POŠTARINA PLAĆENA UPOŠTANSKOM UREDU 10000 ZAGREB

prilog ovog broja

Naši napasni korovi

C I J E N A 1 2 k n

1 . o ž u j k a

2015. 4

godina 174.

www.gospodarski.hrPretplatite se!

(cijena 70 kn za 3 mjeseca,6 brojeva uključeno)

tel: 01/3843-555mail: pretplata@gospodarski-list.hr

Zatražite besplatan primjerak!

AKTUALNE TEME 3 Bespovratna sredstva za razvoj nepoljoprivrednih

djelatnosti u ruralnim područjima 4 Brendiranje poljoprivrednih proizvoda

6 Novosti kod obveze zapošljavanja osoba s invalidnošću

7 Izobrazba kao priprema za posao u ukrasnoj hortikulturi

8 – 11 Izbor za najbolju poljoljekarnu u 2015. godini 12 Pravni savjeti 13 Stručni savjeti 16 – 17 Isplati li se proizvoditi šećernu repu?

RATARSTVO, MEHANIZACIJA 19 Ekološka proizvodnja jare pšenice 20 – 21 Kako izračunati količinu sjemena za sjetvu? 23 Kada i kako sijati jare žitarice? 25 – 26 Mogućnosti zaštite od mraza 28 Vijesti iz mehanizacije

ZAŠTITA BILJA, POVRĆARSTVO 30 – 32 Ima li sjemenska proizvodnja krumpira u Hrvatskoj

budućnost? 35 – 36 Bez novih spoznaja ne mogu se slijediti zahtjevi tržišta 37 Uzgoj presadnica batata 38 Karela – gorka dinja kao lijek MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK 41 – 50 Naši napasni korovi

VOĆARSTVO, VINOGRADARSTVO, VINARSTVO 54 – 55 Štetnici korijena voćaka 56 – 58 Solitarne pčele – dobri oprašivači (2) 60 – 61 Znate li ocijeniti kvalitetu svoje rakije? 63 O vinu uz vino PČELARSTVO, PERADARSTVO, STOČARSTVO 65 – 66 Pregled i dohranjivanje pčela 67 Dalmatinska kokoš 68 – 69 Rano odvajanje janjadi i jaradi – preduvjet veće

dohodovnosti u proizvodnji 70 – 71 Idealno i prirodno vrijeme za kupovinu

i početak vašeg kozarstva 72 – 73Postupci u tovu svinja

LJEKOVITO BILJE 74 – 75 Citrusi – nezamjenjivi u zimskoj prehrani

ISSN 0350-3100Nakladnik

„Gospodarski list”Novinsko nakladničko i trgovačko d.d.

10000 ZagrebTrg bana Jelačića 3

telefon 01/38 43 222Direktorica

Andreja Vrcan E-mail: andreja@gospodarski-list.hr

UredništvoMajstora Radonje 12

telefon: 01/38 43 222, telefaks 01/30 77 725

E-mail: redakcija@gospodarski-list.hrwww.gospodarski.hr

Glavni urednikBranko Horvat

Urednički odborVitomir Patko

(zamjenik glavnog urednika)Goran Beinrauch (odgovorni urednik)

Ivan Stupnišek (urednik)Ilustracije

Božidar Špoljarić-Largo

FotografijeArhiva Gospodarskog lista

Shutterstock

List izlazi svakih 15 dana.

Tromjesečna pretplata 70 knInozemna godišnja pretplata 75 € ili 100 $

Pretplata i računovodstvotelefon 01/38 43 555 telefaks 01/30 77 725

pretplata@gospodarski-list.hrprodaja: hrvoje@gospodarski-list.hr

IBAN HR1223600001101284610 kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb

IBAN HR3423900011100301008 kod Hrvatske poštanske banke Zagreb

Devizni račun u Zagrebačkoj banci:IBAN HR12 23600001101284610

Matični broj: 3222195OIB: 09377481666

Tisak i grafička pripremaVJESNIK d.d. ZAGREB Slavonska avenija 4

Rukopisi i slike se ne vraćaju.„Gospodarski list” d.d. upisan je u

Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 73.

Prilozi i savjeti objavljeni u „Gospodarskom listu” temelje se na stručnosti i iskustvu

autora i „Gospodarski list” ne odgovara za slučaj štete ili neuspjeha. „Gospodarski list”

ne odgovara ni za sadržaj oglasa.

Čitajte u ovom broju:

www.gospodarski.hr2 x mjesečno u Vašem domu

internet izdanje

Zahvaljujemo na podmirenoj pretplatiPodmirena pretplata osigurava redovito izlaženje

„Gospodarskog lista”!

Naši napasni korovi

mali

GO

SPO

DA

RSKI

SA

VJET

NIK

Uzgajajući kulturno bilje, čovjek je zajedno s njim uzgajao i njiho-ve neželjene pratitelje koje je kasnije nazvao korovom. I tako već više od 10 000 godina, kultivirajući određene biljne vrste, čovjek vodi mukotrpnu i beskonačnu borbu s korovima, „biljkama koje rastu na mjestu gdje ih ne želimo“, odnosno, „neželjenim biljka-ma na željenom mjestu“, kako ih definira američki herbolog G. C. Klingman.U novije vrijeme pojam korov dobio je šire značenje. Korovi nisu samo biljne vrste koje se javljaju u kulturi. Danas govorimo o koro-vima koji se pojavljuju na melioracijskim sustavima (vodotocima, kanalima, ribnjacima, jezerima i slično). Korovi se javljaju i na že-ljezničkim prugama, industrijskim objektima, aerodromima, zatim uz putove, staze, sportske objekte, parkove, ispod dalekovoda i u šumama. U svim navedenim slučajevima misli se na neželjene (štetne) biljke na dotičnom mjestu.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. ožujka 2015. 1. ožujka 2015.gospodarskilist

42

Što su u stvari korovi?U jednom od svojih prvih priruč-

nika o korovima, poznati američki znanstvenik A. S. Crafts definirajući pojam korov kaže: „u početku nije bilo korova“. I zaista, od vremena kad se čovjek počeo organizirano baviti poljoprivredom, korovi su po-stali dio njegove svakidašnjice.

