God. VI Šibenik, u subotu 9. travnja 1910. Br. 43

HRVATSKA RIEČ Predplatna e l a n a : na god inu K 12. — Za p 6 g o d i n e K 6. — Z a Šibenik Uredništvo, uprava i Tiskara lista nalazi se u ulici Bazi l ike sv. J a k o v a . — n a g o d i n u donašan je tn u kuću K 12. — Za Inozemstvo na god inu K 12 T ^ l ^ a ^ i n T l o H Q T T > i fll 1 V ) n f n m Oglas i tiskaju se p o 6 p a r a peti t r edak ili p o p o g o d b i . — P r i o b ć e n a suv i še p o š t a r s k i t rošak . — Pojedin i b ro j 10 pa r a . - P la t ivo i u tuž ivo u -a-^U-O-^iJ. O l l O U U l l i J. £D H- LJ^J LU111 p j s m a . z a h v a | e t i s k a j u s e p 0 2 o p a r a p o peti t r edku . — Nefranki rana

Š iben iku . p i s m a ne pr imaju s e . — Rukopis i s e ne vraćaju.

U u

Još o skupštini Utvare. Glasilo za interese nosi izvještaj te skup­

štine, pa prem smo već o toj skupštini rekli svoju, ipak hoćemo da i po tom s l u ž b e n o m izvještaju u s t a n o v i m o d a j e o n a k o k a k o s m o v e ć n a š e č i t a t e l j e i z v j e s t i l i .

Istina se ne da sakriti ni sa š e s t stu­paca čavrljanja slavnog glasila za interese, koje je imalo nesretnu misao da obširno izvješćuje ó toj skupštini.

Dakle da pabirčimo po tom izvještaju. Vrieme je bilo krasno, a d v a h l a g ti a n a i z a s e b i c e , pa ciela srednja Dalmacija mogla je doći u Spljet bez da izgubi ništa osim jedno jutro svetčanog plamdovanja. Od Šibenika do Metkovića pa iz svih otoka mogu su ljudi doći u Spljet u jutro i otići po podne. L i e p i i z-I e t. Ali uza sve to ljudi su volili stati kući, nego poći rta sjednicu utvare, tako da je oda­ziv na sva pisma gospode iz Spljeta i Zadra bio jako mršav, da mršaviji nije mogao bili.

Taj mršavi odaziv, glasilo za interese hoće da zabašuri, pa učestnike skupštine zove de le ­gat ima, te onako iz visoka se diči da w t o nije bi la tek anon imna g o m i l a pristaša".

Anonimna gomila to smo mi pravaši, to je svaki član naroda koji nije načelnik ili ob -ćinski prisjednik ili zastupnik u redovima utvare. S v e d r u g o j e b e z i m e n a g o m i l a na koju se gospoda od interesa niti ne osvrću.

Nu eto i ako se utvaraši srame bezimene gomile pristaša, nemaju se čim ni podičiti, sa svim da je njihov glavni govornik bajao o „ p o ­b j e d i p r a v e i z d r a v e d e m o k r a c i j e " , kad je slavio izbor za predsjednika gosp. Du-bokovića.

A da je i to slavljenje n e i z k r e n o kao što je sve kod ljudi utvare, najbolji dokaz, da je gosp. Biankini kroz svoj rog u „Obzoru" trubio, kako je j e d i n i čovjek, koji im t reba : gosp. Trumbič. Medjutim na slavnu skupštinu č o v j e k (ovako je i u „Obzoru" bilo) nije ni pristupio.

Bez njega pristupilo je 13, slovom trina-jest zastupnika, biva sve što ima ta „ s t r a n k a k o j a p r e d s t a v l j a v e ć i n u n a r o d a " kako se izvolio pohvaliti Don Frane lvanišević.

U saboru dalmatinskom ima 43 zastup­nika, a 13 je većina svih — vidi se 13 s r e -t a u broj.

Utvara ima u rtikam zemaljski odbor, ona predstavlja „ v e ć i n u " naroda, ona je „vlada-juča" i „vladina", dakle ona ima sve u ru­kama, pa ipak dovela je na svoju skupštinu samo „delegate" ili bolje načelnike ili po ko­jeg prisjednika iz s a m e 3 4 obć ine . A občina ima u Dalmaciji 86, dakle 52 obćine nisu našle za shodno dd pošalju svoje „delegate". Izmedju ove 52 obćine nalaze se n a j v e ć e o b ć i n e kao sinjska, imotska, šibenska itd. koje nisu bile zastupane.

Makarska i Primorje. Nap i j ao Nikola fllačcvlć.

XIX. Zaslužni i s lavni mužev i — Zaključak. Puratič i kao crkovni propovjedaoc bio je

na glasu. Nazad četrdesetak godina U sustolnici držao je na veliko zadovoljstvo i na moralnu ko­rist i utjehu cieloga našega gradjanstva korizmeno propovjedanje. 1 kao teolog je bio od re-dodržave u velike uvažen i cienjen, radi česa je za mnogo godina obnašao glavne časti istog reda u pokrajini. Svaki ga je makaranin takodjer puno cienio i štovao radi riedkih njegovih vrlina, a osobito radi uzornog i krepkog značaja. Umro \t u ovom samostanu, gdje je vrlo pokornički živio god. 1905.

Njegovu smrt svako je u gradu i u Pri­morju požalio. Tiesni njegov prijatelj, oplakani sad Tomo Didolić, koji je ovdje pri sjajnom sprovodu sudjelovao, u grobištu kod njegovog liesa držao je krasno tužno slovo. Njegova mila uspomena dugo će kod nas živiti.

U Makarskoj se rodio Don Josip Čobar-nlč, svete i mile uspomene, a svaki makaranin harno će se njegove uspomene, učenosti i riedke

rote i Ijubeznivosti svedjerno spominjati i osljivati ju. On je bio preposit našega kaptola

Izmedju zastupanih imademo Višku, Zla-rinsku Vodičku, Pučišku, SućuraČku i još koju gdje su pravaši u ogromnoj većini. Kad se dakle i ove odbije ostaje da je bilo zastupano od 86 obćina samih njih 29 izmedju kojih posve inalašnih.

Eto na što se svadja ta većina obćina, a sve prema glasilu za interese, tog službenog organa Utvare.

„ D e l e g a t a " iz tih obćina bilo je u sve imenom i prezimenom o s a m d e s e t i četiri (84), koji su takodjer zastupali njekakve organizacije k o j e ne obs to je . A da je Utvara napela sve sile da broj tih „delegata" bude što veći vidi se i po o n i m a šest koji su bili iz Šibenika, koji su inače skoro cieli štab „napredne" stranke „kremenjačke" nami od prije dobro poznate.

Da se taj broj od 84 poveća do blizu 200 ili do preko 200, pa čak kako splitsko glasilo kaže do 300, pišu nam iz Spljeta, da je bio doveden iz „bezimene mase. anonimne gomile" spljetske okolice na plaču potrebiti

ty!?ivL...} ,},:,., f . i \ •>! ' f i o b f b ' I eto te slavne skupštine usred velikog

Spljeta, po najljepšem vremenu, na svetčani praznik, poslie svih pustih službenih i nesluž­benih poziva!

A ta skupština bi imala po riečima Dr. Mihaljevića dokazati, da utvara „ j o š p o s t o j i " , i da „ n i j e j o š p r o p a l a " , i da je „ o n a n a r o d n a n u ž d a " .

Po riečima dobrog vikača gosp. Bianki-nija ta skupština bi imala dokazati „ p o b j e d u p r a v e i z d r a v e d e m o k r a c i j e " , i da utvara želi narodu „ o n o š t o m u ž e l e j p r a v a š i " , nu samo tom razl ikom, da mu oni (utvaraši) „ h o ć e d a p r e b i r u h r a n u , i n e ć e d a t i „ n a r o d u o n o š t o z a n j e g o v ž e l u d a c ,,n i j e".

A kako mi pravaši kažemo, da bi narod sam znao prebirati, samo da mu treba omo­gućiti da ima odakle prebirati, to se i gosp. Biankini tješi što na toj skupš-iini nema naroda, pak „ ž e l i d a b u d u ć i s a s t a n a k , , s t r a n k e " b u d e radostnijl".

Ova želja ulieva nade i onom bivšem dr­žavnom odvjetniku A l a č e v i ć u koji d a n a s hoće da demonstrira proti nemoćnom Rauchu.

Napokon i Don Frane lvanišević hoće da utvara udre na Zadar, pa da se p o n a r o d i, ne p o h r v a t i — jer da su njemu Hrvati i Srbi jedan narod — i on misli da to može učiniti u prvom redu utvara.

Nego pri tom Don Frane zaboravlja da utvara podržaje i m o r a d a p o d r ž a j e ta-lijauštiiiu u Zadru, kako se to vidilo i kako smo mi to u našem listu d o k a z a l i .

Još su govorili Dr. Tresić i M. Jankov pa i opet Biankini kroz svoj rog ili V. Kisić.

Na to je skupština najveće stranke, koja predstavlja većinu naroda bila po novom p red ­sjedniku zaključena.

za preko deset godina. Vriedan je bio latinski pjesnik. Dosta je spomenuti njegovu „Diocleu", koju poznavatelji latinskog jezika u velike hvale, a koju častni u mir. prof. Zarberini, veliki nje­gov štovatelj, nazad njekoliko godina tiskao kao prilog «Bollettino Archeologico" u Splitu. Umro je g. 1852.

