gospodarski list 6/2015

POŠTARINA PLAĆENA UPOŠTANSKOM UREDU 10000 ZAGREB

C I J E N A 1 2 k n

1 . t r a v n j a

2015. 6

godina 174.

Sretan Uskrs

www.gospodarski.hrPretplatite se!

(cijena 70 kn za 3 mjeseca,6 brojeva uključeno)

tel: 01/3843-555mail: [email protected]

Zatražite besplatan primjerak!

AKTUALNE TEME 2 Hrvatski uskrsni običaji 4 – 5 Poljoprivreda ostaje na mladima 7 Počela informativna kampanja za poljoprivrednike 8 Što želite izgraditi u svojem selu? 10 Pravni savjeti 11 Stručni savjeti 14 – 15 Uzgoj jagoda opravdava uložena sredstva 16 – 19 Izbor za najbolju poljoljekarnu u 2015. godini

RATARSTVO, ZAŠTITA BILJA, MEHANIZACIJA 21 – 23 Žuta hrđa ponovno napada 24 – 25 Posljedice zbijanja tla 27 – 28 Pregledajte tlo na prisutnost žičnjaka 30 – 32 Prepolovljen broj herbicida u šećernoj repi 35 – 36 Vijesti iz poljoprivredne mehanizacije

POVRĆARSTVO, VAŠ VRT, NAŠ JADRAN 37 – 39 Uzgoj krumpira bez obrade tla

42 – 43 Kako do većeg prinosa korijenastog i lisnatog povrća?

44 – 45 Kako do rascvjetanog balkona?

46 Manifestacije “Maslina” i “Intrada”

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK 47 – 57 Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja

VOĆARSTVO, VINOGRADARSTVO 61 – 62 Suzbijanje štetnih organizama trešnje 65 – 66 Buđenje vinove loze i radovi u travnju

PČELARSTVO, STOČARSTVO, PERADARSTVO 68 – 69 Pčelinje paše70 – 71 Hranidba janjadi i jaradi mliječnom

zamjenicom 73 Uzgoj dravske guske

DOM I OBITELJ 75 – 76 Hranidbena vrijednost kruha

ISSN 0350-3100Nakladnik

„Gospodarski list”Novinsko nakladničko i trgovačko d.d.

10000 ZagrebTrg bana Jelačića 3

telefon 01/38 43 222Direktorica

Andreja Vrcan E-mail: [email protected]

UredništvoMajstora Radonje 12

telefon: 01/38 43 222, telefaks 01/30 77 725

E-mail: [email protected]

Glavni urednikBranko Horvat

Urednički odborVitomir Patko

(zamjenik glavnog urednika)Goran Beinrauch (odgovorni urednik)

Ivan Stupnišek (urednik)Ilustracije

Božidar Špoljarić-Largo

FotografijeArhiva Gospodarskog lista

Shutterstock

List izlazi svakih 15 dana.

Tromjesečna pretplata 70 knInozemna godišnja pretplata 75 € ili 100 $

Pretplata i računovodstvotelefon 01/38 43 555 telefaks 01/30 77 725

[email protected]: [email protected]

IBAN HR1223600001101284610 kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb

IBAN HR3423900011100301008 kod Hrvatske poštanske banke Zagreb

Devizni račun u Zagrebačkoj banci:IBAN HR12 23600001101284610

Matični broj: 3222195OIB: 09377481666

Tisak i grafička pripremaVJESNIK d.d. ZAGREB Slavonska avenija 4

Rukopisi i slike se ne vraćaju.„Gospodarski list” d.d. upisan je u

Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 73.

Prilozi i savjeti objavljeni u „Gospodarskom listu” temelje se na stručnosti i iskustvu

autora i „Gospodarski list” ne odgovara za slučaj štete ili neuspjeha. „Gospodarski list”

ne odgovara ni za sadržaj oglasa.

Čitajte u ovom broju:

www.gospodarski.hr2 x mjesečno u Vašem domu

internet izdanje

NASLOVNA STRANICA Izrezbarene, unikatne pisanice na guščjim jajima, rad umjetnice Ljiljane Ma-tejčić iz Samobora.Izložba je postavljena u uredu TZ Zagrebačke županije, u Preradovićevoj 42, u Zagrebu i otvorena je do 21. travnja 2015.

Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja

mali

GO

SPO

DA

RSKI

SA

VJET

NIK

Područje Republike Hrvatske ističe se visokom klimatskom, reljefnom i pedo-loškom raznolikošću što omogućava uzgoj velikog broja ljekovitih i aromatičnih biljnih vrsta. U prilogu su navedene samo neke od vrsta čiji je uzgoj moguć na području kontinentalne, gorske i mediteranske Hrvatske.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

1. travnja 2015. 1. travnja 2015.gospodarskilist

48

NEVEN Neven (Calendula officinalis L.)

je ljekovita, ukrasna i aromatična biljna vrsta podrijetlom iz južne Europe, od kuda se proširila po cijelom svijetu. Danas se uzgaja u mnogim kontinentalnim predjelima i krasi mnogobrojne vrtove.

Morfološka svojstva nevena

Jednogodišnja je biljna vrsta, iako u toplijim predjelima može živjeti i do dvije godine. Pripada porodici glavočika (Asteraceae). Niskog je rasta, 20 do 50 cm visi-ne. Listovi su ljepljivi, svijetlozeleni, naizmjenično poredani po stabljici i granama, blago nazubljena ili cje-lovita ruba. Na vrhu stabljike nalazi se cvjetna glavica promjera 5 do 10 cm, s brojnim lancetastim laticama žute do narančaste boje. Cvate od lipnja pa do pojave prvih mrazeva u jesen. Plod nevena je roška, svi-jetlosmeđe do tamnosmeđe boje, srpasto savijena, nazubljenog vanj-skog ruba dužine 0,5 do 2 cm.

Uporaba nekad i danasOva biljna vrsta je cijenjena još

od starih civilizacija Istoka i Zapada zbog svojih dragocjenih ljekovitih, kulinarskih i kozmetičkih svojstava. Vjerovalo se da je to biljka koja po-mlađuje, podiže raspoloženje i lije-či bolesti kože, probavnih organa, upalnih i infektivnih bolesti, te žuticu i kugu. Lišće nevena korišteno je u zacjeljivanju rana. Sušene latice su prodavane u trgovinama kao začin za zimska variva. Puno kasnije, kroz mnogobrojna znanstvena istraživa-nja dokazano je da neven posjeduje

Biljka neven

protuupalna, antibak-terijska i antivirusna svojstva. Razlog ova-ko širokom spektru djelovanja je prisut-nost spojeva, kao što su triterpeni, rezini,

Uzgoj nevenaNajviše prinose neven postiže na

rastresitim tlima koja su bogata hu-musom (npr. černozemi, smeđa tla, itd.). U pogledu klimatskih uvjeta nije posebice zahtjevna vrsta, me-đutim, najviše mu odgovara topla i umjereno vlažna klima, te položaji izloženi suncu. Dobro podnosi sušu i nije osjetljiv na proljetne i jesenske mrazeve.

