POŠTARINA PLAĆENA UPOŠTANSKOM UREDU 10000 ZAGREB

C I J E N A 1 2 k n

1 . s r p n j a

2016. 12

godina 175.

prilog ovog broja

Kompostiranje i gospodarenje tlom

www.gospodarski.hrPretplatite se!

(cijena 70 kn za 3 mjeseca,6 brojeva uključeno)

tel: 01/3843-555mail: pretplata@gospodarski-list.hr

Zatražite besplatan primjerak!

ISSN 0350-3100Nakladnik

„Gospodarski list”Novinsko nakladničko i trgovačko d.d.

Trg bana Josipa Jelačića 310 000 Zagreb

DirektoricaAndreja Vrcan

andreja@gospodarski-list.hr

UredništvoMajstora Radonje 12

10 000 Zagrebtelefon: 01/38 43 222, telefaks 01/30 77 725

redakcija@gospodarski-list.hr

Glavni urednikGoran Beinrauch

Zamjenik glavnog urednika Vitomir Patko

Odgovorni urednikIvan Stupnišek

Prodaja oglasnog prostora: Hrvoje Klekar (voditelj prodaje)

hrvoje@gospodarski-list.hr

IlustracijeBožidar Špoljarić-Largo

FotografijeArhiva Gospodarskog lista

Shutterstock

List izlazi svakih 15 dana

Tromjesečna pretplata 70 knInozemna godišnja pretplata 75 € ili 100 $

Pretplata i računovodstvotelefon 01/38 43 555 telefaks 01/30 77 725

pretplata@gospodarski-list.hr

IBAN HR1223600001101284610 kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb

IBAN HR3423900011100301008 kod Hrvatske poštanske banke Zagreb

Devizni račun u Zagrebačkoj banci:

IBAN HR12 23600001101284610

Matični broj: 3222195

OIB: 09377481666

Tisak i grafička pripremaVJESNIK d.d. ZAGREB Slavonska avenija 4

Rukopisi i slike se ne vraćaju.

„Gospodarski list” d.d. upisan je u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska

pod rednim brojem 73.

Prilozi i savjeti objavljeni u „Gospodarskom listu” temelje se na stručnosti i iskustvu autora i „Gospodarski list” ne odgovara za slučaj štete ili neuspjeha. „Gospodarski list” ne odgovara ni

za sadržaj oglasa.

Čitajte u ovom broju:

www.gospodarski.hr

Zahvaljujemo na podmirenoj pretplatiPodmirena pretplata osigurava redovito izlaženje

„Gospodarskog lista”!

AKTUALNE TEME 3 Štete u poljoprivredi kakve se ne pamte 4 – 5 Sezonski rad u poljoprivredi za 2016. godinu 7 "Selo jagoda" 8– 9 Budućnost uporabe pesticida u poljoprivredi 10 Jeste li svjesni opasnosti kod primjene pesticida? 12 Pravni savjeti 13 Stručni savjeti 15 – 16 Mljekarskim proizvođačima kap je prelila čašu 17– 18 Proizvođači i potrošači bez posrednika 20 – 21 Veliki potencijal za proizvodnju brokule u Hrvatskoj

RATARSTVO, MEHANIZACIJA 23 Sprječavanje širenja ambrozije 25 – 26 Kako do prinosa pšenice zadovoljavajuće kvalitete? 29 Kako smanjiti gubitke kod silaže? POVRĆARSTVO, VAŠ VRT 33 Postrni uzgoj graha mahunara 34 – 36 Kako suzbijati najvažnije bolesti cime krumpira? 37 Mahovina za ukrašavanje vrta i doma MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK 39 – 49 Kompostiranje i gospodarenje tlom

VOĆARSTVO, VINARSTVO, VINOGRADARSTVO 52 Prvi plodovi jabuka i krušaka 53 Dohodovnost voćnjaka 55 Kako sačuvati vino do nove berbe? 56 – 58 Vrijeme je za suzbijanje američkog cvrčka – vektora

zlatne žutice vinove loze PČELARSTVO, STOČARSTVO 60 – 61 Zamjena matica 64 – 65 Opasnost na otvorenom – krpelji LJEKOVITO BILJE 66 – 67 Zdravlje iz priobalja (2)

GO

SPO

DA

RSKI

SA

VJET

NIK

mali

Kompostiranje i gospodarenje tlom

Kompostiranje je kontrolirana mikrobiološka razgradnja hrpe složenih organskih mate-rijala u djelomično razgrađene rezidue, koje nazivamo kompost. U osnovi proces čine mikroorganizmima potaknuta humifikacija i mineralizacija organske tvari.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AV

JETN

IK

1. srpnja 2016.gospodarskilist

40 1. srpnja 2016.

Obogaćivanje tla hranivima i or-ganskom tvari primjenom kompo-sta u poljoprivredi se primjenjuje od kada je ljudske civilizacije, tj. poljo-privrede. Prvi pisani trag o primjeni komposta u poljoprivredi potječe iz pradavne 1149. godine kada je Chen Fu definirao metodu kompo-stiranja u svojoj knjizi „Chenfu Agri-cultural Book“. Od tada pa do kra-ja II Svjetskog rata primjena raznih oblika komposta je bio jedan od glavnih načina ishrane biljaka. Zavr-šetkom II Svjetskog rata i prenamje-nom vojne industrije u agrokemijsku poljoprivrednu industriju, primjena komposta naglo se smanjila.

Krajem 20. stoljeća, a osobito u ovom stoljeću zbog problema u okolišu koje je uzrokovala konven-cionalna poljoprivreda zbog pre-velike primjene agrokemikalija, a i zbog promjena odnosa ruralnog i urbanog stanovništva primjena komposta u poljoprivredi sve je izraženija i o njoj se sve više afirma-tivno govori. U isto vrijeme količine otpada koje se stvaraju iz dana u dan zbog povećanja broja stanov-ništva sve su veće.

