POŠTARINA PLAĆENA UPOŠTANSKOM UREDU 10000 ZAGREB

C I J E N A 1 2 k n

1 . r u j n a

2015. 16

godina 174.

prilog ovog broja

Mesne pasmine goveda

www.gospodarski.hrPretplatite se!

(cijena 70 kn za 3 mjeseca,6 brojeva uključeno)

tel: 01/3843-555mail: pretplata@gospodarski-list.hr

Zatražite besplatan primjerak!

ISSN 0350-3100Nakladnik

„Gospodarski list”Novinsko nakladničko i trgovačko d.d.

Trg bana Josipa Jelačića 310 000 Zagreb

DirektoricaAndreja Vrcan

andreja@gospodarski-list.hrUredništvo

Majstora Radonje 1210 000 Zagreb

telefon: 01/38 43 222, telefaks 01/30 77 725redakcija@gospodarski-list.hr

v. d. glavnog urednikaGoran Beinrauch

Zamjenik glavnog urednika Vitomir Patko

UrednikIvan Stupnišek

Prodaja oglasnog prostora: Hrvoje Klekar (voditelj prodaje)

hrvoje@gospodarski-list.hr

IlustracijeBožidar Špoljarić-Largo

FotografijeArhiva Gospodarskog lista

Shutterstock

List izlazi svakih 15 danaTromjesečna pretplata 70 kn

Inozemna godišnja pretplata 75 € ili 100 $Pretplata i računovodstvo

telefon 01/38 43 555 telefaks 01/30 77 725

pretplata@gospodarski-list.hr

IBAN HR1223600001101284610 kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb

IBAN HR3423900011100301008 kod Hrvatske poštanske banke Zagreb

Devizni račun u Zagrebačkoj banci:

IBAN HR12 23600001101284610

Matični broj: 3222195OIB: 09377481666

Tisak i grafička pripremaVJESNIK d.d. ZAGREB Slavonska avenija 4

Rukopisi i slike se ne vraćaju.„Gospodarski list” d.d. upisan je u

Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 73.

Prilozi i savjeti objavljeni u „Gospodarskom listu” temelje se na stručnosti i iskustvu autora i „Gospodarski list” ne odgovara za slučaj štete ili neuspjeha. „Gospodarski list” ne odgovara ni

za sadržaj oglasa.

Čitajte u ovom broju:

www.gospodarski.hr2 x mjesečno u Vašem domu

internet izdanje

Zahvaljujemo na podmirenoj pretplatiPodmirena pretplata osigurava redovito izlaženje

„Gospodarskog lista”!

AKTUALNE TEME 4 – 5 Pravilnik o proizvođačkim organizacijama 6 Potpora za obnovu poljoprivrednog potencijala

narušenog elementarnim nepogodama 8 – 9 Marketing maslinovog ulja 12 Pravni savjeti 13 Stručni savjeti 14 – 16 Tov goveda 17 – 18 Tko smije prodavati ekološke proizvode? 19 Proglašen najbolji mladi poljoprivrednik 20 – 21 Najboljim poljoljekarnama uručene plakete i nagrade

KRMNO BILJE, MEHANIZACIJA 22 Jesenski rok sjetve lucerne 23 Kanadsko-ruska mehanizacija predstavljena

hrvatskim poljoprivrednicima 25 – 27 Berba i sušenje ljekovitog bilja

ZAŠTITA BILJA, POVRĆARSTVO 28 – 29 Kupusna "bijela mušica" i štetne gusjenice 31 – 32 Visoke temperature i suša odredile količinu i

kvalitetu uroda krumpira MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK 33 – 45 Mesne pasmine goveda

VOĆARSTVO, VINOGRADARSTVO, VINARSTVO 48 – 49 Djelovanje obojenih mreža na bujnost štetnika u

voćnjacima 50 – 52 Koliko treba proći do prvih plodova oraha i zarade? 53 – 54 Štetne grinje napadaju jabuke 55 Simptomi nedostatka hraniva na vinovoj lozi 56 – 57 Utjecaj selekcioniranih kvasaca na kvalitetu vina 58 Ružica Vinodola 2015. PERADARSTVO, PČELARSTVO, STOČARSTVO 59 Biserka ili morska kokoš 60 – 61 Početak jeseni na pčelinjaku 62 – 63 Sklad i socijalnost u stadima koza (2) LJEKOVITO BILJE 64 – 65 Korijen svega dobrog 66 – 67 Ljekoviti začini mediteranske kuhinje

Mesne pasmine goveda

mali

GO

SPO

DA

RSKI

SA

VJET

NIK

Meso goveda čovjek je u svojoj pre-hrani koristio od davnina, i prije no što ih je udomaćio. Nakon udomaći-vanja, goveda su čovjeku činila živu rezervu vrijednih namirnica, mesa i mlijeka, pomagala mu u svakod-nevnom radu kao vučne životinje, osiguravala stajnjak za popravlja-nje plodnosti tla i dr. Do prije jednog stoljeća ondašnji farmeri uglavnom su svoju proizvodnju temeljili na lo-kalnim (autohtonim) pasminama goveda stvarajući pritom skromne viškove proizvoda za prodaju.

1. rujna 2015.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. rujna 2015.gospodarskilist

34

Odabir pasmine i tehnologije za uspješnu proizvodnjuAutohtone hrvatske pasmine goveda do sredine 20. stolje-ća bile su dominantne u našim selima. Industrijalizacija gospo-darstva, pa tako i poljoprivred-ne proizvodnje koju prati glo-balizacija i liberalizacija tržišta kojoj i danas svjedočimo, po-taknula je potrebu razvoja spe-cijaliziranih pasmina goveda, osuvremenjivanje tehnologija, te okrupnjavanje posjeda (far-mi). Lokalne populacije, uglav-nom francuskih i engleskih go-veda, poslužile za oblikovanje današnjih ‘’modernih’’ mesnih pasmina goveda.

Simentalac je jedna od takvih pasmina, dobro prilagođena tehnologiji tova koja se koristi u Hrvatskoj. Danas su dostupne određene linije bikova koje ima-ju naglašenu mesnatost, a neki bikovi daju bezrogu telad, što je dodatni poticaj održavanju simentalca u proizvodnji mesa. Krave mliječnih pasmina također mogu poslužiti za proizvodnju kvalitetne teladi za tov. Križa-njem holštajn krava s mesnim bi-kovima belgijskog plavog gove-da, proizvodi se jako dobra telad za tov. U takvo križanje uključuju se lošije holštajn krave, od kojih farmer ne želi ostavljati potom-stvo za remont stada.

