Govo rnik za mrtve PROSLOV Godine 1830. nakon osnivanja Sabora Zvjezdanih Putova jedan je robotski izvi?aki brod poslao ansiblom izvjetaj: planet do kojeg je stigao je pr ema svim istraenim parametrima pogodan za ivot ljudi. Njemu najbli382?i nastanjeni planet bio je Baia, a kako se ondje ve osjeao visok rast puanstva, Sabor mu je izdao doputenje za naseljavanje novootkr ivenog planeta. I tako se dogodilo da su novootkriveni svijet prvi posjetili kolonisti, katolici po vjeri, Brazilci po kulturi. Govorili su portugalski, pa kad su se godine 188 6. iskrcali na planet i prekriili se, nazvali su ga Luzitanija po drevnom imenu za Portugal. Poeli su popisivati floru i faunu. Pet dana kas nije otkrie da malene umske ivotinje koje su bili nazvali porquinhos praii uope nisu ivotin je. Prvi puta nakon Ksenocida kukaca, to ga obavio zloglasni Ender, ljudi su n ali u svemiru strani inteligentni ivot. Praii su b ili tehnoloki primitivni, no koristili su orua, gradili kue i govorili. Bog nam je dao jo jednu priliku izjavio je papa Pi o s planeta Baia. Moemo otkupili svoj grijeh unitenja kukaca. lanovi Sabora Zvjezdanih Putova vjerovali su u razne bogove ili ni u jedno ga, no slagali su se papom. Luzitaniju e naseliti stanovnici Baie i bit 263?e pod katolikom licencom, kako je nalagala tradicija. No ljudska kolon ija ondje ne smije se nikada proiriti izvan jednog omeenog podru?ja, ni po brojnosti prijei ogranienu populaciju. I sve je bilo pod lono jednome zakonu: Praie se nije smjelo uznemiravati. 1 PIPO Kako se jo uvijek nismo posve navikli na pomisao da su oni iz susjednoga s ela ljudi poput nas, bilo bi teko pretpostaviti da emo ikada moi na neka druga stvorenja, koja su drutvena i koja proizvode orua, ali su ila drugim putovima evolucije, gledati ne kao na neprijatelje nego kao na sudrugove na zajednikom hodoau prema svetit u inteligencije. A ja to tako vidim, ili udim za tim da bih to tako vidio. Razlika izme?u stranca i izvanzemaljca, s kojim nikakvo komuniciranje nije mogue, ne lei u onome kojeg se prosuuje nego u onima koji prosuuju. Kada za neku stranu vrstu zakljuimo da je samo stranac, onda to ne znai da su oni preli prag moralne zrelosti. To znai da smo ga preli mi. DEMOSTENES Meu praiima, Rooter je bio onaj s kojim je bilo i najlak e i najtee. Uvijek kad je Pipo posjetio njihovu istinu, Rooter je bio tamo i trudio se da to bolje odgovori na neprecizna pitanja ije je izravno postavljanje bilo Pipu zakonom zabranjeno. Pipo je ovisio o njemu , moda ak i previe, jer premda se Rooter glupirao kao neodgovo rno derite, to je i bio, stalno je promatrao, pokuavao i ispit ivao. Pipo se stalno morao uvati zamki koje mu je Rooter postavljao. Samo trenutak ranije, Rooter se pentrao po stablima, drei se za koru ro382?natim jastuiima koji su mu izrasli na skonim zglobovima i unutranjoj strani bedara. U rukama je nosio dva tapia... to su zvali oevi tapii... i dok se penjao, njima je a ritmino udarao po deblu. Ta buka je izmamila Mandachuvu iz njegove kolibe. Doviknuo je Rooteru najprije n a mukom jeziku, a zatim i na portugalskom. Pra baixo, bicho! Nekolicina praia koji su bili u blizini su u znak slaganja popratili ovu njegovu portugalsku igru rij eima snanim trvenjem svojih bedara. To je izazvalo piskutav zvuk, a Mandachuva je zauvi taj aplauz sretno poskoio.hyphpar Rooter se u meuvremenu naginjao unatrag sve dok nije postalo posve jasno d a e pasti. Tada se odgurnuo rukama, napravio salto u zraku pa se doe kao na noge, nekoliko puta poskoivi, no nije zateturao.in Dakle, sada si akrobat rekao je Pipo. Rooter se poeo kooperiti. To je bio njegov nain oponaanj a ljudi. To je bilo jo uinkovitije pri ismijavanju, jer je njegova s pljotena i uvis svinuta njuka zaista izgledala svinjski. Nije udo da su dobili nadimak praii. Prvi posjetitelji njihovog svi jeta su ih tako nazvali u svojim prvim izvjeima, jo tamo ?86 godine, pa je do osnivanja Luzitanijske kolonije 1925. godine to ime ve? postalo neizbrisivo. Ksenolozi, koji su bili razasuti po Stotini Svjetova, pi sali su o njima kao o luzitanijskom autohtonom stanovnitvu p remda je Pipo jako dobro znao da se tu uglavnom radi samo o dignitetu profesije, jer su ih izvan znanstvenih radova i ti isti ksenolozi nazivali praiima. to se pak Pipa tie, oni ih je uglavnom zvao pekveninjosi i ini se da im to nije smetalo, jer su sebe nazivali maleni Dakle, bez obzira na dignitet, to je bilo neporecivo, i u ovakvim trenucima Roo ter je doista izgledao kao prasac koji se osovio na stranjim nogama.ard Akrobat rekao je Rooter, isprobavajui novu rije. 11? to sam uinio? Zar vi imate rije za ljude koji ovo rade? Z nai, postoje ljudi koji ovo rade kao svoj posao? Pipo je tiho uzdahnuo, ak mu se i osmijeh sledio. Zakon je strogo branio d avanje ikakvih podataka o ljudskom drutvu, da se kultura praiu263?a ne kontaminira ljudskom. A Rooter je stalno igrao tu igru ispitivanja i c ijeenja moguih podataka iz svega to je Pipo rekao. Ovog je put a Pipo mogao kriviti samo samoga sebe, jer je izbrbljao opasku koja je posve bes potrebno otvorila prozor za uvid u ivot ljudi. Tu i tamo znao se meu pekveninjosima osjeati tako ugodno da uope nije pazio to govo ri. Stalna opasnost. Nisam dobar u toj vjeitoj igri prikupljanja informaci ja i istovremenog opreza da im ne pruim nita zauzvrat. Onaj moj #?utljivi sin Libo je ve sada diskretniji od mene. Koliko je prolo o tkad je napunio trinaest godina? etiri mjeseca. Kad bih barem i ja imao na nogama ovakve jastuie kakve ti im a rekao je. Meni bi ova kora stabla raskomadala kou. Onda bismo se svi mi morali postidjeti. Rooter je jo uvije k bio u pozi za koju je Pipo vjerovao kako njome pokazuju blagu uzrujanost ili m oda neverbalno upozorenje drugim praiima da budu oprezni . To je jednako tako mogao biti i znak ekstremnog straha, no koliko je njemu bil o poznato pekveninjosi nikada nisu pokazivali znakove velike prestraenosti . U svakom sluaju Pipo je, kako bi ga smirio, brzo rekao: Ne brini , previe sam star i mlitav da bih se penjao po drveu. To prepu tam mladima. To je imalo uinka. Rooterovo tijelo je opet postalo gipko. Volim s e penjati po drveu. Odande mogu sve vidjeti. unuo je p red Pipom i primaknuo glavu. Hoe li dovesti one ivotin je koje tre preko trave, a ne dodiruju tlo? Ostali mi ne vjeruju kad im ka em da sam neto takvo vidio. Opet jedna zamka. to je, Pipo, ksenologu, zar e poniziti ovog lana zajednice koju prouava? Ili e dopustiti da ov im susretom ovladaju stroga pravila koja je usvojio Sabor Zvjezdanih Putova? Bil o je malo presedana. Jedina inteligentna bia na koja su ljudi dotad nai3?li bili su insekti, jo prije tri tisue godina, a na kraju tog sus reta svi su insekti bili pobijeni. Ovoga puta se Sabor Zvjezdanih Putova pobrinu o da ako ljudi opet pogrijee, ta njihova pogreka ide u suprotnom smj eru. Minimum informacija i minimalan kontakt. Rooter je prepoznao Pipovo oklijevanje, njegovu pomnu utnju.n Nikada nam nita ne govori rekao je Rooter. P romatra nas i prouava, ali nikada ne doputa nama p roi kroz vau ogradu u vae selo, pa da mi moemo promatrat i i prouavati vas. Pipo je odgovorio onoliko poteno koliko je to mogao, jer bilo je van ije biti oprezan nego poten. Ako vi uite toliko malo, a mi t ako mnogo, kako je mogue da vi govorite i stark i portugalski, dok se ja j o uvijek borim pokuavajui nauiti va jezik.d Mi smo pametniji. Tada se Rooter onako sjedei okrenuo, okr enuvi Pipu lea. Idi natrag iza svoje ograde rekao je . Pipo je odmah ustao. Nedaleko je stajao Libo s tri pekveninjosa i pokuavao nauiti kako oni izrauju prostirke od suene merdona loze. Mal i je pogledao Pipa i u tren oka priao svome ocu, spreman za polazak. Pipo ga je poveo ne progovorivi ni rijei. Budui da su pekveninjosi tako teno govorili jezike ljudi, ljudi nikad nisu raspravljali o onome 3?to su nauili sve dok ni bi proli kroz dveri ograde.n Do kue im je trebalo pola sata, a kad su proli dveri i zaputili se p adinom breuljka do Zenadorske postaje, pratila ih je jaka kia. Zenad or? Pipo je razmiljao o toj rijei dok je gledao malen natpis iznad v rata. Na toj ploi je rije KSENOLOG bila ispisana na stark jeziku. Pr etpostavljam da je to ono to ja i jesam, barem kad je rije o biima s drugih planeta, pomislio je Pipo. Ali portugalski naziv zenador bio je toliko laki za izgovor da je na Luzitaniji rijetko tko rab io rije ksenolog, ak i kad je govorio stark. Eto kako se jezik mijen ja, mislio je Pipo. Da nema ansibla koji omoguava trenutanu vezu izm eu Stotinu Svjetova, ne bismo uope mogli uspostaviti zajedniki jezik. Meuzvjezdana putovanja su previe sporadina i spora. St ark bi se unutar jednog stoljea raspao na tisue dijalekata. Moglo bi biti zanimljivo pustiti da raunalo napravi projekciju lingvistikih promjena na Luzitaniji uz pretpostavku da se stark proima portugalskim rij eima ili pak obratno. Oe rekao je Libo. Tek tada je Pipo opazio da se zaustavio desetak metara dalje od postaje. Tangent e. Najbolji dijelovi mog intelektualnog ivota su tangencijalni, u podru9?jima izvan moje strunosti. Mislim da je to zato to su u podru?ju u kojem sam strunjak postavili takve propise koji mi spreavaju bilo kakvo znanje ili razumijevanje iega. Ksenoloka znanost ustraje na veem broju misterija negoli to ini Majka Crkva.phpar Otisak njegovog dlana bio je dostatan da se otkljuaju vrata. Znao je kako e se veer odvijati, jer je njima dvojici trebalo nekoliko sati dok n a terminalima pripreme izvjee o dananjem susretu. Tada e Pipo proitati Libove biljeke, a Libo njegove, pa kad obojica budu z adovoljni proitanim Pipo e napisati kratak pregled kojeg e tad a raunala nadopuniti i upisati biljeke pa ih pomou ansibla odm ah odaslati ksenolozima u preostalom dijelu Stotine Svjetova. Za vie od ti suu znanstvenika cijela se karijera svodi na prouavanje te jedine sv emirske vrste za koju ljudi znaju, a osim ono malo podataka dobivenih satelitom, svi podaci kojima moji kolege raspolau su oni koje im Libo i ja poa ljemo. To je zaista minimalno upletanje u ivot te vrste.phpar Ali im je Pipo uao u postaju, vidio je da to nee biti jedna od onih veeri ispunjenih uobiajenim rutinskim poslom. Ondje je bila Do na Crist, odjevena u ono njezino redovniko ruho. Zar je neko od mlau273?e djece imalo problema u koli? Ne, ne rekla je Dona Crist. S vaom ostalom d jecom je sve u redu, sa svima osim ovoga ovdje. Mislim da bi i on trebao polazit i kolu umjesto da tu s vama radi, pa makar to bilo i u svojstvu egrt a. Libo nije nita rekao. Mudra odluka, pomisli Pipo. Dona Crist je bila sjajna, moda ak i lijepa mlada ena, ali prije svega bila je s veenica reda Filhos da Mente de Cristo, djece Kristova Uma, i nije bila li jepa kad se ljutila zbog neega. Samo uti, Libo, to ti je dobra polit ika. No uope nisam dola ovamo zbog nekog vaeg djeteta. Ovdj e sam zbog Novinhe. Dona Crist nije trebala spominjati prezime; svi su znali Novinhu. Grozna descolada okonana je prije samo osam godina. Zaraza je bila zaprijetila b risanjem cijele kolonije na samome poetku razvoja. Lijek su pronaliNovinhini otac i majka, Gusto i Cida, oboje ksenobiolozi. Traginom ironijo m sudbine, lijek su pronali prekasno da bi spasili sebe. Posljednji descol ada sprovod bio je njihov. Pipo se jasno sjeao male Novinhe kako se dri