Što je kompost?Kompost je, dakle, smjesa ra-

zličitih organskih otpadaka gos-podarstva, kućanstva, naselja i industrije, koji se prerađeni radom mikroorganizama i faune koriste kao organsko gnojivo. S ciljem ublažavanja antropogenog otiska na okoliš, otpad se počeo razvrsta-vati, pa tako i organske tvari koje se mogu iskoristiti kao sirovina za kompost. Kompost koji možemo po-novno iskoristiti za ishranu biljaka u poljoprivredi možemo podijeliti na:

• biokompost koji nastaje priku-pljanjem organskih ostataka iz kućanstva,

• zeleni kompost koji nastaje kompostiranjem ciljano saku-pljenih ostataka s obradivih po-vršina i parkova,

• miješani kompost koji nasta-je od nerazvrstanoga otpada. Za razliku od dva prethodna ovaj se kompost samo uvjetno

(ovisno o stupnju onečišćenja) može koristiti kao pokrov na nasipima, kao zaštita od erozije vodom i kao izolacijski materijal za sprečavanje buke na autoce-stama.

U osnovi proces čine mikroor-ganizmima potaknuta humifikacija i mineralizacija organske tvari. To s jedne strane rezultira smanjenjem mase kompostirane sirovine uslijed degradirajućeg učinka mikroorga-nizama i velikog gubitka ugljik diok-sida, dok s druge strane organska tvar biva biotransformirana u hu-mus. Zajedničko je svim komposti-ma to da u njih proces humifikacije teče do kraja, pa je njihova organ-ska tvar zapravo trajan humus.

Višestruke prednosti upotrebe komposta

Od prapovijesti svi koji su se bavili kompostom slažu se da je kompost nezamjenjiv na obradi-vim površinama, budući osigura-va biljkama hranu, i što je važnije

poboljšava strukturu tla i mikrobi-ološku aktivnost tla. Za razliku od mineralnih gnojiva koja se mora-ju kupiti, organski vrtni i kuhinjski biološki otpad stalno je dostupan i lako se može pretvoriti u mate-rijal koji poboljšava navedene parametre tla. Iako sirovine koje se koriste za izradu komposta ne podliježu Zakonu o održivom gos-podarenju otpadom (NN 94/13.) kompostiranje se uklapa u kon-cept održivosti jer se od otpada dobiva novi visoko vrijedni proi-zvod. Pravilnik o zaštiti poljopri-vrednog zemljišta od onečišćenja (NN 9/14.) regulira koncentraciju onečišćenja koja je dozvoljena u gnojivima, odnosno u kompostu. U Zakonu o gnojivima i poboljši-vačima tla (NN 163/03., 40/07., 81/13., 14/14.) definirana je pri-mjena komposta u poljoprivredi.

Za kompostiranje se mogu upo-trijebiti gotovo sve organske tvari. Ipak neke su od njih više, a neke manje pogodne za preradu u kom-post.

Pravi stupanj zrelosti komposta najjednostavnije je utvrditi izgledom i mirisom. Kada se u dubini komposta više ne mogu prepoznati po-četne tvari iz kojih je priređen i kada masa postigne ujednačen izgled, grumenast tamne boje, kada više ne pokazuje karakteristike tvari u raspadanju, te kada je postigao miris tipičan za šumsko tlo, može se bez sumnje utvrditi završetak cijelog procesa. Kompost možemo defi-nirati i kao smjesu različitih organskih otpadaka gospodarstva, kućan-stva, naselja i industrije, koji su prerađeni radom mikroorganizama i faune te se koriste kao organsko gnojivo.

Pripremljen kompostni materijal za tržište (hrpa desno). Materijal koji će ponovno ići u kompostiranje (hrpa lijevo)

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AV

JETN

IK

1. srpnja 2016. gospodarskilist

41 1. srpnja 2016.

Dobro pripremljen kompost može povećati razinu organske tvari u tlu, te stimulirati porast uzga-janih biljaka, ali u isto vrijeme i za-štititi uzgajane biljke od bolesti. Ne smijemo zaboraviti da uz navedeno kompost biljci osigurava sva mi-krohraniva (elemente u tragovima) koji joj osiguravaju uravnotežen i zdrav porast, a biljka ih nije dobiva-la primjenom mineralnih gnojiva.

Koja je svrha kompostiranja?

Svrha kompostiranja je da se sirovi organski materijal (koji je za-pravo otpad), koji lako podliježe nekontroliranom raspadu, prevede u stabilnije humusne spojeve, te da se pritom izbjegne neugodan smrad, uništi sjeme korova i pato-geni organizmi. Na taj način otpad koji je trebao završiti na nekom de-poniju ili biti spaljen i time povećati emisiju stakleničkih plinova, postaje korisna sirovina za izradu organskih gnojiva koje će biljka usvojiti putem primjene komposta. Novostvoreni kompost više nije otpad, već posta-je proizvod koji se prodaje na trži-štu kao visoko kvalitetno hranivo za uzgoj biljaka. Navedeno je u skladu s EU direktivom o odlagalištima ot-pada (1999/31/EC) u kojoj se suge-rira državama članicama EU zone da povećaju recikliranje i iskoristi-vost biorazgradivog otpada.

Stupanj razvijenosti svijesti sta-novništva pojedinih zemalja o po-trebi kompostiranja je u izravnoj vezi s ekonomskim razvojem poje-dine zemlje. Ne iznenađuje da je u Europi primjena kompostiranja naj-više razvijena u zemljama zapadne Europe. Zanimljivo, ostale zemlje razvijena svijeta izvan Europe rela-tivno malo pažnje posvećuju pro-blemu kompostiranja. Nerazvijene zemlje skoro da i ne poznaju ovaj problem. Zemlje s jako razvijenim sustavom kompostiranja su: Austri-ja, Njemačka, Danska, Nizozem-

ska, Luksemburg, Velika Britanija i Belgija. Proizvodni kapaciteti za preradu biorazgradivog otpada tih država su oko 9 milijuna tona/godiš-nje. U Njemačkoj trenutno radi 800 kompostnih postrojenja u kojima se prerađuje 8 milijuna tona biološko-ga otpada od čega će se napraviti oko 4 milijuna tona komposta. Taj kompost završit će u raznim drža-vama. Nepisano je pravilo da će kompost vrhunske kvalitete završiti u državama s razvijenim graničnim vrijednostima o onečišćenju tla, a kompost lošije kvalitete ići će pre-ma državama s nedefiniranim gra-ničnim vrijednostima ili zemljama u kojima nije jasno definirana primje-na komposta.

