Zivjeti Zdravije BR 12

Download Zivjeti Zdravije BR 12

Post on 22-Dec-2015

23 views

Category:

Documents

9 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Zivjeti Zdravije BR 12

TRANSCRIPT

<ul><li><p>BESPLATNI PRIMJERAK BROJ 12</p><p>Melanom koe</p><p>Kako proitati nalaz krvi</p><p>Ambrozija</p><p>Probiotici</p></li><li><p>VENSKA CIRKULACIJA</p><p>Umorne, teke i nateene nogeDanijela Popovi, mag. pharm.</p><p>to ponijeti na odmor</p><p>PROBIOTICI I ALERGIJE</p><p>Probiotici - stari dobri prijateljiIva Marti, mag. pharm.</p><p>ALERGEN</p><p>AmbrozijaIvana olak, mag. pharm.</p><p>NALAZ KRVI</p><p>Kako proitati nalaz krviSilva Peani, dr. med.</p><p>TRUDNOA</p><p>Sve za trudnouSilva Peani, dr. med.</p><p>KOLESTEROL</p><p>Dobar, lo i zao - LDL i HDL kolesterolAna Petrovi, dr. med.</p><p>10 razloga za uzimanje dodataka prehrani</p><p>Sve za vaeg kolarca</p><p>4</p><p>8</p><p>10</p><p>12</p><p>16</p><p>20</p><p>24</p><p>28</p><p>30</p><p>32</p><p>35</p><p>Zdrava prehrana u djejoj dobi</p><p>sadraj</p><p>MELANOM</p><p>Melanom koePrim. mr. sc. Daka tulhofer Buzina, dr. med.</p><p>Novosti iz znanosti36</p><p>2</p></li><li><p>r i je urednice</p><p>ivjeti zdravije / Obiteljski vodi zdravlja / Broj 12 / besplatni primjerak / srpanj 2014. Glavna urednica: Silva Peani, dr. med. Izdava: Milsing d.o.o., Velika cesta 99, 10020 Zagreb Redakcija i marketing: Velika cesta 99, 10020 Zagreb, tel. 01 6379 444, fax. 01 6216 333 Struni kolegij: Martina Markov Singer, dipl. ing. nutricionistkinja; Silva Peani, dr. med.; Dubravka Budi Hrasti, mag. pharm.; Iva Marti, mag. pharm.; Danijela Popovi, mag. pharm.; prim. mr. sc. Daka tulhofer Buzina, dr. med.; Ivana olak, mag. pharm., Ana Petrovi, dr. med. Fotografije: Arhiva Milsing d.o.o., Thinkstock Dizajn i priprema: Studio 2M d.o.o., Iblerov trg 5, 10000 Zagreb Tisak: Radin Print, Gospodarska 9, Sv. Nedelja Naklada: 75.000 kom.Svi podaci objavljeni u asopisu su iskljuivo informativni te ne mogu nadomjestiti posjet lijeniku ili ljekarniku.</p><p>Dragiitatelji,Kao i veini ljudi, ljeto je moje najdrae godinje doba.</p><p>Bez obzira na vrijeme, prevrue ili kiovito, ljeto je ipak sinonim za oputanje i odmor, neke nove mirise i radost samim tim to je promjena od svakodnevnice i period kada nadoknaujemo proputeno, kada se oputamo psihiki i fiziki.</p><p>Dopustite svom organizmu da se ubaci u ler i uivajte u tome bez imalo grinje savjesti.</p><p>Usput, prelistajte na asopis i proitajte teme koje vas zanimaju.</p><p>Srdaan pozdrav,</p><p>Silva Peani, dr. med. </p><p>3</p></li><li><p>melanom </p><p>Melanom koe- oprez na suncu</p><p>4</p></li><li><p>melanom</p><p>Sunce je udaljeno 149 600 000 kilometara i svojom </p><p>energijom omoguava ivot. Ipak, sunevo svjetlo uzrok je </p><p>nastanku nekih bolesti. Svatko je barem jednom u ivotu </p><p>iskusio na sebi ili na svojim blinjima opekline nastale </p><p>zbog neopreznog, prekomjernog izlaganja suncu. U </p><p>proljee i ljeto mnogi se ale na neugodne kone promjene </p><p>praene osipom uz izraziti osjeaj svrbea nakon prvih </p><p>nekoliko izlaganja suncu fotoalergijske reakcije. U </p><p>dananje vrijeme, kada je imperativ mladenakog izgleda </p><p>vaniji nego ikada, utjecaj na preuranjeno starenje koe </p><p>je u sreditu pozornosti. Najopasnije promjene dijelom </p><p>uzrokovane duljim izlaganjem ultravioletnom (UV) zraenju </p><p>su pojava malignih tumora koe; epidermalnih malignih </p><p>tumora koe (bazocelularnog karcinoma i planocelularnog </p><p>karcinoma) i melanoma.