Visina nevena 20 – 50 cm

Cvatnja od 6.mjeseca do pojave prvih mrazeva

Upotreba kozmetičke, ljekovite, kulinarske svrhe

Pogodna tla rastresita, bogata humusom

Uzgoj direktna sjetva sjemena kraj 3. i početak 4.mj. (5-6 kg/ha)

Sjeme nevena

Kontinentalna Hrvatska

Danas je svoju pri-mjenu najvećim djelom pronašao u rješavanju različitih tegoba i oštećenja kože, djelujući izuzetno blago-tvorno. Biljka pomaže pri steza-nju kapilara, čime se objašnjava učinkovito djelovanje u zacjelji-vanju rana na koži. Preporuča se i korištenje kod upala i crvenila kože, opeklina od sunca, brada-vica, psorijaze, te je stoga jedan od glavnih sastojaka mnogih kozmetičkih pripravaka.

gorki glikozidi, eterično ulje, steroli, flavonoidi, sluzi, karoteni i dr.

Priprema nevenove masti u kuć-noj radinosti je vrlo poznata u narod-noj medicini. Priprema se na bazi maslaca ili svinjske masti, te koristi kod navedenih kožnih tegoba. U svrhu unutarnje primjene, od neve-na se najčešće pripremaju čajevi ili tinkture, koji se koriste i za jačanje imunološkog sustava, kod hormo-nalnih tegoba, za ispiranja grla kod infekcija, pojava afti i upale očiju. La-tice nevena su ujedno i dio mnogih čajnih mješavina kojima se otklanja-ju problemi probavnog sustava, kao što su gastritis i čirevi na želucu. Ne-kada su se latice nevena koristile i za bojanje sira, dok se danas koriste za dobivanje boja u prehrambenoj industriji. Ako se i ne koristi u ljeko-vite svrhe, dekorativna svojstva su svakako dovoljan razlog kako bi ovu biljnu vrstu imali u svojoj blizini.

Uzgoj nevena započinje izrav-nom sjetvom sjemena, što je s ekonomskog gledišta jeftinije od proizvodnje te sadnje presadnica. Sjetva se obavlja sijaćicama na dubinu od 3 cm, u redove na raz-mak od 40 do 50 cm, krajem ožuj-ka i početkom travnja. Za sjetvu je potrebno 5 do 6 kg/ha sjemena. U našim klimatskim uvjetima sjeme niče za 10 do 15 dana, ovisno o temperaturi tla. Rast biljke je vrlo brz, te već 40 dana nakon nicanja procvatu prvi cvjetovi, a cvatnja traje sve do jačih mrazeva u jesen. Bere se ručno, svaki drugi-treći dan. Na većim površinama berba se može obaviti i mehanizirano, tako da se biljke pokose na 15 cm iznad površine tla i odnesu s orani-ce. Prinos nevena se kreće od 0,5 do 2 t/ha suhih cvjetova.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

491. travnja 2015. 1. travnja 2015.

MATIČNJAK Matičnjak (Melissa officinalis L.)

je još jedna u nizu biljnih vrsta iz porodice usnjača koja obiluje lje-kovitim sastojcima. Zeljasta je traj-nica, životnog vijeka do 20 godina.

Morfološka svojstva matičnjaka

Zeljaste, razgranate stabljike ma-tičnjaka formiraju polugrm visine 50 do 120 cm. Listovi su cjeloviti, nasu-protni, jajolikog do srcolikog oblika, te nazubljenog ruba, jarko zelene boje. Na listu su smještene žlijezde u kojima se nakuplja eterično ulje. Cvjetovi se razvijaju na vrhu svake grane i raspoređeni su u prividnim pršljenovima i združeni u klasolikom cvatu. Mogu biti bijele, bijeložute do ružičaste boje. Cijeli cvijet obrastao je sitnim, finim dlačicama. Cvatnja započinje u svibnju ili početkom lip-nja, a završava do sredine srpnja ili do početka kolovoza. Plod je kala-vac, koji se dozrijevanjem raspada na četiri jednosjemena oraščića. Sjeme je jajolikog oblika, sjajne, go-tovo crne sjemene ljuske, a na pre-sjeku bijele boje.

Matičnjak - eliksir mladosti

Za iznimnu vrijednost ove bilj-ne vrste znali su narodi kroz povi-jest, od starih Grka, Rimljana, kroz Srednji vijek, pa do današnjeg dana. U svojim zapisima iz 16. sto-ljeća švicarski liječnik Paracelsus matičnjak navodi kao eliksir života koji u potpunosti oporavlja tijelo i duh. U 17. stoljeću časne sestre Karmelićanke su od matičnjaka, uz dodatak muškatnog orašćića, limunove korice, korijandra i ko-rijena anđelike spravljale tinkturu naziva Karmelićanska vodica. Pri-

pravak je smatran eliksi-rom mladosti i bio je omi-ljeni napitak mnogima, a koristio se za liječenje depresija, napetosti i glavobolja. Od davnina se sadio u dvorištima i vrtovima samostana i vila, zbog svoje ljepote, ukrasne vrijednosti, te aromatičnih i ljekovitih svojstava.

Kemijska svojstva i ljekovitost

Zbog svojih aromatičnih svoj-stava matičnjak i njegovo eterično ulje koriste se u aromaterapiji, koz-metičkoj industriji, industriji mirisa i kao začin za spravljanje napitaka, te raznih slatkih i slanih jela. Sadr-žaj eteričnog ulja kod matičnjaka je izrazito nizak (0.01 do 0.4%), in-tenzivnog je mirisa koji podsjeća na svježi limun, što može zahvaliti sadržaju citrala i citronelala. Naj-

poznatije ljekovito svojstvo matič-njaka je umirujuće djelovanje, te se preporuča kod depresija, nervoze, nesanice, migrena, nervoze želuca, nadutosti i grčeva u želucu i crije-vima, pomanjkanja apetita, plućnih oboljenja, slabokrvnosti te zubobo-lje. Od listova matičnjaka spravljaju se čajevi, tinkture, oblozi i macerati. Jedan od izvrsnih pripravaka za re-umu, giht i kontuzije je upravo ma-cerat pripremljen od matičnjaka.

