POŠTARINA PLAĆENA UPOŠTANSKOM UREDU 10000 ZAGREB

C I J E N A 1 2 k n

1 . t r a v n j a

2016. 6

godina 175.

prilog ovog broja

Ukrasni travnjaci

Povećajteurod i svoje prihode

Sijte BC hibride

KVALITETAJE NAŠAPREDNOST

w w w . b c - i n s t i t u t . h r

Gospodarski list - 2016.indd 7 23.2.2016. 10:15:28

ISSN 0350-3100Nakladnik

„Gospodarski list”Novinsko nakladničko i trgovačko d.d.

Trg bana Josipa Jelačića 310 000 Zagreb

DirektoricaAndreja Vrcan

andreja@gospodarski-list.hrUredništvo

Majstora Radonje 1210 000 Zagreb

telefon: 01/38 43 222, telefaks 01/30 77 725redakcija@gospodarski-list.hr

Glavni urednikGoran Beinrauch

Zamjenik glavnog urednika Vitomir Patko

Odgovorni urednikIvan Stupnišek

Prodaja oglasnog prostora: Hrvoje Klekar (voditelj prodaje)

hrvoje@gospodarski-list.hr

IlustracijeBožidar Špoljarić-Largo

FotografijeArhiva Gospodarskog lista

Shutterstock

List izlazi svakih 15 danaTromjesečna pretplata 70 kn

Inozemna godišnja pretplata 75 € ili 100 $Pretplata i računovodstvo

telefon 01/38 43 555 telefaks 01/30 77 725

pretplata@gospodarski-list.hr

IBAN HR1223600001101284610 kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb

IBAN HR3423900011100301008 kod Hrvatske poštanske banke Zagreb

Devizni račun u Zagrebačkoj banci:

IBAN HR12 23600001101284610

Matični broj: 3222195OIB: 09377481666

Tisak i grafička pripremaVJESNIK d.d. ZAGREB Slavonska avenija 4

Rukopisi i slike se ne vraćaju.„Gospodarski list” d.d. upisan je u

Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 73.

Prilozi i savjeti objavljeni u „Gospodarskom listu” temelje se na stručnosti i iskustvu autora i „Gospodarski list” ne odgovara za slučaj štete ili neuspjeha. „Gospodarski list” ne odgovara ni

za sadržaj oglasa.

Čitajte u ovom broju:

www.gospodarski.hr

Zahvaljujemo na podmirenoj pretplatiPodmirena pretplata osigurava redovito izlaženje

„Gospodarskog lista”!

AKTUALNE TEME 2 – 3 Sajmovi, izložbe... 5 – 6 Novi Pravilnik o ekološkoj poljoprivrednoj

proizvodnji 7 Kako do EU novca za ekološku poljoprivredu? 9 Nesposobnu administraciju zamijeniti pametnom! 11 Kako vratiti vjeru u budućnost poljoprivrede? 13 Pravni savjeti 14 – 15 Stručni savjeti 16 – 17 Povratak industrijske konoplje na hrvatska polja

RATARSTVO, KRMNO BILJE, MEHANIZACIJA 19 Sjetva jarih ratarskih kultura – kako gnojiti? 21 – 23 Proljetne prihrane dušikom za ozime žitarice 25 – 26 Hrana za travnjake 29 – 30 Koju razinu zaštite ima vaša traktorska kabina?

ZAŠTITA BILJA, VAŠ VRT 31 – 33 Integrirani pristup suzbijanju viline kose 36 – 38 Zaštita krumpira od korova 40 – 42 Povrće dolazi i u vaš povrtnjak 44 – 45 Kako zaraditi uzgojem graha? MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK 49 – 57 Ukrasni travnjaci

VOĆARSTVO, VINOGRADARSTVO 60 – 62 Kako suzbiti nepoželjne korijenove izdanke kod

lijeske 63 Nametnik uništava tradicionalne međimurske

voćnjake 65 – 66 Zašto grinje šiškarice postaju sve štetnije? PČELARSTVO, PERADARSTVO, STOČARSTVO 67 Stanje pčelinjih zajednica u travnju 68 Jarebičasta staroštajerska kokoš 69 Kakvoća pilećih trupova 70 – 71 Proljetna paša koza LJEKOVITO BILJE 73 – 74 Postoje li biljke koje pobjeđuju tumor 75 – 76 Vrbovica – prirodni lijek za prostatu

GO

SPO

DA

RSKI

SA

VJET

NIK

mali

Ukrasni travnjaci

Uredan i brižno njegovan travnjak san je mnogih vlasnika okućnica i vrijednih vrtlara. Premda zeleni tepih zahtijeva puno rada, znanja, iskustva i ulaganja, isplati se zbog iznimne estet-ske vrijednosti, mogućnosti uživanja i rekreiranja na prirodnom zelenom tepihu. U ovom prilogu predstavit će se osnovne aktivnosti neophodne za postizanje tog cilja, od izbora vrsta za podizanje novog travnjaka i pripreme tla, do samih postupaka podizanja travnjaka, te mjera njege i održavanja.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. travnja 2016.gospodarskilist

50 1. travnja 2016.