za ruku gradonael nice Bosquinha, dok je biskup Peregrino na tome sprovodu drao misu. Ne... nije drala gradonaelnicu za ruku. U mislima mu se vratila ta slika, a s njom i ono to je tada osjeao. Sjeao se kako se tada pitao kako se mala osjea u svemu tome. To je bio sprovod njezinih roditelja i on a je bila jedini preivjeli lan njihove obitelji, a ipak je posvuda o ko sebe mogla osjetiti radost ljudi te kolonije. Je li mogla onako malena razumj eti kako je ta radost najbolji znak potovanja prema njezinim roditeljima? Oni su se borili i uspjeli su; neposredno prije vlastite smrti pronali su spas za nas i sada smo tu nazoni kako bismo slavili taj velik dar kojeg su nam dali, ali za tebe, Novinha, to je smrt tvojih roditelja, kao to su ti i braa umrla prije njih. Pet stotina umrlih i vie od stotinu misa z adunica u ovoj koloniji tijekom posljednjih est mjeseci i sve su one odrane u atmosferi straha, muke i oaja. A sada, kad su tvoji rodite lji umrli, tebi taj strah, muka i oaj nisu nita manji, ali nitko dru gi ne dijeli s tobom tu bol. Mi sada mislimo prvenstveno na to kako smo se rijeu353?ili te boli. Promatrajui je, pokuavajui zamisliti njezine osjeaje usp io je samo osjetiti onu vlastitu muku zbog smrti njegove male Marie, stare tek s edam godina, koju je pokosio vjetar smrti u kanceroznom napredovanju goropadnog gljivinog oboljenja, meso koje je naticalo ili trulilo, neki nov ud koji n ije bio ni noga niti ruka, a pojavio se na njezinom kuku, dok je meso otpadalo s njezinih stopala i s glave, razgolitivi kosti, njezino draesno i li jepo tijelo koje im se pred oima raspadalo, dok je njezin bistar um jo#? uvijek bio nemilosrdno svjestan, sposoban osjetiti sve to joj se doga273?a, sve dok nije kriknula zamolivi Boga neka joj dopusti umrijeti. Pipo se sad prisjetio toga i prisjetio se rekvijema odranog za nju i jo pet drugih rtava. Sjetio se kako je tamo sjedio, kleao, stajao sa sv ojom enom i preostalom djecom, osjeajui savreno jedinstv o svih nazonih u katedrali. Znao je da svi osjeaju istu bol, da je g ubitkom svoje najstarije keri sad povezan s tom zajednicom neunitivi m vezama alosti i to jest bila utjeha, to mu je bilo neto za to se mogao uhvatiti. To je ono to takva bol i treba biti, javna i zajednika tuga.in Mala Novinha na sprovodu svojih roditelja nije imala nita od toga. Njezina bol, ako se o tome moe govoriti, bila je jo gora od njegove... Pipo barem nije ostao bez cijele svoje obitelji i bio je odrasla osoba, a ne dijete uasnuto gubljenjem temelja svog ivota. Ona se u svojoj boli nije jou353? vre stopila sa zajednicom, prije bi se moglo rei k ako je bila iz nje iskljuena. To je bio dan kada su svi osim nje bili sret ni. Danas svi zahvaljuju njezinim roditeljima, samo bi ona, otrgnuta od njih, ra dije da oni nikada nisu pronali lijek za druge ako bi to moglo sauva ti njihova dva ivota. Njezina izdvojenost je bila tolika da ju je Pipo mogao vidjeti s mjesta gdje je sjedio. im je to bilo mogue, izvukla je svoju ruku iz gradonae lniine. Kako je misa tekla, tako su i njene suze presuile, a kad je misa zavrila Novinha je sjedila u tiini, poput zatoenika koji odbija suraivati sa svojim uzniarima. Srce mu se slamalo gledaju?i je. A znao je kako, ak kada bi to i pokuao, ne bi mogao prikriti vlastitu radost na kraju descolade, njegovo veselje to mu vie niti jedno od njegove djece ta boletina nee oteti. Ona bi to uvidjela; nj egov pokuaj da je utjei bio bi ruglo i samo bi je jo vie udaljilo. Kad je misa zavrila, hodala je gorko osamljena usred gomile dobronamjernih ljudi koji su joj govorili kako e njezini roditelji sad sigurno postati s veci i sjedit e s desne strane Boga. Kakvu to utjehu predstavlja djetetu?Pipo je glasnim apatom rekao svojoj eni: Ona nam nikada nee oprostiti ovaj dan. Oprostiti? Conceiao nije bila od onih supruga koje istog t renutka znaju to njihov mu eli rei. Nismo mi ubili njezine roditelje... Ali mi se danas radujemo, zar ne? Ona nam to nikada nee oprostiti. Glupost. Ona to ionako ne razumije, previe je mlada.n Ona razumije, pomislio je Pipo. Zar Maria nije razumjela to se dogaa lo, a bila je ak mlaa negoli je Novinha sada. Kako su godine prolazile... otad je prolo osam godina... Pipo je s vremena na vrijeme viao malu. Bila je jednako stara kao i njegov sin Libo, a to j e znailo da su do Libovog trinaestog roendana pohaali isti raz red. Pipo ju je povremeno sluao kako, zajedno s drugom djecom, recitira i dri govore. U njezinim je mislima bilo elegancije, intenzivno je istra&?ivala misli i to ga je privlailo. Istovremeno se doimala krajnje hladno, posve odsutna od svega to ju je okruivalo. Pipov sin Libo bio je st idljiv djeak, ali ak je i on imao nekoliko prijatelja i stekao je na klonost svojih uitelja. Novinha uope nije imala prijatelja. Nije bil o ni uitelja koji bi je iskreno volio, jer je odbijala pruiti ita zauzvrat, odgovoriti na tu ljubav. Ona je emocionalno paralizirana rekla je jednom Dona Crist kad se Pipo bio raspitivao o maloj. Do nje se ne moe doprijeti. K une se kako je savreno sretna i ne vidi ba nikakvog razloga zbog koj eg bi se mijenjala. Sada je Dona Crist dola u Zenadorsku postaju kako bi s Pipom porazgo varala o Novinhi. Zato je dola ba k njemu? Pipo je vidio samo jedan razlog zbog kojeg bi ravnateljica kole dola k njemu razgovarat i ba o tom siroetu. Sklon sam vjerovati kako sam, tijekom sv ih ovih godina koje je Novinha proboravila u vaoj koli, ja jedina os oba koja se raspitivala o njoj. Niste jedini. Prije nekoliko godina bila je pobudila veliko zanimanje, o nda kada je Papa beatificirao njezine roditelje. Svi su pitali je li ker G usta i Cide, Os Venerados, ikada zapazila ikakav udesan dogaaj povez an s njezinim roditeljima, onako kako su to drugi vidjeli.r Zar su je zaista to pitali? Bilo je nekih glasina pa je biskup Peregrino morao to istraiti.r Dona Crist je postala malo krta na rijeima kad bi spom enula tog mladog duhovnog vou luzitanijske kolonije. No moda je to b ilo zato to hijerarhija i red Filhos da Mente de Cristo nikako nisu ili jedno s drugim. Njezin odgovor je bio pouan.phpar Mogu zamisliti. Rekla je, manje-vie, da ako su njezini roditelji zaista slua li molitve i ako su imali neki utjecaj na nebu, zato onda nije odgovoreno na njezinu molitvu da se oni vrate iz groba. Rekla je da bi to bilo korisno ?udo i da ima presedana. Ako su Os Veneradosi zaista imali mo da stvore u269?udo, onda to sigurno znai da nju nisu voljeli dovoljno da bi usli#?ali njezinu molbu. Bilo joj je drae vjerovati da je roditelji jo u vijek vole, samo nemaju snage djelovati. Mala je roena mudrijaica rekao je Pipo.in Mudrijaica i strunjak za pitanja krivnje. Rekla je biskupu da ako Papa proglasi njez ine roditelje asnim ljudima, to e biti isto kao da Crkva izjavi da su je njezini roditelji mrzili. Peticija za kanonizaciju njezinih roditelja bila bi dokaz da Luzitanija nju prezire i bila bi dokaz da je sama Crkva dostojna pre zira. Biskup Peregrino je problijedio sluajui je.hpar Primjeujem da je ipak poslao tu peticiju. Zbog dobrobiti zajednice. A i sva su ta uda postojala. Netko dotakne njihov grob, glavobolja mu odmah proe i onda viknu u8222?Milagre! Os santos me abenoaram! udo! Sveci su me bla goslovili! Znate da Sveti Rim trai malo vra uda negol i su takva. Ali to nije vano. Papa nam je milostivo dopustio da na m ali gradi nazove Milagre pa mogu zamisliti da svaki puta kad netko izgovor i to ime, Novinha se u sebi jo malo jae naljuti.par Ili postane jo hladnija. Kod takvih stvari nikad se ne zna na koju e nas stranu usmjeriti. Bilo kako bilo, Pipo, vi niste jedini koji se ikada raspitivao o njoj. A li vi ste jedini koji se ikada raspitivao o njoj zbog njezine vlastite dobrobiti , a ne zbog njezinih blagoslovljenih roditelja. Bila je to tuna pomisao kako godinama nitko osim redovnica koje vode kole u Luzitaniji nije brinuo o maloj, ako se izuzmu ta krta Pipova raspi tivanja. Ona ima jednog prijatelja rekao je Libo Pipo je zaboravio da je i njegov sin nazoan na ovom razgovoru. Libo je bio tako tih da je bilo lako ne opaziti ga. Dona Crist se zaudila. R1? Libo rekla je mislim da smo bili indiskretni kada smo ovako razgovarali o jednoj od tvojih kolskih kolegica. Ja sam sada zenadorov egrt podsjetio ju je Libo. To je zna ilo da vie ne pohaa kolu. Tko je taj njezin prijatelj? upita Pipo. Marco. Marcos Ribeira pojasnila je Dona Crist. Onaj visok i djeak... Ah da, onaj koji je graen kao koza. Jak je rekla je Dona Crist. Ali nikada nisam zapaz ila meu njima neko prijateljstvo. Jednom kad su Marca zbog neeg optuili, a ona je to slu ajno vidjela, stala je u njegovu obranu. Ti si to malo previe velikoduno interpretirao, Libo rekla je Dona Crist. Bilo bi tonije rei da je ona bila protiv tih djeaka koji su to uinili, a pokuavali su svaliti k rivnju na njega. Marco to ne vidi tako rekao je Libo. Nekoliko puta sam opazio nain na koji je gleda. To ne znai mnogo, ali to je ipak netko kome je ona draga. A je li ona tebi draga? upita Pipo. Libo je razmiljao u nastaloj tiini. Pipo je znao to to zna?i. Mali se propitivao kako bi pronaao odgovor. Ne onakav odgovori koji b i mu najvjerojatnije donio blagonaklonost odraslih, a niti onaj kojim bi isprovo cirao njihov bijes... te dvije vrste prijevare u kojima veina djece tih go dina uiva. Propitivao se kako bi spoznao istinu. Mislim odgovorio je da se ona nije eljela sviati drugima. Ona je kao neki posjetitelj koji oekuje da e se ubrzo vratiti kui. Dona Crist je polako i ozbiljno kimnula. Da, upravo tako. Ona se upravo tako doima. Ali sada, Libo, moramo prekinuti ovu nau indiskreciju i zamoliti te da ode dok mi... Otiao je jo prije negoli je stigla dovriti reenicu, samo brzo kimnuvi i uz osmijeh koji je govorio da, razumijem i o tiao tako brzo i okretno da je to bio jo elokventniji dokaz njegove diskrecije nego da ih je pokuao nagovoriti da ostane s njima. Po tome je P ipo znao da je malog uzrujalo to to ga zamolili da ode; jedan od njegovih trikova da natjera odrasle da osjete neku nejasnu nezrelost u usporedbi s njim.par Pipo rekla je ravnateljica kole mala je predala mo lbu da joj se odobri prijevremeno pristupanje ispitu za ksenobiologa. Kako bi za uzela mjesto svojih roditelja. Pipo je podigao obrvu. Tvrdi da se jo od malih nogu intenzivno bavila tim podrujem. I kako je spremna odmah zapoeti s radom, bez razdoblja odreenog za egrtovanje. Njoj je trinaest godina, zar ne? Postoje presedani. Mnogi su tim testovima pristupali ranije. Jedan je 269?ak proao kada je bio mlai od nje. To je bilo prije dvije tisu3?e godina, ali bilo mu je doputeno. Biskup Peregrino je, naravno, protiv toga, ali gradonaeln ica Bosquinha je, blagoslovljeno joj ono praktino srce, istaknula kako su Luzitaniji silno potrebni ksenobiolozi, jer moramo razviti nove vrste bilja kako bismo u nau prehranu uveli pristojnu dozu raznolikosti i mnogo bolje isko ristili plodnost tla Luzitanije. Njezine rijei su bile: Ba me briga to je maloljetnica, nama su ksenobiolozi nuno potrebni . I vi elite da ja nadzirem taj ispit? Ako biste bili toliko dobri. Bit e mi drago. I rekla sam im da ete prihvatiti. Priznajem da tu imam vlastiti motiv. Oh? Trebao sam uiniti vie za tu djevojicu. Rado bih vidio kako za to jo nije prekasno. Dona Crist se malo