. a 'oDtE: ttt stovuE l. a ZANIGRAD

a ttl

I oPnr*r - ! Ro(

I HUM

I on GUc

I viaNla+

5a. rEr.AGll ll .

F rE POUE aa rAKoroLE

BUroxlGA I

BEnAr I

o BouutaI PAz

I GOIOGOiICA

,^?tN lI LINDAN"

a cn^a3atI irar[

I !V. TOVREc

I ([OlrAtDvtcRAD I

i 2r rx, lI xaxF NAn ',

I svErvrxcENAr''

I B^RBAN

a srarar

I sv. sme*rrr

I sv. roaKA

S MIISTIMA I' KOIIMA SB NALAZ! FRESKE

. mje$a i2 toiin !u rmk. relro,lucirdc u tnr'izi

U ovoj mapi sakuplieoi su izabraui &agmenti ftesaka $to se oa zidovima starih istarskih

okava nepr€kidao proteZu najmanie pet i po stolieca, od XI do XVI. Nazovemo li sva ta

stolieia na istarskim ftestama srednioviekovdma, gdiedimo, dodute, u konvencionalnof

histodiskoi periodizaciji, oo dini se, da ti(r]e taddie progadamo znadenie toga stvaranja;

ono, gotovo bezizuimno, do kraja pripacla duhu sredniega viieka.

Dugo se u novoviekovnim stoljedma za ove fragmente iedva i zoalo ier su oni gotovo od-

reda bili predani zaboravu.

VeC je i samo wijerne bilo ostetilo stare slikariie i time ih onesposobilo za zadzt k zbqkoiega su nastale. No konadne udarce zadali su im promiienieni odnosi prema etetici iprema ftrnkciii srednjovjekovne slike na crkvenom zidu i sasvim uove koncepcije o ure-deolu okvenog prostora Sto su rastupile poslije Tridenmkog koncila. Sve zu to bili radozi

da su ih crkveni upravitelji laka srca obezrnijedili i da su ih odstrauili pogledu vjemika

kada zu ih u XVII, XVIII i u XIX stolieCu, obuavliaiudi ulutra$niost starih crkava, dali

obiiiiti ili prerbukati.

>: -- : -:-: .:ii i-rejrruje i oslobada na cianje svjetlo. Ono u njima gieda dokumei.rte':--,i ..-:i:-r..t proslosri, ali ono prije svega. sa slojih estetskih pozicija, doZivljar,a, : ',_ : r- : ,u:entiinu um;etnost.

- .. - =.-r.J za o\rr mapu nisu odludii.ali samo razlozi umjetnidko-hisrorijskog pre-:-: - --r-:j:. ,i.. oidje pr$i pur izlazi u tolikom opsegu, 11iti sano loitedji estetskog vredno_'--. .. .-': ';'cio odluino i to koliko su saiuvad ili u sadainjem trenutku otkrileni ti spo-::::-:. \i:ir se mogle reproducirali or1e umjetnine dto su toliko osteiene dd llovoie samo,'-:.::r:rjalia. ili ona djela koja se joi ireporezano pokazuju isporl prvih odstr.anjerih::::--. i'::aa ili Zbute. Sam ie ditalac i [a ieproclukcijama osjetiri da ie |elili riio ovih.-.' ie\ jzronio ispod vapnenog pokrilaca i dn jos lckJ na resraurilorsku njegu. S1,e to.-- ,-:: .i je or"a materija u aaiim saznaniirna nota, naj'eiim dijelom nepcznata, joi oba--li:: caiom i si.jeZinom otkr:iie.-.:-:r; izrbiaaih slika snimljena je tako da 1e kamera obuhvatila pojedino oslikano poijer k:rekteiistiaal detalj u polju, vodeii gledaoier. pogied u neposrednu blizinu slike, gdjee lLu ol\rila naain slikaret-a iad.t, potez nlegova kista, a i sam slitarski nuterijal. No

::r r,nm smo bili sljesni opasnosri da sc s pribli2a.r,arjem kamere slici pribiiZavamo gra-:.,-i :rda snirl-ka zidne slike mole subjektivuim kaddraniem deralja - popur svojevoljoog:-'::ania citata iz tudeg teksta - promaie[o interpretirati i dje,lo i lamjere srarog st\,,a_,-:.':.r. -\ bez sunnjc u naSem vremenu najt eil su napasi pred rim sraiim dielinr.t nase:-L:'. i1r].ne likorne asocijaciie, koje bi bizamim kadriranjem moglc \r1o efektno izruii- :' .J i .-.r i.Io rc slile ni.d.

\-: :u -ilike bile sninljene u kolor-dilapozitivima, pod umjetnom rasvjetom reflektora,: ie...sredno prije snimanja bile su ovlaZene. U intenzitetu svierla oiiviele su boje na oro_:-.i..ir zidu i istakao se mnogi prevideni detalj. Negdje kao da je srjetlo poput rendgen_

'iI zrai<a prodrlo u samu strukturu ovlarene materije, reljefno izbacilo recloslijed namva: -.-.i-il!r sliliarel-taain siikanja, goto\,o oZivijuiuii precl nama ihziju cia je srednjor,jekovni: .'sr.rr odloZio jo! mokri kist pred netom dovrSenim djelom.,-..: le to dobitak za nasu analitidku znatirelju, rreba ga ipat och,agnuri s onim svako-::i, dm. redovirim dojmom o tim slikama, koje se pod lakim maikom stuosri iqrimnije.':::iiuju sa zidom i smirenije disu atmosferu priguSene rasvlete u svojim zatvorenim:::::..ima,i.: se iz on orenog pejzaia, iz sunta.na svjetla ude pod kroy medu oslikane crktene zidove,.:: :: odlkinuli tek pokoji otvor prema vanlskom svijetu, s posrepeoim prilagodavanjem:- .r:r',liuju i slilie na zidu. Doimlju se ponajprije njihore velike cjeline u dimenzijama

: : :r.;e:iji zida i u odnosima prcstora, a detal;i se u tom osno\illom dojmu gube pa ih--;:-' : rek rrazenje.

1.,::,--- :u u\jeti, u tasu kada se kamera ustremila u otr siike, bili izdmni. U tali\imi . r::-. :iillieaima ih nitto nije promatrao, pa ni sami autori dok su ih slikali. Ima iak-=:.: ::::jiretrlog i u poplar.i reflektorskog svjeda, koje ih je oblilo, i u snimanju izbliza,- :.:-r: ::'e se iedor-ito ne nalazi ljudsko oko.

.: .-.:: -:-. ,ru radili u tim prosto ma flisu tadunaii ni na jedno ni ua drugo. Nisu u sebi:::-,: -<.::-. i ldlijaturiste, slitara intimnog fomata, iro cizelira dragocjenost koja se:: -::.: : z..l..lu Jiana. Snarali su muiki obradunavajuti s plohama, s kt adraturama, s

.,dafl

,-: : j.;: u seinjevima i koracima i sa samim materijalom. Gradili su u Sirokim po-:r::.:. -.::.. r:ciuai katliada dojam improvizacije, nedordenosti, sviereg toka nastajanja,- -:, i:': :e Subio u velikom dovrienom jedinsn-u prostoroih organizama. Slikali su

-..= : litmenton, zidarskom llicom i kistom. Bili su i zidar.i i slikari. Dok su radili,:rr ::::.:i:1o fla nosama, stojeii na tlu ili na skeiama, udiSuCi iz zida miris vapna,. . ': .':..irinia1o da radc brzo, bez oklijevanja.

'-: .:::r.'::r.rri stajali su pierl zidom i njegoi,im zahtjevima. Slikajuii na povrsini sa-- :.,::.- :.2buci kojom je zid oblo2en, od su zapravo dovrSawli arhitekturu. Na njenoj: . : :- ,! rrrulituri rkali su Satenu epidermu. Njihove slike, od samog poaetl<a, nasta-. .- r- , --ri-inski nedjelji\- dio zida. Ali ta intimna veza slike i zida bila je dublja i od

, j:: -::-:-r:i: nuzde. Sr-ojim fomarom, kompozicijom, mltedjalom i bojom te su sl3 slike- :-: ::: :i:renzijama i dmgim fizitalnim i estetskirn zahtjevima zida: rrjegot'oj visini,--: : -.i-riu zidne plohe; ploinosri zida, njegovoj apsolutnoj l'djednosti granice zano-

::- : ::::i:arog arhitektonskog prostota; volumenu, ritmu i prostornoj organizaciji;-::'j:....ri:ljugledaoca;\,ertikalisilereZekadasusenaziduosovile,podgledu,iaganom: -,- :::ei,ja kada su se prctegle syodom.

- ,.i: :jij:ii milteiijal stajao je pod dittatom zida. Bilo da su slikali temperom s organskim.::-:-:. :l-. Cr su pigmente vezivali Yapnom, uvijek je u boji ili pod bojom bilo alkalidno-:::. s:': :rje dopuirelo neogranideni raspon palete, \,-eC ju re ogmoiiavalo rra uski izbor:: ::--: zi:lllianih i mincralnih pigmenata: na Zute i crl'ene okere, na cminu i na vapnenu

: :.-: :- :: tJcero zeleno, ra idaste i ljubicaste Zcljezce okside i katlada, veoma rijetko,

- ...:::.--::u irodrinu uitramar.ina. S or.o malo kromatskih dionica neki su od tih starih-.:r::-- z:r- i posriai punu koioristiiku orkestraciju.: .,<: :::u na zirio\.ima same, pojedinadne, izoliraue. Ole su udnDene u nizove koji

.- :. r:i!':l:u aa daaainji strip, one tlore porezane cikluse, one su ugradene kao serije:--, :.r2.'-j:: u lelike naslikane skele ornamentalnih okvira, uklopljene su u cijeli jedan,,,.:rr ::':ih. Seometdjskih i arhitekto$kih bordua, oslikanih zavjesa, natpisa i ukrasa.: -.- : .-: xh -ilil(e tek ielija koja ne livi sama za sebe nego funkcionira u veiem likor,-..:: -r::---:zmu u crh-enom prostonr.

. : -:i : ..llikilne unutrainjosti istarskih crkal? olakSat ie gledaocu predodibu o tim rl:.:=--,. rol,rrjat ie mu sugerirati doZivljaj uekada5nje integracije slike i arhitekture. 50:-. ,,:.::: De mogu u tim prostorima orkriti do kraja nekadadniu cjelovitost. Razlog je 1t-:::::\rlraJeistarskeoslikalecrkvenisubilenadsr,-odeue,bilesuod'".remenaromanike::::.::::.lr:eoerar.llimdrvenimstropomJaitaj je morao biti oslikan. T:rko su se nekada

: :.:.-:r:r ubulatom o,t,'i prostori kristalizirali stereometijskom aistoiom, a u def,r1i-

= ,:.'--.i prizme ugradilo se sa svih srrana telconsko i komatsko jedinstvo slikarskog:---- : : S::ii tabulati su dotraiali i nestali prije zidnih slika. Tek gdjegdje su ih obnovila-- j. ..:- -:. \ao na primier u Bermu, gdje je pudki barokni slikar uspostavio iskonski--:..: : r.::eziju cjeline.

' :. : -': r:smizama nije bila samo rehniaka i esrerska; bila je i idejna. Te siike nisu: -: ,.--- -i:i crkr-enih prostora ili to nisu bile u pNom redu. Njihova svrha nije bila---E- : _'::na samima.

- .r =rjr- ::.'str,rima one su bile u slurbi ksianske doktrine; njihova pn'ensrvena s\Tha---- : j :-.-jaa: i pobudaa. U ranijim stoljeiima, otkri',,ajuii nebeske i zemaljske vizije,

:: ,-i :: :r::.i:le ieprezentativrlo. U mladi.n stoljeiirna one su se Zivahao rasptipoi-ije_

-: :--..--r-:::-l nr sve ljudskiji ruiin nebeske i zemaljske lomane, natopljene iskustr,ima--,:. : !::,: ,;:se neso iskusni$a oka. Ooe su gledaocu predotavale pojedine svetadke

ir- : : :::zrre iz njihova Zivota, oite su iiustrirale dogadaje o kojima govore evandeija,r: :: r:::-!rJle u \ izuelne predodibe pojmor.e, u,.jerenju i nastrojenja sroje epohe i dru_

,-::::::'l,iekcr-nome aaalfabetizrau masA orre su nadomjeitavaie knjigu, bile su rquasi-:--:: -jiorum". ,iiteratura illiter:turm<r; no svcjom zoilom nastavon bile su i viie nego-i'!ie zl nepismene,

}.:-\!. s.rdrzai teksta odreduje u knjizi redoslijeci sftanica, tako su i ru zicloi,ima sadi-iajir,.:iejili rasporede i redostijede slika. A kako je prostor u kome se slike nalaze bio u str.ariilnl.ija Lirurgije, to se taj prostorni ruspored konstelirao i prema iirurgijskim fud<cij;ulai:imbolici. pa su na rim siikama svi obziri, i tehdiki, i esrerski, i doktrinani, i liturgijskist:emil cla se upotpune, medusobno osmisle i stope.Ieko o rasporedima tih slika u tamnom razdoblju rarroga sredr]leg vijeka, prije romanike,le zflamo mIlogo) diui se da je u Istd dugo bila djeiotvorna stara tradicija. Jo! u romaniciraie ra trijumfalnom luku - kao u starokrsianskim bazilikama - trijumfalno inspiriraaas.ena Uzaiasia (sv. Foika kod Peroja), a kao na mnobizaqtinskim spooenicima mudenicii:istupaju auliiki intoniranim luetnjama velidajnom Kristu i na romanidkim freskamaisur-rkih apsida (sr'. Agara kod Kanfanara, sv. Margarcta kod Vodrjana).L ronanici taj se ikonografski sustav obmzo\ao vrlo 1'asno i zakonito. Tada su se slike u::h enom prostotu povezale poput planetarnih sistema. Imale su svoje centre i sYoju:-r-it:ciju. U prostomom i idejnom Zaridtu kuimog prostora oko oltara, u polukruinoi:; i.li. bio Je cenrriran majestetidni Kaist u slavi; Krist Sto sjedi na prijestolju a okru2uju:: ieiri simbola evandelista, sveci iii odvietnitki likovi Bogorodice i sv. Ivala (Deisis)Pcd njim, u polukrugu apside, ritmidki se niZu likovi dranaestorice aposrola. Na ziduzr;d apside katkada Zfi.a Kainova i Abelova preflgurira kriiacsku euharistiiku Zrrru uNiioi neposrednoj prostornoj aluziji aa sam oltar pod niim, no redovitije, upravo u pravilu,:<t-u--ki freskisti na tome mjestu slikaju prikaz Navjestenja kao podetni akt Otkupljenja.B:':ri zidor-i lade pripovijedaju u pnom redu Kdstov Zi\.ot, a zarim i Zi1,ot sveracaj re se;i ion. opet u pravilu, na juinom zidu ilustdra Kristo\.a mladost a na sjel,ernome njegovo:::1,r. Konadno, zapadni zid, zid glar.nog ulaza u crkru, opredijelien je za teme I,elikih!'::.inena: o grijehu i o neizbjeZivosti smrri, o posljednjem sudu, o raju i paklu.C: r+r' romaniiki ikonografski sistem najtjeinje je povezan s ustrojstvom sane arhitekture.-:'e'.rzluinu prostornu osoYiou zakljuduje apsida. Ilogli bismo ga zl,ati >apsidalaim( si--::,.n. On u Istri traje i postje romaridkog razdoblja, u gotidkim sroljeiiila, dokle god.: ::::i'l;aju stkarije u crkrcma s romanidkom poiukru2nom apsidom. Tako je zapravo.--- i; aririrekture bio upomim nosiocem tradicionalaog ikonografskog sitema, Sro je'=-:::': 'rio idealoo prilagoden smislu talo,e arhitekture.