Križanac belgijskog plavog goveda i holštajna

Prikaz mogućih načina uključivanja različitih pasmina u proizvodnju teladi za tov

Mesne pasmine su ranozrele (ranije spolno sazrijevaju i fizički se razvijaju), sposobne su brzo ra-sti i nakupljati mišićnu masu (bez jačeg nakupljanja masnog tkiva), imaju povoljnu iskoristivost trupa (randman – odnos mase obrađe-nih polovica naspram mase živih životinja), povoljnu (od potrošača traženu) kvalitetu mesa (svijetloru-žičasto, meko, sočno, aromatično) i druge bitne odlike. Međutim, selek-cija goveda prema većim trupovima, visokim dnevnim prirastima ili količi-ni mesa, dovela je do narušavanja određenih odlika, npr. prilagodljivo-sti i plodnosti. Zbog navedenog, po-trebno je poznavati osnovne odlike mesnih, ali i drugih pasmina, njihove prednosti i nedostatke, kako bi mo-gli odabrati odgovarajuću pasminu

za svoju proizvodnju, bilo da je uz-gojna (cilj proizvesti kvalitetno tele za prodaju tovilištima), tovna (cilj kupljeno tele utoviti do ogovarajuće klaoničke mase) ili kombinirana (to-viti vlastitu telad).

U proizvodnji goveđeg mesa, uz mesne pasmine, mogu se koristiti kombinirane (pasmine pogodne za proizvodnju mesa i mlijeka; npr. si-mentalac), autohtone (npr. istarsko govedo) ili mliječne pasmine (npr. holštajn), no samo kroz primjerene tehnologije proizvodnje. Kombinira-ne pasmine, premda nemaju najbo-lje tovne predispozicije, mogu dati izvrsne priraste i kvalitetu mesa.

Na tovilištima se često mogu zate-ći križanci, uglavnom mesnih pasmi-na goveda, koji postižu dobru dina-miku rasta i povoljnu kvalitetu mesa.

Odabir pasmine u proizvodnji mesa je važan koliko i odabir tehno-

ČISTOKRVNA ILI KRIŽANA TELAD (JUNAD) POGODNA ZA TOV

gospodarskilist

35 1. rujna 2015.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. rujna 2015.

Mesno i mliječno govedarstvo Hrvatske duge je tradicije, prilago-đeno ponajprije manjim i srednjim obiteljskim poljoprivrednim gospo-darstvima (farmama). Velike mli-ječne i tovne govedarske farme još su uvijek malobrojne, ali se uočava okrupnjavanje posjeda, no naža-lost i nestanak velikog broja manjih farmi koje su često bile izvor kvali-tetne (uglavnom simentalske) tela-di za tov. Budući da na domaćem tržištu nedostaje kvalitetne teladi za tov, srednje i veće tovne farme danas nerijetko namiču tovnu telad iz susjednih država. Zapažajući ovu potrebu, dio domaćih farmera, po-sebice u gorskom dijelu Hrvatske

Prikaz svih sudionika u lancu proizvodnje mesa i njihovih primarnih interesa

logije proizvodnje, a bez primjerene pasmine teško je postići očekivani re-zultat u okruženju u kojem će goveda (telad, junad, starija goveda) biti tov-ljena. Neke pasmine su većeg okvira, iziskuju više krmiva, teže se prilago-đavaju oskudnijoj paši ili su sklone zamašćenju trupa, dok druge dobro podnose skromniju ispašu, lakše se tele ili imaju bolje mramorirano meso (prožeto masnim tkivom). Farmeri koji se žele baviti uzgojem teladi (ili junadi) za prodaju trebaju pozorno birati pasminu u trenutku oblikova-

nja svojeg osnovnog stada (krava i bikova), jer u skladu s odabranim pa-sminama mogu očekivati i odgovara-jući rezultat (masu, kvalitetu i cijenu teladi). Farmeri koji se bave isključi-vo tovom kupljene teladi, pasminu biraju u trenutku kupovine teladi, te u skladu s kvalitetom odabira pasmi-ne i tehnologije tova mogu očekivati određene rezultate. Oni žele kupiti zdravu, mladu telad (junad) za tov, razvijene preživače (sposobne kon-zumirati voluminoznu krmu) koji će uz ponuđena krmiva postići određe-

nu dinamiku rasta (dnevne priraste), klaoničku (završnu) masu, kvalitetu trupa (iskoristivost, randman) i mesa (sočnost, aromu, boju i drugo). Zdra-vu telad dobrog potencijala rasta naj-češće plaćaju skuplje od teladi mli-ječnih pasmina ili one nepriviknute na voluminozna krmiva (telad koja je hranjena isključivo mlijekom). Ako se neko tovilište orijentira prema uzgoju isključivo određene pasmine ili teh-nologije (ekološka, pašna), jasno da se pri odabiru pasmine vode svojim osnovnim motivima.

Govedarstvo u Hrvatskoj

okreće se sustavu ‘’krava-tele’’ kao profitabilnom načinu osiguravanja kvalitetne tovne teladi. Za sustav ‘’krava-tele’’ potrebno je imati veće pašnjačke površine, što je u na-

šim uvjetima značajna prepreka. Također, u okruženju gospodarski nedovoljno stimulativne cijene mli-jeka, dio farmera kroz proizvodnju goveđeg mesa nastoji podići profi-

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. rujna 2015. 1. rujna 2015.gospodarskilist

36

tabilnost i osigurati održivost svojih gospodarstva.

Simentalac je dominantan udje-lom u populaciji goveda u Hrvat-skoj (oko 65%), a samo 2,5% po-pulacije krava je mesnih pasmina (šarole, limuzin, angus, hereford i druge). Mliječne pasmine primar-no nisu namijenjene proizvodnji mesa, no nerijetko farmeri dio stada (krave lošije proizvodnosti) osjemenjuju mesnim bikovima

U sustavima klasičnog tova u kojem se raspolaže dovoljnim količinama voluminozne i krepke krme, mogu se koristiti pasmine većeg okvira i brze di-namike rasta (šarole, limuzin i slične). U sustavima pašnog tova ili skromnijih hranidbenih prilika do-bro je koristiti pasmine manjeg okvira, dobre pri-lagodljivosti skromnijim hranidbenim prilikama i surovijim klimatskim uvjetima (angus, hereford i sl.). U sustavima ‹›krava-tele›› moguće je koristiti sve pasmine goveda, uz osiguravanje dovoljne ko-ličine pašnjaka, te pozornosti na plodnost i lakoću teljenja krava, vitalnost teladi i sposobnosti njiho-ve prilagodbe okruženju. U ekološkoj proizvodnji goveđeg mesa opravdano je koristiti i autohtone pasmine radi njihove lakoće teljenja, prilagodljivo-sti i dobrih majčinskih odlika, premda njihovi na-goni mogu predstavljati problem.