Što su, ustvari, korovi? S poljo-privrednog gledišta „korovi su kulti-virane biljke protiv čovjekove volje“. Ovu definiciju izrekao je još u pret-prošlom stoljeću poznati švicarski botaničar A. P. de Candolla. Po toj definiciji korovom možemo smatra-ti svaku biljnu vrstu koja raste na neželjenom mjestu. U tom smislu i suncokret možemo smatrati koro-vom ako raste u usjevu soje ili še-ćerne repe, jednako kao što su raž, ječam ili zob korovi, ako se razvijaju i rastu u usjevu pšenice.

No, jesu li korovi uvijek štetne i neželjene biljne vrste? S gledišta po-ljoprivrednika oni to zaista jesu, jer svojim prisustvom umanjuju kvalite-tu i količinu priroda kultiviranog bilja.

Iz prikazanog se vidi da zako-rovljen usjev soje ima za 1,4 puta a kukuruza čak za 8,6 puta manji prinos od nezakorovljenog usjeva. Kod uzgoja nekompetentnog za-korovljenog luka izravnom sjetvom sjemena, prirod je 23 puta manji od luka uzgojenog bez prisustva koro-va. Rajčica uzgajana iz presadnica lakše se nadmeće s korovima od rajčice uzgajane izravnom sjetvom sjemena u polju, pa se i prinosi znat-no razlikuju.

S druge, pak, strane njihovo prisustvo omogućuje zaposlenje

Tablica 1. Usporedni prikaz priroda zakorovljenih i nezakorovljenih poljo-privrednih kultura

KulturaPrinos t/ha % povećanja

u odnosu na zakorovljenostpljevljeno zakorovljeno

kukuruz 5,1 0,53 862

soja 1,51 0,48 140

rajčica (izravna sjetva) 5,1 1,5 240

rajčica (iz presadnica) 9,2 5,5 67

luk (iz presadnica) 10,8 0,44 2355

ogromnom broju lokalne i sezon-ske radne snage. Korovi kod veli-kog broja ljudi mogu izazvati teške alergije, dermatitis i trovanja, ali ta-kođer i zadovoljstvo i ugođaj oku, jer mnogi u njihovu šarenilu boja prepoznaju samonikli cvijet. Isto tako mnoge korovske biljke služe pčelama za sakupljanje meda, pti-cama, glodavcima i drugoj divljači kao sklonište i izvorište hrane, ali su, istovremeno domaćini mnogim biljnim bolestima i štetnicima. Zbog svojstva da brzo rastu i da izrastu visoko, korovi mogu umanjiti pre-glednost uz ceste i usporiti protok u vodotocima. Zbog istih će svojsta-va djelovati korisno, jer će spriječi-ti eroziju koju čovjek gradnjom tih objekata pospješuje. Zbog svega navedenog herbolog W. P. Ander-sen ima pravo kad kaže da su koro-

vi „kontroverzne biljke, koje nisu sve uvijek loše, jednako kao što nisu sve uvijek dobre“.

Ekologija korovaUnatoč činjenici da štetni orga-

nizmi (bolesti, korovi i štetnici) i uz sve raspoložive mjere borbe odno-se trećinu proizvodnje, danas se u svijetu sve više govori „o problemi-ma poljoprivrede“, nego što se go-vori o „problemima u poljoprivredi“. Pri tome se (osobito tamo gdje vla-da izobilje) zaboravlja da nas poljo-privreda doslovno hrani i odijeva.

Ako razvoj poljoprivrede proma-tramo kroz povijest, njezina povijest se dijeli na ere koje zapravo ozna-čavaju razinu, odnosno stupanj njezina razvoja. Tako američki her-bolog Zimdahl prvu eru u povijesti poljoprivrede naziva „era krvi, znoja i suza“, jer se u tom razdoblju pro-izvodnja hrane zasnivala na puno napornog ljudskog rada uz vrlo male prinose. Zbog ograničenog prostora, zadržat ćemo se na pret-posljednjoj eri, tzv. „Zelena revolu-cija“ koja je prethodila današnjim pristupima proizvodnje hrane (eko-loški prihvatljivim). Bila je obilježe-na razvojem genetike (hibridizacije) i mehanizacije (obrade tla), te pri-mjenom agrokemikalija (gnojiva i pesticida). Zahvaljujući navedenim

Zakorovljen usjev repe

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

431. ožujka 2015. 1. ožujka 2015.

napredcima, prinosi poljoprivred-nih kultura su višestruko povećani. Omogućili su osnivanje milijunskih i višemilijunskih gradova. Naime, procjena je da danas jedan proi-zvođač proizvodi hranu za oko 150 ljudi (koji se bave nekom drugom djelatnošću). Međutim, nedugo na-kon primjene i uvođenja navedenih tehnoloških napredaka, uočeni su nedostaci, osobito primjena gnoji-va i pesticida. FAO (Food and Agri-culture Organization of the United Nations) kao organizacija kojoj je primarni cilj osiguranje dovoljnih količina hrane za čovječanstvo, na-vodi negativne učinke „Zelene re-volucije“ na okoliš kao što su:

• degradacija tla (zbog intenzivne primjene mehanizacije),

• salinizacija tala (zbog navodnja-vanja),

• prekomjerno trošenje pitke vode za natapanje,

• rezistentnost štetnih organiza-ma na pesticide,

• štete od erozije,• smanjenje biodiverziteta,• uništavanje šuma (zbog pove-

ćanja poljoprivrednih površina),• emisija stakleničkih plinova

(utjecaj na klimatske promjene), • kontaminacija voda nitratima i

ugrožavanje zdravlja ljudi i živo-tinja.