Bilo bi vrieme, da se na njegovu uspomenu postavi u kući, gdje je živio (naime na pogla­varstvu) mramorna ploća, za koju je pok. Pa-višić neku svotu nazad 15 godina občini bio poslao. Sjećajmo se rieči našeg neumrlog Pré -radovića, koji veli :

„Rod bo samo koj ' si mrtve štuje Na prošlosti budućnost si snuje."

1 njegov mili lik uz lik naših odličnjaka i poznatih rodoljuba morao bi resiti stiene naše občinske dvorane, a gledajuć njihov lik, moglj bi s Dantom uzkliknuti :

„Che nel vederli Io stesso mi esalto".

Poletni Don Jure Ipšić držao mu je u .dub-kom punoj sustolnici prekrasno i vrlo značajno pohvalno slovo, koje bi i tiskano, te zaslužuje da ga čita svaki makaranin, koji ga nije pročitao.

I pok. je Cesar Pavišič u Memorie Macarensi medju ostalim zaslužnim našim ljudima i o

Starom predsjedniku Dr. V. Mihaljeviću ostaje da se drži preporuke starine Mil'ča, da utvaraši b u d u s l o ž n i i v j e r n i p r o g r a m u , te će on na izbore pod barjakom „izvan stra­naka".

Prema tomu ako tko očekiva kakav uspjeh pri kojoj kandidaturi treba da se čuva utvare i njezine snage. B o l j e g d o k a / a z a b u j n i r a z v i t a k i s n a ž a n i t r a j a n ž i v o t u t v a r e n e m o ž e b i t o d t o g a .

1 p u n k t u m.

Šibenik, 9. travnja. „Crvena Hrvatska" inače list tobožnjih

dubrovačkih samostalaca od njeko doba zabada u pravaštvo onako iz visoka kako to ona go ­spoda misle da mogu. Nu nema ništa nova pod suncem: prije im je pravaštvo bilo s e k t a , d i v l j a š t v o , i z d a j s t v o , njeki dan im je postalo sinonim r e a k c i j e , a sada preko jednog svog zeleniša nam poručuju da je pravaštvo h u m b u g, da nije što je prije bilo, da više ima pravaštva u jednom recimo d r u g u i p r i ­j a t e l j u Kaćanskog i Chlumeckog nego u sto pravaša; da je pravaštvo danas n a j s u m l j i -v i j e , n e s p o s o b n o i da najviše uživa kad može koga d e n u n c i r a t i , i kad se može nudjati j e f t i n i j e od gospode od „novoga kursa" ili novoga d u h a, koji da su progo­njeni.

I ovakim smicalicam dubrovačka gospoda misle da mogu uzveličavat Starčevića, i napa­dati stranku koja radi na njegovom programu.

Naravno, ta gospoda moraju — tako baš javno pišu — doći s vladama u doticaj, m o-r a j u paktirati sa svakim i p e t e l j u b i t i i jednom K h u c n u, i C h a v r a k u i R o r a u -r c r u i T o m a š i č u i i v č e v i ć i m i M a d i-r a 7. z a m, kako se to vidi danas ; ta gospoda mogu i moraju demancirati i dogovarati se sa Ka-ćanskim i Chlumeckim, kako se to vidilo; ta gospoda mogu i moraju biti vladina stranka svake vlade koja im dieli mjesta i položaje, a pravaši bi ih morali p o d u p i r a t i i b i t i i in z a I e d j e m ili podnožjem. Tada bi pravaši bili mudri i iskreni otačbenici.

Ali kad pravaši neće da podupiru takovu gnjusiui politiku a f a r i z rna , kad oni ustaju proti nedostojnoj trgovini sa narodnim odporom i pravima svoje domovine, onda su oni humbug, kao što su još davno bili sekta.

Nego mi ćemo za sada opaziti toj gospdoi novoga kursa samo jednu istinu, a ta je da su pravaši od svog postanka u o p o z i c i j i , pa su i danas, a da su gospoda novoga kursa, duha i kako se još zovu uviek bila čorbine čorbe čorba t. j . o n i i n j i h o v i o t e i n i s u n i k a d a z n a l i n e g o s l u ž i t i s i u g a m m a g j a r s k i h i n j e ­m a č k i h i t a l i j a n s k i h i s v a č i j i h s l u g a ! Pa to oni čine i danas u svim hrvatskim zemljani.

Kušali su jednu dvie godine o p o z i c i j e , pak im je već dodijala, a pravašima nije, prem

vrlom Čobarniću napisao životopis, koji je bio prije i napose tiskan.

Zaslužno je napomenuti gori pomenutog lpšića, koji je bio vrlo darovit i uman mladić, ali na žalost nesmiljena smrt rodu ugrabi ga od samih 25 godina života, a umro g. 1853.

U preranoj mladosti umro je drugi vrlo daroviti i nadobudni mladić, naime vriedni hr­vatski rodoljub Ante Dean g. 1884. od 27 god. On se bio posvetio političkom i novinarskom polju. Bio je suradnik tadašnje „Katoličke Dal­macije", a poslie je utemeljeno radikalno pra-vaško glasilo „Stekliš", koji je malo živio, jer radi oštrog pisanja bio je od državne cenzure progonjen i urednik je bio stavljen pod obtužbu, ali kako se je kasnije razbolio i malo zatim umro, tako se ta parnica nije riešila. Od njegovog vrstnog novinarskog i književnog pera, kao od njegove neumorne djelatnosti i žarke otačbeničke ljubavi naša nevoljna domovina mnogo se mogla nadati, da nesmiljena smrt nije i ovaj cvie-tak iz našega perivoja prerano otela. Veliki duševni rad i napor prije vremena njegovo nježno tielo skršili, te je ovdje obćim sažaljenjem rod­bine, prijatelja i štovatelja umro.

Prigodom Kačičeve svečanosti, kao i lani

ju na svojim ledjima nose evo pedesetak godina. Još jedno ćemo im opaziti a to je, da

drugovi Kačanskoga i Chlumeckoga nemaju prava, a u pristojnom družtvu nebi ni smje l i izstupati kao njekakovi mentori naroda. Nu ne smeta, naš narod je počeo otvarati oči, pak vidi z a š t o t k o š t o r a d i .

Političke viesti. Pol i t i čk i p o l o ž a j u Aust r i j i . Politički p o ­

ložaj u Austriji ostaje sveudilj nejasan. P rego­vori vlade sa strankama niesu do sada imali nikakova uspjeha. Sve stranke hoće, da imaju slobodne ruke. Kako već javismo 14. travnja sastaje se opet carevinsko vieće, ali nitko nezna, što će donieti, niti kako će proteći. Sve zavisi o riešenju spora u Češkoj, gdje ni Česi ni Niemci ne će da popuste. Koncem ovoga tjedna kani ministar predsjednik Bienerth nastaviti p re ­govore sa stranačkim vodjama, da osigura par­lamentarni rad do Duhova. Uspije li, onda bi bio voljan preuzeti rekonstrukciju kabineta, ali već Slavenska Jednota traži, da se prije svega ima povesti rekonstrukcija i tako danas nitko nezna, kako će se sliedeče zasiedanje parla­menta razviti.

Aus t r i j ska z a s t u p n i č k a k u ć a . Na dnev­nom redu prve sjednice zastupničke kuće, što je pismeno dostavljen svim zastupnicima au­strijske kuće, na prvom je mjestu razprava o zajmu. — Predsjednik austrijske zastupničke kuće dr. P a t ta i stigao j e ' u Beč iz Italije. Konfe-rirao je sa ministrom predsjednikom barunom Bienerthom. Pri tom je program za buduće za­sjedanje austrijske zastupničke kuće ovako sa­stavljen: 1. Prvo čitanje zakonske osnove o kreditnim operacijama; 2. Prvo čitanje zakon­ske osnove o službovnoj pragmatici državnih činovnika; 3. Prvo čitanje zakonske osnove o promjeni poslovnika, prema kojoj bi osnovi lex Kramarž-Krek postala tek provizornom ustano­vom ; 4. Prvo čitanje zakonske osnove o osnutku jednoga c. k. veteranskoga z b o r a ; 5. Izvještaj ministarstva pravde o pravu zapljene mirovine; 6. Pretresivanje o još ne ognosciranim izbo­rima za carevinsko vieće od god. 1907. ,

P o p u n j e n j e h r v a t , m i n i s t a r s t v a . „Neue Fr. Presse" saznaje sa mjerodavna mjesta slie-deću viest : Sadašnji predsjednik hrvatskoga stola sedmorice tajni savjetnik dr. Aleksandar pl. Rakodczay bit će imenovan hrvatskim mi­nistrom. Imenovanje će uzsliediti za koji dan. Popunjenje stolice hrvatskoga ministra otegnuto je j ad i toga, jer ministar predsjednik grof Khuen-Hedervary nije htio .da pl. Rakodcay ode prije sa svoga sadašnjeg mjesta kao predsjed­nik stola sedmorice, dok ne bude podp-uno d o ­vršena poznata veleizdajnička parnica.

T r g o v a č k i u g o v o r s a S r b i j o m . Već punu godinu dana prekinuti su pregovori radi t rgo­vačkoga ugovora izmedju. Austro-Ugarske i Sr­bije. Nakon te dugačke stanke nastavljeni su

prigodom pravaške skupštine prijatelji i štovatelji pokojnika, predvodjeni od čast. zastupnika Don Ive Prodana, korporativno podjoše k njegovom grobu, da se pomole, i isti gospodin držao je oba puta govor o milom pokojniku.

