BOSNA I HERCEGOVINA REPUBLIKA SRPSKA BANJA LUKA

POSLOVNI INKUBATOR U SEKTORU POLJOPRIVREDE NGO Krajina Banjaluka, Kalemegdanska16 Tel.: + 387 51 433 370 Fax: + 387 51 433 371 E mail: ngo.dem@blic.net www.agroberza.net JIB 4400969900001 Organizacija sertifikovana od strane USAIDa - 2001 Organizacija sertifikovana od strane EU QIF - 2004

REPUBLIKA SRPSKA GRAD BANJALUKA ADMINISTRATIVNA SLUBA

IZVJETAJ O REALIZACIJI PROJEKTA

,,PROIZVODNJA LJEKOVITOG BILJA , SJEMENA

I SADNOG MATERIJALA ZA ORGANIZOVANU PROIZVODNJU LJEKOVITOG BILJA , U CILJU PODSTICANJA ORGANSKE POLJOPRIVREDNE

PROIZVODNJE

SADRAJ

I OPTI PODACI O PROJEKTU II UVOD U PROJEKAT

III CILJ ISTRAIVANJA

IV MATERIJA I METODIKA RADA V AGROEKOLOKI USLOVI VI REZULTATI I DISKUSIJE VII OPIS ODABRANIH KULTURA LJEKOVITOG BILJA VIII ZAKLJUCI

I OPTI PODACI O PROJEKTU

1. NOSILAC PROJEKTA :

NGO KRAJINA POSLOVNI INKUBATOR BANJA LUKA 2. NAZIV PROJEKTA :

PROIZVODNJA LJEKOVITOG BILJA , SJEMENA I SADNOG MATERIJALA ZA PROIZVODNJU LJEKOVITOG BILJA , A U CILJU PODSTICANJA ORGANSKE POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE 3. VRIJEME TRAJANJA PROJEKTA :

PERIOD MART - OKTOBAR 2007 GOD.

4. FINASIRANJE PROJEKTA : GRAD BANJA LUKA,ADMINISTRATIVNA SLUBA,ODELJENJE ZA PRIVREDU 5. NAIN ODABIRA NOSIOCA PROJEKTA : JAVNI KONKURS / SELEKCIJA / KOMISIJSKI ODABIR 5.KARAKTER PROJEKTA ISTRAIVANJA :

PRIMJENA ISTRAIVANJE 6. SRUNI TIM : 6.1 KOORDINATOR PROJEKTA : Mr Kojo Gari Poljoprivredni Institut Republike Srpske - Banja Luka 6.2 EF PROJEKTA : Dipl. ing poljop. Mirela Zrni , NGO Krajina Poslovni inkubator

6.3 TEHNIKI SARADNIK NA PROJEKTU : Vladimir Segi , NGO Krajina Poslovni inkubator 7. LITERATURA : Proizvodnja lekovitog i aromatinog bilja Institut za prouavanje lekovitog bilja ,, Dr Josif Pani,,aut: Stepanovic B., Sekulovi D., Kigeci J., Stepi R., Radanovi D., i Maksimovi S.; Poznavanje uzgoj i prerada ljekovitog bilja aut.: ilje I., Grozdani . i Grgesina I.; Ljekovito bilje i pelinji proizvodi u finkciji zatite zdravlja ljudi Gaea D., Balaban M., Gatari . i Bojani V. i Atlas Ljekovitog bilja i gljiva Bosne i Hercegovine aut.: Tanovi N; Regonalni centri za primarnu proizvodnju, preradu, sertifikaciju i plasman poljoprivredno- -prehrambenih proizvoda na podruju 6 regija Republike Srpske aut Cviji V., Turali F., Segi V.,Dardi M., Trkulja V. i Zrni M.

UVOD PRAVNI OSNOV Na osnovu ugovora br. 12- G- 1406 /07., podnosimo izvjetaj o realizaciji Projekta pod nazivom PROIZVODNJA LJEKOVITOG BILJA , SJEMENA I SADNOG MATERIJALA ZA PROIZVODNJU LJEKOVITOG BILJA , A U CILJU PODSTICANJA ORGANSKE POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE. Na osnovu pokrenute proizvodnje ljekovitog bilja 2005 2006. godine i na osnovu pokazanog interesa od strane poljoprivrednih proizvoaa sa ruralnih podruja Grada Banja Luka, Ngo Krajina Poslovni Inkubator je u 2007 . god. realizovala navedeni projekat i shodno proceduri dostavlja finalni izvjetaj Administrativnoj slubi Grada Banjaluke -Odeljenju za privredu. CILJ ISTRAIVANJA Cilj istraivanja je bio da se zapoeta plantana proizvodnje ljekovitog bilja po principima organske proizvodnje nastavi i proiri kod poljoprivrednih proizvoaa na podruju Grada Banjaluke. Pored plantanog uzgoja pokrenuta je i sakupljaka aktivnost ljekovitog bilja u neposrednom okruenju njegovog uzgoja.Zapoete aktivnosti na osnovu ovog projekta imaju za krajnji cilj vei stepen koritenja prirodnih resursa u pogledu ljekovitog bilja, edukacija seoskog stanovnitva koje pokazuje interes za sakupljanje i plantani uzgoj viegodinjeg ljekovitog bilja i obezbjeuje preraivake kapaciteta i trita za ljekovitim biljem sa ovog podruja. MATERIJA I METODIKA RADA Pored zasnovane ogledne proizvodnje na podruju Manjae u povrini od 4 ha sa kulturama : alfije, Miloduha, Timijana, Ehinacea i Matinjaka planirano je da se postojee povrine proire i da se uvede u prizvodnju i Pitoma Nana kao nova vrsta ljekovitog bilja za ovo podruje. Za realizaciju ovog dijela projekta bilo je neophodno uzgojiti rasad navedenih ljekovitih biljaka, po kom osnovu je angaovana povrina od 0,2 ha na podruju Gornje esme Grada Banjaluke . Ova povrina je obraena i pripremljena za sjetvu rasada, a sama sjetva je izvrena uskorednom sijaicom dana 05.06. 2007. Sjetva je izvrena na meuredni razmak 15 cm , na dubinu 2-3 cm , nakon sjetve izvreno je valjanje zasijane povrine glatkim valjcima, kako bi se postiglo to bre i ujednaenije nicanje zasijanog sjemena . Zasijane su sledee ljekovite biljke : alfija , Miloduh i Matinjak. Iz zasijane povrine planirano je bilo obezbediti oko 50.000-60.000 struka ljekovitih biljaka, gdje je planirano podjeliti 50% zainteresovanim proizvoaima krajem oktobra i novembra 2007. godine i 50% u proljee, mart - april 2008. godine. Zbog nedostatka padavina, a samim tim i neophodne vlage za nicanje zasijanih ljekovitih biljaka, na navedenom podruju nije dolo do nicanje zasijanog sjemena, zbog ega se moralo pristupiti alternativnom rjeenju proizvodnje rasada navedenih vrsta ljekovitih biljaka. Po tom osnovu izvrena je sjetva u prvoj polovini avgusta 2007 godine u kontejnerske posude za rasadu sjemena sledeih lekovitih biljaka: alfija, Miloduh i Matinjak. Poto su obezbjeeni uslovi kontejnerske organske proizvodnje sadnog materijala u staklenicima i lejama na Poljoprivrednom Institutu Republike Srpske Banjaluka. Imajui uvidu uzgoj u zatienom prostoru, obezbijeeno je nicanje i razvoj po osnovu vlage i temperature zasijanih ljekovitih biljaka. U prvom djelu ostvarena je proizvodnja od 10,000 struka sadnog materijala navedenih zasijanih ljekovitih biljaka i to: alfija : 3000 struka, Miloduh : 3.000 struka i Matinjak: 4.000 struka. Ovaj rasad bit e isporuen zainteresiranim proizvoaima na dalji uzgoj u 2008 . godini , s tim da e biti preneen na oglednu plantau na Manjai kako bi se u potpunosti adaptirao na klimatske uslove iz zatienog na otvoreni prostor. Pored navedenog na istoj lokaciji u kontejnerima zasijana je i nova proizvodnja od 20.000 sjemenki ljekovitog bilja, koja e se buduim proizvoaima isporuiti direktno iz leja u rano proljee, odnosno april 2008 . godine, kad su klimatski uslovi pogodni za sadnju direktno u zemljite . Na ovaj nain proizvoaima sa podruija optine Banja Luka koje izabere nosioc projekta do kraja aprila 2008. godine bit e isporueno 30 .000 struka sadnica uzgojenih na ovaj prihvatljiv nain. Ngo Krajina po osnovu planiranog prorijeenja zasnovanih oglenih rasadnikih povrina pod ljekovitim biljem, sa podruja Manjae isporuit e novu koliinu, proizvoaima ruralnih podruja Grada Banja Luke u ukupnoj koliini od 120.000 struka plantanog viegodinjeg ljekovitog bilja.