U gotovo svim europskim ze-mljama kvaliteta komposta se de-finira na temelju sadržaja oneči-šćivača (anorganski – teški metali i osobito organski onečišćivači – postojani organski onečišćivači /POP-ovi/ i PAH-ovi, dioksini, kao i ostala organska onečišćenja), te fizikalne i mehaničke nečistoće. Malo se zna o porijeklu organskih onečišćivača u kompostu, no svi autori koji su istraživali ovu proble-matiku jednoglasno se slažu da je jedini potencijalni izvor povećano-ga sadržaja organskih onečišćenja u kompostu loše razvrstavanje si-rovina (zaostala plastika) ili ostaci pesticida u biljnom materijalu koji se kompostira. Nizozemska, Nje-mačka, Australija i Velika Britanija su uvele standarde za prisutnost korova u kompostu.

Kompostne hrpe pripremljene za kompostiranje

Pri izradi komposta veliku po-zornost moramo posvetiti tome da se u hrpi za kompostiranje ne nalaze tvari koje se ne mogu razgraditi (staklo, plastika) i koje su štetne za mikroorga-nizme (razna organska one-čišćenja). Navedene tvari ne smiju nepovoljno utjecati na plodnost tla i biti za biljke, lju-de i životinje otrovne. Kompo-sti mogu utjecati na plodnost tla i zdravlje biljaka pozitivno i negativno. Neodgovarajuće pri-premljen kompost može u tlu povećati sadržaj biljnih patoge-na, sjemenki korova ili otrovnih organskih ili anorganskih oneči-šćenja u tlu. Pri izradi komposta moramo biti vrlo pažljivi budući da se vrlo često u kompostima koji su rađeni za osobne potre-be pronalaze nepoželjni pato-geni organizmi, a među njima su najopasnije bakterije Eshe-ricihia coli, Clostridium perfrin-gens, Campilobacter spp., te suma koliformnih mikroorgani-zama.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AV

JETN

IK

1. srpnja 2016. 1. srpnja 2016.gospodarskilist

42

Kompost se i provjerava

Sustavi provjere kvalitete kom-posta razlikuju se od države do dr-žave. U nekim državama kontrolira se samo finalni proizvod, dok se u nekim državama kontrolira cijeli proizvodni proces. Kompost treba označiti oznakom koja dokazuje da je provjerene kvalitete, da su u njegovoj proizvodnji redovito pro-vođene analize kvalitete. Za takvu tvrdnju treba priložiti odgovarajuću oznaku na konačni proizvod kako se to pokušava riješiti na razini EU.

Kako bi to trebalo izgledati u praksi, navodi se izvadak iz sustava zaštite kvalitete komposta u Švicar-skoj, koja nije članica EU, ali ima strože kriterije za primjenu sirovina za kompostiranje:

1. Sirovine uključene u proizvodnji komposta moraju biti dobivene iz razvrstanih materijala i udo-voljavati graničnim vrijednosti-ma teških metala i referentnih vrijednosti za organske oneči-šćujuće tvari propisane švicar-skim Pravilnikom o gnojivima i Pravilnikom o riziku.

2. Higijenski kriteriji – svi objekti koji se nalaze u procesu proi-zvodnje komposta moraju imati potvrdu da su sanitarno isprav-ni i provjeravani.

3. Na krajnjem proizvodu trebaju biti označeni svi sastojci koji se u njemu nalaze, a proizvod mora biti u skladu s navedenim zakonskim propisima.

4. Kriteriji se moraju primijeniti samo na čistim proizvodima, a ne smjesama, u kojima je kom-post razrijeđen s drugim materi-jalima, kao što su treset, pijesak ili tlo.

Što se smije kompostirati?

Za primjenu u poljoprivredi glav-ni izvor komposta trebaju biti povrt-ne kulture, trave i kruta organska gnojiva s poljoprivrednog gospo-darstava. Iz vrtnog otpada ne bi se smjeli koristiti organski materijali zahvaćeni biljnim bolestima ili štet-nicima.

Kako je kruti stajski gnoj koji se primjenjuje na našim gospodar-stvima vrlo često loše kvalitete (u

njemu je jako puno sjemenki koro-va), bolje je da nekvalitetan stajski gnoj (neprerađen ili onaj koji ima povećan sadržaj slame) posluži kao sirovina za izradu komposta (gdje spada i lumbripost), a ne da se izravno primjenjuje na obradive površine.

Smještaj kompostne hrpe

Najbolji položaj za smještaj kom-postne hrpe je blizu glavnog izvora materijala koje treba kompostirati i gdje će se zreli, dovršeni kompost pretežno koristiti. Prilikom pripre-manja komposta moramo zadovo-ljiti određene uvjete.

Kompost se mora nalaziti na dobro ocijeđenom tlu. Stoga prije stvaranja kompostne hrpe treba prekopati tlo do 20-30 cm dubine i

Oznaka koja jamči da je kompost proizveden u skladu s odgovaraju-

ćim EU direktivamaIzvor: http://www.compostnetwork.

info/qas-handbook.html

Biljni otpad koji se može kom-postirati čine jednogodišnje ili višegodišnje biljke, otpalo lišće, neiskorišteno voće i povrće, ostaci pri proizvodnji domaćih proizvoda i napitaka, košena trava, tanje grane od orezivanja višegodišnjih nasada itd. Tako-đer, kao sirovina za kompost može poslužiti kruti stajski gnoj od domaćih životinja, neiskori-šteno sijeno i slama, piljevina, iskorišteni kompost od uzgoja gljiva, komina od prerade grož-đa i maslina ili iskorišteno tlo iz posuda za cvijeće.