- r-.:::L'r1. soridkim stoijecima, ako stara arhitekturu nije sadutala srediSnje mjesto maje-: . .'.] --: : = K:istu. zauzima to mjesto duvstvena siika ruapetog ili mm,og Krista, ili likl. : .::::e. ljelo kruajenje ili njena slava u koru aqdela i u sr,.iti svetaca ili konadlo ii-. : ::.: e]]r irulara. Svetadki likovi, tada i na tome mjestu, u stvari nadomjeltavaju::r- .:. ::r'r::'r i jefrhijom zidaom slikom skuplji oitarli poiiptih i1i retabul. l0

-,'*....5

L rim kasnijim stoljeiima siike sve viSe odiiu ugodajein pdae; naiiroko raspredaju evan-

d.-osku povijest, iii,ot l,talijio i Zivctopise sr/'etaca! csobito pod kiovom bratovitjnskihkrpela, a oslikans poija vrve iarenim pojedinostirna.

U ikonosiafskom repertoriju javljaju se noli, puiki zasnovani) siriboliid i alegoridnipouini motiYi. Do opipljive zornostij Eeposredro dost:pne puakim oiiixe, pretade se urim sl:k:ma misacrost teologije ("Zili ktn\ u Lindaru), a morald se propisi prevode uj:isie i ie.liostavre c.![emotehnidie znakore (,S\ erx nedjelja( u Zaoigradu i Badvi). ,\4isao

;ll srnit, koja se u jeku relikih epidemijs i rrltova llameie meatalitetu kasnog srednjeg

r-ijeka. ispoljr++ se u pclsoaifikaciji smrti-kcsci; (Butofliga, Baiban) ili s$r'ti-stdjelca\-r:ljar\ ili u plesnoj por.oici, u kojoj se izmjeniuju parovi Zi\:ih i m!t\,'ih (tPies mrr'.'aca(

u Bei.lu i Hrasrolijt), dok se pouka o rrestabilnosti i proiaznosti Zivota pretvara u simbo-il:nu igradku [{ola srerlen (tseram).

S druge stfluie, neposrcdrn dorivljaj ,ivota, cikli&og odviisria lremena i liudskog rada,

..'l::rza., r se u slim stoijeiin-ra, podevii od roinanidkih, na iaar-prizorima kalendala, u ilu-srracijams selj:ikih rsdovx (Syervindeuat, Roa, Hlesto.rije).

S,.e su te slile zapmlo teksto\:i, pi'evedeni u slike; teksrovi potprino jnsni i raz.:nljivirabiici koja ih je gledajudi aitala. Ctuda izviie iesta ojihore podudlrnost. Ora kad<ada

i.r..'oCi i do steieotipirostir cio ponavljanja, a desto i do prelzimanja yea gotoi'ih tudih djela.

Iair su se *ajsrori pomagali rudim djelima, gctovim predloicima, ii tjihcvoi svijesti

iiie trostoieo pojam uojemiikcg plagijata. l,Ipotreba predloika, koia igra tako ",aznu

uloe$u siedajoijeto-"aoj umjetnosti uopte, bila je i tu semo rczultat zajeiinidkog, srima razu-

i:rlji', oJ iezika. Taj jezik bic je u sl-.ribi zaied*ake misli, a saii.ro 1e ta misao bib. odluina inleioclaln:.O-:os pubiike prern ovim jasrim i r;zumljir-im slikama, koje su bile opie jerrio dobro,

:'i!-. je puo, z::ilterc-"ilan, *tir.ii. U ajihoi'u Zivotu ole su igrale leuspcledivo lieiu i zna-

.:ji::il uhsl rego ito je igraju u;njetniile rraSe epohe u ll(em Ei'otu, Za njih su ooe ma-

:-r:nLr!o sragom piedstiliijale siri iilol. Li naivnoj sr.iiesri, koja ledostaje nam. dok stoiiino

i;e.: iiin slikamai one su biie st'''alr1e pop-Jt primall1e st\,.u[osti. Taj naivni, spoltani.'ciL.j puli afektiyriosti izruien je t'ec u zapisima ito su ih pismeai predstavnici pulG, stari

istrrski popo.,'i glagoliaSi, Zatoi i dijaci, ugrebli u freske U Hiesto\'lju, u sceni Kristova

:i;e','anja jedan giagoijas u svcare gralitu oslovilava m-.lditelia: ,Ne bij, osle, tega svetoga

;r'.::a ki sn'ori nebo i zemlju i r.se so'ari oliega sveta i zna ti, o nebore, dumaje (: misli)rr str orenije t'oje i iiniS snari niemu takove(. U Bermu, usred prizora kako sv l{ihovilg:zi po-i:ijedenog dada, mstidni giagoljai dovikuie mu strastveflo: rUdri, ir{iho kr U Rako-

:Lr.irai, u sceni, kako sv. Nikola ubacuje kesu zlamika u kuCu siromaSnih d,ievojaka, razgo-

'.or s* svecem prisan je do pudke sirol,'osti: rDaj meni Eiki soldin, Miko, tako ti Bogak

L B!'rrnu, na slici kako Herod izd.lje nalog za pokolj nevirre djece, uzbudeni gledaoci ispi-::.i su niu oko glave vulgame pogrde, a uetko je od niih zlodincu Herodu iskopao i oti.\a obojenom zidu, na sveta&im likorima uparane su oitrim Siljkom ljudske muke, Zaobe

i ioolin'e. Pismeni ih je svijet bilieiio pismom! nepismele mase crteZom; otuda rta istarskim

::eskrna i oni broid grafiti brodora i galija, nacrtani zavjeti momara i galijota.

Z:raaerje ofih slika bilo je, oso'oito na istarskom ladaliu, duboko Zivotno Nije teiko za-

l1isriri kak:e su proporcije zauzimaie te istarske Sikstioe u cielokupnom dtmu Zivotdh,1\!usa usred Zivih naselja ili usled ae manje iivih groblja, usred viaograda, oranica i trav-

r- -i-.:.: i.J ctersku fur <ciju i'riile te blista\,e male gaierije u osamljenom srednjo--=. '-:-- ::l:. u Butonigi, u Gologorici, u Scul.im.r. u \/ranji, gdje je kuini prosror bio

-- .: :::r: : 3irjr je Zivjela samo u folklorooj Sari pudke noinje-

:: :-r:r. !..e su bile vrhunci umjetoidkog izraza i urnletnidkog dolivljaja na selu. Isfta: r::r,-'. li..tr soroi'o u cijeiom srcdniem \,ijeku neraa sYog slika$tra ne stalkuj nema s\:o]ih-,-.,:-j- iliia. poliptiha i retabula. Na p6te se u Istri mogu nabrojiti srednjovjekovne::1...:re :Li1ie [a dasci. Odreda su ore u\:ezene, koncentrirane ponajyise u gradoYima..:::::e iimorske obiasti. Stoljeiirna istaiskim slikarsfi,om dominira zid; na istarskom

-:iir iskljudilo.

Zr::ro kr io je ta umjetnost na istarskim zidovima zamrla u XVI stoljciu; nc zqiuo i(iida: :i:rio je poaeia. TeSko je upuitati se u neosr.ijetljene ulomte koji pripadaju starijin.r srednjo-'.-:e-ior llim epohama prije XI stoljeia. Takvi su po svoj prilici oni izblijecljeii tragovi velike:3i:ahe kompozicije s kmZaim nizom sr,-etaikih likova (Uzaiadie?) ito se nazim u kupolir:.:e benedilitiaske pleronaniike clki.e na otoku sr'. Andrije (Crr,'eni otok) nedalcko od

--:::e Ror ioja. U toj se clkr-i i ta ju|nome zidu i idi oratji ulomak Raspeaa, .a kome detalj,r:istr.i e iuke u mekalom klonuiu prstiju podsjeia na Rrspeaa iz karoliftkog doba. 'l'al<vi:j. aiii se. i ostaci zidne dekoracije triju apsidula, koji ti,.iioder upuauju na kaiolinSku tra-:r::iil. r ledai'no ih je u atheololkoj sondi od<rio Branko hlamSii u ruicr in,im; sta,ije,1:e:..n:niike crkre u Dvigradu. iloiradno, neke se niti stariie tmdicije prepleiu i ra dijelu::::iskih fresdia romaniikog razdoblja, pa sye to samo prod,.ibljuje historijsku perspektivu::einl onim ,mraadm stoljeaima( r.rnoga srcCnieg vijeka, koji rlokraja joS ,risu os.,-iietljeni:: :: ..stalom e\-ropskom i mediteranskom prostor,.r.

Cr',r:eno je pitalje, moZe ii se ta pcrspektiva na orome 1lu zamisliti kao kontiluitet, ma i. -:. i ianali poput niti, koji se kroz daijine burnih stoijeia seoba i razaran;a, u konadnici::.1: sa slikarskim vjeStiuama ito su u Istri morale biti prisutne u starokriai$slio dol-.ai.:-: su :e raciile pr\.e katedrale i oratoriji, ili jod dalje, u kasno doba Custva, kada datiraju:--<i', eri ostnci zidnih dekoracija u gradskim kuiama i u vilama bogatih larifundista. A:::..:: t: se moguanost ne moZe iskijuiiti u oyoj zemlji koja u mnogo demu nije bila pre-l.::--r.r t..kor e aotiakih tradiciia.

I:.::;c. r-ei s:rarin geografskira poloiajem Istra se sa svojom zapadnon i jui om obalorn: -.2: :rr meiunarocr,nom pornorskom putu koji nikada nije zamro, u iiyom dijelu medi-:::-:-.1;..: l-.azena koji je u srednjem vijeku bio rezer.r'oar sti-Lre kulture.

-:- :.-:-i pcrjas s lizom starih gradol'a, koji su se ur-birdzirali joi u antiki z;r viadavile---=..r:. :-:.i:s ito se Siii ravnicama juga i zapada po starin-r ageril':a tih grador,a i ito kroz: :--: :--:-e na lekoliko rniesta zadire duboko i u samu unutrailjosl zemlle, predstavtja

- l.--- ---' :..ijaiega kuiturnoga kontinuiteta, na kome nakoo sumraka antikc najr;rnije svi-- - ,- . .:;::jovjekorni spomenici i u arhitekruri i u skulpturi i gdje se i medu spomeri-:-:-- ,.-i.:.:.'.1 ia\ ljltiit i najsrarije.do sadir otkdvene srednjovjekovne freske.

I : . -..: :..i-iu. gdie je nosiocem livota bio grad, najradje se bilo pojavilo kaaal1sn'o;- . :-':::'e z:raJilo sroju tradiciju i sr,oju organizaciju, koloj su Zariita bila biskupska. : . : ..:::: iim ir:ior irna od Pde d,.r Trsta. D.

;"--- -.*..*dfl

Dugo i sporo prodiralo je kdaanstvo izvan te zone u tustidnu unutrainjost, kako to po-kazujc i odsuswo starokr$ianskih spomenika u kontineotalnoj Istri, a i kasnije, s kraja\II stoljeia kada potinje seoba poganskih Slavena u Istru, sroljeaima je trajao proces rekri-stijanizacije novog slaverNkog tla u srcu Poluotoka. Joi poietkom IX stolreaa slarc stanoy-nirn o n.izi' lje isrcrske Slr\rne pogunima.

Ta slalenska migracija ie uzrok da israrska uoutrairjost rije frogla oddari koErinuiterkakav je s:riulao obalni, ravnitki i dolinski pojas. Na tom pojasu uz moreJ \ef se u pr\-ommileuiju ulorije:rjuju i pne bencdiktinske opatiie, te istaknute starice sredqio\iekornekulture i umjetlosti. U doba feudalizacije Istre, od franadkc vladavine i kasnije pod njc-madkirn carevima, \'elikim privilegijama i donacijema istarski biskupi i operi posteju uzlaitiie feudalce i naiznatdjim potitiikim i ekonomskim silama na Foluotoku. Najvarnijibiskupshi i opatijski posjedi sterali su se upravo plodnim ravnicma na tom pojasu.