Ovdje se rodio Don Cezar Mons. Dr. P a -višić, protonotar apostolski i pokr. škol. nadzor^ nik. On je bio vrlo učeni i svestrano izobraženi čovjek, te vrlo plodni talijanski pisac i talijanski pjesnik. Što u prozi o raznim predmetima, knji­ževnim, bogoslovnim, pedagogičkim i kao u pje­sničkim sastavcim, preko sto, što veća i manja djela kroz dugi svoj viek napisao. Iz francuzkog jezika preveo je razna djela, kao Lamartenovti ,,La morte di Socrate", i iz njemačkog jezika dosta je preveo, medju ostalim divnu pjesmu „Italiji" od Halme. 1 hrvatski je napisao njeka djela kao „Kuga Makarske" g. 1815. Tiskao- je Uputu za učenje hrvatskog jezika i t. d. O ma-karskim stvarima dosta je napisao. Izašle su dvie knjige pod nas lovom: „Memorie Macarensi", u kojim je životopis raznih zaslužnih makarana.-U I. jest obširni životopis našeg vrlo učenog St. lvičevića, s kojim bijaše tiesni prijatelj, te se iz daljine, a još kad je u Beču učio, Pavišić s njim o raznim i važnim pitanjima dopisivao. U II.

opet sada pregovori. Sa strane monarhije vode iste austro-ugarski poslanik grof Forgach i ge ­neralni konzul Jovanović, sa strane Srbije dr­žavni savjetnik Paču i bivši ministar trgovine Drašković.

Uzkr l s en j e r u s k e m o r n a r i c e . Duma se je bavila sa pretresivanjem mornarice. Izvjesti­telj preporučio je brisanje nekojih stavaka, kako je to zaključio proračunski odbor, u iznosu od 16,000.000 rubalja. Govornik kadetske stranke reče, da su povišenja kredita za izgradnju oklop-njaČa radi toga odbijena, dok ne bude mini­starstvo mornarice izgradilo točni program i da­lekosežnu osnovu o reorganizaciji mornarice. Ministar mornarice zastupao je zahtjev, da se izgrgde četiri linijska parobroda izjavivši, da je u tom pogledu nuidna financijalna osnova već i gotova i da će se skorih dana predložiti duml. On reče još, da je svako odlaganje u izgradnji mornaričkoga programa i ugrožavanje državne sigurnosti. Zastupnik narodnjaka izja­vio je, da će njegova stranka glasati za mor­naričke kredite, jer država ne može ostati bez mornarice. Na to je debata odgodjena. — „Bir-Ževija Vjedomosti" doznaju sa autentične strane ove veoma zanimive poda tke : Ruska vlada na­mjerava kroz najkraće vrieme podnieti duml osnovu, u kojoj će biti sadržan program o voj­noj obrani zemlje. Zatražiti će se vanredni kre­dit od milijardu i 350 milijuna rubalja, podie-ljen na deset godina. Od toga imalo bi se p o ­trošiti za sagradnju ratnog brodovlja u Iztoč-nom i Crnom moru 700 milijuna, a za gradnju utvrda i reorganizaciju kopnene vojske 600 mi­lijuna rubalja.

S r b s k a e g z a r h i j a . Sofijski listovi, pod gornjim naslovom imaju iz Soluna brzojav, u kome se izbor Srbina za vladiku u veleško-debarskoj eparhiji dovodi u vezu sa posjetom kralja Petra u Carigradu. Taj „ustupak" sinoda vaseljenske patrijaršine Srbima, veli se dalje u tom brzojavu, smatra se kao uspjeh srbske d i ­plomacije i drži se. da će odmah za ovim doći zvanično priznanje srbske narodnosti i osniva­nje srbske autonomne crkve u Turskoj . U srb-skim službenim krugovima medjutim nisu izja­vili, da su ove viesti istinite.

ftnjtro-KgarsKa i BalKansHa federacija. „Le T e m p s " saobćuje uvodnik, u kom se

bavi o stanovištu Austro-Ugarske prema toliko spominjanoj balkanskoj federaciji. Govorilo se e, da se u ministarstvu na bečkom Ballplatzu odlučno protive ustrojenju ove federacije, nu uvaženi parižki list saobćuje mišljenje nekog uglednog austrijskog diplomate, koji se je u kratko ovako izrazio:

Austro-Ugarska bi pristala na balkansku federaciju uz neke uvjete, a ti su, da Srbija i Bagarska odustanu od svojih zahtjeva za teri­torijalnim povećavanjem prema jugu. Ovaj je uvjet potrebit, i Austro-Ugarska će pobijati sa svim svojim sredstvima savez, koji bi prividno ili prikriveno imao svrhu, da uredi macedonsko pitanje.

„Le T e m p s " veli. da je ovo mišljenje veoma autoritativno, a po svoj prilici i iskreno. Dogodjaji 1908. dokazaše Austro-Ugarskoj, da se karta Evrope pa i samo formalno ne mnienja bez potežkoča i t roškova; a s druge strane nutarnji zapletaji u samoj monarhiji odvraćaju je od namisli, da proširi svoje granice i poveća se elementima, koji bi poremetili sadašnje ra-vnotežje njezinih etničkih elemenata.

Osim toga, rekbi, da se je bečki kabinet dao na drugu metodu osvajanja, koja se danas naziva proširenjem ekonomskog upliva, ili go ­spodarskim podizanjem. Austrija hoće da g o ­spodarski prodire preko Vardara do Soluna.

Za to bi Austro-Ugarska bila spremna

jest opis kuge Makarske, i 3—4 životopisa. 111. svezak, koji je imao sliediti, a jur bio gotov, obćinstvu je javio da će skoro izaći, nije izašao. U Gorici zadnje godine svog života bio se p o ­vukao, da mirno živi, i tu blizu grada, bio je sagradio vilu, koju je prozvao „Vila Makar", te u istoj g. 1905. umro, a njegovo tielo, po nje­govoj želji, amo u rodni kraj preneseno, te u domaću grobnicu, koju je za života dao sagra­diti, bilo te godine i ukopao. Da je bio dobrotvor, dokaz budi, da je svu svoju bogatu biblioteku od 40.000 svezaka občini darovao ne samo, nego je dao i glavnicu od 12.000 K za gradnju biblio­teke i za stan bibliotekara, te oporučno izrazio želju, da s vremenom, kad gradnja bude gotova, nek se i Pavlinovićeva biblioteka spoji sa nje­govom u jednu gradsku javnu biblioteku. Doista vrlo pametna i rodoljubna misao. Skoro naša obćina, dala je prenieti sve njegove knjige, koje u sanducima ležatiu, u nekoj obćinskoj kući blizu grada, u grad u neki stan, koji je u svrhu biblioteke u najam uzela, dok se ne sagradi nova biblioteka.

( S i i e d i )

podupirali balkansku federaciju, koja bi išla za učvršćenjem „status-quo-a" u korist Turske, a pobijala bi ju, kad bi ta federacija imala postati sredstvom za riveudikacije Srbije i Bugarske. P o tom za Beč os balkanske politike morala bi biti u Carigradu, a njezinom glavnom osno­vom „balkanski mir". Nedavni ekonomski spo­razumi na Balkanu, pristajanje Turske na prugu Dunav-Jadran, tursko-bugarski trgovački ugovor, sporazum s željeznicom Kjistjendil-Kumanovo i Džuma Demirhisar nisu do sada izazvali p to -svjeda sa strane Ballplatza.

Šibenska obala. Ima evo 30 godina, da se osjeća živa p o ­

treba, da se obale u našoj luci pregrade i pre­urede, kako bi mogle odgovarati zahtjevim tr­govine i prometa. Kroz to dugo doba kretanje brodovlja u našoj luci postojalo je sve to živ­lje ; trgovina i industrija razvijale se; izvoz i uvoz bilježe silnih brojka, osobito izvoz iz naše luke, koji iznaša više od četvrtine ukupnog izvoza ciele Dalmacije, a veći je od izvoza ijedne druge naše luke. To je sve dokazano samim službe­nim statističnim podatcim, koje bi bilo suvišno ovdje opet iznieti.

Svakomu je poznato doba, kada bi sagra-djena naša željeznica. Željeznička štacija nalazi se k r a j m o r a , pa uza sve to još i dan danas na čudo svietu a na ukor vlastim, t r g o v i n a b i v a d u g i m o k o l n i m p u t e m p r e n e š e . i a k o l i m a s a ž e l j e z n i č k e š t a c i j e d o o b a l e , da ju se uzmogne ukrcat u parobrode i obra tno! Treba li tu da govorimo o troškovim, d.mgu-bam, štetam na robi, o nemogućnosti normal­nog razvitka trgovine i p rometa?

Kroz dugi razmak od 30 godina naša obala nije još bila uredjena ni tako, kako bi željez­nički vaguni sredstvom tračnica mogli pristu­pili uz obalu do parobroda, da se pomoću zgodnih sprava, lasno, bez pogibelji i manjim troškom obavi izkrcanje i ukrcanje robe. Ne ćete na cielom svietu naći luke, do koje dopire že­ljeznička tračnica, a da obala nebi bila tako uredjena, da vozovi uzmognu doći do izpred parobroda. Što je svugdje van Dalmacije i ta­kodjer u svim drugim dalmatinskim lukam bilo odmah, davno učinjeno, to još Šibenik č e k a . . .