nasmijala. Oh, Pipo, bila bih sretna ako biste pokuali. Ali vjerujte mi, dragi moj prijatelju, dodirnuti njezino srce je isto to i kupati se u ledu. Mogu zamisliti. Znam da se osoba koja je se dotakne moe tako osjeu263?ati, ali kako se ona pritom osjea. Nju to, onako hladnu, sigurno opru382?i poput vatre. Vi ste takav pjesnik rekla je Dona Crist. U njezinom glasu nije bilo ironije, zaista je tako mislila. Znaju li prai3?i da smo im kao veleposlanika poslali ono najbolje to imamo?lain Pokuao sam im to rei, no oni su skeptini.in Sutra u vam je poslati. Upozoravam vas... ona e oekiva ti hladne ispite i odbit e svaki pokuaj propitivanja prije ispita.ar Pipo se osmjehnuo. Mene daleko vie brine to e se dogod iti nakon ispita. Ako ne poloi, imat e grdnih problema. A ako polo382?i, tada e poeti moji problemi. Zato? Jer e mi onda Libo piti krv gnjavei me neka njemu dopustim p rijevremeni ispit za zenadora, a ako to uini onda se ja samo mogu pokupiti i otii kui, sklup ati se i ekati smrt. Vi ste, Pipo, takav romantini aavac. Ako u Milagreu postoji itko tko je u stanju svojeg trinaestogodinjeg sina prihvatiti kao ko legu, onda ste to vi. Kad je otila, Pipo i Libo su, kao i obino, radili, zapisujui d nevne dogaaje povezane s praiima: Pipo je usporeiv ao Libov rad, njegov nain razmiljanja, njegove opaske i stavove s on ima od studenata koje je znao, a koji su prije svog dolaska ve diplomirali . Libo je moda jo malen i moda je pred njim jo mnogo tog a iz teorije to e morati nauiti, ali po svojoj metodi bio je v e pravi znanstvenik i bio je u srcu humanist. Kad su zavrili svoj ve ernji posao i zajedno poli kui, obasjani jakom svjetlo263?u Luzitanijinog velikog sjajnog mjeseca, Pipo je odluio da Libo ve? zasluuje da ga on tretira kao svojeg kolegu, bez obzira hoe li ma li pristupiti zavrnom ispitu ili nee. Ti testovi ionako ne mogu izmj eriti one stvari koje su u tom poslu najvanije. I bez obzira bude li se to njoj svialo ili ne, namjeravao je istrait i ima li Novinha one neizmjerive odlike znanstvenika; ako ih nema, onda e se on pobrinuti da ona ne pristupi ispitu, bez obzira na to koliko je mnogo ?injenica zapamtila. Pipo je namjeravao biti strog. Novinha je znala kako odrasli postupaju kada plan iraju ne izvriti neto na nain na koji to ona eli, a prit om ne ele otpoeti nikakav sukob. Naravno, naravno da moe pristupiti ispitu. Ali nema razloga zato bi trala pred rudo, uzmi s i jo malo vremena, budimo sigurni da e uspjeti ve pri pr vom pokuaju. Novinha nije eljela ekati. Novinha je bila spremna.yphpar Preskoit u svaku prepreku koju mi budete htjeli postaviti 8211? rekla je. Lice mu je postalo hladno. Njihova lica su uvijek takva. To je bilo u redu, hlad noa joj je prihvatljiva, ona je njih mogla nasmrt smrznuti. Ne 2?elim da ti skae preko prepreka rekao je.yphpar Jedino to traim je da te prepone odmah sve naniete, ta ko da ih brzo preskoim. Ne elim to odgaati iz dana u dan.in On je na trenutak izgledao vrlo zamiljeno. Jako ti se uri.ar Spremna sam. Pravila Zvjezdanih Putova doputaju mi pristupiti testovima b ilo kada. To je neto o emu odluuje Sabor Zvjezdanih Putova, a ja nisam mogla pronai da bi igdje pisalo kako neki ksenolog moe dovo diti u pitanje stavove Interplanetarnog ispitnog odbora. To znai da nisi paljivo itala. Jedino to mi je potrebno ako polaem ispite prije moje esnaeste godine je doputenje mog zakonskog staratelja. Ja nemam zakonskog staratelja. Ba naprotiv rekao je Pipo. Gradonaelnica Bos quinha je tvoja zakonska starateljica jo od dana kada su ti umrli roditelj i. A ona se slae s tim da pristupim ispitu. Pod uvjetom da doe k meni. Novinha je vidjela intenzivan pogled njegovih oiju. Nije poznavala Pipa pa je mislila kako je to onaj pogled kojega je ve viala u mnogim o?ima, da je to elja za dominacijom i vladanjem njome, elja da se sl omi njezina odlunost i njezina neovisnost, elja da ju se natjera napokornost Od leda do vatre u jednom trenutku. to vi znate o ksenobiologiji! Samo odlazite tamo i razgovarate s praiima, niste uope n i poeli shvaati djelovanje gena! Tko ste vi da me procjenjujete? Luz itaniji je potreban ksenobiolog, a nema ga ve osam godina. A vi je e lite ostaviti neka jo eka, tako da biste vi imali nad tim kontrolu!par Na njezino iznenaenje, on se nije zbunio ni uzrujao niti uzmaknuo. Nije jo j je uzvratio ljutnjom. Ponaao se kao da uope nije nita rekla. Shvaam rekao je tiho. eli postati ksen obiolog zbog svoje velike ljubavi prema ljudima Luzitanije. Kad si vidjela potre bu ovih ljudi, ti si se rtvovala i spremna si posvetiti cijeli svoj ivot altruistikoj slubi za dobrobit drugih. To to je rekao zvualo je posve apsurdno i uope nije bilo ono u353?to je ona osjeala. Zar to nije dovoljno dobar razlog?d Bio bi, kad bi to bila istina. Zar me nazivate laljivicom? Tvoje vlastite rijei zovu te laljivicom. Govorila si o tome kako te oni, ljudi Luzitanije, trebaju. Ali ti ivi meu nama. Tu si 382?ivjela cijeli svoj ivot, spremna rtvovati se za nas, a ak se ni ne osjea dijelom ove zajednice. Znai, on nije kao ostali odrasli koji su tako dugo vjerovali laima z bog kojih se doimala djetetom kakvo su htjeli da ona bude. Zato bi h se osjeala kao dio ove zajednice? Ja nisam njezin dio.r On je kimnuo vrlo polako, kao da razmilja o tom njezinom odgovoru. Kojoj zajednici ti pripada? Jedina druga zajednica na Luzitaniji su praii, a mene niste vidjeli tamo s tim oboavateljima stabala. Na Luzitaniji postoje jo mnoge zajednice. Na primjer, ti si uenica... postoji zajednica uenika. Za mene ne postoji. Znam. Nema prijatelja ni intimnih kolskih drugova, odlazi3? na mise, ali nikada ne ide na ispovijed, odvojila si se toliko daleko koliko je to uope i mogue, toliko da ni ne dodiruje ivot zajednice. Prema svim pokazateljima, ti ivi u potpunoj izolaciji.ar Novinha se za ovo nije pripremila. Imenovao je one donje slojeve njezine boli, a ona nije imala razvijena sredstva kojima bi se od toga branila. Ako je i tako, to nije mojom krivnjom. Znam. Znam kada je to zapoelo i znam ija je krivnja da je to potrajalo do dananjeg dana. Moja? Moja. I od svih drugih. Ali najvie je moja, jer sam znao to ti se dogaa, a nisam ba nita poduzeo. Sve do danas.lain A danas ete me sprijeiti da doem do jedine stvari koja mi je u mom cijelom ivotu vana. Hvala vam lijepa na takvom suosje263?anju. Ponovo je sveano kimnuo, kao da prihvaa njezin zajedljiv izraz zahva lnosti. U izvjesnom smislu, Novinha, nije ni vano to to nije tvojom krivnjom. Jer grad Milagre jest zajednica i ponaao se on prema tebi loe ili ne, on se svejedno mora ponaati onako kako se ponaaju sve zajednice kako bi omoguio najveu moguu sreu za svoje lanove.phpar to znai za sve na Luzitaniji osim za mene... osim za mene i za praie. Ksenobiolog je vrlo vaan za koloniju, pogotovo za ovakvu, okru&?enu ogradom koja zauvijek ograniuje na rast. Na ksenobiolog mora pronai naine za proizvodnju vie proteina i ugljikohidrata po hektaru, a to znai genetiki izmijeniti ito i krumpir koji su ovamo doli sa Zemlje, kako bi napravio... Kako bi maksimalno iskoristio prehrambene mogunosti koje nam pru382?a okoli na Luzitaniji. Mislite li da namjeravam pristupiti ispitu ne z najui ono ime se namjeravam baviti cijeli ivot. Cijeli svoj ivot e posvetiti unapreivanju ivota ljudi koje prezire. Sada je Novinha uvidjela zamku koju joj je postavio; ali prekasno, ve se z atvorila. Dakle, vi mislite kako ksenobiolog ne moe raditi svoj po sao ako ne voli ljude koji se koriste rezultatima njegovog rada? Briga mene voli li ti nas ili ne voli. Ja samo moram znati u353?to ti zaista eli. Zato si svemu ovome prila s tolik o strasti. Osnovna psihologija. Moji su roditelji umrli radei taj posao i sad a nastojim nastaviti njihovu ulogu. Moda rekao je Pipo. A moda i ne. Ono t o ja elim znati, Novinha, ono to moram znati prije negoli ti dopustim polaganje tog ispita jest kojoj zajednici ti pripada. To ste ve sami rekli! Ne pripadam niti jednoj.par Nemogue. Svaka osoba je definirana zajednicama kojima pripada i on ima kojima ne pripada. Znai, ja sam to i to i to, a definitivno nisam to i to i to. Sve tvoje definicije su negativne. Mogao bih napraviti besk onanu listu svega onoga to ti nisi. Ali osoba koja zaista vjeruje ka ko ne pripada ba niti jednoj zajednici se uvijek ubija, bilo da ubije svoj e tijelo ili odustane od svojeg identiteta i poludi. To sam ja, luda do same sri. Nisi ti luda. Tebe tjera zastraujui osjeaj za svrhovit ost. Ako pristupi tom ispitu, ti e ga i poloiti. Ali pri je nego ti to dopustim moram znati tko e postati kad taj ispit polou382?i. Moram znati u to vjeruje i ega si dio, do ega ti je stalo i to voli. Nikoga na ovom ili bilo kojem drugom svijetu. To ti ne vjerujem. Nikada nisam na ovom svijetu upoznala dobrog ovjeka ili enu, osim mojih roditelja, a oni su mrtvi! A ak i oni... nitko nita ne razumije. Ti. Ja sam takoer dio toga, zar ne? Ali nitko nikoga ne razumije. ?ak ni vi. Pravite se kako ste mudri i puni suuti, ali jedino ste me pota knuli na pla, jer imate mo sprijeiti me u nakani da radim ono to elim raditi... A to je ksenobiologija. Da, to je ksenobiologija! Ona je u svakom sluaju dio toga.d A to je ono drugo? Ono to ste vi. Ono to vi radite. Samo, vi to radite potpuno pogreno, vi to radite glupavo. Ksenobiolog i ksenolog. Napravili su glupu pogreku stvorivi novu znanost kako bi pro uavali praie. To je bila hrpetina umornih i starih antro pologa koji su stavili nov eir i sebe prozvali ksenolozima. Ali vi n e moete shvatiti praie budete li samo promatrali kako se ponaaju! Oni su nastali drukijom evolucijom. Morate razumjeti njiho ve gene, ono to se dogaa u stanicama njihovog tijela. I u stanicama drugih ivotinja, jer ih se ne moe prouavati odvojeno, nita ne ivi izolirano... Nemoj mi dijeliti lekcije, pomislio je Pipo. Reci mi to ti osjea. I kako bi je isprovocirao da bude jo emotivnija, apnuo je: Osim tebe. To je imalo uinka. Od one hladne djevojice pune prezira pretvorila s e u vatrenu i sada se branila. Vi ih ne razumijete, ali ja u ih sh vatiti! Zato je tebi stalo do njih? Kakve veze imaju ti prai263?i s tobom? Vi to nikada neete shvatiti. Vi ste dobar katolik: Izgovorila je tu rije s prezirom. Ima jedna knjiga koja je na Indexu. Pipovo lice je zablistalo iznenadnim razumijevanjem. Matica i Hegemon. ivio je prije tri tisue godina, ma tko to bio, onaj koji je sebe nazivao Govornikom za mrtve. Ali on je razumio one insekte! Zbrisali smo ih , ta jedina razumna stvorenja iz svemira koja smo ikada upoznali, ali on je razumio. A ti eli napisati priu o pekveninjosima onako kako je izvorni Govornik napisao o insektima. Kad vi to ovako kaete onda to zvui jednostavno poput kakve d omae zadae. Vi ne znate kako je bilo napisati Maticu i Hegemona. Koliku agoniju mu je to prouzroilo kada je zamil jao sebe unutar tog nepoznatog uma... i iz toga je izaao ispunjen ljubavlj u za ta sjajna stvorenja koja smo unitili. Bio je suvremenik najgoreg ljud skog bia koje je ikada postojalo, Endera Ksenocida, koji je unitio t e insekte, i dao je sve od sebe ne bi li nekako ponitio to to je End er uinio, Govornik za mrtve pokuao je uskrsnuti mrtve...ain Ali nije mogao. Ali uskrsnuo ih je! Uinio je da opet ive... da ste pro itali tu knjigu znali biste to! Za Isusa ne znam, sluam biskupa Peregrina