Konjski gnoj kao sirovina za lumbripost (lijevo), gotovi lumbripost nastao od konjskog gnoja radom gujavica (desno)

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AV

JETN

IK

gospodarskilist

431. srpnja 2016. 1. srpnja 2016.

provjeriti ima li u tlu trajnih rizomnih korova. Ako postoje, treba ih od-straniti budući da postoji opasnost od mogućeg rasta u kompostu i onečišćenja komposta teško iskor-jenjivim korovima. Iz tog razloga je preporuka za pripremu kompostne hrpe na betonskoj podlozi. Kom-postna hrpa treba biti smještena blizu izvora vode. Uobičajena kom-postna hrpa obično je 1.2-1.5 m široka i duga po potrebi, ovisno o količini i pripremi komposta – ručno ili strojno. Radi se od više slojeva

otpadnog organskog materijala. Na kompostnu hrpu uvijek se slažu materijali po slojevima, različite bio-razgradivosti.

Ako je moguće, kompostnu hrpu u jesen moramo prekriti polupro-pusnom folijom. Brzina razgradnje komposta ponajviše ovisi o tvarima koje se nalaze u kompostnoj hrpi, vremenskim prilikama i o dobu go-dine. Organizmi u kompostu mnogo su aktivniji tijekom toploga vremena nego tijekom hladnijeg vremena. Zato ih je potrebno zaštititi od pre-

velike hladnoće ili prevelike topline. Kako bi sirovine bile uspješno pre-tvorene u kompost bitno je da se zadovolje uvjeti za pravilno kompo-stiranje, a to su vlažnost kompostne mase (optimum 50-60%, prihvatljivo 40-65%), odnos ugljika i dušika (op-timum 25/30:1, prihvatljivo 20/40:1), koncentracija kisika veća od 5% (optimum iznad 10%), pH vrijednost između 6 i 8, te temperatura 45 do 60°C.

Dok su ostali čimbenici primarni, temperatura je posljedica ispunjenja prihvatljivih vrijednosti ostalih uvjeta. Optimalna vlažnost osigurava medij za odvijanje kemijskih reakcija i po-trebna je za rad mikroorganizmima. Vrijeme kompostiranja značajno se produžuje, ako vlažnost padne is-pod 40%, dok se kod vlažnosti iznad 60% istiskuje zrak iz pora, te na taj način nastaju anaerobni džepovi u kojima procesi kompostiranja idu u krivom smjeru. Kako bi se posti-gla optimalna vlažnost, miješaju se suhe i mokre sirovine ili se dodaje voda u potrebnoj količini. Iskustve-no je pravilo da je kompostna masa prevlažna, ako rukom možemo isci-jediti vodu, a presuha kada u ruci ne osjetimo vlagu.

Zašto je bitan i dotok kisika?

Koncentracija kisika igra važnu ulogu u procesu kompostiranja, jer su mikroorganizmima koji obavljaju

Dužina hrpe je izravno ovisna o načinu pripreme

Slojevi u kompostnoj hrpi (uz dozvolu autorice preuzeto iz završnog rada:

Uloga komposta u ekološkoj poljoprivredi - Funtak A., 2016., Agronomski fakultet Zagreb)

Optimalna lokacija za privremeno čuvanje kompostne hrpe

Kako se materijal na kompostnoj hrpi ne bi osušio, najbolje je kompost smjestiti na mjesto gdje je zaštićen od vjetrova. Možemo ga zakloniti živicom ili nekom drugom biljnom palisadom, no treba pripaziti na to da se ostavi prostor širine 1.5-2 m između živice i hrpe jer se korijenje živice širi i koristi vlagu iz tla na kojoj se nalazi kompostna hrpa. Kom-postnu hrpu ne smijemo smjestiti izravno ispod listopadnog drveća, jer drvo može padanjem lišća narušiti C/N odnos u kompostnoj hrpi.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AV

JETN

IK

1. srpnja 2016. 1. srpnja 2016.gospodarskilist

44

razgradnju organske tvari, potreb-ni aerobni uvjeti. Dovođenje svje-žeg zraka bitno je i zbog izmjene plinova, a osigurava se redovitim miješanjem kompostne hrpe. Pre-poruka je tijekom toplog raz-doblja godine kompostnu hrpu prozračiti jednom tjedno, dok je u hladnijem dijelu godine to po-trebno učiniti jednom mjesečno. U stupnju aeriranosti važnu ulogu ima veličina čestica sirovine koja se kompostira, manje čestice osigu-ravaju veću površinu za djelovanje mikroorganizama, no time se sma-njuju pore zraka u kompostnoj hrpi i postoji opasnost od nastupanja anaerobnih uvjeta. Već je rečeno da se u kompostnoj hrpi pH treba kretati između 6 i 8, u tom rasponu proces teče najbrže, dok se kod manjih, odnosno većih vrijednosti znatno usporava. pH utječe na ra-zličita svojstva komposta, uključu-jući raspoloživost hraniva i toksič-nih tvari, te aktivnost mikrobiološke populacije. pH vrijednost tijekom procesa kompostiranja mijenja se ako nastupe anaerobni procesi. U tom slučaju pH se spušta do 4.5, te je limitirana aktivnost mikroorga-nizama. Situacija se može popraviti miješanjem kompostne hrpe, što će uzrokovati ponovnu aktivaciju mikroorganizama uslijed dotoka svježa zraka. S druge strane po-višenje vrijednosti pH događa se zbog oslobađanja amonijaka iz si-rovina bogatih dušikom. Konačni proizvod, ako je kompostiranje pra-vilno provedeno, ima pH između 6 i 8. Ako je reakcija alkalna, upitna je pristupačnost fosfora, cinka i man-gana, dok se u kiselom pH mediju javlja manjak kalcija, dušika, bakra i molibdena.