Nedavno ukidanje mliječne kvote, te daljnja liberalizacija proizvodnje i tržišta mlijeka, potiče dio farmera na promišlja-nje o prelasku na kombiniranu proizvodnju. Tržište goveđeg mesa je stabilnije, premda i ono trpi poremećaje uvjetovane gospodarskim, ali i političkim razlozima (npr. aktualna ratna događanja u arapskim zemlja-ma i slično). Motivi i tehnologije uzgoja teladi odnosno goveda su različiti, no proizvodnja tre-ba biti svrsishodna, usklađena sa svim resursima i potrebama tržišta.

(najčešće s belgijskim plavim go-vedom) zbog proizvodnje kvalitet-nije (skuplje) teladi za tov. Izvorne pasmine, posebice istarsko gove-do ili slavonsko srijemski podo-lac mogu se koristiti u proizvodnji mesa u sustavima ekstenzivne ili ekološke proizvodnje, no veličina njihovih populacija još je uvijek skromna.

Iz dosad navedenog, nameće se pitanje “Koja je pasmina ide-alna za tov?“. Ne postoji savršena pasmina koja bi odgovarala svim tehnologijama i potrebama, odno-sno može se reći da je svaka pa-smina iskoristiva kroz odgovaraju-ću tehnologiju proizvodnje, ako je usklađena s okruženjem (krmnim potencijalom, smještajnim uvjetima i drugim).

Budući da krave brižno čuva-ju svoju telad, potrebno je krajnje oprezno postupati s njima i ne izla-gati se nepotrebnim rizicima od ozljeda. Stoga, u skladu s očekiva-njima, farmer treba birati životinje primjerene pasmine (ili križance), mase, dobi i zdravstvenog stanja za svoju farmu.

Autohotne pasmine treba čuvati

Sve današnje mesne pasmine goveda zapravo su nekada bile rad-na goveda, poput naših autohtonih pasmina. Kako smo prije pedesetak godina napustili autohtone pasmine, držeći ih manje vrijednima u odnosu na inozemne, one su gotovo nesta-le iz naših krajeva. Prije dvadesetak godina potaknut je interes uzgajivača i javnosti za autohtone pasmine, no danas uviđamo da ih je potrebno i gospodarski afirmirati. U pogledu proizvodnje mesa vrijedno je spome-nuti naše dvije autohtone pasmine goveda, istarsko govedo i slavonsko-srijemskog podolca, premda i buša ima određeni, nešto manji potencijal u proizvodnji mesa. Ove pasmine su zbog svoje otpornosti i prilagod-ljivosti osobito pogodne za pašne i ekološke sustave proizvodnje mesa. Meso ovih pasmina nešto je nešto tvrđe (nakon primarne obrade tru-pa poželjno je podvrgavanje mesa ‘’zrenju’’), no vrlo je aromatično i po-godno za pripremu delicija, posebice tradicijskih.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ruralnom razvoju i ribar-stvu objavila je pregled potpora koje je moguće ostvariti za gove-darstvo i koje su poljoprivrednici mogli prijaviti na Jedinstvenom zahtjevu za 2015. godinu. Za autohtone pasmine goveda kroz operaciju 10.1.9. Očuvanje ugroženih izvornih i zaštićenih pa-smina domaćih životinja (IZP), koja spada u IAKS mjere rural-nog razvoja iz Programa ruralnog razvoja, bilo je moguće podni-jeti zahtjev za potporu u 2015. godini.

Najviši predviđen iznos potpore za 2015. je 300 eura po uvjetnom grlu, za bušu, istarsko govedo i slavonsko-srijem-skog podolca.

Proizvodno vezana potpora za tov goveda, junadi i krave dojilje dodjeljuje se korisnicima koji se bave tovom goveda i su-djeluju u Farmskom sustavu osiguranja kvalitete junećeg, janje-ćeg i jarećeg mesa. Prihvatljiva grla su muška i ženska grla koja u trenutku izlučenja u Jedinstvenom registru domaćih životinja (JRDŽ) nisu mlađa od 12 mjeseci niti starija od 24 mjeseca i kod kojih je evidentirano izlučenje u JRDŽ-u na klanje u Republici Hrvatskoj ili izlučenje za izvoz. Obvezno razdoblje tova na gos-podarstvu je najmanje 120 dana od dana dolaska grla na gos-podarstvo do dana isporuke, koja se odvija od 1. siječnja do 31. prosinca godine u kojoj korisnik podnosi jedinstveni zahtjev. Po-pis pasmina krava koje spadaju u skupinu krava mesne ili kom-binirane pasmine za koje se može ostvariti proizvodno vezana potpora za krave dojilje nalazi se u Tablici 9. iz Priloga 1. - http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/435619.pdf, pri čemu se slučaju kombiniranih pasmina, pripadnost grupi za ovu vrstu potpore utvrđuje temeljem skupine pasmine kojoj pripadaju otac i majka grla za koje se traži potpora.

Više informacija o potporama može se dobiti na e-mail info@apprrr.hr

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

371. rujna 2015. 1. rujna 2015.

Jedna je od tri autohtone pasmine goveda. Nastanji-valo je područje Istre i Kvarnerskog otočja od davnina, o čemu svjedoče arheološki nalazi na više lokaliteta u Istri. Pretpostavlja se da su istarsko govedo na ova po-dručja dovele rimske legije, te barbari koji su prodirali iz stepa južne Rusije i Besarabije.

O istarskom govedu možemo reći da je kasnozrelo (uzraslost doseže u dobi 6 do 7 godina), dugovječno, otporno i plodno. Okvir istarskog goveda je dobro i skladno razvijen, dok je mišićavost umjerena. Prepo-znatljive je svijetlosive do bijele boje tijela. Bikovi su ta-mniji od krava, telad je crvenkastosmeđe boje, a u dobi od 3 do 4 mjeseca boju mijenja u sivu.