Te sflage, koqcefltrilaue u neprekidnom iivotu sttrih :laseiJar u moininr pozicijama bis-skupa, benecliktinskih opata i feudalnih eksporenara pojavile su se kao prli materijalnii moralni nosicci sreCnjovjekovne umjetnitke opreme oa zidovioa nor.ih ili obnovljer{histarsliih crkeva. Uz \.ei spometute najstarile fi.eske u benediktlrsko,i crkr.i sv. Anclrijena otokri kod Rovinja i u gradskoj crk\.i u r.riSevinama Dvigrada, redaju se od XI stolletatleske u benediktinskoj opatiji sr,. Mihor.ila nad Limom, u Sr'. Lovre&1 na ageru poredkomeju Sv. Agati kod llanfanara na qekadsSnjem starom dvigradskom teritoliju, i u Sy. foikikod Feroja, u kraju gd;e su se nalazila stsrl nasel;a Sto su krunije izunria u srednjovjeko.,-nim epiJemijama.

eiti se Ca medu bene<liktincima treba traZiti i n:rjstore koji su izveli ove najstarije sred[jo-vjekor.ne isturske freske.

Od XII stoljeia zidne se slikai'ije jar.ljaju i izvat or.og pojasa, u istarskoj ulutraSnjosti.\risoka kvaliteta fresaka u Humu, u teiaikoj sredini, bez sumnje nema predurjetr u samomtlu, te je ne moZemo protumaditi 1lcz ioterr.elcije jakog feudakog aosioca. ak',,ilejskogpatrija|ha. koji poaetkom XII stoljeia, uz brojne istarske feude, dobii'a i Hr:m.

-\tvilejshi patlijarsi, eksponelti carske polirike rra Jug!, posraju poiettom XIII stoljeiamalkgrofovima cijele ista$ke pokajine. Ali u ias,i kada qastupaiu kao upravitelji, to tiou neprestiilim lanjskim i unutaitjim sukobima protusio\'I1ih druit'enih i politidkih sila,u budenju komunalnog iivota gmdor.ir i njihovoj borbi s biskupima, u ekspanzivnoj poli-tici Venecile i te,-itoriiainih feudalniir dinasta, proZivij.rva stoljeie sr.og najburnijeg vrenja.i'rerlabi drr kao kohezicna snaga ostr-te jedirstvo u \ra razbijenom uozaiku istarskihferdl. r'iisu rrogli ni sprijeiiti, u nizll gubitaka i ustupaka, posteper-ri proces sudboaosnogci;epanja cve zemlje na cl.,'a dijela. Na obali. s predajom grad,rva illeciina, a u unutrainjostis uzulpacijom clklenih posjeda, koju pror,'ode goriiki knczor.i, na ista$komc se poluctoku

acairiu for:nirrlti dva oclr.ojen;r poiititka sistema, koj,t ie obiljeliti daljnji iazloj istarske

ao-, ijesti slc t:roo do napoleonskoga doba. U XI\r stoljeau cio zapadni obalni pcjas, iuZaai.iiii irijcile dcline mietaiki su posied, a ceiltialoa Istra s upoliStem u Pazinu, goridki je:r,:reJ i konaino, rasljcdbenim ugoliorom, habsbuliki posjed. Kada napokon godinel+1.1. bude ciefiriti\'ilo sloi'nljena svjetovna noi aki'iiejskih p.tri;arha, a mletad\i se posjed

:rr:l;i i aa Labir i Ploniu, i dolinom rijeke lilime i na Buzet, taj ie poiitidli rrsujcll ist.Lr-

.r..:.l l1a produbiti iaziikc koie su i u rarijim epohama Cijeiilc obaini i ralnitki pojas odr.::r ike,-inutraitje lezgle.

--.,:r loj,rs i iuzna Istra ostat 6e u sferi Juga, unuffaSnja Istra i liburnijska obala

- -=::-..: loiiriike promjene, u unutrainjem Zivotu Istre pomieraiu se i druStvene snage.

"., : \iII sroljecu i $ad i feud krie snagu istarskih biskupa, a u XIV stoljecu benedik--::.i: r;;rije proZilijar,aju duboku unutarrju krjzu re se postepeno gase. Uspoiedo, na:::::.-ercin i kultumom plalu rasie znadenje iai&og elementa ne oba istarska terito ia:i:-J,ifr upmi'iteija, gradskog paticiiata, feudalnih veleposje<lnika u mletadko; lstri;:-:-:':ih komuua i puikih brutoyitina po cijeloj Istd. Laidki elemeat imat i. cdsado osjet--':-'..l ulogu i u samom crkr,enom X','otu, a s\.retovfli se Cruitr,ed firktoi-i, osim toga, javlja;u

..::.iJf, i kao glai ni naruiitelj istarskih fresaka.

Lr: rL.ga l:remens moranlo raiunati i medu sii\ari'-na na profesiorale, laike.

"ieiu narudireljima, laicima, iz riieg daudn'enog sloja, na tiu mietadke Istle naiazimo

::leuike prtricije Barbo iz .Nlotor,rrna, koii u XIV sroljeau daiu u crkvi s.i. -'.trikole usreds'...i: Fosjeda u Rakotolama, u motorunskoj okolici, oslikati ciklus iz sr-eieva iiiota-. UL:rirltini Skampiii i drugi pariciji u XIV i XV stoljeiu ukraiuju zidnim slikarijiimi s\,oje:::e1e na iadlnlu, pa se u Sv. .ilateju u Prodolu daiu i portretirati kao donatori. Lr XV.:r.jei:u usied koltiner-rtalne Istre, u habsburakom Pazinu, iedao od nejvailijih ost\.areoiaz:.rr.S slikiLlsna u Istri - dekomcija s\.eiiita zboEe crkve - nije zrmisiivo bez ilter--..-::ije feudalnog gospodara paziirske grofolije i niegove druit'erro istaklute okoiir-re. Nc:-:', :i:lu riuiedja,inog tereta i Zile inicijative z:r ole brojle oslikrte ciHuse koji se od XiV.-.'lle.-j .lrroZe po grariskiar i seoskiil crkvicama ponio je lti druit.,eni sioj. sam istarski:.:1. oisillizirtn u slojin nabo2mm bratovitiqama. Te su biltovitine predstavljalc, u.r:\-' ei:r.in 11 ru) najr,aiaiji kanai, kojim se maoifestirao or:l::nizirlni, samouprJlri dru-.:.-ei zi,ot puikih m:sa. U lrjiare sLr se akumuliraia zlatlra materijaha dobra, zemijiSni

i-'.'-ii i rente, tako de su te mc.role lriche. imale uz ambiciozne hicijatile i reahe eko-: :::::e teiDeije inr,e:ticiil.

L1 :u.\im ],.latovidnaina obitvjeitavsju nas ved same teme istarsklh fies:ika. pa te pol-:oZrre

-i-..--i\e iiiarno na sliksma sabiane u molit'i, u ophociu i1i pod ckiiijerrr Bogo.odiaina:.:lriie:: fLita (Barban, Beram, Dvigrad, -\larteoigla, Oprtail, Sr.cn ir:deEat, Viifljan,l::r' . jiao laruii:elje fiesalia biljeie ih i ratpisi lla fieskama (Beram, Baje). Ilrugdjer.- :--:ir.uju freske priiki kolektir.'i orgal1izirar]i u svojim slale[skim seljrikirc komu-:ir..;:lstupajli ih 2upaoi, pcZupi Di ostaii dobri mulir, (Dragui). Vea godirre 1315.

-.:-, ,r--, iniilu ralosredajoi'jekovau crhu sr''. ilartina u Bididimr i naluiujc za nju r,o\-e

::.i: --l..rnii-rus Bo-nosius(. irlartie tsoboiii, hrvEtski Zupan iz Barb:ina, lianost kolu spo-:: -': : jejna ispraln iz tog vieileiri':. Lr Paz'.r, glagoljski .-atpis datiru izraCu fresaka s

. --:-:: :-161. i liaoostina tadeinjeg lokalncg feudaica, Zupnika i seljadl,cg Zupana. Od:r:i:: ,-'\'\- stoijcia afirmiraju se kao naruiitelji i poje<iinci iz puka: obrtaici, irauiniji.: :- : ::::,::i popo'i gb,goljaii, pa se sada i rjihoti dolletorski portreai ja\,ljaiu rLa istalskiq,.-.. -. :ir-r. Oprtali, Hrim).

::: : ie j.rl icdlcin ,.:i s.,.a ta istar-ska srcdnjoa"jekovna stoljeia, utYrdit ieno dai-: : : -..r ;..,i:er::ike slle u stiaranju o''e unjeiqosti predstovljniu oflcijelna crkva,..: --:-.:- l:.-.:rz.ciia, zem.rljski gospodar i radicija staroga grada, a od XI\r stoljeajl i.i

pre\-hduju snage pudkih masa. Od tada, uz djerke iznio*e klalitetna urrcza Sto ga posre-duje viSi dru$nrcni sloj - i domata istarska umjemost u svojoj je suSrini pudka.

-"ledu losiocima ove umjetnosti u XI i XII stoijeiu, uz preCstalnike domace, lokalnetradicije. ist:lnutu su ulogu odigrali eksponenti shitnih koarineffahih sila. Oditujuii screi u s.:-'noj udestalosti germanskih imena politidkih i crkr''enih dostolanstr.enika, oni susr ojii'n vezama i inten'encijarna pridonijeli da se i bastioa tih stoijcia pojaYila u sloZenojnziononiji. Uz ireditelansku iikovnu baitinu, url'erovanu tlom i tradicijom, javijaju se naliejkame toga doba elementi koji upuiuju na ko4tinertahe veze. One osobito dolaze doizr;za u benediktinskom Sr'. l,lihovilu naC Limoo (KloSter) i na freski u Sv. Foiki kodPeroia.

Siil i-iesatr<a u apsidi i oa istoir.om zidu opatilske c*ve sv. Xlihovila kreie sc u gradcrmairtenacionaine beuediktinske umjetlosti otooskoga razdoblja, gdje tipidla izrazajnosr

-*..r'e. ito samim pokretom tumaii misao i smisao radnje, pripovjedaladkom dinamikomki:lrniaira u giupi muditelja Sto kamenuju sv. Stjepana, dok se nad prvomudenikom, u:l:nenom blijesku i na crlenim krilima andela javlja nebeska iatervencija. Na r-elikoj'. erl\aLi sr.eca u biskupskom ornatu i paliju, sto s knjigom i Stapom u liturgijskoj rar.noteZi';uiisnutih rutu stoji na istotnom zidu, slaZu se i preiivaju saopovi krupnih zrakastih:,i:ou kao aa otonskim minijaturama.

l- S\'. Lovreau vide se u pokmirrim apsidama Zuple crkve ostaci iiesaka na prvom sloju:--:\e. sto potjedu iz XI stol;eia, iz vremeea niene gradnje. U palimpsestu izlju5tenog;:;:eirta i rasprSenih mrlja vapnenih premaza jedva se nasluiuje Siroki lineament haljina- -i'.iiirra otmjena ddanja u pozi antiknog kontraposra. Iz tih mrija jasno izranjaju giar.e.

--- :ireru 2ute puti pedenim su zemljama i bijelim srjetlima opisane forrne, plastidne sugestile.r-r=,r su indii.idualizirane fizionomije, u kojima se uz neke otoruke crte javlia bizanrinska. ::::k; tipologija.

- -::u pokrajurskog majstora u Sv. Agati kod Kalfariara probija se kroz bizantinsko na-.. rj. i.maniaiia stilizacija fome, U hijeratskoj fiksaciji apostolskih likova, okomitih pa-

-: i nabora. doimlju se glave, gdje se koosrruktirna funkcija boje i lidje preobrazuje: :-:-li.rr autonomnu vrijednost geometrijske gradaje oblika i simbolidne polihromije ze-: -- i.

j.lrja-\a i rumenih madeia na bradi i jabuticama.

-- :. F..iki koC Peroja, u monun'rentalnoj sceri Kristova uzasasca, komponircnuj premar

--r-.\r.i ikoooglafskoj shemi, a u pojedinostima modificiranoj zapadnjadkom redak-

:: .::-. : ,: srilu je prevl:rdala rcmaoika Zapada. lbdsno su preuzeli roaranidki linearizmi,r- -. :. i-J !e haljina podvrgli ornamentahom ponavljanju geometrijskih shema, a r.elike: :=: -..:ctito rla anCeoskin bedrima - podijelile su se na manje samosta]re plosoe.: --: L ljima se unurai11ji crtez prenrcrio u romanidke kaligrafske dekorarivne sistemc.i::r::ra:rr "..unena( rijela andeia giblju se u rplesnom( koiaku, a skutovi im se lepezasto:,-: ..,: r: rialcuskin romanidkim freskama. Osobito le karakteristidqo koncentri&ro ro-

---i : ..:,:.r:l .rr plastu Sto pokliva Kdstove noge i dekorativl1i dvor-njegova piaita u si-

li

:: .r.- ii.1th kr aliteta u Humu, u georgiinom.-=--,. ..i r edih promemih putovar ne mogu se---':-: u \II srotjeau od akvilejskih patriiarha.