Temperatura se tokom komposti-ranja mijenja ovisno o fazi procesa i ključna je za uništavanje patogena (55°C tijekom 1-2 dana) i sjemen-ki korova (60°C tijekom 1-2 dana). Kao što je već rečeno, postizanje odgovarajuće temperature poslje-dica je ispunjenja ostalih čimbenika kompostiranja, posebno dovoljne aeriranosti, jer bez prisustva kisika

ne mogu se postići potrebne tem-perature. Pri temperaturama višim od 60°C usporava se aktivnost ko-risnih mikroorganizama, dok pri temperaturama višim od 70°C mi-kroorganizmi postaju dormantni ili ugibaju. To se može spriječiti pra-vovremenim prozračivanjem kom-postne hrpe.

Mikroorganizmi aktivno sudjeluju u kemijskim reakcijama koje pre-tvaraju ulazne sirovine u konačni produkt-kompost. U procesu kom-postiranja mikroorganizmi troše ki-sik za oksidaciju organske tvari, pri čemu dolazi do stvaranja humusa i nastanka ugljikovog dioksida, amo-nijaka, vode i topline. Optimalni pH komposta za većinu bakterija je 6-7,5, a za gljive i aktinomicete iz-među 5,5 i 8,0.

Svi organizmi koji sudjeluju u procesu kompostiranja spadaju u heterotrofe, preciznije organotrofe. U početnoj i završnoj fazi aktivne su mezofilne bakterijske vrste, dok su u termofilnoj fazi aktivne vrste koje podnose visoke temperature-ter-mofilne bakterije.

Nadziranje uvjeta i praćenje, od-nosno reguliranje procesa kompo-stiranja, koje obavlja čovjek, jedna je od najvažnijih razlika između kompostiranja i ostalih procesa raspadanja u prirodi. Organski ma-terijal u procesu kompostiranja u kontroliranim uvjetima raspada se pod utjecajem mikroorganizama, pri čemu dolazi do stabilizacije or-ganske tvari u humusne spojeve. Kako bi materijal za kompostiranje ostao vlažan i kako bi se u hrpi odr-

žavala toplina, trebamo ga pokriti biorazgradivom folijom. Po potrebi treba skinuti pokrov i strojno ili ruč-no potpuno preokrenuti i izmiješati sve sastojke. Ako je materijal suh, trebamo dodati vode, a ako je pre-vlažan, trebamo dodati još materija-la koji će upiti višak vlage.

Tijekom rada s kompostom naj-važnije je da se prate promjena temperature, reakcija i C/N odnos. Pri pojavi visokih temperatura, od-nosno narušavanja reakcije i C/N odnosa, čovjek treba reagirati kako bi ublažio neželjene posljedice. Op-timalne vrijednosti C/N odnosa ma-terijala koji služe za izradu kompo-sta prikazane su u tablici 1.

Miješanje je bitno u procesu kompostiranja, jer se na taj na-čin homogenizira kompostna hrpa, raspodjeljuje mikroorga-nizme, obnavlja poroznost, ae-rira kompostna hrpa i omogu-ćava isparavanje vode i plinova. Posljednjih godina došlo je do napretka u tehnologiji kompo-stiranja unošenjem mikrobnih inokulata, što rezultira ubrza-njem i usmjeravanjem procesa kompostiranja.

Ručno pripremanje/miješa-nje kompostne hrpe

KOMPOSTIRATI NE SMIJEMO: novinski papir i časopise u boji, plastiku, metal, staklo, lijekove, vrećice iz usisavača za prašinu, papirnate pelene, pepeo od ugljena, odjeću i obuću, cigare-te, izmet pasa i mačaka, kosti, meso, masnoće, jela od mesa i ribe, osjemenjeni korov, bole-sne biljke, lišće oraha, drvo koje je bilo bojano ili lakirano, papir-nati i stakleni otpad, biootpad koji je bio u dodiru s naftom, benzinom, uljanim i zaštitnim bojama i pesticidima, tekuće ostatke hrane, mliječne proi-zvode, ulja i masti, ambalažu, gume, opasni otpad.Izvor : www. recikliraj.hr

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AV

JETN

IK

gospodarskilist

451. srpnja 2016. 1. srpnja 2016.

Otvoreni i zatvoreni sustavi

Generalno gledajući, sustavi za kompostiranje mogu se podijeliti na otvorene i zatvorene sustave.

Otvoreni sustavi su jednostav-niji, ne zahtijevaju veliko ulaganje i imaju veći kapacitet. Nedostatak otvorenih sustava je izloženost vremenskim prilikama kao što su oborine, vjetar i suša koje mogu negativno utjecati na proces kompostiranja, također može se pojaviti neugodan miris.

Zatvoreni sustavi, odnosno komposteri omogućuju kontro-lu prozračivanja, temperature i vlažnosti, te je smanjen gubitak plinova. Komposteri se uglavnom

koriste pri kompostiranju većih količina sirovine, odnosno u ko-mercijalnoj proizvodnji. Otvoreni sustavi kompostiranja uključuju pasivno kompostiranje u hrpama/naslagama, kompostiranje u du-gačkim kamarama s miješanjem, kompostiranje u statičnim kama-

rama s pasivnim aeriranjem i kom-postiranje u statičnim kamarama s aktivnim aeriranjem. Specifičnost zadnja dva načina kompostira-nja je što su na dnu kompostne hrpe smještene perforirane cijevi kroz koje zrak ulazi u kompostnu hrpu. Razlika između njih je da se