Sa podruija Manjae po osnovu planiranog prorijeenja obezbedit e se sledee biljne vrste : alfija 20.000 struka, Miloduh 30.000 struka, Timijan 30.000 struka, Matinjak 30.000 struka i Ehinacea 10.000 struka . Na ovaj nain, odabranim proizvoaima koji e biti u zimskom periodu i edukovani sa ruralnog poduja Grada Banjaluke a preko Ngo Krajina do kraja aprila 2008. godine bite isporueno ukupno 150.000 struka navedenog viegodinjeg ljekovitog biljai s kojom je mogue zasaditi do 7 ha novih povrina.Ujedno je dogovorena rasadnika proizvodnja sadnog materijala Mente sa firmom GM Kusturi iz Banjaluke, koju bi u partnerstvu proirili kod zainteresovanih kooperanata. Uz postojee povrine od 4 ha u 2008. godini,a po osnovu ovog projekta ukupne povrine pod plantanim uzgojem navedenih ljekovitih biljaka bie preko 10 ha to pokazuje ozbiljnost rada i realnog planiranja projekta. Imajui u vidu da postoji kupac za navedenu primarnu proizvodnju, i da e ova ekonomski isplativa proizvodnja , obezbjediti znaajnije ekonomske prilive poljoprivrednim proizvoaima, sigurni smo da e trend zahtjeva i rasta biti svake godine vei, a to je i bio cilj nosioca projekta. AGROEKOLOKI USLOVI Agroekoloki uslovi posmatraju se kroz zemljite i vremnske prilike . a) Sa stanovita zemljita moe se konstatovati da je bilo povoljno za uzgoj rasade ljekovitog bilja i kao takvo nije bilo limitirajue za ugoj rasad planiranih ljekovitih biljaka . ) Vremenski uslovi, s obzirom na izraenu suu su onemoguili nicanje zasijanog sjemena ljekovitih biljaka, na prvo odabranoj lokaciji u Gornjoj esmi, a to je pruzrokovano nedostatkom padavina odnosno neophodne koliine vlage za nicanje. Suni period je potrajao sve do polovine augusta, zbog ega se i moralo pristupiti alterantivnom rjeavanju uzgoja rasada kroz organizovane proizvodnje sadnog materijala na nain koji je vee naveden u predhodnom dijelu ovog izvjetaja. TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE LJEKOVITOG BILJA I NJENA PRIMJENA Upotreba ljekovitog i aromatinog bilja u humanoj medicini datira od najranijih vremena. O tome postoje brojni pisani dokumenti mnogih naroda. Leenje biljem u nekim zemljama kao to su Kina i neke dalekoistone zemlje i do dananjih dana zauzima veoma znaajno mjesto u oblasti medicine i farmacije. Danas, uprkos sve izraajnijem udjelu sintetske hemije u farmaciji, ljekovito bilje sve vie dobija na znaaju. Zapadnoevropske farmaceutske kompanije posljednjih godina ine veoma radikalne zaokrete u koritenju sirovinske osnove pri izradi savremenih fitofarmaka. Ljekovito i aromatino bilje samim tim postaje nezaobilazna osnova, ne samo farmaceutske ve i njoj srodnih industrija kao to su prehrambena, kozmetika, industrija alkoholnih pia, duvanska i neke druge. Do sredine ovog vijeka vei dio sirovinske osnove iz oblasti ljekovitog bilja koriten je iz spontane flore. Mnoge od oficielnih droga i danas se koriste iskljuivo iz spontane flore i kao takve nisu privedene kulturi. Meutim, savremena nauka dolazi do novih saznanja i razrade novih metodolokih postupaka i novih tehnologija u smislu privoenja kulturi i onih biljnih vrsta koje su do sada koritene iskljuivo kao samonikle biljne vrste, kao to je to sluaj sa kantarionom, saturejom i mnotvom drugih ljekovitih biljnih vrsta. Aktuelnost problematike vezane za nove resurse ljekovitog i aromatinog bilja u svijetu namee nove obaveze u iznalaenju mogunosti poveane produkcije ljekovitog bilja, kako bi se izbalansirali odnosi izmeu sve vee potranje za ovom dragocjenom sirovinskom osnovom i relativno ogranienih ponuda na tritu.