S obzirom na namje-nu travnjaci se dijele na ukrasne, upotrebne, sportske, poluprirodne i melioracijske, te zaštitne travnjake.

Ukrasni travnjaci na-mijenjeni su uljepšava-nju nekog prostora, pri čemu je važna finoća listova i gusti sklop bi-ljaka. Najčešće se podi-žu oko reprezentativnih zgrada i ne podnose gaženje.

Upotrebni travnjaci služe, osim kao ukras, i kao površine za aktivnu i pasivnu rekreaciju, te kao takvi moraju podno-siti različita opterećenja i gaženje. Jedan su od najčešćih tipova trav-njaka, jer se nalaze u

sustavu javnog zelenila, parkova, stambenih na-selja, te kućnog vrta.

Sportski travnjaci moraju biti u stanju pod-nijeti znatna optereće-nja, te stoga zahtijevaju pomnu pripremu tla pri-je podizanja (izvedba drenaže, pripremu plod-nog sloja tla) i intenziv-nu njegu koja uključuje redovito zalijevanje, pri-hranjivanje, košnju i pro-zračivanje tla. Podižu se na stadionima, dječjim igralištima, livadama za odmor.

Melioracijski i za-štitni travnjaci imaju zaštitnu funkciju kao što su npr. zatravnjene kosine uz autoceste. Kod njih je poželjno da

Travnjak je obično najveći pojedinačni prostor vrta. To znači da bi trebao odgovarati stilu vrta i dizajnu vrta. U nekim slučajevima možemo vrt prilagoditi travnjaku. Simetrični i geometrijski oblici čine travnjak elegan-tnim, ali pomalo ukočenim. Slobodni oblici ožive vrt i čine ga više prijateljskim, pristupačnijim.Travnjak može biti samostalna jedinica u vrtu, ali često se koristi u druge svrhe. Travnjak može istaknuti svaki vrtni element, kao što su fontana, statua ili zanimljiva stabla, okružena velikim travnjakom. Na taj način će taj element doći do punog izražaja, a posjetitelj će ga brzo primijetiti.

Vrste i namjena travnjaka

Meliorativni travnjak uz cestu

Uporabni travnjaci Travnjak za nogometni (sportski) teren

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. travnja 2016. gospodarskilist

51 1. travnja 2016.

Stvaranje busena značajno je svojstvo trava. Pod busanjem se podrazumijeva račvanje glav-nog, prvotnog izboja pri čemu se odvajaju izboji drugog, tre-ćeg reda itd. Tako prinovljen iz-boj stvara svoje korijenje i može se odovojiti od matične biljke. Busanje se odvija tijekom cijele godine, ali je najintenzivnije u proljeće kad su dani duži, ima dovoljno topline i vlage u ra-hlom tlu, pa biljka razvija veću asimilacijsku površinu. U prolje-će, kad su dnevne temperature više, počinje rast izdanaka koji doprinosi većoj gustoći travnog pokrivača. Na busanje utječu i mjere njege i održavanja, tako da će pravovremena prihrana dušičnim hranivima, nisko i če-sto košenje, prozračivanje i na-tapanje povoljno djelovati.

izgledaju što prirodnije i da su im zahtjevi za njegom i održavanjem minimalni.

Na travnjaku se mogu napraviti zanimljivi pojedinačni otočići, kao što su skupine grmova ili malih gre-da s trajnicama. Pri tome treba biti oprezan i ne pretjerati, jer se lako napravi i previše posla s održava-njem takvog vrta. U travnjacima se također mogu oblikovati i koristiti različite vrste staza za brži ili lakši prolaz do drugih dijelova vrta. I sta-ze čine važan funkcionalan i estet-ski dio travnjaka i vrta.

Vrste travaTrave pripadaju razredu jednosu-

pnica i jedna su od najrasprostra-njenijih i najbrojnijih biljnih zajed-nica na svijetu. Najvažnije ratarske kulture, kao što su pšenica, riža, kukuruz, ječam, zob, pripadaju porodici trava. Porodica trava Poa-ceae obuhvaća više od 600 rodova s oko 10.000 vrsta. Samo u Sred-njoj Europi poznato je više od 200 vrsta, od čega ih je tek 12-14 vrsta pogodno za hortikulturnu primje-nu, iako se u ukrasnoj hortikulturi trave koriste i kao akcenti u pro-storu (pampas trava), a moguće je osmišljavanje zanimljivih gredica s trajnicama upotpunjenih ukrasnim travama.

Korijen trava je po obliku čupav, a sastoji se od mnogo vlasastih žili-ca bez razvijenog glavnog korijena. Korijenje trava ne prodire duboko, već se raprostire u površinskom sloju tla kojeg gusto isprepliće, te na taj način vrlo učinkovito spriječa-va eroziju (stoga se i koristi za me-liorativne travnjake na pokosima). Dublje u tlo prodire korijenje samo onih vrsta trava koje prirodno rastu na sušim i bezvodnim tlima.

Stabljike trava su tanke, dugač-ke i šuplje poput cijevi, povezane koljencima (nodiji). Za takvu građu potrebno im je manje „građevnog“ materijala, a postiže se dovoljna čvr-stoća na savijanje. Iz najdonjeg ko-ljenca razvijaju se prizemne rozete.