MATERIJAL C/N ODNOS SPOSOBNOST RAZGRADNJE VLAŽNOST U IZVORNOM OBLIKU

Lišće johe 25 – 30 dobra srednja

Lišće jasena 25 – 30 dobra srednja

Lišće lipe, bukve i hrasta 40 - 60 dobra srednja

Borove iglice 30 srednja slaba

Lišće i korijenje krumpira 25 – 30 dobra dobra nakon uvenuća

Sitnije grane iz vrta i voćnjaka 30 – 60 dobra srednja do prevelika

Pokošena trava 12 – 25 dobra dobra nakon uvenuća

Slama 20 – 30 dobra vrlo loša

Kora drveća 100 – 130 srednja loša

Piljevina jele 200 – 230 srednja loša

Ostaci od orezivanja u voćnjaku 100 – 150 loša vrlo loša

Ostaci iz vrta 13 dobra prevelika

Slama od pšenice 150 dobra vrlo loša

Slama od ječma 100 dobra vrlo loša

Slama od zobi 50 dobra vrlo loša

Slama od raži 65 dobra vrlo loša

Kokošji gnoj 13-18 dobra vrlo loša

Goveđi gnoj 20 dobra srednja

Konjski gnoj 25 dobra dobra

Otpaci iz kuhinje 12 – 20 dobra općenito prevelika

Talog kave 25 – 30 dobra dobra

Karton 200 – 500 dobra loša

Vinska komina 40 – 60 dobra loša

Ostaci od prešanja voćaka 30 – 80 srednja do dobra loša

Izvor: Kisić 2014, Uvod u ekološku poljoprivredu. Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu.

Tablica 1. Značajke nekih materijala za izradu komposta

Kontejneri s pokretnim dnom su zatvoreni sustavi u koje s jedne strane ulazi sirovina, a s druge strane izlazi kompost. Opremljeni su sondama, a miješanje i vlaženje se odvija automatizirano. Okomi-ti bioreaktori građeni su kao silosi i pune se na vrhu. Prednost im je ušteda prostora, dok im je nedostatak zbijanje kompostne mase usli-jed gravitacije. Rotirajući bioreaktori imaju najkraće vrijeme aktivnog kompostiranja zbog dobrog miješanja mase i prozračivanja. Prenosi-vi kontejneri obično su veličine kamionske prikolice, a pogodni su za gospodarstva s udaljenim izvorom glavnih sirovina za kompostiranje. Više o sustavima kompostiranja može se pronaći na: http://www.com-post-systems.com/en/ .

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AV

JETN

IK

1. srpnja 2016. 1. srpnja 2016.gospodarskilist

46

u aktivnom aeriranju zrak upuhu-je u kompostnu hrpu, dok pri pa-sivnom aeriranju izmjena plinova teče spontano.

Zatvoreni sustavi kompostira-nja mogu se podijeliti na zatvore-ne posude koje su primjerene za kompostiranje u malim količinama, zatvorene prostore, kontejnere s pokretnim dnom, vertikalne biore-aktore, rotirajuće bioreaktore i pre-nosive kontejnere. Minimalni volu-men kompostnog materijala je 1 m3, jer pri manjem volumenu dolazi do prevelikog gubitka topline.

Primjena komposta Kompost se uglavnom koristi

za poboljšanje fizikalnih, kemijskih i bioloških značajki tla (organsko gnojivo), za ishranu bilja (biljno gnojivo), kao malč, i kao sirovina za proizvodnju raznih supstrata. Kom-post se može primjenjivati tijekom cijele godine, no najbolje ga je pri-mijeniti u proljeće kako bi djelovao kroz vegetacijsku sezonu. Kao i sva ostala organska gnojiva potrebno

ga je čim prije po primjeni unijeti u tlo.

S obzirom na produženo djelo-vanje i nisku koncentraciju hraniva važno je kompost primjenjivati re-dovito. Najveća prednost primjene komposta očituje se kroz poveća-nje organske tvari u tlu, te je veći-na ostalih dobrobiti posljedica tog povećanja. Primjena komposta povećava pristupačnost mangana, fosfora, cinka, kalija, bakra, željeza i magnezija. Dugogodišnja istraživa-nja su ukazala kako je sadržaj biljci pristupačnih biogenih elemenata u tlima tretiranim kompostom jedna-ka ili veća u odnosu na tla tretirana mineralnim gnojivima. Povećanjem sadržaja organske tvari u tlu ima pozitivan učinak na stabilnost struk-turnih makro i mikro agregata tla.

Temeljem svih navedenih razloga od neprocjenjive je važnosti da se u Hrvatskoj što više primjenjuje razvr-stavanje otpada. Na to nas prisilja-vaju Zakoni Europske unije i obveze koje smo prihvatili pri preuzimanju nekih EU direktiva. Ako tu politiku

gospodarenja otpadom ne počne-mo primjenjivati u skoroj budućnosti kao Država morati ćemo plaćati ka-zne. Europska unija nas tjera da pri-mjenjujemo nešto što je na dobrobit svih nas, a jedan od načina je da sadašnji otpad pretvorimo u korisno organsko gnojivo, tj. kompost.

Otvoreni sustavi kompostiranja (gore) i zatvoreni sustavi kompostiranja (dolje)

prof.dr.sc. Ivica Kisić, dipl.ing.agr.Agronomski fakultet u ZagrebuZavod za opću proizvodnju biljaAna Funtak, univ. bacc.ing.agr.

Kompost se obično primjenjuje u količini od tri do pet tona po hektaru, ili ciljano pri sjetvi, odnosno sadnji u sadnu jamu. U prvoj godini primje-ne oslobađa se 40 do 60% hraniva, a u drugoj i trećoj godini oko 20%. Općenito se smatra da je u našem klimatu primjena šest do sedam tona po hektaru dovoljno da održi trenutnu razinu humusa u tlu. Primjena komposta, od izuzetne je važnosti za plodnost tla obzirom da su antro-pogena tla generalno gledano siromašna organskom tvari.

Redovita primjena komposta povećava broj i volumen pora u tlu i na taj način izravno utječe na vodozračni odnos, odnosno povećava se poljski kapacitet tla za vodu. Kapacitet tla za vodu na tlima tretiranim kompostom povećao se za je-dan do dva puta u odnosu na tla na kojima su primijenjena mineralna gnojiva. Uz navede-no, tla bogata organskom tvari bolje podnose obilne oborine i utjecaj mehanizacije, odnosno lakše se obrađuju i pri obradi manje se zbijaju. Obzirom da je zreo kompost tamno smeđe boje, ako je površinski sloj tla obogaćen njime, brže se zagri-java. Broj bioloških pokazatelja plodnosti tla, kao što su gliste, značajno se povećava uslijed primjene komposta.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AV

JETN

IK

gospodarskilist

471. srpnja 2016. 1. srpnja 2016.