i ne mislim da u njegovim propovijedima ima imalo snage koja bi pretvorila hosti ju u tijelo ili oprostila miligram krivnje. Ali Govornik za mrtve je ponovo o2?ivio maticu konice. Dobro, pa gdje je ona? Ovdje unutra! U meni! Kimnuo je. U tebi je i jo netko. Govornik za mrtve. To je ono #?to ti eli postati. To je jedina istinita pria koju sam ikada ula rekla je. Jedina do koje mi je stalo. Je li to ono to elite od men e uti? To da sam heretik? I kako u cijeloga ivota raditi kako bih dodala jo jednu knjigu popisu istinitih djela koje dobri katolici ne s miju itati? Ono to sam ja elio uti tiho je rekao Pipo R1? bilo je da mi kae ono to jesi, a ne imena svega onoga #?to nisi. Ti si matica konice. Ti si Govornik za mrtve. Ovo je vrlo mala zajednica, malena brojem, ali velika srcem. A ti si odluila ne biti dijelo m skupine djece koja se okupila samo s ciljem da iskljue druge, a ljudi te gledaju i govore kako si jadna mala djevojica i tako izolirana, ali ti zn a tajnu, zna tko si ti zapravo. Ti si jedino ljudsko bie kojeje u stanju razumjeti kako radi um izvanzemaljaca, jer ti si um izvanzemaljaca, ti zna kako je to ne biti ovjek, jer nikad a nije postojala ljudska skupina koja bi ti ukazala povjerenje kao bona fide hom o sapiensu. Sada kaete kako nisam ak ni ljudsko bie? Natjerali ste me da se rasplaem kao malo dijete, jer mi ne doputate pristupiti is pitu, prisilili ste me da se ponizim i sada kaete da nisam ljudsko bie? Moe pristupiti ispit. Ove rijei su ostale lebdjeti u zraku. Kada? apnula je. Noas. Sutra. Kada hoe. Ja u prekinuti sa svojim poslom kako bih te proveo kroz te testove onako brzo kako to bude el jela. Hvala! Hvala vam, ja... Postani Govornik za mrtve. Uinit u sve kako bih ti pomogao. Zakon mi zabranjuje povesti bilo koga osim mojeg egrta, mog sina Liba tamo van na susrete s pekveninjosima. Ali dat emo ti na uvid sve nae bil jeke. Pokazat emo ti sve to smo do sada saznali. Sva naa nagaanja i razmiljanja. Zauzvrat e i ti nama pokazati s av svoj rad, ono to e otkriti o genetskim uzrocima ovoga svije ta, a to bi nam moglo pomoi u boljem razumijevanju pekveninjosa. A k ad saznamo dovoljno, zajedno, moi e napisati svoju knjigu, mou263?i e postati Govornik. Ali ovoga puta ne Govornik za mrtve. Pekv eninjosi nisu mrtvi. Protivno svojem uobiajenom ponaanju, Novinha se osmjehnula. Govornik za ive. I ja sam proitao Maticu i Hegemona rekao je. Ne znam boljeg naina da stekn e slavu. No ona mu jo nije posve vjerovala. Nije vjerovala u ono to se inilo da joj on obeava. esto u eljeti doi ovamo. Stalno. Mi ovo zakljuavamo samo kad odlazimo kui na spavanje.rd Ali mislim na preostalo vrijeme. Dosadit u vam. Rei et e mi neka idem odavde. Imat ete preda mnom tajne. Rei ete mi n eka budem tiho i neka ne spominjem svoje ideje. Tek smo se sprijateljili, a ti ve misli da sam laljiva c i prevarant, pravo udovite. Ali hoete. Svi se tako ponaaju. Svi oni ele da odem od njih... Pipo je slegnuo ramenima. Pa to? Zna se dogoditi da svatko poeli da svi ostali nekamo odu. Ponekad u poeljeti da i ti ode. Ono to ti elim rei je da i u tim trenucima, 9?ak i ako ti kaem da ode, ne mora otii. To je bila posve najudnija sjajna stvar koju joj je ikada itko rekao. R1? To je ludo. Samo neto. Obeaj mi da nikada nee pokuati izai tamo van i otii pekveninjosima. Jer ja ti to nikada ne mogu dop ustiti, pa ako ipak ode, Sabor Zvjezdanih Putova e posve obustaviti sav na rad ovdje i zabraniti nam svaki kontakt s njima. Obeava li mi to? Ili e sve, sav moj posao ovdje, propasti.r Obeavam. Kada eli pristupiti ispitu? Sada. Mogu li zapoeti sada? Njeno se nasmijao, a onda je pruio ruku i bez gledanja dodirnuo term inal. Sprava je oivjela i ve su se u zraku iznad terminala pojavljivali prvi genetski modeli. Ve ste imali sve spremno rekla je. Sve je ek alo spremno! Znali ste da ete mi dopustiti pristupanje ispitu!ain Kimnuo je. Nadao sam se. Vjerovao sam u tebe. elio sam ti pomo?i raditi ono o emu sanja. Tako dugo dok to bude neto pozitiv no. Novinha ne bi bila Novinha da nije pronala jo jednu otrovnu stvar ko ju e rei. Shvaam. Vi ste taj koji procjenjujete vrijed nost neijih snova. Moda on nije znao da bi to trebala biti uvreda. Samo se osmjehnuo i rekao Vjera, nada i ljubav... to troje. Ali najvea od njih je ljubav.r Vi me ne volite rekla je. Ah rekao je ja sam sudac snova, a ti si sudac ljubavi. E h pa ja te kao sudac proglaavam krivom za sanjanje dobrih snova i osuujem te na doivotni rad i patnju u korist tih snova. Samo se nadam kako m e jednoga dana nee proglasiti nevinim za zloin koji bih po?inio volei te. Na trenutak se zamislio. Za vrijeme desco lade izgubio sam ker. Zvala se Maria. Sada bi bila samo nekoliko godina st arija od tebe. I ja vas podsjeam na nju? Mislio sam da ona ne bi bila nimalo nalik na tebe.r Zapoela je s ispitom. Trajao je tri dana. Poloila ga je s rezultatom znatno boljim od mnogih diplomiranih studenata. Kasnije se ona vie nije s jeala tog ispita, jer je to bio tek poetak njezine karijere, kraj nj ezinog djetinjstva, potvrda vokacije za ono ime e se cijeloga ivota baviti. Pamtit e ga samo kao poetak njezinog ivota u Pip ovoj postaji gdje su Pipo, Libo i Novinha tvorili prvu zajednicu kojoj je ona pr ipadala otkad su joj sahranili roditelje. Nije bilo lako, pogotovo ne u poetku. Novinha nije odmah odbacila svoj obi aj hladnog suprotstavljanja. Pipo je to razumio i bio je spreman saviti se pod verbalnim udarima. Za Liba je to bio daleko vei izazov. Zenadorska po staja bila je mjesto gdje je mogao biti nasamo sa svojim ocem. Sada je, bez da j e itko traio njegov pristanak, bila pridodana trea osoba, osoba hlad na i zahtjevna, koja je s njim razgovarala kao da je on dijete iako su bili vr353?njaci. Ljutilo ga je to je ona bila punopravni ksenobiolog, s potpunim statusom koji se podrazumijevao za odrasle, a on je jo uvijek bio e grt. Ali nastojao je to strpljivo podnositi. Po prirodi je bio miran i ta mirno a mu je nekako pristajala. Nije bio sklon otvorenim vrijeanjima. Ali Pipo je poznavao svog sina i znao je da sve u njemu kuha. Nakon nekog vremena je ?ak i Novinha, onako bezosjeajna kakva je bila, uvidjela da ona provocira Liba vie negoli bi to ijedan normalan mladi mogao podnijeti. Ali um jesto da ublai svoj stav, ona je sve to poela shvaati kao izaz ov. Kako se moe isprovocirati nekakva reakcija iz jednog neprirodno mirnog , dobroudnog, prekrasnog djeaka? Zar e mi rei da si sve ove godine radio rekla je jednoga dana a ne zna ak ni kako se ti prai263?i razmnoavaju? Otkud zna da su to samo mujaci?yphpar Libo je tiho odgovorio. Kad su uili na jezik, objasnili smo im to je muko, a to ensko. Odabrali su sebe nazivati muu353?karcima. A o onima drugima, o onima koje nikada nismo vidjeli, govorili su kao o enama. Ali kako zna, oni se razmnoavaju pupanjem! Ili mitozom!pard Ton kojim je govorila bio je pun prezira i Libo nije odmah odgovorio. Pipo je zamislio kako moe uti misli svojeg sina koji je paljivo sastavlj ao svoj odgovor sve dok nije bio uglaen i siguran. Volio bih da je na posao bio vie posveen fizikoj antropologiji odgovorio je Libo. Tada bismo bili spremniji za primjenu tvojih istraivanja u podruju luzitanijskih submolekularnih modela ivota na naa znanja o pekveninjosima. Novinha je izgledala zgranuto. Zar e rei da niste uzel i ni uzorke tkiva? Libo je malo pocrvenio, ali glas mu je jo uvijek bio miran kad joj je odgo vorio, a Pipo pomisli kako bi se mali jednako ovako ponaao i kada bi ga is pitivala Inkvizicija. Mislim da to je aavo rekao je Libo ali bojali smo se da bi se pe kveninjosi udili zato uzimamo dijelove njihovog tijela. Ako bi netko nakon toga pokupio kakvu bolest, mogli bi pomisliti da smo je mi prouzroi li. A kako bi bilo da uzmete neto to oni gube posve prirodno? Mn ogo toga se moe nauiti iz jedne dlake. Libo je kimnuo. Pipo je, promatrajui sa svojeg terminala smjetenog u suprotnom kraju prostorije, prepoznao tu kretnju... Libo ju je nauio od s vog oca. Mnoga primitivna plemena sa Zemlje su vjerovala da dlaka otpala s njihovog tijela sadri djeli njihovog ivota i njihove snage. to ako praii pomisle da se protiv njih sluimo mag ijom? Zar ne govori njihov jezik. Mislila sam i da neki od njih govore s tark. Nije se potrudila sakriti svoj prezir. Zar im ne moe objasniti emu slue takvi uzorci? Ima pravo odgovorio joj je tiho ali ako bismo im t o objasnili mogli bismo ih nehotice poduiti pojmu bioloke znanosti t isuu godina prije nego bi oni prirodno dosegnuli taj stupanj znanja. Zato nam zakon zabranjuje objanjavati im takve stvari. Sad se, napokon, Novinha zbunila. Nisam znala da su vam tako jako vezane ruke s tom doktrinom minimalne intervencije. Pipo je bio zadovoljan vidjevi kako je odustala od svoje arogancije, ali a ko je postojalo ita gore od toga onda je to bila njezina poniznost. To dij ete je bilo toliko izolirano od kontakta s drugim ljudima da je govorila poput p revie struno napisane znanstvene knjige. Pipo se upitao nije li ve263? prekasno pokuati nauiti je kako je to biti ljudsko bie.ar Nije bilo prekasno. Kad je jednom shvatila kako su oni izvrsni u znanosti kojom se bave, a kako ona o tome ne zna gotovo nita, odbacila je svoju agresivno st i gotovo prela u suprotnu krajnost. Tjednim bi s njima dvojicom tek pon ekad progovorila. Umjesto toga, prouavala je njihova izvjea, p okuavajui shvatiti svrhu koja je bila u temelju njihovog rada. Ponek ad je imala neko pitanje pa ga je i postavila, a oni su joj odgovarali pristojno i detaljno. Ta pristojnost je postupno prelazila u bliskost. Pipo i Libo su poeli pred njom otvoreno razgovarati, iznosei svoja nagaanja o tome zbog ega su praii razvili neka svoja udna ponaanja, ka kvo znaenje lei iza neke njihove udne izjave, zato ostaj u tako do ludila nespoznatljivi i nedostupni. A kako je prouavanje pra#?ia bila posve nova grana znanosti, Novinhi nije trebalo dugo pa da u njoj postane dovoljno struna da bi mogla postaviti neke hipoteze, ak i kad je ovako dobivala podatke iz druge rukeyphpar Samo reci hrabrio ju je Pipo. Svi smo podjednako slijepi . Pipo je predvidio to e se nakon toga dogoditi. Libovo pomno odgajano strpljenje uinilo ga je hladnim i rezerviranim u odnosu na ostale vr?njake pa ga je Pipo nastojao pridobiti da se pokua socijalizirati. Novinh ina izoliranost bila je uoljivija, no nita temeljitija od Libove. Sa da ih je taj zajedniki interes za praie zbliavao, jer s kim su drugim mogli o tome razgovarati kada nitko osim Pipa nije mogao 9?ak ni razumjeti o emu uope razgovaraju. Zajedno su se odmarali, smijali se do suza alama koje nisu mogle nasmijati ni jednog drugog Luzitanca. Ba onako kako su praii, 9?ini se, davali ime svakom stablu u umi, Libo je zaigrano davao imena sv akom komadu namjetaja u Zenadorskoj postaji i povremeno je objavljivao kak o su neki od tih dijelova loe raspoloeni i kako im ne bi smjeli smet ati. Nemoj sjesti na Fotelju, sad su joj opet oni dani u mjesecu! Nikada nisu vidjeli enku praia, a mujaci su o njim a govorili s gotovo religioznim potovanjem; Novinha je napisala cijeli niz podrugljivih izvjea o izmiljenoj pekveninjo eni koju je zvala asna Majka, koja je bila vrlo zla i zahtjevna i sve je to zvu alo strano smijeno. No nije sve bilo smijeno. Bilo je i problema, briga, a jednom se