Prigovorit će nam se, da pretjeravamo, da se pozvana vlast stara za uredjenje naše luke i n a š h obala ; da se g rad i ; da se sve na jedanput ne dade urediti itd.

Da vidimo, kako se je u tom pogledu po­stupalo i kako se postupa. Što se kroz prva dva decenija, odkad postoji željeznica nije ništa učinilo, ostavljamo na stranu a osvrnut ćemo se samo na rad ovo zadnjih desetak godina.

y Koncem prošlog vieka. godine 1899. bi odlučeno sagraditi takozvanu obalu za ugljen ili obalu kolodvora, biva o n a j d i o o b a l e u z ­d u ž ž e l j e z n i č k e š t a c i j e . Tada je trgovina sa ugljenom što se dovaža željeznicom iz Si-verića imala liepih izgleda; državna vlast sma­trala se dužnom, da tu trgovinu promiče bar time, da olahkoti ukrcanje ugljena prištednjom i vremena i troška, jer u trgovačkoj konkuren­ciji i jedan prištedjeni filer može da odluči. Dobro. Ukupni trošak za gradnju tog diela obale iznašao je K 170.000, iznos doista ne velik, prama ogromnim svotam, što ih država ulaže u slične gradjevine, koje možda nisu od tolike silne i hitne potrebe, kao što je gradnja naše obale.

Kao obično, tako je i iznos od K 170.000 za gradnju obale kolodvora bio uvrščivan u obrocim u državne proračune. Prvi je obrok bio uvršten u proračun za g. 1901., pa tako unapred ostali obroci do 1910. Da ne duljimo potankim nabrajanjem, iztičemo samo, da se je jedva kroz 10 godina namakla ciela ta svota. Obala se je počela graditi otrag 3 godine, ali još nisu sve radnje dovršene, niti je obala pro­metu predana. Kad će to biti, Bog sam znade!

Navedene činjenice dostatne su da karak-terišu postupak nadležnih vlasti, njihovo nasto­janje oko promicanja trgovine, kao i smisao za podignaće osobito izvoza u doba, kad je trgo­vačka bilanca monarhije sasvim nepovoljna i kad samo ministarstvo trgovine u zakonskoj osnovi tu skoro komori prikazanoj glede sklopljenja ugovora sa Llovdom pohvalnim riečima iztiče razvoj obrta i veliki izvoz iz šibenske luke.

Nego, obala kolodvora nije nego jedan dio i to ne glavni, ciele šibenske obale, koja sa­stoji od četiri diela. O prvom, počam od iz-toka, biva o obali kolodvora već smo gori go­vorili ; drugi dio neprekidni je nastavak obale kolodvora i proteže se do mula; treći dio ide od mula do lučkog ureda, a četvrti od lučkog ureda do u kraj Doca. Svi ovi djelovi polag osnove preuredjeni, sačinjavali bi kako je prirodno, neprekidnu,skoro sasvim upravnu obalu naše luke. Danas su za promet najvažniji drugi i treći dio i skrajna je potreba, da ih se uredi, dočim o uredjenju Četvrtog moći će biti govora

istom, kad se ostali djelovi svrše. Sad da vi­dimo, kako se postupalo i pos 'upa i st ini dvama najvažnijim djelovim obale.

Gradnja drugog diela obale, naime onog. koji se proteže od obale kolodvora do mula, bila je odlučena god. 1905. Ukupni trošak za tu grad­nju iznaša K 420.000.J

Dotični obroci nalaze se u državnim prora-čunim uvršteni kako siiedi: za g. 1907. K 120.00.); ?a 1908 K 120.000; za 1909 K 16.000, a za te­kuću godinu K 25.000. Potrebština je dakle još nepokrivena za K 149.000. Ovo je treća godina od kad se je počelo sa gradnjom, koja se je i radi trgovine i promet;; i radi velike zanoveti, što gradnja zadaje pučanstvu uslied nagomilana ma­terijala, spriučeiija prolaza itd., morala što hitnije izvesti i dovršiti. U kratko, radnja je od 6 mje­seci gotovo prekinuta: ne nasiplje se uvala Vrulje: ne nastavlja se gradnja obalnog ruba, ne počim-Ije se sa gradnjom pristaništa u Crnici, koje će mjesto Vrulje služiti kao zaklonište malim brodo­vima. Parobrodi naravno ne mogu pristajati već na ono nešto stare propale rive drvene ili ka­mene; moraju usred luke čekali, dok se drugi parobrodi na rivi maknu ;|izkrcanje robe ne može biti redovito i na vrieme obavljeno; ima za to i parnica i kavge, danguba, troška. Medjutim se svejednako ne radi; učinjen je valjda peti dio radnje. Zagovaranja, prosvjedi ništa ne pomažu. Grehota što je uredjenje naše obale stvar životne važnosti za razvoj i napredak trgovine a nije zah­tjev same udobnosti i luksusa, jer bi u ovom slučaju odavno bilo sve uredjeno. Uslied pos to­jećeg javnog skandala, biva stanja naših obala, nastaje zastoj u prometu, trgovina mora da na­zaduje, čime poduzetnost i privatna inicijativa ma-laksa. To se zove promicanje trgovine, prometa, izvoza!

Zar treba da se bavimo još i sa trećim dielom obale? Da, neka slika bude podpuna.

Gradnja trećeg diela obale, koji se ima upravnim pravcem protegnuti od mula prama lučkom uredu, bila je od nadležnih faktora za­ključena konačno takodjer g o d i n e 1905. Ukupna potrebština proračunana je sa Kr. 700.000, pošto se ima nasipom oteti moru priličnu površinu zemljišta. Za izvedenje te radnje uvršteni su u državnim proračunim ovi z n a m e n i t i o b ­roci: za god. 1906 Kr. 10.000; za 1907. Kr. 15.000; za god. 1908. Kr. 15.000; za g. 1909. Kr. 9 0 0 ; i napokon za god. 1910. Kr. 1000! I tim je brojkam opravdana žalostna šala, da će viditi obalu dogotovljenu onaj koji bude doživio Matuzalemove godine. Nego, premda je već ustavno odobrena svota od preko Kr. 40.000; premda se radi u glavnom o nasipu, dakle o jednostavnoj radnji, kojom se je moglo već i započeti; premda su bile i jesu sad za n3rod zbog raznih nedaća potrebne godine, te bi se narod mogao zaradom što okoristiti, — nije se n i t i s a b i l o k o j o m r a d n j o m z a ­p o č e l o , n i t i i m a z n a k a , d a s e k a n i z a p o č e t i !

Dosta je ovakove s ramote! Čitaoc će već — obzirom na godine kad su radnje bile za­snovane i odlučene — biti primjetio, da su pozvani faktori, davno prije glasovitog progla­šenja osobite akcije za podignuče Dalmacije, našli neobhodno nuždnim, da se uredi obala Šibenska. Još prije tog proglašenja ne samo bi odlučeno svu obalu graditi, nego su u držav­nim proračunim bile uvrštene znatne svote.

Uza sve to, baš u doba tobožnje osobite akcije, beneficija i t. d. za Dalmaciju, bi za­puštena naša luka, po vladinom priznanju, naj­veća i najvažnija eksportna luka Dalmacije, gdje po prirodi postoje najljepši, najsigurniji uvjeti za trgovački, industrijalni i uobće gospo­darstveni napredak, tu se od strane vlade ne radi ništa ozbiljna što bi moglo da podupre i omogući taj napredak. Luka Šibenska, naj­bliža luka glavnijem unutarnjem dielu Dalma­cije, najbliža luka bogatijem dielu Bosne, s ko­jom je spojena privatnom željeznicom, središte prirodnim blagom obdarena okružja, sjedište velikih industrijalnih podhvata — ne ima još prikladna pristaništa! Ali, radi se oko naše o b a l e . . . Takav je rad za unapredjenje nazadka i propasti .

Za hrvatsku etnografsku izložbu. Prošle subote obdržavala se je u gradskoj

zagrebačkoj viećnici konferencija u svrhu pri­redbe jedne hrvatske etnografske izložbe, koja bi se imala istodobno upriličiti sa II. Urv. Sve-sokolskim sletom do godine u Zagrebu.

Sastanak je sazvao starješina Hrv. Sokol. Saveza dr. Lazar Car.

Medju pridošlima vidjelo se neke odličnike kao n. pr . : profesore S. Skrel, L. Horvat, dr. Gustav Janeček, A. Jiroušek, D. Ilire, K. Crnčić, R. Auer, I. Martinović, Rožič, Šegvić. Nadalje gospoda E. Laszowsky, I, Tišov, M. Krešić, I. Babić, Turkovič, Obajdin, dr. Bučar sa gospo-djom, sav. Lenuci, Hribar, dr. Vidačić, Šimunič,

podžupan Žepić, dr. Čačkovi, Divijak, Sirovatka, gdje. A. Fon, pl. Turković i gdjica CvetiŠić itd. Od Sokolskog Saveza dr. Lazar Car, M. Pilar, dr. Janeček, E. Lovašen. E. Vukič, I. Kanuf Mujević,, Gjurski itd. — a i š tampa bijaše d< voljno zastupana.