List trava je tipičan za svaku vr-stu, odnosno rod. Razlikuju se vrste

trava s jasno izbrazdanom površi-nom lista, posve glatkim, te trave širokih i uskih listova. List se sastoji od rukavca, plojke, a na prijelazu između plojke i rukavca dno lista, jezičac te uške. Rukavac izlazi iz koljenca i u njemu je zaklonjen mla-di budući list ili još nerazvijena vlat. Oblik plojke lista ovisi o njegovom položaju u pupu koji može biti uvi-jen ili spljošten, a može biti najširi pri dnu, te se pravilno sužavati pre-ma vrhu; najširi na sredini i sužavati se ravnomjerno prema bazi i vrhu; crtast, tj. jednako širok po cijeloj dužini uz naglo suženje na vrhu.

Kod većine trava javljaju se tije-kom svibnja i lipnja cvjetovi koji se, kad su zreli, nazivaju klasovima.

Rodovi trava za podizanje travnjaka

Rosulje (Agrostis) s vrstama A. tenuis pogodna za ukrasne i sport-ske travnjake zbog širokih i nježnih listova i dobre otpornosti na učesta-lu košnju, skromnih je zahtjeva za tlom i prihranom; A. alba ssp. sto-lonifera trajna niska trava svijetlo do sivozelene boje listova, pogodna za podizanje ukrasnih travnjaka na

rahlim tlima, jer zbijena ne podnosi. Podnosi učestalo natapanje i koš-nju. A. canina vrsta je uskih, finih, svijetlozelenih listova koja najbolje uspijeva na vlažnim, lagano zakise-ljenim tlima. Koristi se u mješavina-ma za podizanje ukrasnih travnjaka i sportskih terena.

Vlasulje (Festuca) s vrstama F. rubra i F. ovina. Vlasulja nacrvena (F. rubra) je višegodišnja niska tra-va visine 30-70 cm, a najčešće se koriste dvije podvrste F. rubra ssp. commutata koja oblikuje gust bu-sen i cijenjen je sastojak velikog broja travnih mješavina, te F. rubra ssp. rubra koja je vrlo prikladna za podizanje kvalitetnih travnjaka, a dobro se prilagođava sjeni. Ovčja vlasulja (F. ovina) tvori vrlo tvrd, oštar busen, pogodna za lagana, rastresita i zabarena tla. Koristi se za sjetvu na kosinama i na pjeskovi-tim tlima južnog Mediterana.

Ljulj (Lolium) je rod trava za-stupljen kod nas s dvije vrste L. perenne i L. multiflorum, a samo se engleski ljulj (L. perenne) upo-trebljava za travnjake. Radi se o vrsti trave niskog rasta, vrlo dobro podnosi nisku košnju i intenzivno gaženje zbog čega je česta u mje-šavinama za sportske travnjake. U nepovoljnim uvjetima se povlači i nestaje s travnjaka ostavljajujući nepopunjena mjesta. Odgovaraju

Engleski ljulj ubraja se među najkvalitetnije trave

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. travnja 2016. 1. travnja 2016.gospodarskilist

52

joj vlažna, glinovita tla, osjetljiva je na hladnoću, a nakon dugotrajnog snježnog pokrivača podložna je na-padima bolesti. Izvrsno reagira na prihranu dušikom.

Vlasnjače (Poa) s najvrijedni-jom vrstom vlasnjačom livadnom (P. pratensis) iznimno otpornu na ga-ženje, niskog je rasta, tamnozelene do plavozelene boje listova obra-slih finim dlačicama. Najpogodnija su joj prozračna tla i stoga dobro uspijeva na srednje lakšim do sred-nje teškim pjeskovitim tlima, pod-nosi široki raspon pH vrijednosti, vrlo dobro reagira na prihranu du-šikom. Česta je u mješavinama za sportske travnjake.

Podizanje travnjakaPriprema tla je iznimno bitna, jer

trave svojim čupavim korijenjem crpe mnogo hraniva iz tla i ispa-ravaju velike količine vode. Zbog toga dobro uspijevaju na dubljim, plodnim, umjereno vlažnim, pro-zračnim tlima, neutralne do blago kisele reakcije.

Osim vode, za razvoj korijena va-žan je i zrak. Uloga zraka u tlu veza-na je za njegove glavne sastojke, a to su kisik, ugljični dioksid i dušik. Ako u tlu ima više zraka s dobrom koncentracijom kisika, bolje je pri-manje vode, a time i hraniva. To je vidljivo po tome što je korijenje dobro razvijeno, svijetle boje i do-bro obraslo dlačicama. Mjere koje utječu povoljno na prozračnost tla su pravilna obrada, dodavanje or-

ganske tvari, malčiranje, razbijanje pokorice, aerifikacija perforatorom. Dobro je poznavati i kemijska svoj-stva tla na kojem se zasniva novi travnjak.

