. sc. Daka tulhofer Buzina, dr. med.; Ivana olak, mag. pharm., Ana Petrovi, dr. med. Fotografije: Arhiva Milsing d.o.o., Thinkstock Dizajn i priprema: Studio 2M d.o.o., Iblerov trg 5, 10000 Zagreb Tisak: Radin Print, Gospodarska 9, Sv. Nedelja Naklada: 75.000 kom.Svi podaci objavljeni u asopisu su iskljuivo informativni te ne mogu nadomjestiti posjet lijeniku ili ljekarniku.

    Dragiitatelji,Kao i veini ljudi, ljeto je moje najdrae godinje doba.

    Bez obzira na vrijeme, prevrue ili kiovito, ljeto je ipak sinonim za oputanje i odmor, neke nove mirise i radost samim tim to je promjena od svakodnevnice i period kada nadoknaujemo proputeno, kada se oputamo psihiki i fiziki.

    Dopustite svom organizmu da se ubaci u ler i uivajte u tome bez imalo grinje savjesti.

    Usput, prelistajte na asopis i proitajte teme koje vas zanimaju.

    Srdaan pozdrav,

    Silva Peani, dr. med.

    3

  • melanom

    Melanom koe- oprez na suncu

    4

  • melanom

    Sunce je udaljeno 149 600 000 kilometara i svojom

    energijom omoguava ivot. Ipak, sunevo svjetlo uzrok je

    nastanku nekih bolesti. Svatko je barem jednom u ivotu

    iskusio na sebi ili na svojim blinjima opekline nastale

    zbog neopreznog, prekomjernog izlaganja suncu. U

    proljee i ljeto mnogi se ale na neugodne kone promjene

    praene osipom uz izraziti osjeaj svrbea nakon prvih

    nekoliko izlaganja suncu fotoalergijske reakcije. U

    dananje vrijeme, kada je imperativ mladenakog izgleda

    vaniji nego ikada, utjecaj na preuranjeno starenje koe

    je u sreditu pozornosti. Najopasnije promjene dijelom

    uzrokovane duljim izlaganjem ultravioletnom (UV) zraenju

    su pojava malignih tumora koe; epidermalnih malignih

    tumora koe (bazocelularnog karcinoma i planocelularnog

    karcinoma) i melanoma.

    UV spektar ini samo 10% suneva zraenja, 50% otpada

    na vidljivi (400-800 nm), a preostalih 40% na infracrveni

    dio spektra (800-2500 nm). UV zraenje (200-400 nm)

    bioloki je najaktivniji dio spektra i dijeli se u tri podruja

    ovisno o valnoj duljini. UVC (200-280 nm) zraenje ne

    prodire do Zemljine povrine ve ga potpuno blokira

    ozonski omota i ne predstavlja neposrednu prijetnju.

    UVB (280-320 nm) zrake prodiru do povrine Zemlje, ne

    prodiru kroz prozorsko staklo, ali prolaze kroz vodu. U

    koi ne prodiru u dublje slojeve, no mogu izazvati akutno

    oteenje (eritem - crvenilo) u obliku opeklina, koje dovode

    do degeneracije koe i njezina starenja, a kod kroninog

    oteenja mogu rezultirati razvojem tumora koe. UVA

    (320-400 nm) zraenje prodire do Zemljine povrine u

    malim koliinama i dopire do dubljih slojeva koe. U malim

    dozama ne dovodi do promjena na koi, no u veim

    dozama rezultira stvaranjem eritema i tzv. neposredne

    pigmentacije koe poveanom proizvodnjom melanina.

    Iako svi utjecaji UV zraenja na kou nisu u cjelini istraeni,

    poznato je da fotoni oteuju deoksirubonukleinsku

    kiselinu (DNK), na genski materijal i ometaju njeno

    popravljanje to moe uzrokovati stanine promjene i

    maligni rast.

    Melanom je zloudni tumor melanocita i u posljednje vrijeme

    Sve vie raste svijest o blagotvornom, ali i tetnom utjecaju suneva svjetla te je potreban poseban oprez osobito u ovom dijelu godine.

    Prim. mr. sc. Daka tulhofer Buzina, dr. med.specijalist dermatologije i venerologije, ui specijalist dermatoloke onkologije

    Melanom je zloudni tumor melanocita i u posljednje vrijeme biljei se porast njegove pojavnosti.

    Uz nasljednu predispoziciju, prekomjerno izlaganje UV zraenju ima vanu ulogu u razvoju melanoma.

    5

  • biljei se porast njegove pojavnosti. Iako uzrok nastanka

    nije do kraja razjanjen. Uz nasljednu predispoziciju,

    prekomjerno izlaganje UV zraenju ima vanu ulogu u

    razvoju melanoma. Koa ima sposobnost kumulativnog

    prikupljanja oteenja tijekom dugog niza godina - koa

    pamti. Dokazano je da postoji povezanost izmeu

    uestalog izlaganja suncu u ranom djetinjstvu i pojave

    veeg broja madea poslije u ivotu, kao i opeklina

    dobivenih prekomjernim izlaganjem suncu u ranom

    djetinjstvu i nastanka melanoma poslije u ivotu. Takoer

    intermitentno izlaganje suncu (ei godinji odmori na

    suncu, solariji, skijanje, putovanje u tople, egzotine

    krajeve i sl.), osobito u osoba svijetle puti, rezultira

    poveanim rizikom za razvoj melanoma.

    Veina melanoma nastaje kao nova, atipina pigmentna

    tvorba, no jedan dio moe se razviti u ve postojeim

    madeima (atipinim i uroenim). Upravo su stoga iznimno

    vani kontrola i uoavanje atipine pigmentne tvorbe. Kako

    bi se olakali pregledi, stvoreno je ABCDE pravilo koje

    predstavlja engleski akronim osnovnih naela praenja;

    A(simmetry) za asimetriju tvorbe, B(order) za nepravilne

    rubove, C(olor) za vie boja unutar promjene, D(iameter)

    za promjer vei od 6 mm, E(levation) za rast iznad ravnine

    koe. Melanom se uglavnom javlja u obliku makula ili

    nodula s vie boja i nedefiniranih rubova. Najuobiajenija

    mjesta nastanka melanoma su trup u mukaraca i noge

    i trup u ena.

    Prema histolokom tipu, razlikujemo melanome u

    horizontalnoj i vertikalnoj fazi rasta. Povrinsko irei

    melanom ini oko 70% svih melanoma. U radijalnoj fazi

    rasta izgleda kao blago uzdignuti plak promjera veeg

    od jednog centimetra, nepravilnih rubova i nejednoline

    melanom

    Dokazano je da postoji povezanost izmeu opeklina dobivenih prekomjernim izlaganjem suncu u ranom djetinjstvu i nastanka melanoma poslije u ivotu.

    6

  • melanom

    Lijeenje melanoma uinkovito je jedino u ranim fazama bolesti kada kirurko lijeenje moe dovesti do izljeenja.

    pigmentacije. Nodularni melanom predstavlja oko 15%

    svih melanoma, agresivniji je i ima samo vertikalnu fazu

    rasta - raste u obliku vora i esto ulcerira. Lentigo

    maligni melanom ini 5-10% melanoma, uglavnom

    se pojavljuje na mjestima izloenim suncu, osobito na

    obrazima, u starijoj ivotnoj dobi. Akralni

    lentigo melanom rijedak je oblik

    melanoma u bijelaca, a

    pojavljuje se u starijih osoba

    na dlanovima, tabanima i

    ispod noktiju.

    Lijeenje melanoma uin-

    kovito je jedino u ranim fa-

    zama bolesti kada kirurko

    lijeenje moe dovesti do iz-

    ljeenja. Naalost, bioloka aktivnost melanoma oituje

    se u njegovoj velikoj sklonosti ranom limfogenom i/ili

    hematogenom metastaziranju. U uznapredovalim stadijima

    svi vidovi terapije, ukljuujui kemoterapiju, radioterapiju,

    imunoterapiju i gensku terapiju imaju vrlo ogranien uinak.

    Izbjegavanje rizinog ponaanja, tj. odgovorno ponaanje

    na suncu od najranijeg djetinjstva, temelj su prevencije.

    Bez sunca nema ivota pa fobino izbjegavanje sunca

    takoer predstavlja neprihvatljiv nain ponaanja. Upravo

    su stoga primarna prevencija, odnosno izbjega-

    vanje pretjeranog izlaganja suncu i rizinog

    lifestylea, te sekundarna prevencija, koja

    ukljuuje rano otkrivanje melanoma,

    temelj uspjeha.

    7

  • Vene su, uz arterije i srce, dio cirkulacijskog sustava. U arterijama se krv kree od srca prema ostalim dijelovima tijela, sve do stopala, a krv u venama tee suprotnim smjerom.

    Danijela Popovi, mag. pharm.

    - znaci oslabljene venske cirkulacije?

    venska cirkulaci ja

    Vene su krvne ile koje prenose krv punu ugljinog dio-

    ksida i otpadnih produkata metabolizma iz najudaljenijih

    dijelova naeg tijela prema srcu. Kad stojimo, krv u ve-

    nama mora svladati silu teu kako bi dola do srca. To

    omoguava venska pumpa. Kad hodamo, miii stiu

    duboke vene i njihovi se zalisci otvore kako bi propustili

    krv prema srcu. Kad mirujemo, zalisci su zatvoreni kako

    bi sprijeili da se venska krv vraa prema stopalu.

    Razlikujemo tri vrste vena:

    Povrinske vene se nalaze ispod koe u masnom

    tkivu, a glavna uloga im je prikupljanje venske krvi iz

    svih dijelova noge.

    Duboke vene su smjetene izmeu miia noge i oko

    90 posto ukupne venske krvi tee samo kroz njih. One

    su stoga najvie odgovorne za protok venske krvi.

    Perforatne vene spajaju povrinske i duboke vene.