Zbog navedenih učinaka, FAO predlaže novi obrazac poljopri-vredne proizvodnje zvan „Save and Grow“ što znači na istoj površini proizvoditi više hrane i čuvati okoliš istovremeno.

Na temelju navedenog, vidljiva je nužnost uvođenja i drugih neke-mijskih načina borbe protiv korova (i drugih štetnih organizama) u su-stav suzbijanja. Jedna od nužnosti jest i poznavanje ekologije korova s ciljem učinkovitijeg suzbijanja. Naime, herbolog Zimdahl navodi da smo se u „eri kemije“ kod suzbi-janja korova bavili samo odnosom kultura-korov.

Da ne dođe do smanjenja pri-nosa glavno pitanje je bilo kako suzbiti korov? Isti autor danas u taj

odnos uključuje učinke aktivnosti proizvođača na korove i čimbenike ekologije korova. Zbog toga pitanje suzbijanja korova nije više primarni cilj, nego je pitanje otkud korovi na nekoj njivi?, odnosno koje aktivno-sti proizvođača su rezultirale pri-sustvom korova. Zimdahl zapravo govori o nužnosti uključivanja eko-logije korova u sustav suzbijanja korova.

Iz svega ukratko navedenog je vidljiva važnost poznavanja korova, odnosno poznavanje specifičnih morfoloških, bioloških i ekoloških obilježja pojedine korovne vrste. Dobro poznavanje važnih korov-nih vrsta može dati odgovor otkud korov na ovoj njivi?, odnosno koji pedoklimatski uvjeti i koje aktivnosti proizvođača su rezultirali naglaše-nom zakorovljenošću određenom korovnom vrstom.

Banka sjemena korova u tlu, dor-mantnost sjemena, vrijednosti čim-benika okoliša (temperatura, voda, svjetlo, CO2 i dr.) nužne za nicanje i razvoj korova su osnovne koje tre-ba poznavati u ekologiji korova.

Banka sjemena korova je sva količina sjemena korova koja se nalazi u tlu i predstavlja mjesto gdje

Nezakorovljen i zakorovljen usjev kukuruza

Iako je teško prihvatiti činjeni-cu da proizvodnja hrane zaga-đuje okoliš, s gledišta primje-ne pesticida treba prihvatiti činjenicu da kemijske mjere imaju određene prednosti (jed-nostavne, jeftine, učinkovite, brze) zbog kojih se poljopri-vredni proizvođači kod zaštite usjeva od štetnih organizama oslanjaju isključivo na primje-nu pesticida. U većoj ili manjoj mjeri zapostavili su nekemijske mjere borbe.

Korovi su vrlo aktivan čimbe-nik agroekosustava, vrlo su prilagodljivi na sve aktivnosti proizvođača koje provodi u ci-lju njihova suzbijanja, osobito ako su mjere suzbijanja uni-formne (jedinstven cilj i uza-stopno ponavljanje primjene). Dobar primjer za navedeno je razvijanje rezistentnosti ko-rova na herbicide, ako se her-bicid istog mehanizma djelo-vanja primjenjuje uzastopno dulji niz godina. O ovome po-sebno treba voditi brigu na-kon povlačenja velikog broja herbicida (pisano u prethod-nim brojevima Gospodarskog lista ) od strane Komisije EU. Naime, na tržištu je sužen iz-bor herbicida, što će rezultirati ponovljenom primjenom her-bicida istog mehanizma djelo-vanja.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. ožujka 2015. 1. ožujka 2015.gospodarskilist

44

sjeme korova ostaje sve do klijanja i nicanja. Poznato je da se koro-vi najvećim dijelom razmnožavaju sjemenom i/ili pomoću različitih vegetativnih organa (višegodišnji korovi). Količina proizvedenog sje-mena po biljci obilježje je pojedine korovne vrste, ali je i u direktnoj vezi s pedoklimatskim uvjetima, agro-tehničkim zahvatima i kompeticij-skim (natjecateljskim) odnosima na određenoj parceli, vremenom nica-nja i dr. Banka sjemena je zapravo „ogledalo“ dugogodišnjeg načina gospodarenja i svih naših uspjeha u borbi protiv korova u prethodnim godinama. Stoga strategiju suzbija-nja korova ne treba planirati samo na temelju poniklih korova u usjevu već treba voditi računa i o sastavu i količini sjemena korova u tlu kao izvoru buduće zakorovljenosti nji-ve. Osim ukupne količine sjemena korova u tlu, važno je imati na umu i okomiti raspored sjemena kroz profil tla, što je rezultat uglavnom načina obrade tla. Tako će npr. kod klasičnog oranja sjeme korova (proizvedeno u tekućoj vegetaciji) s površine tla biti unijeto na dubinu na koju se obavlja oranje, a sjeme iz prethodnih godina bit će iznijeto u površinski sloj tla gdje će imati uvjete za klijanje i nicanje (buđenje iz stanja mirovanja).