Uzgoj matičnjakaMatičnjak ima široki areal raspro-

stranjenosti i uspijeva u različitim klimatskim uvjetima. Podnosi tem-peraturu i do -25oC, ali nije otporan na dulje jake mrazeve i na golomra-zice. Pogoduje mu umjereno vlaž-no i rastresito tlo, neutralne do sla-bo kisele reakcije. Kao višegodišnja kultura matičnjak se ne uključuje u klasičan plodored, a na istoj povr-šini ostaje 6 do 10 godina. Visoki prinosi i primjerena kakvoća mogu se postići samo na dobro gnojenim tlima. Dobro reagira na 25 do 35 t/ha stajnjaka ili drugog organskog gnojiva, koji se dodaje kod osnov-ne obrade tla ili se daje predkulturi.

Sjeme matičnjaka je dormantno, stoga ga je potrebno izložiti verna-lizaciji kako bi se ubrzalo klijanje. Postupak vernalizacije sastoji se od močenja sjemena u vodi 15-20 sati, potom izlaganju temperaturi od -18oC kroz 36 ili 48 sati. Premda se matičnjak može sijati i direktno na polje, preporuča se proizvodnja presadnica u klijalištima. Sadnice proizvedene u toplim klijalištima presađuju se na stalno mjesto kra-jem travnja ili početkom svibnja, a

Visina matičnjaka 50 – 120 cmCvatnja 5. ili 6.mj., a završava do sredine 7. ili početka 8.mj.

Upotreba aromaterapija, kozmetička i industrija mirisa, kao začin, pčelinja paša

Pogodna tla umjereno vlažno i rastresito tlo, neutralne do slabo kisele reakcije

Uzgoj presađivanje presadnica krajem 4. ili početkom 5.mj. ili u 9. i 10. mjesecu; razmak 50 cm između, te 20 do 30 cm unutar reda

Grm matičnjaka

Pčelinja pašaMatičnjak je izvrsna paša za pče-le, stoga je i naziv biljke povezan s njenim korištenjem pri rojenju pčela. Pčelarima je poznato da će privući maticu i roj u novu košnicu ako je premažu listom matičnjaka ili stave cijeli svežanj u samu košnicu. Ova činjenica je poznata od antičkih vremena, tako da i sam naziv roda Melissa dolazi od grčke riječi za pčelu.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


50

BIJELI SLJEZ Bijeli sljez (Athaeae officinalis L.)

je višegodišnja ljekovita biljna vrsta, porodice Malvaceae, roda Althaea. Znanstveni naziv roda Althaea do-lazi od grčke riječi altho što znači izliječiti. Smatra se da bijeli sljez potječe iz zemalja oko Kaspijskog i Crnog mora, te istočnih dijelova Sredozemnog mora. Zbog svoje iznimne vrijednosti proširio se po cijelome svijetu. Samonikli bijeli sljez raste i na hrvatskim prostori-ma, na vlažnim i plodnim staništi-ma.

Bijeli sljez ima dugu povijest i tradiciju primjene. Koristili su ga Egipćani, Kinezi, Asirci i Armenci, kako u ljekovite, tako i u prehram-bene svrhe. Hipokrat ga je koristio za zacjeljivanje rana. Karlo Veliki je promovirao njegov uzgoj u Europu.

Morfološka svojstva Korijen bijelog sljeza je robu-

stan, čvrst, mesnat i razgranat. Meso korijena je bjelkasto, a kora

Visina sljeza korijen – prodire i do 1 m dubine

Cvatnja od 7. do 9. mjeseca

Upotreba Kod bolesti dišnog sustava, upale probavnog trakta i mokraćnih putove, te čira na želucu

Pogodna tla lako, duboko i vlažno tlo, na aluvijalnim nanosima i lakim ritskim crnicama.

Uzgoj na istoj površini 2 godine,

sjetva sjemena za proizvodnju presadnica u 6. i 7. mj.; dijeljenje korijena u proljeće ili jesen

iz hladnih klijališta početkom rujna pa do kraja listopada, na razmak 50 cm između redova, te 20 do 30 cm unutar reda. Nakon sadnje na polje, preporuča se natapanje.

Za dobivanje suhog lista košnja je prije početka cvatnje po sunčanom i suhom vremenu, na visinu od 5 do 7 (10) cm, što potiče razvoj većeg broja izdanaka za sljedeću košnju.

Biljke u prvoj vegetacijskoj godi-ni postižu zadovoljavajuće uvjete za prvu košnju tijekom srpnja, a drugu početkom listopada. Višegodišnje nasade moguće je kositi 2 do 4 puta

tijekom vegetacije (sredinom svibnja i naredna dva otkosa do početka li-stopada). Ako se matičnjak uzgaja za destilaciju eteričnog ulja, košnja se pomiče za mjesec dana, odno-sno kad je 75% sjemena u mliječnoj zriobi, a 25% cvjetova još cvate.

Prinos eteričnog ulja s jedinice površine izuzetno je nizak, a udio sa-stavnica eteričnog ulja znatno varira, što ovisi o svojstvima sorte, klimi i tlu, gnojidbi usjeva i dr. Prinos od 10 do 15 t/ha svježe herbe može se očeki-vati u prvoj godini proizvodnje, a u sljedećim godinama od 15 do 20 t/ha. Čaj od matičnjaka

blijedožuta. Slatkastog je okusa i prodire u tlo do 1 m dubine. Gra-ne, stabljika i listovi su presvuče-ni dlačicama sive boje. Po dužini stabljike smješteni su listovi na dugačkim peteljkama. Listovi su srcolikog do jajasto izduženog oblika sa zaoštrenim vrhom i nazu-bljenim rubom. Obrasli su gustim dlačicama, tako da cijela biljka ima sivkastozelenu boju. U pazušcima listova formiraju se bijeli cvjetovi s pet latica srcolikog oblika.