    Umorne, teke i nateene noge

    8

  • venska cirkulaci ja

    Gotovo 30% osoba starijih od 25 godina ima problema s

    venama. ene obolijevaju etiri puta ee nego mukarci,

    a broj oboljelih poveava se sa starenjem. Tako nakon

    pedesete godine proirene vene ima svaka druga osoba.

    Proirene ili popucale kapilare za ene su oduvijek

    predstavljale ponajvie estetski problem. To su medicinski

    poznate teleangiektazije, plavoljubiaste ili plavocrvene

    boje u obliku kista ili metlice, a nastaju zbog proirenja

    najsitnijih vena u koi ili potkonom tkivu. Obino su

    smjetene oko skonog zgloba te na natkoljenicama ili pot-

    koljenicama. Danas se zna da pojava teleangiektazija nije

    samo estetski problem nego esto upuuju na optereenje

    dubokog venskog sustava. Zbog toga je ve kod prvih

    znakova popucalih kapilara posebno vano preventivno

    djelovati da bi se sprijeilo slabljenje funkcije dubokih vena.

    Uzroci slabljenja venske cirkulacije uglavnom su gen-

    ski uvjetovani. Radi se o nasljednoj slabosti u grai stijenke

    vena. Slabljenju venske cirkulacije i pojavi proirenih vena

    takoer pogoduju starenje, hormonski utjecaji (trudnoa,

    kontracepcijske tablete), neaktivnost venske pumpe zbog

    prirode posla i naina ivota (dugotrajno stajanje u nekim

    profesijama) te prekomjerna tjelesna teina.

    Znaci oslabljene venske cirkulacije Osjeaj teine i napetosti u nogama na kraju dana ili

    poslije duljeg stajanja koji nestaje tijekom noi ili podi-

    zanjem ekstremiteta

    Osjeaj arenja je esta popratna pojava, posebno u

    vee skupine proirenih venica - kapilara

    Svrab na koi i bolni grevi u miiima tijekom noi

    Zbog slabe venske cirkulacije javlja se oticanje i zamor

    nogu

    Ove tegobe su prolazne, odnosno prestaju nakon hoda ili

    duljeg odmora u leeem poloaju s povienim nogama.

    No ako se razvije kronini venski zastoj, te prolazne

    simptome zamjenjuju ozbiljnija stanja s edemima, upalnim

    promjenama koe te nastajanjem venoznih ulkusa (rane

    koje teko zacjeljuju). Mogu se javiti i komplikacije poput

    tromboze (stvaranje ugruka) u venama, tromboflebitis

    (upala vena), tromboembolija (otkidanje komadia ugruka

    koji noen krvlju na nekome mjestu u organizmu moe

    zaepiti krvnu ilu, npr. pluna tromboembolija)

    Vanost prevencijeVe pri prvim znakovima proirenih vena vano je po-

    duzeti preventivne mjere jer one mogu uvelike pridoni-

    jeti smanjenu simptoma i usporavanju napretka bolesti.

    Potrebno je izbjegavati dugo stajanje ili sjedenje, kao i

    sjedenje prekrienih nogu, poveati tjelesnu aktivnost,

    posebno hodanje, plivanje i vonju biciklom jer pokreu

    vensku pumpu i potiu vraanje krvi iz nogu u sistemsku

    cirkulaciju. Nuno je i smanjiti prekomjernu tjelesnu teinu

    i izbjegavati veliku toplinu jer vrue kupke i izlaganje suncu

    dodatno ire krvne ile.

    Na ve postojee simptome moemo djelovati noenjem

    elastinih zavoja ili elastinih kompresivnih arapa i pre-

    paratima koji smanjuju otekline, poboljavaju mikrocirku-

    laciju i/ili poveavaju tonus stijenke vena. Ti preparati su

    najee kreme, masti ili gelovi koji se primjenjuju lokalno

    na bolno i oteeno mjesto. Postoje i preparati u obliku

    tableta ili kapsula koji jaaju stijenke vena.

    Od preparata za lokalnu primjenu najee se koriste

    heparin i preparati na bazi divljeg kestena. Heparin

    sprjeava nastanak edema, djeluje trombolitiki, antiko-

    agulantno te pospjeuje mikrocirkulaciju.

    Divlji kesten sadri smjesu spojeva escin, koji ima

    tonizirajue djelovanje, smanjuje otok i djeluje protuupalno.

    Za lokalnu primjenu ekstraktu divljeg kestena dodaju se

    i druge prirodne tvari kao to su arnika, rutin i alge koje

    djeluju umirujue i osvjeavajue te nogama i stopalima

    pruaju osjeaj ugode i olakanja.

    Divlji kesten sadri smjesu spojeva escin, koji ima tonizirajue djelovanje, smanjuje otok i djeluje protuupalno.

    9

  • to ponijetina odmor

    Napokon je dolo v

    rijeme

    da se maknete od svak

    odnevnice i

    otputujete negdje na

    odmor. Kako vas

    ove godine ne bi pono

    vno iznenadile neke

    nepredviene situacije

    , podsjeamo vas

    na proizvode koji e

    vam zasigurno

    koristiti ukoliko ih imate

    sa sobom.

    I bez obzira kamo putujete, obavezno ponesite kupai kostim. Ljeto je, i nikada ne znate kuda e vas put odvesti :)

    10

  • Usporena probava Preporuka:

    Problemi s probavom na odmoru? Zvui vam poznato? Naalost, esto ih se prisjetimo tek kad se s njima suoimo.

    TurboLax, s laktulozom i posebno formuliranim TurboLax Complex-om, dodatak je prehrani za redovito pranjenje crijeva. Prikladan je za odrasle i djecu stariju od 6 godina.

    Umorne i teke noge Preporuka:

    Pjeaenje i obilasci sastavni su dio ljetnih putovanja, a u kombinaciji s visokim temperaturama mogu biti odgovorni za osjeaj tekih i umornih nogu.

    Venex gel sadri ciljane prirodne sastojke za njegu umornih nogu i stopala koji djeluju umirujue i osvjeavajue te nogama i stopalima pruaju osjeaj ugode i olakanja. Gel je lagane teksture i ugodnog mirisa, brzo se upija te prua trenutni osjeaj hlaenja.

    Koa na udaru/pod povealom Preporuka:

    Ljeti osobito izloena vanjskim utjecajima, ali i pogledima, koa zahtijeva posebnu pozornost i brigu.

    Natural Wealth Beta karoten dodatak je prehrani za zdravu i lijepu kou. Beta karoten je prirodni biljni pigment koji se u tijelu pretvara u vitamin A. Vitamin A doprinosi odravanju normalne koe.

    Promjena okoline Preporuka:

    Drugaija klima, vegetacija, okruenje, prehrana... mogu utjecati na na organizam na nain koji esto ne oekujemo.

    Lectranal je prirodan dodatak prehrani za otpornost organizma prema vanjskim faktorima i normalnu funkciju imunolokog sustava. Pogodan je za dugotrajnu ili povremenu primjenu, ne izaziva pospanost.

    Kod proljeva koji esto prati putovanja kao i kod upotrebe antibiotika ili jednostavno za odravanje ravnotee crijevne mikroflore izbor su Biorela kapsule ili Biorela Baby praak. Sadre dobre* bakterije koje se prirodno nalaze u naim crijevima i koje ive dolaze do crijeva te u njima uinkovito poveavaju broj bifidobakterija i laktobacila.

    Umor i manjak energije Preporuka:

    Nakon svakodnevnog stresa, period oputanja moe donijeti umor i manjak energije kao zakanjelu reakciju organizma.

    ABC Plus umee tablete okusa narane sadre vitamine i minerale koji doprinose smanjenju umora i iscrpljenosti te normalnoj funkciji imunolokog sustava.

    Magnezij 375 mg+B1+B6+C umee tablete okusa narane i grejpa pruaju dnevno prepo-ruenu dozu magnezija, za energiju, normalnu funkciju miia i ravnoteu elektrolita.

    NOVO

    Laktuloza doprinosi ubrzanju prolaska sadraja kroz crijevo. Blagotvorni uinak postie se uzimanjem pojedinane porcije od 10 g laktuloze dnevno. Astragalus doprinosi otpornosti tijela prema vanjskim initeljima. Vitamin C doprinosi normalnom funkcioniranju imunolokog sustava. eljezo, vitamini C, B6 i B12 doprinose smanjenju umora i iscrpljenosti. Magnezij doprinosi normalnom metabolizmu stvaranja energije, normalnoj funkciji miia te ravnotei elektrolita.*nepatogene bakterije prirodno prisutne u ljudskom organizmu

    11

  • Nakon higijenske teorije novo objanjenje za sve vei broj alergija daje teorija starih prijatelja ije su zvijezde upravo nai dobri stari prijatelji - probiotici koji daju mnoge ohrabrujue rezultate.

    Iva Marti, mag. pharm.

    Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, vie od

    20% svjetskog stanovnitva pati od nekog oblika alergijskog

    poremeaja, ija incidencija i dalje raste te se pribliava

    brojkama vodeih kroninih bolesti poput kardiovaskularnih,

    dijabetesa, kroninih respiratornih bolesti, itd. Od 1980.

    do 2000. u razvijenim zemljama uestalost alergijskih

    poremeaja poveala se za ak 50% te i dalje raste.