Dormantnost sjemena korova je glavni čimbenik „opstojnosti“ banke sjemena korova u tlu. Svojstvena je samo divljim biljnim vrstama (korovima). To je sposobnost korova da u nepovoljnim uvjetima za klijanje, nicanje i razvoj u stanju mirovanja zadrži vi-jabilnost sjemenke (život) dulji niz godina a sve u cilju opstanka vrste (svojstveno svakom živom organizmu). Dormantnost sjemena je za-pravo evolucijska prilagodba vrste da osigura opstanak (preživljavanje) i u slučaju kad joj je sjeme dugo i kon-tinuirano bilo izloženo nepo-voljnim uvjetima okoliša. S gledišta značaja za praksu,

važno je napomenuti da se odre-đenim agrotehničkim zahvatima i drugim mjerama dormantnost, a time i banka sjemena može smanji-ti. Tako se npr. prašenjem strništa i opetovanom plitkom obradom tla korovi mogu poticati na nicanje i sljedećom obradom unište i pota-kne novi ponik. Također i obrada tla koja ne remeti (ne okreće) oranični sloj tla (reducirana obrada) skraću-je životni vijek sjemena korova koje se nalazi dublje u tlu. Osim toga, veća količina proizvedenog sjeme-na ostaje na površini tla gdje je dos-tupna organizmima za ishranu.

Što se tiče ekologije korova s gledišta uvjeta okoliša, zbog ogra-ničenog prostora nemoguće je navesti sve pedoklimatske uvjete okoliša specifične za svaku korov-nu vrstu. Takve informacije treba prikupljati u dostupnoj literaturi, ali je isto tako važno bilježiti vlastita iskustva tijekom proizvodnje, uz istovremeno praćenje klimatskih prilika i poznavanje utjecaja tipa tla i agrotehničkih mjera na ponašanje korova. Glavni okolišni čimbenici klijanja i nicanja korova su toplina, vlaga, svjetlo, kisik i ugljični dioksid.

Koliko je poznavanje okoliš-nih čimbenika kompleksno opisat ćemo ukratko na primjeru koštana.

Koštan (Echinochloa crus-galli) je toploljubiva (termofilna) vrsta kojoj je temperaturni minimum za

klijanje 100C a max 300C. Kod niže temperature nicanje će uslijediti 10-12 dana nakon pripreme tla, a kasnije tijekom ljeta će ponići već nakon pet dana. Koštan je i svjetlo-ljubiva (heliofilna) vrsta (zbog toga zakorovljuje širokoredne kulture). Stoga će u uvjetima dugog dana formirati velike cvatove s velikom količinom sjemena, a u uvjetima kratkog dana (ukoliko ponikne kra-jem ljeta) će biti suprotno.

Kod ove vrste (kao i kod veći-ne drugih) izražena je morfološka (fenotipska) plastičnost, ovisna o mjestu i uvjetima nicanja. Na slo-bodnom prostoru i bez pritiska dru-gih biljaka u blizini, imat će niski i prostratan tip rasta s polegnutim i razgranjenim sekundarnim vlatima što joj omogućuje da izbjegne nož kosilice. Nasuprot tomu, u gušćem sklopu će zbog potrebe za svjetlom imati uspravan tip rasta i s manjim brojem sekundarnih vlati. Čak što više, i kvaliteta svjetla (valna dulji-na) će utjecati na rast, razvoj i plo-donošenje.

U pogledu tla koštan preferira tla dobro opskrbljena hranivima, osobito bogata dušikom (nitrofilna biljka) zbog čega može biti indika-tor opskrbljenosti tla ovim elemen-tom. Što se tiče pH vrijednosti tla, ima visoku klijavost u kiselim tlima, koja se znatno smanjuje porastom lužnatosti. Za usporedbu, mračnjak

je indiferentan prema pH vri-jednosti (podjednako niče u svim tlima). Navedeno je samo primjer za razumijeva-nje potrebe poznavanja ko-rova i značaja za suzbijanje prema današnjim zahtjevima poljoprivredne proizvodnje (ekološki prihvatljive).

Osim toga, poznavanje navedenog, te prikupljanje i bilježenje podataka o vre-menu i intenzitetu pojave ko-rova jedna je od mogućnosti prognoze nicanja korova i određivanja optimalnog roka suzbijanja (kad je ponikao najveći broj od potencijalno mogućeg).

Koštan

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

451. ožujka 2015. 1. ožujka 2015.

Što su u stvari kulture ?Smatra se da na Svijetu postoji

oko 350 000 viših biljnih vrsta (cvjet-nica). Po sličnosti sve su razvrstane u 450 biljnih porodica. Od navede-nog broja za ishranu čovjek koristi samo oko 3000 vrsta, a manje od 300 oplemenio je i priveo kulturi, odnosno razvio je tehnologije uz-goja. Iako više od 100 biljnih vrsta ima lokalni ili regionalni značaj, tek jedva dvadesetak različitih biljnih vrsta „spašava“ čovječanstvo od gladi. Čak što više, zaprepašćuje spoznaja da riža, pšenica, kukuruz, soja i ječam od 1,5 milijardi hektara poljoprivrednih površina, zauzimaju 750 000 hektara, odnosno jednu polovicu. Gledajući kroz naočale ekologije, postavlja se pitanje: zar već odavna nismo suzili biološku raznolikost?

Naravno da jesmo ako kuglu zemaljsku promatramo kao jednu jedinstvenu njivu, jer nam se na toj njivi navedene kulture u prosjeku javljaju svake druge godine.