Za istarsko govedo svojstvena je tamna pigmen-tacija gubice, jezika i nepca, sluznica, područja stid-nice, odnosno mošnji. Na glavi su posebno dojmljivi veliki rogovi, u obliku lire. Visina u grebenu istarskog goveda je 136 do 142 cm (uzrasle krave), odnosno 145 - 150 cm (uzrasli bikovi). Tjelesna masa krava je 500 do 600 kg, a bikova 650 do 900 kg. Volovi dostižu tjelesnu masu 1.100 do 1.300 kg. U pokusnom tovu mladih bikova postignuti su dnevni prirasti od 950 do 1.100 g/dan, te tjelesna masa od 760 kg (u dobi od 25 mjeseci).

Randman je umjereno povoljan (55 do 57%) no meso je izvrsne kakvoće (mramorirano, sočno, aro-matično, prihvaćeno od strane potrošača). Istarsko

Istarsko govedo

govedo nije tipična mesna pasmina, no ipak može biti konkurentna. Kako? Prije svega, potrošači prepoznaju meso istarskog goveda kao izvrsnu, kvalitetnu i zdra-vu namirnicu, obogaćenu tradicijom Istre, te su stoga spremni za njega izdvojiti nešto više novaca. Iz nave-dene cijene dijelom se stimuliraju uzgajivači, prerađi-vači i kulinari kako bi primjereno pripremili i prezentirali meso. Dodatna dobit se ravnomjerno svima raspodje-ljuje. Uzgoj istarskog goveda zastupljen je u Istri i Kvar-nerskim otočju, no također može se preporučiti i za ostale dijelove Hrvatske.

Autohtono istarsko govedo svijetlosive je do bijele boje s rogovima u obliku lire

Shema izgradnje prepoznatljivosti mesa istarskog go-veda

Tijekom druge polovice prošlog stoljeća dolazi do znatnog smanjenja populacije istarskog goveda na svega stotinjak jedinki. Nakon poduzetih mjera očuvanja, a posebice pokretanja projekta gospo-darskog korištenja kroz proizvodnju mesa istar-skog goveda, populacija je narasla na oko 1.200 jedinki. Program proizvodnje mesa istarskog go-veda, kojeg u suradnji s uzgajivačima vodi Agen-cija za ruralni razvoj Istre je prepoznat, te je meso prepoznato kao vrhunska kulinarska delicija.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. rujna 2015. 1. rujna 2015.gospodarskilist

38

Autohtona pasmina koja potječe iz Podolije i Vol-hinije, stepskih područja današnje Rusije i Ukrajine. Početkom 20. stoljeća slavonsko srijemski podolac bio je najznačajnija i najzastupljenija pasmina goveda Baranje, Slavonije i Podravine. Pasmina je manjeg do srednjeg okvira, otporna i izdržljiva, trupa umjereno popunjenog mišićjem. Visina krava u grebenu je oko 130 cm, a bikova 140 cm. Skromnije je tjelesne mase u odnosu na istarsko govedo. Boje je svijetlo do ta-

Slavonsko-srijemski podolac

mnosive, uz napomenu da su bikovi nešto tamniji, a na glavi se ističu veliki lijepi rogovi.

Slavonsko-srijemski podolac kritično je ugrožena pasmina

Goveda su živahna, a u doticaju s čovjekom pla-ha i nepovjerljiva, ponekad i nervozna. Vrlo su skromnih hranidbenih prohtjeva, te se veći dio godine drže na paši. Slavonsko srijemski podolac kritično je ugrožena pasmina (ukupna populaci-ja broji oko 200 jedinki). Ponovna afirmacija pa-smine jedan je od temeljnih preduvjeta održivo-sti pasmine. Držimo da je moguće ovu pasminu afirmirati u proizvodnji mesa ‘’posebne kakvoće’’, u ekološkoj proizvodnji ili drugim specifičnim tehnologijama.

Odabir najprimjerenije pasmineSimentalac

Nije isključivo mesna pasmina goveda, no bu-dući da je u Hrvatskoj najzastupljenija, navodimo neke njene osnovne odlike i prednosti koje i farme-ri prepoznaju. Jedna je od najstarijih i najraširenijih pasmina goveda u svijetu. Kao pasmina spominje se još u Srednjem vijeku u švicarskim pokrajinama Simmental i Saanenland, po kojima je dobila i ime. Sustavni uzgojni rad na simentalcu započeo je prije dva stoljeća utemeljenjem matične knjige u Bernu. Tijekom protekla dva stoljeća pasmina se proširila diljem Europe i svijeta. Zapažena dobra radna spo-sobnost, veći okvir i dobre tovne odlike učinile su ovu pasminu jednom od najpopularnijih u zemljama središnje Europe u kojima se kao i u Hrvatskoj koristi za proizvodnju mlijeka i mesa. U Engleskoj, SAD i nekim drugim zemljama simentalac se koristi isklju-čivo kao mesna pasmina.

Simentalca se lako raspoznaje po svijetložutoj do crve-noj boji tijela unutar koje su veće bijele plohe, bijeloj glavi, donjim dijelovima nogu i repu. Umjerene je veličine tijela (okvira), dobre mišićavosti lopatičnog, leđnog i sapnog dijela. Potpuno uzrasli bikovi dosežu do 1.250 kg, a odra-sle krave su prosječne tjelesne mase 600 do 750 kg.

Budući da govedima mjerimo visinu ‘’u grebenu’’, možemo kazati da su bikovi prosječne visine 145

Visoki udio čistog mesa u polovicama, njegova svijetloružičasta boja i mramoriranost svrstavaju simentalca u red boljih pasmina za proizvodnju mesa. Danas su dostupne određene linije bikova naglašene mesnatosti, što može dodatno povećati konkurentnost proizvodnje. Linije bezrogih bikova čine ovu pasminu posebno pogodnom za sustav ‘’krava-tele››. Jasno, pri tome treba u sustav krava tele uključiti krave niže mliječnosti (do 4.000 kg/laktaciji) kako ih ne bi trebali dodatno musti.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

391. rujna 2015. 1. rujna 2015.

Krava simentalka i tele simentalca u tovu

do 155 cm, a krave oko 140 cm. Prosječna porodna masa teladi je 38 do 43 kg, što osigurava laka teljenja (teška teljenja traže asistencije veterinara, povećavaju troškove, rizik od uginuća teladi i krava). Junad u tovu postižu dobre dnevne priraste 1.100 do 1.250 g/dan, ima poželjnu konformaciju trupa i visoku iskoristivost trupa (randman 62 do 67%). U Hrvatskoj tov simental-skih bikova uglavnom završava kada navrše 17 do 19 mjeseci, odnosno kada postignu tjelesnu masu 550 do 600 kg.