Sazivač dr. L. Car pozdravio je prisutnike, konstatirao sa zadovoljstvom, da je interes za zamišljenu ideju velik, te ponavlja u kratko ono, što je na zadnjem sastanku o svrsi konferencije naglasio. Spominje kako bi uz prirodbu J I . Hrvat. Svesokolskog Sleta", koji će se prirediti do godine u Zagrebu, trebalo prirediti još njeŠto, što bi u Zagreb privuklo još više stra­naca. Etnografska izložba bila b i najpodesnija, što bi upodpunilo slet, jer bi se priredbom ove |)ostavio temelj budućem hrvatskom etnografskom muzeju. Spominje kako se od dana na dan sve više gubi naše narodno blago i običaji tradicija, nošnja itd., te da bi skrajnje doba već bilo, da to naše narodno blago spasimo bar uspomeni, jer će to kasnije biti tim teže.

On zamišlja takovu izložbu ovako : pri­kazalo b i se sustavno i primitivno, odnosno izložilo neke narodne kuće, u kojima bi se pri­kazao n naravi naš narodni život, t. j . : domaći obrt, nošnja životni običaji, narodne igre, ple­sovi itd.

Spominje, kako bi od takove izložbe imao i narod neposredne koristi, jer bi se time na­rodna naša kultura unapredila, pošto ty izbile na javu i sve mane te nedostatnosti naše narodne kulture sa praktične, higijenične i dru­gih strana. Izvodi, da pošto će kod te izložbe piti angažiran cieli naš narod, da b i morali ovu materijalno poduprieti i sve naše vlade, t. j . osim naše dalmatinska, bosanska i istarska.

Spominje, da bi zadaću provedbe morao preuzeti poseban odbor od po prilici 10 čla­nova, koji bi imao posve s lobodne ruke glede realiziranja ove ideje. U taj odbor imale bi doći agilne osobe, koje bi imale tek načj širi odbor, koji bi proveo samu ideju.

Predlaže, da se u prvom redu izabei takav priredjivački agitacioni odbor , koji bi nastaviti započetu akciju.

Gospodin Milan Krešić priključuje se pred-logu izvodeći, da bi taj priredjivački odbor imao u prvom redu proučiti način, kako da se namaknu sredstva za realiziranje same ideje, jer je ovo najozbiljnija strana ovog pitanja, te pred­laže listinu odbora, koja je uz neka nadopu-njenja i prihvaćena. Prema tome izabran je sliedeći agitacioni ili priredjivački o d b o r : gg. arhitekt Pilar, Holjac, profesor Jiroušek, Hire, Klotilda Cvetišić, dr. Boranić, A. Pisačić, dr. Car, dr. Vladimir Turković, inž. Filipović, prof Crnčić, M. Horvat, podžupan Žepić, tajnik Pa -skijević, M. Krešić i Stanisavljević.

Gospodin profesor Šegvić želi, da se iza­beru dva odbora i to jedan za financijalno pi­tanje, a drugi, koji bi imao materijal za izložbu sabirati. Spominje kako je slična izložba u Mi­lanu iziskivala mnogo rada i mnogo osoba.

Profesor Jiroušek veli, da se moramo pri­lagoditi našim prilikama, te prikazati samo ma­terijalnu kulturu, vanjsku stranu naše narodne kulture, a ne upuštati se na prikazivanje narodne naše duše, pošto takova što ne bi bili za sada u stanju još prikazati. Izvodi, da trebamo et­nografsku izložbu kao temelj budućem etno­grafskom muzeju tim više, pošto već svi sla­venski narodi takov posjeduju osim nas pače i siromašni Slovaci. Svraća pozornost na finan­cijalno pitanje te ideje, s kojom bi se morao poglavito baviti priredjivački odbor .

Izložbu šireg objema poput one u Italiji mi ne možemo prirediti, već jedino skupljati vanjštinu našeg narodnog blaga i ograničiti ovo prema našim skromnim prilikama.

Dr. Car se zahvaljuje na koncu prisutnoj gospodi , koja su sudjelovala u debati , gradskom poglavarstvu, koje je ustupilo viećnicu i no­vinstvu za populariziranje i propagiranje ove naše velike kulturne ideje.

.iri

i ao

Iz hrvatskih zemalja. Izlet kluba hrvatskih tehničara u P r i

u Berl in. Kako je hrv. javnosti već javlj( priredjuje klub hrv. tehničara u Pragu o semestra prigodom izložbe izgradnje gradova Stadtebauausstellung u Berlinu, Charlottenburgu poučni izlet u Draždjane i Berlin. Do sada za­ključeno je samo toliko, da će se izlet obdr žavati u svibnju o. g. prije duhovskih blagdana. U Draždjanima zadržali bi se samo 2-3 dana, dok bi u Berlinu boravili jedno 8 dana. De­taljni definitivni plan još nije posve dogotovljen, no bit će za kratko vrieme sve odlučeno. Odbor za priredjenje izleta zamolio je profesora češke tehnike praške Dra. Klira, da mu bude kod priprema za izlet na ruku, čemu se je prof. Dr. Klir najpriravnije odazvao. Prof. Dr. Klir predvodio je lanjske godine jednu tehničarsku naučnu ekskurziju u Berlin tako, da će njegove upute i savjeti biti od velike vriednosti, Mi-

-djeno" ovog

nlmalni iznos, koji je za ekskurziju potreban proračunali je na 70 Kruna za praške djake. Na zamolbe odbora priposlane na mnoge p. t. pojedince, banke, tvornice itd., da novčanim darom omoguće i siromašnijim tehničarima pri­sustvovati na izletu, odazvala se do sad neko­licina. Odbor tim dobročiniteljima izriče naj­srdačniju hvalu i usrdno moli svu onu gospodu, na koju se obraća, da mu se molbi odazovu. Svi darovi poslani na klub preko rektorata češke tehnike u Pragu bit će javno u novinama potvrdjeni, dok se neka svota sakupi.

Novi z a g r e b a č k i n a č e l n i k . Na 5. t. mj. bio je izabran zagrebačkim načelnikom Moljac. Tom je prigodom udruženo gradjanstvo prire­dilo sjajan komers, na komu su učestvovali za­stupnici koalicije i starčevićanci koji se kupe oko Dr. Mile Starčeviča.

•f K a n o n i k P e t a r F l e g o . U utorak umro je u Beču prečastni kanonik Petar Flego, rim­ski prelat. Pokojnik bio je rodom iz obćine Buzetske u Istri. Rodjen godine 1848., bio je redjen za svećenika godine 1871., a imenovan kanonikom prvostolne crkve sv. Justa u Trstu godine 1889. —- Tako evo hrvatski narod da ­nas žali nenadoknadiv gubitak jednoga svojih najboljih sinova. Kažemo tako punim pravom, jer je Petar Flego provodio život pun vrlina pravog rodoljuba, podpunog u svakom pogledu krepostnog čovjeka: uzor Hrvata i uzor sve­ćenika. Sa inonsignorom Flegom nestaje evo zadnjeg pouzdanika one trojice, kojoj je naš veliki biskup Juraj Dobrila bio povjerio nasta­vak svojeg djelovanja. Vječna mu uspomena i trajno priznanje na roda !

Proslava Jubileja u Mostaru. Siedi biskup o. fra Paškal Bučonjić slavio

je ovih dana 30-godišnjicu svoga biskupovanja. Velikom Svečaru izkazalo je poštovanje cielo gradjanstvo, Mostara sve svećenstvo i kršni hercegovačk 1 puk.

Svečana se je proslava započela na 2. travnja po podne, a započela ju je oduševljena franj. bogoslovska mladež. U 4 sata po podne započe svečana akademija, koju je priredio zbor herceg, franjev. mladeži „Bakula" u Čast presv. biskupa. Akademiji je prisustvovao sam uzvišeni Svečar, politička i vojnička poglavarstva, cviet inteligencije i gradjanstva i liepbroj seljaka.

Što je najljepše, na akademiji si mo­gao vidjeti i poviše članova drugih vjera: osobiti znak velike obljubljenosti biskupa Buco-njića kod inovjeme ali istokrvne braće u Her­cegovini. Akademija je krasno uspjela, a što najviše zanosi jest, da mladi bogoslovi tako žarkim duhom, tako nježnim osjećajima dišu za svoga siedoga Pastira, za svoj narod i za Čistu hrvatsku fdeju.

Druga to'Čka svečane proslave bila je ve­lika bakljada, koja se je zaputila iz doma pje­vačkog družtva „Hrvoje" k biskupskoj palači. Tu je pozdravio presv. biskupa Dr. D. Mazzi, na što se sam visoki Svečar tronutim glasom zahvali.

Na 3. u jutro cieli se Mostar okitio, svagdje leprši hrv. trobojka. Sve živo, na sva­čijem licu čitaš veliko veselje i radost, svačija usta šapću; Živio nam mnogo ljeta! U osam sati u jutro služio je svečanu misu sam svečar uz pjevanje pjevačkog zbora i pratnju orgulja. Za vrieme sv. mise držao je o. fra A. Mišić, redodržavnik Bosne srebrene, svečani govor. Iznio je pred birano slušateljstvo sve uvjete, sve kreposti, koje moraju resiti jednoga biskupa po duhu sv. Pisma. Pokazao im, kako svi ti uvjeti, sve te kreposti rese njihova velikoga sina, biskupa Buconjića. Ocrtao im Buconjićev neokaljani i čelik značaj i kao svećenika i kao biskupa i kao narodnog vodje.

U 10 i p<M sati prije podne zaputi se svečana povorka s narodom, da se pokloni svomu Svečaru. Prvo bude primljeno čas. sve­ćenstvo — sami franjevci i 3 vojnička kepelana — izpred kojih pozdravi presv. biskupa redo­državnik herceg, franjevaca, fra Ambro Miletić.