pojavio i pravi strah kako su moda uinili upravo ono to se Sabor Zvjezd anih Putova tako silnu trudio sprijeiti, kako su moda unijeli radika lne promjene u drutvenu zajednicu pekveninjosa. Sve je to, naravno, po?elo s Rooterom. On je uporno postavljao provokativna i nemogua pitanja k ao na primjer: Kako ste mogli zaratiti ako ne postoji drugi grad s ljudi ma? Za vas ne bi bilo asno ubijati Malene. Pipo je blebetao ne#?to o tome kako ljudi nikada ne bi ubijali pekveninjose, te Malene, ali znao je kako to nije ono pitanje koje je Rooter zapravo postavio.r Pipo je ve godinama znao da su pekveninjosi znali za pojam ratovanja, ali Libo i Novinha su se jo danima nakon toga prepirali oko toga je li Rootero vo pitanje znailo da praii rat smatraju poeljnim i li uglavnom samo neizbjenim. Od Rootera su dobili i druge sitne informacij e od kojih su neke bile vane, a neke nisu, a za mnoge od njih bilo je nemo gue procijeniti vanost. Na izvjestan nain je sam Rooter bio pr imjer za mudrost politike koja je ksenolozima branila postavljati pitanja koja b i otkrila oekivanja ljudi, a time i ponaanje ljudi. Rooterova pitanj a su im esto pruala vie odgovora nego odgovori koje su im prau353?ii davali na postavljena pitanja. Ipak, posljednja informacija koju im je Rooter pruio nije bila u obliku po stavljenog pitanja. Bilo je to miljenje koje je izrekao privatno razgovara jui s Libom, dok je Pipo bio s nekim drugima i istraivao kako oni to grade svoje drvene kolibe. Znam, znam rekao je Rooter z ato je Pipo jo uvijek iv. Vae su ene previ e glupe da bi znale da je on mudar. Libo se trudio pronai neki smisao u toj izjavi. Rooter je mislio kako bi u382?ene ljudi, kad bi bile pametnije, ubile Pipa? Taj razgovor o ubijanju bio j e uznemirujui, to je oito bilo neto vano, a Libo nije zn ao kako bi se sam nosio s time. Nije mogao zvati Pipa u pomo, jer Rooter j e namjerno odluio govoriti o tome tamo gdje ih Pipo ne moe uti . Kad Libo nije odgovorio, Rooter je ostao uporan. Te vae ene su slabe i blesave. Rekao sam to drugima i oni su rekli da mogu tebe pitati. Vau353?e ene ne vide Pipovu mudrost. Je li to istina? inilo se da se Rooter prilino uzrujao; teko je disao i stalno je upkao dlake sa svojih ruku, po etiri ili pet odjednom. Libo je mo rao nekako odgovoriti. Veina ena ga ne poznaje rekao je. Kako e onda znati ako on bude umro? pitao je Rooter. Tada je naglo postao vrlo miran i poeo je govoriti vrlo glasno. Vi ste cabras! Pipo se tek tada pojavio na vidiku, pitajui se tko to i zato vi?e. Odmah je vidio kako je Libo oajan i izbaen iz svog mira. No jo353? uvijek nije imao pojma o emu je bila rije i kako bi mogao pomou263?i. Jedino je znao da Rooter govori kako su ljudi, ili barem Pipo i Libo, na lik onim dugakim ivotinjama, cabras, koje po prerijama pasu u stadim a. Pipo ak nije mogao ni pogoditi je li Rooter ljutit ili sretan. Vi ste cabras! Vi odluujete. Pokazivao je prema Pipu, a onda prema Libu. Vau ast ne biraju vae ene nego vi! Ba kao u bitci, samo stalno! Pipo nije imao pojma o emu to Rooter govori, ali zapazio je kako su svi pe kveninjosi nepokretni kao panjevi i ekaju da on, ili Libo, odgovori. Bilo je jasno da je Libo bio previe prestraen Rooterovim udnim pona anjem da bi se uope usudio odgovoriti. Zato Pipo nije vidio razloga zato ne bi rekao istinu jer je to, napokon, bila sasvim trivijalna informa cija o ljudskom drutvu. To se protivilo onim zahtjevima koje mu je Sabor Z vjezdanih Putova postavio, no ne odgovoriti nita moglo bi nanijeti jo veu tetu. I zato je rekao: ene i mukarci odluu269?uju zajedno ili odluke o samima sebi donose sami. Ne odluuju jedno za drugoga. Bilo je oito kako je to odgovor kojeg su svi praii ekali. Cabras govorili su stalno, a onda su potrali do Ro otera, galamei i zvidei. Podigli su ga i krenuli s njim u #?umu. Pipo je pokuao krenuti za njima, no dva praia su ga zaustavila i odmahnula glavama. To je bila ljudska kretnja koju su jo o davno nauili, ali za pekveninjose je imala stroe znaenje. Pipu je bilo apsolutno zabranjeno slijediti ih. Ili su k enama, a to je bilo mjesto za koje su im pekveninjosi rekli da tamo nikada nee ii.par Putem kui Libo ga je izvijestio o tome kako je ta potekoa zapo ela. Zna li to je Rooter rekao? Rekao je da su nae ene slabe i glupe. To je rekao zato to nikada nije upoznao gradonaelnicu Bosqu inha. Ili tvoju mamu, kad smo ve kod toga. Libo se nasmijao, jer je njegova mati, Conceiao, vladala arhivama kao da j e to kakav drevni kolodvor u divljini, i ako ste uli u to njezino carstvo potpuno ste potpadali pod njezine zakone. Dok se smijao, osjetio je kako mu je n eto kliznulo, umaklo, neka vana misao... o emu smo ono govoril i? Razgovor se nastavio, Libo je zaboravio, a uskoro je ak i zaboravio da je zaboravio. Te noi su uli bubnjanje za koje su Pipo i Libo pretpostavili da je d io nekakve proslave. To se nije dogaalo tako esto, takvo udaranje te kim palicama o velike bubnjeve. inilo se kako toj ceremoniji nema kr aja. Pipo i Libo su nagaali kako bi to mogao biti neki ekvivalent ljudskoj seksualnoj ravnopravnosti koja je pruala mukim prai?ima neku nadu za osloboenje. Mislim da bi se ovo moglo okvalific irati kao ozbiljna promjena u ponaanju pekveninjosa ozbiljnim je g lasom zakljuio Pipo. Ako vidimo da smo prouzroili neku stvar nu promjenu, morat u o tome izvijestiti, a Sabor e vjerojatno dati u putu da se ljudski kontakt s pekveninjosima na neko vrijeme prekine. Moda na nekoliko godina. Bila je to otrenjavajua pomisao, to kako bi vjerno i predano obavljanje njihova posla moglo navesti Sabor na potpunu zab ranu obavljanja tog posla. Ujutro ih je Novinha otpratila do glavnih ulaznih vrata njihove kolonije, do ogr ade koja je odvajala naselje ljudi od padina koje su vodile gore u umovite breuljke gdje su ivjeli praii. I dok su Pipo i Li bo jo uvijek uvjeravali jedan drugog kako nisu mogli postupiti druki je nego su postupili, Novinha je ila ispred njih, tako da je ona prva do353?la do vrata u ogradi. Kad su je pristigli, pokazala je prema svjee rau353?ienoj crvenoj zemlji na breuljku, udaljenoj svega kakvih tridesetak metara od ograde. Ovo je novo rekla je i tamo se nalazi jo neto. Pipo je otvorio dveri, a Libo je, onako mlad, potrao kako bi izvidio o 9?emu se radi. Zastao je na samom rubu svjee krevine i ostao tako, posve ukoen, zurei u ono to je tamo lealo. Pipo se, vidj evi ga, takoer zaustavio, a Novinha, koja se odjednom bila prestra353?ila za Liba, ne obazirui se na stroga pravila protri kroz vrata. Libo je pao na koljena i zabacio glavu vrsto zgrabivi svoje guste u vojke kose, i grozno kriknuo. Na krevini je leao Rooter, raskreenih udova, dok mu je utroba bila vrlo sustavno izvaena i svaki organ bio pomno odvojen, ile i vl akna njegovih udova iupani i uredno poredani po zemlji po sasvim odr eenoj shemi. Sve je jo uvijek bilo nekako povezano s tijelom, ni#?ta nije bilo posve odrezano. Libova agonija plaa bila je gotovo histerina. Novinha je kleknula po kraj njega i drala ga, ljuljala ga je pokuavajui ga utje iti. Pipo je izvadio svoj mali fotoaparat i poeo metodino snimati iz svih uglova kako bi to kasnije kompjuter mogao detaljno analizirati.lain Jo je bio iv kad su mu to radili rekao je Libo, kada se dovoljno primirio da bi mogao govoriti, ali jo je uvijek morao rije9?i izgovarati polako i oprezno, kao da je neki stranac koji tek ui jezik . Tako puno krvi je na zemlji i proirila se tako daleko... sigurno m u je srce jo kucalo kad su ga rasporili. O tome emo razgovarati kasnije rekao je Pipo.in Sada se Pipo savreno i okrutno jasno prisjetio onoga to je jue r bio zaboravio. To je ono to je Rooter rekao o enama. One o dluuju kada e umrijeti. On mi je to rekao, a ja sam... Zaustavio se. On, naravno, nije uinio nita. Zakon je od njega tra382?io da ne uini nita. U tom trenutku je zakljuio kako mrzi t aj zakon. Ako je zakon doputao da se ovakvo to dogodi Rooteru, onda taj zakon nema nikakvog razumijevanja. Rooter je bio osoba. Ne moe s amo stajati i dopustiti da se ovo dogodi osobi samo zato to je ti prou?ava. Nisu ga obeastili rekla je Novinha. Ako post oji ita to je sigurno, to je njihova ljubav prema stablima. Vidi#?? Iz sredine njegovog prsnog koa, koji je inae bio prazan, virila je vrlo mala biljka. Posadili su stablo kako bi oznaili mj esto njegove smrti. Sada znamo zato oni svakom stablu nadjenu ime gorko je izj avio Libo. Sade ih kao nadgrobne spomenike za praie ko je nasmrt mue. Ovo je vrlo velika uma mirno je rekao Pipo. Molim vas da vae hipoteze ograniite na ono to je mogue. Taj njegov miran i razborit ton ih je smirio, to to je ak i u ovak voj situaciji ustrajavao na tome da se ponaaju kao znanstvenici.plain to sada trebamo uiniti? pitala je Novinha.plain Prvo moramo odmah tebe vratiti u ograen prostor odgovorio je Pipo. Tebi je zabranjeno izlaziti izvan ograde.r Ali mislila sam s tim ostacima tijela... to bismo trebali ui niti. Nita. Pekveninjosi su uinili ono to pekveninjosi ine, bez obzira na razlog zbog kojeg tako rade. Pomogao je Libu ustati. Libu je na trenutak bilo teko stajati i prvih nekoliko koraka oslanjao sena njih oboje to li sam ja rekao? proaptao je. ? ak ni ne znam to sam to takvo rekao da ga je to ubilo.lain Nema to s tobom veze rekao je Pipo. Radi se o meni.pard to, zar vi mislite da ih posjedujete? pitala je Novinha. u8211? Zar mislite da se itav njihov svijet vrti oko vas? Kao to ste rekli, praii su to uinili iz nekog njima znanog razloga . Posve je jasno kako se to nije sada dogodilo po prvi puta... previe su v jeti u vivisekciji, a da bi im ovo bilo prvi put. Pipo je ovo prihvatio s crnim humorom. Gubimo zdrav razum, Libo. Novinha ne bi trebala znati nita o ksenologiji. Ima pravo sloio se Libo. Ma to da je o vo pokrenulo, inili su to i ranije. Ovo je njihov obiaj. Tru dio se zvuati hladno. Ali to je jo gore, zar ne? rekla je Novinha. To 353?to im je obiaj jedni drugima vaditi utrobu dok su jo ivi. Prom atrala je stabla ume koja je poinjala na vrhu breuljka i pital a se koliko se tih stabala ukorijenilo u krvi. Pipo je ansiblom poslao svoje izvjee, a kompjutor mu nije stvarao ni kakve probleme to se tie prioriteta slanja te poruke. Odluku o tome treba li nastaviti kontakt s praiima prepustio je nadzornom od boru. Taj odbor nije mogao ustanoviti nikakvu fatalnu pogreku. Nemo gue je tajiti odnos meu spolovima ljudi, jer jednog e dana kse nolog biti neka ena, pisalo je u izvjeu odbora i mi ne moemo pronai niti jednu toku u kojoj niste djelovali r azumno i smotreno. Zakljuili smo da ste i ne znajui sudjelovali u ne kakvoj borbi za vlast u kojoj se odluilo protiv Rootera i miljenja s mo kako trebate nastaviti s vaim radom uz sav razuman oprez.rd Bilo je to potpuno odobravanje koje isto nije bilo lako prihvatiti. Libo je odra stao uz praie, ili u najmanju ruku sluajui svog oc a kako o njima govori. Rootera je poznavao bolje nego bilo koga od ljudi, izuzmu li se lanovi njegove obitelji i Novinha. Bili su mu potrebni dani dok se nije vratio u Zenadorsku postaju i tjedni prije negoli je opet bio u stanju otiu263?i u umu. Praii nisu niim pokazivali da se i353?ta dogodilo; tovie, inilo se da su jo otvoreniji i v ie prijateljski naklonjeni nego prije. Nitko nije spominjao Rootera, a naj manje Pipo i Libo. Ipak, na strani