Junice u tovu se zadržavaju kraće (do navršenih 13 do 14 mjeseci), odnosno do postizanja mase 400 do 450 kg. Razlog tomu je fiziologija rasta životinja,

odnosno činjenica da junice ranije završavaju svoj in-tenzivni rast, te ranije počinu s nakupljanjem masnog tkiva, najprije intramuskularno, potom potkožno, u zdjeličnu i trbušnu šupljinu.

Simentalac je pogodan za intenzivne i umjereno in-tenzivne sustave proizvodnje goveđeg mesa. Uz opti-malnu hranidbu, klaonička masa bikova trebala bi izno-siti 600 do 650 kg, a junica 500 do 550 kg. Simentalac je pogodan i za uporabna križanja s drugima mesnim pasminama (šarole, limuzin i druge), što se dijelom ko-risti u nekim krajevima Hrvatske, ali pri tome treba pa-ziti da birani bikovi daju manju telad kako bi se izbjegla teška teljenja.

Šarole Šarole (Charolais) najraširenija je mesna pasmina

goveda u svijetu, dobro poznata i u Hrvatskoj. Nastala je početkom 19. stoljeća na području dviju francuskih pokrajina (Charolles i Nievre) križanjem lokalne popu-lacije krava s engleskim Shorthorn bikovima. Zbog iz-vrsnih tovnih odlika i dobre prilagodljivosti, relativno se brzo proširila po Europi i svijetu. Velikog je tjelesnog okvira, dobre dužine, dubine i širine trupa, što omogu-

Krava i bik šarole pasmine

Kvaliteta mesa ove pasmine je dobra, tražena od strane kupaca. Šarole je nesumnjivo pasmina po-godna za intenzivne sustave proizvodnje, kad im se može osigurati izdašna hranidba (voluminoznim i krepkim krmivima). Također, može se koristiti u pašnim (ekstenzivnim) sustavima proizvodnje, kroz uporabna križanja s drugim pasminama, no uz osi-guravanje izdašnih pašnjačkih površina i dodatnu dohranu krepkim krmivima. Stoga, na području Po-savine, Molsavine ili Slavonije, šarole je dobar pa-sminski odabir, no u gorskim ili krškim područjima treba biti vrlo oprezan pri biranju ove pasmine.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. rujna 2015. 1. rujna 2015.gospodarskilist

40

ćava tov do većih završnih masa. Trup, lopatični, leđni, a posebice sapni dio odlikuje izražena mišićavost. Boja tijela im je krem bijela do bijela, a pigment u koži čini ih otpornijim na neposrednu insolaciju i učinak toplotnog stresa. Potpuno uzrasli bikovi dosežu masu do 1.350 kg, a krave do 900 kg. Bikovi su u grebenu prosječne visine 150 do 160 cm, a krave 135 do 145 cm. Prosječ-

na porodna masa teladi je 40 do 45 kg, što otežava teljenja junica ili manjih krava. Treba birati bikove koji daju manju telad, posebice kada s njima planiramo osmjemenjivati junice. U intenzivnim sustavima tova bikovi postižu izvrsne dnevne priraste (1.200 do 1.400 g) i randmane trupa (65 do 68%) uz neznatno zama-šćenje trupa.

Blon di akiten (Blonde d’ Aquitaine) jedna je od naj-važnijih francuskih mesnih pasmina goveda, velikog tjelesnog okvira, dobrih dnevnih prirasta, povoljnog randmana i dobre kvalitete mesa. Dobre je mišićavosti lopatičnog, leđnog i sapnog dijela, dugog trupa, širo-kog i dubokog prsnog koša. Raspoznaje se po svijetlo-žutoj do svijetlosmeđoj boji tijela. Pasmina je stvorena sredinom 20. stoljeća na području dvije francuske po-krajine (Garonne, Pyrenee). Izvrsne tovne odlike pogo-dovale su brzom širenju ove pasmine u Europi i diljem svijeta. Potpuno uzrasli bikovi dosežu masu do 1.350 kg, a krave 700 do 900 kg. Bikovi u grebenu dosežu

Blon di akiten

Blon di akiten krava, tele i bik

Blon di akiten je pasmina pogodna za intenzivne i poluintenzivne sustave proizvodnje, no svakako mu treba osigurati izdašniju krmnu osnovu. U paš-nim sustavima može biti korišten ako raspolažemo s dostatnom količinom kvalitetnih pašnjaka uz dohranu krepkom krmom. Pogodan je za križanja s drugim pasminama, no svakako treba voditi bri-gu o nešto težim teljenjima.

visinu do 160 cm, a krave su prosječne visine oko 145 cm. Porodna masa teladi je 43 do 47 kg, što djelom uvjetuje pojavu težih teljenja (do 5%). Mladi bikovi u tovu ostvaruju dobre dnevne priraste (1.100 do 1.300 g/dan), a iskoristivost trupa nerijetko prelazi i 70 %.

Limuzin Limuzin (limousin) je važna mesna pasmina umje-

rene veličine okvira, nastala u istoimenim pokrajinama zapadne Francuske (Limousin i Marche). Stvaranje pasmine započelo je sredinom osamnaestog stoljeća uz uzgojni naglasak na ranozrelost, tovnost, adaptabil-nost i konformaciju trupa. Zbog dobrih tovnih odlika, pasmina se brzo proširila diljem svijeta. Pasmini je oso-bita crvenkastožuta do žutosmeđa boja tijela, a trup je umjerene veličine, povoljne dužine, širine i dubine, do-bro obrastao mišićjem. Odrasle krave dostižu masu do 800 kg a bikovi do 1.150 kg. Krave su u grebenu visine 135 do 140 cm, a bikovi oko 145 cm.

U tovu mladi bikovi postižu priraste 1.000 do 1.200 g/dan, a iskoristivost trupa je povoljna (62 do 68%). Lako-ća teljenja uvjetovana je manjom porodnom masom te-ladi (35 do 40 kg), zbog čega je limuzin pasmina pogod-na za uporabna križanja s drugim pasminama goveda.