Važno je naglasiti da za njego-van travnjak treba intenzivna op-skrba hranivima čitavo razdoblje rasta biljaka, posebno dušikom. Zbog učestale košnje i intenzivnog odnošenja hraniva potrebna je tije-kom vegetacije prihrana jednom ili dvaput mjesečno s 1,5 do 2 kg uree ili 3 do 4 kg KAN-a na 100m2. Za transport hraniva unutar biljke po-trebna je i dovoljna količina vode, pa je stoga nužno voditi računa o intenzivnom zalijevanju travnjaka.

Sjetva travnjakaNeposredno prije sjetve potreb-

no je grabljama pročistiti površinu, te je prekopati ručno ili motokulti-vatorom s ciljem dobivanja finog,

mrvičastog površinskog sloja de-bljine 10-tak cm. Grabljama se od-stranjuju kamenčići, ostaci korije-

Prvi korak je uklanjanje sve vegetacije na površini na kojoj se zasniva novi travnjak. Površinu treba očistiti od korova, korijenja i kamenja. Teška, gli-nasta ili ilovasta tla najbolje je prekopati ili obra-diti motokultivatorom ujesen i ostaviti preko zime da promrznu. U proljeće se tlo lako usitni, doda mu se pijesak ili pijesak i kompost zbog pobolj-šanja rahlosti i propusnosti za vodu i zrak. Lakim, pjeskovitim tlima dodaje se humus ili treset. Za dobar travnjak potrebna je dobra dreniranost tla, odnosno sposobnost da propusti suvišnu vodu i oslobodi prostor za zrak, te tako omogući pravilnu izmjenu tvari. Drenažne sustave nije neophodno izvoditi, ali je itekako važno voditi računa da povr-šina travnjaka ima pravilan pad kako bi višak vode pravovremeno odtekao.

Ako je temeljem kemijskih ana-liza utvrđeno da se radi o tlu alkalne reakcije, vrlo slabe op-skrbljensoti hranivima, potreb-no ga je popraviti. Kako bi se reakcija tla smanjila, a istovre-meno povećala količina organ-ske tvari u tlu potrebno je do-dati 2 do 5 bala kiselog treseta na 100 m2. Za povećanje razine lako dostupnih hraniva u tlu, potrebna je obilnija gnojidba mineralnim gnojivima 10 kg N : P : K – 10 : 20 : 30 (8 : 26 : 26), te s 1,5 do 2 kg uree 46% N ili 3 do 4 kg KAN-a 27% N. Ako se radi o tlu neutralne ili blago kisele reakcije, moguće je primijeniti bilo koje organsko gnojivo neu-tralne do alkalne reakcije.

Pravilno raspoređivanje i poravnjavanje tla osnovni je preduvjet dobre pripreme zemljišta za sijanje nove travne smjese

Priprema tla za sijanje travnjaka

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

531. travnja 2016. 1. travnja 2016.

nja, granja, te sav korov. Nakon što je tlo usitnje-no, grabljama se poravna površina, neravnine se izravnaju nasipavanjem udubina i razbijanjem iz-bočina. Teren treba imati lagani pad (najmanje 0,5 %) radi odvodnje suvišne vode. Trava se sije za suha vremena. Na pakiranju je navedena potrebna količi-na sjemena po jedinici po-vršine. Iskusni sijači mogu sjeme sijati ručno, ali ako se sije sjeme visoke kvali-tete, preporučuje se sijaćica kojom je lakše postići ravnomjeran raz-mak i gustoću sjetve.

Postavljanje travnih tepiha ili busenovanje

Busenovanje je metoda zasniva-nja travnjaka postavljanjem poseb-no, za tu svrhu uzgojenih travnih te-piha različitih dimenzija i kakvoće. Prednosti ovog načina podizanja travnjaka su u tome što pripremlje-no tlo postaje travnjak u samo ne-

koliko sati. Nadalje, travna smjesa je ujednačena i bira se u skladu s potebama, a travni tepih uzgojen je na pofesionalan i kvalitetan način, te održavan kvalitetnim mjerama njege i zaštite.

Standardne veličine strojno reza-nog busena su 40 × 250 cm (1m2). Debljina busena je 3 cm, a jedna takva rola teži 8-12 kg. Busen mora biti čvrst, s dobro razvijenim korije-nom i lakšim tlom bez korova.

Tlo za postavljanje travnog tepi-ha mora biti unaprijed pripremljeno

Količina sjemena ovisi o tipu travnjaka, veličini sjemena i drugim čim-benicima. Ako je sjeme kvalitetno i tretirano sredstvom protiv ptica, dovoljno je 30-40 g/m2. Ako je sjeme pregusto posijano, trava će ni-knuti pregusto, a u pregustom sklopu nastaju povoljni uvijeti za ra-zvoj bolesti i pojavu štetnika. Kod prerijetke sjetve, travnjak se spo-rije razvija, rijedak je i moguća je pojava korova. Nakon sjetve, sjeme se pažljivo grabljama unosi u tlo, a nakon toga slijedi valjanje koje omogućuje bolji kontakt sjemena s tlom. Valja se na suhoj površini, valjkom mase 30 do 50 kg. Nakon sjetve, površinu treba pažljivo zali-ti, ravnomjerno i temeljito. U razdobljima bez oborina, potrebno je u vrijeme nicanja osigurati redovito natapanje.

kao i za sjetvu, te u trenutku dosta-ve spremno za trenutno polaganje travnog tepiha kako bi moguća oštećenja bila što manja. Travni tepisi mogu se postavljati tijekom cijele vegetacijske sezone ako ima uvjeta za natapanje. Najbolje je ipak vrijeme tijekom proljeća i jese-ni kad je dovoljno toplo i ima dosta oborina.