-- r-j : :,.:::riaku podlopxr duboko proZeo bizantinizam srednje epohe onim snaznim: . .: -: '. u io lrijeme zaplar,io sjeverni Jadran i sjevernu Italiu. To je \'.rijeme kada

ambijentu iuma i oranica, uda,objasniti bez izravne feudahe

: - - :::,r.r z.u:iahu raclionice dto snaraju mozaike u Torcellu, u mletadkome Sv. i{arku,: -:::::-io:ne Sr . Justu i ito slikaju freske u kripti akvilejske bazilike. Iz toga kultumo_i-:. =:::i.i

prostora i iz tog Yremena regrutira se i humski anonim, ali on aosor.bila sliliar_.r: :..:\c iz pn-e ruke, vy,erojaruo iz bizantinstih minijatura. Otuda tlegov smisao:.. i:-l-.e ion]]e, za rjihovu plastidnu jedrinu, za formalqi njihot estetizam, za skla.inost!:.'r:eia i stalora ljudstih likor.a i za njihoye medusobne odnose u ptostor.:.r oslikanih polja.O.::rta r]raz tih slikarija leZi vea u samome slikarskom materiialu: u siol.evima pastoznih:--.:::z:r kcjima slikar gradi sliku od tamoijih tonaliteta u sr.jetlije, u modrim lazurama.irj!' !,rer1aii iznad cr\-enog impasta da bi posrigao prozradne ilubiiaste preli\'-e, i u vrinim.:':.:r srjetlira distog vapna koji se doirnlju ino iot ii*. Suptilnim sli<ar.skim osjeiajem:'z,r;c je gomji, oadredeni regisrar s kdsroloskim temama, koii slika tim bogatim po_

'.i:.lk::, od donjega, pod-redenog regisrra s hagiogmfskom remom (mudeniitvo sv. Lovre).-i"r \lih samim cn enim tonalitetima i samo je<inim sloiear boje, imitirajuii ,il;;;z::.: na kojoj je izvezena cncna jednobojna slika.

-l::.: i ,lubrrlio proZimalu ditav sier.eruojadraaski kompleks bizantinske forme u cijelomeii,.I :tr1jeJu, a i u XIV sroljeau provladit ie se tragovi njihova nasll.eda. prer.adene u fraze-.-i: ilc,l-noq jezika, oqe i u Istri daju karakteristiian ton romaddkom slikarst\.u.--.--'uoparijskucrh-uuSvetvindenruukojoj se satur.ao po svom reoloskom, enciklopedij_

'i.:: : h.rgiograikori] prognmu najopsezniji istarski romanidki ciklus s kraja XIII sto-'.::' LLrio ih je majstor og,obenus iz Trerisa, ali romanidki bizantinizmi zive i u lokainom., ::-.-:ju. u freskama jdle Istre, u Sv. i\Iargareti kod Vodaja[a, u Sr,. X.lartirru u Bi_-::::: 1315) i u djeJima Sireg puikog romanidkog sloja slikarija, koje i u ul1riffasnjosril.--::. u -iredinama popur Dmguiar nastaju na prijeiazu XIIL XiV ri"l"f". U Svervin_-: -l se bizantioizmi preplicu vet u samoj ikonografiji: na velikom posijedajem sudu.-.-r :u kompromis sa zapadniaakom fol]Ilulom, na centra.hom apsidalnom prikazu pro_.::- r .u scenu Kristo\'a t elidanstva zagovomidkim likovima Bog'orodice i sv. Ivara _::. --:-. ..m bizanti$ke Deisis, koji te se ponoviti i u apsidairrim priliazima istarskih seoskih--* :. Brzanrinska dionica daje onu ritualnu odmjerenost statu i ktetojama cleizisne lladone,-., ::rie u samom rjeiuiku ustaljenih morfotoikih fraza, koje na sr,jetaikim haljirama ru_.:---.i :.'narljaju vea skameljele sheme mokrih nabora. Izvjesne bizantinske crte zive i- .:::::r lzionomija, samo je i o'dje XIII stoljeie premetnuio plastidle \,rednote u korist:- -.:-ir: !r.isn. izledenog izvanredno vjedtom kaligrafijorn. Brizno i detall,ro ,rruj..or.":-i-< ;::aremio kad 1e zelelom zemljom crtao lica (Madona) da bi ih zatim pokrio svi_: - ,: . - : i ixjiaasrom pastom inl<am4ra i na njoj definitivno ialigrafijom crnog i crvenog- .:-., ,r.::iiao i do|rSio sliku (apostoli). Taj crteZ jod je iivlji kida je malstor bio nerc_

_ :: :r'e:ji!kih predodlbi. U kalendaru, u prikazu mjeseca sribnja, razigrana linija: r .- : \.Il:illliJ.-. -. ,- -:::: rei,riikim i siikarskim posrupkom radili su u to isro \,-rijemc majstori kojil: . - - i ::-::irirjoj Isrd na ladanju. S iakoiorn i bcz priprema, ispisalim kurzi\'om ,.<

..---"--,&€l

pise ruka u Sv. Elizeju u Dragutu salete likovne tekstove po crkvenom zidu. LeZernoifu 18

skica ocrtavaju se fraze jednoga govora koji se giblje na samoi granici rutine i improvizacije. te

Na wijetloi Zud<astoru2idastoj Zbuci, koja u velikim plohama, sama, nepokdvena boiom,daie tor cijelom crkvenom prostoru, sjedinjuju se kmpni omamenti i figuralni grumeniu jedinstveno tkivo, u kome izvauredno dekorativno sjaii najiedqostalrdii sklad boja -Zutg crvene, zelene - u apsolumoj vrijednosti pigmenta.

U toku wih ovih stoljeda visokog srednjeg vijeka slikom dominira ljudski lik. Izvan realnih

Fostornih odnosa, izvan zbiljskih ambijenata, poduprt samo najnuZnijim scenskim rekv!zitima, ou daie slici smisao i mjeru. Javlia se qa pozomici bez kulisa. Daleko od prostornihiluzija, Sareoi, raznobojni vodorar,ni pojasi u pozadinama likova izbacuju suprotstavljenuokomitu gradu l]'udskih figura do apsolutnih gospodara scene. U tim iarenim pojasima

sarokri&nskog porijekla, geometriiski su prevedene ozrLake za pEzpl,; za nebo, za vege-

taciiu, za tlo. Ali dok se u kontinentalnoi romanici desto gubi iskonski njihov smisao, pa

se sastav tih pojasa oslobada u Barenu osnovu, u Istri, snagom juZnih tadiciia, rijetkose kada u rasporedu boja pretrgne nit istinskg iskonske simbolike. U najviiem poiasuistarski slikari zadrtavaj:o modrinu neba ili niene hromatske eftvivalente, koje dopuitapaleta sredniovjekovnog zidoog slikam, a to su zelenilo ilitamnoi gotovo cmo) sivilo. (Ono

ie, u stvari, tehniika podloga za skupocjenu modrinu.)

Taori pofas sluZi i kao kromatski naglasak najvaZnijih ideinih tadaka u religioznoi slici

- wetaitih glava. Kako se one izokefalidki redaju pred tom nebeskom zagasitom zonom,m na njoj snagom samoga kontrasta kao Zarko zlato blistaju krugovi njihovih aureola(apotoli u Svetvindentu). 16

U XIV solledu r:lazi u Istru nova umjemost - humanija i blfia zernlji, bliia neposrednomptrastidnom i prostornom iskustvu otlrivenog svijeta. Ona prodire izvana, naiprije iz Ita-lile, koia, posliie osvajanja sijenskog slikarstva i Giottove pojave, postaie u tom stoljetu,aditeo iz kojeg se Sid nov likovni govor daleko u evropski prostor. Uskoro Ce, medutim,p.iti:cati i struie s kontinenta, a istarsko ie se slikarstvo otvodti sviietu gotike.

Pcredstvom motor,rmskog ogranka mletaakih Barboa nastaju u njihovoj kapeli, na njibvoj zerdii u Rakotolama, slikarije iz ruku, bez sumaje, nekog pozwnog taliianskogslila;ra- Maogo ios u tom liiepom djelu ima daha Giottova ofl(Iida, totko tu ima strogog 2r-23smisla za plastidau iedru statuarnost ljuclskog lika, toliko nove prostomosti, izgadeoeu wiitjeoim dubioskim slojevima da rakotolsku legendu o sv. Nikoli treba smiesti{ dinise, oegdje u sredinu XIV stoljeCa.

KEalft€ra rakotolskih slikarija nije se pojavila vih nigdfe u Istri. To je djelo ostalo i bez

ibt\r:h odieka u regionalnom stvamniu. Drugi talijanski tokovi, dekorativniji i manjerrimalni i konstrukivni, prenose se u Istru i nailaze na lak$i prijem u doma&rn slikarstvu.

Pkittro doAyliena grupa apostola pokreCe se na velikoj sceni Uzasadda u napustenojc*ri w. Pelagija. Znama bizantinska iskustva io5 se provlade njome u zelenom podsli-lzFaaiu iukamata, u teonim dvorovima, u jakim bijelim sviedima na izbotinama forme. 20

]iora 6i:6aimst $to provijava cil'elim tim prikazom, unosi vedriju i Zivlju skalu boia u

".-rF Eelive okera, u crvene i zelene zemlje, u ruriaastu, tonsku modelaciju puti. Uduievnom raspoloZenju pokreCu se grimase lica, tazviia se Ziva gestikulaciia,

E @iE zmasima nabora gibliu se tjelesa.tt

r.:,..--::::'rimamletaikihprimitivaodgojiosemajstordtopotkrajXlVstoljeiau, -. .---: ::-'" Bog..rodice u Sv. Anturu u Zminlu, na tamnoj pozadini i u savtienom

.'-i::::-::: riesko-materijaiu, iasnim crtezom i zvudnim akordima boja slika andeosku

- ---..: :r: Bo:oloditina Pdiestotja

- --1:-..:::.: iunih robustoijih Lica, u nasml-eSenim oiima, u punom-plasticitetu podatnih

ij-.-.. -..1i se kasni tredento bolonjskih tragova u SvAntunu u Barbanu' na freskama

.:: .: a-tale negdje u prvoj dewrtini XV stolieia'

?--:: i prijenos talijarskih likovnih dobara omogutuju prije svega politidke i trgovadke

-.::e s -\!iecima. Na neposredao nadin to obavijaiu putujuii i1i pozvani slikari iz mleta'kog

,r:: i iz gomjrn dijelova Italije. Oni l<llie i u XV stotjedu Nalazluo ih na obali' ali ih

:.::r;uje i unutraSnja Istra.

Prslije 1.131. godiqe maistor iz mletadkog kraja - ili iz mletadke umjemidke atmosfere

- i.tir. zariim toplim bojama dok na iidu Zupne crtle u Bermu slika dekoratil'oo saie

=,.ieoskih zborova 6to sviraju u nekoj vec unistenoj liarijinoj slavi. Drugi majstor, iz gornje

i--:1ije. u svetiitu te iste crkve kompakaim I'oluminoznim masama postavlja u otvoreni

::roioasri kralolik scenu s konjaniikim likom sv X{artina, s aktom siromahx i s onim ne-

z:.!ie!nim frontalnim obrtaiem konjske glave'

\: r ielima cvjetne mletaike gotike crpe pobude majstor Albefi kada godine 1461' slika

-l ;ki'i sr'. \iida u Pazu. Izrazito su dekorativne ljegove namjele dok na crYenoj pozadini

--:-.r mletaaku dipku rezbarena prijestolia da bi posjeo Bogorodicu s- goLim djetetom ii.::r-io je onim r*kosni- viluganle- nabola ito se buino prostiru i podno2jem prijestolja.

l: s-, e r.eia potraZnja za slikom, koju naruduju ponajvise puike bmtovstine za svoje ka-

::'e u gradu'i na ladanju, podstide i \"eau aktivnost domaiih mdionica Arhivski izvod

l.:-2" ii,,, obalnim gradol'ima, u pn'ome redu u Kopru, gdje se 2ivlje nego u svim dru-

=--- i',".ti- g.adovila stiedu sredrLjovjekovna tgovina i obrt' U

-samoj. koparskoj obifelji

i-".r.._L i""-"ri* su od xtv do XVI stoljeia, unurar per-sesr pokoljenja, bili slikari. od

;.,o! cterigina, u clrugoi poLovici xIV stoljeca, jos postoji uljenom bojom prcmazano

i-.-.,rui oltarom ri koparskoj crkli sv. Tome Drugom Cleriginu' oko 1400 godine'

. -.i,ri., ," freske u crkvi sv. Jelene kraj Oprtlja' Treii je Clerigin' kasdje' godine 1471'

. '*- u opr,uLj.t oj crkvi sv. Marije. No i biz arhiYskih podauka' sam karakter saduvanih

: :: j:]]as ot]rrivenih fresaka uvjerar.a oas da potkraj XIV stoljeca rade mali majstori i u

-:-::injosri Istre, na ladanju.