Limuzin je poznat i kao pasmina ‹›crvenog mesa››. Meso je intenzivno crveno, blago mramorirano, nježno i sočno. Limuzin je pogodan za intenzivne i poluintenzivne sustave proizvodnje, no također radi svoje prilagodljivosti i manje zahtjevnosti na krmi može biti korišten i pašnim sustavima proi-zvodnje kvalitetnog mesa (uz određenu dohranu krepkom krmom). Ova pasmina može se preporu-čiti za kontinentalni i gorski dio Hrvatske.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

411. rujna 2015. 1. rujna 2015.

Različiti varijeteti boja limuzin pasmine

Belgijsko plavo govedo (Belgian Blue) vrlo je po-znata mesna pasmina stvorena u Belgiji tijekom dru-ge polovice 19. stoljeća.

Kao osnova za stvaranje poslužila je lokalna popu-lacija goveda kojoj su se u prvoj fazi popravili mliječ-nost, a potom i tovne odlike. Ova je pasmina srednje veličine okvira, fine koštane osnove i izvrsne masku-linosti.

Pasmini je osobita hipertrofija stražnjeg sapnog mišićja (‘’dvostruka maskulinost’’) što je jasno uočlji-vo po izraženoj muskulaturi koja doseže do skočnog zgloba.

Ova pasmina ima dug, dubok i širok trup. Uzrasli bikovi dosežu masu do 1.200 kg, a krave do 800 kg. Visina bikova u grebenu je 145 do 150 cm, dok su krave visine 135 do 140 cm.

Belgijsko plavo govedo

Belgijsko plavo govedo

Telad su manje glave i niže porodne mase (oko 40 kg) što uvjetuje laka teljenja. U tovu mladi bikovi posti-žu dobre priraste (1.200 do 1.400 g/dan) i izvrsnu isko-ristivost trupa (do 74%).

Zanimljivo je da su u uzgoju ‹›čiste krvi›› česta teška teljenja i "carski rez", prvenstveno zbog lošije građe zdjelice krava ove pasmine.

Pasmina je pogodna za intenzivne i poluintenzivne sustave proizvodnje.

Budući da je tijekom tova nakupljanje masnog tkiva u trupu i mesu gotovo zanemarivo, kaže se da je zbog manjeg udjela intramuskularne masti meso ‹›krto›› i slabije aromatičnosti (većina oku-snih spojeva koji mesu daju aromu su u masnom tkivu). Bikovi ove pasmine često se koriste u progra-mima uporabnog križanja s holštajnom jer daju manju telad, a teljenja su uglavnom laka.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. rujna 2015. 1. rujna 2015.gospodarskilist

42

Ranozrela, bezroga mesna pasmina goveda srednje veličine okvira, nastala u sjeveroistočnim pokrajinama Škotske (Aberdeen, Banff, Forfar, Kincardine, Angus). Uzgojni rad na ovoj pasmini započeo je krajem 18. sto-ljeća, a tijekom 19. stoljeća pasmina se širi diljem Euro-pe i svijeta. Boja dlake je crna (Black Angus) ili tamno crvena (Red Angus). Dubina i širina trupa naglašava mesna svojstva ove pasmine goveda, prosječna masa uzraslih krava je oko 600 kg, dok bikovi dostižu 1.100 kg. Krave su u grebenu visine 125 do 135 cm, a bikovi dostižu do 145 cm.

Mesna pasmina manjeg tjelesnog okvira koja po-rijeklo vodi iz engleske istoimene pokrajine. Počet-kom 20. stoljeća pasmina se proširila diljem Europe i svijeta. Uzgojnim radom standardizirana je osobita tamnocrvena boja tijela i široka bijela pruga koja se pruža od leđa, preko glave, prsnog koša i trbuha, sve do repa.

Masa odraslih krava je 550 do 650 kg, a bikova 750 do 900 kg. Visina krava u grebenu je oko 130 cm, a bikova oko 140 cm. Niža porodna masa teladi (30 do 35 kg) pogoduje lakim teljenjima, što ovu pasminu čini primjerenom za sustav ‘’krava-tele’’. U uvjetima dobre

Angus

Angus pasmina srednje je veličine

Nešto niža porodna masa teladi (30 do 33 kg) pogo-duje lakim teljenjima. Bikovi u tovu postižu prirast od 1.000 do 1.100 g/dan, dok junice ostvaruju nešto niže priraste (850 do 950 g/dan). Prosječan randman trupova je od 63 do 67 % dok u optimalnim tovnim uvjetima prelazi 70%. Meso je kvalitetno, nježno, sočno, mramorirano i aromatično. Pogodan je za po-luintenzivne i pašne sustave proizvodnje, no može se koristiti i u intenzivnim sustavima.

Optimalna završna masa bikova u tovu je 550 do 600 kg, a junica 450 do 500 kg. Pasmina je pogodna za uporabna križanja s ciljem proizvodnje križanaca za tov.

Hereford

Hereford pasmina manjeg tjelesnog okvira (sustav krava-tele i bik)

Herefordu je osobita sklonost ranom zamašćenju tru-pa tijekom tova, zbog čega treba biti oprezan u kori-štenju energetskih krmiva ili tovu do većih završnih masa. Vrijedno je spomenuti da su danas raspoložive neke bezroge linije bikova, što je dodatna prednost u ekstenzivnim sustavima proizvodnje. Hereford se može preporučiti u pašnim sustavim proizvodnje mesa i nešto skromnijim krmnim uvjetima.

hranidbe bikovi ostvaruju visoke priraste (1.000 do 1.150 g/dan) i dobar randman (oko 65%). Premda je pasmina prilagodljiva i izdržljiva, treba poznavati gra-nice unutar kojih se obavlja hranidba. Jača pothranje-nost može dovesti do trajne zakržljalosti tovljenika, a pretjerana hranidba lako uvjetuje prekomjerno zama-šćenje trupa.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

431. rujna 2015. 1. rujna 2015.