Ako se tome doda i nemogunost nekih zemalja kao to su sjeverna Evropa i druge (agroekoloki faktor), za proizvodnjom kvalitetne sirovinske osnove, onda je ansa zemalja kao to je naa da se smjelije i radikalnije ukljuuju u trinu utakmicu sa monim svjetskim kompanijama, poveana. Proizvodnja ljekovitog i aromatinog bilja na veim povrinama u poreenju sa dosadanjim bilansima, ujedno predstavlja i zatitu ugroenih biljnih vrsta koje se iz raznoraznih razloga prorjeiju, a neke su postale i prava rijetkost. Najbolji nain da takve vrste zatitimo je njihovo gajenje u odgovarajuim agroekolokim uslovima gdje se mogu dobiti visoki prinosi standardnog kvaliteta u skladu sa meunarodnim standardima, obzirom na injenicu da se na probirljivom zapadnoevropskom i svjetskom tritu trai droga standardnog kvaliteta, pri emu esto cijena u poreenju sa kvalitetom moe biti i u drugom planu. Raznovrsnost zemljino-klimatskih faktora, kao i proizvodnja na razliitim nadmorskim visinama realna su osnova uspjene plantane proizvodnje genotipova razliitih karakteristika od endemskih vrsta kao to su neke satureje, pa do kosmopolitkih biljnih vrsta, poput kamilice, timijana i nekih drugih. Primjena pravilne agrotehnike, poevi od osnovne obrade, pa zakljuno sa mineralnom ishranom i poboljanja postojeeg sortimenta uz injenicu da su prostori Republike Srpske i BiH ekoloki posmatrano daleko istiji u poreenju sa industrijski razvijenim zemljama, garancija su proizvodnje kvalitetnog ljekovitog i aromatinog bilja. Nema sumnje da su znaajni elementi za kvalitet pravilno suenje, uskladitenje i manipulacija, pri emu su kod nas postignuti znaajni pomaci. Evropsko trite iskazuje stalan interes za kvalitetnim ljekovitom biljem sa naih prostora, to privrednim subjektima obezbeuje znaajne finansijske efekte. Vano mjesto u strategiji razvoja privrede Republike Srpske svakako bi trebalo da zauzme i plantana proizvodnja ljekovitog i aromatinog bilja. To svakako predstavlja novi izazov nauci i struci u iznalaenju novih mogunosti u poveanju produkcije kvalitetnijih droga koje kupcu treba nuditi u vidu poluproizvoda i finalnih proizvoda u cilju ostvarenja povoljnih ekonomskih efekata.

ALFIJA Salvia officinalis

ALFIJA Salvia officinalis L., fam. Lamiaceae

KADULjA, PELIM, BELI KALOPER

U promet dolazi: List alfije Salvia folium Cio nadzemni dio alfije Salvia herba

Etersko ulje alfije Salvia aetheroleum

alfija je biljka iz zemalja mediteranskog podruja gdje se i danas najvie sakuplja i gaji. Bila je veoma cijenjena i kod starih naroda. Danas se u svijetu najvie cijeni alfija iz naeg primorja. Najvie se izvozi u Ameriku gdje se pored ostalog koristi i kao zain. Morfoloke i fizioloke osobine - alfija je viegodinja polubunasta biljka iz porodice usnatica. Odlikuje se razvijenim razgranatim monim korjenovim sistemom. Korjen prodire duboko u zemlju. S obzirom da se od alfije koriste samo nadzemni djelovi, gajenje na erozivnim terenima je od viestruke koristi, a to je potvreno kroz istraivanja. Iz viegodinjeg busena izbija velik broj stabljika koje dostiu visinu 50-80 cm. Stabljike su etvrtaste, slabo razgranate i u donjem djelu odrvenjene. Lie je naspramno rasporeeno po stabljici na duim ili kraim drkama. Lie je sivo ili srebrnasto, meko obraslo gustim sitnim dlaicama. Cvjetovi su plavoljubiaste boje, sakupljeni u cvasti na vrhovima stabljika i bonih grana. Cijela biljka ima karakteristian aromatian miris, a nagorak i opor ukus. Cvjetanje poinje u maju i traje sve do kraja jula. Cvjetovi alfije su bogati nektarom i prestavljaju izvanrednu pau za pele. Sjeme je okruglo, 2-3 mm, tamno smee boje. Uslovi uspjevanja - alfija ili kadulja je biljka suvog i toplog podneblja. Najvie eterskog ulja dobije se od alfije gajene na terenima sa mnogo svjetla i toplote. Ova biljka tokom zime moe da podnese niske temperature. Suvinu vlagu i hladno vrijeme tokom vegetacije ne podnosi. Suviak vode u zemljitu dovodi do truljenja korjena. Odrasla biljka moe da podnese dugotrajne sue, ali u fazi nicanja i mlaim fazama razvoja zahtjeva optimalnu vlanost zemljita. Zemljite - alfija nema velike zahtjeve prema zemljitu. Uspjeva gotovo svuda. Moe se uspjeno gajiti i na zemljitima niske plodnosti, samo ako nisu zabarena. Ipak, najbolje rezultate kako sa gledita prinosa, tako i kvaliteta, pokazuje na rastresitim, propusnim i hranjivima bogatim zemljitima. Gajenje - Kao viegodinja kultura ne gaji se u plodoredu. Na istom zemljitu moe da ostane 10 i vie godina. Treba voditi rauna o predusjevu kad se zasniva. Zasad alfije treba podizati iza onih kultura koje zemljite ostavljaju isto od korova. Obradu zemljita treba obaviti krajem ljeta. Dubina oranja treba da bude na 40 cm, ako je zemljite zakorovljeno treba prije zasnivanja obaviti jo jedno plitko oranje ili tanjiranje. Unitavanje viegodinjih korova prije zasnivanja je od velike vanosti za ovu kulturu, poto je njihovo unitavanje u toku vegetacije oteano. ubrenje pri osnovnoj obradi ima za cilj obezbjeenje hranjivih elemenata za dui period. Za osnovno ubrenje treba koristiti NPK mineralna ubriva u koliini 500 -800 kg/ha. Unoenje ovih hraniva obavlja se sa predsjetvenom pripremom zemljita. Hranjivi elementi za ishranu alfije unose se i u toku vegetacije, i to periodinim prihranjivanjem prije svega azotnim ubrivima. Unoenje fosfora i kalijuma u kasnijim godinama eksploatacije preporuuje se na siromanim zemljitima, a primjenu treba obaviti pred poetak vegetacije, krajem zime ili poetkom proljea. Razmnoavanje - alfija se moe razmnoavati na dva naina: sjemenom ili djeljenjem starijih bokora. Drugi nain razmnoavanja se ne primjenjuje u irokoj praksi. U irokoj praksi alfija se razmnoava sjemenom, i to preko proizvodnje rasada ili direktnom sjetvom sjemena na parcelama. Prilikom razmnoavanja rasadom sjeme se sije u hladne leje koje su pripremljene na rastresitom, lakom, propustljivom i hranjivima bogatom zemljitu. U proizvodnji rasada sjeme se sije u redove na rastojanju 10-20 cm. Za 1m2 potrebno je 8 - 10 grama sjemena. Poslije sjetve sjeme se pokriva slojem plodne usitnjene zemlje debljine oko 1 cm. Sjeme se pokriva, jer bre proklije u mraku nego na svjetlu. Sjetva u leje se obavlja krajem marta i poetkom aprila. Ovako posijano sjeme nie za 15-20 dana.