Praktični primjeri kompostiranja

Površina koju će zauzeti kompo-stište ovisi o veličini vrta i okućni-ce, a minimalna potrebna površina iznosi 3-4 m2 . Na jednom mjestu skupljamo zalihe suhog, drvena-stog otpada iz vrta (lišće, suho pru-će, usitnjeno granje, grančice) i drugi slični suhi otpad (piljevina, iverje…). Taj otpad usitnimo i osta-vimo da nam je uvijek pri ruci za mi-ješanje s kuhinjskim otpadom. Tako reguliramo vlažnost i poboljšavmo strukturu otpada namijenjenog kompostiranju. Na mjestu određe-nom za kompostne hrpe stavimo podlogu od krupnijeg materijala (usitnjeno granje, grančice, iverje).

Prva hrpa je privremena hrpa (1). Na nju stavljamo otpad kako na-staje u kuhinji i vrtu (svakodnevno ili nekoliko puta tjedno - 2). Pritom ga uvijek miješamo sa suhim, drve-nastim vrtnim otpadom, pospemo s malo gašenog vapna ili kamene prašine ili pokrijemo tankim slojem

zemlje kako bi se neutralizirali mirisi i spriječilo skupljanje mušica. Hrpu povremeno rastresemo vilama. Kad sakupimo dovoljno materijala, a najkasnije nakon 3 mjeseca, ovako prikupljeni organski otpad prebaci-mo na drugo mjesto, tj. načinimo konačnu kompostnu hrpu (3) koju ostavimo da dozrijeva.

Pritom provjerimo vlažnost mate-rijala, pobrinemo se za prozračnost, hrpu pokrijemo. Kompostiranje teče dalje tako da otpad iz kuhinje i vrta nastavimo odlagati na opisani način, na istom mjestu (privremena hrpa 2). Najkasnije poslije tri mjeseca mate-rijal s ove hrpe prebacimo na hrpu koja dozrijeva (3). Poželjno je pret-hodno rastresti materijal na hrpi 3, a tek onda na njega položiti novi mate-rijal s hrpe 2 i to tako da ih međusob-no ne miješamo. Hrpu pokrijemo i

Kompostiranje u privatnim dvori-štima i vrtovima zauzima vrlo viso-ko mjesto na ljestvici vrednovanja  korisnih ostataka  koji nastaju u kućanstvu. No, što kada nemamo dvorište i vrt? Živimo u stanu s balkonom i   željeli bismo kompo-stirati? U tom slučaju  rješenje je  kompostiranje na balkonu.Potreban materijal:• plastična posuda (posuda 75 –

100 litara )• podložak  dovoljno velik da u

njega stane posuda• dvijejačedrveneletve• škarezaorezivanje• trozube vrtne grabljice• usitnjenikomadićidrveta–sječ-

ka, suho lišće, usitnjeni kartonPriprema posudeNa dnu posude izbušite okrugle rupe promjera do 2 cm. Na podlo-žak stavite drvene letvice i na njih položite pripremljenu posudu. Po-stupak  je isti kao i kod klasičnog kompostiranja u vrtu: materijal usitniti , izmješati, održavati vlaž-nim, pokriti. Za početak, na dno posude  stavite sloj grančica, lišća

Kompostiranje na balkonu

i komadiće kartona, visine oko 15 cm. On služi za prozračivanje odozdo, a osim toga upija eventu-alnu ocjednu tekućinu. Na granči-cestaviteusitnjenodrvo–sječku.Sada možete dodavati usitnjene  ostatke povrća i voća iz kuhinje koje dobro izmješajte sa sječkom. Po potrebi možete dodati vode kanticom za polijevanje ili prska-licom, što ovisi o materijalu koji

stavljate. Lubenice, dinje i rajči-ca su već sami po sebi dovoljno vlažne. Kod svakog dodavanja ostataka iz kuhinje, stavite isto toliko usitnjenog drveta (sječke) i dobro izmješajte. Filter za kavu iskidajte, kao i vrećice čaja. Lju-ske jaja zdrobite.Izvor: Udruga centar za kompost Osijek–biltenbroj: 91– svibanj2011.

ostavimo da dozrijeva. Opisani način kompostiranja pogodan je za kućan-stva s malim vrtom. U kućanstvima s prostranim vrtom i okućnicom, veli-ke količine organskog otpada omo-gućuju da se odmah složi konačna slobodnostojeća hrpa, a novonastali biootpad slaže se uz postojeću hrpu tako da se ona produžuje ili se načini nova kompostna hrpa. Način na koji ćemo kompostirati biomaterijal ovisi, dakle, o veličini vrta i kućanstva, o količini organskog otpada, o površini koju imamo na raspolaganju za kom-postište, itd.

Ovisno o uvjetima kompostiranja (vlaga, sastav mješavine otpada, temperatura), nakon 6 – 12 mjese-ci iz organskog otpada nastalo je prirodno gnojivo bogato hranjivim tvarima – kompost.

Izvor: www.recikliraj.hr

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AV

JETN

IK

1. srpnja 2016. 1. srpnja 2016.gospodarskilist

48

Materijal za naš spremnik za kom-post su daske od borovine ili smre-kovine. One su hrapave, ali su jeftine i što je najvažnije potpuno prikladne za ovu svrhu. Sanduk može zapre-mati površinu od primjerice 1 m x 1 m. Ako vam je takav sanduk preve-lik, možete, naravno, na odgovaraju-ći način smanjiti dimenzije elemena-ta. Površina od 80 x 80 cm manja je već za trećinu. Također, ako mislite da će vam trebati veći spremnik, možete dodati bočne daske i napra-viti viši spremnik.

Sav potreban materijal može-te nabaviti u centrima koji proda-ju drvnu građu, a uslužni trgovci tamo će vam i prepiliti daske na potrebnu dužinu. Kod pripreme i nabave materijala, svakako je do-bro imati skicu po kojoj ćete složiti spremnik.