Poslie svećenstva poklone se presv. Sve­čaru sva mostarska družtva. I za „Hrvoje" i za „Sokol" i za „družtvo sv. Ante" i za „Na-predkovu podružnicu" i za „H. N. Z." pozdra­vili ru biskupa posebni govornici. U ime cieloga grada Mostara zahvali se poduačelnik g. N. Smoljan iztaknuv. kako Mostar i u obće Her­cegovina mora Buconjiću zahvaliti sve, što ima i na povjestnom i političkom polju.

Divan je bio prizor, kad se je časni sta­rina, biskup Buconjić pokazao i svomu stadu sa balkona svoje kuće i kad je orilo iz tisuću grla: Živio! Ganutljiv je bio prizor, kad no je biskup naložio svomu tajniku fra Radoslavu Glavašu, da se izpred njega njegovu dobrom narodu zahvali, budući da sam nije mogao rad! velike udaljenosti balkona od slušateljstva, radi svoje starosti, a najviše radi velikog ga­nuća. Glavaš je govorio i govorio oduševljeno

i zanosno, a slušateljstvu je srca nestajalo i mnogi se je orosio suzom radostnicom, dok je samomu Svečaru suza suzu pratila niz Častno Njegovo lice.

Poslie ovoga sliedile su čestitke od vjerskih poglavica muslimanske i pravoslavne vjere, te političkih i vojničkih poglavarstva.

U 1 sat po podne započe] svečani ručak u biskupskoj palači, komu je učestvovalo do 60 odličnih osoba svih triju konfesija. Mnogo je krasnih čestitaka i želja palo, a nad sve se iztiče karakterističui govor g. Gjurkovića, mostarskog okružnika.

Osim navedenih govorili su još načelnik Mujaga Komadina i podnačelnik Vojislav Šola.

U osam sati u večer obdržavao je „Hrvoje" svečanu zabavu u čast biskupa. Zabavi - je^pri-prisustvovao i sam svečar Buconjić.

1 tako prodjoše dani narodne slave i na­rodnoga veselja. Dani prodjoše, ali će u zahval­nim srcima, u povjesti Hercegovine biti zlatnini slovima ubilježeni dani ovi i ime uzvišenog sve­čara. Sam presv. svečar nije zahtjevan* takove proslave, ali su ju priredili zahvalni mu sinci, koji su odatle crpili utjehe i nalazili melema za mnogu ranu na patnom i ranjenom svom srcu. Mnoge je tužne utješio, a mnoge mlake pridigao ovaj dan, ova narodna svečanost!

Iz grada i okolice. L i č n a v ies t . Naš zastupnik dr. Aute Du-

libič krenuo je noćas odavle put Beča. S o k o l s k e v ies t i . (Poziv hrvatskom Sokola*

tvu!) Braćo Sokolovi! Na dva mjesta zovu nas ove godine braća u pohode. Na jugu Bugari, da u srcu njihove novo uzpostavljene kraljevine, u veličanstvenoj Sofiji, proslavimo s njima zajedno

konac više stoljetnih patnja i vapaja i da, obasjani svjetlom rumene zore uzkliknemo: Kod Balkana, evo dana ! Evo sunce blago, sveto od slobode se „rodilo", da prosvjedi mrku noć! — S druge strane zovu nas na sjeveru braća Poljaci u starodrevni i pun historič-: kili uspomena i kulture Polj­

ske — Krakov. Ah, tu se slavi uspomena na slavnu prošlost, iz koje ima tek niknuti bolja budućnost . Neima dvojbe, da je sjajna pobjeda, izvojevana prije pet sto godina kod GrUnwalda nad vitezovima Njemačkoga reda jedna od naj­sjajnijih pobjeda Poljaka nad Niemcima, pak ipak, čime je ova, čime su u obće sva junačka djela plemenitoga poljskoga naroda rodi la? Kao da nam se u tragičnoj sudbini velike i slavne nekoč Poljske zrcali i sudbina naša. Ali zar je ta sudbina u istinu tako t ragična? Zar je koji narod iz tudje prolivene krvi, iz tudjih muka i vapaja i mogao uzkrsnuti i roditi se pravi i trajni vlastitim bolima i žrtvama pobjednik i slobodnjak ?. Jest, suzama valjda zaljevati paomu prave pobjede i sreće! 1 kao što si Bugari i Srbi težko izkupiše svoju slo­bodu, tako ćemo, ako Bog da i mi i P o ­ljaci, a i svi ostali Slaveni, koji još danas nismo slobodni i svoji. Ljubav bratska neka nas vodi s jednima se radovati, a s drugima tugu tugovati, jer će jednako iz jednoga i drugoga i nama krila porasti, te ćemo moči čim prije dohrliti do one visiue, koja nas pod sokolskom zastavom k sebi privlači. Pozivljemo stoga svu-koliku braću hrvatske sokolove, da po moguć ' nosti čim prije Savezu prijave koliko ih kani poći na S!ct bugarskih Junaka u Sofiji dne 10. jula o. g., a koliko opet na poljski sokolski Slet u Krakov, dne 16. jula iste godine. Prepušta-juć posve slobodan izbor, preporučamo jednako toplo i jedno i d rugo ; a i dužni smo obojici posjet uzvratiti, jer su i naš Prvi hrvatski so ­kolski Slet baš i Bugari i Poljaci jednako brojno Počastili. S tar ješ ins tvo Hrv. Sok . Saveza .

— V e l i k i i z l e t u O b r o v a c priredjuje na 8. svibnja t. g. Hrvatski Sokol u Zadru po ­sebnim parobrodom, skopčan sa VI. javnom vjež­bom, uz sudjelovanje izvršujućeg članstva, muž-kog i ženskog podmladka, te družtvene fanfare. Po pripremam izlet će izpasti sjajno, jer će z a taj dan doći u Obrovac množtvo svieta iz obro-vačke okolice i više sokolskih družtva iz hrvat­skog primorja.

— II. h r v . s v e s o k o l s k i s l e t biti če u Z a g r e b u . Javljaju, da se za slet prave ve­like pripreme, te se svaki dan obdržavaju sjed­nice i dogovori.

— H r v a t s k i S o k o l u Z a d r u priredjuje povoljnim vremenom sutra dne 10. družtveni i z ­let pješke u Bibinje, skopčan sa 4. javnom vjež­bom. Polazak iz Zadra u 6 i pol sati u jutro, a iz Bibinja na podne.

U b o ž k o m D o m u udielilo je osoblje c. k. okružnog suda u Šibeniku K 42 na počast us­pomene pokojnog dvorskog savjetnika Josipa Marcocchie. Velikodušni darovatelji jesu p. n. gg. Silobrčič, Graovac, Bešić, Dominis, Maroli, Marassovich, dr. Pojani, dr. Dujmović, T o m b o -

lani, Bay, Flärer, Blažević, Vodopić, Jasprica, Oluić, dr. Pasini, Matačić, Škrabalo, Buttazzoni, Dvornik, Brechler, Franič, Grubišić, Šoljan, Gio-vanizio, Jurišić, Rakamarić, Zanchi, Martinović, Cefer, Lušić i Raimondi. — Obitelj gosp. Dušana Novaka poklonila je raznovrstnog rublja. Uprava , b Ubožkog Doma" se velecienjenim darovateljima najsrdačnije zahvaljuje.

Hrvatska Vjeresijska Banka objeloda­nila je svoj VII. poslovni izvještaj i zaključne račune za god. 1909. odobrene na redovitoj glavnoj skupštini dneva 20. ožujka t. g. iz ko­jih se razabire da je lanjske godine porast u prometu prama g. 1908. bio od K 73.726.192.39, da je dobitak iznosio K I11.524.a3, dok će pričuvna zaklada dioničara iznosili K 160000. — 20.000 K porasta, — ako se prihvati predlog upravnog vieća. Dividenda od 6 % iznose K 60.1)00.

Vjenčanje . Sutra se u Krapnju vjenčaje ondjeŠnji poštanski činovnik g. Hubert Bolanca s gospodjicom Vjekoslavom Frlan, učiteljicom u istom mjestu. Naša čestitanja!

Proljetnja preg ledba erarijalnih konja obavit će se u Šibeniku dne 28 t. mj. u 9 sati u jutro pred hotelom „Velebit" sa strane naročitog povjerenstva, kojemu sudjeluju grado­načelnik ili njegov opunomoćeni zamjenik i dva obćinska pouzdanika.

Namještaj centra lnog grijanja u pokra­jinskoj ovoj bolnici provadja se žurno ; u lud­nici već je trsen.

Snižene pristojbe za poš tanske n o v č a n e naputnice za Bosnu. Od 1. travnja snižene su poštanske pristojbe za novčane naputnice, koje če se slati iz Austro-Ugarske za Bosnu i Her­cegovinu i obratno. Za svotu od 20 K plaćat će se 10 filira poštarine, preko 20 do 100 K 20 fil.

U obć inskoj klaonici zaklalo se kroz ovu sedmicu: volova 40, krava 17, teladi 9 a janjaca 522.