S.i.-::r::mi talijanski tokoYi Sto djeluju na istarsku umjetnost vei se na oaibltim dodimim

-:-i.:= u gr"iori-a na obali i u ravnici, gdje im je odjek najjadi, pretvaraju u umjeroost

,,-. ,..1nu,-p".if"rn r, manie struktwalnu a src vi6e dekorativnu, manie prostomu i p1a-

:j::: : Slc i.iie linearnu i omameota]nu. U unuffainjosti zemlje njihovi su odjeci puiki

: :-,.:-l:j i aesro se ne mogu ni poistovetiti sa svoiim udaljenim izvodma U tim prco-

- . - - l-. +li ,. iistoia prvituih impulsa, rasplinjuju se stilske gmnice' a kako se sve f iie

.. --,:'r i konrirrentaine pobude, na pcrifemom tlu nicu novi oblici a likoYne se vrijed-

, : -..: q..injeraju da zahtijevaju nova i dmgadija estetska mierila'

i.. : .-.::-.lif iresaka sto qastaiu oko godine 1400 utie'u spomenuti tokovi' Iako se ta

::: : =---.1 sr-rstati pod isti nazivnik, mnoge su oznake zajednidke' Karakterizira ih

r: : .:r:. zr":. kadiada upravo pleciozna skala boja, Yrlo sl-ijetli inkamati' jako sma- 18

-, ..*.-*....rj-

njeni plasticitet, katkada negiran do distog crteza; pojednostavlieni oblici' potpuno she-

rnu,rt i Utlj"A nabori drapeiija; izrazito dekorativna tendenciia'

SYe te oznake, ioi potpuao jasDog talijanskog porijekla, petate gtt:u1""".-11:tl" --.l,l^t;

Jeleni u Oprtlju. U .rilirirunim lormcma i u slatkom' njeZnom kolorltu \l(oK le 'rlrrruv

dekoratir.'oi udinak. Inkamat f;"pxin, iajofixin [ca, izbliiedio ie do- beskrrte bjeline; do

prozradnosti razrijedenim okerom uc,tule su blijede mjeseceve fizionomije: nos' obn-e'

lute zjenice, bijela nasmi]eiena usta Cototo ''-t

tu tu"toita lica postala ornamentalli znaci'

uklopljeni u omamente uvoiaka, u,t'kutt" "ouus"n"

aureole' u brokatne kovr'ice' u

t "ripJi'i;"g"titt

sYitaka, u crtadke igre tarkih, neplastidoih usporednih nabora'

Koliko se od Cleriginova diela razlikuju freske lto ih u to Ydjeme na ladanju' u rustikaLooj

unurrJsnjoj lstri izvode re2acki slikari

U simbolidnom prikazu rZivog kriza<r u Lindaru, u odnosima boja i u omameotalnoi opre-

mi r-elike folije joS Zive mnogi elementi tog dekorrtivnog nacTtl .uli " :":Lcrt

lineameotu'

u ovoidima glava, u grotesknim ,pit'ouiilu ljudskih i zivotinjskih simbola infantilizam

se dflZi s visokim likovnim namjerama,

,\!nogo se ne razlikuju ni likovna sredswa drugog rustika' Sto.otpriiike u isto vriieme crta

itoLJriru sur.,.t-, slikowicu u seoskoj crkvi sv KriZa u Butonigi'

Jal je, bJistav ie odraz aristokatske gotidke ku1ture Sto opsjeda tog slikala na feudahom

i;d;i t;rk" grofovije. Hirovitoi i bizamom gotidkom modom. sv,oga vremena ko-

stimira evandeoske likol'e, po modi titize brade svJcima Neobiino je iiv niegov osiecaj

za scenu, za pokrct; izrMita m! ie,tiono't au n"ttot dilljom lapidamo3Cu individualizira

]ica, iak rla karegodzim i niihova mspoloZen ia.Iztaz;ito je niegovo htijenje da 6ksia Zivot'

f;;;;t; iogu,laj. ali primitirna sredstva daiu tom elementatnom verizmu gotolo

neki karikaturalni dojam. u grotesku se pletvam ozbilina stalost.pNoga kalja sto kledi

;;; K'il; na Poilonsn.f pustiojski i razbaruien 'Y k'll1il.."l"" ie istesana

S;* tr","go Petra, negdje izmedu smije$ka i plada svete lene rastegnutim prorezom usta

ruSuju za mrwim Kristom.

Virelka, adstokGtska atmosfera koja je u ambijenru urutamie feudalne Istrc zahvatila i

tri"Jsii -rti"ir"* provijava i djclom drugog, artisticki znatno kultiviranijeg slikara u

Sr'. -\!ariii u Gologorici.

Duz cijelog sjevernog crkvenog zida taj je majstor rczlio u modnim kostimima visokoga

.rruit\-a Zivahru spektakularnu povorku PoklonsNa triju kraljera S njom podinje onaj

::z redrih istarskih p kaza koji ae otada vise od jednog stoljeda unositi pod krovove seoskih

;iii raspoloZenje zemaijske radosti i slavlja'

L*cini govor tog majstora oblikolao se negdje fla $anici gdje se kontineffalna gotika

jiji*je "s r.ederrlon,: mo2da u samoj Istri, mo2da negdje na sievemom lombardskom

:.:,.r. i'oeritn, je njegov naiin, a sredstva su mu delikatna u svoj svojoj jednostavnosti'

\ bijelom zidu ta se -svjeza

slikarija prozradnih mrlia doimlie kao ah'arel na bjelini papira'

S:;rorost Sro se ispoliila u Butonigi i u Gologorici, rcste i s gotickom-stmjom ito pritjede

; r;;;;;"g zaleda. Pod njenim utjecajem u prvoi potovici xv stoljeca stvam se

__rus ,, otri sr,l Mihovita u piinu. sada se crkvena slika dokaia pretvam u pripo'ijest,

': zi" ahru rePortaiu.

l4-i

Zhost takre scene traZi i ambijentalni prostor. On se neravnomjerno izduZuje u pred-sii:o plaau. ostaie tiiesa! usred scene - tek totk da se u njemu zbiju zgusnuta ljudskattopka- a zakljuduje se okomitim plo5nim kulisama, koje su prije foliie na pozadu negoprworne oaake.

t:sporedo sa zahtjevom gotidkog prcstom pomstao fe i osjedaj za plastidnu, opipljiru tje-leflosr. Picanski ga maistor ispoljuje u prostornim todetvrtinskim profilima glava, u nji-hovim naglim nagibima koji se lome u vratu i u onom hitrom grafldkom opisu volumena,sjentanju formi, Sto tim glavama daje neki kistali&ri dar. OZivliuje i materija tkanina, po-krete se u mekani tok plastidnjh nabon, u vijugama giblju se okrajci pla5teva, razlijevajuse skutovi na dima. Ali pod kistom pudana IIa tim ruboim tekstilnim masama ne nalazeodaziva oi rafinirane kadence ni preciozni krasopis njihovih izvora, Kako zu se u esteticifizionomija i gesta pomjerili ideali od birane ljupkosti u neku rustikalnu trpkocu, kako vi-soki i strani svijet prcZirolje izraLajrcx putana nekim neposrednijio verDmom, tako se imalirirana stilizacija tekstila pretvara u znatno jedaostawrije i gmblje formule talasa, kojedostaju da se Dmedu nedostiZnog riednika obtka i neposredaog iskustva oznadi materijakoja je i u wijesti pudkog slikara postala plastidna.

Najvi5i umjetnidki domet oswarile su kontinentalne struje u Istri oko godine 1460, u fre-.skama zborne crkve u Pazinu. U njoj ie novi, kasnogotidki prezbiterr, nadsvoden mre-ZoJikim wodom, bio dovrien jos godine 1441. Presaden vjerojamo iz Kranjskg u to ie vri-jeme predstavljao u Isffi alhitektoffku novost, ali ie zatim, primierom iz sredi5ta grofovije,postao tipom koji je ciielo jedno stoljece trajao u graditeljstnr unutrainje Istre.

Dvadesetak godina dekao je taj novi, veliki napeti gotidki Sator, neobidno kojenih svodnihjedara, da bude oslikan. Zadatak je bio velik i, dini se, Ileliesiv za domaie sile, koie su dotada obradunavale s malom arhitekturom, s ograniienim progmmima i koje su nastupaleponaiviSe s jasnom ortogonalnom pravilooiiu zidnih ploha, gdje su koipozicioni p10-

blemi bili vei rije5eni. Posrcdstvom feudaloih gospodara pazinske grofovijg njihovihkapetana ili pazinskog prepozita bio je pozvan maistor izyana, ikolovan i iskusan, izra-stao iz ueke mnogo razviienije umjemidke sredine nego ito je bila istarska. StelE mu m-lazi porijeklo u juZnotirolskom, brikseaikom krugu. Bio je to majstor Sirokog daha i mo-numentaloe vizije, koii je s velikim razumijevanjem za prostornu koordinaciiu i osjet-ljivoicu za Zivo stmjanje sila u arhitektonskom tkir,r.r majstorski salio woj oslikani univer-zrm u no\''u arhitekturu pazinskog prczbitedia. Umetao je figuralae kompozicije s pelznt-oim okolinama u uske rombove i ffolete syodnih polja, a istovremeno ie, uza sm slobodukomponirania, uspostavio sporazum izmedu silnica zidane konstukcije i konstrukcijasrcjih slika. Negdje uslijed te uzaiamnosti slike i arhitekture dolazi i do deformacije pri-rodrih oblika i pokreta unutar onih Siliastih, istegnutih, izvijenih okvira wodnih jedara,

pa se produljuju i1i skacuju udovi, zbijaju se ili bujaju tekstilac mase. No slikar tim defor-macijama dile samu izra.Zajnost do visoke scenske patetike, koia lnrlminira u liku nebeskogr-ofrode, w. Mihovila, Sto usred woda, ugraden u srediinji romb, izduljen i metatan usLapu sYeianog liturgijskog pluvijala, dirigira gibanjem ditavog likowog sazvijeZda, ilipak do ooih sjajnih dramatskih borbi gdje se zamah dobrih andela otiskuje od arhitekton-*to iiniia, a di se ru5e kao poko5eno Hasje ili, gubedi ljepotu i snagu, udoZe se i suno.lradaiu rliz bijeg izdutjenih suwodrih ploha.

:- :-.'oj po\ijesti umjetrosti na istarskom tlu niSta nije dramatidnile od tog ciklusa, gdje': :er.loska vizija borbe dobra i zla bila satkana po nekom individualnijem konceptu, tko

=-:. na reroelju nekog trakata i1i po sugestijama nekog udenog teologa 5to je suradivao

- c:llioraaju or.e originalae, jednoluatoe pazinske cieline.-j r ejkom koncerru ljubidastih, narandastih i zelenih boja bogato i ujedmdeno razvija

-.- =:jstorov svijet. Na svodu lebdi u mreZi rebara u zagasitoliubitastim prostorima, gdje.e :: i.aljelskom ornatu i u katjevskim pozama ponavlja lik Sworiteljev u Genezi, gdfe

= =':lju hijerarhije andela, gdje se otvaraju vidici zemaljskog raja - ogradeni, njego-'.-=: ',:r!-,\ i aristokratskoga gotidkog burga s maniriano izduzenim, lelujavim aktovima

:.=.r.irelja. \a bodnim zidovima, u dijalogu delikatnih gesta usred intimnog interijerai,.-p.. :e'lu skupocjenim zastorima i mrtvom prirodom zbiva se Navjeitenje. IdealiziranaI L:--- i lijepi aadeli skupljaju se, klanjajuCi se, oko Kristovih jaslica. Markaatni likovi:::-:<-: s fuionoml-ama i gestama udenih humanista * karakterizirani kao portreti -::'e '.: easlikanoj gotidkoj arhitekturi, snaZnog prostomog utinka. Gedeon pred bitku.--i*:'e znamenja na ruau, gori grm pred Mojsijem, a dui visokog, gotitki izduljenog

=:: ::: zakljutuje prostor iza oltara, dDe se harmonidna vreva u uzgibanoj masormo;' sceni

-.-=-,:-;: Raspeca. Tu r.eliku kompoziciju medu istarskim freskama - veliku i po formatur tr: i<:-.-iom dometu - nismo, na Zalost, zbog tehnidkih razloga, mogli u cjelini rcpro-

-= ': otoj krjizi.

!.--: 'e;.::r detaii, s dva farizeja Sto raspravljaju pod kriZem, dostaje da se osjeti i po psi-

-.-{r,' rtsaciji treoutka i po realistidkoj karakterizaciji tipova - kao da su neposredno

:-- -;.H u sredljoyiekovnome getu - potencijal tog majstora sto se pojavio u srcu Istre,

-;::::: :::e tio ni slikar 5to je godine 1471. radio u crkvi sv. Trojstva u Zminju.

l-ij :-- \- uj\isi akcenti pazinskog majstora popeli u patetiku i dmmu, akcenti Zminj-i.... =.'-...a 1e:e u gotiakoj lirskoj pridi. Do efemini.rane ljupkosti podiednako ie slikaor--: ,= -\bdona i andeia, Krista i apostola, Zena, vojnika i staraca. Poetizirao ie detalj::rse: ri. pupoljak usnice, kovrdicu kose; stablo i cvijet; prozimost stakla u mrtvoj

t:=:c :-'e..\r'a i \ina na stolu posljednje vedere. Poetidan njegov porod njeZne fizidkerrq:r: i.::-:Farl u razmjerima ewopskih vodecih centara, Sto su, od sredine stoljeca,

:r::! .:.=: iealizma, znadi godine 1471. u stvari stilsku zakaiujelost.

-..: = :. -.-r-\..:n ladanl'u.

--.;rii: = -: Zaioju, prema svemu 5to su do tada stvorile domaie snagg oclredenije i jas-

=e 1*- :eiom sredenom i dosljednom sistemu, oswaruju prcstomi i plastidni ideali.1=:=:r=:,riskih prikaza udubljuju se u kubidne prostomine, zacrtane dijagonalnimT:r-r-:-: =:tralae persp*tive, forsinne rompskom mreZom tla, namemute kockama:==esij. '- -:suma na otvorenom proiirio se prostor s vedutama gradskih tgova iEi:- 5-:--.=:i:::i su se prostomi kavezi arhitekture na stupovima. Pejza2 se razgibao s

:!!r:/E- --ima na rubu vidika, razlistali se zeleni gusti buketi koinii, procvjetalir ;a._--- =:-ti rratina. Tjelesa bubre pod odjeiom, a u sodnoj ruZidastoi puti mekano

c rrsc :.: ----:;.r puni rolumeni glava. Tu delikamu umjetnost, koia ie stopila prcstoma i::.e;a=i j<:=- poslijedotovske Italije s visokim idealizmom gotike, na nadin koii pod-.e:: =: :ei-- l<::,^rneote deike sinteze, donio je taj majstor negdje iz bliZe srednie Evrope,r i{.-: d:--'--:. S:je ie iirot oyoj idealistidkoj umjetnosti bio produljen do u kasna deset-

45

16

43

19

-::. :i--. ::,-:tr-i:. L najbLiiem koqtinentalnom susjedsnu, u Kranjskoi, zidne sliliarije m:'-

-'.-=;-a u Cmgrobu (1453), nepozoatog maistom u Sv, MiklavZu nad Goro;;::\\- st..1jcca) i majstora u.l'ladama (1467), toliko su srodne lminjskom cillu.--r

,: ro susjedstr-o iini i njegovim neposrednim izrrcrom.