Već smo spomenuli da je za navedene hektarski velike kultu-re čovjek usavršio tehnologije uz-goja. Čak za svaku od navedenih kultura i više različitih sofisticiranih tehnologija. Svim tim tehnologija-ma nastoji kulturi ugoditi pravilnom pripremom tla za sjetvu, korektnom i pravovremenom sjetvom, pravil-nim sklopom, optimalnom i pravo-vremenom gnojidbom, zaštitom od bolesti, štetnika i korova, žetvom sofisticiranim strojevima i sl. Uga-đajući biljci-kulturi, nije ni svjestan da istovremeno ugađa i biljci-koro-vu.

Svojevremeno je američki znan-stvenik Holm sa suradnicima radeći u Međunarodnom institutu za rižu na Filipinima anketirao svjetske herbologe s upitom da navedu naj-važnije korove u svojoj zemlji. Na opće zaprepaštenje došao je do

spoznaja sličnih onima koje smo iznijeli kod razmatranja zastuplje-nosti pojedinih kultura u svjetskoj poljoprivredi.

Prisjetimo li se da pšenica, kuku-ruz, riža, ječam, raž, zob, sirak, pro-so i šećerna trska pripadaju trava-ma, a suncokret glavočikama, nije teško zaključiti da zbog biološke sličnosti, navedeni korovi imaju iste ili slične pedoklimatske i ekološke

zahtjeve. Shodno rečenom, lako je zaključiti da ugađajući kulturi travi, nesvjesno ugađamo korovu travi. Stoga ne iznenađuje spoznaja da u svjetskoj biljnoj proizvodnji domini-raju trave, kako one kulturne, tako one i korovne, jer zapravo, čovjek istovremeno uzgaja jedne svjesno, a druge nesvjesno.

Svojstva korovaOsim što se izravno s kulturom

nadmeću za hraniva (minerale), vodu, svjetlo i prostor za većinu ko-rova značajno je:

• da su ubikvisti, odnosno raši-reni su širom svijeta u različitim pedoklimatskim uvjetima,

• da imaju brzo nicanje i brz ra-zvoj, pa mogu plodonositi ubrzo nakon nicanja (šćir ili ambrozija mogu donijeti sjeme i kad su vi-sinom dosegle tek desetak cm),

Kako su korovi u gotovo svim biološkim parametrima moćniji od kulture, bez pomoći ljudske ruke korovi će nadvladat kultu-ru i izostat će prinos.

Od spomenutih 350 000 biljnih vrsta tek oko 250 vrsta može se smatrati značajnim korovima. Zapanjujuća spoznaja jest da ih 43% dolazi iz tri porodice: trava, šiljeva i glavočika. Od trava to su divlja zob, koštan, svračica, šiljevi, muhari, pirika, troskot, divlji sirak i dr., a od glavoči-ka ambrozija, kamilica, čičak, osjak, kostriš i dr.

Nadzemni i podzemni dijelovi slaka

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. ožujka 2015. 1. ožujka 2015.gospodarskilist

46

• da proizvode sjeme u velikim količinama (šćir kao jedinka može proizvesti 1 milijun sje-menki),

• da se osim sjemenom razmno-žavaju i vegetativnim organima (vriježe, gomolji, podanci, luko-vice i sl.),

• sjeme korova sposobno je za-držati klijavost (život, vijabil-nost) u poljskim uvjetima više desetaka godina (ambrozija, šćir, tušt, štavelj i dr.),

• proizvode sjeme istog oblika i mase kao i neke kulturne biljke, pa ih je teško razdvojiti kombaj-nom i tijekom dorade (broć u strnim žitaricama, crna pomoć-nica u grašku),

• neke vrste imaju više ciklusa (plodonose više puta) godišnje (mišjakinja, jednogodišnja vla-snjača),

• korijen trajnica može prodrijeti duboko u tlo (osjak do 3, a slak i do 5 m),

• korijen trajnica lako je lomljiv, čupanjem puca, lako se obnav-lja i ne da se iskorijeniti,

• pojedini korovi vegetativne pu-poljke tvore plitko uz ili u tlu te tako izbjegnu nož kosilice (ma-slačak),

• vrste obrasle bodljama priječe da ih stoka ispašom odstrani,

• korovi su sposobni obraniti se od fitocidnog učinka herbicida i razviti rezistentne populacije i dr.

Osim što se s kulturom nadmeću za hraniva, vodu, svjetlo i prostor, te tako izrav-no umanjuju prirod, korovi štete i indirektno (vidi tabli-ce):• svojim prisustvom uma-njuju vrijednost prozvodu (povećavaju vlagu zrna i pri-mjese),• ometaju žetve i povećavaju troškove čišćenja sjemena,• domaćini su brojnim uzročnicima bolesti , virusi-ma, kukcima, nematodama i drugim štetnicima kulturnog bilja,

VrstaProsječni postotak minerala

dušik(N)

fosfor(P)

kalij(K)

kalcij(Ca)

magnezij(Mg)

kukuruz 1,2 0,2 1,2 0,2 0,2

šćir 2,6 0,4 3,9 1,6 0,4

loboda 2,6 0,4 4,3 1,5 0,5

dvornik 1,8 0,3 2,8 0,9 0,6

tušt 2,4 0,3 7,3 1,5 0,6

konica 2,7 0,3 4,8 2,4 0,5

ambrozija 2,4 0,3 3,1 1,4 0,3

svračica 2,0 0,4 3,5 0,3 0,5

Tablica 2. Mineralni sastav biljke kukuruza i sedam korova

Tablica 3. Usporedni prikaz sadržaja hraniva u nezakorovljenom kukuruzu, kukuruzu zakorovljenim šćirom i šćirom bez prisustva korova i kulture

VrstaRelativni sadržaj hranjiva

dušik(N)

fosfor(P2O5)

kalij(K2O)

kalcij(Ca)

magnezij(Mg)

nezakorovljenkukuruz 100 100 100 100 100

kukuruz zako-rovljen šćirom 58 63 46 67 77

šćir 102 80 124 275 234

U tablici je prikazan sadržaj minerala u biljci kukuruza, šest jednogo-dišnjih širokolisnih i jedne uskolisne korovne vrste (trave). Iz prikaza je vidljivo da su korovi 1,6 – 7,6 puta više sadržavali hraniva od kukuruza.