Rasad u lejama se redovno zalijeva i plijevi itavog ljeta. Sadnice se na stalno mjesto rasauju u jesen, u oktobru ili novembru, tj. poetkom jesenjih kia. Sjetva - sadnja - alfija se moe razmnoavati i direktnom sjetvom sjemena na parceli. Sjetva se moe obaviti vrstanom sijaicom, ili runo. Rastojanje izmeu redova treba da bude 60-70 cm, a dubina sjetve ne smije biti vea od 2 cm. Direktna sjetva na parcelu se obavlja u rano proljee, u drugoj polovini marta ili poetkom aprila. Pri direktnoj sjetvi za povrinu od 1ha potrebno je 2-3 kg. Pri preciznoj sjetvi, sa rasporedom 10 sjemenki na metar duni potrebno je 1,2kg/ha sjemena. Povrinu zasijanu u proljee nakon sjetve treba odmah povaljati. Rasad proizveden u hladnim lejama rasauje se na stalno mjesto u oktobru ili novembru. Jesenja sadnja je znatno pogodnija od proljene, jer zasaene biljke u toku jeseni i ranog proljea koriste raspoloivu vlagu, to pozitivno utie na primanje i ukorjenjivanje. Proljena sadnja se obavlja im to vremenske prilike dozvole. Sa sadnjom u proljee se nesmije zakasniti, jer e u sluaju pojave sue veina sadnica uginuti Na stalno mjesto sadi se u redove na rastojanju 60- 70 cm i izmeu biljaka u redu na 30-40 cm. Za povrinu od 1ha potrebno je 35 000-55 000 sadnica. Njega alfije se sastoji u proreivanju i popunjavanju praznih mjesta, praenju, okopavanju, prihranjivanju, zatiti od bolesti i tetnika i dr. Naroitu panju treba posvetiti u prvoj godini gajenja, jer tad treba pomoi biljci da se to bre i jae razvije i razbokori . Proreivanje alfije se obavlja kad je zasnovana direktnom sjetvom. Proreivanje se obavlja u fazi kada biljke dobiju 3-4 stalna lista. Uklanjanje suvinih biljaka ima za cilj da obezbedi normalan vegetacioni prostor za razvoj biljaka. Pri proreivanju ostavljaju se najjae biljke, a rastojanje u redu treba da bude 20-30 cm. Biljke koje se dobiju proreivanjem, mogu se koristiti za popunjavanje praznih mjesta. Okopavanje i praenje je obavezna mjera u proizvodnji alfije. Odmah poslije nicanja ili primanja sadnica vri se unitavanje pokorice i izniklih korova. Kada se formiraju redovi, a to je faza razvoja treeg i etvrtog lista, obavlja se prvo meuredno kultiviranje - praenje. Ova operacija se izvodi meurednim kultivatorom, a poslije praenja vri se runo okopavanje izmeu biljaka, a ako je sjeme posijano direktno onda se prilikom okopavanja vri i proreivanje. Praenje i okopavanje se obavlja prema potrebi, a najee je to 2-3 puta tokom vegetacije. U prvoj godini gajenja okopavanje je ee. Stari zasad se obavezno okopava na kraju vegetacije, kasno u jesen ili rano u proljee. Prije okopavanja moe se primjeniti NPK ubrivo. Prihranjivanje je vana mjera njege, naroito u prvoj godini gajenja. Pred drugo okopavanje unose se hranjive materije u zemljite. Za prvo prihranjivanje upotrebljava se 100-150 kg/ha azotnog ubriva KAN 27% N. Kod prihranjivanja ubrivo ne smije padati na list, jer izaziva opekotine. U toku ljeta prihranjivanje se moe ponoviti jo jednom na isti nain sa istom koliinom ubriva. Stari zasadi se prihranjuju u dva do tri navrata. U proljee pred prvo kopanje, primjenjuje se prvo prihranjivanje sa 100-150 kg/ha ubriva. Drugo prihranjivanje se praktikuje poslije prve etve, poslije ega se okopava. U jesen, kada se upranjava predzimsko okopavanje, neophodno je i periodino ubrenje. Ovom prilikom se mogu upotrijebiti sva ubriva, a najbolja su kombinovana (NPK). Ovo ubrivo se upotrebljava u koliini 200-300 kg/ha. etva alfije je izuzetak od mnogih vrsta ljekovitog bilja. Dok se najvei broj anje u fazi cvjetanja alfija se kosi poslije cvjetanja. Pravi momenat za etvu alfije je kad listovi dobiju srebrnastu boju. Vremenski to u naim uslovima pada krajem jula. Berba se obavlja koenjem itavog nadzemnog djela na visini od oko 10 cm. Ovo se mora obaviti paljivo, jer odrvenjene stabljike mogu da otete maine. Za proizvodnju lia nadzemni dio se sui, a zatim se odvaja stabljika od lia. To se moe obaviti i mainom prije suenja. Lie se sui u zatienom prostoru na promaji ili u suari na temperaturi 40 C. Osueni list se uva na hladnom i mranom mjestu.. Pakuje se u papirnate ili jutane vree. I za alfiju kao i za druge vrste vrijedi pravilo da se etva ne smije obavljati dok je usjev mokar od rose ili kie. etvu treba obavljati po lijepom i sunanom vremenu. Ukoliko se proizvodi etersko ulje, pokoenu masu treba ostaviti da provene, a zatim je destilirati. Proizvodnja sjemena - alfiju za proizvodnju sjemena treba eti u fazi fizioloke zrelosti. Sazrijevanje sjemena je neujednaeno, kao i cvjetanje. Dok je sjeme u donjem dijelu cvasti zrelo, na

vrhu se mogu nai cvjetovi. etvu treba obaviti kad je sjeme u donjoj polovini cvasti zrelo. To vremenski pada krajem avgusta i u septembru. Ne treba ekati da sve sjeme sazri, jer se ono osipa. Skupljanje sjemena najbolje je obaviti na taj nain to se cijele cvasti sijeku i ostavljaju na bezbedno mjesto da se dosue. Vridba se obavlja runo, a samo u sluaju veih koliina mainski. Sa povrine od 1ha moe se dobiti 400-600 kg sjemena. Prinos - Kao viegodinja biljka u prvoj godini gajenja daje najmanji prinos. On se postepeno poveava sa starou zasada. Najvei prinos se dobije u treoj i etvrtoj godini gajenja, poslije ega postepeno opada. Kultura podignuta direktnom sjetvom daje pun prinos u prvoj godini gajenja. Sa povrine od 1 ha dobija se 3000-5000 kg suve herbe, a suvog lista 2000-3000 kg. Ako se destilie, onda se moe dobiti 20-30 kg/ha eterskog ulja. Napomena: Osnovna tehnoloka uputstva raena su na osnovu knjige PROIZVODNjA LEKOVITOG I AROMATINOG BILjA; autora Dipl. ing. Agr. Borivoja Stepanovia