    Prirodno se namee pitanje koji je uzrok sve veoj sklonosti

    stanovnitva alergijama. Ova je zagonetka zaokupila panju

    brojnih znanstvenika pa se ve 1989. u asopisu British

    Medical Journal pojavio znanstveni lanak koji je dao

    intrigantno objanjenje. Hipoteza Davida Strachana, poslije

    nazvana higijenskom teorijom, uzrok vidi u sve viim

    higijenskim standardima koji onemoguuju kontakt ljudskom

    organizmu u ranom djetinjstvu s mikroorganizmima koji

    uzrokuju bolesti. Djeji imunoloki sustav bez estog

    kontakta s patogenim organizmima nema priliku izvjebati

    svoju funkciju pa pretjerano reagira na bezopasne faktore

    iz okolia, poput praine, grinja i peludi. U prilog ovoj teoriji

    ide zapaanje da djeca iz velikih obitelji koja su obino imala

    vie preboljenih infekcija u djetinjstvu imaju mnogo manji

    rizik za razvoj alergijskih poremeaja od djece koja nisu

    odrasla uz brau i sestre. Na staninoj razini imunoloke

    stanice Th1 limfociti, zaduene za bakterije i viruse, nisu

    probiotic i i a lergi je

    - stari dobri prijateljiProbiotici

    12

  • probiotic i i a lergi je

    imale to raditi to je dovelo do pretjerane aktivnosti Th2

    limfocita, koji uzrokuju alergijske simptome. Koje znaenje

    ovaj podatak ima za na svakodnevni ivot? Svakako

    ne da treba odbaciti higijenu i njezin doprinos zdravlju

    modernog ovjeka, nego da treba izbjegavati pretjeranu

    upotrebu raznih dezinficijensa, antibakterijskih sapuna i

    sredstava za ienje.

    Ipak, pria nije tako jednostavna. U isto vrijeme s velikim

    porastom alergijskih poremeaja primijeena je poveana

    uestalost autoimunih bolesti, poput dijabetesa

    tipa 1 i upalnih bolesti crijeva koje

    uzrokuju upravo Th1 limfociti. Bilo

    je potrebno novo objanjenje koje

    e ukljuiti respiratorne i kone

    alergije, ali i autoimune bolesti

    te alergije na hranu poremeaje

    koji imaju razliit mehanizam

    nastanka, ali im je zajedniko to to

    imunoloki sustav napada neto to

    ne bi trebao. Tako nakon 15 godina i

    stotine znanstvenih radova dolazimo

    do malo drugaijeg zakljuka. Godine

    2003. objavljena je nova teorija starih

    prijatelja prema kojoj nije kljuna

    izloenost patogenim bakterijama

    nego nepatogenim mikroorganizmima

    iz okolia s kojima je ljudska vrsta bila

    u bliskom kontaktu tijekom velikog

    dijela svoje povijesti. To ukljuuje,

    na primjer, laktobacile, koji se nalaze u fermentiranim

    biljnim namirnicama, saprofitne mikobakterije koje su bile

    normalno prisutne u pitkoj vodi, a danas ih vie nema zbog

    kloriranja, ali i neke parazitske organizme, poput male djeje

    gliste, koja je donedavna bila esta pojava u probavnom

    sustavu ovjeka. Iako ne zvue kao poeljno drutvo, ovi

    organizmi imali su ulogu nauiti na imunoloki sustav da

    ne reagira ba na svaki podraaj iz okoline. Dobar primjer

    su laktobacili i bifidobakterije, mikroorganizmi koje je na

    imunoloki sustav nauio tolerirati tijekom evolucije jer su

    bezopasni i toliko raireni da bi borba s njima bila potpuno

    besmislena. Tako su ove bakterije ne samo kolonizirale na

    probavni sustav nego su postale i korisne. Danas u svom

    organizmu imamo oko 1 kilogram ovih mikroorganizama,

    pomau nam u sintezi vitamina, obrani od infekcija i probavi

    hrane, a nazivamo ih probioticima.

    Znanstvenike koji zagovaraju teoriju starih prijatelja

    posebno brine upotreba antibiotika, koja bi, osim poznatih

    rizika od razvoja rezistencije na antibiotike,

    mogla imati i druge tetne uinke. Ovi lijekovi

    osim tetnih unitavaju i korisne bakterije

    u crijevima i trajno mijenjaju crijevnu

    mikrofloru. Mnogo je pacijenata ovo

    doivjelo na vlastitoj koi, u obliku

    proljeva, koji u ak 25% sluajeva

    prati oralnu upotrebu antibiotika.

    No, sada postoji bojazan da bi

    izmijenjena crijevna mikroflora mogla

    imati posljedice i na imunoloki sustav.

    Ovaj pristup doveo je i do prvih klinikih

    rezultata, npr. objavljeni su rezultati

    istraivanja u kojem je primjena male

    djeje gliste dovela do privremenog

    oporavka kod osoba s Crohnovom

    bolesti. Nama bliskiji primjeri su upotreba

    probiotika za sprjeavanje i ublaavanje raznih

    alergijskih reakcija, poput alergijskog rinitisa i atopijskog

    dermatitisa. Zapaeno je da djeca koja ive u zemljama s

    vrlo visokom uestalou alergijskih poremeaja, poput

    vedske, imaju znaajno manje laktobacila i bifidobakterija

    u probavnom traktu od djece iz zemalja u kojima su

    alergije manje rairene. Vrlo obeavajue rezultate za sada

    su dale studije na probioticima u prevenciji atopijskog

    dermatitisa u djece, gdje se predlae upotreba probiotika

    ve tijekom trudnoe, ali i nakon roenja. Istrauje se i

    potencijalna korist probiotika kod alergija na hranu. Iako

    ovdje toan mehanizam nastanka niti faktori rizika nisu

    potpuno razjanjeni, smatra se da bi zbog svog pozitivnog

    utjecaja na barijeru probavnog sustava i lokalnu imunoloku

    regulaciju probiotici mogli dovesti do poveane tolerancije

    u osoba koje pate od alergija na hranu.

    U svom organizmu imamooko 1 kilogram probiotika koji nam pomau u sintezi vitamina, obrani od infekcija i probavi hrane.

    13

  • Planirate putovanje?Promjena klime?

    Izleavanje na plai, uivanje u prirodi, izlasci, odmor daleko od posla i svakodnevnih briga uitci su koje sa sobom donosi ljeto. Kako vam

    nenajavljeni gosti ne bi pokvarili ljeto i kako biste bez smetnje uivali na

    zasluenom odmoru, pametno je uz sebe imati i malu pomo u obliku

    dobrih* bakterija.

    Biorela Kids Inovativan proizvod za djecu

    iznad 3 godine i mlade

    U obliku oko medvjedia* nepatogene bakterije prirodno prisutne u ljudskom organizmu

    Va najbo lji prijatelj i ovog ljeta!

    Biorela Daily 10 milijardi aktivnih dobrih* bakterija/kapsuli

    30 kapsula za 30 dana zatite

    Zato Vam savjetujemo svakodnevno uzimanje Biorele!

    Dobre*

    bakterije za

    svaki dan

    POSEBNA PREDNOSTforma prikladna djejoj dobi zanimljiv oblik

    probiotskih medvjedia za vakanjeODLIAN OKO OKUS

  • Biorela je jedini proizvod koji sadri HOWARU restore, zatienu kombinaciju Lactobacillus i Bifidobacterium kultura koja pomae kod

    proljeva i obnavlja crijevnu mikrofloru kod terapije antibioticima.

    Kad tijelo izgubi previe vode i minerala uslijed proljeva, povraanja, intenzivnog znojenja, treba mu Biorela ORS!

    Mui vas proljev? Uzimate antibiotike?

    Va najbo lji prijatelj i ovog ljeta!

    Biorela Baby Vreice u obliku praha

    ugodnog okusa vanilije

    Biorela Kapsule

    Biorela ORS Va najbolji odabir za brzu

    rehidraciju kod proljeva

    Brzo nadomjeta neophodnu vodu i elektrolite

    Obnavlja crijevnu mikrofloru

    Vraa tijelo i probavni sustav u prirodnu ravnoteuwww.biorela.com

  • Ambrozija (lat. Ambrosia artemisifolia) samonikla je biljka

    podrijetlom iz Sjeverne Amerike i najrasprostranjenija je

    vrsta roda Ambrosia. U Europi se pojavljuje krajem 19.

    stoljea kao posljedica prometnog povezivanja Amerike i

    Europe brodovima koji su prevozili poljoprivredne usjeve.

    U posljednjih nekoliko desetljea predstavlja glavni korov

    u zemljama sredinje i jugoistone Europe. U Hrvatskoj

    je prvi put primijeena etrdesetih godina u Slavoniji, a

    iri se i uz jadransku obalu.

    Ambroziju najee pronalazimo na zaputenim

    mjestima, oskudnom tlu, uz ceste i pruge, ali i kao korov

    u suncokretu, kukuruzu i drugim usjevima itarica. Lako

    se rasprostranjuje i zamjenjuje autohtone biljke na tlu na

    kojem one vie ne mogu preivjeti.

    Zato je bitna? Iako ambrozija moe biti korisna, na primjer, eterino ulje

    ima antimikrobna svojstva, sjemenke sadre linolensku

    kiselinu, biljka se koristi za uklanjanje tekih metala iz

    tla; iroko je poznata po svojim negativnim osobinama,

    Naziv biljke ambrozija potjee od grke rijei ambrotos, znaenja besmrtan. Poznajui izrazitu otpornost sjemenki ambrozije i njezino lako irenje, nalazimo opravdanost takvog naziva.

    Ivana olak, mag. pharm.

    Ambrozija- nekad simbol besmrtnosti, danas omraeni korov

    alergen

    16

  • alergen

    odnosno alergenim svojstvima. Naime, pelud ambrozije jedan je od najjaih poznatih alergena. Ambrozija se svrstava u sezonske aeroalergene biljke, cvjeta u kolovozu i rujnu te uzrokuje velike trokove u zdravstvu i izgubljene radne sate. Istraivanja provedena u Europi i Sjevernoj Americi pokazala su da je oko 10 do 15% populacije osjetljivo na pelud ambrozije, koja moe uzrokovati rinitis, konjunktivitis, astmu i dermatitis.

    Jedna zrela biljka ambrozije ima stotine tisua cvjetova s kojih otputa i do osam milijuna peludnih zrnaca. Pelud ambrozije sadri alergene proteinske strukture, izrazito je pokretna, a vjetrom se moe raznijeti na udaljenosti i do nekoliko stotina kilometara. Koncentracija ve od 20 do 30 peludnih zrnaca u 1 m3 zraka u osjetljivih osoba moe izazvati alergijsku reakciju. Koncentracija peludi u zraku najvea je ujutro, za sunanih i vjetrovitih dana, a nakon kie se smanjuje.