Iz prikazanog se vidi da šćir uzgajan bez prisutnosti kukuruza i drugih korova, u svim slučajevima izuzev fosora, iz tla iznosi više hraniva od nezakorovljenog kukuruza. Kukuruz zakorovljen šćirom sadržavao je 23-54% manje pojedinih minerala od nezakorovljenog kukuruza.

• mijenjaju sastav flore i umanjuju vrijednost krme i vrijednost paš-njaka,

• mogu utjecati na miris i okus mlijeka,

• smanjuju protok vode na iriga-cijskim, melioracijskim i dru-gim vodoopskrbnim sustavi-ma,

• mogu izazvati trovanja i teške alergije kod ljudi i stoke (npr. ambrozija),

• direktno utječu na vrijednost ze-mljišta i ograničavaju izbor kul-tura za uzgoj,

• smanjuju estetsku vrijednost zemljišta i ambijenta općenito.

Dvornik

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

471. ožujka 2015. 1. ožujka 2015.

vrsta korova% gubitka

na kosilici na vršalici i odvajanju ukupno

šćir (Amaranthus retroflexus) 5,53 0,73 6,08

sinje proso (Setaria glauca) 1,55 0,81 2,36

Štete od korovaIako postoje brojna istraživanja,

iako su objavljeni mnogobrojni ra-dovi, zapravo nema cjelovitih i pre-ciznih podataka koji se odnose na veličinu štete koju bolesti, štetnici i korovi nanose poljoprivredi.

Štete u svjetskim razmjerima prvi je iznio njemački znanstvenik Cra-mer koji je sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća naveo po-datak da gubici iznose 35% od po-tencijalno mogućeg prinosa i to u slučaju kad se primjenjuju sve ras-položive mjere borbe protiv štetoči-nja. Ti gubici se razlikuju od regije do regije što ovisi o intenzitetu i stu-panju proizvodnje. Za Europu štete su iznosile oko 25% a po kultura-ma bilo je: pšenica 23,9%, kuku-ruz 34,8%, uljarice 32,5%, krumpir 32,3%, povrće 27,7% i vode 28,8%.

Četrdeset godina kasnije drugi njemački znanstvenik Öerke, iznosi rezultate novijih istraživanja po koji-ma su globalni gubici uz provođenje mjera zaštite, u pšenici 28,2%; riži 37,4%; kukuruzu 31,2%; krumpiru 40,3%; soji 26,3% i pamuku 28,8%. Na površinama bez primjene mjera borbe protiv štetočinja gubici u pše-nici iznosili su 49,8%; riži 77%; ku-kuruzu 68,5%; krumpiru 74,9%; soji 60,0% i pamuku 82%. Tablica prika-zuje gubitke po skupinama štetnih organizama. Korovi su prosječno

odnosili 1/3 prinosa (vidi tablicu 4)Za Hrvatsku je akademik Maceljski prije 20 godina procijenio da gubi-ci iznose za: pšenicu 27% (korovi 11%, štetnici 7%, bolesti 9%), ku-kuruz 26% (8,12,6), šećerna repa

Iz prikazanog se vidi da korovi pojedinim kulturama bez primjene mjera suzbijanja smanjuju prinos od 23-40 %. U slučaju kad primje-njujemo sve raspoložive mjere borbe još uvijek se gubitci kreću od 8,3% (krumpir) do 36,8% (pamuk). Ti gubitci ovisno o stupnju i inten-zitetu proizvodnje u različitim dijelovima svijeta znatno se razlikuju, a što je vidljivo iz brojeva prikazanih u zagradama.

KulturaPotencijalno

ostvariviprinos (M t)

Gubitak prinosa %

potencijalni stvarni

pšenica 785,0 23,0 (18-29) 8,7 (7-10)

riža 933,1 37,1 (34-47) 10,2 (6-16)

kukuruz 890,8 40,3 (37-44) 10,5 (5-19)

krumpir 5170,7 30,2 (35-40) 8,3 (4-14)

soja 244,8 37,0 (35-40) 7,5 (5-16)

pamuk 78,5 35,9 (35-39) 36,8 (35-4)1

Tablica 4. Prosječni svjetski gubitci prinosa uslijed zakorovljenosti za neke važnije kulture

Iako su u međuvremenu opleme-njivači pronašli potentnije sorte i hibride, stručnjaci razvili bo-lje tehnologije uzgoja, pronašli nove ekološki prihvatljivije pe-sticide, konstruirali modernu so-fisticiranu i moćnu mehanizaciju, gubici u relativnim pokazatelji-ma su se uvećali. Doduše, u me-đuvremenu su znatno uvećani i prinosi po jedinici površine, ali uz navedene relativne gubitke to istovremeno znači da su nam ap-solutni gubici danas znatno veći nego prije 40 godina.

28% (10,10,8), uljana repica 28% (7,15,6), suncokret 20% (8,4,8), soja 28% (10,6,12), krumpir 44% (6,8,30), kupusnjače 24% (5,15,4), jabuka 40% (3,15,22) i.t.d.