Na dobro pripremljen i niveliran noseći sloj, buseni se postavljaju

prema položaju i konfi-guraciji terena, pazeći da se što manje režu njegove trake. Buseni moraju biti dobro pove-zani na poprečnim i uz-dužnim sastavima. Ispod svakog koji nije ravan s donje strane rukom se nanosi smjesa pijeska i tla kako bi se popunila praznina. Tako se busen potpuno uklopi i postane ravan. Iskidani buseni nepravilna oblika ostav-ljaju se po strani da bi se

brže radilo. Oni se mogu iskoristiti za busenovanje oštećenih mjesta i krajeva travnjaka. Nakon postavlja-nja, travne tepihe potrebno je što prije ravnomjerno zaliti kako bi se oštećeni korijen što prije obnovio i urastao u podlogu. Zbog brzine rada, natapa se ručno.

Kad se busen prosuši, travnjak se valja lakim valjcima, nabije nabi-jačem ili utaba nogama. Valjati ne treba odmah, nego nekoliko dana nakon što se travnjak djelomično, nakon obilnog zalijevanja, prosu-

Postavljanje travnog tepiha

Travni tepisi spremni za postavljanje

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. travnja 2016. 1. travnja 2016.gospodarskilist

54

šio. Time se postiže bolja veza iz-među busena i nosećeg sloja i ra-vanaju se manje neravnine.

Deset dana nakon busenova-nja prihranjuje se s 3 kg mješanog hraniva na 100 m2. Tijekom prvog mjeseca nakon postavljanja površi-na se neprekidno održava vlažnom radi što boljeg ukorijenjivanja, a za-tim se nastavlja redovito natapanje i njega.

Održavanje mladog travnjaka

Održavanje travnjaka najznačaj-nija je mjera za očuvanje njegove trajnosti i kvalitete, a počinje odmah nakon zasnivanja. Tek zasijani trav-njak potrebno je braniti od ptica i drugih štetnika. Pod održavanjem travnjaka prvenstveno se misli na njegu i zaštitu.

Mjere redovite njege obuhvaćaju košnju, prihranu, natapanje, prozra-čivanje, vertikalno zasijecanje, pod-sijecanje i busenovanje, valjanje i grabljanje.

Košnja - Kad mlada trava nara-ste do visine 4- cm, treba je laga-no povaljati, a prvi put se kosi kada naraste do 8-10 cm. Učestalost košnje ovisi o tipu travnjaka, go-

dišnjem dobu i vrsti trava kojima je travnjak zasijan. Upotrebne trav-njake treba kositi jednom do dva puta mjesečno, premda u vrijeme intenzivnog rasta u travnju, svibnju i lipnju mogu biti potrebne čak i dvije košnje u jednom tjednu.

Zbog učestale košnje, trava se neprekidno obnavlja stvarajući lisnu masu, trošeći pri tome hraniva iz tla. Ljeti se trava ostavlja nešto duža, a u jesen se kosi tako da bude kra-ća. Prilikom posljednje košnje u jesen trava se ostavlja višom kako

bi lakše prezimila. Pokošena trava uklanja se s travnjaka, a može se koristiti za kompostiranje ili osuše-na kao malč na gredicama. Prilikom košnje važan je i smjer košnje, jer se time postiže kvaliteta i povećava ukrasna vrijednost travnjaka.

Prihrana - Učestala košnja koja potiče travu na brži rast, iscrpljuje biljku i tlo i uzrokuje iznašanje hra-niva iz tla. Rast korijenja najintenzi-viniji je u proljeće i u jesen kada su i potrebe za hranivima najveće. Naj-važniji u ishrani trava su dušik i ka-

Linije, krugovi i kocke na travnjakuAko ste se ikad zapitali, gledajući nogometnu uta-kmicu, kako na stadionu postižu da je njihov trav-njak išaran crtama, možda ste pomislil da su to dvije vrste trave jedna pored druge. Da li režu tra-vu na različitu visinu? Ne, u tom grmu ne leži zec. Kako biste dobili pravilne linije na vašem travnja-ku, potrebno je nabaviti kosilicu na guranje s ugra-đenim valjkom na zadnjem dijelu. Valjak služi da bi se trava „spljoštila“ u jednom smjeru. Naime, kako se trava savija u različitim smjerovima, tako se i mijenja odsjaj sunčeve svjetlosti(i boje) koji dopire do vašeg oka. Zbog toga kada gledamo travnjak u kojem su vidljive pruge, ustvari vidimo travu koja je polegnuta u dva suprotna smjera.Kako možete dobiti crte na vašem travnjaku?Nabavite kosilicu na guranje s ugrađenim valjkom.Pokosite prvo oko rubova travnjaka.Kosite travu u suprotnim smjerovima (lijevo/desno, gore/dole, sjever/jug, istok/zapad)Svaku drugu košnju promijenite smjer kako ne biste oštetili travu stalnim savijanjem u jednu stranuZa jači intenzitet i veći kontrast, potrebno je travu jače saviti.