MILODUH Hyssopus officinalis

MILODUH- Hysopus officinalis L., fam. Labiaceae IZOP, MILODUH, BLAGOVANj

U promet dolazi: Nadzemni dio izopa Hysopi herba Etersko ulje izopa Hysopi aetheroleum

Ovo je biljka sunanih i toplih krajeva. Ukoliko ima vie svjetla dobija se bolji kvalitet sa

veim sadrajem eterskog ulja. Pri podizanju zasada treba izbjegavati zasjenjene terene. Prema toploti ima velike zahtjeve, naroito u fazi cvjetanja, kad se formira najvie ulja u biljci. U naoj zemlji moe se gajiti svuda. Viak vlage u zemljitu brzo ga gui zbog ega korijen lako truli. Prema sui je veoma otporan, ali u fazi nicanja zahtjeva normalnu snabdjevenost vlagom. Prema zemljitu nema velike zahtjeve. Uspjeno se gaji na siromanim zemljitima to mu omoguuje moan i razgranat korijenov sistem, koji duboko prodire u dublje horizonte zemljita. U borbi protiv erozije pokazao je dobre rezultate, a takoe i na vezivanju pjeska. Suvie vlana, zabarena i kisela zemljita nisu pogodna za ovu proizvodnju. Najbolje rezultate daje na rastresitim i osrednje obezbeenim zemljitima. Za podizanje zasada miloduha najee se koriste padine, siromana i pjeskovita zemljita koja nisu pogodna za uzgoj drugih kultura. Kao viegodinja vrsta ostaje na istom mjestu 8-10 godina, zbog ega se ne uvodi u uobiajeni plodored. Treba voditi rauna poslije kojih kultura moe da se sadi i poslije koliko godina moe da doe na isto mjesto. Podizanje ove kulture treba vriti iza okopavina koje povrinu ostavljaju istu od korova. Obradi zemljita s obzirom da se radi o viegodinjoj kulturi treba posvetiti posebnu panju. U jesen treba obaviti duboko oranje. Predsjetvenoj priremi pristupa se neposredno pred sadnju. Sjetva - Ukoliko se sadnja - sjetva obavlja u proljee, onda se brazda ostavlja otvorena preko zime. Ako se sadnja obavlja u jesen onda se predsjetvena priprema obavlja odmah poslije dubokog oranja. Miloduh povoljno reaguje na ubrenje iako uspjeva i na siromanim zemljitima, stajnjak se moe upotrijebiti samo u manjim koliinama i to prije svega na siromanim zemljitima. Stajnjak treba biti u zgorelom stanju. Od mineralnih ubriva upotrebljavaju se fosforna i kaliumova. Ako se upotrebljavaju NPK ubriva onda se primjenjuju u koliini od 500-800 kg/ha sa naglaenim formulacijama P i K. Najbolji nain unoenja je po brazdi zatanjuravanjem neposredno pred sadnju. Sadnja ili sjetva moe se obaviti direktno iz sjemena ili preko rasada. Sjetva iz sjemena je povoljniji nain, ali se u tom sluaju mora obaviti kvalitetna predsjetvena priprema zemljita, sjetveni sloj mora biti dobro uravnat i usitnjen a sjetvena povrina ista od korova. Ovaj nain zasnivanja je znatno jeftiniji u odnosu na druge naine. Direktnom sjetvom dobije se gui sklop to jest vei broj biljaka po jedinici povrine. Stabljike iz direktne sjetve su manje sa vie lia, a to utie na postizanje boljeg kvaliteta proizvoda. Sjetva se obavlja sa sijaicama na meuredni razmak 60-70 cm na dubinu od 2 cm koliina sjemena je 1,4-2 kg/ha na 1 m duni treba posijati 0,1-1,5 g sjemena. Ako se sjetva obavlja u proljee nakon sjetve je obavezno valjanje, radi spreavanja gubitka vlage iz povrinskog sloja. etva odnosno berba obavlja se kad su biljke u poetku cvatnje, u toj fazi biljke sadre najvie eterskog ulja, a na stabljici ima najvie lia. Kosidba se obavlja mainski na visinu 5-10 cm iznad zemlje. Pokoena masa ostaje na povrini da provene, a nakon toga prenosi se u suaru na suenje. Temperatura zraka pri suenju nesmije biti vea od 40 C. Kod proizvodnje sjemena etvu treba obaviti kad je sjeme zrelo u donjoj polovini cvasti. U prvoj godini proizvodnje postie se jedan otkos, a u narednim godinama dva otkosa. Prvi otkos dospjeva za etvu u julu, a drugi u septembru. Prinos koji se postie je 4 000-6 000 kg/ha suvog nadzemnog dijela.

TIMIJAN Thymus vulgaris

TIMIJAN Thymus vulgaris L. Fam. Lamiaceae PITOMA MAJKINA DUICA, VRTNI TIMIJAN

U promet dolazi: Nadzemni dio timijana - Thymus herba

List timijana Thymus folium Timijan vodi porjeklo iz oblasti zapadnog Sredozemlja (panija i Francuska) gdje raste u