    Peludna zrnca, noena vjetrom, dospijevaju u oi, ulaze u dine putove i zbog svoje veliine ne mogu prodrijeti do najdubljih dijelova nego uzrokuju lokalne simptome tipine za alergijski rinitis, djelujui na oi i nosnu sluznicu. U osoba alerginih na pelud razvija se neprimjerena i prekomjerna reakcija imunolokog sustava, pri emu vanu ulogu imaju IgE protutijela. Za peludne alergije karakteristino je periodiko pojavljivanje, vezano uz sezonu pojavljivanja odreene vrste peludi u zraku. Karakteristini simptomi su: zaepljen nos s vodenim iscjetkom, svrbe nosa, kihanje, slabljenje osjeta njuha te simptomi alergijskog konjunktivitisa: crvenilo, svrbe, peenje i suzenje oiju. Vrlo je est i ozbiljan problem, uz alergijski rinitis i konjunktivitis, razvoj alergijske astme.

    esto simptome alergije nastojimo zanemariti, ili ih pogreno pripisujemo prehladi. Meutim, kako postoje simptomi koji povezuju alergiju i prehladu tako postoji i ono to ih razdvaja. Kod alergije su simptomi obino prisutni tjednima ili mjesecima, nosni sekret je bistar i vodenast, kaalj je suh i podraajan, kihanje uestalo, temperatura nije poviena, a promjena okoline donosi olakanje. Prehlada traje samo nekoliko dana, nosni sekret je malo gui, kihanje povremeno, kaalj produktivan,

    temperatura je poviena, mogui su bolovi u miiima,

    a promjena okoline ne donosi olakanje.

    Kako se zatititi? Najvanije je izbjegavati alergen (pelud) i izloenost alergenu.

    Preporuuje se informiranje o prisutnosti ambrozije

    u okolini, redovito odravanje travnjaka, izbjegavanje

    jutarnjeg provjetravanja prostorija kad je koncentracija

    peludi u zraku najvia, boravak u klimatiziranim prostorima,

    suenje odjee u kui, noenje zatitne maske za suhih i

    vjetrovitih dana, boravak u prirodi poslijepodne i naveer

    te na nadmorskim visinama iznad 1000 m, presvlaenje

    odjee, tuiranje i pranje kose nakon boravka u prirodi,

    etkanje i pranje kunih ljubimaca, poznavanje peludnog

    kalendara za odreeno podruje. Sljedei korak su

    preparati za ublaavanje simptoma alergije s kojima treba

    poeti najmanje 15 dana prije sezone cvjetanja i koje treba

    koristiti sve do kraja djelovanja alergena. Imunoterapija

    se koristi kod dugotrajnih alergija i u sluajevima kad

    lijekovi nisu dovoljno uinkoviti.

    Na kraju treba naglasiti da ivimo u vremenu u kojem

    mnogo faktora pridonosi rastu i irenju ambrozije, poput

    globalnog zatopljenja i porasta razine CO2 u zraku. Rezultati

    istraivanja pokazali su da stalan porast CO2 u atmosferi

    stimulira rast i proizvodnju peludi alergogenih vrsta, poput

    ambrozije. Ono to moemo i to smo duni uiniti je, u

    sluaju nalaska biljke, obavezno je ukloniti, to nalau

    zakonski propisi u europskim zemljama i u Hrvatskoj.

    Ambrozija se svrstava u sezonske aeroalergene biljke, cvjeta u kolovozu i rujnu.

    Koncentracija peludi u zraku najvea je ujutro, za sunanih i vjetrovitih dana, a nakon kie se smanjuje.

    Jedna zrela biljka ambrozije ima stotine tisua cvjetova s kojih otputa i do osam milijuna peludnih zrnaca.

    17

  • Spremni doekajte

    Astragalus doprinosi otpornosti tijela prema vanjskim initeljima.Vitamin C doprinosi normalnoj funkciji imunolokog sustava.

    za otpornost organizma prema vanjskim faktorima i normalnu funkciju imunolokog sustava

    potpuno prirodna i sigurna formula

    specijalno pripremljen ekstrakt biljke Astragalus membranaceus

    obogaen vrijednim vitaminom C

    pogodan za dugotrajnu ili povremenu primjenu

    bez neugodnih nuspojava

    Lectranal osjetite razliku!

    sezonu ambrozije!

    Lectranal

    jo bolji dodatak prehrani

    18

  • NOVA OBOGAENA FORMULADostupan u dvije jaine

    2 x 1 kapsula dnevno / 20 kapsula2 x 1-2 kapsule dnevno / 60 kapsula

    Za vie informacija nazovite savjetovalite na 01/6379 400 ili posjetite www.lectranal.com.hr

    19

  • Krvna slika je pretraga koja slui za evaluiranje zdravstvenog stanja i detektiranje irokog spektra poremeaja u tijelu.

    Silva Peani, dr. med.

    nalaz krvi

    nalaz krvi

    S obzirom na vrstu pretrage, krv se moe vaditi iz vene, arterije ili kapilare. Najee mjesto je periferna vena ruke u razini lakta na pregibu podlaktice. Vaenje krvi vrlo malo boli, a provodi se uvoenjem igle u povrinsku venu. Komplikacije vaenja krvi su minimalne, najee se stvori hematom to se moe sprijeiti pritiskom na mjesto uboda. Nakon vaenja krvi pacijent je sposoban vratiti se svojim aktivnostima.

    Jesu li potrebne posebne pripreme prije vaenja krvi?Kad se krvna pretraga unaprijed planira, potrebno je izbjegavati naporne fizike aktivnosti dan prije te masnu hranu. Takoer, ne preporuuje se jesti nakon 22 sata i treba izbjegavati alkohol i puenje. Za odreene elemente potrebno je vaditi krv natate, kad su potrebni nalazi glukoze u krvi, triglicerida, kolesterola (HDL i LDL), vitamina B12, folne kiseline, beta-CrossLaps (marker za kosti), osteokalcina, eljeza i homocisteina.

    Kako proitati

    20

  • nalaz krvi

    Kad je potrebno napraviti pretragu krvi?Jedna od najeih pretraga je kompletna krvna slika (KKS). Ona moe pomoi u detektiranju krvnih poremeaja i bolesti poput anemije, poremeaja zgruavanja, infekcije, maligne bolesti krvi te imunolokih poremeaja. Indikacije za KKS su mnogobrojne, poput bljedoe, osjeaja slabosti, gubitka na teini, osjeaja lupanja i nepravilnog rada srca, bolova u trbuhu, utice, poveanja jetre ili slezene, gubitka svijesti, glavobolje... Uestalost kontrole krvi ovisi o zdravstvenom stanju pacijenta, prisutnosti kroninih bolesti, terapiji lijekovima i trebao bi je odrediti lijenik primarne zdravstvene zatite. Osim u stanjima poremeenog zdravlja, krvna pretraga nezaobilazan je dio sistematskog pregleda zdravih ljudi kako bi se procijenilo njihovo zdravstveno stanje. Neki poremeaji u organizmu ne daju jasne znakove, ali se mogu detektirati u ranoj fazi ili kao rizini faktor za nastajanje nekih buduih poremeaja zdravlja.

    to sve moemo proitati iz nalaza krvi?Kompletna krvna slika daje uvid u broj eritrocita, leukocita, trombocita, odreuje hemoglobin te hematokrit. Crvene krvne stanice (eritrociti) prenose kisik iz plua u druge dijelove tijela te njihov abnormalan broj moe upuivati na anemiju, dehidraciju, krvarenje ili drugi poremeaj. Bijele krvne stanice (leukociti) dio su imunolokog sustava i sudjeluju u borbi protiv infekcija i drugih bolesti. Abnormalan broj leukocita moe upozoravati na infekciju, maligne bolesti krvi ili poremeaj imunolokog sustava. Uz KKS moe se raditi i diferencijalna krvna slika kojom dobivamo odnos razliitih tipova bijelih krvnih stanica (limfociti, neutrofilni granulociti, eozinofilni granulociti, bazofilni granulociti, monociti) to pomae ponajprije u razluivanju uzroka infekcije. Trombociti su fragmenti

    stanica koji sudjeluju u procesima zgruavanja. Njihov

    prenizak broj moe upuivati na bolesti krvarenja, a

    previsok na prekomjerno zgruavanje. Hemoglobin je

    eljezom bogat protein u eritrocitima ija je funkcija

    prijenos kisika te njegove niske koncentracije esto

    upuuju na anemiju. Hematokrit prikazuje volumni postotak

    eritrocita u krvi. Njegove niske razine takoer upuuju na

    anemiju, a povien postotak na dehidraciju ili drugi krvni

    poremeaj. Daljnje pretrage krvi koje je u odreenim

    stanjima potrebno raditi su biokemijske pretrage koje

    ukljuuju niz mjerenja razliitih elemenata koji e nam

    dati informaciju o miiima (ukljuujui i srce), kostima

    i organima poput bubrega i jetre. Dio tih pretraga ine i

    mjerenja glukoze, kalcija, elektrolita (natrij, kalij, bikarbonati,

    kloridi), kreatinina, ureje, ALT, AST... Svaki od tih elemenata

    moe znaiti irok spektar poremeaja i bolesti. Lipidogram

    je pretraga koja pokazuje postoji li rizik od kardiovaskularnih

    incidenata (srani udar i modani udar), njime dobivamo

    status o ukupnom kolesterolu, LDL i HDL kolesterolu te

    trigliceridima. Poviene vrijednosti oznaavaju povienje

    rizika za koronarnu bolest srca i druge poremeaje

    kardiovaskularnog sustava. Testovima koagulacije mjere

    se proteini koji sudjeluju u procesima zgruavanja. Na ove

    testove upuuju se ljudi sa sumnjom na bolesti vezane

    uz zgruavanje krvi te pacijenti koji se redovito prate a u

    terapiji primaju lijekove poput varfarina ili heparina.

    to ako rezultati nisu u granicama normale?Na nalazima krvi moe se iitati spadaju li dobivene

    vrijednosti u normalne, odnosno u referentne vrijednosti.