Uzgoj bijelog sljezaBijelom sljezu pogoduje lako,

duboko i vlažno tlo, a najviši prinosi su zabilježeni na aluvijalnim nano-sima i lakim ritskim crnicama. Na istoj površini može se uzgajati dvije godine. Nakon toga poveća mu se masa korijena, ali se smanjuje kva-liteta, pa je biljke potrebno vaditi. S obzirom da se ponajviše uzgaja radi snažnog korijenovog sustava, priprema tla za sjetvu, odnosno sadnju bijelog sljeza zahtjeva du-boko zimsko oranje na dubinu od

40 -60 cm, kako bi se osiguralo do-voljno prostora za njegov nesmetan rast i razvoj. Prije sjetve (sadnje) preporuča se lagana i plitka obra-da tla uz izbjegavanje gaženja po-vršine oranice. Usjev bijelog sljeza podiže se direktnom sjetvom sje-mena, sadnjom presadnica ili di-jeljenjem korijena. Direktna sjetva sjemena obavlja se od sredine ve-ljače i tijekom ožujka na razmak 50 do 70 cm između redova, a u redu 25 do 35 cm.

Sjetva sjemena za proizvodnju presadnica sije se u hladna klijališta tijekom lipnja ili srpnja. Kada biljke dosegnu visinu 10-12 cm ili 5 do 7 listova, sade se u pripremljeno tlo tijekom rujna ili listopada. Razmno-žavanje dijeljenjem korijenja zapo-

Cvijet sljeza

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


činje u proljeće ili jesen uzimanjem njegovih tanjih dijelova, koji se sade u pripremljeno tlo na razmak od 60 x 25 cm. Berba lista sljeza obavlja se tijekom ljeta 1 do 3 puta. Prije cvatnje bere se lišće, i to u prvoj godini vegetacije samo trećina, a u drugoj do dvije trećine, dok se cvi-jet bere u vrijeme cvatnje. Vađenje korijena preporuča se u jesen, ra-dije nego proljeće, i to tijekom listo-pada ili studenog za toplih i suhih dana, kako bi se izbjeglo gaženje tla, a i kasnije propadanje korijena.

Cvijet sljeza

Lijek za dišne puteveU sezoni prehlada i gripa dobro je imati sljez kao dio kućne ljekarne. U ljekovite svrhe koristi se cvijet, list, a ponajviše korijen. Glav-ni ljekoviti sastojak sljeza je sluz koja se koristi kao lijek za bolesti dišnih orga-na, kao što je bronhijalna astma, kašalj, upala pluća. Važna je upotreba i kod ka-tara glasnica, promuklosti, kašlja, upale usne šupljine, paradentoze, upale probavnog trakta i mokraćnih putove te čira na želucu. Od sljeza se pripremaju čajevi, oblozi za rane, sirupi i uvarci. Čaj bijelog sljeza se ne kuha, već se najčešće žličica osušenog korijena moči u hladnoj vodi tijekom noći, potom se procijedi, zagrije i pije.

Tanji korijen se ostruže i može se iskoristiti za sadnju novog usjeva, dok se deblji korijen dijeli uzdužno na 3 do 6 dijelova. Ovisno o uzgoj-

nim uvjetima, po ha se može postići 1 do 1,5 t suhog korijena, do 1 kg suhog lista i 80 do 100 kg suhog cvijeta.

Sjeme sljeza

Sljezov korijen

Gorska HrvatskaMEDVJETKA

Latinski naziv (Arctostaphylos uva-ursi L.) ove biljne vrste dolazi od grč-ke riječi arctos - medvjed i staphyle grozd, odnosno uva-ursi medvjeđe grožđe, zbog činjenice da njeni plo-dovi služe kao medvjeđa hrana. Sto-ga su i narodni nazivi za ovu biljnu vrstu upravo medvjetka, medvjeđe grožđe ili uho. Neki je znaju i pod nazivima grozdić, planika, gornik, mlivnjak i divlja maginja. Pripada po-rodici vrijesova (Ericaceae). Kod nas samoniklo raste na planinama, u bli-zini crnogoričnih šuma Like, Bano-vine i Gorskog Kotara. Važna je na planinskim točilima zbog sposobno-sti sprječavanja erozije tla.

Ugrožena biljna vrstaTisućljetna tradicija

korištenja medvjetke dovoljni je pokazatelj njezine učinkovitosti u liječenju i spriječa-vanju različitih bolesti. Međutim, njezina lje-kovita svojstva glavni su uzrok sma-njenja njezine brojnosti na prirodnim nalazištima, jer je skupljači ljekovi-tog bilja čupaju zajedno s vriježama.

Morfološka svojstva medvjetke

Medvjetka je zimzeleni grm visi-ne 30 do 70 cm, čije vriježe poput

tepiha prekrivaju i znatne površine. Listovi su dugoljasto jajoliki i koža-sti, s obje strane goli i sjajni. Cvje-tovi se razvijaju u obliku obješenih grozdova s bijelim ili ružičastim la-ticama. Cvate od travnja do lipnja. Plod je crvena okrugla boba.

Uzgoj medvjetkeOva ljekovita biljna vrsta se

može uzgajati u planinskim po-dručjima, na kamenitim i plitkim tlima, ali najbolje rezultate daje na plodnim aluvijalnim i vlažnim tlima. Na istu površinu može doći tek za 4 do 6 godina. Direktna sjetva sje-mena provodi se u ožujku, na raz-mak od 50 cm između redova i 20

Visina medvjetke grm visine do 70 cm

Cvatnja od 4.do 6.mjeseca

Upotreba Liječenje bolesti bubrega, mjehura i mokraćnih putova

Pogodna tla planinska područja, kamenita i plitka tla, najbolje na plodnim aluvijalnim i vlažnim

Uzgoj direktna sjetva sjemena u 3.mj., za proizvodnju presad-nica rano proljeće; krajem 8.mj. sadnja na polje

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


52

do 30 cm u redu, na dubinu od 3 do 4 cm. Proizvodnja presadnica započinje u rano proljeće u toplim ili hladnim klijalištima.

Kada se presadnice razviju do 15-ak cm visine (krajem kolovoza) presađuju se na polje. Sadnja se

Visina odoljena više od 1 m

Cvatnja od 6.do 9.mjeseca

Upotreba pučka i biljna medicina, kod stresa, opuštanje mišića, regu-lacija rada srca, gastroinetestinalni poremećaji

Pogodna tla duboka, plodna, neutralne do slabo kisele reakcije

Uzgoj direktna sjetva sjemena krajem 9.mj., ili 3.-4.mj., za proizvod-nju presadnica u 7.mj.; krajem 10. mj. spremne za sadnju.

ODOLJEN Odoljen (Valeriana officinalis L.)

je najznačajniji predstavnik porodi-ce odoljena (Valerianaceae). Samo-niklo raste po cijeloj Europi i zapad-noj Aziji, u blizini potoka ili rijeka, na vlažnim tlima, u nizinskim i planin-skim područjima.