-.--:.-.:i desetljeca nakon poiave fresaka u Pazinu i u Zminju traje najplodnije razdoblje

:.::..irg zidnog slikarstva. Nikada kao u tom razdobiiu niie se u Istri pojardo toiiko sli-

-ij.:in ru.liu i ni iz jednog se razdoblja nije saiurao toliki broj spomenika. Nikada tuje

-.i sirok sloj istarskih fresaka imao tako odredequ regionalnu boiu, uvletovanu ku1-

;::l..gmgrafskim poloZajem svoga tla i tako izrazita pudka obiljeZia, uvietovaqa druat\-e-

:..ia podlogom.

\:jr-azniie i naiveie spomeoiike cjeline toga vremena ne nalaze se u romanskom, zapad-

:r:r i juZnom obahom pojasu. Kako tamo u to vriieme ienjava freskaotska produkcija

:.-:o1'o bez takmaca ostaje na popriitu umjemost na ladanju. Ona osnaruje veiike cikluse

:,i k..azen'ativnoj sredini, gdie je potraZnja za zidnom slikom bila najveia. Osfi'tlrule iir :eljlikoj, slalenskoj, unutrainjoi Istri, u crkvama u Bermu, Oprtiju, Dvigradu, BoZjem

P.lj!. llrastovliu, Vmnji i Potpeau i u Lo\'Tanu, na istodnoj istarskoi obali.

I-\r. autore til1 ftesaka kije anonimnost, pa samo dvojici znaoo imena i mjesto porijekla

- \-rncentu i Ivanu iz I(asn'a - sve upuiuie na to da im je uZim zavidajem bila unutrainjaI --::. Kras i rijedko zalede. Svojim djelima ti se slikad jasno razluduju od slikara iz is--;::iog romarrskog obalnog podn.rdia. Dok u to vrijeme malobroine freske istarskog Zapada

: Jug: o&azuju talijanske utjecaje, te sada ved nose i oznake renesanse, slika$tvo ladanjske

i.:IS\e gmpe nastaje u drugoj k1imi. Ono se oblikuje na periferiji kontinenta, gdje djeluju

: :tni umjetnidki elementi, ali gdje osno\ne pobude pritjedu sa sievera, iz srednjoerT opske

h-.:e gotike.

\::ije se te razlike tako jasno i neposredno ne uoiulu kao na r'rlikom ciklusu fresaka u

---1r' i sr-. -\larije u Oprtlju, gdje maistor Clerigin iz romanskog grada l(opra slika godine

11- I . na trijurnfalaom luku, u renesansnim oblicima, NarjeStenje i svece a tri rkoltinental-

:. ijtarska gotiaara izyode na zidovima lade Zivoropise Kdsta i Bogorodice i zavjeme sr-e-

:::ie slilie,

i-:z: s umjetnoiiu kontirentahog zaleda, s kojima ie unutrasnja Istra bila i politidki vezala,-::':e su stoljeiima. Ali u ovo l'rijeme, neposredno prije najveieg rascYata ladanjskih

,:::i;r. one su bile osobito iake. One su omoguCile postanak fresaka u Sv. Troisnu: Z :;u, a posrcdst\.om sftanog, viieg, feudalnog sloja omoguiile su i najznadajniji kon-

-:-.:--:ri impoft - freske u Pazinu.

- :--- i *ugi spomenik dielovao je na domade radionice. I Zminjske i pazinske sugestije

:, :,. ': ..,iietio Vincent iz Kastva, najkultiviraniji ladanjski majstor. Pazin je pobudno

:: : :: : :: iieske u Lo\.ranu, osobito je svojim velikim Raspeiem bio primjer komponi-

.:-. : :.:-.:e lcene u 'ertikali

gotitkog zida. Ivanu iz Kastva sugerirao je u Hrastovlju- - ,,: G::eze i smjestaj tog ciklusa na crkveqom svodu. Nizom pojedinosti uticao je

:: r- : :-:: :ilrnosra6ju. A1i pazinske freske bile su uvezena umjetnost naiviseg istarskog

:--. .:':: .-:': i iile su izlaz str'aralatke svijesti koja je bila riia od sfijesti ladanjskih 22

{-

slikaia. Oae su bite poticaj malim majstorima, a1i umietltost feudalnog ?azina nije mogla

u razid ladanjskog drustva i njegove likol'ne kulture naci svoj organski nastar''ak'

I freske u Pazinu i one u Zminju pokazuju svojim porijeklom putove koiima su stizali umjet-

JiU *;*";i u Istru. Ti se putevi protezLr istarskim zaledem prema alpskome svijetu;

*.,-"i# r-oal " Xt*jsfu, pazinstl u luZni Tircl. Sigurno je da su se na tim purovima uspo-

Jjrt".'.r" i porr"istvom likovnih izraza nizeg d:tStvenog sloja i da su one momle teii

..g....&ri;" linijom afiniteta -u susretima malih ladanjskih radiodca' u putovanjima

i i.-.]".:n .*adnjuma slikara obrtnika, u intimnijem prenoienju iskustava na istoi swa-

::-:Soj razini.

\-eze su s€ usposravljate s bLizim i daljim podalpskim zemljama, s krajevima gdje su domaie

..i.J.* ptJ,"zt" riudkog obrtridkog znadaia i usporena stilska razvoja' u zavietrini dvaiu

.. !-- ",

J"iit.r*.tog Jiga i kontirientalnog Sjevera, podrlavale dugu' ustrajnu tadiciju

.-:*-:."io1jeko1-nog zidnog slikarswa.

L<: ciie lalso odrediri i uvjerljivo ocnati sve male utjecajne staze i sva &ori$ta veza' Steld je

= ".at ;; podudamim momentima pojedinih spomenika kontretizirao slikarske veze

:--:r lstre, Krasa, Posodja i Kranjske, dok ie u Kraujskoj deinimo putove utleca;a rz

:- ---,:iie. K.oru5ke i juznoga Tirola.

-- =.i, kasnogoticki istarski slikari nisu bili usamljena pojava'

--ai-com njiholih fresaka kontinentaha se Istra i njeno neposredno zalede prikliuduju

=l::',--". ioje se duZ alpskog masiva proteZu od Piemolta -do

Kvamera (Steltov xub-

:=i< pojasQ, uklapaju se u to vede podrudie, gdje produkcijl zidnog slikarswa nastaje

i l-.3 .#r1- p;eduvjetima i gdje,-uautar tih pokajina, pokazuje i mnoge zaiednidke'

:-:r=a -r,e.S:::::'-- aI ne i istovetne.

:- l:'.::io kraje\ima, razliiite su sklonosti, uvjetovaae poloZajem tla i.sastavom druSwa'

:l-'' ='ere o .r-ijiro lokahim tradicijama i konatno u samome etnitkome mentalitetu'

:-5:'e ::iuule oj<u posebnu, manje ili vise nagla6enu regionalnu boiu Tim regiona-

li,-= z:.ajaju.e i p.,ike ista$ke freske iz tog;odstva i to do te mjere da se istaNka

J==---:-r' sr'tp" n^e moZe poistovetiti ni s onim najblitima u Posodju i u Itanjskoi'

Ir g ::._:: = mogao u velikom istarskom ciklusu fresaka u Hrastovlju, gdje je radilo

-.='-:.., izdre.jif, rad jedaog maistom iz Posodia, a isto se tako u d{ekom Seridnoor u

i-.-.i:' . ' dj"1u p,epo'naiJ majstora, koji je do6ao iz unutraSnje Isbe' (SteD

1.r :r. =ej::tim. pretjerano kontinentalou istarslu $upu nazvati 5kolom unatod poseb-

Lr; r:'. ': .sro odvja od romanske obalne gmpe i koja je diferencira. od srodnih grupa

,--.-,,= -==. Tolilii mrpanj homogenosti onu ni;e dotegta a niti ga je mogla doseii na

:a,::='<.::e rlu. kome su ne,tostafat ne samo jedinsweno sredi5te nego i regionalla

::i,= -. =:-z:'om ekonomskom, politidkom i kulturnom gravitacijom'

le*r -t = ;pa oblikolala u malim ftgoviitima, u obzidanim seljadkim gradiCima' na

;E:j- = -.-:=:e Sijetra, uz trsove i $oku, grlje je stikare radala aasuSna Potreba vlemena

- rlb'.= ----:::r on:.lio kako je radala i druge sime obrmike' kolare' kovate' kamenare

- ec: ---.:-r'<o uti.-auaa u ladanjsko t1o slavenskog teZata, ta ie grupa bila pudkija i od

r-EEsic: ==e

i al sr-ih podalpskih gmpa'

,-:r: :,:-::iemiakih ceotara i izl.a-n matidnih umjetnidkih srruianja oblikoyali su se. = =:'. :::. Oni su asimilirali i preradivaii likor,na dobra ito su ih u pokrajini uaplav-

.- i:'-:.::i kootirrentaloi tokovi, no istor,'remeno nisu odbijali ni ona, ito su u Istri,- i-i:r--:ti] du, biia dohvatna i bliza iz mleta&ih i goflljeralijanskih, takoder sekufl-

--=:..,:e,e.:= .'i. eir su im pritjecali kasni oblici gotiikog mekanog< stila, da se pod njihovim kistoma'i.r:.ize u istamku jeku i da nekin reZim ritmom proteku u naborima i u vijugavim ru-r:'.-:ta i skutovima svetatkih haljina.

T.i for:ora]Ili doprinos pmtilo je i msrrojenje kasrog gotiakog idealizma; ol1o je dugo uIstri gnjalo ffaienu ljepotu svetai:kih tuionomija i do kruia ovoga mz<loblja predstavljaloproruteZu trykoj, realistiikoj karakerizaciji. Ali taj formalni esretski ideal podjednako ieu lstri inspirirala i juzna klima pa je on bio osobito iztazit bilo na onim freskama, koje subi.le dedvati talijanske umjetnosti (Sv. Rok u Rodu), bilo na onima, gdje su uz goridkuosooru sudjelovali i taganski elementi iDligrcd, Oprtalj). A kada u XVI stoljeiu istarskoladanje zaplave oblici rcnesa$e (Draguc), raj Ce isti ideal - samo osnaZen novim poticaiima

- nastariti Zivotom dokle god bude trajaia freskantska praksa u Istri.Susretima istarskih slikara s kontinentalnim syijetom posredovala je i kasnogotidka gra-6.ka. taj demokratizirani umjemidki oblik, sto je umaoZenim, orisnutim listovima u to\Tijeme neobitno Zivo kolao Sirokim geografskim prostorima i medu Sirokim druStvenimslojerima. Mostor,'ima trgovine malih kramara preraljir.ala je ta umjetnost daljinq pa sux nizozemski i niema&i dn'orezi i bakorezi javljali poput ambulanmih galerija na smskimsajmovima, ulaziJi i u seljadke kuie, obreli se i u rukama istarskih seoskih slikara. U nji-hovim rukama postajale su te naboZne i poutne ilustracije \u,orill]a za pojedine teme, go-torim ikonografskim predloicima pa su istarski slikari prevodili grafiku na monumentalniziJai fomat. Ne odriduii se vlastite swaraladke slobode, oni su na grafi&im predloicimaizcstavljali ili mijeniali pojedinosti ili im po vlastito) maiti dodavali nove morive ili surkr.naino, spajali motive raznih listova u nove cjeline. Uza sr,rr tu slobodu opienito su gra-iaki predlaBci nakon godine l4?0. predavali pudkom umjetniku uz temarske, ikonografskeoi:rasce i nova likovna dobra. Na njegovo starije likovno nasljede ucijepiti su notdijskel:birhte izlomljenih, sintopiranih nabora na mzbuktalom teksrilu.

T:lo se iz svih tih naplavina, i sta iih i mladih i kontineotahih a i onih juZnih, gradilauin:emost istarskog ladanja - umjetnost perifema i granidna, zakasnjela i nepretenciozna,i.-la. sto se dublje utiskivala u ista$ki pudki sloj, sve se vi5e u njegovim preradama oslo-'::j:ia stilskih kategorija i postajala osebujnom, svojom.

l.::ria se i gruba i teika, ali oslobodena discipline 3kola, desro je u syojoj ladanjskoj zavje--:::i r na r'ubu dviju klima raaasla kao divlja i slobodna flora i radala neodekiyaaim novim: ---,-:iaa. Sfi-ara1a je svoju estetiku, imala je svoje ideale, a u rukama talenata znala je do_.;----;:..r'e na kojima su procvale vrijedaosti Sto sugestirno govore i danas.

- .-r-:<ih Jistova prenosili su se u ladanjske freske novi sistemi gotidkih nabora, Istaruki:-- -: :ri:jr iojednosravnjivali a sn'araii su i ylastite sheme. Katkada bi one gubile iz\,-omo:=.:r:-: z:-..enie pa bi se obrazovale ostre, uglate pukotine Sto bi se prskaju6i dekorativno.--.::. trl corriini, negdje bi u dramatskom kontrastu zai$ali tamni i svijetli iyeri

.-'--.--.,::-:':,: !.sliteno polje, a negdje bi se grafidki rez sveo u duboke i o3te brazde koje

':i ;rorolale oblike. Najjednostavnija shema reducirala je grafizme na ritmizirani tok poput

:andra. Taj tako primarni oblik - jedan od onih $to pripadaju naielementarnijoj abecedi

.:jia - nuZno je smjerao u ornament. U mjehove harmonika pretvarali su ti meandri:--:\-:r'e istarskih svetaca, nadjevali su jasrio oiviaene oblike niihovih haliina, svojim su vi-

'-:aiem narasli do dominante u dinamici cijelih kompozicija, a u konadnici, potkraj ovoga

.-:..lr:ja. oa freskama u Bozjem Polju, izvanredaom su dosliedaoidu preobraziJi svetadke

i<:-.e u lelike kolorirane grafi&e arabeske. Tako su ladanjski slikari u nekom nagonskom

- :-,-e::xiiem stanju obliko\,te volje sffemili prema grafi&om dekorativizmu i to ie bila

':::-: oJ izrazitih karakteristika svega njihoya slikarstva.