Množeći ukupne površine po-jedinih kultura s prosječnim prino-som izračunao je da apsolutni gu-bici iznose za pšenicu 1 250 000 t; kukuruz 2 373 000 t, šećernu repu 1 210 000 t, uljanu repicu 42 863 t, suncokret 54 433 t, krumpir 636 000 t, kupusnjače 140 971 t, jabuke 81 430 t.

Najvažniji korovi okopavinskih

(širokorednih) kultura u Hrvatskoj

Već smo napomenuli da se po definiciji „korov je neželjena vrsta na željenom mjestu“, svaka biljna vrsta može okvalificirati korovom. Isto tako iznijeli smo tvrdnju da u svijetu samo 250 biljnih vrsta sma-tramo ekonomski značajnim koro-vima. Međutim, lokalno gledano taj broj se često svodi na nekoliko de-setaka vrsta, a na jednoj određenoj

Tablica 5. Gubici prinosa zrna soje pri otežanom kombajniranju uslijed zakorovljenosti

Iz priložene tablice se vidi da usjev soje zakorovljen šćirom odnosno muharom, zbog otežanog kombajniranja dodatno smanjuje kompeti-cijom već umanjen prinos za 6,08% odnosno za 2,36%.

Sinje proso

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. ožujka 2015. 1. ožujka 2015.gospodarskilist

48

Tablica 6. Najvažniji korovi širokorednih (okopavinskih) kultura

njivi nikad više od pet do sedam, najviše do deset biljnih vrsta.

Svojevremeno smo analizirajući rezultate poljskih pokusa prouča-vali promjenu, sastav i zastuplje-nost pojedinih korovnih vrsta na našim oranicama. Na osnovi više stotina poljskih pokusa, slobodni smo zaključiti da se u našim oko-pavinama najčešće javljaju korovi prikazani u tablici 6.

Vidljivo je da su korovi u tablici razvrstani po životnom ciklusu na jednogodišnje i višegodišnje i po obliku lista na širokolisne (dikoti-ledone) i na uskolisne (monokoti-ledone). Ova podjela ima praktični značaj s gledišta pristupa i načina suzbijanja.

Jednogodišnje širokolisne korovne

vrsteJednogodišnje širokolisne korov-

ne vrste vrlo su važan kompetitor većini ratarskih, povrćarskih i oko-pavinskih kultura. Svima je zajednič-ko da su relativno jakog habitusa. Loboda, šćir, mračnjak i dvornik u povoljnim uvjetima mogu doseći i preko dva metra, dok ostali (izuzev kužnjaka) visinom nerijetko prema-še jedan metar. Druga zajednička

Jednogodišnji

Širokolisni uskolisni

Chenopodium album (loboda) Echinochloa grus-galli (koštan)

Amaranthus retroflexus (šćir) Setaria sp. (muhari)

Ambrosia artemisiifolia (limundžik) Panicum sp. (prosa)

Polygonum sp. (dvornici) Digitaria sanguinalis (svračica)

Abutilon thephrasti (mračnjak)

Solanum nigrum crna pomoćnica)

Xanthium strumarium (čičak)

Datrua stramonium (kužnjak)

Višegodišnji

Širokolisni uskolisni

Cirsiuma arvense (osjak) Sorghum halepense (divlji sirak)

Convolvulus arvensis (slak) Cynodon dactylon (troskot)

Calystegia sepium (ladolež) Agropyron repens (pirika)

Jednogodišnji širokolisni korovi u ranom stadiju

Šćir Loboda

Čičak Limundžik (ambrozija)

Crna pomoćnica

Kužnjak

Mračnjak Dvornik

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

491. ožujka 2015. 1. ožujka 2015.

značajka im je da gotovo sve obilato plodonose. Biljka šćira koja raste na osami može doni-jeti više od 100 000 sjemen-ki, loboda 70 000, mračnjak 17 000, ambrozija 150 000, dvornik 800-1500. Dvornici, loboda i crna pomoćnica manje su zahtjevni prema toplini pa niču prije ostalih. Shodno tomu više su zastu-pljeni u šećernoj repi, krum-piru i ranom povrću. Lobodu se smatra najčešćim i naj-štetnijim korovom u šećernoj repi u svijetu. Isto je i u Hr-vatskoj.

Naime, loboda botanički pripada istoj porodici kao i repa, zbog čega selektivni herbicidi u repi često pro-puštaju lobodu. Stoga je u praksi uvijek veći problem u usjevu suzbiti korove koji potječu iz iste porodice kao i kultura (crnu pomoćnicu u raj-čici, trave u kukuruzu i strnim žitari-cama). Ambrozija, šćir i čičak niču nešto kasnije, a prije kužnjaka koji se nerijetko u šećernoj repi javlja kon-cem ljeta. Mračnjak se je posljednjih desetljeća jako proširio u usjevima šećerne repe, soje, ali i u suncokre-tu. Smatra se da jača zakorovljenost

navedenim vrstama može prepoloviti prinos. Jedna biljka mračnjaka po 1 m2 može smanjiti prinos kukuruza za 10%, a prinos soje za 30%.

Slično je i s ambrozijom u še-ćeroj repi, soji, suncokretu, krum-piru pa čak i u kukuruzu, iako se u toj kulturu teže izbori za svjetlo i prostor. Mračnjak kao vrsta ima

jaku alelopatsku moć pa svojim izlučevinama i ostacima biljnog materijala priječe nicanje drugim vrstama. Ambrozija je npr. posljed-njih desetljeća zbog alergije posta-la veći medicinski nego agronom-ski problem.