Morfološka svojstva odoljena

Odoljen, u narodu još poznat kao valerijana, baldrić, baldrijan, odolin, višegodišnja je zeljasta biljna vr-sta, s rastom višim od 1 m. Razvija snažan podanak valjkasta oblika, blijedožućkaste boje, koji prodire u

Liječenje uroloških tegobaMedvjetka je od davnina poznata u liječenju bolesti bubrega, mjehu-ra i mokraćnih putova. Sastojak je brojnih uroloških čajeva. Njezina ljekovitost se temelji na prisutnosti glikozida arbutina, koji posjeduje antibakterijska svojstva. Uz arbutin biljka sadrži i trjeslovine, triterpe-ne i flavonide.

Plodovi medvjetke

obavlja sadilicama ili ručno na raz-mak naveden kod direktne sjetve sjemena.

Natapanje usjeva se preporuča, ako je to moguće, jer će se tako sadnice bolje primiti i ukorijeniti. Medvjetka se pljevi, okopava, štiti

od korova, bolesti i štetnika, pri-hranjuje, natapa i održava u što či-stijem stanju. Nakon 1 do 2 godine biljke prekriju cijelu površinu i one-mogućavaju rast i razvoj korova. Listovi se skupljanju u fazi cvatnje, od ožujka do svibnja.

Cvjetovi medvjetke

tlo do 50 cm dubine. Ka-rakterističnog je mirisa, aromatičnog i gorkastog okusa. Karakterističan miris se stvara tijekom sušenja, a pojačava se dužim čuvanjem kada postaje i neugodan. Stabljika je okrugla, dlakava i pri vrhu dobro razgranata. Listovi su neparno perasti dužine 20 cm. Cvjetovi su sitni, crvenkasti, bijeli ili svi-jetlo crveni, skupljeni u paštitaste cvatove na vrhovima gra-na. Biljka cvate od lipnja do rujna. Plod je žuto-smeđi oraščić.

Biljka za smirenjeValerijana se od pamtivijeka kori-

sti u pučkoj medicini. Ime valerijana je dobila u srednjem vijeku po la-tinskoj riječi “valere”, što znači ‘biti jak’, odnosno ‘biti zdrav’, stoga i sam naziv upućuje na sve blagodati ove biljke. U srednjem vijeku su je nazivali ‘biljkom koja liječi sve’, a osim u ljekovite svrhe korištena je i za aromatiziranje kupki, u pripremi

Cvat odoljena

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


sapuna, kao i nekih jela. I dan da-nas je značajna vrsta u biljnoj me-dicini zbog svojih antidepresivnih i sedativnih svojstava.

Uzgoj odoljena Odoljen najbolje uspijeva na du-

bokim i plodnim tlima s dobrim vo-dozračnim odnosom, neutralne do slabo kisele reakcije, sa srednjom godišnjom temperaturom od 8 do 11 oC. U fazi mirovanja podnosi i ni-ske temperature do -22 oC. Odoljen se uzgaja u plodoredu i smatra se da ga je najbolje uzgajati samo jed-nu godinu na istome mjestu. Podi-zanje nasada moguće je direktnom sjetvom sjemena ili putem uzgoje-nih presadnica.

Treba imati na umu da se klija-vost sjemena odoljena ubrzano smanjuje nakon sakupljanja, kao i činjenicu da mu je za klijanje potrebno svjetlo, stoga se sjetva obavlja po površini tla. Direktna

sjetva sjemena se provodi koncem rujna ili početkom listopada na raz-mak između redova od 40 do 50 cm ili u proljeće (veljača-ožujak), na dubinu od 0,1 cm, a po ha se sije 7 do 9 kg sjemena. Opisani način podizanja nasada daje za-dovoljavajuće rezultate samo u područjima humidne klime. Stoga se u praksi češće primjenjuje po-dizanje nasada putem presadnica proizvedenih u hladnim klijališti-

ma. Sjetva sjemena za proizvod-nju presadnica se obavlja tijekom srpnja, a koncem listopada i po-četkom studenog spremne su za sadnju na stalno mjesto. Sade se na međuredni razmak od 30 do 40 cm i dubinu sadnje od 6 do 8 cm, dok je razmak u redu 20 do 25 cm.

Podanak odoljena se vadi tije-kom listopada ili studenog, kada je u punoj zrelosti, odnosno zadrži najveću količinu eteričnog ulja. Ko-rijen izvađen u proljeće je slabije kvalitete i nižeg uroda, pa to treba izbjegavati. Urod suhog korijena se kreće 2 do 3 t/ha, ovisno o uvjetima uzgoja, a može se povećati za čak 25 do 50% odstranjivanjem viška cvjetnih stabljika prije otvaranja pr-vih cvjetova.

Pomaže u liječenju nesa-nice, stresa, anksioznosti, a može se koristiti i kao sredstvo za opuštanje mišića te regulaciju rada srca. Pripravci valerijane koriste se i u liječenju ra-zličitih gastrointestinal-nih poremećaja, kao što su proljev, nervoza želu-ca, kolici, itd. Losioni na bazi odoljena smanjuju natečenost zglobova i osip na koži. Neka istraživanja doka-zuju i djelotvornost u liječenju epilepsije. Ljekoviti su svi dije-lovi biljke, međutim u ljekovite svrhe najčešće se koristi po-danak koji sadrži od 0.3 do 2% eteričnog ulja.

Listovi i podanak odoljena

Osušeni korijen odoljena

KIM Kim (Carum carvi L.) je dvogo-

dišnja biljna vrsta porodice štitarki (Apiaceae). Narodni nazivi za ovu biljnu vrstu su kumin, kim pitomi, kimlin, kmin i komin. Autohtona je vrsta Europe, zapadne Azije i Sje-verne Afrike. U Hrvatskoj samo-niklo raste na mnogim livadama i pašnjacima nizinskih i planinskih područja.

Visina kima visine i do 150 cm

Cvatnja tijekom 5. mjeseca

Upotreba

u kulinarstvu kao začin, u medicinske svrhe-potiče rad želuca, pospješuje izlučivanje mokraće, antibakterijska

svojstva, u veterini, industriji likera, dodatak stočnoj hrani

Pogodna tla vrlo otporan na različite klimatske uvjete i tla

Uzgoj direktna sjetva sjemena početkom 3. mj.