Košnja travnjaka

Linije na travnjaku

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

551. travnja 2016. 1. travnja 2016.

lij, nešto manje fosfor. Dušik potiče stvaranje busena i asimilaciju, fos-for je potreban za jačanje korijena i razvoj busena, otpornost na gaže-nje i sušu, kalij povećava otpornost na hladnoću. U prihrani trebaju biti zastupljeni i ostali elementi: kalcij, magnezij, te mikroelementi bor, željezo, mangan, bakar, molibden, cink, klor i sumpor.

Navodnjavanje - Najveći dio po-treba za vodom biljka uzima iz tla. Potreba za zalijevanjem ovisi o vre-menskim prilikama, odnosno ko-ličini oborina, te o namjeni. Ako se travnjak ne zalijeva dulje vrijeme za sušnog razdoblja, dolazi do venuća. Travnjak počinje žutjeti, degenerira i na koncu propada. Preobilno nata-panje je također štetno jer narušava vodo-zračni režim tla, prebrzo se is-piru hraniva, pa su oslabljene biljke podložnije napadu bolesti.

Prozračivanje - Zbog čestih za-hvata mjera njege i korištenja trav-njaka dolazi do zbijanja, tako da tlo više nije dovoljno propusno. To uzrokuje sporiji rast i propadanje trave. Iz tog se razloga provodi pro-

Prozračivanje omogućuje travi i tlu da dišu. Da bi se prozrači-lo zbijeno tlo potrebno je na pravilnim razmacima, običnim ili specijalnim vilama, napraviti po nekoliko rupica dubine 10-tak centimetara na travnjaku. Rupice na travnjaku zapune se pijeskom. Veće površine trav-njaka aerificiraju se strojno. Radni učinak aerifikatora je 400 do 500 rupa po četvornom me-tru.

Busenovanje i podsijavanje oštećenih mjesta bez trave re-dovita je mjera njege travnja-ka. Izvodi se od ožujka do stu-denog. Iz površine travnjaka izrezuju se oštećeni dijelovi, a na njegovo mjesto se postavlja novi nakon pripreme i prihrane nosećeg sloja. Pri tome treba paziti da se novi busen uklopi što bolje u postojeći travnjak. Nakon postavljanja, popuni se pijeskom, natopi vodom, a na-kon što se prosuši povalja valj-kom ili utaba nogama.

zračivanje ili aerifikacija, vertikalno zasjecanje, nasipanje pijeska (to-pdressing), podsjecanje i po potre-bi busenovanje.

Tijekom razdoblja rasta trave pojavljuje se na travnjacima, u nji-hovom donjem dijelu, sloj odumrle trave (tzv. filc). On štetno djeluje na rast i razvoj trave, osobito je oteža-no razvijanje stolona, a uzrokuje i druge poremećaje. Stvaranju filca pogoduje ostavljanje trave nakon košnje, kisela reakcija tla, loša ocje-ditost i prevelika zbijenost, sporo otjecanje vode, predoziranje koli-čine dušika i zbog toga prejak rast trave, visoki udio lignina u građi ne-kih travnih vrsta (vlasulja nacrvena). Na velikim površinama se za ukla-njanje filca koriste uređaji tzv. „ver-ticutor“, a na malim samohodne uređaje nakon kojih se grabljama pokupi i odstrani izvađeni filc. Na-vedeni uređaji zasijecaju travnjak do dubine od 2-3 cm i tako izvlače štetni sloj. Za poboljšaljanje struk-ture tlu se dodaje smjesa pijeska, organskih tvari i hraniva, nanoše-njem na površinu travnjaka.

Za glinena tla pH >7 dodaje se kvarcni pijesak granulacije od 0.06 do 2 mm. Organske tvari treba do-davati samo kad plodni supstrat sa-drži visoki postotak pijeska. Koriste se treset, kompost, stajsko gnojivo, razmrlvljeni čepovi tla nastali aerifi-kacijom. Materijal je potrebno prije dezinficirati kako se u tlo ne bi uni-jelo sjeme korova ili spore patoge-nih gljivica.

Valjanje - Valjanjem se zbija ra-hlo tlo i time omogućava bolje uko-rijenjivanje biljaka. Osobito je važ-

no kod novoosnovanih travnjaka i pjeskovitih tala. Prvi put se valja odmah nakon sjetve, a zatim svaki put pred košnju mladog travnjaka.

Grabljanje i čišćenje - Grablja-njem se uklanja suho lišće, snijeg i različiti otpad s travnjaka. Osim što travnjak nakon tog postupka djeluje uredno, time se stvaraju i bolji uvje-ti za zračenje, gnojidbu i nesmetan razvoj trave.