Mesna pasmina srednje velikog okvira koja potječe iz francuske regije Auvergne. Okruženje u kojem se pa-smina razvila pogodovalo je oblikovanju prilagodljive i robusne pasmine koja se lako uklapa u različite sustave proizvodnje. Pasminu se može prepoznati po svjetlo do tamno crvenkastoj boji tijela. Srednje je veličine okvira, skladne građe, dobre mišićavosti, što je čini prikladnom za proizvodnju mesa. Masa odraslih krava je 650 do 850 kg, a bikova 950 do 1.150 kg. Prosječna visina krava u grebenu je 140 cm a bikova 150 cm. U tovu mladi bikovi

Aubrak (Aubrac) je mesna pasmina goveda, sred-nje veličine okvira, izražene mišićavosti, posebice u sapnom području. Potječe iz francuske brdovite regi-je, Auvergne. Osobita joj je blijedožuta do pšenično siva boja tijela, dobra dužina, dubina i širina trupa, te relativno široka zdjelica (pogoduje lakšim teljenjima). Masa uzraslih krava je 550 do 750 kg, a bikova 850 do 1.100 kg. Prosječna visina krava u grebenu je 130 cm, a bikova 140 cm. U tovu mladi bikovi postižu prirast do

Salers Niža porodna masa teladi (36 do 39 kg) pogoduje lakim teljenjima, što uz dugovječnost, plodnost i dobre majčinske odlike, čini ovu pasminu pogod-nom za sustave ‘’krava-tele’’. Meso ove pasmine je dobro mramorirano, meko, sočno i prepoznatljive kvalitete. Pogodna za intenzivne i poluintenzivne sustave proizvodnje, no također se može koristi-ti i u pašnim sustavima (uz primjerenu kvalitetu pašnjaka). Pojavljuju se i bezroge linije bikova, što može biti poticaj daljoj afirmaciji ove pasmine.

Salers pasmina – bikovi, krava i tele

postižu prirast 1.000 do 1.100 g/dan, dok junice imaju nešto niže priraste u tovu (900 do 1.000 g/dan).

Aubrak

Iako srednje veličine, pasmina je izražene mišićavosti

Zbog naglašene prilagodljivosti, skromnosti, mir-nog temperamenta, pogodna je za pašni sustav tova goveda, te sustav ‘’krava-tele’’. Pogodna je pasmina za kontinentalni i gorski dio Hrvatske, a u krškim područjima samo u uvjetima nešto boljih pašnjaka.

1.100 g/dan, dok junice ostvaruju nešto niže priraste (oko 1.000 g/dan). Težih teljenja je manje od 2%, što ovu pasminu čini pogodnom za sustav ‹›krava-tele››.

Nerijetko se koristi i u programima križanja s drugim mesnim i kombiniranim pasminama.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. rujna 2015. 1. rujna 2015.gospodarskilist

44

Talijanske pasmine goveda (Chianina, Piemontese, Maremma-na, Romagnola i Marchigiana) ta-kođer postaju sve popularnije u proizvodnji goveđeg mesa, a kao njihova prednost često se ističe veći sadržaj pigmenta u koži i slu-znicama, što ih čini otpornijima na izloženost sunčevim zrakama. Sto-ga su posebno pogodne za me-diteransko, ali i druga područja. Budući da su velikog okvira traže i dosta krmiva.

Chianina je jedna od najstarijih pasmina goveda koja se do polovi-ce prošlog stoljeća koristila kao rad-na pasmina. Najkrupnija je pasmina goveda u svijetu. Bikovi u grebenu visine 160 do 170 cm (nerijetko pre-

Škotsko visinsko govedo

Ostale mesne pasmine

mašuju 180 cm, a volovi 200 cm), a krave 155 do 165 cm. Tjelesna masa bikova je od 1.200 do 1.500 kg, a krava od 800 do 1.000 kg. Odrasle jedinke imaju svojstvenu sivu do bi-jelu boju tijela. Porodna masa teladi

je 40 do 50 kg, no zbog velikog okvi-ra teška teljenja su rijetka. Prirasti bikova u intenzivnim sustavima tova su 1.500 do 2.000 g/dan.

Škotsko visinsko govedo (Scottish Highlands cattle) pasmina je koja svojom pojavom plijeni pažnju, zbog čega je i spominjemo. Manji tjelesni okvir i duga dla-ka koja prekriva tijelo prilagodba je na surovo i hlad-no okruženje zapadne Škotske u kojem se pasmina razvila. Manja veličina tijela također je prilagodba na hranom oskudnije okruženje. Izvrsna adaptabilnost ove pasmine potaknula je njeno širenje diljem svijeta. Škotsko visinsko govedo skromnijih je zahtjeva za kr-miva i smještaj, visoke razine adaptabilnosti na niske temperature, što ovu pasminu čini iznimno pogodnom za sustave ekstenzivne proizvodnje mesa posebice u gorskom dijelu Hrvatske. Boja dlačnog pokrivača je ra-

Uzrasli bikovi u grebenu dostižu visinu 125 do 130 cm i tjelesnu masu 500 do 600 kg, dok su krave nešto skromnije visine (115 do 120 cm) i tjelesne mase (400 do 450 kg). Skromna porodna masa te-ladi (22 do 25 kg) pogoduje lakim teljenjima, što je osobit važno u ekstenzivnim sustavima proizvod-nje. Dnevni prirasti u tovu su umjereni (450 do 500 g/dan).

zličita, no najčešće je bijela, krem žuta, crvenosmeđa ili tamnocrvena. Trup je relativno kratak, umjerene ra-zvijenosti mišićnog tkiva.

U razdobljima izobilja krme pasmina je sklona naku-pljanju potkožne tjelesne masti koja dosegne debljinu i do 6 cm, a koristi je kao izvor energije u mjesecima oskudne krme.

Prepoznatljiva boja i dužina dlake škotskog visinskog goveda

Chianina krava i tele

Visoki prinosi i dobra kvalite-ta mesa, adaptabilnost, tole-rancija na topliji mikroklimat i insolaciju, čini chianina pasmi-nu pogodnom za proizvodnju mesa. Optimalna klaonička masa muške junadi koju dose-žu u dobi od 16 do 18 mjeseci je 650 do 700 kg, a uobičajeni randman je oko 65%. Meso je poznato po vrhunskoj kvaliteti, te je kao i meso ostale četiri ta-lijanske mesne pasmine zaštiće-no oznakom izvornosti.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

451. rujna 2015. 1. rujna 2015.

Piemontese je pasmina umjere-ne veličine okvira, dobre konforma-cije trupa i nešto nježnijeg kostura. Osobite je mišićavosti lopatičnog, leđnog i sapnog dijela trupa. Odlič-nog je randmana i izuzetne meko-će mesa. Tjelesna masa bikova je 1.000 do 1.200 kg, a krava 650 do 750 kg. Visina u grebenu bikova je 145 do 155 cm, a krava 135 do 145 cm. Porodna masa teladi je 32 do 42 kg. Dnevni prirasti bikova u tovu su 1.300 do 1.500 g/dan. Iskoristivost trupa je visoka (67 do 72%). Niska sklonost zamašćenju trupa čini ovu pasminu pogodnom za intenzivne sustave tova, a koristi se i u uporab-nim križanjima na mliječnim stadima.