::=<e u Bo2jem Polju su vrh u razvoiu te tendencije, koja u njima, koherentno5iu izraza,

::-.::: ir,:ralrter stila.

--: :;'..reJo s tim strernljenjem oiitovalo se i drugo, ne manie kamttedstidoo. Bio je to.=-: r::or-i. barbarski konstruktivizam koji je teZio dvri6im oblicima. Gruba, ostra i duboko

-.::: .:lija kepko je strukturirala matedju. Za*arunje i saZimalje oblika postizavalo,::=r'.x kompalitnost. Tako su nastajala i mala ladanjska rcmek-djela: Bogorodica s

: =-::: i andelma u Oprdju, Oplakivanje I(ristovo u Vranji i ona monumentalna, st4-

--:r--: E','.1 u l{rastovlju.- -.::: :e-ja puike umjemosd za suStinom oblika oplemenjivala se na Jugu, na ista$kom--- : :-,:il s jasoim oblicima mediteranskih tradicija i neposredaije s talijanskom stmjom

i'.: -:-'*oj disljini izbijali bi najprodi$ieniji oblici hiperboli&om smielo5iu. U kdsta-

--=- .-;:.':..sr prelm je majstor u Oprtlju Bogorodidinu glaYu, u stereometri;skoj konsrut-:- :-.----:: :: siroboliinog Ivanovog orla u Dvigradu, u apsolutni geometrijski red uroaio,: r.-.-::=:l ':sru1e glave beramskog apostola, prenoseii i stilizfuaiudi taj motiv s grafid-

-:, ..=. 1,,.. Iiepota tih oblika skretala bi i van granica Dliiepe( umjetoosti. Jedra i sircva

.e -:,---- ;--: ::<: je u njima. Oni bi bubrili od obiija zdrave mezgre, plastidni, voluminozni

r::- =:-:: '::uta, bujali bi na ladanjskoj zemlji kao oteZali poljski plodovi. Radali bi se

,--i:- :-::. eetijepi i za mediteransko i za gotidko estetsko mierilo. Katkada su bili du-

=:r 1- -'-'1iim osn'arenjima, i u najveiem stupniu geomeuizacije bili su puni topline

=1g :=: i :x.kog humaniteta.

lis-. .: : :- i,rg1a i laljak, apostol Ivan iz Hrastovlia.-- i: a:::-:-irost forme sYela se njegol'a glava i njegov vrat. Ali iz te pung mesnate

=:Er::r,: ;=-::'-: i<rupne, mekano nabubiene odi i pupa Yeliki cYiiet usana.

: :,= ='::i::x sr-ecu qe bi priznao odredeno oblikovno htiienje i tko mu, ne manje,

-.l:= r::.: -,.-ejeru ljepotu, previdjeti u njemu tralenu ljupkost? - Liepotu, razumiie

i:- r: =.:-j.:= ='eiilu ooe sredine u kojoj je i sam termin lijepog, prema slavenskoj etin! E", :r: :=--::ia qe gracilxog oego punog, flrstog. A upravo to je vaZno, da se je u:-r:e : :-i'-: :-.--. --:c :Jea-l Sto ga je gojila sama sredina u kojoj je i za koiu je bio ostvaren.

l: :::' ':-r.: -.--i<:e:iliaoom idealu i freske u Senidnom (posve osamljene u kanjskorn:i!:-- -i-----.:-i -.. u istarsku umjemi&u rodbinu.-- r:.=1-, : .---'::-::::- iz Roca, derivatima talijanske struig taj je ideal jo3 iasniji. Smie-

,i:i .i.: : *--r:-, -'=-skih apostola u identidnim arhitektonskim okvirima arkada, modra

r :-:---:- - --:.---Ei:' pozadina, isti motiv kamkteristidno oblikovanih usnica pa i veie:=i::!*,: : -'ii:..3 liku iz Ifuastoylia s je&1im apostolom iz Rofu upozorenja su da

65

68

71

61

57

75

j - :-j'. .l:::!ke apostole djelovala i regionalna talijanska likovoa komponenta. Ali do-::-: '.:-': :::.el na mladenadke likove sv. Filipa iz Roda i sy. Iyana iz llrastovlja da se:,:: .i--r, s:: ila posle razlidita ideala, dvije laznovrsne osiecailosti, urodile i sasvimri-,'-:i: a-aiovi]Ila,

j--'':;r. cri bi majstod rije&o kada dovriavali djelo briiljivim namazima boja i zagla-::1-:r :adom mekog kisra. Najvedu paZnju posvedivali bi samo izradi puti: lica, ruku, aktova,::ie .i se uz jasni opis nutarnjeg cneZa pojavila i shematska modelacija. Njihov je kist::..:c na zidu vapnenu sliku u brzim, sumarnim izvodima, U tome zidnom ))fa prestoir.'.-e se je pojedaostavnjivalo od lineamenta do namaza, od riedrdka oblika do izbora boja,:,. rehailie i dekora.

K:o po nekoj ljest!'ici lTednota padala ie sa znadaiem naslikanih sadriaia i angaZiranosr.-\ara. Najveca u obradi glava i rulu, povrinija u naborima, bila je posve mehanidka urzl e,ibi omamenta, koji I'i5e nije izvodila - kao u romanici ili kao jol u XIV stolietu --<likarela slobodna ruka, nego ga ie oriskivao ihoki kist premazivanjem probu5enih papir_::tih iablona.

Radili su, dakle. alatom soboslikara_

Lz konopac napraSen crvenom zem.ljom, kojim bi na zidovima upucali rarrne granidne li-::1e polja, uz visak i ravnalo, uz iestar kojim bi zavrtjeli krugoye aureola, uz metalne puncesojim bi katkada peiarili plastidne urese u svjeiu Zbuku, uz kistove i boje, u njihovim su:.r:bama leZale i izrezaae Sablone lisnatih, cvjetnih i geometrijskih uzoraka pa i Sabloneze slova, Tim dekoraterskim alatom izvodili bi bordure, onaj veliki $areni skelet, kojim biisrosravljali red na zidu i mirili sliku s arhitekturom. Tim iablonama otisnuli bi plostopreko rec nasiikaoih nabora i one krupne olrlamente mogmnja i ruZa da bi tim apliciraoim,.rzorcima pretvorili syetadke i andeoske haljine u skupocjeni blokat i obogatili dekorativnu',: rieJnost slika.

-\,i najsnaZnije dekorati\re udinke ostvarfi su bojom; boiom u slici, bojom na zidu, bojom: ;e1ini oslikanih prostora. Iako je izbor tih boja bio uzak, njihovo je mije5anje bilo neznatno: r ajiho\e nijaase u vapnu bile su ogranidene. Funkcija tih boja u slici bila je simbolidna,s:eJdor-jekovno konvencionalna, vezana uz teruatske sadrzaie, no u toj maloi skali okera,;:.. ene i zelene zemlje, ljubidastog i katkada cmog pigmenta suadala se u rasporedu kon--:-d:anih parcela Ziva polihromija i svetadka se slika javljala pred okom kao ritmidka Saru:-= ziiu. Ritam koloriraoih parcela prelivao se i preko polja, obuhvatao bi cijeli zid, odjek!'-:: ri cijeLim prostororll zr,udnom hromatskom ravnotezom.--

-'e.n-ici, intenzitetu i skladu boja zname i karalceristidne su bile razlike medu poiedioim.-r:,-::ra. \'ei sam bliiedi, svijetloljubidast, zelenkast i ruiitastosiv raspon sotkog maj-::-:: :: juinom zidu hrastovljanske crkve izdvaja ga iz kruga istarskih slikara. Oni su slikali

''r:rzasiaerrijompalerom.NajviSiintenzitetpostigao,etaj kolorituDvigraduiOprtlju,- :: r srrenog majstom(. U njegovim slikama Zarki nalandasto-zelenoljubidasti akordi:r.r. ,'..l se na zidovima kao duga.

l'. ..,---=': o domaiem porijeklu i o regionalaom formiranju istarskih kasnogotitkih

=, ! ,:. :,:jill su se, zaslugom Stel€ovora, prije pedeset godina vezivari uz ime Vincenta 26

iz Kastva. lzyeo je veliki ciklus slika iz Bogorodidina i Kristova Zivota u crkvi seljadke bra-tolitine sy. Marije rna Sk ioah( kmj Berma, gdje se ie 1474. godine signirao.

Djelom taj majstor znatno odskaie od ostalih ladanjskih slikara. Dometom je stajao ,na

strajnjoj graaici umjetnosti pudke s umjetno5iu rafiniranom i odnjegoyanom( (Morassi).I u njegovom se djelu stjetu vi$estnrti izvori i pobude. Bitni dolaze sa sjevera, iz kontinen-ralne godte, sekundarni s juga. Ako u duktusu nabora, u gipkom vijuganju Bogoroditinih$-urota traje kasno nasljedstr,o alpskog rmekanog stila(, a u yraskanju nabujalih slapova

.r:i-e nadograduju se utjecaji kasnogotidke gmfike, iz drugov6nih su, iz talijanskih su vrela::i uslojeni sistemi dugih usporednih nabora (StelB). Noinja kraljeva i paZeva preuzeta je

z -,:lijanske aristokmtske garderobe, onaj liturgijski nadin ukraiavanja andeoskih i Mari-':::r plaiteva, dini se, sa pazinskih fresaka, sjevemjadki kostimi iz grafidkih listova. Listovi

'\L:Jom sa svicima( (Meister mit den Baldrolleu) dosli su mu u ruke iz daleke Nizo-z:.ke Oni su poslu-Zili kao predloici ditavih kompozicija: Kola srede i Poljupca Judinog.-- '',j,r! list majstora E. S. zagledao je Vincent, preuzimajuci neke njegove elemente u pri-r--: Rodenja Kristova (Prelog).

1r:-:-<a ovalnih Vincentovih lica mzlikuje se od tipova vediae Istrana. Ona je najsrodnija:::--a u Loymnu, koji nastaju u VincentoYoj blizini. U istarskim usporedbama ona budi1=:=er3 na Pazin i na Zminj odajuii vede veze sa s)evernom stmjom no s dmge strane

: - tiafirocento podsjeda poneka glava medu jahaaima fla Poklonst!'u kraljeva. Atmo-.-=: s.',r \-incento\,'u pripovijest zaodijeva svedaroiCu, srdaanost druli s ritualom a Zivotr:=- i:-: u dekoraciju, sva je ios mtopljena zakasnjelim gotidkim idealizmom, a oa velikoj:-J-= P..iJotrst\ a kraljeva jos nije zanijernjela ni jeka aristokratskih dekoracija goti&og

=:::---::---rilima. U svemu: visoki su bili ideali Sto su pokrctali fantaziiu oyog maistom,:.::::-:::;-oila medu slikarima istarskog ladanja.

):. :-ir=nr-l kaljeva, na tom gotovo osam metara dugom, razvijenom figuralnom oma-

=<=- .-.' .= je kistom tkao na zidu, plo$no, poput mskosne tapiserije, ona svedana proljetnai.--t=- =iu kra.ljer.a sa srednjovjekovnom pmmiom rfadih vitezova, svirada, sokolara,

--,r.i- -:::n i paZeva, sva ona revija uzvijorenih zastavica, perjanica, kapa, kostima i crve-:- :i=: - 'rijelim konjima razvija se kao veliki muzi&i motiv u kome lineami valovitir:i.- r:- ::!ke- gibije sprol-odne linijg razmjeita dionice koloriranih parcela. NjiSe taj::;= :-;: ii:jarika ito se ljuljaju na sedlima, u talasanju provladi orme na bjelioi konjskih:---:rr- :\:-. -'r se u salijanju konjskih nogu i oblih bedara. Zbog jasnode tog dominantoog

=:= : -,-=:: rcCucira prirodu, prcreduje splet konjskih nogu.

l:c :.:- :i:= :<onianika u podredenom smanjenom mierilu izvezao ie velikom, osnovnom:r':,-: : :i:::dr-au pratnru: faunu i floru aristokratske tapiserije; scene iz gospodskog

.:' -: =j;j=:: sluzu fto u raskoraku trubi u rog hrtove koji se napinju da u luku istjeraju

=:. ,:.=::': i:.-ne o lisici i rodi, o lisici i pijetlovima - darobni svijet bajki, Ziv odf:r'; r -; l:lainea.Ir i e = --'-:: Co2ir-io realni svijet? Na svim njegovim slikama, pdzore na otvorerom::- : - --: :=-i: lrr*o\'ite krajine s obzidanim gradovima i crkvama. Sve su ro morivir:r: - .,-=::.:1- J..ai se na Vincentovim slikama toliko mnoie i tako upomo ponavljaju

!f, < :r::s'= =;:::1a. ubora i obzidarfh nasetja na brcgovima nameiu dojmu kao pod-rn:ci: :r:-= lu-.==L.dta isurskog pejzaZa.

5l

5.1

J5

56

52

- ::::a\r mnozeoje oblika s!'e do nadogradnjc brda istjeralo je i na drugoi srtani pupanie.:::::-<ronskih kristala, onaj \,rutak lertikala u kome neprestano raste ruZ'idasta i liubidasta:':-:::rrrigana sve dok se taj ,ridealai gradr istarskog zilnog slikarsta ne prcbije iitikomr-rika i troz okvir sljke. U krcdnji Sro se rascvala pod simim dodirima iista kao da je::i:tor p65rl,1io dva djetaka iz minijatura da bi rmsiii cvietne kaplje zelenim i crrenim plo_l:na slike. A dolje, dao je drugoj dvojici da prostiruii haljine po putu kontrastiral.u zelenualrhu Zii.im crvediom kojim ie prodi Kiist u slaYi i zatalasati se hod u tapkanju golih apo_srolskih tabaaa.