    Bitno je znati da se one mogu razlikovati po dobi, starosti,

    spolu i drugim faktorima. Uzroci dobivenih vrijednosti koji su

    izvan referentnih vrijednosti mogu biti razni, odnosno mogu

    upuivati na poremeaj ili bolest, ili mogu biti posljedica

    dijeta, fiziolokih promjena tijekom menstruacijskog ciklusa,

    fizike aktivnosti, konzumacije alkohola ili lijekova. Zbog

    toga je vano da nalaz proita lijenik, koji e procijeniti

    upuuju li dobiveni rezultati izvan referentnog intervala

    na bolest ili poremeaj u tijelu.

    Krvne pretrage esto nisu dovoljne za postavljanje konane

    dijagnoze, no daju neizmjerno vaan uvid u zdravstveno

    stanje. Neizostavan su korak za postavljanje/potvrdu

    dijagnoze te imaju bitnu ulogu u prevenciji, ranom otkrivanju

    i praenju bolesti.

    Kad se krvna pretraga unaprijed planira, potrebno je izbjegavati naporne fizike aktivnosti dan prije te masnu hranu.

    21

  • Probudite vau energiju i snagu uz Natural Wealth ABC Plus multivitamine.

    Nedostaje vam

    snage?

    Osjeate manjak energije?

    Mue vas umor ili stres?

    22

  • ABC Plus Green

    U samo jednoj tableti sadri 12 vitamina, 10 minerala, citrusne bioflavonoide narane, organsko

    ulje lana, organske zelene sastojke (klorela, zob, spirulina, lie jema)

    te indijski trputac.

    Preporuuje se za zdrav imunitet i smanjenje umora te kao

    dodatak prehrani pri svakodnevnim aktivnostima.

    ABC Plus

    Sadri 12 vitamina i 10 minerala te je dodatno obogaen luteinom i

    likopenom.

    Preporuuje se za zdrav imunitet i smanjenje umora, kao dodatak prehrani

    pri svakodnevnim aktivnostima te svima koji ele svakodnevno osigurati

    optimalan unos neophodnih mikronutrijenata.

    eljezo, vitamini C, B6 i B12 doprinose smanjenju umora i iscrpljenosti te normalnoj funkciji imunolokog sustava.

    Vitamini B1, B2 i C doprinose normalnom metabolizmu stvaranja energije.

    Vitamini B1, B2, B6, B12 i biotin doprinose normalnom funkcioniranju ivanog sustava i normalnoj psiholokoj funkciji.

    ABC Plus Junior

    Uz vitamine i eljezo sadri mjeavinu organskog voa i povra i u obliku je tableta za

    vakanje ugodnog vonog okusa, a preporuuje se za zdravlje djece.

    Vitamin D je potreban za normalan rast i razvoj kostiju kod djece. eljezo doprinosi normalnom

    kognitivnom razvoju djece.

    ABC Plus umee tablete

    umee tablete ugodnog okusa narane pruaju trenutno

    osvjeenje, a sadre 12 vitamina i 10 minerala.

    Preporuuju se za zdrav imunitet i smanjenje umora te za

    nadopunu dnevnih potreba vitamina i

    minerala.

    ABC Plus Ultra

    Osim 12 vitamina i 10 minerala sadri i rutin, ipak, bioflavonoide iz

    ploda citrusa te je dodatno obogaen pelinjim propolisom i matinom mlijei.

    Nain uzimanja: 2 tablete dnevno nakon obroka

    Preporuuje se za energiju i imunitet, svakodnevnu nadopunu

    prehrane vitaminima i mine-ralima te sportaima i

    rekreativcima.

    23

  • Iako manje fiziki snane od mukaraca, njeni-je, emotivnije, osjetljivije i openito jo uvijek u dananjem drutvu u loijem poloaju u odnosu na mukarce, ene imaju poseban, neprocjenjiv dar, a to je donijeti na svijet ivo bie.

    Silva Peani, dr. med.

    Osim velikog veselja, uzbuenja i vulkana razliitih emocija,

    trudnoa predstavlja i veliku odgovornost, i budue majke

    i njene okoline.

    Pravilna prehranaTrudnoa je posebno razdoblje u ivotu ene u kojem

    se zbog pojaanog metabolizma i cijelog niza reakcija

    potaknutih razvojem novog ivog bia poveavaju

    potrebe organizma za energijom i ostalim nutrijentima.

    To naravno ne znai da budua majka mora jesti za

    dvoje. Energetske potrebe su blago poveane - za

    300 kcal - i mogu se lako predoiti ako zamislite da je

    300 kcal sadrano u dvije jabuke. Veina ena dobiva

    glavninu minerala i vitamina prehranom. Prehrana mora

    biti kvalitetna i raznovrsna, sadravati puno svjeeg voa

    i povra kako bi omoguila potrebne vitamine, minerale

    i ostale nutrijente.

    Prehrana je u trudnoi iznimno vana, no bitna je i

    neposredno prije trudnoe za ene koje planiraju zanijeti

    kako bi se od samog poetka razvoja novog ivog bia

    Sve za zdravu

    trudnoa

    trudnou

    24

  • osiguralo sve potrebno. U prvim tjednima trudnoe, kad

    ena najee jo ne zna da je trudna, odvija se proces

    formiranja vitalnih organa fetusa za to je potrebno

    osigurati dovoljno potrebnih nutrijenata. To se ponajprije

    odnosi na folnu kiselinu, koja pomae u sprjeavanju

    uroenih anomalija ivanog sustava. U prirodne izvore

    folne kiseline ubraja se zeleno lisnato povre, no da

    biste osigurali dovoljnu koliinu, preporuuje se uzimanje

    vitaminske nadopune. U idealnom sluaju trebalo bi je

    poeti uzimati prije zaea pa sve do 12. tjedna trudnoe

    jer je potreba za folnom kiselinom u prvim tjednima

    trudnoe poveana. Tada se razvija djetetov ivani sustav.

    Osim poveanog unosa folne kiseline, poveana je potreba

    i za vitaminima B kompleksa, eljezom i kalcijem. Jednoj

    od deset ena u trudnoi manjka eljeza. Zbog toga se

    brzo umaraju. Kalcij je vaan za zdrave kosti i zube, ali

    i za niz metabolikih procesa koji se odvijaju u tijelu. Ne

    treba zaboraviti i vitamin D, koji je potreban za apsorpciju

    kalcija. U trudnoi su takoer vane omega 3-esencijalne

    masne kiseline radi pravilnog razvoja djetetova ivanog

    sustava.

    trudnoa

    Nakon to se dijete rodi, majka i dalje tijekom dojenja svojom prehranom omoguuje zdrav rast i razvoj djeteta. Treba imati na umu da e dijete sve to mu je potrebno uzeti od majke, a majci, s druge strane, to moe nedostajati. Drugim rijeima, dok se dijete lijepo razvija i raste, majka kopni. Da se to ne bi dogodilo, treba dovoljno pozornosti posvetiti pravilnoj prehrani, pribavljanju kvalitetnih namirnica i pripremanju obroka. Majka i dijete su jedna nerazdvojna cjelina i obe jedinke treba dobro njegovati jer cjelina moe funkcionirati samo ako su oboje dobro.

    Podrka okoline u cijeloj toj prii posebno je vana. Trudnoa se potpuno opravdano naziva drugim stanjem jer je to potpuno normalno fizioloko stanje u kojem se tijelo i um znaajno mijenjaju. Kad govorim o podrci okoline, mislim na potrebu za razumijevanjem i prihvaanjem svih promjena koje se dogaaju, i fizikih i psihikih, koje je esto puno tee razumjeti. Nemojte se iznenaditi ili naljutiti kad vas trudnica nakon to joj pokuate na sve naine ugoditi donosei joj sok koji je bilo gotovo nemogue nabaviti pita: ... a nije bilo soka od jabuke?

    Osim poveanog unosa folne kiseline, poveana je potreba i za vitaminima B kompleksa, eljezom i kalcijem.

    U trudnoi su takoer vane omega 3-esencijalne masne kiseline radi pravilnog razvoja djetetova ivanog sustava.

    25

  • Omega 3 - masnoe korisne za zdravlje

    OMEGA-3 1000 MG 100 kapsula

    za zdravlje srca

    Nezasiene masne kiseline, a posebno omega-3, trebaju

    biti ukljuene u nau svakodnevnu prehranu ba kao i vitamini i minerali, budui da ih organizam

    ne moe sintetizirati, ali i zbog mnogih pozitivnih uinaka. Brojna istraivanja pokazala su vanost omega-3 za

    cjelokupno zdravlje. Preporuuje se jesti dvije do tri porcije plave ribe tjedno kako bismo osigurali dovoljan unos ovih

    esencijalnih masnih kiselina. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) dala je pozitivno miljenje o sljedeim

    zdravstvenim tvrdnjama za omega-3 masne kiseline:

    EPA i DHA doprinose normalnoj funkciji srca, a blagotvorni uinak postie se dnevnim unosom od 250 mg EPA i DHA.

    DHA doprinosi odravanju normalnog vida i funkcije mozga, za to je potreban dnevni unos od 250 mg DHA. ALA doprinosi odravanju normalne razine

    kolesterola u krvi, a uinak se postie dnevnim unosom od 2 g ALA.

    OMEGA-3 JUNIOR 60 kapsula

    za zdravlje djece OMEGA-3 NEURO

    60 kapsula

    za zdravlje mozga

    26

  • OMEGA 3-6-9 60 kapsula

    za zdravlje srca i normalnu razinu

    kolesterola

    Omega 3 - masnoe korisne za zdravlje

    OMEGA-3 KARDIO 60 kapsula

    za zdravlje srca

    CARDIO 3 PROTECT 30 multipaketa

    za zdravlje srca

    Jedan multipaket sadri: 1000 mg koncentriranog ribljeg

    ulja sa 300 mg omega-3 masnih kiselina (EPA i DHA)

    500 mg magnezija 600 mg praha

    crvene rie

    OMEGA-3 NATAL 60 kapsula

    za zdravu trudnou i dojenje

    Unos DHA tijekom trudnoe i dojenja pridonosi normalnom

    razvoju mozga i oka fetusa i dojenadi.