</p><p>UV spektar ini samo 10% suneva zraenja, 50% otpada </p><p>na vidljivi (400-800 nm), a preostalih 40% na infracrveni </p><p>dio spektra (800-2500 nm). UV zraenje (200-400 nm) </p><p>bioloki je najaktivniji dio spektra i dijeli se u tri podruja </p><p>ovisno o valnoj duljini. UVC (200-280 nm) zraenje ne </p><p>prodire do Zemljine povrine ve ga potpuno blokira </p><p>ozonski omota i ne predstavlja neposrednu prijetnju. </p><p>UVB (280-320 nm) zrake prodiru do povrine Zemlje, ne </p><p>prodiru kroz prozorsko staklo, ali prolaze kroz vodu. U </p><p>koi ne prodiru u dublje slojeve, no mogu izazvati akutno </p><p>oteenje (eritem - crvenilo) u obliku opeklina, koje dovode </p><p>do degeneracije koe i njezina starenja, a kod kroninog </p><p>oteenja mogu rezultirati razvojem tumora koe. UVA </p><p>(320-400 nm) zraenje prodire do Zemljine povrine u </p><p>malim koliinama i dopire do dubljih slojeva koe. U malim </p><p>dozama ne dovodi do promjena na koi, no u veim </p><p>dozama rezultira stvaranjem eritema i tzv. neposredne </p><p>pigmentacije koe poveanom proizvodnjom melanina. </p><p>Iako svi utjecaji UV zraenja na kou nisu u cjelini istraeni, </p><p>poznato je da fotoni oteuju deoksirubonukleinsku </p><p>kiselinu (DNK), na genski materijal i ometaju njeno </p><p>popravljanje to moe uzrokovati stanine promjene i </p><p>maligni rast.</p><p>Melanom je zloudni tumor melanocita i u posljednje vrijeme </p><p>Sve vie raste svijest o blagotvornom, ali i tetnom utjecaju suneva svjetla te je potreban poseban oprez osobito u ovom dijelu godine. </p><p>Prim. mr. sc. Daka tulhofer Buzina, dr. med.specijalist dermatologije i venerologije, ui specijalist dermatoloke onkologije</p><p>Melanom je zloudni tumor melanocita i u posljednje vrijeme biljei se porast njegove pojavnosti.</p><p>Uz nasljednu predispoziciju, prekomjerno izlaganje UV zraenju ima vanu ulogu u razvoju melanoma.</p><p>5</p></li><li><p>biljei se porast njegove pojavnosti. Iako uzrok nastanka </p><p>nije do kraja razjanjen. Uz nasljednu predispoziciju, </p><p>prekomjerno izlaganje UV zraenju ima vanu ulogu u </p><p>razvoju melanoma. Koa ima sposobnost kumulativnog </p><p>prikupljanja oteenja tijekom dugog niza godina - koa </p><p>pamti. Dokazano je da postoji povezanost izmeu </p><p>uestalog izlaganja suncu u ranom djetinjstvu i pojave </p><p>veeg broja madea poslije u ivotu, kao i opeklina </p><p>dobivenih prekomjernim izlaganjem suncu u ranom </p><p>djetinjstvu i nastanka melanoma poslije u ivotu. Takoer </p><p>intermitentno izlaganje suncu (ei godinji odmori na </p><p>suncu, solariji, skijanje, putovanje u tople, egzotine </p><p>krajeve i sl.), osobito u osoba svijetle puti, rezultira </p><p>poveanim rizikom za razvoj melanoma.</p><p>Veina melanoma nastaje kao nova, atipina pigmentna </p><p>tvorba, no jedan dio moe se razviti u ve postojeim </p><p>madeima (atipinim i uroenim). Upravo su stoga iznimno </p><p>vani kontrola i uoavanje atipine pigmentne tvorbe. Kako </p><p>bi se olakali pregledi, stvoreno je ABCDE pravilo koje </p><p>predstavlja engleski akronim osnovnih naela praenja; </p><p>A(simmetry) za asimetriju tvorbe, B(order) za nepravilne </p><p>rubove, C(olor) za vie boja unutar promjene, D(iameter) </p><p>za promjer vei od 6 mm, E(levation) za rast iznad ravnine </p><p>koe. Melanom se uglavnom javlja u obliku makula ili </p><p>nodula s vie boja i nedefiniranih rubova. Najuobiajenija </p><p>mjesta nastanka melanoma su trup u mukaraca i noge </p><p>i trup u ena.