Morfološka svojstva kima

Stabljika kima uglasta je i razgranjena, visine i do 150 cm. Listovi su dvostru-ko ili trostruko perasti, dok su cvjetovi skupljeni u šti-tac bijele ili blijedoružiča-ste boje. Plod je kalavac s pet uzdužnih rebara čija su udubljenja ispunjena ete-ričnim uljem. Ovisno o klimatskim uvjetima, cvatnja započinje u svib-

nju i traje do kraja mjeseca.

Najstariji začinKim je jedan od najstarijih zači-

na, zbog izrazito aromatičnog mi-risa, vjerovalo se da štiti ljude i ži-votinje te da tjera duhove, stoga se uzgajao uz okućnice. Plodovi kima nađeni su i u neolitskim grobnica-ma, kada se vjerovalo da u zagrob-

Štitasti cvat kima

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


54

TRNOVITI KAPAR Trnoviti kapar (Capparis spinosa

L.) je aromatična, ljekovita i ukra-sna biljka. Samoniklo raste na ka-menim zidovima kuća, suhozidima uz obalu i na otocima, te na hridima i liticama. Svojom ljepotom i danas krasi zidove mnogobrojnih građevi-na srednjeg i južnog Jadrana.

Morfološka svojstva trnovitog kapara

Kapar je grmolika trajnica koja dosegne starost i preko 30 godi-na. Prizemni dio grma je drvenast i može narasti od 50 do 80 cm u promjeru. Iz bazalnih pupova gra-

nom životu posjeduje moć čuvanja od mogućih napada neželjenih du-hova. Iz vremena Rimskog Carstva veliki je broj dokaza o korištenju kima u kulinarstvu kao i u medicin-ske svrhe. Opisan je i u Bibliji kao važna i korisna biljka. Uzgaja se od pamtivijeka, a prvu naredbu za uzgoj kima potpisao je Karlo Veliki. Zapovijed je glasila: “U vrtovima carskih dobara kim se mora saditi”.

Uzgoj kimaKim je otporan na niske tempe-

rature, pa je njegov uzgoj moguć u različitim klimatskim uvjetima, kao i većim nadmorskim visinama. Podi-zanje nasada je direktnom sjetvom sjemena početkom ožujka, na raz-mak između redova od 35 do 40 cm, za što je potrebno osigurati 10 do 12 kg/ha sjemena ili na razmak od 20 do 25 cm, i 15 kg/ha sjemena. U prvoj godini biljka razvija lisnu roze-

Kim kao lijekZa izrazito aromatičan miris kima zaslužno je eterično ulje, kojeg ima najviše u plodovima i to od 3 do 7 %. Glavni sastojak eteričnog ulja su karvon i limonen. Aromatični plodovi služe kao začin, lijek, a koriste se i u veterini i industriji likera. Kao začin jedinstveni je do-datak raznim salatama, varivima, ribljim specijalitetima, mesnim složencima i pekarskim pro-izvodima. Korist je višestruka zbog osiguravanja svojstvene arome i okusa, ali i blagotvornog djelovanja na probavu nakon konzumaci-je težih jela. Ljekovita svojstva kima su raznolika; potiče rad želuca, smiruje grčeve, otklanja nadutost, pospješuje izlučivanje mokraće, djeluje protiv bubrežnih kamenaca, te potiče iskašljavanje. Eterično ulje posjeduje i antibakterijska svojstva, te je djelotvorno u liječenju crijevnih infekcija. U ljekovite svrhe može se primijeniti u obliku čaja, a ukuhan u mlijeku djeluje kao izvrstan lijek protiv kašlja. Kim je na-šao primjenu i u liječenju životinja, gdje smanjuje nadutost, umiruje grčeve i sprječava vrenja kod kolika. Dodaje se i u stočnu hranu za povećanje apetita te poboljšanje mliječnosti kod krava.

tu, dok druge godine razvija cvjetnu stapku, potom i sjeme.

Sjeme dozrijeva krajem lipnja, međutim neravnomjerno, stoga je poprilično teško odrediti vrijeme že-tve. Sjeme se vrlo lako osipa, te se iz

tog razloga ne preporuča odgađati žetvu čekajući da sjeme u potpuno-sti dozori, već žeti kada 50% plodo-va poprimi svojstvenu tamnosmeđu boju. Prinos sjemena kima se kreće se od 1 do 1,2 t/ha.

Sjeme kima

List kima

naju se brojni jednogodišnji izboji. Listovi su naizmje-nično pore-dani bez pa-listića i često preobraženi u kukaste tr-nove. Pupovi su veličine 8 do 15 mm. Cvjetovi ka-para su poje-dinačni i smješteni u pazušcima vršnih listova jednogodišnjih iz-boja. Bijele su boje s ružičastim žilicama i velikim brojem prašni-

ka. Cvate od svibnja do listopada. Plod je jajolika boba, u početku zelena, kasnije ružičasta, a sadrži do 200 bubrežastih sjemenki.

Cvijet kapara

Mediteranska Hrvatska

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


Povijest korištenjaPovezanost između kapara i lju-

di se može pratiti sve od kamenog doba, što potvrđuju ostaci prona-đeni na arheološkim nalazištima Mediteranskog bazena te Bliskog istoka. Nedozreli cvjetni pupovi i plodovi korišteni su kao začin, dok su sjeme, izboji i kora korišteni u ljekovite svrhe, posebice u liječe-nju reumatizma. Stoga je čovjek od pradavnih vremena pokušavao uzgojiti biljku kapara na staništima, gdje je uočio da i prirodno raste. Primitivni način razmnožavanja uključivao je umetanje sjemenki ka-para u pukotine zidova.

Svestrana primjenaKapar je najpoznatiji kao začin,

međutim isto tako obiluje i razno-raznim ljekovitim tvarima, koji po-mažu u liječenju i prevenciji mno-gobrojnih zdravstvenih tegoba. Kao začin se koriste neotvoreni cvjetni pupovi, rjeđe plodovi, koji se kon-zerviraju kiseljenjem ili usoljava-njem. Pikantnog su okusa i mirisa i predstavljaju niskokaloričnu namir-nicu, te se dodaju salatama, tjeste-

nini, mesu i umacima. Od biološki aktivnih tvari kapar sadrži flavonoi-de, glukozinolate, glikozide, tanine, reducirajuće šećere, fenolne kise-line i arome. Flavonoidi doprinose prevenciji kardiovaskularnih bolesti te jačanju kapilara.