    27

  • Ljudskom organizmu potreban je za mnoge metabolike procese, iz njega nastaje vie vrsta hormona, enskih i mukih spolnih hormona (npr. testosteron, estradiol), hormona nadbu-brene lijezde (npr. kortizol) te vitamin D.

    Ana Petrovi, dr. med.

    kolesterol

    Kolesterol dijelimo na endogeni (unutarnji) i egzogeni (vanjski). Endogeni kolesterol stvara se u tijelu i to ponajvie u jetri gdje nastaje 1-2 g dnevno. Krvlju se prenosi do svake stanice u kojoj se dalje prerauje, ovisno o potrebama. Egzogeni kolesterol unosimo hranom, a glavni izvori su sir, umanjci, govedina, svinjetina, hobotnica, rakovi i morski plodovi.

    Kolesterol, zajedno s posebnim bjelanevinama, ini estice koje se nazivaju lipoproteini i kojima je omoguen transport krvlju. Najvanije su dvije vrste lipoproteina: LDL-estice, koje prenose kolesterol i odlau ga u pojedina tkiva i organe, i HDL-estice, koje skupljaju i prenose

    suvian kolesterol iz raznih tkiva u jetru. LDL-estice sadre takozvani lo kolesterol jer se taj kolesterol odlae u tkiva pa time i na stijenke krvnih ila. HDL-estice se nazivaju istaima, a kolesterol iz njih dobrim kolesterolom jer skupljaju suvini kolesterol iz tkiva u kojem ga ima previe.

    Suvian kolesterol organizam ne moe iskoristiti pa se on zbog toga zadrava u krvi i odlae u stijenkama krvnih ila. Ateroskleroza je sloen proces oteenja krvnih ila. Aterosklerotski proces mijenja unutarnji sloj krvne ile te to dovodi do suenja promjera krvnih ila. Taj proces zbiva se u svim krvnim ilama i svim organima, no najoitije i najopasnije bolesti uzrokovane aterosklerozom su modani

    Dobar, lo i zao- LDL i HDL kolesterol

    28

  • udar i koronarna bolest srca. Posljedice ateroskleroze

    mogu se oitovati i na drugim dijelovima tijela. Suavanje

    arterija nogu uzrokuje bolove i greve u potkoljenicama

    pri hodu, a daljnjim uznapredovanjem mogu odumrijeti

    dijelovi udova (gangrena). Kao posljedica ateroskleroze

    moe se pojaviti zatajivanje funkcije pojedinih organa

    (bubreg, oi). Razine ukupnog, HDL- i LDL-kolesterola te

    njihovi omjeri imaju izravni utjecaj na zdravlje srca i krvnih

    ila, pa tako poviena razina ukupnog LDL-kolesterola

    te smanjena razina HDL-kolesterola poveavaju rizik za

    razvoj bolesti, a s druge strane, smanjene razine ukupnog

    LDL-kolesterola te poveana razina HDL-kolesterola taj

    isti rizik smanjuju.

    Za smanjenje loih posljedica vika kolesterola ciljne

    vrijednosti ukupnog kolesterola trebale bi biti nie od

    5 mmol/L, a LDL-kolesterol nii od 3 mmol/L. U osoba

    koje boluju od eerne bolesti, koje imaju postojeu

    kardiovaskularnu bolest, ciljne vrijednosti su stroe,

    odnosno ukupni kolesterol trebao bi biti manji od 4,5

    mmol/L, a LDL-kolesterol nii od 2,5 mmol/L. Vrijednost

    dobrog kolesterola (HDL-kolesterola) u mukaraca

    uvijek treba biti via od 1,0 mmol/L, a u ena via od

    1,2 mmol/L.

    Stanje povienih vrijednosti ukupnog kolesterola i

    LDL-kolesterola naziva se hiperlipidemija. U lijeenju

    hiperlipidemije prvi korak je dijeta, odnosno promjena naina

    ivota i prehrambenih navika. Vano je kao svakodnevnu

    naviku uvesti fiziku aktivnost u trajanju od barem 30 minuta,

    kontrolirati tjelesnu teinu i prestati puiti. U stanjima s

    povienom razinom LDL-kolesterola i ukupnog kolesterola

    preporuuju se sljedee prehrambene namirnice: jela od

    integralnih itarica, crni, zobeni ili raeni kruh, mlijeni

    proizvodi s 1% mlijene masti, posni kravlji sir, bistre

    juhe od mesa, povra ili ribe, sve vrste bijele i plave

    ribe, pilee i puree meso bez koe, kuhana nemasna

    govedina i junetina, maslinovo ulje, sve vrste kuhanog ili

    sirovog povra, voe, voni i suhi kolai s malo masnoa,

    prirodni voni sokovi, voda i aj. Prehrambeni proizvodi

    koje treba izbjegavati su: bijeli kruh i peciva, lisnata tijesta,

    punomasna mlijeka i mlijeni proizvodi, guste i krem

    juhe, hobotnice, lignje i rakovi, svinjsko meso te suhe

    preraevine (salame, slaninu, varke i sl.), maslac, svinjska

    mast, margarin, preno povre, kokosov orah, kolai s

    maslacem i margarinom, kolai s kremama od okolade,

    zaini poput majoneze i sl. U prehrani takoer treba paziti

    na omjer nezasienih (preporuuju se) i zasienih masnih

    kiselina (ne preporuuju se). U tu svrhu korisno je uzimanje

    omega-3 masnih kiselina. Omega masne kiseline tijelo ne

    moe samo proizvesti pa se u organizam mogu unijeti

    konzumacijom plave ribe i dodacima prehrani. Omega-3

    masne kiseline sputaju razinu ukupnog kolesterola, a

    pogotovo LDL-kolesterola te time usporavaju proces

    ateroskleroze. Ako nakon dvomjesenog dranja dijete nije

    postignuta zadovoljavajua razina kolesterola, potrebno

    je razmotriti koritenje lijeka.

    Unato bitnoj ulozi kolesterola u naem tijelu njegova

    poviena vrijednost moe imati vrlo tetne pa i fatalne

    posljedice. Vano je usvojiti zdrave prehrambene navike,

    uivati u kretanju i bavljenju sportom te okrenuti lea

    loim ivotnim navikama i ovisnostima kako bismo ouvali

    temelj naih ivota - zdravlje.

    kolesterol

    U lijeenju hiperlipidemije prvi korak je dijeta, odnosno promjena naina ivota i prehrambenih navika.

    Omega-3 masne kiseline sputaju razinu ukupnog kolesterola, a pogotovo LDL-kolesterola te time usporavaju proces ateroskleroze.

    Omega masne kiseline tijelo ne moe samo proizvesti pa se u organizam mogu unijeti konzumacijom plave ribe i dodacima prehrani.

    29

  • 10 razloga za uzimanje dodataka prehrani

    12

    3

    45

    Zbog komercijalne proizvodnje hrane i poljoprivrede zemlja je osiromaena vanim mikronutrijentima, poglavito mineralima, pa je hrana koja raste na takvom tlu takoer siromana tim sastojcima.

    esto se hrana koju jedemo, osobito voe, transportira iz udaljenih dijelova svijeta iIi dugo skladiti zbog ega gubi vitamine i mikronutrijente osjetljive na svjetlost i toplinu.

    Nutrijente gubimo i preradom, kuhanjem, prenjem, konzerviranjem, procesiranjem hrane to oteava opskrbu mikronutrijentima samo hranom.

    Sve vie voa i povra genetski se podeava kako bi im se poboljali izgled, veliina, urod i karakteristike, ali ne i nutritivna vrijednost. Nutritivna vrijednost dananje hrane smanjena je u odnosu na hranu naih predaka.

    Moderne, preuurbane prehrambene navike, poput nedovoljnog vakanja hrane, jedenja na brzinu i u stresnim situacijama te prebrz unos obroka, pridonose slabijoj probavi hrane to tijelu onemoguuje da apsorbira mnoge korisne sastojke, poput mikronutrijenata.

    30

  • 67

    98

    10

    10 razloga za uzimanje dodataka prehrani

    S vremenom je eskaliralo koritenje lijekova i mnogi ih uzimaju svaki dan. Veina lijekova

    smanjuje neki od esencijalnih nutrijenata u tijelu pa smo podloniji moguim nedostatcima.

    Neke ivotne faze i specifina stanja te ivotni stil mogu dovesti do poveanih potreba za odreenim

    mikronutrijentima. Primjerice, potrebno je poveati unos folne kiseline tijekom planiranja trudnoe i u trudnoi, a u menopauzi ene mogu biti podlone nedostatku kalcija.

    Zbog porasta zagaenja okolia, neistog zraka, zagaenja voda, hrana koja raste u takvom okoliu sadri tetne tvari. Zato nae tijelo treba dodatne poticaje i vie

    zatitnih mikronutrijenata kako bi eliminiralo nepoeljne supstancije. Ovdje osobito mislimo na antioksidanse vitamin B2, C, E, kao i cink, selen, bakar i mangan koji nam pomau u zatiti stanica od oksidativnog stresa.

    Naalost, svi imamo i neke genetske slabosti, a jedna od njih moe biti i povean rizik za nedostatak ili pak poveana

    potreba za pojedinim mikronutrijentom. Nedostatak odreenih mikronutrijenata moe biti okida za razvoj nekog stanja.

    Mnogi mikronutrijenti potvreno pridonose zdravlju odreenih organa ili organskih sustava, drugi mogu poboljati nepovoljna

    zdravstvena stanja poput povienog kolesterola, povienog tlaka ili razine eera u krvi. Odabirom pravog sastojka

    smanjujemo rizike i pridonosimo ouvanju zdravlja.