ljudi dolo je do promjena. Kad su bili meu praiima, Pipo i Libo se nikada nisu udaljavali jedan od drugog vie od nekoliko koraka. Bol i alost koja ih je snala onog dana uinili su da su se Libo i Novinha jo vie zbliili, kao da ih je tmina povezivala bolje nego svjetlost. Praii su im sada izgledali opasno i nesigurno , upravo onako kakvo je ljudsko drutvo oduvijek bilo, a izmeu Pipa i Liba, bez obzira koliko su bodrili jedan drugog, sada se nadvilo pitanje ija je to krivnja. I tako je jedina dobra i pouzdana stvar u Libovom ivotu bila Novinha, a u Novinhinom ivotu Libo. Premda je Libo imao majku, brau i sestre i mada su Pipo i on uvijek odlazi li kui k njima, Novinha i Libo su se ponaali kao da je Zenadorska po staja neki otok, s Pipom kao voljenim ali dalekim Prosperom. Pipo se pak pitao j esu li praii poput Ariela koji mlade ljubavnike vodi prema sre i ili su poput malih Calibana koji su jedva nekako pod kontrolom i tra&?e prigodu za ubojstvo. Nakon nekoliko mjeseci, Rooterova smrt je u sjeanjima poela blijedje ti pa im se pomalo vratio i smijeh, iako moda i nije bio onako bezbrian kao prije. Kada su navrili sedamnaest godina, Libo i Novinha su ve? bili toliko sigurni jedno u drugog da su posve rutinsko govorili o tome to e zajedno raditi za dvije, deset ili dvadeset godina. Pipu nikad nijepadalo na pamet pitati ih o njihovim planovima za vjenanje. Napokon, misli o je, oni prouavaju biologiju od jutra do veeri. Na kraju e im sigurno pasti na pamet iskuati stabilnu i drutveno prihvatljivu str ategiju reprodukcije. U meuvremenu je bilo dovoljno to to su se besk onano udili i pitali kada i kako se pekveninjosi razmnoavaju k ada mujaci nemaju vidljiv spolni organ. Njihove pekulacije o tome ka ko praii kombiniraju genetski materijal uvijek su zavrav ale alama tako smijenim da je Pipo morao koristiti svu svoju samokon trolu kako bi se mogao praviti da mu to nije smijeno.ar I tako je Zenadorska postaja za tih nekoliko kratkih godina bila mjesto iskrenog prijateljstva dvoje sjajnih mladih ljudi koji bi inae bili preputen i hladnoj usamljenosti. Nikom od njih nije palo na pamet da bi ta idila mogla bi ti naprasno prekinuta, i to zauvijek, a pod okolnostima koje e poslati str ah svuda po Stotini Svjetova. Sve je to bilo tako jednostavno i tako obino. Novinha je analizirala genet sku strukturu muicama prekrivene trske koja je rasla uz rijeku i otkrila k ako u njezinim stanicama postoje ista ona tjeleca koja su bila uzron ik descolade. Uvela je nekoliko drugih staninih struktura u prostor iznad kompjuterskog terminala i zarotirala ih. Sve su sadravale agens descolade. Pozvala je Pipa koji je pregledavao transkript jueranjeg posjeta pek veninjosima. Kompjuter je obavio usporedbu svake stanice iji je uzorak ima la. Bez obzira na funkciju neke stanice, bez obzira na uzorak s kojeg je bila uz eta, svaka je strana stanica u sebi sadravala descoladu, a to se kem ijskih znaajki tie, kompjuter ih je proglasio posve identinima . Novinha je oekivala kako e Pipo kimnuti i rei joj da to izgled a zanimljivo i moda izai s nekom svojom hipotezom. Umjesto toga, on je sjeo i ponovio cijeli pokus, postavljajui joj pitanja o tome kako se ob avlja kompjuterska usporedba, a onda o tome to je tjelece descolade zapravo radilo. Moji roditelji nikada nisu dokuili to ta tjeleca pokre e, ali tjelece descolade oslobaa ovaj mali protein... zapravo mislim da je to pseudoprotein... koji onda napada genetske molekule poinju i s jednog kraja i razdvajajui njihove dvije niti tono po sred ini. Zato su ih i nazvali descolador... jer tako odljepljuju i ljudsku DNK.pard Pokai mi kako djeluju u stranim stanicama. Novinha je pokrenula simulaciju. Ne, ne samo genetske molekule... cijelu stanicu. To je samo u jezgri rekla je i proirila polje kako bi se u kljuio vei broj varijabli. Kompjutor je usporio, jer je uzimao u obz ir milijune nasuminih rasporeda materijala jezgre u svakoj sekundi.rd U stanicama trske, kako se genetska molekula rastvorila tako se i nekoliko krupn ih proteina takoer raspalo i razmotalo u otvorene niti. Kod ljudi, DNK se nastoji rekombinirati, ali se proteini ubacuju bez ikakvog reda tako da stanica za stanicom poludi. Ponekad pribjegnu mitozi kao to se dogaa kod raka, a ponekad umiru. Najvanije je to da se kod ljudi tjeleca descolade mnoe kao luda, prelazei iz stanice u stanicu. Naravno, sva ko strano stvorenje ih ve ima. Ali Pipa nije zanimalo to to je rekla. Kad je descolador zavrio s ge nima trske, Pipo je gledao od jedne stanice do druge. Ovo nije samo znau269?ajno, ovo je identino rekao je. To je ista stvar! Novinha nije odmah shvatila to je to on zapazio. to je to jednako ka o to? A nije ga imala vremena to ni pitati. Pipo je ve bio ustao, zgrabio svoj kaput i krenuo prema vratima. Vani je lagano kiilo. Pipo je zas tao samo toliko da bi joj doviknuo: Reci Libu da ne mora dolaziti, samo mu pokai tu simulaciju i vidi moe li on to shvatiti prije negoli se vratim. On e znati... to je odgovor na neu353?to vrlo veliko. Odgovor na sve. Recite mi. Nasmijao se. Nemoj varati. Libo e ti rei, ako to sama ne vid i. Kamo sad idete? Idem pitati pekveninjose jesam li u pravu. Ali znam da sam u pravu, ?ak i ako oni budu lagali o tome. Ako me nema za sat vremena, znai da sam se okliznuo u blatu i slomio nogu. Libo nije doao vidjeti simulaciju. Sastanak Odbora za planiranje silno se oduio u prepirci oko irenja pojasa terena za stoku, a nakon toga je jo morao poi u tjednu kupovinu ivenih namirnica. Kada se vratio, prolo je ve etiri sata otkad je Pipo otiao, van i se poeo hvatati mrak, a ona lagana kiica je prelazila u susnje&?icu. Odmah su krenuli u potragu za njim, bojei se da e im mo da biti potrebni sati dok ga pronau. Nali su ga i prebrzo. Tijelo mu se ve hladilo u snijegu. Pra269?ii nisu u njega ak ni posadili stablo. 2 TRONDHEIM Duboko alim to nisam mogao udovoljiti vaem zahtjevu i pruiti vam vie detalja koji se odnose na obiaje udvaranja i sklapanje braka kod starosjedilaca Luzitanije. Mora da vas je to neizmjerno uzrujalo, jer inae ne biste Ksenolokom drutvu predali peticiju trae3?i da se protiv mene povede postupak, jer sam odbio suraivati u va im istraivanjima. Kada budui ksenolozi prigovaraju kako iz mojih promatranja pekveninjosa ne odabirem prave podatke, ja ih uvijek zamolim neka ponovo proitaju ograniu269?enja koja su mi zakonom nametnuta. Nije mi doputeno na teren povesti vie od jednog asistenta, ne smijem postavljati pitanja koja bi mogla otkri ti to ljudi oekuju, kako nas starosjedioci ne bi pokuali opona ati. Ne smijem dragovoljno pruati informacije koje bi iznudile paral elan odgovor; ne smijem uz njih neprestano boraviti due od etiri sat a. S izuzetkom odjee koju nosim, ne smijem se u njihovoj nazonosti s luiti ikakvim tehnolokim proizvodom, a to ukljuuje kamere, spr ave za snimanje zvuka, kompjutere, a ne smijem se ak sluiti ni indus trijski proizvedenim perom kojim bih pisao po industrijski proizvedenom papiru. Ne smijem ih ak ni promatrati ako oni nisu toga svjesni.phpar Ukratko: ne mogu vam rei kako se pekveninjosi razmnoavaju, jer su od luili da to preda mnom ne rade. Naravno da je vae istraivanje obogaljeno. Naravno da su nai za kljuci o pekveninjosima apsurdni. Kada bismo pod istim ogranienjima koja nas veu uz promatranje tih starosjedilaca promatrali vae sveu269?ilite, mi bismo bez sumnje zakljuili da se ljudi ne razmnoavaju, da ne tvore rodovske zajednice i kako su cijeli ivot posvetili pret varanju studenta-larve u odraslog profesora. Mogli bismo ak i pretpostavit i da u ljudskom drutvu profesori imaju zamjetnu mo. Jedna kompetentn a istraga brzo bi otkrila netonost takvih zakljuaka... ali u slu?aju pekveninjosa kompetentna istraga ne samo da nije doputena nego se na nju ne smije ak ni pomisliti. Antropologija nikada nije egzaktna znanost. Istraitelj nikada nije pripadn ik iste kulture kao onaj kojeg istrauje. No to su neka prirodna ograni?enja u znanosti. Ali ono to nama, a preko nas i vama, smeta su umjetno s tvorena ogranienja. Prema sadanjem tempu kojim napredujemo, slobodno bismo pekveninjosima mogli potom slati upitnike pa ekati da nam odg ovore nekim na brzinu sroenim znanstvenim radomJOu195?O FIGUEIRA ALVAREZ, odgovor Pietru Guataninniju sa Sveuilita Si cilija, Milano kampus, Etruria, objavljeno posthumno u Ksenolokim istraivanjima 22:4:49:193 Novost o Pipovoj smrti nije bila samo od lokalnog znaaja. Ta je obavijest bila odmah odaslana ansiblom na svih Stotinu Svjetova. Jedina bia iz svemi ra otkrivena nakon Enderovog ksenocida su do smrti muila jedino ljudsko bi e kojemu je bio zadatak prouavati ih. Nakon samo nekoliko sati znans tvenici, politiari i novinari poeli su zauzimati stavove.lain Brzo su doli do konsenzusa. Jedan incident pod neshvatljivim okolnostima n e dokazuje da je politika Vijea Zvjezdanih Putova prema prai263?ima bila pogrena. Ba suprotno, ini se kako injenica da je umro samo jedan ovjek dokazuje mudrost sadanje politike koja s e svodi na gotovo posvemanje nedjelovanje. Zato ne bismo trebali uin iti nita drugo ve nastaviti neto sporijim tempom. Pipov naslje dnik dobio je upute da ne posjeuje praie e263?e nego svakog drugog dana i nikada ne due od sat vremena. Ne smije vru353?iti pritisak na praie da odgovore na pitanja povezana s n ainom na koji su se ponijeli prema Pipu. Ovo je predstavljalo pojaan je stare politike neaktivnosti. Javila se i velika zabrinutost za moral ljudi na Luzitaniji. Usprkos skupo i, ansiblom su im poslali jo mnogo zabavnih programa kako bi pomogli njiho ve misli skrenuti s tog groznog ubojstva. I tako, uinivi ono malo koliko se to moglo uiniti za ljude Luz itanije, ija se udaljenost mjeri svjetlosnim godinama, stanovnici Stotine Svjetova vratili su se svojim lokalnim problemima. Izvan Luzitanije, meu petsto milijardi stanovnika Stotine Svjetova, smrt Joo Figueira Alvareza zvanog Pipo samo je jedan ovjek shvatio kao ve liku promjenu u svom ivotu. Andrew Wiggin je bio govornik za mrtve u sveuu269?ilinom gradu Reykjaviku, slavnom po ouvanju nordijske kulture, visoko na strmim obroncima fjorda otrog poput noa, koji je probio gr anit i led uz sam ekvator zaleenog svijeta Trondheima. Bilo je proljee, pa se snijeg povlaio, a slabana trava i cvijee niknuli su u potrazi za snagom blistavog sunca. Andrew je sjedio na suncem obasjanom obronk u, okruen tucetom studenata koji su prouavali povijest meuzvje zdane kolonizacije. Samo je napola sluao uljivu raspravu o tom e je li posljednja pobjeda ljudi u ratu s kukcima bila nuan preludij za ek spanziju ljudi. Takve rasprave su se uvijek brzo srozavale na kritiziranje ljuds kog monstruma Endera, zapovjednika flote koja je izvrila ksenocid nad kukc ima. Andrew je nastojao pustiti misli da mu malo odlutaju; ova tema mu nije bila dosadna, no nije ni elio da mu u potpunosti zaokupi pozornost.lain Tada mu je mali kompjutor, koji je poput nakita bio implantiran u njegovo uho, j avio o smrti Pipa, ksenologa na Luzitaniji, i Andrew se u trenutku sabrao. Preki nuo je svoje studente. to znate o praiima? Oni su jedina nada da se iskupimo odgovorio je jedan koji je Calvina uzimao ozbiljnije nego Luthera. Andrew je naglo pogledao studenticu Plikt za koju je znao da nee otrpjeti takav misticizam. Oni ne postoje zato