spontanoj flori. To je biljka koja ima dugu tradiciju upotrebe u ljekovite svrhe. Podatci govore da su ga koristili stari Egipani. Danas se timijan kao ljekovita sirovina dobija iskljuivo iz plantane proizvodnje. Timijan je viegodinja polubunasta biljka iz familije usnatica. Odlikuje se razgranatim i jakim korijenovim sistemom sa mnotvom ilica. Iz korijena se razvijaju uglavnom uspravne stabljike, visine 25-50 cm. One su u donjem dijelu odrvenjene, a u gornjem zeljaste. Cvjetovi su sitni i razvijaju se u pazuhu listova, inei rastresitu metliastu cvast. Boja cvjetova je bijela do bjeloruiasta. Na listovima i krunicama cvasti nalaze se sitne svjetlucave lijezde koje lue etersko ulje. Timijan u naim uslovima poinje da cvjeta u toku maja pa sve do kraja septembra. Cvjetovi su bogati nektarom pa ih pele rado posjeuju. Uslovi uspjevanja - Timijan je biljka toplog podneblja. Najvie mu odgovaraju osunani i od vjetra zaklonjeni tereni. U naim uslovima moe se gajiti u svim krajevima , ali ne podnosi suvinu vlagu. Prema zemljitu nema velike zahtjeve, moe se gajiti na svim tipovima zemljita, osim na zabarenim. Najvie mu odgovaraju plodna, rastresita i neutralna zemljita. Vlana i kisela zemljita nisu pogodna za ovu kulturu. Gajenje - Kao i sve viegodinje kulture ne ulazi u plodored. Zasad timijana u naim uslovima traje 3 -5 god. Od predusjeva najvie mu odgovaraju ubrene okopavine. Obradu zemljita za podizanje zasada timijana treba orati na punu dubinu. Sa obradom treba poeti odmah poslije skidanja predusjeva. Na nagnutim terenima obradu treba obaviti pred samu sadnju. Dubina oranja treba da bude oko 30 cm. Na plitkim brdsko - planinskim terenima treba orati koliko je to mogue. Pred sadnju zemljite treba poravnati i dobro usitniti, a potom markirati. ubrenje zemljita prije podizanja zasada obavlja se mineralnim NPK ubrivima Za zemljite prosjenog nivoa plodnosti ubrivo 15-15-15 se koristi u koliini od 300-400 kg/ha. Ovo ubrivo se unosi neposredno pred predsjetvenu pripremu. Za osnovno ubrenje zemljita pri podizanju zasada timijana moe se koristiti i stajsko ubrivo. Koritenje stajnjaka se naroito preporuuje za siromana i isprana zemljita. Razmnoavanje - Timijan se moe razmnoavati dvojako: vegetativno i generativno. Vegetativno razmnoavanje se postie djeljenjem starijih biljaka-busenova. Ovaj tip razmnoavanja se praktikuje neposredno pred samu sadnju . Bokore treba djeliti tako da svaki novoformirani ima ile i nadzemni dio. Nadzemni dio treba skratiti kako bi se nove biljke to bolje i pravilnije granale i bokorile. Razmnoavanje sjemenom se obavlja preko proizvodnje rasada. Sadnja - Timijan se moe saditi u jesen, od oktobra pa sve dok vremenski uslovi to dozvoljavaju. Proljenu sadnju treba obaviti to je mogue ranije, a najkasnije do polovine aprila. U toplijim krajevima (primorje) sadnja se moe obavljati tokom itave zime. Sadi se u redove koji se prethodno markiraju na rastojanju 50-60 cm. Rastojanje izmeu biljaka u redu treba da bude oko 25 cm. Za podizanje 1 ha zasada potrebno je obezbediti 66 000-80 000 sadnica. Njega u poetnoj fazi razvoja zasaenim biljkama se mora posvetiti puna panja, jer se biljke sporo razvijaju. Njega se sastoji u prihranjivanju, meurednom kultiviranju, zatiti od korova i eventualnom navodnjavanju. Kao i kod drugih kultura okopavanjem se odrava zemljite isto od korova i u rastresitom stanju. Ova mjera njege se primjenjuje po potrebi, zavisno od sabijenosti zemljita i pojavi korova. Najee se primjenjuju dva okopavanja, i to prvo sa prvom pojavom pokorice i korova, a drugo pred etvu. Jedno kultiviranje treba obaviti krajem jeseni ili rano s proljea. Ovom prilikom se unosi NPK ubrivo. Prihranjivanje - Za prihranjivanje timijana se koriste azotna, amonijano-nitratna ubriva KAN (27% N) ili AI (35% N) u koliini od 200-300 kg/ha. Prvo prihranjivanje se obavlja pred poetak razvoja biljaka, drugo poslije prve berbe. Za jesenje prihranjivanje se koristi kombinovano NPK ubrivo u koliini od 200-300 kg/ha.

Berba - Timijan se bere dva puta. Prvi otkos prispjeva krajem maja i poetkom juna. Bere se nadzemni dio biljke u cvjetu. Kako su biljke niske, to se etva jo uvijek obavlja runo, mada se mogu koristiti i maine. Berba se mora obaviti paljivo, da se bokori to manje oteuju. Drugi otkos dospjeva u septembru. Za proizvodnju sjemena biljke se kose 10-15 dana poslije cvjetanja. Pokoeni materijal se ostavlja u zasjenjenom prostoru gdje sjeme dozrijeva. Treba napomenuti da se sjeme lako osipa, pa na to treba obratiti punu panju. Suenje - Pokoena masa se odmah sakuplja i odnosi na suenje koje se moe obaviti prirodnim putem ili u suarama. Prirodno suenje je u zatienom, promajnom i zasjenjenom prostoru. Pri veoj proizvodnji nije mogue obezbediti dovoljno prostora pa se za suenje moraju koristiti suare. Kao i za sve druge biljke sa eterskim uljem , tako i za timijan treba obezbediti temperaturu oko 40 C. Za 1 kg suve herbe potrebno je 3-4 kg svee mase. Timijan se poslije suenja pregleda i isti od eventualnih primjesa i pakuje. Prinos - Sa jednog hektara dobije se 6000-8000 kg zelene mase ili 2000-4000 kg suve herbe. Ako se proizvodi etersko ulje sa jednog hektara moe se dobiti 20-30 l . Napomena: Osnovna tehnoloka uputstva raena su na osnovu knjige PROIZVODNjA LEKOVITOG I AROMATINOG BILjA; autora Dipl. ing. agr. Borivoje Stepanovi

MATINJAK Melisa officinalis

MATINjAK Melisa officinalis, fam. Laminaceae

MATOINA, MELASA, PELINjA TRAVA, LIMUN TRAVA

U promet dolazi : List matinjaka Melisae folium Nadzemni dio matinjaka - Melisae herba