Uzgoj trnovitog kaparaKapar je biljka aridnih i semia-

ridnih zona, karakteriziranih malom količinom i nepravilnom raspore-đenosti oborina tijekom godine. Lako podnosi temperature od 35 do 40°C, a i one do -9°C. Raste na siromašnim tlima s ograničenom količinom vode i hraniva. Voli laga-na, rastresita do srednje teška tla bogata skeletom, pH vrijednosti od 7,5 do 8. Otporan je na zaslanjena tla i na posolicu. Korijenov sustav prodire i do 10 m u tlo, a nadzemni dio kapara prekriva površinu i čuva vodu u tlu.

Sjeme kapara je izrazito dor-mantno, ponajprije zbog nepropu-sne sjemene ljuske, što rezultira

Visina kapara grmolika trajnica, prizemni dio grma i do 80 cm u promjeru, pupovi od 8 – 15 mm

Cvatnja od 5. do 10. mj.

Upotrebacvjetni pupovi i plodovi u kulinarstvu, sjeme, izboji i kora u ljekovite svrhe (anemija, artritis, giht), smanjuje razinu

kolesterola

Pogodna tla siromašna tla, ograničene količine vode i hraniva, lagana, rastresita do srednje teška s bogatim skeletom, pH 7,5-8

Uzgoj zbog dormantnosti sjemena direktna sjetva se ne pre-poruča; razmnožavanje reznicama dužine 8-10 cm, u

proljeće ili jesen

Sjeme kima

niskim postotkom klijavosti. Pove-ćanje propusnosti sjemene ljuske može se postići trljanjem sjemena pijeskom između dlanova ili mo-čenjem u razrijeđenoj kaustičnoj sodi (NaOH). Stratifikacija sjemena kroz 2 do 3 mjeseca između slojeva vlažnog pijeska također se pokaza-la učinkovitom mjerom uklanjanja dormantnosti sjemena. Upravo je dormantnost razlog zbog kojeg se ne preporuča podizanje nasada ka-para direktnom sjetvom sjemena, već reznicama. Reznice dužine 10 cm, s 6 do 10 pupova, uzimaju se u proljeće ili jesen s matičnih biljaka. Donji dio reznice tretira se hormo-nom za pospješivanje ukorjenjiva-nja, te se reznice sade u sterilni pje-skoviti supstrat na temperaturu od 25°C. Sadnja ukorijenjenih reznica se obavlja od siječnja do ožujka na razmak od 2 do 3 m između i unu-tra reda. Berba pupova počinje sre-dinom lipnja, a traje do kraja srpnja. Punu rodnost dostiže u četvrtoj go-dini i po biljci se može ubrati 3 do 4 kg pupoljaka.

Pomaže u liječenju hemo-roida, proširenih vena i he-mofilije, te smanjuje razinu kolesterola. Infuzije i uvarci korijenove kore tradicio-nalno se koriste u liječenju anemije, artritisa i gihta. Ek-strakti pupova i ploda svo-ju primjenu su pronašli i u kozmetičkoj industriji. Sje-me kapara je bogato prote-inima, uljima i vlaknima, a može se koristiti za ljudsku prehranu i ishranu stoke. Ulje iz sjemena kapara je crvenožute boje, a sadrži veliki udio nezasićenih masnih ki-selina. Zbog svojih antioksidativnih svojstava koristi se za sprječava-nje kvarenja hrane u prehrambenoj industriji.

Listovi i cvjetni pupovi kapara

Ukiseljeni kapari

Plod kapara sa sjemenom

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


56

RUŽMARIN Morska rosa - ‘Ros marinus’

Ružmarin (Rosmarinus officinalis L.) je grmolika zimzelena trajnica koja raste diljem mediteranskog područ-ja, a kao ukrasna biljka uzgaja se u vrtovima, parkovima i posudama za cvijeće. U svježem stanju je dostup-na tijekom cijele godine i korisno ju je imati u kućanstvu, gdje se može kori-stiti kao začin različitim jelima, kao i u pripremi ljekovitih kupki i čajeva. To-pao i prodoran miris ružmarina osvje-žava i bistri misli, tako da je i idealna biljna vrsta za radno okruženje.

Ružmarin kroz povijestZa ova njegova svojstva znali su i

mnogi stari narodi kod kojih je uživao veliki ugled. Grčki i rimski studenti su nosili grančice ružmarina u kosi za vrijeme učenja, uvjereni da će time poboljšati svoju koncentraciju. U srednjem vijeku ružmarin su sadili oko kuće kako bi se zaštitili od zlih duhova. Nosio se na različitim sveča-nostima, posebice vjenčanjima, gdje je su ga u skladu s vjerovanjem da će pomoći pri održavanju bračnog zavjeta, često stavljali u vijenac koji je mlada nosila na glavi. Grančice ružmarina povezane vrpcama, dava-le su se i gostima kao simbol ljubavi i vjernosti. Tradicija nošenja grančica ružmarina tijekom svadbene sveča-nosti u mnogim našim krajevima za-držana je i do danas.

Morfološka svojstva ružmarina

Grm ružmarina naraste do jed-nog metra visine. Listovi su kožasti,

nasuprotni, sjede-ći, čvrsti i kožasti, dužine 2 do 3 cm. Cvjetovi su bijele do ljubičasto pla-ve boje, skupljeni u grozdove.

Začin i lijekKod nas,

ružmarin je naj-poznatiji kao za-čin, dok je nešto manje poznato da obiluje mnogim ljekovitim sastoj-cima, te stoga i može pružiti po-moć kod mno-gobrojnih zdrav-stvenih tegoba. Ljekovite i djelotvorne tvari, koje možemo naći u ružmarinu su ete-rično ulje, smole, tanin, gorke tvari i male količine saponina. Sprje-čava starenje kože i potiče njenu regeneraciju, stoga je sastojak ra-zličitih kozmetičkih preparata. Ete-rično ulje ružmarina koristi se i u kozmetičkoj industriji za proizvod-nju kolonjske vode i drugih mirisa. Može se nanositi i na kožu tjeme-na, kako bi se spriječio prerani gu-bitak kose, a njegova antiseptička svojstva čine ga učinkovitim i u lije-čenju peruti. Učinkovito djelovanje ružmarina za njegu kose i vlasišta poznato je od davnine, gdje se če-šljanjem kose grančicama ružma-rina oporavljala ispucana kosa i uklanjala perut. Uvarak od ružma-rina ima vanjsku primjenu kao do-datak kupkama, dok tinkture služe za masažu kod reume, glavobolje, te duševne i tjelesne iscrpljenosti.