da bi ispunili neku svrhu koju su im ljudi namijenili, pa ak ni za iskupljenje prezrivo je rekla Pli kt. Oni su pravi rameni, kao i insekti. Andrew je kimnuo, ali se namrtio Koristi rije koja jou353? nije u opoj uporabi. Trebala bi biti. Svatko na Trondheimu, svaki Nordijac u Stotini Svjetova trebao je do sada ve proitati Demostenovu Povijest Wutana na Trondheimu. Trebali smo, ali nismo uzdahnuo je jedan od studenata.plain Govornie, recite joj neka se prestane kooperiti. Od svih 2?ena koje znam Plikt je jedina koja se moe kooperiti i kad sjedi.par Plikt je sklopila oi. Nordijski jezik poznaje etiri tipa st ranih bia. Prvi su oni koji dolaze iz druge zemlje, utlaning, stranac kojeg prepoznajemo da pripada naem svijetu, ali dolazi iz drugog grada ili zemlje. Drugi tip je framling... Demosten je uglavnom isputao naglasak iz nordijskog frmling... a to je stranac kojeg prepoznajemo kao ljudsko bie, ali s nekog drugog svijeta. Trei tip je raman kojeg prepoznajemo kao ljudsko bie, ali neke druge vrste. etv rti je pravi stranac, varels, a ukljuuje sve ivotinje, jer s njima nije mogua konve rzacija. Oni ive, ali mi ne moemo nagaati o svrsi i uzrocima k oji ih pokreu. Oni su moda inteligentni, moda posjeduju samosv ijest, ali mi to ne moemo znati. Andrew je zapazio kako se nekoliko studenata uzrujalo. Zato im je rekao: Vi mislite da vas ljuti Pliktina arogancija, ali nije tako. Plikt nije arogantn a, ona je uglavnom samo precizna. S pravom se sramite to jo uvijek n iste proitali Demostenovu povijest vaeg vlastitog naroda, pa se u to m vaem sramu ljutite na Plikt, jer ne dijeli s vama va grijeh.ard Mislio sam da govornici ne vjeruju u grijeh rekao je neki mrzovo ljni momak. Andrew se osmjehnuo. Ti vjeruje u grijeh, Styrka, i djeluje temeljei se na tom vje rovanju. I tako grijeh u tebi postaje stvaran pa, poznavajui te, ovaj govo rnik mora vjerovati u grijeh. Styrka nije htio priznati poraz. Kakve veze ima nabrajanje ova eti ri tipa s Enderovim ksenocidom? Andrew se okrenuo prema Plikt. Ova je jedan trenutak razmiljala, pa rekla: To ima veze s glupavom raspravom koju smo upravo vodili. Kroz ovakvo nordijsko raz likovanje stranaca moemo vidjeti kako Ender unitivi kukce zapr avo nije poinio pravi ksenocid, jer o njima smo samo znali da su varelsi, a tek mnogo kasnije, kada je izvorni Govornik za mrtve napisao Maticu i hegemona, ljudska bia su po prvi puta razumjela da ti kukci uopu263?e nisu bili varelsi nego ramani; do tog vremena nije bilo nikakvog razumije vanja izmeu tih insekata i ljudi. Ksenocid je ksenocid rekao je Styrka. To to Ender nije znao da su oni ramani ne ini ih nita manje mrtvim.in Andrew je uzdahnuo zbog tog Styrkinog nepomirljivog stava. Meu kalvinistim a u Reykjaviku vladala je moda da se ne pridaje nikakvo znaenje ljudskom p orivu za procjenjivanje dobra ili zla u nekom djelovanju. Djela su dobra ili lou353?a sama po sebi, govorili su. A to to su se Govornici za mrtve drali svoje jedine doktrine kako dobro i loe postoji u potpunosti unutar lj udskih motiva, a ne u samom djelovanju, uvjetovalo je da su se studenti poput Styrke prema Andrewu drali prilino neprijateljski. Sreom Andrew im to nije zamjerao, shvaao je motive koji su stajali iza toga.lain Styrka, Plikt, dopustite da vam postavim jedan drugi sluaj. Pretpo stavimo da su praii, koji su nauili govoriti stark, a 269?ije jezike su neki ljudi takoer nauili, pretpostavimo da smo saz nali kako su oni odjednom, bez ikakve provokacije i objanjenja, do smrti m uili ksenologa koji je bio poslan tamo kako bi ih prouavao. Plikt je istog trenutka reagirala. Otkud mi znamo da je to bilo bez prov okacije? Ono to se nama ini nedunim, njima bi moglo biti nepod noljivo. Andrew se osmjehnuo. Pa ak ako je i tako. Taj ksenolog im nije nan io nikakvo zlo, malo je govorio i nita ih nije kotao... prema svim p oznatim standardima on nije zasluio takvu bolnu smrt. Zar takvo neshvatlji vo ubojstvo ne pokazuje da su praii varelsi, a ne ramani?pard Sada je Styrka bio taj koji je odmah odgovorio. Ubojstvo je ubojstvo. To govorenje o varelsima i ramanima je besmislica. Ako su ti praii ubojice, onda su oni zli, jednako onako kao to su i kukci bili zli. Ako se netko zlo ponaa onda on i jest zao. Andrew je kimnuo. Tu i lei naa dvojba. U tome i jest problem . Je li sam taj akt bio zao ili je, barem prema shvaanjima pra ia, bio dobar? Jesu li praii ramani ili varelsi? Ti, Sty rka, dri za trenutak svoj jezik za zubima. Znam sve argumente tvog kalvini zma, ali ak bi i John Calvin tvoju doktrinu nazvao glupom.hyphpar Otkud vi znate to bi Calvin... Jer je mrtav viknuo je Andrew pa zato ja imam pravo govo riti u njegovo ime! Studenti su se nasmijali, a Styrka se povukao u tvrdoglavu utnju. Andrew j e znao da je taj momak bistar; njegov kalvinizam nee trajati ni koliko bud e trajao njegov dodiplomski studij, mada e njegovo rastajanje s kalvinizmo m biti dugo i bolno. Talman, Govornie rekla je Plikt. Govorili ste kao da je ta vaa hipotetska situacija istinita, kao da su prai?i zaista ubili ksenologa. Andrew je polako kimnuo. Da, to je istina. To je bilo uznemirujue. Vratilo je u sjeanje odjeke davnog sukoba iz meu kukaca i ljudi. U ovom trenutku pogledajte malo u vlastitu nutrinu rekao je Andr ew. Vidjet ete kako ispod vae mrnje prema Enderu i kse nocidu i ispod vae tuge zbog smrti kukaca osjeate i neto mnogo runije: Bojite se stranca, bio on utlaning ili framling. Kad pomislite da bi on ubio ovjeka za kojeg znate i kojeg cijenite, onda vie nije va no kako on izgleda. Tada je on varels ili jo gore, djur, stran a ivotinja koja se nou prikrada razjapljenih eljusti. Kada bis te u selu samo vi imali oruje, a ta zvijer, koja je raskomadala jednog od vaih ljudi, bi ponovo dolazila, biste li zastali pitajui imaju li i one pravo na ivot, ili biste djelovali spaavajui svoje selo, l jude koje znate, te ljude koji o vama ovise? Prema tom vaem dokazivanju, mi bismo sada trebali ubiti prau269?ie, onakve primitivne i bespomone kakvi jesu! povikao j e Styrka. Mojem dokazivanju? Ja sam samo postavio pitanje. Pitanje nije dokazivanj e, osim ako ti ne misli da zna moj odgovor, a ja te uvjeravam, Styrk a, da ga ne zna. Razmislite o tome. Nastava je zavrena.in Hoemo li sutra razgovarati o tome? pitali su.in Ako budete eljeli odgovorio im je, ali znao je da e oni o tome raspravljati i kada on ne bude nazoan. Za njih je pitanje Ender a i ksenocida bilo uglavnom filozofsko. Uostalom, taj rat s kukcima odvijao se p rije vie od tri tisue godina; sada je godina 1948. ZZP, ako se ra9?una otkad je utemeljen Zakonik Zvjezdanih Putova, a Ender je kukce unit io godine 1180. prije ZZP-a. No za Andrewa ti dogaaji i nisu bili toliko d avni. On je sudjelovao na mnogo vie meuzvjezdanih letova negoli bi s e itko od njegovih studenata usudio i pomisliti. Otkad je navrio dvadeset i pet godina pa sve do ovog boravka na Trondheimu, nikada nije ni na jednom plan etu ostao due od est mjeseci. Putovanje brzinom svjetlosti omogu?ilo mu je da povrinom vremena odskae kao kamena abica povrinom vode. Njegovi studenti nisu imali pojma da njihov govorni k za mrtve, koji jamano nije stariji od trideset i pet godina, ima posve j asna sjeanja na dogaaje prije 3000 godina i da su mu se neki od tih dogaaja inili kao da su se zbili prije kakvih dvadesetak godina, pol ovinom njegovog ivota. Nisu znali ni kako je pitanje Enderove davne krivnj e gorjelo u njemu i kako je na njega odgovarao na tisuu raznih i nezadovol javajuih naina. Oni su svojeg uitelja znali samo kao Govornika za mrtve; nisu znali da, kad je bio tek dijete, njegova starija sestra Valentin a nije znala izgovoriti ime Andrew pa ga je zato zvala Ender, tim imenom koje ga je uinilo neslavnim i prije nego je navrio petnaest godina. Pa zato neka Styrka, koji ne zna oprostiti, i analizama sklona Pikta procjenjuju to vel iko pitanje Enderove krivnje; za Andrewa Wiggina, Govornika za mrtve, to pitanje nije bilo akademsko. A sada dok je hodao vlanim travnatim obronkom osjeajui studen u zraku, Ender... Andrew, Govornik... mogao je razmiljati samo o pra iima, koji su ve izvrili neobjanjiva ubojstva, bau353? onako kako su ih kukci bezbrino poinili kada su po prvi puta p osjetili pripadnike ljudske vrste. Je li to neto to se neizbje no dogaa pri susretu stranaca, mora li takav susret biti obiljeen kr vlju? Kukci su posve mirno ubijali ljudska stvorenja, ali samo zato to su imali nain razmiljanja kojeg donosi ivot u konici; ivot pojedinca nije im bio vaan ni koliko crno ispod nokta, a ubiti jedno g-dva ovjeka bio je jednostavno njihov nain da nam poalju poru ku da su ovdje, u naem susjedstvu. Bi li i praii mogli i mati slian razlog za ubojstva? Ali onaj glas u njegovom uhu govorio je o torturi, ritualnom ubojstvu nalik onom e kada su praii pogubili jednoga od svojih. Prai263?i nisu imali psihologiju konice i nisu bili kukci, a Ender Wiggin mora o je saznati zato su uinili to to su uinili.ain Kada ste saznali za smrt tog ksenologa? Ender se okrenuo. Bila je to Plikt. Slijedila ga je, umjesto da se vratila u Cav es, tamo gdje su studenti ivjeli. Onda, dok smo razgovarali. Dotaknuo je svoje uho. Implantirani t erminali su bili skupi, ali nisu bili nikakva rijetkost. Ja sam neposredno prije nastave provjerila novosti. Tada jo nisu g ovorili nita o tome. Da je neka velika pria stigla ansiblom, bila bi podignuta uzbuna. Osim ako vi ne dobivate vijesti izravnim izvijeem ansibla. Plikt je oito vjerovala kako je na tragu nekom misteriju, a zapravo je i b ila. Govornici imaju prioritetan pristup javnim informacijama re kao je. Je li netko od vas zatraio da govorite o smrti tog ksenologa?pard Odmahnuo je glavom Luzitanija je pod Katolikom licencom.plain Tako sam i mislila rekla je. Oni tamo nemaju svog govorn ika, ali ipak e morati dopustiti njegov dolazak ako netko to zatrai.A Trondheim je Luzitaniji najblii svijet. Nitko nije zatraio govornika. Plikt je posegnula za svojim asom u rukavu. Zato ste ovdje?rd Zna i sama zato sam doao. Govorio sam smrt Wutana. Znam da ste ovdje s vaom sestrom Valentinom. Ona je mnogo popularn iji uitelj nego vi... ona na pitanja odgovara odgovorima, a vi samo postavljate jo vie pitanjahpar To je tako samo zato to ona zna neke odgovore.par Govornie, morate mi rei. Pokuala sam saznati net o o vama... bila sam radoznala. Na primjer, vae ime i odakle dolazite. Sve je strogo povjerljivo. To je tako strogo povjerljivo da ak nisam uspjela saznati ni koji je to stupanj povjerljivosti. Ni sam Bog se ne bi mogao dokopati vae biografije. Ender ju je primio za ramena i zagledao joj se ravno u oi. To se t ebe ne tie, eto koji je to stupanj povjerljivosti. Vi ste mnogo vaniji negoli to itko misli, Govornie r ekla je. Ansibl alje izvjea vama prije negoli ikome drugome, za r ne? A nitko ne moe proitati podatke o vama. Nitko to nikada nije ni pokuao. Zato ti pokuava? Ja elim biti Govornik. Pa onda budi. Kompjutor e te obuiti. To nije poput neke reli gije... ne mora nauiti napamet nekakav katekizam. A sada me ostavi. Odmaknuo se od nje blago je odgurnuvi pa je malo ustuknula dok je odlazio. elim govoriti za vas doviknula mu je. Ja jo uvijek nisam mrtav doviknuo je i on njoj.lain Znam da odlazite na Luzitaniju! Znam da idete! Onda zna vie nego ja, rekao je tiho za sebe. Ali drhtao je dok je ho dao, premda je sjalo sunce i premda je na sebi imao tri dempera da ga #?tite od hladnoe. Nije znao da u Plikt ima toliko emocija. Oito je da je dola kako bi se identificirala s njim. Plailo ga je to j e ta djevojka tako oajniki trebala neto od njega. Sada je ve263? proveo godine ne stvarajui ni s kim neku ozbiljnu vezu, osim sa svojo m sestrom Valentinom... s njom i, naravno, s mrtvima za koje je govorio. Svi ost ali ljudi koji su u njegovom ivotu neto znaili bili su ve mrtvi. On i Valentina nadivjeli su ih stoljeima i otad proli mnoge svjetove. Pomisao kako e pustiti korijenje u ledenom tlu Trondheima odbijala ga je. to li je to Plikt htjela od njega? Nije vano, ma to to bilo, o n joj to nee pruiti. Kako li se usuuje neto traiti od njega, kao da joj on pripada! Ender Wiggin nije pripadao nikome. Kad bi znal a tko je on zapravo, ona bi se nad njim gnuala zbog ksenocida; ili bi ga o boavala kao spasitelja ljudskog roda... Ender se sjeao kako je to iz gledalo kada su ljudi to inili i nije mu se svialo. ak i sada kada su ga znali samo po njegovoj ulozi, pod imenom govornik, talman, falante, spieler ili kako su ve sve zvali Govornika za mrtve na jeziku njihovog grada ili njihove nacije ili njihovog svijeta. Nije elio da ga znaju. Nije im pripadao, nije pripadao ljudskoj rasi. Imaoje drugu zadau i pripadao je nekom drugom. Ne ljudskim biima. A nit i tim prokletim praiima. Ili je barem tako mislio. 