Matinjak je viegodinja zeljasta biljka visine 60 do 80 cm. Iz gornjeg djela razgranatog

korjena izbijaju uspravne stabljike koje su etverougaone, a na poprenom presjeku kvadratne. Listovi su prosti, naspramnog rasporeda, bez zalizaka, jajastog oblika. Cjela biljka je pokrivena sitnim i finim maljama. Korijen joj je jako razgranat. Cvjetovi su bijeli, sitni i dvousnati. Plod je sitno i sjajno mrko zrno jajastog oblika. Uslovi uspjevanja - Raste u veoma razliitim uslovima. Kao samonikla raste u itavoj Evropi, izuzev krajnjeg sjevera i juga. U pogledu klime nema velike zahtjeve. U naoj zemlji moe se gajiti svuda. Mjesta preko 1000m nm, nisu pogodna za njegovo gajenje.Najbolje uspjeva u reonima sa preko 600 mm vodenog taloga godinje. Gajenje - U pogledu zemljita zahtjeva plodna zemljita, preterano vlana zemljita ne podnosi. Zahtjeva neutralna do slabo kisela zemljita. Kao viegodinja biljna vrsta na istom mjestu ostaje 5-6 god. Prema predhodnoj biljnoj vrsti ne postavlja posebne uslove. Obrada zemljita - Pripremi zemljita za sadnju matinjaka treba posvetiti posebnu panju i to ne samo po osnovu dubine nego i po osnovu suzbijanja korova. Suzbijanje korova je od posebne vanosti ako se zna da matinjak ostaje na jednom mjestu 5-6 god. Obradu zemljita za sadnju treba zapoeti u jesen, to je mogue ranije. Ako se sadnja obavlja u proljee zemljite ostaje u otvorenim brazdama da prezimi. U sluaju jesenje sadnje poorano zemljite treba odmah pripremati za sadnju. ubrenje - Najbolje prinose daje ako je zemljite predhodne godine ubreno stajnjakom. Dobro reguje na kompleksna NPK ubriva koja se unose u koliini od 400-500kg/ha. ubrivo se rastura sa predsjetvenom pripremom zemljita. Razmnoavanje: moe se razmnoavati na tri naina: direktnom sjetvom sjemena, dijeljenjem starih bokora i proizvodnjom rasada u hladnim lejama, a zatim sadnjom tog rasada na stalna mjesta. U praksi je najsigurniji poslednji nain razmnoavnja. Veoma je vano da zemljite nije zakorovljeno viegodinjim korovima. U dobro pripremljenom zemljitu sjetva se obavlja u redove na meuredni razmak 15-20 cm red od reda. Za sjetvu 1m potrebno je 4 - 5 grama sjemena. Sjeme nie za 15- 20 dana, u lejama rasad ostaje 40-60 dana, za koje vrijeme biljke imaju 2-3 lista i narastu do 10-20cm. Sadnja - Podizanje zasada matinjaka obavlja se u jesen ili rano u proljee. Sadi se na meurednom razmaku od 50 cm, a u redu 30 cm. Ovakvim nainom sadnje za 1ha potrebno je 66.600 sadnica. etva - Matinjak se kosi tri puta tokom godine, a pri punoj agrotehnici broj konji se moe poveati. Kosi se prije nego to biljka iscvjeta po lijepom i suvom vremenu. Visina koenja je 5 - 10 cm iznad zemlje. Ako se sui u termikim suarama, onda je temperatura 35 - 40 C. List dobrog kvaliteta treba da je sauvao prirodnu zelenu boju, prijatan miris na limun. U prvoj godini prinos suvog lista 600-800kg. Druga i naredne godine prinos suvog lista 2000 -3000 kg / ha. Napomena: Osnovna tehnoloka uputstva raena su na osnovu knjige PROIZVODNjA

LEKOVITOG I AROMATINOG BILjA; autora Dipl. ing. agr. Borivoje Stepanovi.

EHINACEA Ehinacea angustifolia

EHINACEA Echinacea angustifolia, fam. Asteraceae

U promet dolazi: Korijen- Echinacea angustifolia radix

Nadzemni dio biljke u cvijetu - Echinacea angustifolia herba

U naoj zemlji, kao ni u Evropi, ova biljna vrsta nije zastupljena u spontanoj flori. Ona je introdukovana iz Sjeverne Amerike gdje su je kao ljekovitu biljku koristili indijanci. U naoj zemlji se sree jedna vrsta ovog roda koja se gaji iskljuivo kao ukrasna biljka. Ehinacea je viegodinja zeljasta biljka iz porodice glavoika (Asteraceae). Odlikuje se jakim razgranatim korijenovim sistemom sa mnotvom ila i ilica. Iz glave korijena svake godine razvija vei broj nadzemnih uspravnih izdanaka, koji se u gornjem dijelu granaju. Stabljike dostiu visinu 50-80 cm. Listovi su naizmjenino rasporeeni, a oblika su ovalno lancetastog. Stabljika i listovi su gusto obrasli otrim maljama. Svaka grana se zavrava cvijetnom glavicom. Cvast se sastoji od tubastih, plodnih, tamno ljubiastih cvjetia u sredini i jeziastih neplodnih cvjetia - latica po obodu cvasti. Latice su svjetlije ljubiaste boje i sa starou se obaraju, pa daju cvastima izgled kiobrana. Plod je etverougaonog, a na poprenom presjeku delitoidnog oblika, duine 4-5mm, u vrnom dijelu 2-2,5 mm irine. Teina 1000 sjemenki je 3-5 g. Uslovi uspjevanja - vrste ovog roda zahtjevaju dosta svjetla i toplote. U naim uslovima dobro podnose niske temperature, pa ak i jae mrazeve. Biljke prezimljavaju bez oteenja na otvorenom polju. U pogledu vlage ima neto vee zahtjeve, pa se u ljetnom periodu preporuuje navodnjavanje. U krajevima sa padavinama (600-800mm) moe se uspjeno gajiti i u suvom ratarenju. Gajenje - Za gajenje ehinacee najpogodnija su srednje teka zemljita sa dubokim oraninim slojem, naroito joj odgovaraju plodna humusna zemljita dobrih vodnih i vazdunih reima. Dobro uspjeva i na smeim pjeskovitim zemljitima bogatim biljnim hranivima. Plodored - za sve vrste ovog roda proizvodni ciklus traje od 1-3 godine. Najbolji predusjevi su joj kulture koje se rano ubiraju, a iza sebe ostavljaju zemljite isto od korova i bogato hranljivim materijama. Obrada zemljita Po skidanju predhodnog usjeva, u toku ljeta treba obaviti plitko oranje, a u toku jeseni duboko oranje. Dubina oranja treba da bude 30 40 cm. Predsjetvena priprema se obavlja odmah poslije oranja za jesenju sadnju, a za proljenu zemljite ostaje da prezimi u otvorenim brazdama. ubrenje Ehinacea ima velike potrebe za hranljivim materijama, pa zemljite treba obilato ubriti. Za ovu namjenu mogu se koristiti sve vrste ubriva. Stajnjak se unosi pri osnovnoj obradi zemljita u koliini od oko 30 t/ha, s tim da on mora biti dobro zgoreo. Od mineralnih ubriva treba uzeti kombinovano NPK (15:15:15) ubrivo, od 300-500 kg/ha, zavisno od plodnosti zemljita. Ovo ubrivo se unosi pri predsjetvenoj pripremi zemljita. U toku vegetacije zasad se prihranjuje azotnim ubrivom. Razmnoavanje Ehinacea se razmnoava dijeljenjem starih bokora i sjemenom, direktnom sjetvom ili preko rasada. U praksi se primjenjuje razmnoavanje sjemenom preko rasada. Sjetva sjemena za proizvodnju rasada moe se obaviti u staklenicima, plastenicima i u toplim i hladnim lejama. Sjetva obavljena u toku februara i marta rasad za sadnju dospjeva krajem aprila ili poetkom maja. Za veu proizvodnju najjeftiniji i najpogodniji nain proizvodnje rasada je u hladnim lejama. U ovom sluaju sjetvu treba obaviti tokom maja ili juna. Sjeme se sije u redove na rastojanju 20-25 cm, to omoguuje laku njegu biljaka. Sjeme se sije na dubinu 1-2 cm. Nicanje biljaka je za 10-15 dana. Biljke u lejama se njeguju na uobiajen nain, sve do sadnje na stalno mjesto. Za 1 m2 potrebno je oko 8 g sjemena, a za 1 ha treba 250-300 m 2 leja. To znai da je za 1 ha potrebno 2-2,5 kg sjemena. Posebno se mora naglasiti da leje od momenta sjetve do potpunog nicanja treba obilno zalijevati. Kasnije to treba initi po potrebi. Ukoliko se obavlja direktna sjetva na parcelu, potrebno je 2-3 puta vea koliina sjemena. Sadnja se, na veim povrinama obavlja sadilicama na rastojanju redova 60-70 cm i rastojanju izmeu biljaka od 22-30 cm. Za dobar prinos treba obezbediti 47 000 66 000 biljaka po 1ha.