</p><p>Prema histolokom tipu, razlikujemo melanome u </p><p>horizontalnoj i vertikalnoj fazi rasta. Povrinsko irei </p><p>melanom ini oko 70% svih melanoma. U radijalnoj fazi </p><p>rasta izgleda kao blago uzdignuti plak promjera veeg </p><p>od jednog centimetra, nepravilnih rubova i nejednoline </p><p>melanom</p><p>Dokazano je da postoji povezanost izmeu opeklina dobivenih prekomjernim izlaganjem suncu u ranom djetinjstvu i nastanka melanoma poslije u ivotu.</p><p>6</p></li><li><p>melanom</p><p>Lijeenje melanoma uinkovito je jedino u ranim fazama bolesti kada kirurko lijeenje moe dovesti do izljeenja. </p><p>pigmentacije. Nodularni melanom predstavlja oko 15% </p><p>svih melanoma, agresivniji je i ima samo vertikalnu fazu </p><p>rasta - raste u obliku vora i esto ulcerira. Lentigo </p><p>maligni melanom ini 5-10% melanoma, uglavnom </p><p>se pojavljuje na mjestima izloenim suncu, osobito na </p><p>obrazima, u starijoj ivotnoj dobi. Akralni </p><p>lentigo melanom rijedak je oblik </p><p>melanoma u bijelaca, a </p><p>pojavljuje se u starijih osoba </p><p>na dlanovima, tabanima i </p><p>ispod noktiju.</p><p>Lijeenje melanoma uin-</p><p>kovito je jedino u ranim fa-</p><p>zama bolesti kada kirurko </p><p>lijeenje moe dovesti do iz-</p><p>ljeenja. Naalost, bioloka aktivnost melanoma oituje </p><p>se u njegovoj velikoj sklonosti ranom limfogenom i/ili </p><p>hematogenom metastaziranju. U uznapredovalim stadijima </p><p>svi vidovi terapije, ukljuujui kemoterapiju, radioterapiju, </p><p>imunoterapiju i gensku terapiju imaju vrlo ogranien uinak. </p><p>Izbjegavanje rizinog ponaanja, tj. odgovorno ponaanje </p><p>na suncu od najranijeg djetinjstva, temelj su prevencije. </p><p>Bez sunca nema ivota pa fobino izbjegavanje sunca </p><p>takoer predstavlja neprihvatljiv nain ponaanja. Upravo </p><p>su stoga primarna prevencija, odnosno izbjega-</p><p>vanje pretjeranog izlaganja suncu i rizinog </p><p>lifestylea, te sekundarna prevencija, koja </p><p>ukljuuje rano otkrivanje melanoma, </p><p>temelj uspjeha. </p><p>7</p></li><li><p>Vene su, uz arterije i srce, dio cirkulacijskog sustava. U arterijama se krv kree od srca prema ostalim dijelovima tijela, sve do stopala, a krv u venama tee suprotnim smjerom.</p><p>Danijela Popovi, mag. pharm.</p><p>- znaci oslabljene venske cirkulacije?</p><p>venska cirkulaci ja</p><p>Vene su krvne ile koje prenose krv punu ugljinog dio-</p><p>ksida i otpadnih produkata metabolizma iz najudaljenijih </p><p>dijelova naeg tijela prema srcu. Kad stojimo, krv u ve-</p><p>nama mora svladati silu teu kako bi dola do srca. To </p><p>omoguava venska pumpa. Kad hodamo, miii stiu </p><p>duboke vene i njihovi se zalisci otvore kako bi propustili </p><p>krv prema srcu. Kad mirujemo, zalisci su zatvoreni kako </p><p>bi sprijeili da se venska krv vraa prema stopalu. </p><p>Razlikujemo tri vrste vena:</p><p> Povrinske vene se nalaze ispod koe u masnom </p><p>tkivu, a glavna uloga im je prikupljanje venske krvi iz </p><p>svih dijelova noge. </p><p> Duboke vene su smjetene izmeu miia noge i oko </p><p>90 posto ukupne venske krvi tee samo kroz njih. One </p><p>su stoga najvie odgovorne za protok venske krvi.</p><p> Perforatne vene spajaju povrinske i duboke vene.