Na početku, poredajte sav materi-jal radi preglednosti i počnite slagati bočne stranice. Drveni stupci presje-ka 6 x 6 cm i dužine 12,5 cm mogu poslužiti kao pojačanja za kutove, a također i za održavanje razmaka. Za osam elemenata trebate 16 dasaka od 95 cm i 16 od 100 cm dužine. Kutna drvca zabiju se zatim na krat-ke daske u ravnini s njihovim kra-

Spremnik ili sanduk za kom-post rješava problem vrtnih ot-padaka na elegantan i koristan način. Kao prvo, nećete ih mo-rati uklanjati, a kao drugo, dobit ćete vrijedan i za tlo vrlo kori-stan kompost.

jevima. Kutna drvca prekriju ovdje polovicu širine dasaka. Dio koji viri, dug je, dakle, 7,5 cm. Kad se goto-vi elementi zataknu jedni u druge, svaki puta ostane razmak između elemenata. Za stvaranje komposta važan je dovod zraka.

Kutovi se spajaju s po dva vijka za drvo od 5 x 70 mm. Popreč-no rezano drvo buši se za vijke svrdlom od 5 mm, a čelno drvo svrdlom od 3 mm. Tako će vijci biti dobro pričvršćeni, a drvo neće na-puknuti. Uzmite pocinčane vijke. Nakon spajanja vijcima kutna se

drvca još i pribiju kroz postavljene bočne stranice. Cijeli sanduk bit će tako stabilniji. Za ovaj sanduk naročito je važna dobra zaštita dr-veta. Bakterije koje pretvaraju lišće i bilje u humus, napadaju također i nezaštićeno drvo. Zbog toga tre-ba sve nekoliko puta impregnirati. Prije nego što u sanduk metne-mo kompost, drvo treba dva do tri puta premazati resitolom ili drugim sredstvom na bazi katrana. To je jeftina i trajna zaštita drva.

Napravite sami spremnik za kompost

LISTA MATERIJALA

Grube daske, borovina ili smrekovina, 10 x 2,5 cm:16 dužina po 100 cm 16 duži-napo95cmčetvrtasti stupci, 6 x 6 cm:28 dužina po 12,5 cm4 dužine po 22 cmVijci za drvo 5 x 70 mm, po-cinčani:64 komadaČavli 60 mmoko 2 litre resitola

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AV

JETN

IK

gospodarskilist

491. srpnja 2016. 1. srpnja 2016.

Daske se na uglovima spoje i među-sobno pričvrste vijcima. Rupe treba prethodno izbušiti. Kutni potpornji

kasnije se pribiju izvana.

Po potrebi, spremnik se može složiti i za veću zapreminu, no treba paziti da ne bude previsok i nepraktičan

Ne zaboravite premazati drvo zaštit-nim sredstvom

Postupak• Savmaterijal usitnimo (približ-

no na veličinu palca) kako bi se lakše razgradio

• U jednakom omjeru pomiješa-mo biootpad bogat dušikom (brže se razgrađuje i osigurava vlagu), te biootpad bogat uglji-kom (sporije se razgrađuje i osi-gurava prozračnost).

Biootpad bogat dušikom (50%): ostaci voća i povrća, kore voća i povrća, talog kave i čaja, poko-šena trava, korov i nezaraženi ostaci biljaka iz vrta, uvenulo cvijećeBiootpad bogat ugljikom (50%): lišće, usitnjeno suho granje, sla-ma i sijeno, ostaci kod orezivanja voćaka i vinove loze, hoblovina i piljevina, iglice četinara• Materijal odložimo na hrpu

koju također možemo ogradi-

ti žicom, drvom ili ciglom. Na dno hrpe poželjno je staviti sloj granja kako bi se omogu-ćilo prozračivanje. Kompostnu hrpu zaštitmo od utjecaja sun-ca i oborina nadstrešnicom ili slamom (izbjegavati upotrebu plastičnih ili najlonskih vreća i prekrivača).

• Hrpu treba povremeno (ba-rem jednom mjesečno) preo-krenuti kako bi osigurali pro-zračivanje. Kompostnu hrpu nesmijemo nikad zbijati jer je zrak neophodan za rast i ra-zvoj organizama u kompostu, te sprječava pojavu neugod-nih mirisa.

• Povremenotrebaprovjeravativlažnost komposta na način da u šaku uzmemo dio kom-postnog materijala i lagano ga stisnemo. Ako iz šake curi

tekućina, previše je vode. Ako se u stisnutoj šaci ne osijeća vlažnost, nedostaje vode. Kada materijal u šaci ostaje zbijen u grudi, vlažnost je primjerena.

• U trenutku kad kompost po-staje rastresit, tamne boje i poprimi specifičan miris „šum-ske zemlje“, umiješamo ga u zemlju svog vrtnog ili kućnog bilja (prosječno vrijeme jest nakon9-12mjeseci).

Izvor: Udruga Odraz

Kompostiranje u vrtu

Spremnici za kompost od različitih materijala

Složite bočne stranice

Biootpad

ARION 650-530

Eko-Terra d.o.o.Čakovečka 5440305 Pušćine+385 (0) 40 821 868www.eko-terra.claas-partner.at

Jerković d.o.o.J. Kozarca 5131224 Koška+385 (0) 31 681 712www.jerkovic.hr

claas.hr

• Elektronski HEXASHIFT mjenjač sa HEXACTIV automatikom izmjene brzina ili bezstupanjskim CMATIC mjenjačom

• Koncept polušasije, napravljen za velika opterećenja time Vam je povećana fleksibilnost upotrebe

• Kabina sa samo 5 stupova, sa širokim kutom otvaranja vrata

• CMOTION Multifunkcionalna ručka u CEBIS izvedbi

• Multifunkcionalni naslon za ruku u CIS izvedbi

• CSM Menađment okretanja na uvratinama

CROATIA

EDITION