Ako se nakon košnje trava ostav-lja na površini, potrebno je travnjak pred zimu temeljito očistiti.

izv.prof.dr.sc. Vesna ŽidovecZavod za krajobraznu arhitekturu i

vrtnu umjetnost, Agronomski fakultet u Zagrebu

Prozračivanje travnjaka nasipanjem pijeska (topdressing)Navodnjavanje travnjaka

Valjak za travu

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. travnja 2016. 1. travnja 2016.gospodarskilist

56

Bolesti ukrasnih travnjakaTravnjaci su nezaobilazni i sastavni dio svakog ukrasnog vrta, pa je stoga dobro njegovan, zdrav, zeleni i bujni travnjak najljepši simbol dobrog vrta i nezamjenjiva slika vrtnih pejzaža.

širena u cijelom svijetu. Bolest se lako prepoznaje po karakteristič-nim zonama veličine 5-6 cm, koja odgovara starom metalnom ame-ričkom dolaru, po kojem je bolest dobila ime. Razvojem bolesti dolazi do nekroza lišća biljaka, a bolešću zahvaćene zone se spajaju i javljaju se karakteristična zaražena žarišta na travnjacima. Boja zahvaćenih žarišta s ovom bolešću je obično smeđe – ružičasta. Vrlo često se na lišću biljaka u vlažnijim uvjetima može primjetiti i bijelkasti micelij gljive. Najveći razvoj bolesti se jav-lja kada su temperature iznad 20 C, što znači od kraja proljeća do ka-sne jeseni.

Mjere zaštite:Prema iskustvima iz svijeta pre-

poručuju se prije svega preventivne mjere zaštite, kao što je umjerena gnojidba dušikom i kalijem, sma-njenje vlage i umjereno zalijevanje umjetnom kišom. Kišenje se provo-di isključivo u ranim jutarnjim sati-ma. Od kemijskih metoda, prema iskustvima iz svijeta preporučuje se tretiranje fungicidima iz skupine triazola, a u našoj zemlji dozvolu ima propikonazol (Bumper 25 EC). Najosjetljivije vrste na ovu bolest su trave kao što je jednogodišnja vla-snjača (Poa annua) i rosulja (Agro-stis spp.), dok su ljulj (Lolium spp.), vlasulja (Festuca spp.) i livadna vla-snjača (Poa pratensis) otpornije na bolest.

Važnije bolesti koje dolaze na korijenovu

sustavu Rizoktonijska ili smeđa

trulež (Rhizoctonia solani)

Simptomi:Obično se bolest javlja u vidu

malih zona, smeđe boje i veličine 2-5 cm. Često su te zone obavije-ne tamno smeđim prstenom, pa se bolest još naziva i «smoke ring» ili

Također, travnjaci su važni pri iz-gradnji sportskih terena za razna igrališta poput nogometnih ili golf terena. U botanički sastav travnjaka ulaze različite vrste trava (kao npr. francuski lulj, engleski ljulj, livadana vlasulja, vlasnjača i dr.), ali i neke vr-ste djetelina (kao npr. bijela ili puzeća djetelina, jagodasta djetelina i dr.).

Kao i na drugim biljnim vrstama, tako se i na biljkama koje koristimo za formiranje ukrasnih travnjaka mogu javiti različite bolesti, koje mogu po-prilično uništiti travnjake i uzrokovati njihovo propadanje. Od uzročnika bolesti najčešće se javljaju patogene gljive, koje napadaju lišće ili korijenov sustav. Na lišću se uglavnom javljaju gljive iz rodova Fusarium, Scleroti-nia, Typhula, Microdochium, Isaria, Puccinia i Erysiphe, a na korijenu glji-ve iz rodova Rhizoctonia i Pythium. U našoj zemlji za bolesti na travnjacima dozvolu imaju fungicid na bazi meta-laksila-M, fosetil-al i propikonazola.

Važnije bolesti travnjaka koje dolaze na lišću

Snježna plijesan ili žablje oko

(Monographella nivalis)

Simptomi:Ova bolest javlja se dosta često

na travnjacima u kontinentalnim vlažnijim dijelovima zemlje i obično

se pojava simptoma uoči u hlad-nijim i vlažnijim razdobljima godi-ne (proljeće i kasna jesen), u vidu okruglastih zona promjera oko 5 cm, koje mijenjaju boju u blijedo-žućkastu. Vrlo često te zone popri-maju kružni oblik sa smeđe ljubi-častim prstenom i tamno zelenim središnjim dijelom, pa se otuda bo-lest često naziva i «frog eye» ili ža-blje oko. Ako se bolest javi jačim intezitetom, te zaražene zone mogu se povećati do 20 cm u promjeru. Kasnije se na lišću biljaka unutar zaraženog dijela može zapaziti bli-jedo ljubičasti micelij gljive Mono-graphella nivalis (sinonimi Micro-dochim nivale, Fusarium nivale i dr.), što je tipični znak po kome je bolest i dobila ime. Na bolest su na-ročito osjetljive trave kao što je lulj (Lolium spp), vlasnjača (Poa spp.) i vlasulja (Festuca spp.).