Jednogodišnje traveJednogodišnje trave koštan, mu-

hari i svračica, javljaju se u svim okopavinskim jarim kulturama. Ko-štan voli vlažna i topla staništa. Više mu odgovaraju ilovasto-pjeskovita i hranivom bogata tla. Preferira kise-

lija tla. Ustvari, možemo ga naći na gotovo svim vlažnim i toplim tlima u svim jarim okopavinama, ali i uz putove, kanale, ribnjake, na pašnja-cima, vrtovima, vinogradima i voć-njacima. Slične zahtijeve imaju mu-hari i svračica. Ipak, koštan je više prisutan. Sve niču u proljeće kad se tlo zagrije na oko 100C ali i kasnije

tijekom ljeta nakon ljetnih pljuskova. Visinom dose-žu 15-60 i više cm. Cvatu i plodonose od ljeta pa sve do jeseni. Proizvedu više tisuća sjemenki po biljci. Koštan i do 40000. Sjeme dulje zadrži život u polj-skim uvjetima (koštan i do 10 godina). Koštan i mu-hari su npr. veliko izvorište hrane pticama i glodavci-ma što im efikasna zaštita sve više uskraćuje.

Sjeme u tlu u poljskim uvje-tima ostaje dugi niz godina viabilno. Sjeme ambrozije, dvornika, šćira i lobode može proklijati i nakon što je u polj-skim uvjetima proboravilo 30-40 godina.

Rani stadij ambrozije i osjaka Mračnjak

Ambrozija u usjevu repeTrave u Hrvatskoj zakorovlju-ju kukuruz, šećernu repu, soju, suncokret, krumpir, povrće, vinorade i voćnjake. Svojevre-meno smo sumirajući rezultate naših pokusa provedenih u še-ćernoj repi na 56 lokacija utvr-dili da je koštan na 13 lokacija po broju jedinki bio vodeća vrsta. U kukuruzu je od 33 do-minirao na 27 lokacija s prosječ-nim brojem 34,4, jedinke po m2. Prema navodima nekih autora ljetne trave na livadama ima-ju određenu krmnu vrijednost samo dok su u mlađem razvoj-nom stadiju.

Višegodišnji širokolisni korovi

Okopavinske kulture zakorovlju-je veći broj višegodišnjih (trajnih) dvosupnih (širokolisnih) korova. To su poljski slak (Convolvulus arven-sis), poljski osjak (Cirsium arven-se), ladolež (Calystegia sepium), gavez poljski (Symphytum offici-nale), svinjak (Sonchus arvensis), štavelj i konšćak (Rumex spp.) i dr.

Ovom prigodom zadržat ćemo se samo na prva tri.

Slak, osjak i ladolež jednako kao i svi višegodišnji korovi osim sjemenom razmnožavaju se razli-čitim vegetativnim organima (vrije-že, podanci, lukovice, gomolji i sl.). Zbog činjenice da se razmnožava-ju na dva načina po biljci proizvo-de znatno manji broj sjemenki od jednogodišnjih biljnih vrsta. Među-tim, korijen i vegetativni organi im prodiru duboko u tlo i akumuliraju velike količine asimilata (rezervnih tvari). U poljskim uvjetima sposobni su prezimiti pa se na proljeće kad zatopli koncentrično šire po polju u vidu plješina. Jedna biljka slaka

Koštan u usjevu repe Svračica

tijekom jedne sezone može se pro-širiti i nekoliko metara u krug. Slak i ladolež pužu po tlu ili pronalaze oslon na kukuruzu, pšenici, vinovoj lozi i drugim kulturama.

Mehaničkim mjerama teško ih je suzbiti jer se nakon okopavanja, kultiviranja ili pročupavanja ubrzo obnove. Neefikasni su i zemljišni herbicidi jer ne dospijevaju u pod-ručje apsorpcije korijena i vegeta-tivnih organa. Moguće ih je suzbiti kombinacijom plodoreda, višego-dišnjim agrotehničkim, mehaničkim i kemijskim mjerama (sistemičnim herbicidima).

Višegodišnji uskolisni korovi

Iako su u Hrvatskoj zastupljeni s malim brojem vrsta višegodišnje tra-ve predstavljaju vrlo veliku teškoću. Osobito pirika (Agropyron repens),

divlji sirak (Sorghum halepense) i troskot (Cynodon dactylon).

Pirika i divlji sirak veći su pro-blem u kontinentu, a troskot uz priobalje i po otocima. Razmnoža-vaju se i šire vegetativno (vriježa-ma) i sjemenom. Pirika je ubikvist, odnosno raširena je širom svijeta. Za razliku od sirka i troskota piri-ka je korov i umjerenog i hladnijeg klimata.

Zakorovljuju sve okopavine i traj-ne nasade ali ih se može naći uz puteve, kanale, u parkovima, trav-njacima, na industrijskim objektima i sl. Osim u okopavinama pirika se javlja i u kulturama gustog sklopa (strne žitarice). Mehanički ih je teško iskorijeniti. Pročupavanjem pucaju, kultivacijom ne zahvaćamo dublje položene vegetativne organe, rotira-jućim frezama umnožimo pupoljke vriježa, a košnjom odstranimo samo nadzemnu masu. Nakon bilo kojeg od navedenih zahvata vrlo brzo se iz potentnog podzemnog biološkog potencijala obnove.

Na sreću, kemijska je industrija pronašla vrlo efikasne i u širokoli-snim kulturama potpuno selektivne herbicide, koji su znatno olakšali i unaprijedili borbu s ovim vrlo štet-nim i dosadnim korovima.

Više o mjerama suzbijanja ko-rova, možete pročitati u sljedećem broju Gospodarskog lista.

Slakdoc.dr.sc. Klara Barić

prof. emeritus Zvonimir OstojićDivlji sirak

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. ožujka 2015.gospodarskilist

50