Pokrajinske viesti. Povjerens tvo za Dioklec i janovu palaču

držalo je dne I. t. mj. svoju ovogodišnju re­dovitu sjednicu. Medju ostalim stvarima bio je prihvaćen u načelu projekat izradjen od profe­sora Niemanna, koji preudešava Staru Biskupiju na način, da bude promet u onoj ulici s lobod­niji a da se cjelokupnost zgrade ne žrtvuje. U projektu, koji je ovo dana izložen u dućanu I. Brajevića na Plokati sv. Duje, naumljen je iz­medju stolne crkve i stare biskupije jedan p ro ­laz sa plokate sv. Dujma do plokate Dušica. Zgrada pak, koja stoji izmedju kapelice sv. Roka i stare biskupske palače biti če srušena do neke visine, te će na ovomu mjestu biti četiri otvora u formi arkada, a slična dva otvora biti će na plokati Dušica. Projekat bio je jednoglasno pri­hvaćen. Povjerenstvo zaključilo je takodjer, da obzirom na neke pojave u graditeljstvu u Dio­klecijanovoj palači, zamoli zemaljski odbor, da podupre nastojanja povjerenstva, koja idu za tim da se sačuva stari karakter grada Spljeta. Na­dalje je povjerenstoo brzojavno zamolilo mini­starstvo nastave, da omogući popravak Rotunde još kroz ovu godinu.

Odkriće spomenika . U nedjelju, dne 3. o. mj. odkriven je u Zadru u Blažekovića pe­rivoju svečanim načinom spomenik pok. gene­ralu i namjestniku dalmatinskom Dragutinu pl. Blažekoviću. Odkriće je obavio generalni nad zornik četa FZM. pl. Varešanin, a prisustvo­valo je uz. N. P. gosp. namjestnika skoro sve­ukupno vojništvo one posade, mnogobrojno ci­vilno činovništvo i drugi pozvanici, te Hepa kita gospodja.

U Imotskom održana je pučka javna skup­ština dne 6. o mj. sudjelovanjem predstavnika svećenstva, seoskih predstavnika, vidjenih lič­nosti i bezbroj pučanstva. Dostojanstvenim na­činom, ali ogorčenom dušom stvorila obrazlo­ženu rezoluciju proti oporezovanju na vino u zemlji. Rezolucija će se dostaviti preuzvišenom ministru predsjedniku i dotičnom zastupniku na carevinskom vieću.

Proti porezu na v ino . Seoska blagajna u Sutivanu (upriličila je takodjer prosvjednu skupštinu proti novom nametu na vino.

Komunikacije u Dalmacij i . Po novom razporedu, od četvrtka do u subotu u večer nema nikakove poštarske sveze iz Zadra u Ši­benik, jer je Lloyd promienio prugu Trst-Krf, koja je polazila za Šibenik u petak na 1 sat po podne. Trebalo bi ovomu doskočiti odmah.

Internat za trgovački pomladak u Trstu. Brzo će srbska pravoslavna obćina n Trstu otvoriti internat za domaći pomladak iz Trsta, Dalmacije, Bosne i Hercegovine, koji hoće da se pripremaju za trgovce. U internatu če imati stan, hranu, ogrjev, poslugu. Osnovna je glav­nica od dva milijuna kruna, što je za ovo po ­klonio dobrotvor Škuljević.

Zadružna k o n o b a . U Omišu bave se

osnutkom zadružne konobe, u kojoj će se pod nadzorom vrstnog konobara priredjivati vino po modernom načinu. Do sada se je prijavilo 300 članova.

Narodno gospodarstvo. Zakon o pošumlj ivanju. Doznajemo, da

još nije bila podastrta na nadležno ministarstvo poljodjelstva zakonska osnova, glasovana još u jesenskom saborskom zasjedanju na predlog za­stupnika dr. Drinkovića glede pošumljivanja. S p o ­rost nije ničim opravdana, pak se mora poža­liti i osuditi takav postupak u poslu Životne važ­nosti za našu zemlju.

Ribolov u Jadranskom m o r u . Crpimo iz statističkih podataka iz Beča, da se je g. 1909. polučilo u ribolovu u Jadranskom moru (Dal­macija, Istra i Trst) znatan napredak prema pred-idućim godinama. Izribalo se 32,190.000 komada ribe u ukupnoj težini od 13,000.000 kg., a u vriednosti od K 9,200.000. Ribarstvom bavilo se 156.000 osoba, sa 4600 brodica. Činjenica je, da je u mreže, brodice i drugo ribarsko orudje uložena znamenita glavnica od kruna 5,000.000. Tvornice ribljih konzerva proizvele su 11,000.000 limenica srdela u ulju, onda 24.000 limenica tu-nine, 46,000 limenica pastrva i 3,000.000 kg. druge posoljene i marinirane ribe. Vriednost te proizvodnje dosegla je K 11,000.000. Iz tih brojki vidi se, da je morski ribolov važnim čin-benikom u potrošnji naših zemalja na Jadranu, a i u susjednih pokrajina. Od ponekog vremena počele se uvažati i u unutarnjost naše države, znatne količine morske robe, što znači da se je i ondje sve to više počimlje uživati i trošiti.

Razne viesti. Visoka š k o l a za crkvenu g lazbu. Namje­

rava se osnovati u Austriji. Tu če se odgajati dobri crkveni zborovodje i orguljaši. Ravnatelj te akademije po svoj prilici biti će glasoviti V. Goller, a glavni učitelj samostanski orguljaš opatije Emaus u Pragu. Škola će biti državna.

Dubrovačka tri logija u Pragu. Češko „Narodni Divadlo" pripravlja se jvš ove sezone da prikaže osobitim sjajem Vojnovičevu „Tri­logiju". U tu je svrhu poslala uprava velike češke pozornice poznatog arhitekta i estetu g. V. Mašeka u Dubrovnik, da snimi sve 1 monu­mentalne zgrade i interiere potrebite za deko­racije u Trilogiji. Novine u Dubrovniku javljaju dolazak g. Mašeka i njegov oduševljeni rad oko sabiranja materijala. Po nalogu uprave Narod­nog Divadla doći će ovih dana — g. Mašek u Zagreb, da predoči pjesniku Trilogije svoje snimke i nacrte i da s njime utanači potankosti za in­scenaciju. Slavni češki dramaturg g. J. Kvapil stići će ovih dana u Zagreb na dogovor s auk-torom Trilogije.

Prof. R. Fraageš -Mihanović . Na medju-narodnoj izložbi medalja u Bruselju, koja će se ove godine otvoriti izložiti će i sekcija meda-ljera iz Austrije. Ova je sekcija sada u Beču u austrijskom muzeju za umjetnost i industriju iz­ložila predmete, koje će poslati na izložbu u Bruselj. Medju predmetima nalaze se i neke plakete našega umjetnika prvf. R. Frangeša.

Predavunje o Dalmacij i u Pittsburgu. Na 1. velače o. g. predavao je u sveučilištnoj auli Carnegieve tehnike u Pitsburgu, Pa (Ame­ričke sjedinjene države) D. Elmendorf o Dal­maciji i njezinim prirodnim krasotama. Elmen­dorf je jedan od najpopularnijih amerikanskih predavača. On ljeti putuje po raznim predjelima Europe i drugim kontinentima, a zimi drži p re ­davanja po svim većim gradovima od Atlantika do Pacifika. Predavanju o Dalmaciji, kako nam javljnju iz Amerike, prisustvovalo je oko 1000 osoba obojeg spola. Tu se nadjoše ua okupu najbolji slojevi Pittsburga.

Sves lavensk i savez nov inara obdržavao je dne 31 . ožujka u Pragu odborsku sjednicu pod predsjedanjem redaktera Josipa Holečeka. Razpravljene su stvari, koje se tiču kongresa slavenskih novinara, koji će se obdržavati dne 5. do 7. srpnja u Sofiji. Uzeto je na znanje, da će predsjednik sofijskog komiteta S. S. Bob-čev progovoriti na kongresu o bugarskoj štampi i da odbor namjerava istodobno prirediti iz­ložbu bugarskih novina, te izdati publikacije o kongresu. Obzirom na veliko sudjelovanje sla­venskih gostiju u Sofiji kod raznovrstnih kon­gresa i svečanosti, koje će se tamo u srpnju obdržavati, poželjno je, da se svatko od novi­nara prijavi što prije kod tajnika J. Hejreta, redaktora „Nar. Politiky" u Pragu, Jedino se tako može osigurati slan. Kongresu mogu pri­sustvovati novinari združeni u družtvima sve­slavenskog saveza novinara, neorganizirani samo kao gostovi. Taksa za kongres iznaša 10 K. a šalje se blagajniku J. Miškovskomu u Češkom Brodu. .i: ,,•

U Rusi j i s e čisti . Po nalogu senatora Neuhardta, koji je ovlašten, da pregledava vo j ­ničku upravu, 150 viših sudaca obavlja p re ­metačinu kod svih vojničkih obskrbljivača.

P o t o n u o p a r o b r o d . Prošle subote na noći, kako čitamo u ,,N. L.", udario je parobrod „Auguria" u jedan rt izmedju Promontura i Me-dulina kraj Pule, te je nakon par sati potouuo. Parobrod je ]vlastništvo Primorskog društva u Trstu: Vidulić oi Co. Parobrod leži u morskoj dubini od 30 metara. Osoblje je spašeno. Pred nekoliko dana isti se je parobrod sudario u Metkoviću i oštetio se, pa se drži, da je i to jedan od uzroka katastrofe.