3 LIBO Promatran nain prehrane: poglavito maciosi, sjajni crvi koji ive na liu loze merdona na kori drvea. Ponekad su vieni kako 382?vau listove capima. Ponekad (je li to sluajno?) zajedno s macios ima jedu i lie merdone. Nikada ih nismo vidjeli da jedu neto drugo. Novinha je analizirala sve te tri vrste hrane: maciose, lie capima i lie merdone, a re zultati su bili iznenaujui. Ili tim praiima ne tre ba mnogo proteina ili su cijelo vrijeme gladni. U prehrani im ozbiljno manjka mn otvo elemenata u tragovima, a unos kalcija je toliko nizak da se pitamo ko riste li njihove kosti kalcij na isti nain kao to to ine na3?e kosti. isto nagaanje: Kako ne moemo uzeti uzorak njihovog tkiva, na353?e jedino znanje o anatomiji praia i o njihovoj psihologiji je ono koje moemo popabiriti s onih fotografija mrtvog tijela pra353?ia koji se zvao Rooter i nad kojim su izvrili vivisekciju. Ipak, postoje neke anomalije koje su posve oite. Njihovi jezici su tako f antastino pokretljivi da mogu proizvesti sve zvukove koje moemo mi, ali i mnotvo onih koje mi ne moemo, i to mora imati neku svrhu. Mo382?da im to pomae pri traenju kukaca pod korom drvea ili mo382?da gnijezda na tlu. Moda su to neki njihovi daleki preci i radili, ali to posve sigurno danas ne rade. A oni ronati jastuii koji su izrasline s unutranje strane koljena pomau im pri penjanju i omogu263?avaju da se za deblo dre samo nogama. Zato se to razvilo? Kako b i mogli pobjei nekakvom grabeljivcu? Na Luzitaniji ne postoje grabeu382?ljivci dovoljno veliki da bi mogli nakoditi praiima . Imaju li to zato da bi se mogli drati dok trae insekte pod korom d rvea? Jedini insekti su muhe i puladori, ali oni ne ruju koru stabla, a pr aii ih ionako ne jedu. Maciosi su krupni i ive na povr353?ini kore i lako ih se moe ubrati tako da se prema dolje povue lo za merdone. Oni se zapravo ni ne trebaju penjati po stablima.hpar Libovo nagaanje: Jezik i penjanje po stablu razvilo se u drukijem ok oliu, tamo gdje je prehrana bila puno raznolikija i ukljuivala i ins ekte. Ali neto (Ledeno doba? Migracija? Neka bolest?) je prouzroilo promjenu okoline. Nema vie buba u kori drvea. Moda su tada bil i zbrisani i svi krupni grabeljivci. Time bi se objasnilo zato na Luzitaniji ivi tako malo ivotinjs kih vrsta, iako su uvjeti za ivot vrlo povoljni. Ta kataklizma mora da se dogodila relativno nedavno (prije pola milijuna godina?) pa evolucija jo n ije imala vremena razviti vee razlike. To je primamljiva hipoteza, jer u okoliu kakav je sada nema razloga da se praii uope razviju. Oni tu nemaju konkurenciju. Ekolo3?ka nia koju sada zauzimaju mogla je biti ispunjena oposumima. Zato bi inteligencija trebala biti potez vezan uz prilagodbu? Ali izmisliti katastr ofu kako bi se objasnilo zato praii imaju tako dosadan i ne ba hranjiv nain prehrane vjerojatno je ipak pretjeravanje. Ockha mova filozofska otrica jednostavnosti bi ovo sasjeklo u trake.ainJOO FIGUEIRA ALVAREZ, radne biljeke, 14.04.1948. godine ZZP, objavljeno posthumno u Filozofskim korijenima luzitanijske secesije, 2010-33-4-I090:40 im je gradonaelnica Bosquinha stigla u Zenadorsku postaju, Libo i No vinha su izgubili nadzor nad stvarima. Bosquinha je bila navikla preuzimati zapo vjednitvo, a njezin stav nije ostavljao mnogo prostora za proteste pa ?ak ni za neko razmatranje. Ti ovdje ekaj rekla je Libu gotovo istog asa kad su joj objasnili situaciju. im sam prim ila tvoj poziv, poslala sam Arbitra da to javi tvojoj majci.par Moramo unijeti njegovo tijelo rekao je Libo.par Pozvala sam i neke ljude koji ive tu u blizini da nam pomognu oko toga rekla je a biskup Peregrino priprema za njega mjesto na gro blju katedrale. elim tome nazoiti Libo je bio uporan. Shvati, Libo, da moramo snimiti detaljnu sliku cijelog dogaaja.r Ja sam bio taj koji vam je rekao da moramo to uiniti, zbog izvje353?a Odboru Zvjezdanih Putova. Ali ti ne bi smio biti tamo glas joj je bio autoritativan. ? Osim toga, mora napisati vlastiti izvjetaj. Moramo o tome i m prije izvijestiti Sabor. Jesi li u stanju sve to napisati sada, dok ti je jo353? svjee u sjeanju? Naravno, bila je u pravu. Samo Libo i Novinha su mogli napisati izvjee iz prve ruke i to ga prije napiu to e biti bolje.plain Mogu to uiniti rekao je Libo. I ti, Novinha, unesi svoja zapaanja. Svoja izvjea pi353?ite odvojeno i bez konzultiranja. Stotina Svjetova to eka.ain Kompjutor je ve bio spreman i njihova izvjea su se objavljival a ansiblom jo dok su ih pisali, sa svim pogrekama i ispravcima. Na s vih Stotinu Svjetova su ljudi koji su se najvie bavili ksenologijom itali svaku rije im su je Libo ili Novinha bili upisali. Mnogima dru gima su odmah bili dostavljani kompjuterski ispisani saeci o onome t o se dogodilo. Dvadeset i dvije svjetlosne godine dalje, Andrew Wiggin je saznao da su Jooa Figueiru Pipa Alvareza ubili prai3?i i to je rekao svojim studentima jo prije nego su ljudi unijeli Pipovo tijelo kroz dveri ograde. im je zavrio s pisanjem, Libo se odmah naao okruen ljudi ma iz vlasti. Novinha je to promatrala sa sve veom tjeskobom, jer je vidje la kako svi ti voe Luzitanije samo pojaavaju Libovu bol. Tu je najgo ri bio biskup Peregrino ija se predodba suuti svela na to da L ibu kae kako su praii zapravo ivotinje bez due pa zato treba rei da njegov otac nije bio ubijen nego su ga raskomadale divlje zvijeri. Novinha mu je umalo doviknula: Znai li to da se Pipov 2?ivot sveo samo na promatranje betija? A njegova smrt nije ubojstvo nego Boje djelo? Ali Libu za volju se suzdrala, a ovaj je pak sjedio uz biskupa i kimao i napokon ga se rijeio bre no to bi to Novinha stigla uiniti svojim dokazivanjem. Dom Cristo iz samostana bio je mnogo korisniji, postavljajui intelig entna pitanja o dogaajima koji su se zbili toga dana, to je pak Libui Novinhi omoguilo odgovarati analitiki i bez emocija. Ipak, Novinh a se brzo povukla iz tog odgovaranja na pitanja. Veina ljudi je pitala zau353?to su praii uinili neto takvo; Dom Cristo je pitao to je to Pipo mogao nedavno uiniti i time potaknuti vlas titu smrt. Novinha je savreno dobro znala to je Pipo uinio. Re kao je praiima tajnu koju je bio otkrio u Novinhinoj simulacij i. Ali ona nije o tome govorila, a inilo se da je Libo zaboravio ono to mu je ona prije nekoliko sati onako na brzinu rekla, dok su se spremali u po tragu za Pipom. Nije ak bacio ni pogled prema toj simulaciji. Novinha je s ada bila zadovoljna zbog toga; njezina najvea zabrinutost svodila se na to da bi se on toga mogao sjetiti. Dom Cristovo postavljanje pitanja bilo je prekinuto kada se gradonae lnica vratila s nekoliko ljudi koji su pomogli unijeti tijelo u grad. Usprkos sv ojima kinim kabanicama, svi su bili mokri do koe, poprskani blatom i samo nekom milou nigdje se nije vidjela krv koju je vjerojatno ki353?a isprala. inilo se kao da s nekim odobravanjem, pa ak i obo&?avanjem, pogledavaju Liba. Novinhi se inilo da to nije samo uobiaj ena gesta prema onome kome je smrt odnijela nekog bliskog.r Jedan od ljudi mu je rekao: Sada si ti zenador, zar ne?yphpar Tako je to napokon netko izrekao rijeima. U Milagreu, zenador nije bio nik akav slubeni autoritet, no uivao je ugled. Njegov rad je bio glavni razlog za postojanje ove kolonije, nije li tako? Libo vie nije bio dje?ak; trebao je donositi odluke, uivao je ugled i s ruba vanosti pom aknuo se u samo arite ivota kolonije. Novinha je osjetila kako joj nadzor nad njenim ivotom izmie. Nije ov o nain na koji su se stvari trebale odvijati. Trebala sam nastaviti ovdje boraviti jo nekoliko godina, uei od Pipa, s Libom kao mojim ko legom uenikom, takav je trebao biti uzorak ivota. Kako je ve p ostala ksenobiolog ove kolonije, i ona je trebala imati ast zauzeti ni#?u koju su ispunjavale odrasle osobe. Nije zavidjela Libu, samo je htjela da jo malo oboje ostanu djeca. Zapravo, zauvijek. Ali Libo nije mogao biti njezin kolega uenik, zapravo nije joj mogao biti nikakav kolega. Odjednom je jasno vidjela kako se svi u prostoriji usredotoili na Liba, na to to govori, kako se osjea, to namjerava sad a uiniti. Neemo povrijediti praie, neemo ovo ak ni zvati ubojstvom. Ne znamo to je otac uinio i 269?ime ih je izazvao. To u kasnije pokuati shvatiti, a sada je va382?no to da njima izgleda posve u redu to to su uinili. Mi smo ovdj e stranci i mora da smo se ogrijeili o neki tabu, o neki zakon... ali otac je uvijek bio za to spreman, uvijek je znao da postoji takva mogunost. Re cite im da je umro asno, kao vojnik na bojnom polju, poput pilota u svemir skom brodu on je umro radei svoj posao. Ah, Libo, ti tihi djeae, pronaao si toliku elokvenciju sada ka d vie ne moe biti samo djeak. Novinha je osjetila kako s e njena muka udvostruila. Morala je skrenuti pogled s Liba, skrenuti ga bi lo kamo... A tamo gdje je pogledala, ugledala je jo jedinu osobu osim nje koja nije g ledala Liba. Taj ovjek je bio vrlo visok, ali vrlo mlad. Znala je da je ml ai i od nje jer ga je poznavala. Iao je u razred u kojem su bila dje ca jednu godinu mlaa od onih u njezinom razredu i jednom je ila Doni Cristi kako bi ga branila. Marcos Ribeira, tako se zvao, ali uvijek su ga svi z vali Marco, jer je bio tako velik. Visok i trapav, govorili su, zovu i ga i jednostavno Co, to je ruan naziv za psa. Vidjela mu je u oima zlovolju i bijes i jednom ga je vidjela kako to vie nije moga o izdrati pa je udarcem oborio jednog od svojih muitelja koji je ond a proveo vei dio godine s ramenom u gipsu. Naravno, optuili su ga da je to uinio niim izazvan... to je na in na koji muitelji svih uzrasta svaljuju krivnju na rtvu, pogotovo ako ona uzvrati udarac. Ali Novinha nije pripadala toj grupi djece... bila je izolirana kao i Marco, premda ne i tako bespomona... pa nije pos tojao nikakav osjeaj lojalnosti koji bi je sprijeio rei istinu . Mislila je kako je to dio njezinog vje