Sve se češće može čuti i za jednu posebnu pasminu goveda, osobite kakvoće mesa, japansku Wagyu pa-sminu, čije je meso osobite kvalitete zbog iznimne mramoriranosti mesa i visokog udjela nezasićenih masnih kiselina u masnom tkivu. Meso ove pasmine prepoznato je kao zdrava namirnica, te je ova pasmina zadnjih desetljeća postala vrlo cijenjena.

Vlada u Japanu proglasila je Wagyu govedo nacionalnim bla-gom, te je zabranila izvoz pasmine, ali 1976. dolazi do prvog izvoza Wagyu goveda u SAD, koja su po-služila za stvaranje «američkog» tipa Wagyu goveda. Wagyu pasmina goveda je crne ili crvene boje tijela, manjeg tjelesnog okvira, a prosječ-na visina grebena krava je oko 130 cm, dok su bikovi u grebenu nešto veći (135 do 145 cm). Prosječna masa krava Wagyu pasmine je 500 do 600 kg, dok su bikovi nešto teži, 750 do 900 kg. Porodna masa teladi je 27 do 32 kg, što omogućava laka teljenja. Uobičajeno, u tovu mlada

goveda ostaju 18 do 30 mjeseci, tj. dok junice ne dosegnu masu od oko 600 kg, a bikovi 700 do 800 kg. Dnevni prirasti Wagyu goveda kreću se od 600 do 1.000 g/dan, ovisno o fazi tova. Na početku tova hranidba je bazirana na manjim količinama energetski bogatih krmiva i većim količinama krmnog bilja bogatog vlaknima, dok se u kasnijim faza-ma tova povećava udio energijom bogatih krmiva (kukuruz i druge ži-tarice). Rezultat ovakve hranidbe su trupovi s visokim udjelom potkožne i intramuskularne masti (i do 40%).

Sve opisane pasmine goveda dio su genetskog potencijala za kojim možemo posegnuti u proizvodnji

mesa. Neke inozemne mesne pa-smine nisu spomenute, no možda će narednih godina biti uvezene u Hrvatsku, upravo zbog nastojanja iznalaženja novih oblika proizvod-nje. Pasminu u svakom slučaju treba uskladiti s resursima kojima raspo-lažemo, prvenstveno krmivima (ko-ličinom i kvalitetom). Da bi postigli očekivanu dinamiku rasta i kvalitetu mesa, nužno je tovljenike primjere-no smjestiti, hraniti i brinuti o njihovu zdravlju. Dnevni prirasti kao i stanje životinja svakodnevno na jednosta-van način govore nam o tome da li smo uspjeli uskladiti pasminu, teh-nologiju i okruženje. Prema tome, mesne ali i druge pasmine goveda kao osnovni proizvodni alat treba upoznati, kako bi njime primjereno postupali i upravljali. Potrošač na kraju cijenom, koju plaća za meso, potvrđuje uspješnost svih dionika u lancu proizvodnje goveđeg mesa.

prof.dr.sc. Ante IvankovićZavod za specijalno stočarstvo,Agronomski fakultet u Zagrebu

Piemontese

Proizvodnja čistokrvnih Wagyu goveda u Japanu temelji se na intenzivnom upravljanju i indi-vidualnom pristupu pojedinoj životinji uz minimalno korištenje pašnjaka u uzgoju. Za tradicio-nalan način uzgoja, svojstvene su dnevne masaže različitim ete-ričnim uljima kako bi se potkož-na mast pravilno rasporedila i omekšala. Svaki dan u razdoblju od svibnja do listopada junice se masiraju i do 20 minuta. Također u razdoblju od kolovoza do listo-pada goveda se napajaju pivom (sakeom) radi održavanja apeti-ta, jer zbog visokih temperatura u tom razdoblju (28 do 30°C) go-veda gube apetit.

Bik Wagyu pasmine

tel: 01/3843-222www.gospodarski.hr

e-mail: narudzbe@gospodarski-list.hr

...donosi pregled radova po mjesecima - radovi u polju, staji, vinogradu, voćnjaku, povrtnjaku, podrumu, vrtu, na Jadranu.Nakon pregleda radova tijekom cijele godine, slijedi više od 250 stranica napisa - stručnih i poučnih, svrstanih u sljedeća poglavlja: RATARSTVO, MEHANIZACIJA, KRMNO BILJE, STOČARSTVO, ZAŠTITA BILJA, VETERINARSTVO, PERA-DARSTVO, PČELARSTVO, KUNIĆARSTVO, POLJOP-RIVREDNO GRADITELJSTVO, NAŠ JADRAN, VOĆARST-VO, VINOGRADARSTVO, PODRUMARSTVO, POVRĆARST-VO, CVJEĆARSTVO, LJEKOVITO BILJE, EKOLOGIJA, LOV I RIBOLOV, ZAKONSKI PROPISI, DOM I OBITELJ, ZANIMLJIVO

Format: 24 x 17 cm Uvez: broširani Broj stranica: 300

.

I POUČNO, AGROEKONOMIKA- isplativost proizvodnje pojedinih kultura...Na kraju knjige - pregled sajmova u Hrvatskoj za 2015. godinu.

GOSPODARSKI KALENDAR 2015. CIJENA

75,00 kn

69,00 kn

pošiljka se

uvećava za cije

nu poštarin

e obračunatu prema cjeniku Hrvatske pošte

39,00 kn

Kompaktan i izvrstan.

AVERO 240 / 160.

• Udobna kabina• APS (AVERO 240)• Intenzivni slamotresi• Motor Caterpillar• PROFI CAM• Sječka slame• Sustav za čišćenje 3-D• Visokoučinski slamotresi• Ventilator• AUTOCONTOUR

• Hidrostatični pogon vitla• Preklopivi razdjeljivač• Varijabilni adapter VARIO• Brza spojka• CIS

Eko-Terra d.o.o.Čakovečka 5440305 Pušćine+385 (0) 40 821 868www.eko-terra.claas-partner.at

Jerkovic d.o.o.J. Kozarca 5131224 Koška+385 (0) 31 681 712www.jerkovic.hr

claas.hr

CLAAS_ANZ_AVERO_208x275_kroat_270715.indd 1 29.07.15 09:05