</p><p>Umorne, teke i nateene noge</p><p>8</p></li><li><p>venska cirkulaci ja</p><p>Gotovo 30% osoba starijih od 25 godina ima problema s </p><p>venama. ene obolijevaju etiri puta ee nego mukarci, </p><p>a broj oboljelih poveava se sa starenjem. Tako nakon </p><p>pedesete godine proirene vene ima svaka druga osoba. </p><p>Proirene ili popucale kapilare za ene su oduvijek </p><p>predstavljale ponajvie estetski problem. To su medicinski </p><p>poznate teleangiektazije, plavoljubiaste ili plavocrvene </p><p>boje u obliku kista ili metlice, a nastaju zbog proirenja </p><p>najsitnijih vena u koi ili potkonom tkivu. Obino su </p><p>smjetene oko skonog zgloba te na natkoljenicama ili pot-</p><p>koljenicama. Danas se zna da pojava teleangiektazija nije </p><p>samo estetski problem nego esto upuuju na optereenje </p><p>dubokog venskog sustava. Zbog toga je ve kod prvih </p><p>znakova popucalih kapilara posebno vano preventivno </p><p>djelovati da bi se sprijeilo slabljenje funkcije dubokih vena. </p><p>Uzroci slabljenja venske cirkulacije uglavnom su gen-</p><p>ski uvjetovani. Radi se o nasljednoj slabosti u grai stijenke </p><p>vena. Slabljenju venske cirkulacije i pojavi proirenih vena </p><p>takoer pogoduju starenje, hormonski utjecaji (trudnoa, </p><p>kontracepcijske tablete), neaktivnost venske pumpe zbog </p><p>prirode posla i naina ivota (dugotrajno stajanje u nekim </p><p>profesijama) te prekomjerna tjelesna teina. </p><p>Znaci oslabljene venske cirkulacije Osjeaj teine i napetosti u nogama na kraju dana ili </p><p>poslije duljeg stajanja koji nestaje tijekom noi ili podi-</p><p>zanjem ekstremiteta</p><p> Osjeaj arenja je esta popratna pojava, posebno u </p><p>vee skupine proirenih venica - kapilara</p><p> Svrab na koi i bolni grevi u miiima tijekom noi</p><p> Zbog slabe venske cirkulacije javlja se oticanje i zamor </p><p>nogu</p><p>Ove tegobe su prolazne, odnosno prestaju nakon hoda ili </p><p>duljeg odmora u leeem poloaju s povienim nogama. </p><p>No ako se razvije kronini venski zastoj, te prolazne </p><p>simptome zamjenjuju ozbiljnija stanja s edemima, upalnim </p><p>promjenama koe te nastajanjem venoznih ulkusa (rane </p><p>koje teko zacjeljuju). Mogu se javiti i komplikacije poput </p><p>tromboze (stvaranje ugruka) u venama, tromboflebitis </p><p>(upala vena), tromboembolija (otkidanje komadia ugruka </p><p>koji noen krvlju na nekome mjestu u organizmu moe </p><p>zaepiti krvnu ilu, npr. pluna tromboembolija)</p><p>Vanost prevencijeVe pri prvim znakovima proirenih vena vano je po-</p><p>duzeti preventivne mjere jer one mogu uvelike pridoni-</p><p>jeti smanjenu simptoma i usporavanju napretka bolesti. </p><p>Potrebno je izbjegavati dugo stajanje ili sjedenje, kao i </p><p>sjedenje prekrienih nogu, poveati tjelesnu aktivnost, </p><p>posebno hodanje, plivanje i vonju biciklom jer pokreu </p><p>vensku pumpu i potiu vraanje krvi iz nogu u sistemsku </p><p>cirkulaciju. Nuno je i smanjiti prekomjernu tjelesnu teinu </p><p>i izbjegavati veliku toplinu jer vrue kupke i izlaganje suncu </p><p>dodatno ire krvne ile.</p><p>Na ve postojee simptome moemo djelovati noenjem </p><p>elastinih zavoja ili elastinih kompresivnih arapa i pre-</p><p>paratima koji smanjuju otekline, poboljavaju mikrocirku-</p><p>laciju i/ili poveavaju tonus stijenke vena. Ti preparati su </p><p>najee kreme, masti ili gelovi koji se primjenjuju lokalno </p><p>na bolno i oteeno mjesto. Postoje i preparati u obliku </p><p>tableta ili kapsula koji jaaju stijenke vena.