Njega zasada ehinacije se sastoji u okopavanju - kultiviranju, prihranjivanju i navodnjavanju. Meuredno kultiviranje i okopavanje su obavezna mjera njege, jer je za razvoj biljaka veoma vano obezbediti rastresiti povrinski sloj i onemoguiti razvoj korova. Ova mjera njege se primjenjuje vie puta u toku vegetacije, a poseban znaaj ima za kulturu u prvoj godini gajenja. Prihranjivanje se obavlja azotnim ubrivom, najee KAN- om 27% u koliini od 100-200 kg/ha. Krajem svake godine vri se periodino ubrenje kompleksnim NPK (15:15:15) ubrivima u koliini od 100-200 kg/ha. Ukoliko se periodino ubrenje ne obavi s jeseni, treba ga primjeniti rano s proljea, prije kretanja vegetacije. Navodnjavanje veoma povoljno utjee, kako na razvoj nadzemne mase tako i na razvoj korijenovog sistema, naroito u ljetnim mjesecima kada se najee javlja deficit vlage u zemljitu. etva - Od ehinacee se koristi nadzemni dio i korjen. Zavisno od toga to je cilj proizvodnje, tako se i obavlja etva. Kada se proizvodi nadzemni dio etvu treba obaviti u fazi punog razvoja biljaka, odnosno kada su one u cvjetu. U prvoj godini uzgoja, ukoliko su obezbeeni svi optimalni uslovi za razvoj biljaka (jesenja sadnja, prihranjivanje, navodnjavanje), etva nadzemnog dijela se moe obaviti u toku avgusta. Ukoliko biljke nisu dovoljno razvijene, etvu ne treba obavljati. U drugoj godini uzgoja biljke dostiu puni razvoj. etva nadzemnog dijela u cvijetu se obavlja tokom jula. Pokoena masa se odmah prerauje, odnosno cijedi se sok iz potpuno svjee biljke. Ukoliko se zasad ostavlja i za treu godinu i tada se takoe obavlja jedna etva nadzemnog dijela u toku ljeta. Korjen se vadi u toku jeseni druge ili tree godine, to se obavlja odgovarajuim mainama. Po vaenju korjen se isti od nadzemnog djela, a nakon toga pere, krupniji se korjeni sjeku, a zatim se sue. Suenje se obavlja prirodnim putem ili u termikim suarama na temperaturi do 50C. Ukoliko se proizvodi nadzemni dio, herba ona se ostavlja da provene pa se onda sui prirodnim putem ili u suarama na 40-50C. Prinos - Pun prinos se postie u drugoj godini uzgoja. U ovoj i eventualno u treoj godini ostvaruje se prinos herbe od 2000-3000 kg/ha, koliko iznosi i prinos korjena. Napomena: Osnovna tehnoloka uputstva raena su na osnovu knjige PROIZVODNjA LEKOVITOG I AROMATINOG BILjA; autora Dipl. ing. agr. Borivoje Stepanovi.

LJEKOVITA SVOJSTVA PLANTAZIRANOG LJEKOVITOG I AROMATINOG BILJA

AUTORI IZVJESTAJA AUTORI IZVJESTAJA

AUTORI TIM NGO KRAJINA/ POSLOVNI INKUBATOR BANJA LUKA

ALFIJA, KADULJA

Salvia officinalis

U obliku aja za grgljanje pomae kod zapaljenja usta i grla, gingivitisa i stomatitisa; peroralno pomae kod poremeaja varenja i poveanog luenja znoja.

MILODUH, IZOP Hyssopus officinalis

U obliku aja i u kombinaciji sa drugim biljnim vrstama koristi se za ljeenje astme, bronhitisa, reumatizma, a etersko ulje se koristi u farmaceutskoj i kozmetikoj industriji.

TIMIJAN

Thymus vulgaris

Pomae kod katara gornjih disajnih puteva, kalja i bronhitisa. Spolja se upotrebljava kao antibakterijsko i dezodoriue sredstvo za grgljanje kod zapaljenja usta i grla. Slui za izradu sredstava za utrljavanje, za kupke, a koristi se i kao zain.

MATINJAK

Melissa officinalis

Pomae kod poremeaja funkcije organa za varenje, djeluje kao blago sredstvo za smirenje i kod poremeaja sna. U obliku ekstrakta bogatih rozmaricinskom kiselinom spolja se upotrebljava kod infekcija izazvanih virusom herpesa.

EHINACEA Echinacea

angustifolia

Stimulie nespecifinu odbranu organizma kod blaih respiratornih i urinarnih infekcija i uestalih prehlada, pomae u prevenciji prehlade i gripa. Spolja pomae kod zapaljenskih procesa na koi i rana koje teko zarastaju.