U polumraku zapadaog zida u zornost se slike pretodila velika moralna opomena, moidaEr:no jedne pucke korizmene propovijedi. Bila je to misao o posljedicama parla prvih ljudi-llrm i E\.a) iz koga ishode i sve nedaie na zemlji, sva nestalnost Zivot-a (Kolo sreie) i

soaaino neumitna smrtnost ljudskog roda (ples mrtvaca). ViiebrojnoSiu likova prikazanole cijelo aovjeaansn'o, podvrgnuto opiem zakonu umiranja; dovjedanstvo srednjega r,,ijeka,e:rarno, i stoga rasporedeno po stupnievima druSnene hijerarhije. U porrcrci ie redajuprElstarnici duhovne vlasti, pa sr.jetovne i na kraju puk u Zii,opisnosti ,azttitih zrrrimrrr;a.Prel smriu su svi jednaki, moralizirala je slika, smrgrabi i sraro i mlado i jako i nemoino:;:1,u, kardinala i biskupa, kralja i kraljicu, debelog krdmara s duturom vina i kljudevimaail oiie, maleno golo dijete, kllastog proStenjarskog ubogara, vojnika kome pred smriucii.'p oe koristi, tugovca u punom duaanu sto smJni <tu]<atima ne moze podmiriti. smrri .r'e grabi za ruke i skute. Smrr u didaktiikoj poredbi dor,,jekove sutrainjice i smrt u pre-;r-bi pudkih pdda; u tiku mrrl,,aca dro noiu pleiu pod svirkom mrtvog gajcla3a. Smrt2,,.:na. ionidna, zlurada, Sto brenda po mandoliai, mude lomdkim rogomjpiiti u trubiju,;.:-uca iupljim okom i pokreie rasklimani ritam na mradnom i crveiom-zitlu.T::

.

,:r oti' kasnog srednjeg rijeka, epohe vei u ocyatlr) nastao ie u znaku najiadeg prodomi'.r.kih elemenara u evropsku umjetnosr, pro$irio se iz Francuske. presao je Alpe i alpsker:;ie!e Italije. Najjujnije je prodro u seljadku Isrm. Vl.eroiarno pos.edst.m graiike po-':. r.r se u ciklusima dvaju majstora Kasta!,aca, u Bermu i zatim ; Hmstoviju.

li--:r:.ri majstor sto ie u Hrastovliu vodio radoye na freskiraniu crkve sv. Trojstva signirao.: ::j-:rr 1-190. na zavdeoom djelu kao Johannes de I(astua, h,an iz Kastva.

::istokratskiji je bio sviiet Vincento\..: uz ii\-ot sela.

Ivanov je pu&iji i intimnije se vezuje28

I- kalendaru, na svodovima bodnih lada, redaju se uz alegorijske likove i scene seljaikihradol'a, pule teZa&og alata. Ako za llrastovlje i nisu bile izvomo stvorene, [eke su izp;edloZaka bile adekvamo odabrane i prilagodene istarskoj sredini, klimi, blizini mora,r.-talskom folkloru. U sijetnju Mlado Ljeto - kao i danas u Primorju * daruje djecu!:otrrom flrliom(, a u olujku prodarad riba prodaje i sipe. Dvije mtve prirode, s obje straner--;ra. sto su se osamostalile kao teme i izgubile podemo liturgiisko znadeoje, pdkazuju

=..ti' ubrusa, boce i pedenog mesa na kositrenom taniuru i motiv majolidnog oslikanog

;:::eorskog vria medu kri3kama slanine i sira; motivi mivni u dyoznadnosti prostorne vizije:.i..zgo i sa strane; motivi divd u iednostavnom aran manu: crteZ u bielini i bjelina na::':cm polju, a teme Zivotne i stvarne.

l.::-.iiiii slijet od Vincentovog napuduje u Hrastovlju nebo i zemlju. Ne tako lijep kao uie:=u a1i slidniji onome Sto je stajao u crkvi i bez napora ditao svetu slikovnicu iz koje je

: :-]ia oeposrednile disala, Ilrastovljarski seljaci gledali su mlade svetice, jedrije, puao-

=. ='e trd Yhcentoyih, mesnate apostole, proroke kao mudre seoske starce. Svodom sredaje

-=:-rpiostrlo se Swaranje svijeta. Vidjeli su Stvoritelja u razumljivijem liku strogog go-.:'-':i:: \ome se od misli i briga u&orile brazde na delu; zemlju kamenitu i pustu; zemliu:-:.=l:- u sn ararju i klijanju, rodnu prrim kupusom kao na njihovom polju. I u idealizi-::::'. :::airiranoj ljepoti aktova, pfi su ljudi vei imali ljihove rilaye noge i snaina stopala

:. =-- Ela lec je u zemaljskom raju oticala teZinom njihovih vjedito trudnih Zena. U::,--: -!::ma kopaia i u radu Eve dojilje i prelje gledali su svakidadnje svoje trudove a kuia:::--: --:;i s primoNkim dimnjakom, s ku&rim inveotarom, s komoitrama i kotlom nad:,=:--,: :-n'arala je ugodaj i njihove konkremosti.

:'- :e=j-is\e sn amosti Sto se u Ivanovom djelu podeo prelivati po otpornoj idealistidkoj::=::: ::: je plod poniraaja ove umjemosti u rustikalnu sredinu viSe negoli stilskih raspo-,:'-'-': ir'e je moglo donijeti vrijeme.-, =:: -- u zakaSnjelosti ladan)ske umjemosti micalo ukoliko su pristizali noviji i stilski

::--'-:::': ::;lo5ci. Njima se je ta umjetnost priklanjala ondje gdje je realistidku obradbu

=:r:l-:: !i- sadrZaj. U ljepSem, idealnom svijetu svetaca realizam se odrazio u prizoru

=:-.:. :- :.-:e:u u Lovranu, u tijelu Kdsto\'-u i na skvrdenim razbojnicima. Bogorodica,i-: = ::*--.j*'rava pod krtem, probodena srca simboli&im maaem, nil'e se ni makla iz:E\--::=: qredodZbe o idealnoj sl'etadkoj ljepoti. Samo posredstvom predloska rea-:-.;:':;: --- .rte ogrubile su i ljepotu nekih lica u djelu Narenog oajqtorq( Ir Oprtlju,i-.i :: l.:--: Polju nisu ni one mogle izbieai podrrgavaniu opioi dekomti\'rtoi stilizaciji

l:i-' - ': a::i,iro, oitrom, veristidkom nasrrojenju owamo put u prizorima gdje je na-E.'-.!: :.::i: :-iijer, ljudstvo bez aureole svetosti. U Hrastovlju moZe se to zapaziti u:,:-,-:- -= - Pls-u mrn'aca i u opisu kaljevskih syita na Poklonsfi'u kraljeYa. No te dje-.--: =r.::-.'::j-dh fresalia ne radi Ivaa, glavni majstor. U kolekti\,flom radu na toj freski

- :;-:,-: r-:-:J<: Ji lijepe Bogorodice dok svite i poprame scene izvodi druga, primitivnija::.ri;- - l.:-:=::ai odrpadh slugu pudkim verizmom crta dosiette; slobodno do tivijal-l:!=

l: - -==:: r.-,'eraiiki penje u nakaznost i odvratnost kad prikazuje Kristove neprii.r= r.. .--: --: sji:i rei odavna prevodili pojam moralnog zla fizidkom rugobom. U

17

tl

'11

!

.--.. . - ::i:: i<:riijra Kristove bidevatelje, a na lovranskom Raspe6u iznaliazuje fa-: : : :--::::.. i-.:ri:!ike. Kno hr;dr1e i razbojnike slika vojnike $to bacaju kocku za Ki-

:: .. .-':';: i:lo raz[iitih predodZaba bio je duboko ,rotivira[. Ladaniske slikare nisu--,--i-: .-: :: pazioki kapetani ni pazioski prepoziti ni biskupi ni bogati samostani. Njihovi----.-:: : njihova publika bili su tezaci i braclati glagoljaii, raa[-put;z koga su i sami

---r-,: i roseii u sebi i pretaduii u syoie djeto i njegoru duiu. Slikajuii religiozne temei-i- ::r i njegova nadanja i njegoya stlahovania, njegovu vjeru i njegovo prazaovjerje,:-':.-.:l poeziju i nlego.r jad. U slici su zadoi,oljili njegor.u sklonos priOi i anegdoti, njegor:::::.': i njegol sarkazam. Tako se i iz cjobara opie likovoe riznice stvaraia umietqost koja'e :.r.rj.airi1,ala potrebe mnostva malih, sr,,akodr.revnih ljudi, izazvana njihovim namdjbama: ::J:godena njiho'im sklonostima pa su se pred osrikanim zidor,ima istarskih crkava nasri:: ij*hoj i-ezi narutitelji, autod i konzumenti, pripadnici jedae te iste sredine i jednog:e istog mentaLiteta.

T:h-a idealrla \'-eza postoiala je joS i u pfl.oj polovici XVI stoil.eia. Ako rada Ila istarskim::e'kama nestaje gori&og sviieta oblika, s nJima niposto oe zamire i str,araladka zivosta:rake umietoosri. Promijeniio se !-rijeme i konadno je i do zakaSujelog ladanja pr.odrla:ereslnsa. Ali pudka i seljadka istarska sredina nije u sebi imala preiuvjlta da ie pdhvati: ::zr :je kao stil, samo su se renesaqsni oblici - kao svjeZ i obnoviyeni rjeinik _ n:rkalemili:: ladariski izraz.

?:e:stl nik. tog nor.og, naivnog a rako lupkog putkog derivata lelikog ralijalskog stila,:"- maiog ladanjskog i seoskog podprodukra euatffocenra je meitar -Anton

s padove,I:r::rin iz Kaiierge, sela u pazinstini, Bio ie, tioi se, ugledan i taZen majstor na ladalju.rz:tleiu 1529. i 1537. zvali su ga u Hum i Oprtalj i dva puta u Dragui da slii<a bratovitinske::L1-e. zavjesra.oe sr,'etome Roku u daoima kuge i da izradi oltJre i zidne ortame slike.

L Einijatumom prostoru draguiskog Sv. Roka rasporedio y.e slike po zidovima kao mnogo:-:Lh pozomica. Za kulise je upordjebio dijelor,"e ienesansne arhiiekture pa je od njih _:=izzijom i slobodom neproblematidaB - slagao imaginarne svoje gradnje, ne bez sceno-.-----slo3 ef'ekta. Sto smeta pri tome ako nlu ,a nr rua rirune Gzbiegla-perspektila, a crkvica: ;sjzaZu, da bi stala na vrh, morala se suziti u temeljima? I oiako to'nije bio svijet u;r:..r; prostomoj viziji reahosti vei ambil'ent liiepih i prostodui&ih prida. X,tale svoje po_z:: -::e aapudio je aadelima, madorama i sveciDra, klalieyima i pier-ima. Bio ie cttad::e ::e;izne linije pa je isrom disroiom pisao i dtmiiki pad njihovih haljina i njeZne nji-: r

-' . .!.lie i oadigoute obrvice na njihovim malim lutkasd; [cima i onu anatomshr deskrip-::':::: blijedoj slonokosnoj puti mltvog Krista. Nizao je svoje figurice u jedtom iedinom:,=: -\\o bi ih priivrstio na sam rub slike, one bi stajale 'dvrs"toiom

rnaiih statua; ako-: .: .-;iiepile od ruba, one bi zalebdjele, obiesele o ner,-idljive kooce.

-: ---:\: predloZaka vadio je renesansni ukras amfora i cvijeia da na bordurama slikar:.- ': :.j:m pozlaiene Stukature. Od raznih svojih predloZaka sloZio je ve<Jri figuralni:-:-- = :l Poklonsn u kaljeva kao dijete ito u distoi radosti oka spaja izrezane dijelove- :. -, :':-:r krrlaZa. Za tu naj\€61 sr,.oju sliku birao je i najsiikoritije renesansne kostime: -" . : :'. ,.::aikaj 1'eselu sveianost kapa i perjanica; konie u kroku i konja Sto je u re-.:*=:=r-:: sr-::enju odjedaom izgubio rlo i viseii zaigrao u zraku.

G.ti-(._l",

30

Uskoro poslije me5tra Antona ta Ziva ladanjska umietnost zamire a posljednje narudZbeizr.riuju samo sftanci. JoS se nai\Trom pu&om izrazu pdklania manje inventivni BlaZiz Dubrovnika kad slika za vlaike seljake pod Udkom, u Novoj Vasi, a onda dolaze obrmici,Furlani, i unose provincijalnu fwlarsku renesansu. Neki Dominik iz Udina, nastaajenu Vodnjaau slika 1550. godine u Vi5njanu, a jedan anodm, prije godine 1592, u Badvi..{li to .u bili i posljednji zoaci tradicije na umoru.

L- zaledu, na kontinentu, r'rdoZe se duhovi, a protestantizam zahvaca i Istru. I moZda ni3tau to prijelomno vrijeme nije tako karakeristidno kao stanje duha koje se zrcali u optuZbiprotiv jednog slikan, protestaatskog pristalice, iZ Vodnjana. On se podruguje Zeni iz puka

Eada kupuje ulje za kaadilo pred ikonom i ruga se onima koji bi molili pred njegovomJihom; jer slika ie samo daska i boja i rad njegove ruke.

L eri protestantizma i akcijom protureformacije stam tradicija nestaje. Nestaje slike naelr-enom zidu i njenog stvamoca, ladanjskog slikara. Duboka putotina koja sada i na istar-skrrm ladanju diieli sredaiovjekor'ni svijet od novoga, rascijepila je i idealnu vezu umjetnostis qjeoim domaiim dom i njenom prisnom ljudskom sredinom.

I