    31

  • prehrana u djejoj dobi

    Ako djeca ve u ranom djetinjstvu usvoje zdrave principe

    prehrane, to e utjecati i na odabir namirnica te nain

    prehrane u kasnijim ivotnim razdobljima imajui kljunu

    ulogu na zdravlje u odrasloj dobi. U tome im mi roditelji

    puno moemo pomoi.

    Ovdje je vano istaknuti da i u Hrvatskoj, naalost,

    postoji trend porasta broja djece s prekomjernom

    tjelesnom masom, ukljuujui i pretilost, koja nosi ozbiljne

    zdravstvene rizike za razvoj mnogih kroninih bolesti,

    poput krvoilnih bolesti ili dijabetesa.

    Pa evo to treba nauiti ve od vrtia o prehrani kako

    bismo poslije u ivotu imali dobre i ispravne temelje za

    zdrav ivot:

    Raznovrsna hranaRazliitost je recept za zdrav ivot. Za rast, razvoj,

    energiju, zdravlje i svakodnevne aktivnosti svakodnevno

    treba unijeti u organizam bjelanevine, eere i masti,

    ali i vie od 40 vrsta vitamina i minerala. S obzirom na

    to da niti jedna hrana ne sadri sve, potrebno je jesti

    raznovrsne namirnice. Budite matoviti.

    Redovito, ali i umjereno Djeci je zbog intenzivnog rasta i razvoja neophodno

    potrebno da redovno unose pet obroka dnevno, ne

    preskaui niti jedan. No isto je tako neobino vano da

    obroci ne budu neumjereno veliki; treba izbjei prejedanje.

    Vano je i jesti polako. Pet glavnih obroka djece su -

    zajutrak rano ujutro, doruak tijekom jutra, ruak, uina

    i veera. Doruak se ne smije preskakati jer osigurava

    energiju tijekom jutra. Dobra je poslovica: Dorukuj kao

    kralj, ruaj kao princ, a veeraj kao siromah.

    itarice, ria, tijesto, kruh, krumpir vie puta dnevno

    Ove su namirnice glavni izvor energije i potrebno ih je

    unositi nekoliko puta dnevno. Prednost imaju integralne

    itarice i proizvodi od cjelovitog zrna te kuhani krumpir.

    Voe i povre pet puta dnevno uz svaki obrok

    Obilje vitamina, minerala, mikronutrijenata i prehrambenih

    vlakana ine voe i povre najvanijom grupom namirnica.

    Potrebno je unositi pet obroka voa i povra na dan, a

    prednost ima sezonsko svjee i suho voe te sezonsko

    povre. Ipak, ovdje je presudan redovit unos, ak i ako djeca

    zbog izbirljivosti ne unose previe raznoliko voe i povre.

    Mlijeko i mlijeni proizvodi svaki dan

    Barem pola litre mlijeka ili mlijenih proizvoda neophodni

    su za dovoljan unos kalcija u djejoj dobi potrebnog za

    izgradnju kotanog sustava. Prednost imaju proizvodi s

    manje mlijene masti te jogurt i svjei sir.

    Mahunarke riba meso jaja

    Ova grupa namirnica izvor je bjelanevina, ali i eljeza i

    drugih mikrotvari u djejoj prehrani. Neophodno je unositi

    jedan do dva obroka ovih namirnica dnevno s naglaskom

    na raznovrsnost kako bi unos esencijalnih aminokiselina bio

    potpun. Dobro je birati mnogo mahunarki i izbjegavati unos

    crvenog mesa i preraenih proizvoda. Ribu treba unositi

    barem jednom tjedno jer je znaajan izvor omega-3 kiselina.

    u djejoj dobi

    32

  • P R E H R A M B E N A

    P I R A M I D AU D J E J O J D O B I

    Ispravna prehrana ima iznimno vaan utjecaj

    na ouvanje zdravlja i energije u svakoj

    ivotnoj dobi, no djeja dob, od roenja pa

    sve do srednje kole, u vrijeme snanog rasta

    i razvoja te velikih promjena od dojeneta

    do puberteta najvaniji je period za stjecanje

    zdravih i uravnoteenih prehrambenih navika.

    33

  • prehrana u djejoj dobi

    Manje masna hranaIznimno je vano ve u djejoj dobi stvoriti svijest o nezdravim masnim namirnicama poput ipsa, gotovih prenih krumpiria, brze hrane, prene hrane, masnih slatkia i torti. Djeci ove namirnice nije potrebno sasvim uskratiti, ali je vano utjecati na njihov umjeren unos. Masti sadre puno kalorija i glavni su krivac za porast pretilosti u drutvu.

    Manje slatkia i slatkih piaDjeca su djeca, i vole slatkie! Naravno da ih ne moemo potpuno izbaciti. Tu je opet vano stvarati svijest o umjerenosti unosa ovih namirnica. Slatka pia treba izbjegavati te prednost dati vodi i prirodnom soku.

    Manje soliTakoer je bitno djeci prenositi poruku da previe soli nije dobro za njihovo zdravlje te im pripremati umjereno zasoljenu hranu. Preporuka je izbjegavati grickalice, koje su bogat izvor soli.

    Dovoljno tekuine najbolje vodaDjeci je kao i odraslima vaan dovoljan i redovit unos tekuine. Najbolje je i najzdravije piti istu vodu. Osobitu brigu treba posvetiti dovoljnom unosu tekuine tijekom bavljenja sportom te za ljetnih toplih mjeseci.

    Sport i tjelovjeba svaki dan! Nove smjernice o prehrani uvijek ukljuuju redovito bavljenje sportom. Osim to osigurava dobar apetit, pravilan rast i razvoj kotano miinog sustava, sport je vrlo bitan za djeje psihiko zdravlje i drutvene vjetine. Iznimnu ulogu fizika aktivnost ima u odravanju poeljne tjelesne mase, a djeca uglavnom vole biti aktivna. Svakodnevno bavljenje sportom od kljune je vanosti u ouvanju zdravlja i ostvarenju zdravog djetinjstva. Ne zanemarujte ovaj iznimno vaan vid zdrave prehrane!

    Briga za zubeJo jedna netipina preporuka koja ima puno veze s prehranom. Oralna higijena vaan je imbenik u ouvanju sveukupnog zdravlja, prati zube barem dva puta dnevno i nakon slatkih zalogaja te redoviti posjeti zubaru sprijeiti e karijes i osigurati bolju otpornost tijela.

    I na kraju: uivanje u hrani! Jedi u drutvu, s prijateljima, lanovima obitelji

    Kad hranu lijepo pripremimo, serviramo i prezentiramo, ako jo jedemo u dobrom drutvu, za lijepim stolom, uz ugodne mirise i boje hrana vie prija, bolje se iskoristi i daje vie koristi! Prehrana je takoer i socijalno vana jer je to trenutak druenja s dragim osobama, susreta s lanovima obitelji, ali i trenutak uivanja koji treba biti lijep i ugodan. Zato se trudite osigurati uitak u svakom obroku.

    elim vam dobar tek i

    zdravo djetinjstvo uz puno sporta te raznovrsnost, umjerenost i

    zadovoljstvo u hrani.

    34

  • Kako biste se pripremili za novu kolsku godinu i sa

    uvali zdravlje vaeg

    kolarca, preporuujemo par proizvoda koji bi vam mo

    gli zatrebati:

    ABC Plus Junior

    100 tableta za vakanje / Djeca starija od 4 godine trebaju otopiti u ustima 1 tabletu dnevno nakon obroka.

    Vitamin D je potreban za normalan rast i razvoj kostiju kod djece. eljezo

    doprinosi normalnom kognitivnom razvoju djece. Natural Wealth ABC Plus Junior uz vitamine i eljezo sadri mjeavinu organskog voa i povra i u obliku je tableta za vakanje ugodnog vonog okusa.

    OMEGA-3 Junior 60 kapsula / Djeca starija od 7 godina uzimaju 1 kapsulu dnevno nakon obroka.

    Uzimanje DHA doprinosi normalnom razvoju vida

    djece do 12 godina. Povoljan uinak postie se uzimanjem 100 mg DHA dnevno, koliko sadri jedna kapsula Omega-3 Junior. Natural Wealth Omega-3 Junior sadri riblje ulje farmaceutske kvalitete proieno molekulskom destilacijom.

    Marimer Isotonic sprej za nos 100 ml

    Za svakodnevno ienje nosne upljine, osobito kod zaepljenog nosa te za ovlaivanje isuene sluznice nosa

    Biorela i Biorela Baby10 kapsula i 10 vreica

    S poetkom kolske godine dolaze i infekcije i proljevi koji se meu djecom brzo ire. Biorela kapsule i Biorela Baby praak korisni su za odravanje ravnotee crijevne mikroflore djece, obnavljanje crijevne mikroflore kod terapije antibioticima te kod proljeva. Sadre 20 milijardi dobrih* bakterija koje se u zdravih ljudi prirodno nalaze u probavnom sustavu, tj. crijevnoj mikroflori.*nepatogene bakterije prirodno prisutne u ljudskom organizmu

    Parasidose PROTIV UIJULosion za odbijanje uiju, dugotrajnog djelovanja (48 sati)

    Parasidose UI-GNJIDEDokazano uinkovit protiv uiju i gnjida nakon samo jednog nanoenja. Prije upotrebe proitati uputu.