Mjere zaštite:Prema iskustvima iz svijeta gdje

je veliki problem s ovom bolešću (naročito na sportskim terenima) najbolji uspjesi su se pokazali s ko-rištenjem fungicida iz skupine tria-zola (propikonazol i dr.). U našoj ze-mlji dozvolu ima fungicid Bumper 25 EC (propikonazol).

«Dollar spot» ili sklerotinijska pjegavost

(Sclerotinia homoecarpa)

Simptomi:Ovo je jedna od najčešćih bole-

sti na travnjacima i poznata je i ra-

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

571. travnja 2016. 1. travnja 2016.

dimni prsten. Razvoju bolesti pogo-duje visoka vlažnost i temperatura, pa se bolest javlja krajem proljeća i tijekom ljetnih mjeseci na jako vlaž-nim travnjacima. Uslijed napada bolesti dolazi i do nekroza lišća, a i cijelih biljaka, zbog čega se mogu javiti karakteristična prazna mjesta unutar travnjaka, gdje je došlo do ugibanja biljaka. Kasnije se na tim praznim mjestima pojavljuju korovi.

Mjere zaštite:Preporučuju se uglavnom pre-

ventivne mjere zaštite, kao što je dobra drenaža terena za travnjake, umjerena gnojidba dušikom i pra-vilna irigacija. Od kemijskih mjera zaštite, u opasnijim slučajevima po-jave bolesti preporučuje se, prema iskustvima iz svijeta, koristiti fun-gicide na bazi ftalamida (kaptan i folpet). Kod nas nema registriranih fungicida za ovu namjenu.

biljaka na zahvaćenim zonama zara-ze se uočava u vidu vlažnih i uljastih simptoma po lišću biljaka, naročito u ranim jutarnjim satima, pa se bolest naziva i uljasta pjegavost. Uslijed ugi-banja biljaka javljaju se prazna mje-sta unutar travnjaka.

Mjere zaštite:Preporučuju se uglavnom pre-

ventivne mjere, kao što je dobra drenaža travnjaka i umjerena iri-gacija. Od kemijskih mjera suzbi-janja, prema iskustvima iz svijeta, najefikasniji su fungicidi iz skupine fenilamida (benalaksila i metalak-sila-M). Kod nas dozvolu ima fun-gicid Folganil SL na bazi metalak-sila-M i fungicid Aliette flash WG (fosetil-al).

prof.dr.sc. Tihomir Miličević, Agronomski fakultet u Zagrebu

Neobični prijedlozi za košnju traveAko želite u svom dvorištu ne-što drugačije, kosite travnjak da izgleda kao šahovska ploča i osvježite svoj eksterijer na neobi-čan način. Sve što vam treba jest malo vremena, kosilica i ljepljiva traka ili žica, uz pomoć kojih ćete obilježiti kvadrate na travnjaku. Svako drugo polje pokosite na drugačiju visinu, te ćete time do-biti efektniji travnjak, npr. prvo polje na 2 cm, a drugo na 5 cm itd. Šahovska ploča ima 64 polja, osam redova po osam kvadrata, ali vaša šahovska tabla od trave može biti bilo kojih dimenzija (koje tvore oblik kvadrata) koje odgovaraju vrtu koji uređujete. Izgled šahovske ploče možete dobiti i postavljanjem kvadrat-

nih ploča na travnjak. Uz takav način ukrašavanja travnjaka, mo-žete uz rubove, gredice posaditi razno cvijeće kojim ćete dodatno istaknuti „umjetničko“ djelo u svom vrtu.

Pitijumska palež (Pythium spp.)

Simptomi:Ovu vrlo čestu i opasnu bolest

travnjaka uzrokuje više patogenih gljivica iz roda Pythium (P. ultimum, P. graminicola i dr.). Bolest se javlja jačim intezitetom u toplim i vlažnim uvjetima i to u vrlo kratkom roku (čak u 1-2 dana), pa može vrlo brzo ošetiti travnjake. Tipični simptomi su nepra-vilne zone u kojima dolazi do venu-ća biljaka i njihovog propadanja. Na početku razvoja bolesti propadanje

Želite idealan travnjak i okućnicu, ali neznate kako ga urediti i održavati? Mivegra d.o.o. ima rješenje! Bavimo se djelatnostima košnje i održavanja travnjaka, orezivanja živica, uređenja zelenih površina za kućanstva i tvrtke. Naše usluge su kvalitetne i iznimno povoljne! Uvjerite se.

Mivegra d.o.o., Predavčeva 12, 10310 Ivanić GradTel: 01 / 2882 498; Mob: 098/323 622, E-mail: info@mivegra.hr, www.mivegra.hr

Zelena linija CLAAS

Eko-Terra d.o.o.Čakovečka 5440305 Pušćine+385 (0) 40 821 868www.eko-terra.claas-partner.at

Jerkovic d.o.o.J. Kozarca 5131224 Koška+385 (0) 31 681 712www.jerkovic.hr

claas.hr

DISCO 290 – Izuzetno lako košenje.

CORTO 290 FN – Odlična prednja košnja.

VOLTO 60 – MAX SPREAD

LINER 370 – Čist zboj.

ROLLANT 340 RC – Ekstra dobro sabijanje.