Uzgoj ružmarinaRužmarin najbolje uspijeva na

humusnim i plodnim tlima, te sun-čanim terenima. Ne podnosi zasje-njivanje. Dobro uspijeva i na kame-njaru, odnosno na vrlo skromnim tlima. Najučinkovitiji način podizanja nasada je onaj iz reznica, iako je to moguće i direktnom sjetvom sjeme-na ili putem presadnica. Postupak razmnožavanja reznicama uključuje uzimanje mlađih grančica dužine 8 do 10 cm s dobro razvijenih starijih biljaka, te njihovim ukorjenjivanje u rasadu ili otvorenim klijalištima. Ukorjenjivanje se obavlja tijekom ve-ljače ili ožujka ili tijekom rujna i listo-pada. Nakon 30 do 50 dana sadnice se sade na stalno mjesto u razmaku od 1 m između redova, te 50 do 80 cm između biljaka. Nakon sjetve ili sadnje ružmarina, usjeve treba odr-žavati čistim od korova tijekom cijele godine. U proizvodnji ružmarina pri-mjenjuju se agrotehničke mjere kao kultivacija, okopavanje, prihranjiva-nje, navodnjavanje, plijevljenje, dok zaštita od bolesti i štetnika nije po-trebna. Kod ružmarina se najčešće beru listovi, zatim cvjetovi, te mladi izdanci u cvatu, ručno ili pomoću specijalnih kombajna. Cvjetovi se beru u punoj cvatnji, dok se zimze-leni listovi mogu brati u bilo kojem dijelu godine.

Visina ružmarina grmolika trajnica, naraste oko 1 m visine

Cvatnja od 4.mj oko 40 dana

Upotrebazačin i lijek; aktivne tvari potiču cirkulaciju, jačaju kapilare, primjena i u kozmetici – njega kose i vlasišta, regeneracija

kože, eterično ulje u industriji parfema

Pogodna tla najbolja humusna i plodna tla, sunčani tereni, može i na skromnijim tlima

Uzgoj najučinkovitije iz reznica, dužine do 10 cm; ukorijenjivanje u 2.-3. ili 9.-10. mjesecu

Ružmarin u cvatu

Snižava kolesterol i ublažava reumatske bolove i bolove u mišićima. Aktivni sastojci ružmarina potiču cirkulaciju, jačaju kapilare, što objašnjava tradicionalnu upotrebu ružmarina za poboljšanje koncentracije i pamćenja. Najnovija istraživanja dokazuju i antikancerogeno djelovanje.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


IZOP Izop (Hyssopus officinalis L.),

miloduh, sipan ili blagovanj, nazivi su za ovu višegodišnju biljku toplih i sunčanih krajeva. Raste po suhim kamenjarskim pašnjacima, a samo-nikla se u prirodi rijetko susreće. Koristi se nadzemni dio biljke, list, te eterično ulje izopa.

Morfološka svojstva izopa

Biljka razvija snažan i razgranat korijenov sustav s brojnim žilama i žilicama, koje duboko prodiru u tlo. Stabljike su ravne, razgranate i u donjem dijelu drvenaste. Dosežu visinu od 50 do 80 cm. Listovi su duguljasti i uski na kratkim petelj-kama. Cvjetovi su skupljeni u klasa-sti cvat najčešće plave ili ružičaste boje, a rijetko bijele. Cvatnja zapo-činje u prvoj polovici lipnja i traje ci-jelog ljeta. Sjeme miloduha je sitno, ovalnog oblika i tamnosmeđe boje.

Uzgoj miloduhaObzirom da je izop biljka toplijeg

podneblja, otporna je na sušu, ali tijekom nicanja sjemena potrebno je osigurati dovoljne količine vlage. Zbog snažnog korijenovog susta-

dr.sc. Martina GrdišaZavod za sjemenarstvo,

Agronomski fakultet u Zagrebu

Visina izopa doseže visinu do 80 cm

Cvatnja od 6. mjeseca tijekom cijelog ljeta

Upotreba

za želučane i crijevne smetnje, kod astme, bronhitisa i reumatizma. oparak od listova za liječenje modrica i bolova u mišićima. Primjena i u kozmetičkoj industriji,

listovi u kulinarstvu

Pogodna tla najbolje na rastresitim i srednje plodnim, može i u siromašnim tlima, otporan na sušu

Uzgoj direktna sjetva sjemena u jesen (9.mj.) ili proljeće (kraj 3. i početak 4. mjeseca)

va može se uzgajati na siromaš-nim tlima, ali najbolje uspijeva na onim rastresitim i srednje plodnim. Najpogodniji i najpovoljniji način razmnožavanja je direktna sjetva sjemena u polje, što zahtjeva kva-litetnu predsjetvenu pripremu tla. Sjetva sjemena u polje može se obaviti u jesen ili u proljeće. Jesen-ska sjetva obavlja se u rujnu tako da biljke već do početka zime ra-zviju 2 do 3 lista. Proljetna sjetva se obavlja krajem ožujka i početkom travnja. Sjeme se sije sijačicama na dubinu od 2 cm na razmak između redova od 60 do 70 cm.

Za površinu od 1 ha potrebno je 1,4 do 2,0 kg sjemena. Žetva se obavlja u početnoj fazi cvatnje, jer je tada najveći sadržaj eteričnog

ulja. Kosi se strojno na visinu od 5 do 10 cm iznad zemlje po sunča-nom i suhom vremenu. Prve godine miloduh daje jednu žetvu, a slijede-ćih godina po dvije - prvu u lipnju, a druga u rujnu. S površine od 1 ha moguće je ostvariti prinos od 4 do 6 t suhog, nadzemnog dijela biljke.

Kemijska svojstva i ljekovitost

Nadzemni dio biljke sadrži 0,15 do 1,0 % eteričnog ulja, nešto smole, tanina, jabuč-ne kiseline i šećere. Pripravcima od milo-duha se prvenstve-no liječe želučane i crijevne smetnje, te pomažu u liječenju astme, bronhitisa i reumatizma. Oparak od listova koristi se u vanjskoj primjeni za liječenje modrica i bolova u mišićima. Eterično ulje našlo je primjenu i u kozmetičkoj indu-striji. Osušeni i usitnjeni listovi se koriste kao začin ugodna mirisa i blago ljuto do gorkog okusa kao dodatak juhama, va-rivima i mesnim jelima. Sastav-ni je dio mnogih mirisnih likera.

Biljka izopa

Klasasti cvat izopa

Listovi izopa

Cvjetovi izopa

gospodarski list 6/2015

Documents