    35

  • N O V O S T I I Z Z N A N O S T I

    Izlaganje suncu povezano sa smanjenom razinom folata u ena generativne dobiTrudnice i ene koje planiraju trudnou mogle bi biti pod rizikom od smanjenja razine folata zbog pojaanog izlaganja suncu. Istraivanje objavljeno u Journal of Photochemistry and Photobiology B:Biology pokazuje da izlaganje UV zraenju znaajno sniava razinu folata u serumu. U ispitivanje je bilo ukljueno 45 mladih ena iz Brisbanea u Australiji u dobi od 18 do 47 godina tijekom tri tjedna. Prva dva tjedna ispitanice su uzimale 500 g folne kiseline dnevno, a razina folata im se odreivala u periodima od sedam dana nakon mjerenog izlaganja suncu. Rezultati su pokazali da je pojaano izlaganje suncu uzrokovalo smanjenje razine folata i do 20%, a ispitanice koje su se vie izlagale suncu imale su razine folata ispod preporuenih vrijednosti za ene koje planiraju trudnou. Pod najveim rizikom bile su one koje su bile izloene UV zraenju izmeu 10 i 15 sati, sa slabom zatitom od sunca i upravo je kod njih izmjerena najvea izloenost zraenju te najnie razine folata, iako nisu imale manjak folata, bile su na donjoj granici normalne razine. Rezultati ovog istraivanja naglaavaju potrebu za paljivim, odnosno umjerenim izlaganjem suncu i osigurava-njem preporue-nog unosa folata za trudnice i ene generativne dobi.

    D. Borradale, E. Isenring, E. Hacker, M.G. Kimlin. Exposure to solar ultraviolet radiation is associated with a decreased folate status in women of childbearing age. Journal of Photochemistry and Photobiology B: Biology, 2014; 131: 90-95

    Vie razine omega-3 (DHA) u krvi mogle bi biti povezane s boljim djejim snomRandomizirana placebom kontrolirana studija na Sveui-litu u Oxfordu upuuje na to da je via razina omega-3 dokozaheksaenske kiseline (DHA) u krvi povezana s boljim snom u djece. U istraivanju su analizirani uzorci krvi iz prsta 362 zdrave djece starosti od sedam do devet godina nakon 16 tjedana suplementacije sa 600 mg DHA iz algi. Djeca koja su sudjelovala u istraivanju nisu izabrana zbog problema sa spavanjem, ali su sva imala problema s itanjem u osnovnoj koli. Na poetku ispitivanja njihovi roditelji ispunili su upitnik koji je pokazao da 40% ispitivane djece ima nekakav poremeaj sa spavanjem. Od ispitanika je nasumino izabrano 43 za procjenu kvalitete sna pomou praenja motorike aktivnosti senzorom koji se stavlja na runi zglob tijekom pet noi. Ova pilot studija pokazala je da su djeca tijekom uzimanja dodatka prehrani s omega-3 masnim kiselinama spavala gotovo sat (58 minuta) dulje i imala su sedam epizoda buenja po noi manje

    nego djeca koja su uzimala placebo. Ovo istra-ivanje sugerira da djeji san

    mogu poboljati do-daci prehrani s DHA i pokazuje jo jednu korist veeg udjela omega-3 masnih kiselina u prehrani.

    Paul Montgomery et al. Fatty acids and sleep in UK children: Subjective and pilot objective sleep results from the DOLAB

    study a randomised controlled trial. Journal of

    Sleep Research, March 2014

    36

  • Melatonin San 60 tableta

    Magnezij 375 mg + B1 + B6 + C

    20 umeih tableta

    ABC Plus 30 tableta

    Vitamin C-500 mg 40 tableta

    Kalcij citrat600 mg + D 400 I.J.

    20 umeih tableta

    Poklon kartica 4+OD A BE RI T E S V O J GRATIS P ROI Z V OD:

    Natural Wealth zavie dobrog osjeaja!

    www.naturalwealth.com.hreljezo, vitamini C, B6 i B12 doprinose smanjenju umora i iscrpljenosti te normalnoj funkciji imunolokog sustava.

    POVJERENJE s razlogo

    m

    *Kategorija: Vitamini; na temelju znanstvenog istraivanja CAWI-DEEPMANatural Wealth - Broj 1 u kvaliteti*2013/142013/14

  • Ana Sren, sportaica Iva Jerkovi, manekenka Lukrecija Brekovi, glumica Oliver Mlakar, voditeljPijem ga svakodnevnoza ouvanje zdravlja.

    Volim gajer je ukusan.

    Pijem ga zazdravlje i vitalnost.

    Pijem ga jer midaje energiju.

    Magnezij i vitamin C doprinose smanjenju umora i iscrpljenosti. Vitamini B1 i C doprinose normalnom metabolizmu stvaranja energije. Vitamin C doprinosi normalnoj funkciji imunolokog sustava i zatiti stanica od oksidativnog stresa. Magnezij doprinosi normalnoj funkciji miia i normalnom funkcioniranju ivanog sustava. Vitamin B1 doprinosi normalnoj funkciji srca.

    Natural Wealth - Broj 1 po izboru potroaa*Savjetovalite tel. 01 6379 400 | www.naturalwealth.com.hr*Kategorija: Multivitamini; na temelju znanstvenog istraivanja CAWI-DEEPMA

    Doza koju trebate, okus koji volite!

    MAGNEZIJ 375 mg

  • Pitali ste...

    Svoja pitanja aljite nam na savjetovaliste@milsing.hr ili nas nazovite na tel. 01 6379 400.

    Tim strunjaka rado e odgovoriti na sva vaa pitanja.

    Imam 58 godina, dosad nisam obraala veliku pozornost na kosu, ali sada sam primijetila da stalno opada, vrlo je tanka i suha i ispucanih vrhova. Sa amponima nisam uspjela nita postii, kosa mi je sve loija. Ne znam da li bi vae tablete za kosu imale kakav uinak?

    Natural Wealth Vitamini za kosu omoguavaju zatitu iznutra pruajui joj opskrbu kljunim mikronutrijentima. Niacin, biotin, cink i jod doprinose odravanju normalne koe. Cink i selen doprinose odravanju normalne kose i noktiju. Uzimanjem ovog proizvoda moete doprinijeti da vlas koja e tek izrasti bude zdravija i ljepa.

    Na putovanjima esto imam probleme s probavom. Najee patim od nadutosti i zatvora, ali koji put znao mi se dogoditi i proljev to je posebno neugodno i razlog je zbog kojeg vam piem. Ne znam ima li to veze s prehranom, psihom, promjenom okoline... Upravo se spremam na godinji odmor, ne elim da se scenarij ponovi, pa vas molim da mi pomognete vaim savjetom.

    BIORELA ORS sadri oralnu rehidratacijsku sol i HOWARU restore kombinaciju bifidobakterija i laktobacila potvrene djelotvornosti. Ova kombinacija je praktina za upotrebu i vrlo korisna kod proljeva. Kombinacija oralne rehidratacijske soli i bakterijskih kultura pridonosi regulaciji i obnovi crijevne mikroflore, nadomjeta neophodnu vodu i elektrolite te vraa tijelo i probavni sustav u prirodnu ravnoteu. Biorela ORS je korisna u sprjeavanju dehidracije koja je najea i najopasnija komplikacija proljeva, osobito kod djece.

    Imam jako svijetlu i osjetljivu kou. Uskoro idem na more i zanima me postoji li nain na koji se dodatno mogu zatititi, uz kozmetike proizvode, koji mi najee nisu dovoljni. ula sam za beta karoten. to vi mislite o tome?

    Beta karoten je prirodni biljni pigment koji se u tijelu pretvara u vitamin A. Vitamin A doprinosi odravanju normalne koe. Natural Wealth Beta karoten, dodatak je prehrani za zdravu i lijepu kou koji moete koristiti prije, za vrijeme i poslije odmora uz kozmetike proizvode koje ve koristite.

    Imam 51 godinu te probleme s kukom i koljenima koja pri svakom ravnanju noga u koljenima kljocnu, ali to mi i nije neki problem nego su me sada poela boljeti koljena, a najvie kada se penjem po stepenicama. Stoga me zanima da li bi mi pomogao Osteo Bi-Flex ili moda neke druge kapsule ili mast.

    Osteo Bi-Flex u jednoj tableti objedinjuje gotovo sve do danas poznate prirodne sastojke za pokretljivost i zatitu hrskavice, koja ini i tkivo zglobova, te bi za vas bio idealno rjeenje. Osim vitamina C, koji doprinosi normalnom stvaranju kolagena za normalnu funkciju hrskavice i kostiju, i mangana koji doprinosi normalnom stvaranju vezivnog tkiva, Osteo Bi-Flex sadri i 5-LOXIN Advanced patentirani zatieni sastojak, to ini ovaj proizvod posebnim. Prikladan je i za due koritenje, a sastojci su dobiveni iz prirodnih izvora.

    Poela bih uzimati nekakve tablete s folnom kiselinom, jer sam upravo otkrila da sam trudna. Meutim, kako sam vegetarijanka, zanima me postoje li neke koje u sebi nemaju sastojke ivotinjskog podrijetla? Je li sad prekasno da ih ponem uzimati?

    Folnu kiselinu idealno je poeti uzimati nekoliko mjeseci prije zaea, ali i tijekom prvog tromjeseja trudnoe, kad se razvijaju organi vaeg budueg djeteta, pa savjetujemo da krenete odmah. Natural Wealth Folna kiselina sadri 400 g folne kiseline u jednoj tableti, a preporuuje se uzimati 1 do 2 tablete dnevno uz obrok. Proizvod ne sadri sastojke ivotinjskog podrijetla te je prikladan i za vegetarijance.

    39

  • Za redovito pranjenje crijeva

    Laktuloza doprinosi ubrzanju prolaska sadraja kroz crijevo. Blagotvorni uinak postie se uzimanjem pojedinane porcije od 10 g laktuloze dnevno.

    S posebno formuliranim TurboLax Complexom!

    Pouzdan i njean

    Bez greva i naglog djelovanja

    Jednostavna i praktina primjena

    Bogat vlaknima i magnezijem

    Sastojci dobiveni iz prirode

    Pogodno za odrasle, trudnice, dojilje i djecu stariju od 6 godina

    Pogodno za dulju upotrebu

    Savjetovalite tel. 01 63 79 400 / www.turbolax.hr

    Mui vas neredovita probava?

    Vrijeme je za... NOVO!Od sada i u obliku umeih tableta.

    Vrijeme je za...