</p><p>Od preparata za lokalnu primjenu najee se koriste </p><p>heparin i preparati na bazi divljeg kestena. Heparin </p><p>sprjeava nastanak edema, djeluje trombolitiki, antiko-</p><p>agulantno te pospjeuje mikrocirkulaciju.</p><p>Divlji kesten sadri smjesu spojeva escin, koji ima </p><p>tonizirajue djelovanje, smanjuje otok i djeluje protuupalno. </p><p>Za lokalnu primjenu ekstraktu divljeg kestena dodaju se </p><p>i druge prirodne tvari kao to su arnika, rutin i alge koje </p><p>djeluju umirujue i osvjeavajue te nogama i stopalima </p><p>pruaju osjeaj ugode i olakanja. </p><p>Divlji kesten sadri smjesu spojeva escin, koji ima tonizirajue djelovanje, smanjuje otok i djeluje protuupalno.</p><p>9</p></li><li><p>to ponijetina odmor</p><p>Napokon je dolo v</p><p>rijeme </p><p>da se maknete od svak</p><p>odnevnice i </p><p>otputujete negdje na </p><p>odmor. Kako vas </p><p>ove godine ne bi pono</p><p>vno iznenadile neke </p><p>nepredviene situacije</p><p>, podsjeamo vas </p><p>na proizvode koji e </p><p>vam zasigurno </p><p>koristiti ukoliko ih imate</p><p> sa sobom.</p><p>I bez obzira kamo putujete, obavezno ponesite kupai kostim. Ljeto je, i nikada ne znate kuda e vas put odvesti :)</p><p>10</p></li><li><p>Usporena probava Preporuka:</p><p>Problemi s probavom na odmoru? Zvui vam poznato? Naalost, esto ih se prisjetimo tek kad se s njima suoimo.</p><p>TurboLax, s laktulozom i posebno formuliranim TurboLax Complex-om, dodatak je prehrani za redovito pranjenje crijeva. Prikladan je za odrasle i djecu stariju od 6 godina.</p><p>Umorne i teke noge Preporuka:</p><p>Pjeaenje i obilasci sastavni su dio ljetnih putovanja, a u kombinaciji s visokim temperaturama mogu biti odgovorni za osjeaj tekih i umornih nogu.</p><p>Venex gel sadri ciljane prirodne sastojke za njegu umornih nogu i stopala koji djeluju umirujue i osvjeavajue te nogama i stopalima pruaju osjeaj ugode i olakanja. Gel je lagane teksture i ugodnog mirisa, brzo se upija te prua trenutni osjeaj hlaenja.</p><p>Koa na udaru/pod povealom Preporuka:</p><p>Ljeti osobito izloena vanjskim utjecajima, ali i pogledima, koa zahtijeva posebnu pozornost i brigu.</p><p>Natural Wealth Beta karoten dodatak je prehrani za zdravu i lijepu kou. Beta karoten je prirodni biljni pigment koji se u tijelu pretvara u vitamin A. Vitamin A doprinosi odravanju normalne koe.</p><p>Promjena okoline Preporuka:</p><p>Drugaija klima, vegetacija, okruenje, prehrana... mogu utjecati na na organizam na nain koji esto ne oekujemo.</p><p>Lectranal je prirodan dodatak prehrani za otpornost organizma prema vanjskim faktorima i normalnu funkciju imunolokog sustava. Pogodan je za dugotrajnu ili povremenu primjenu, ne izaziva pospanost.</p><p>Kod proljeva koji esto prati putovanja kao i kod upotrebe antibiotika ili jednostavno za odravanje ravnotee crijevne mikroflore izbor su Biorela kapsule ili Biorela Baby praak. Sadre dobre* bakterije koje se prirodno nalaze u naim crijevima i koje ive dolaze do crijeva te u njima uinkovito poveavaju broj bifidobakterija i laktobacila.</p><p>Umor i manjak energije Preporuka:</p><p>Nakon svakodnevnog stresa, period oputanja moe donijeti umor i manjak energije kao zakanjelu reakciju organizma.</p><p>ABC Plus umee tablete okusa narane sadre vitamine i minerale koji doprinose smanjenju umora i iscrp...</p></li></ul>