R e p a t i c e i p o p l a v e . Jedna se 'englezka novina bavila u zasebnom Članku čudnovatom vezom, Što da postoji medju pojavama repatica i velikim povjestnim poplavnim katastrofama. Velika poplava, što je nedavno na Francuzku navalila i koja se sudara s pojavama dvaju re­patica, nije no novi primjer na potvrdu veze, što postoji medju repaticom na nebu i popla­vama na zemlji, veli englezki list. Kad je go­dine 1531. llallevov komet zapremao na zvjez­danom nebu po prilici isto mjesto, što i danas, napala je na Holandiju strahovita poplava, u kojoj je poginulo 400 000 ljudi. Kad se godine 1607. opet pojavila Hallevova repatica, neka se Sevem tako grdno prelila, da je voda doprla do kućnih krovova i zadušila na stotine duša. Sa pojavom repatice Biela g. 1871. imamo ve­liku poplavnu katastrofu u Yorkshireu, a kad se njekoliko mjeseci kasnije god. 1873. ista re­patica opet pojavila, nastradala je Kinczka od grdne poplave, koja je preko 10.000 kuća raz­orila. Francezka ima da zahvali repatici Biela dvie velike poplave : god. 1839. odniela je po­plava 100 kuća a 6 godina kasnije, kad se na novo ista repatica pojavila, druga je grdna p o ­plava poharala Francezku i naniela joj štete od 100 milijuna kruna. Posljednja pojava Bielove repatice poradja grdnu poplavu u Holmfirthu u okolini lluddersfielda god. 1882., u kojoj su 90 ljudi izgubili život. One se godine komet raz-dielio u dvoje i od onda nije se više vidio.

Hrvatska t i skara (Dr. Krstelj i dr .) Vlastnik, izdavatelj 1 o d g o v o r n i urednik J o s i p Drezga .

H o t e l „ D I N A R A " » a i * e > & t a v i r n c I j J o m

Šibenik 0 o o o kod kazališta

preuzeo je podpisani, te ga pre­uredio, obskrbivši ga sasvim no ­vim pokućs tvom i stolnim pri­borom.

Kako je sada u njemu ure-djeno, odgovara doista zahtjevima grada, pa se podpisani nada, da će od sada unapried ovaj hotel postati najmilije svratiste ne samo za mjesto, nego i za vanjski sviet, tim više, što je u reštauraeiji i domaća kuhinja, uredjena na način koji posve zadovoljava.

Ciene su najumjerenije, a po­sluga bez prigovora.

Preporučujuć se sa velešto-vanjem 1 0 Niko Blažev lć .

• • • • •

O b j n v a .

m i

Čast mi je javiti p. n. obćinstvu, naj-školi trgovcima i obrtnicima, da sam nau- '<& mio doskora otvoriti ovdje prvu ovakbve vrsti rta našem jugu

raca|

ito Na za trgovačku porabu.

se odlučio i s razloga, ovakove stvari moralo naše ! se je došle

obćinstvo obraćati van pokrajine ipodupi- 55 rati svojim novcem tudja poduzeća. £Ž

Moja tvornica papirnatih vrećica biti če S redjena sasvim po zahtievima moderne

jjQT tehnike i biti će snabdjevena sa oni

V L A D I M I R K U L I C

Jedina hrvatska tvornica voštanih

svieća na paru 6 4 i l - > 6 i ' i i l & (Dalmacija).

Hrvatska o o

nolikim materijalom, što zasjeca u ovaj obrt. '<& •U- Prama tomu očekujem, daću u ovom pod- «A« m hvatu bit izdašno podpomožen t. j . poćaž-

ćen cienjenim naručbama iz svih zemalja, j f i <$• gdje je l i a § e g naroda. p± 3 $ Š i b e n i k , 21. listopada 1909. jfc

A n t e ^ o r J o

£j -14 trgovac I posjednik. &

Hrvati i Hrvatice, po-mozite družbi sv. Ciriia i Metoda!

tvornica mreža ú p o t a i prve zajamčene vrsti. Ciena umjerena

J J t i r " * i j G a m i i l i i i

12—20 u Jelsi (otok Hvar, Dalmacija)

Čudo amerikanske industrije jest novo i / i in i l j eno

za („Maxim")

u r e d j e n o s p r e m o m z a Crnilo i O l o v k u . Ova\ izvanredno duhovito konstruiran aparat služi u

svrhu brzog i sigurnog zbrajanja. Glavno je njegovo svoj­stvo j e d n o s t a v n o r u k o v o d j e n j e i bezprikorna funkcija. S jedne strane uklanja duševno obterećenje, jer se kroz satove neprestano radeć sa ,,Maxim„-držalom, ne opaža nikakov?; klonulost duha i toli štetna živčana napetost, s druge je strane sigurnost radnje i prištednja vremena zajamčena. C i e n a po komadu sa točnom i lahko shvatljivom uputom K 10*60 za pouzećem uz dostavu svote unapried K 10. — Naručuje sc kod glavnog cdpravništva

Em. Erber, Beč , 11/8, E n n s g a s s e broj 21. 1 ' ' 6 - 1 2

• • • • " P o z o r !

M m • m Kod podružnice za Trst, Jstru i Dalmaciju

t i l i c a < * f i l i » t t i b i - , l ^ t

iGospodarsKc sVeze. EjnMjatii može se dobiti uz najpovoljnije cicne i uvjete svakovrstnog d o b r o g i sv ježeg |

m3t CahHa z a s l u ž b a

4 do 1 0 kruna zaradi dnevno kroz prodaju jednog za sva­kog neobhodno potrebitog predmeta. Ša­ljite Vašu adresu uz k tomu priloženih 7 5 filira u poštanskim biljegama i dostaviti će Vam se uzorci i prospekti.

Tvrdka F. P., 2 0 8 Beč , VII. Maria-hi l ferstrasse 76. 2 - 1 3

Hrvatske narodne poslovice uredio V. J. Škarpa, ciena knjizi broširano K 5*—, a uvezano K 6*—, nabavlja se kod „Hrvatske tiskare" u Šibeniku i u svim knjižarama.

Huli i M l • • PotnoziU prnlbtt • •

SV. Cir i ia i M e t o d a

I ž iveža, brašna najglasovitijih mlinova, te krumpira, zelja, graha i umjetnih gnoj iva .

Tvrdka je od novog ljeta uvela škont od 2% na svu robu bez razlike,

za fakture izplative kroz 30 dana, a to da olahkoti trgovcima knjigovodstvo.

Podupirati Gospodarsku svezu, patriotična je dužnost svakog našeg trgovca.

Cicnike i uzorke šalje se badava na zahtiev.

Ravnatelj i vodja:

ftS. I I . S k e r l , Trst. 19.11.

[ S v o j s v o m e !

§ • © ©

Telefou br.

Važno za svakoga!

Gustav Marko" T r s t

C e n t r a l a : V i a G i u l i a b r . 20. Tekuć i račun sa p o d r u ž n i c o m Ljubljanske kredi tne banke .

• i v e -

T e l e f o u l i r , 1 9 3 0 . Ijanskc kredi tne banke . " " •

Veliko skladište stakala prostih, apaniranih i za ures .

Veliki izbor predmeta za ljekarne, drogerije, porculansko i zemljano

sudje, ocakline, staklarije, svjetiljke itd.

Velike kolikoće naročitih tvari u ocaklini, porculani.

Cicne umjerene koje se ne boje utakmice. Na zahtjev Šalju se cienici badava .

Pomenuta tVrdka, jedina svoje vrsti u Trstu

našim trgovcima.

ni i e * l k u .

preporučuje se svim

: ° Podružnica i l

O O O

Dionička glavnica - -- - - - K 1,000.000 Pričuvna z a k l a d a i pritičci K 150.000.

CENTRALKA DUBROVNIK - -Podružnica u SPLITU i ZADRU.

Q Bankovni odjel - - -prima uložke na knjižice u konto ko-rentu u ček prometu; eskomptuj'e

mjenice. Obavlja inkaso, pohranjuje i upravlja vriednine. Devize se preuzimlju naj-kulantnije. Izplate na svim mjestima tu i inozemstva obavljaju se brzo

i uz povoljne uvjete

o Mjenjačnica - - -kupuje i prodaje državne papire, razteretnice, založnice, srećke, va­lute, kupone. Prodaja srećaka na obročno odplaćivanje. Osjeguranje proti gubitku kod ždriebanja. Revi­zija srećaka i vriednostnih papira bezplatno. Unovčenje kupona bez

odbitka.

o

Zalagaonica - - -daje zajmove na ručne zaloge, zlatne I

srebrne predmete, drago kamenje I i t. d. uz najkulantnije uvjete.

I p S S S O T E g S j P r v a p a r n a t v o r n i c a

za b o j a d i s a n j e , p r a n j e i k e m i e k o i ' i s c e n j e o d j e l a n a s u h o

M . D O M I Ć A Split, br. 355 .

Primaju se odjela za k e m i č k o č išćenje k a o : o b ^ n a , u r e s n a , za š e t n j u , k a z a l i š t e I p l e s o v e . Osini toga z a s t o r e , p r o s t i r a č e , r ukav i ce od Koze itd., razumi je se sve u cjelini čisti se sa

strojem „UNIVERSAL". lstn tako p a r n o b o j a d i s a n j e g o r e naveden ih

p r e d m e t a . P r e p o r u e a se s v a k o m e o v o z g o d n o i ko r i s tno

p o d u z e ć e . Za Šibenik p r ima i p r e d a j e :

J U L I O R A G A N Z i N I • '/IX- Glavna u l ica . _ l |